This is a digital copy of a book that was preserved for generations on library shelves before it was carefully scanned by Google as part of a project to make the world's books discoverable online.

It has survived long enough for the copyright to expire and the book to enter the public domain. A public domain book is one that was never subject to copyright or whose legal copyright term has expired. Whether a book is in the public domain may vary country to country. Public domain books are our gateways to the past, representing a wealth of history, culture and knowledge that's often difficult to discover.

Marks, notations and other marginalia present in the original volume will appear in this file - a reminder of this book's long journey from the publisher to a library and finally to you.

Usage guidelines

Google is proud to partner with libraries to digitize public domain materials and make them widely accessible. Public domain books belong to the public and we are merely their custodians. Nevertheless, this work is expensive, so in order to keep providing this resource, we have taken steps to prevent abuse by commercial parties, including placing technical restrictions on automated querying.

We also ask that you:

+ Make non-commercial use of the files We designed Google Book Search for use by individuals, and we request that you use these files for personal, non-commercial purposes.

+ Refrain from automated querying Do not send automated queries of any sort to Google's system: If you are conducting research on machine translation, optical character recognition or other areas where access to a large amount of text is helpful, please contact us. We encourage the use of public domain materials for these purposes and may be able to help.

+ Maintain attribution The Google "watermark" you see on each file is essential for informing people about this project and helping them find additional materials through Google Book Search. Please do not remove it.

+ Keep it legal Whatever your use, remember that you are responsible for ensuring that what you are doing is legal. Do not assume that just because we believe a book is in the public domain for users in the United States, that the work is also in the public domain for users in other countries. Whether a book is still in copyright varies from country to country, and we can't offer guidance on whether any specific use of any specific book is allowed. Please do not assume that a book's appearance in Google Book Search means it can be used in any manner anywhere in the world. Copyright infringement liability can be quite severe.

About Google Book Search

Google's mission is to organize the world's information and to make it universally accessible and useful. Google Book Search helps readers discover the world's books while helping authors and publishers reach new audiences. You can search through the full text of this book on the web

at|http : //books . google . com/

u.

Sl^MENTA IIISTORICA

LIBERAE REGIAE CIVITATIS

ZAGRABIAE

METROPOLIS REGNl

DALMATIAE, CROATIAE ET SLAVONIAE.

COLLEGIT ET SUMPTIBUS EJUSDEM CIVITATIS

EDIDIT

JOANNES BAPT. TKALClC.

VdLUMEN SECUNDUM. (DIPLOMAT A : 1400 — 1499.)

ZAGRABIAE.

VELOCIBUS TYPIS C. ALBRECHT 1894.

POVJESTNI SPOMENICI

SLOB. KRALJ. GRADA

Z AG R E B A

PRIESTOLNICE KRALJEVINE

DALMATINSKO-HRVATSKO-SLAVONSKE.

SABRAO I TROSKOM TOGA GRADA

NA SVIET IZDAO

IVAN KRST. TKALCiC.

SVEZAK DRUGI. (IZPRAVE: 1400 — 1499.)

U ZAGREBU.

BRZOTISKOM K. ALBRECHTA. 1894.

iiAntORD UBRAkl

AUG 10 1965

STACK

PREDGOVOR.

ovom drugom svezku povjestnih spomenikah grada Zagreba sabrane su listine, sto se odnose na pro- slost Zagreba u XV. vieku. Ako je ovaj svezak nesto za prvim zakasnio, to je s toga, sto sam sabirudi po nasih arhivih listine za XV. viek ujedno prikupljao i one, koje spadaju u prvu cetvrt XVI. vieka, t. j. od g. 1500 do 1526., a objelodanit cu ih u trecem svezku, a tim cu svrsiti prvu seriju povjestnih spomenikah grada Zagreba i popuniti sredovjecnu njegovu povjest, u koliko je sadr2ana u sacu- vanih i ubranih listinah.

U ovom su mi se svezku podkrale dvie znatne po- grjeske, koje ovim izpravljam, na ime : listina pod brojem 45., koja je upisana u godinu 1426., ne ide u tu godinu, vec u godinu 1526. — U izvomiku, iz koga ju prepisah, ubi- lje2ena je doisto godina 1426., ali krivo, jer Ivan knez krbavski, koji se u toj listini spominje kao ban, ako li je i mogao 2ivjeti godine 1426. (u listini bo, kojom g. 1406. kralj Sigismund daje obcini Pribickoj nekoje povlasti, spo- minje se kao kraljevski pehamik: Johannes, dictus grof, comes Corbavie); no to ne mo2e biti taj krbavski knez Ivan s toga, jer on nikada nije banovao niti je god. 1426. mogao imati Medvedgrad, koji je tada dr2ala porodica Al- benah, od kojih su ga istom godine 1436. kupili grofovi

Celjski. Tu dakle mora se razumievati drugi krbavski knez Ivan, a to je bio doisto Ivan Torkvat, knez krbavski i ban hrvatski, koji je u istinu godine 1526. i banovao i dr2ao Medvedgrad. Ovu je pogrjesku uCinio prevodilac te listine, kada ju s hrvatskoga glagolskoga izvomika prenio na jezik latinski, a nastala je tim, jer se u godini (koje se u gla- golskom pismu samo pojedinimi slovi oznacSivale) pobrojio, te slovo, koje se uzima za brojku 500, uzeo za 400, a tim zaveo i mene.

Druga je pogrjeska, sto je listina pod br. 214. ubilje- 2ena u godinu 1459., a ta je doslovce jednaka listini pod br. 147 od god. 1449. — Ova je pogrjeska nastala odatle, §to je na toj poznijoj listini gornji rub peCata upravo ostetio pismo, gdje je godina 1449. bila upisana; a posto je nekoja nepoznata ruka u davno ved vrieme na hrbtu listine napisala god. 1459., ja joj, u prvi hip prepisujud tu listinu, povje- rovah, te ju uvrstih u godinu 1459., ali kasnije kada je ved tiskana bila, uvidih, da u tu godinu ne spada, a ne mo2e spadati za to, jer se u toj listini od godine 1459. grof Ulrik Celjski spominje kao 2iv, dodim je on ved go- dine 1456. bio u Biogradu ubijen.

U ostalom pako sto se samoga izdanja tide, upotrebio sam najvedu todnost, te sam vaviek izpravljao tiskani svoj rukopis uz izvomik. Nekoje samo vrlo neznatne pogrjeSke i u samih listinah, i u sadrzaju njihovu, koje su se podkrale (a to je vrlo lasno, kada jedna i isti osoba djelo pise i izpravija), spominjem na dotidnom mjestu.

U Zagrebn na badnjak 1894.

Ivan Tkaleic.

ZAGREB

U XV. VIEKU.

_ 'roSlost bisrno grada Zagreba u XV. vieku u kratko mogli ocrtati ^ s rieSmi „iz vana borbe, iz nutra strah*. — Uz pokret, koji je nastaouHrvatskoj po smrti kralja Ljudevita (1383), nije zalibole jednodu§no pristao sav narod, pak mu i toga radi kralj Sigismund zada prri smrtni udarac kod Dobora (1394), gdje dobivSi izdajom 2iva u ruke glavnoga vddju bana Ivana Horvata, dao ga u Pecuhu privezati na konjske repove i povlaCiti po gradskih ulicah, a napokon na celvero razsjedi i komade tiela na gradska vrata pribiti ; a posljednji udarac dobije Hrvatska na krvavom kriievaSkom saboru (1397), gdje opet Sigismund po nevjeri dade uglednoga vojvodu Stjepana Lacko- vida i drugove u sabomici sasjedi i komade tiela kroz prozore pobacati. Kada li Sigismunda dosta velika i naporna truda stojalo svladati ovaj, ako i ne jednoduSan narodni pokret, s toga uznastoja oslabiti Hrvatsku tim, da uvede u nju tudje i njoj neprijatno plemstvo, a to u5ini, §to je posjede poginulih pokretacah takovim inostrancem §to porazdielio, 5to opet, jer mu vaviek trebalo novacah, zalo2io. Od takovih plemidkih porodicah, koje dolaze u doticaj sa zagrebackom proSloSdu, spominju se Albeni i grofovi Celjski.

Grad Zagreb na desnoj obali Medye§<5aka zalozi Sigismund zagre- backomu biskupu Eberhardu Albenu^ Po Eberhardovoj smrti (1420.) driao ga opet u zalogu „titulo pignoris" njegov brat i nasljednik biskup Ivan. Uz Zagreb zalozio je Sigismund biskupu Eberhardu i Medvedgrad, biskupu pak Ivanu Albenu i njegovu bratu Rudolfu uz zalozeni Zagreb i Medvedgrad poklonio i zagrebacka gradska sela: Dedide, Cmomerec, Bitek, Novake, Kraljevec, Kobiljak, Cerje, Sviblje i Nart,* a tim gradsku obdinu znatno oStetio i povukao ju u dugo- trajnu pamicu glede reSenih selah.

Akoprem je biskup Ivan oporuCno na samrtnom casu (14. marta 1433.) grad Zagreb povratio kralju, odpustivSi mu posudjeni

* Doc. 9. » Doc. 38.

II Uvod,

novae, ^ ipak grad nije ostao za dugo u kraljevskih rukah, jer ga nakon smrti kralja Albrehta, zeta Sigismundova, mozni tada grofovi Celjski Ulrik i Fridrik silom podlo2ili svojoj vlasti. U proljedu g. 1441., kada je njihova vojska doSla i obsjela zagrebaCki Gradac, dodjoSe joj u ime kaptola u susret cetiri odlicnija kanonika, uvedoSe znatni diel njezin u kaptol i nastaniSe po svojih dvorovih i ku<5ah. Po§to su ju naputili, kako li i s koje 11 <5e strane juriSati na gradsku tvrdju, nije kaptol prigodom navale dozvolio gradjanom, da brane svoj grad s kaptolske Svrste kule, prozvane „ Popov turen", (koja stojaSe na sjevernom rtu gradske tvrdje); dapaCe izdajstvom preda tu kulu u neprijateljske ruke, rad §ta bude grad osvojen, gradjani pohvatani, oplienjeni, a gradu nanesena §teta vi§e od 20.000 for.*

Tu2no li bija§e, dok je zagrebaSki Gradac bio pod vlaSdu gro- fovah Celjskih ; Ulrik je na ime otimao gradjanska i gradska seliSta, ku<5e, mline, trsja, oranice, sjenoko§6, livade itd., te ih porazdjeljivao medju svoje Ijude, a gradsko poglavarstvo nagnuo je u toliki strah, da je ovu otimaSinu priznalo zakonitom i dalo novim posjednikom gruntovne izprave*.

I Seboldo cetovodja, koga je uz prkos slobo§tinah gradskih Ulrik Celjski x)Ostavio gradskim kapetanom, po primjeru svoga gospodara, silomice je oteo u gradskom podgradju u §o§tarskoj ulici oko crkve sv. Martina Setmaest gradskih zemljiStah, te ih §to prodao §to razpo- klonio svojim Ijudem pa i obdnu prisilio, da je za oteta zemlji§ta izdala pravovaljana gnintovna pisma^.

Di i isti gradjani, koji stojahu uz grofove Celjske, njihovim se okriljem okoristiSe na u§trb gradske obdine, kao n. pr. neki Nikola zlatar i Pavao Valpot, koji za vrieme celjskoga nasrtaja nanesoSe gradskoj ob<5ini do 2000 for. Stete.^

I Medvedgrad nad Zagrebom od porodice Albenah prodje na grofove Celjske (1436), te posta strah i trepet obdini zagrebaCkoga Gradca i njezinih selah, a narodito za medvedgrad skih kastelanah Niemca Vilima Stamma i njegove njemaSke cete „cum suis theuto- nicis latronibus** i iza njega za Srbina Bogavca Milakovida i pri- bjegah srbskih „pei servitores suos Rascianos**^.

* Doc. 63.

* Doc. 131. 238. » Doc. 208.

* Doc. 193.

^ Doc. 209. 210.

* Doc. 109. no. 113. 116.

* Doc. 197.

Fo nasilnoj smni Ulrika, posljednjega grofa celjskoga (1456) drzala jc joSte Zagreb i Medvedgrad njegova udova Katarina sve do godlnc 1461., kada oba s ostalimi u Hrvatskoj preostalimi celjskimi gradovi proda Ivajiu Vitovcu i plemiccm Sigismundu i Balthasaru Weispriachom za 62,000 for*

Istom kada bi kralj Matijas po cieloj Hrvatskoj i Ugarskoj priznan za kralja i u Budimu svecano okrunjeo (1464,), pofe preuzi- mati u kraljevske ruke gradovc, kojimi au nekoc vladali grofovi celjski, i toko sc grad Zagreb jedva dovinu slobode, da je bio ovisaD samo o kralju,

Ali Medvedgrad ne osta dugo u kraljevskih nikah, jer ga Ma tijai raloli zagrebackomu biskupu Osvaldu Tuzu i njegovu bratu Ivanu. Pohiepni Tuzi sa svojimi kapelaDi: Ivanom Buzlom, Matijom Olasom i Gjurom Ztibalom gradskoj su obtlini nanesli pretezke ^tete, svojatajudi njezine posjede, a podanike i kniele hvatajudi i ubijajudi.*

S plemici susjedgradskimi, najprije Toti, a zatim Jleningi, te- £ajem XV, vieka gradska je obcina vodila silne paruice glede otetih joj posjedah: HraSda, Petrovine i Siljakovine i glede obrane slobodne svoje trgovine,

I sa najblizim susjedom, kaptolom zagrebackim, nastavile su se u torn vicku stare i krvave borbe, koje su najviSe nastale s priepora o mojem i tvojem.

Uz ove nevolje pojavljivala se cesto i kuga, s koje je grad opustio i osiromaSio take, da nije mogao niti svoje zakloniste ili tvrdju drzati u valjanom stanju.^

Padom srbskoga carstva (1389.) pokuca Turcin i na hrvatska vrata, a ulasan strah nasia „od onoga vreraena, kako je on znameniti i dicni poglavni^ki varoS Carigrad (1453*)? kr§danske zemlje i k tomu Horvacka i ostala mesta i varoSi ker§canskoga sveta po nezgovorneh Turkch, krifa KristuSa, gospodina naSega neprijateljeh i okomeh beSliah zavjeti, podlozem i razsipani ; i glasovito kraljevstvo naJe ze vsemi okolu blilDemi zemljami kraljevskemi i orsagmi dicaemi podjednem reJcnih beSlijah vojskovanjern harcuvanja naprav potreno i sliSnjeno Jest na loliko, da vre z vekScga dela porobljenjem i opuScenjem pod- loleno, najzadnje skonSanje ^kati se vidi*. A kakov li isiom strah i i]|a$ morao potresti, kada je do5ao glas, da je i Bosna pala?

Ni na licvoj obali potoka Medve5<^aka, t. j, u kaplolskoj juris- dlkciju gorko li takodjer bijaSe u XV. vieku. Od kaptola i njegovih

* Doc. 319.

» D»>c. 29».

IV Uvod.

podanikah zahtievala se ne^uvena, preogromna i sveudiljna izpipanja i izsisanja kraljevskih nametah, da je bio prinuzden zalagati svoja imanja, cak i sveto posudje.^ Za osamgodiSnje biskupske vakancije (1433 — 1440-)» ^ osobito kaSnje za grofovah Celjskih, kada su svje- tovnjaci utjecali u naimenovanja kanonikah i biskupah, nastao je spor u samom kanoniSkom sboru s toga, §to su u nj doSli Ijudi razne na- rodnosti, znacaja i 6udi ; a bilo je i te2kih progonah za vremena borbe raznih pretendentah za bisknpskn stolicu (1440 — 1465), a kako je nizko pao ugled kaptola, svjedoSi nam ^krvava zagrebaSka sinoda". Napokon sveudiljne borbe o posjedih §to sa plemi<5i §to sa gradskom obdinom silno su Stetne bile po kaptol, a u kolikom li je strahu Sivio, ^lostno crta sdm, kada, da odoli nasrtaju turskom, poSeo se utvrdjivati i novimi naseljenici ja^ti.

Ovo je kratki nacrt proSlosti grada Zagreba u XV. vieku, koji 2elim pojedinimi opisi i popuniti i razbistriti.

> Doc. 48.

Gradi»ci>

(civitas mcmljs Grecensis iaxta Zagrabiam),

U prvom svezkii ovih historijskih spomenikah (stn V — X) uzlvrdio sara na podlozi izkopinah, da je na llu dana5njega Zagreba licva obala potoka Cirkvenice ili MedveSdaka najprije, i to za rimsko jo5te doba, bila naseljena, dcsna pako nekako pocetkom XIT* vicka, a na toj da je bio gradic ili gradcc, sielo i stjeciSte lupanije zagrebaCkc, koji je na 1 6, novembra g, 1242. kralj Bela IV. uzvisio na Slobodan kr. grad.

Zagrebacki Gradac bijaSe ve6 godine 1366. valjano obzidan i utvrdjen. Karaeni njegov okvir imao je spodobu trokuta, kojemu je bio rl prema sjeveru okrenui, a dvie dulje stranice jedna preraa 12- toku, a druga prema zapadu, dok treda krada bija^e s juga. Na ?al< nijih tockah ove tvrdje stojabu kulc, njih scdam na broju, po zidu pako probuSeni su bili mall prozoridi ili puSkarnice, kroz koje su u vrieme obrane izbacivali strjelice. I2 nutra te tvrdje, ali uza sam zid podignuta su bila drvena brani§ta, na kojih su stojale bojne sprave.

Po kulah danju i nodu bila je onilana straia (custodia vigilis),* a za vrieme neprijateljskoga nasrtaja ponamjestili se oruzani gradjani t po gradskih zidovih, da paze na kretanje neprijateljah i da brane svoj grad. U onom krvavom sukobu, koji je bio god. i\M2. medju kaptolom i gradskom obcinom, obranu ove tvrdje raorao je grad pri- anati samo svojim ^hominibus armatis in muro cl lurribus eiusdem dTitatis speculantibU5 et cxplorantibus* ;* a onom sgodom, kada je u prosincu god. 1437* medvedgradski kastelan Vilim iznenada nasrnuo na gradsku tvrdju, do na smrt izranio je i^uvarc ove tvrdje ^custodes scilicet portarum predictarum, m eisdem portis ictibus sagittarum de ballistris graviter vulnerari et sagittari fccisset".*

Uz gradski zid, ali izvana, bijahu gradjanski vrtovi i trsja, pak toga radi gradsko je poglavaistYO strogo bdilo, da nitko pod gradsldm

* Doc. 34. ■ Doc. 12 » Doc nx

VI

Gr&(hch, Popov turen.

ddom DC izkapa zemlju ili ilovacu, da tim ne podkopa tvrdje, dapace god. 1425. i zakonom odredilo, da takov preslupnik za prvi prekr5aj plati Sestdeset dinarah globe, xa drugi tri peuse ili sto dvadeset di- narah. a zateSen trecSom, da se ve^om globom kazni. Istim zakonom odredjuje se, da svinje, koje bi pod gradskim zidom rovale. gradski sudac ili onogodiSnje gradsko zastupstvo dade pohvalati, i da ih medju se podicle,*

Uzprkos toHkc pafnje, da se sacYJva gradski zid, ipak teCajem XV. vieka, kada je gradska obcina, Sto radi ttsit kuge, koja je u njoj grozno bjesnila, 5to radi velikih pripremah za slucaj turske pro- vale, lako osiroma§ila» da svoju Ivrdju godimice popravljati nije mogla, gradski je zid ve^ do god. 1475. popucao bio u duljini na 96 la- katah, a na 150 lakatah tako se razklimao^ da se svaki cas mogao i sruSiti, Da se tomu predusretne, to na silne molbe gradjanstva, na- pokoii kralj MatijaS na 11. junija L475. naloli svim plemi(^em i po- sjednikom zagrebacke zupanije, da, cim im zapovjedi gradski kapetan Krisiofor ili njegov zamjenik, odaSalju svoje Ijude, da gradsku Ivrdju poprave, a uztreba li, da ih osobno nadziru, da su \ to uSiniti du^ni.*

Ako je vec uzdrzavanje gradskoga zida bjlo potezko za gradsku obdinu, a kamo tefe je morale biti onih sedam gradskih krovom po- krivenih kulah driati u valjanom stanju. Da se tomu dosko^i a one da se od razsula spase, gradsko ih poglavarstvo prodavalo, ali uz obvezu, da ih kupac posve popravi i da ih u sluJfaju neprijateijske obsade ili navale, budu It za obranu potrebne^ ustupi gradu, da u njih posadu smjesii. Godine i46i> spominjc se, da je ljei5nik Gjuro jednu takovu kulu na zapadnom gradskom zidu, koju je nekoc kupio od gradskoga poglavarstva, prodao gradjaninu Mailinu literatu, sinu Grge Brsteckoga, za 23 for. u zlatu;* a ovaj opet da je istu g* 1473. preprodao reraetskomu samostanu za 28 fon dakako uz viSe re^enc uvjete.*

Popov turen bila je utvrda na sjcvernom rtu gradskih ztdinah, te je s gradskom tvrdjom sacinjavala jednu cjelinu; a narod ga tako prozvao za to, jer ga sagradio kaplol zagrebacki. Godine bo 1247. na molbu kanonikali zagrebaCkih. da se moze kaptol za doba neprija* teljskih navalah u koje tele pristupno mjesio zaklonili, darovao mu Bela IV. u gradskoj obdini prostor od kakovih 50 bvatih, na kojem 6e si ivrdo zakloni^te i^agradif't i'^x, T sir \r - vrr^ 7uh je vremena

* Doc. 40.

■ Doc. 298,

* Doc 228.

^ Doc 282. 342«

Grathch, Popov turen.

VU

i Popov turen znatno o§tetio, a nekato drugc desetine XV. vieka pre- puatio je kaptol svomu suSlanu odvafnomi] kanonikxi Ladislavu Davodu, da ga popravi i brani; u to je ime dao njcmu kaplol na dozivotuo ulivanje prekosavske neke posjede: SaviSde, Otok i Prevlaku. Ali poSto je popravak Popova turna i obskrba njegovc posade vi§e tro- ftovah zahtievala, nego li se receniini posjedi moglo namiriti, to ih god. 1427, kanonik Davod povrati kaptolu,^ neka ga sam popravlja i uzdrzava. Oko god* 1433. poceo je kaptol popravljati ovu tvrdju, L j, on ju na novo nadkrio, izmienio u njoj troSno svodovlje novim i udvrstio vanjske zidovc ili platno. Tom sgodom jo5te, da taj branik bude ja5i i da odolieva ne same navali turskoj, ved i nasrtaju zagre- backih gradjanah, koji su mu se po nekom Rotaru zagrozili, da de im to zakloniSte oteti, to vanjski zid, koji do tada bija§e sa zidom gradske tvrdje ravan i uzporedan, poce§e nadozidavati i dizali na njemu zidana brani^ta (Erkel). Protiva tomu digla 5e gradska obcina i odaslala kralju Sigisraundu, koji se uda u Rimu bavio, poslanike» moleci ga, da nalozi kaptolu, neka to dogradjivanje obustavi, Gradskim izaslanikom odgovori na to kralj, da se on ne protivi tomu, ako kaptol valjano nadkrije Popov turen i pojaca u njemu svodovlje, ali dozvoliti ne moze/ da dizu vi§i zid nego li je gradski, kojiin bi se ta tvrdja odciepila od gradske, a ni na to takodjer da ne mole pristati, da na torn zidu kaptol nove braniSe zida. Gradska obdina doznavSi za ovu kraljevu izjavu, zabranila je kaptolu svaki i najroanji popravak Popova turna, U toj nevolji obraiL se kaptol na kralja, te nekako svr- 5eikora mjeseca novembra god, 1433, odasla dva svoja suclana: Ivana Bachensteyna, arcidjakona komarnidkoga, i Ivana arcidjakona vrbovac- koga u Bazileju, gdje se tada nalazio ki*alj Sigismund. Sastu§av kralj Djihovu tulbu, to pismom od aa. decembra zapovjedi gradskoj obdini, da ni u pokrivanju Popova turna ni u zidanju njegova svodovlja (§to je on davno jur dozvolio) ne smije priediti kaptol, jedino da gradski zid ne smije nadozidavati, niti dizati na njemu kakova kamena braniSta.^

Popov turen bio je u rukama kaptola neprestano sve nekako do god. 1441., kada za samosilja grofovah celjskih Friderika i Ulrika, koji silom zauzevSi gradsku tvrdju osvojiSe i Popov turen, a nago- voreni od gradjanah zagrebadkih na ranogih ga mjestih i razoriJe.

Istom po smrti Ulrikovoj, toga posljednjega grofa celjskoga, odasla podetkom raaja god. 1457. kaptol u Budim kralju Vladislavu Posthurau, Vida, prepozita zagrebackoga, i kanonike: Klementa s Gorah i Tomu Tompu, koji ga smjemo zaprosiSe. da kaptolu ovu njegovu

* D<ic. 48,

* Doc 6g.

Vlir GradhCb, Popov turen. Tvrdjica grofovah Celjskih,

zakonitu svojinu vrati. PosavjetovavSi se kralj s banini i velikaSi, izdade na 24. maja pismeni nalog, po kojem se Popov turen sa svim- kolikim prostorom, koji mu od starine pripadao, kaptolu mora po- vratiti.^ Da pako glede te predaje ne bude sa strane gradske ob<5ine nikakovih zapriekah, to na 1. juna odasla pismo gradjanom zagre- ba5kim, u kojem im poruSuje, da je usliSao pravednu molbu kaptola zagreba^oga i povratio mu njegovu tvrdju, toga radi da se ob<5iiia ne usudi smetati kaptolu, da ju opet posjedne, jer ucine li §to protiv toga naloga, da it naloziti svojemu me§tru konju§nikah Heningu su- sjedgradskomu, da ih, ma i silom, pokori.*

Po§to medjutim na brzo umrie i kralj Vladislav, to su gradjani njegovu strogu zapovied s uma metnuli, te na svaki na£in spreSavali kaptolu, da mimim putem unidje u svoje,' te je i kralj Matija§, ope- tovano od kaptola upro§en, pismom od 20. juna 1459. gradskoj obdni ponovno strogo naloSio, da ne samo da ne prieSi kaptolu, da uljezne u Popov turen, ve6 da i prostor, koji mu nekoc pripadao, ima se odmjeriti mu ne obicnom (manjom), ve6 kraljevskom mjerom, a iz- mjeren, da se znaci ili medjom oznaSi i kaptolu preda.^

Ako li usljed toga kaptol zaposio i Popov turen, ali je najviSe radi svednevnih gradjanskih zadjevicah izgubio napokon volju, da ga valjano popravi, te je tako zanemaren poSeo i propadati. Ovaj nemar, da se uzcuva tvrdja, koja bi za nasrtaja turskoga na grad Zagreb od velike potrebe bila, kori kralj MatijaS u pismu od 25. juna g. 1479., upravljenom kaptolu, te mu spocituje, §to je zanemario tu tvrdju, koja se dnevice ru§i, a to je velika nesre^a za sam grad, jer bi se iz nje takodjer uspjeSno mogao braniti; te strogo zapovieda, da ga odmah popravljati mora i da je do polo vine mjeseca augusta gotov s po- pravkom, a tada da ga providi i valjanom posadom ; ne uSini li toga, to tt mu tu tvrdju oduzeti i dati onomu, koji <5e ju valjano popraviti i posadom oja^ti.*^

Po svoj prilici, kaptol, bojedi se, da ne izgubi Popova turna, odazvao se kraljevoj zapoviedi.

Tvrdjica grofovah Celjskih. Sa Hermanom Celjskim, tastom kralja Sigismunda, dodjoSe u Hrvatskoj grofovi Celjski do silnoga imudlva i moc^i, a narocito za unuka Ulrika, kojeg su cetc g. 1441., obsjednuvSi grad Zagreb, zauzele ga, a tim grofovi Celjski njim i za-

^ Doc 187.

» Doc. 188.

' Doc. 211.

* Doc. 215.

» Doc 318.

GradhCb. Tvrajtca grofovah Celjskih. Gradska vrata. IX

gospodarili. U samoj gradskoj tvrdji sagradio je Ulrik Celjski za svoju posadu, koja 6e gradjane u strahu driati, posebnu tvrdjicu (castellum), oko koje je izkopao obkop, preko koga se istom mostom na dizanje moglo uljezti u nju. Gradjani zagrcbaSki mrkhn su okom gledali taj kaStel, ali su radi Ulrika morali Sutjeti. Istom kada je taj silnik u Biogradu ubijen bio (1456.), odlanulo im, te odmah zamoliSe kralja Ladislava Posthuma, da tu tvrdjicu dade sruSiti.

Na 1. septembra 1457. prema toj molbi nalozi kralj banu Ivanu Vitovcu, da, poSto je upravu slobodnih gradovah predao u nike gradskim obdinam, to i grad Zagreb neka i od sada, kako je to nekoS bilo, upravlja gradsko vic<5e, pak da je zato i zapovjedio Ulrikovoj udovi Katarini Celjskoj, da se odrece svakoga utjecanja u gradsku upravu, toga radi da poruSi i odstrani ovu tvrdjavicu. Ne pokori li se ona toj zapoviedi, da ban gradskoj obdini dade toliku pomo<5, da taj kaStel razori.* I sama Katarina, videdi, da ovoj odredbi prkositi ne moze, ist^joSte godine ustupi taj branik gradskoj obdini.^

DobivSi u ruke gradska obdina ovu tvrdjicu, malo je hajala za to, da ju sru§i, te je nakon nekoliko godinah kraljevski vratar Ivan Tuz smjestio u nju kraljevsku tridesetnicu pod upravom trideseticara Ivana Maratija. Kada je nasilje ovoga covjeka dozlogrdilo gradjanstvu, tada istom pokajalo se gradsko poglavarstvo, da ovu tvrdjicu prema kraljevoj zapoviedi nije sruSilo. Da se pak i to provede, zahtievao je mjeseca augusta g. 1465. gradski sudac i zastupstvo od Ivana Mara- tija, da prema kraljevoj zapoviedi izruSi tvrdjavicu gradskoj obdini, da ju sruSi. Na dilivom mostu toga kaSlela, okruzen svojimi Ijudmi, sluSao je Marati ovu zapovied, pak mjesto da joj se pokori, golimi macevi nasmu na sudca i gradske zastupnike, i tom sgodom, da nije bilo valjane obrane, mnoge bi ondje na mjestu bio poubio.'

Ne zna se tocno, kada je i na koji nacin razorena bila ova celjska tvrdjavica.

Gradska vrata. Gradska tvrdja imala je petera vrata, i to troja velika i dvoja mala. Velika bijahu : Mesniika vrata (porta carnificum), prozvana radi mesnicah, koje bijahu do njih; a druga, koja postoje joSte i danas, bila su Kamenita ili Kamena vrata (porta lapidea), a treda u blizini Popovoga tuma, nazvana ^Nova velika vrata** (porta magna nova), gradjena kao velika istom svrSetkom XIV. vieka. Dvoja manja vrata bijahu prema jugu medju kraljevskom palacom i gradskom kulom, prozvana ,^irove dverce*\ a druga, takodjer manja, prozvana

* Doc. 190.

* Doc. 194.

* Doc. 247.

Grathch. Gradska vraia. Ulke,

.Jfoljska vrat(t' (porta carapestris) na jugo-zapadnom rtu gradske tvrdje izaad Mesnickih vratah.

Pred Kamenima, Mesnickima i Novima vratiroa bjehu izkopane duboke jame (fossatum), stupovi i pleterom uSvrSiene, da se ne ruSe, a povrh njih da§£an most (pons), koji su u vriemc navale odmakli da ncprijatclju prepriece ulaz. Velika vrala bijabu ogromne ^eivero- kutne kule, izpod kojih se ulazilo u gradsku tvrdju, a do manjih ta- kodjer bijahu kule, te su jedne i dn]|;e sluzile i za stralu (cuslodia) i za obranu gradskih vratab ; a nedaleko od svakih velikih vraiah, no izvan gradskoga zida, bila je obaSka manja il zidana LI drvena kula, prozvana ^habernik", u kojoj su ponamjeSteni bill posebni cuvari, pa kada bi zaprietila gradu kakora nesreda, bijahu ju duzni oglasiti (baber) strai?arorn po gradskih kulah bilo trubljoni, klepetaloni ili zvoncem, a u kasnija vremena i pucnjavom

Klju^c gradskih vratah 5uvali su gradjani i lo izmjenice; svaki bo gradjanin, imao on jednu ili vi§e ku<^ah, prema odredbi gradskoga po- glavarstva od g. 1429- duzan jc bio, kada je doSao red na njega, £u?ati mjesecdanah kljuCeonih gradskih vratah, u blizini kojih je sam stanovao,^

Virata gradske ivrdje zatvarali su gradjani, cuvari kljucevah, u Ijetno doba u deset, a u zimsko u devet satih no(5ju. Cetvrt sata prije zalvaranja zvonjelo je na gradskoj kuli kod „sirovih dveracah* zvono „loterS(5ak" (campana lalrunculorum), da opomene gradske stanovnike, nalazet^e se izvan gradske utvrde, da pospje5e ku6i.

Ulice. Ne iniamo zaUbo3!e nikakova nacrta, po kojem bismo predociti mogli iloris zagrebackoga Gradca u XV. vieku; no ipak znamo toliko, da je osim onih ku<^ah, koje bijahu uz gradski zid, po- stojala skupina i drugih i to u devct 5to ve<5ih §to manjih hrpah. Tini hrpam, sa£uvanira donekle do danas» bijaSc oblik il Seiverokui, il pravokut il nepravilan trokut ; a poSto je svaka lakova hrpa stojala obaSka za sebe, kao otocicS zato i bjehu prozvane ^insulae^, Takovib otoci<5ah ili insulah, kako rekoh, bilo je devel i to, da ih po prilici prema danaSnjemu uli25nom razporedjenju oznacimo: pnra obsizala je prostor medju danaSnjom Kamenitora i Jezuitskom ulicom; dniga insula bila je kod sirovih dveracah i obsezala prostor 'medju dana^jim Jezuitskim trgom i sjemeniStnom ulicom. Treca bija5e kod Novih vratahf tc obuhvatala dio tako zvane OpatiEke i Pivarske ulice ili onaj prostor do Popova tuma. Cetvrtoj insuU spadaSe Mesnifka ulica ; a petoj, §estoj i sedraoj danasnji Kapucinski trg s isioimenom ulicom i jednim dielom Gospodske ulice ; a napokon medju Markovijn trgom

' Doc, 55.

GrndhCh. UHce, M^sUvi* Ztiena,

XI

te ^upanijskom i dtelom OpatiJ^ke i Kamenite ulice bijaSe osma i deveta insula,

Prtma spomeTiutomu gradskomu zakljufku (1429.) 0 cuvanju kljudevah giadskih vratah spadala je na Kamena Trata: insula osma, dev€ta t prva; na poljska vrata: insula sedma, Sesta i peta; na Me- sniifka rrata: insula cetvrta; na Nova vrata: insula treda; a napokon na sirove dverce insula druga.*

Te pojedine hrpe ku<^ah ili insule prosjefene bjehu ulicami^ a kojimi su posebniroi imeni bile ozna^ene, za to nam ove listine ne pnii^ju osobitih viesiih. Jedino u gradskom podgradju (suburbium) spominju se §o5iarska ili njemac^ka ulica (vicus Thcutonicorum seu sulorum) na desnoj obali Mcdve5<^aka (oko dana^njega Jelacideva trga) do crkve sv. Margarete; odavdc dalje zvala se il lon(^arska ulica (vicus lucifigulorum) ili Ilica od potocida Ilice; a napokon spominje se i nekakova blatna ulica, (plaiea lutosa), koja je takodjer bila izvan gradskih vratab.

U obsegu gradske obdine I. j. u njezinoj tvrdji i podgradju bjlo je druge polovine XV. vieka do pet stotina kudah, osim majurah, kako posvjedocuje pismo kralja Matija§a, kojim na 0. maja g. 1468* kori kraljevskoga porezovnika Benedikia Bacana, koji je zemaljski porez loj obdini propisao na pet stotinah vratah (razuTnij vrata, kroz koja se vozom siena proci mole), jer da jedva ima loliko gradjanskih kucah ,et tandem dicam prope ad numerum quingentarum portanim in medio ipsorum civiura relinquisses, cum tamen, uii nobis relatum est^ nee prope toi inhabitatores domos habentes in ipsa civitate nostra habeantur*

Mostovl Dvima se mostima preko potoka MedveSdaka polazilo u obdinu gradsku, Ovi mostovi bijahu drveni i tako udeSeni, da se i teretnimi koli moglo preko njlh prodi, Jed an bijaSe do vrela Man- duScvca (pons ad fonlero ManduSevec), a drugi, prozvan pisani most (danas krv^avi most, pons magnus vulgo piszani moztb, bijaSe bo cnreno obojadisan) do gradskoga kupaliSta. U gradskih zapisnicih XV, vieka taj se most vaviek spominje tim imenom, pa toga radi ne stoii ivrdnja onih, koji pi§u, da se je prozvao krvavim ved od svrSetka XIII, vieka, jer da je ondje bila tada odlucna bitka medju strankom Andrtje IIT. i pristaSi anzovinskimi (sv. I, sir. XIV).

Zdenci. Jedan nam je samo javni zdenac poznat, a to je Man- dudevec (sv. I. sir. VIII i XIV); no osim njega bilo je u gradskoj

» Doc 55. • Doc 2S9.

xu

Grathnt. Zdenci. Crkve.

ob^mi X diAigiVi. javnih zdenacah^ a bilo ih je i u pojedinih ku6ih; a osim idenacaW TdiIo je i cistcmah,

t^acitav t_ako tvrdju zagrebaCkoga Gradca i njegovo podgradje,

spomenuti mi "treba i znatnije njegove zgrade, a to su ponajprijc crkvc.

Zupna c^Attfa sv. Marka, 5to se same njcrine gradjevinc tice (sv.

1, sir. XIV ^ — XVII) tecajem XV. vieka ostala je u giavnom ista, kakova

bijaSe u XIV. vieku^ osim 5to joj druge polovinc XV. vicka na sjc-

vcro-zapadnOTTi iJglu dozidali neznatnii kapelicu, koja je stojala ve^

god. 147«M ^ako nam svjedoci kameni spomenik, koji te godine stavi

ondjc Martin, ^upnik sv. Marije u Stenjevcu, svomti prijatelju svece-

niku Fianji Polaru.* U ovih spomenicih tmamo dosta viestih o kugi,

koJA wt icCajcm XV. vicka u Zagrebu cesto javljala (assidua pestis),

le ie gradsko poglavarstvo zavjetovalo, da ^e na cast sv, Fabijana i

Scbfltftijana, tih za§iitnikah proti kugi, podi(ii im kapelu s ollarom.

I doUta gradskim troSkom godine 1499., sruSiv neznatnu kapelicu na

•jevero-zapadnom uglu lupoe crkve, podignu novu oveco kapelu na

H%i Dvih ftvctacah,

U lupnoj crkvi sv. Marka, u koiiko nam je poznato, bilo je UiU o»iim i^rtvcnikah i to: veliki ill glavni u njezinu svetiStu, a u ilfiinn) iih»idi oltar sv, Kriza, (na kojem se tada polagale prisege kako ml novoizabrnnoga gradskoga sudca i zastupstva, lako od pojedinacah, kOjItn |t »ud prisegu dosudio),* u lievoj pako bio je oltar blaz, dj, Mftfll^* OiUli ollari po crkvenih ladjah spominju se ovi: sv, Kikolc, •fi iiiM»»tfi)«i Tome, sv. Jelisavete, sv, Doroteje i sv, Laurencija, — imo t» Clll«ru itr, Nikole znamo, da je imao posebnu oltarnu zakladu •ii'igH ivoga svedenika aUarislu, od kojih se u ovih spomenicih

^h -^**' (H^'i~^i4oa) neki Gjuro; on bo je god. 1493. od reroet-

■MmoilHno kupio za 5est fon trsje s ku(5om i vrtom, bivSe nekoc

f I <»|HHf^ i obvezom, da <5e tomu samoslanii u ime goroice

* ' **^* tt«>dlfir 14 dinarah beckih.® — Na oltani pako sv. Lov*

•' •<» ^viikoga £etvrtka zavjetna misa na cast presv, tiela

t" ****JW Jt frndika obdina pladala i to na godinu 3 for. n zlatu>

I* . tlvf«nlka u malenom u kamenu izradjenom izdubku

<^i' I v Ufto (cycharistia). pred kojim je gorjela svjetiljka

^l** W*^|Ui i ul|» ifi nju davala je gradska obdina na godinu pol

MUt^k AM III f\A|it(||>

^^

GradhiTb, Crkve.

XIII

Na prostoni oko crkve sv. Marka bio je i obicni svakdanji trg, a i za sajamsko Tricnie tu sc kupovalo i prodavalo, te je i radi udob- nosli trgovacah na okolo izvanjskoga crkvenoga zida svr§etkom XV, vieka gradska obdina posagradila du(5ane, koje je davala u najam.^

Za dobe nesretnih onib sukobah medju ob<^inom i kaptolom xa- grebackim, a narocito god. 1423. i 1433. i zupnom se crkvom po- sluJili gradjani, ili su njezinimi zvoni sazivali na zajedni^ku provalu, ill da nenadano napadnu na kaptol mu(5ke izTJesiii na njezinu zvoniku crven barjak."

Zupom sv. Marka upravljahu tri sve(5enika, koje je gradsko po- glavarslvo izabralo, prozirana: «rectoresili plebani s, Marci*, do^im ih gradsko zastupstvo, kao patron, imenuje: „nostn capellani". Osim zupne, najvi^e zeinljiStne nadarbine i Stolarine kao redovita dohodka pripa* dala im u XV. vieku obitajna tada crkovna £etvrtina (quarta seu ca- Qonica porcio^ quarta testamentarie disposicionis, quarta funeralis)^ od oporucnih zapisah njihovih zupljanah, ako li su lakovi zapisi izvan njibove zupe namienjeni bili, bilo crkvam ili crkvenim sborom, u koliko su iste ili isti, bilo papinskom ili biskupskom povlasticora. od ustupljenja takove cetvrtine oproStcni bili,

Za ovaj prihod zupnici sv* Marka odvafno se borili i to vi^e putah. Najprije god. 1435- zupnici Anlun, Pavao i Ivan zahtievahu, da im prebendarski sbor slolne crkve ustTipi celvrtinu oporucnih za- pisah, koje mu zapisali njihovi zupljani. Priepor ovaj imao je rie5iti kanonik Icktor Osvald, kao glava kaptola; no dok je pra u najjacem te^ju bila, umrie Osvaldo« nerieSiv ju, i tako ciela stvar zape za njeko bar vrieme; ali zupnici ipak medjutim ne propustiSe nagovarati svojih utnirucih zupljanah, da ako li su vec i voljni oporuciti sio pre- bendarskoma sboru, da narocito u oporuci spomenu, da od toga nji- hova zapisa mora sbor dati iupnikom (^etvrtinu, Ovakov postupak (jer jedna i druga stranka. dok se priepor nije rieSio, morala bi mirovali) uvriedi prebendarski sbor, te zamoli po svom dekanu F^etru kanonika kantora Ivana, da pru obnovi i konacnu osudu izrece. PresluSav on i tulitelje i obtu^cne, predlozi cieli priepor na presud biskupu Ivanu Albcnu. Na 4. juna 1428. sakupiv biskup oko scbe vjeStake u crk- vcnom pravu» te dokaznice i povlastice obtuzenih, a narocito onu po- vlasticu biskupa Eberharda, kojom prebendarski sbor opraSta od ustupljanja zupne cetvrtine ikojemu lupniku, dosudi, da isti sbor preroa tomu nije duian ustupati 6etvrtine ni zupnikom sv. Marka, a niti su om vlastni zahtievati ju od sbora ; u budu(5e pako, da se nova kakova

» Doc. 111.

• Dw:. 1%. 68. I2U-

XIV

Grathcb^ Crkzfg,

pra opet ne zametne, odredi, da zupnik sv. Marka, ako bi s^ radi te JJetvriine s prebendarskim sborom ikada preti hotio, to mora prije, oego tuzbu preda, poloiiti peldeset marakah dinarah, od kojih polo- vinu da uzme sudac, a polovinu sbor, a nc pololi li, a od tuzbe ne odustane, da se crkvenimi kaznami prisili, da rccenu svotu plati ; odredi joSte i to, ako li fupljanin sv. Marka, koji bi za ovu odredbu znao, uzprkos njoj ipak u oporuci spomenuo, da od njegova zapisa prebendarskomu sboru isti je duzan dati lupnu Setvrtinu, takovomu da se zanieka crkveni pogreb; docim oporucni zapisi onih zupljanab, kojim bi ova odredba nepoziiata bila, te po ncznanjti umetnu u pre* bendarski zapis stavku o dulnoj celvrtini lupnikom sv. Marka, da se takova stavka uva^iti ne (5e.^

Za cetvrt vieka kasnije ill god. 1458. 0 istoj stvari pred Stje- panom, arcidjakonom katedralnini i biskupskim vikarom Leonardom^ u^enjakom crkvenoga prava, tuzio je zupnik Nikola opata zagrebackth Cistercitah. Ova dvojica na podlozi crkvenih zakonab, usljed kojih nisu bill monasi oproSteni od izplacivanja rupne cetvrtine, dosudiSe pravo zupniku, Ovoj se osudi opat Matej ne pokori, toga radi lupnik Nikola prizva na biskupov sud, Na 29. inaja u prisudu vjcStakah pred biskupom Benediktom razpravljao se taj prepor, gdje se i opat Matej branio tim, jer je red Cistercitah apostolskom povlasticom prosi od izpla<5ivanja zupne cetvrtinc, te je i podastro za to nekakovu papinsku bullu, Biskup Benedikt, da pravovaljani sud izreSe, dade donieti crkveni sbornik, prozvan ^Kleraentina", u kojem potrazivSi nadjoSe, da su re- dovnici od zapisah, bilo za iSivota i na samrti njim namienjenth, dnini izplatiti doticnomu zupniku cetvrtinu, s toga potvrdiv osudu prvoga suda, odsudi iznovice opata Mateja, a ujedno naloli novove^komu, lalkouli^komu i drugim blii^njim lupnikom, da opomenu opata, neka za petnaest danab uplati zupniku sv, Marka svu zaosialu njegovu fupnu cetvrtinu , a ne izplati li ju u to vriemc, da ga po nedjeljah i svelkovinah u svojih crkvah pred sakupljenim narodom uz zvonenje, uzegavSi sviecSe i utmuv^i ih i nogami pogazivSi izobdenim proglase; ne pokori li se pako ni tada, da mu dojave te de on oruzanom rukom tad a proti njemu postupaii.*

U isto doba, kada se s Cisterciti parbio o zupnoj c^elvrtini lupnik Nikola^ parbio se i sa zagrebackimi Dominikani. O cieloro postupku, ako i ne imamo poblizih vicstih, ali nagadjajno, da se istim nacinom 1 proti njim postupalo kako i proti Cistercitom, i da je Dominikanom sudbeno nalozeno bilo, da izplate zupniku njemu prtpadnu Cetvrtinu

* Doc. 53, 54,

* Doc. 162.

Gradhch, Okve,

XV

od oponj^ih zapisab. Ali ovoj osudi Dorninikani nisu se pokorili, pa ih toga radi na zapovicd arcidjakona i biskupskoga vikara kaaonika Martina na 13. novembra 1453. gradski zupnici: Toraa, sv. Erne- Tito; Toma, sv. Ivana u Novoj vesi; Valent, sv. Antuna u Laikoj ulici i Filip, sv. Martina n podgradju, izobcenimi proglasili u svojih crkvali pred sakupljenim narodom.*

God. 1261, dobila je gradska obtina patronatsko pravo zupe sv. Marka, te je od tada gradsko zastupstvo imenovalo iSupnike, koje jc bisknp potvrdjivao, pa su toga radi i li hapnici gradskoj ob<5ini nekom zahvalnosti ili duznoSdn vezani bili. Na primjer godine 1423. lupnik Blaz, poslan od gradske obdine« u njezino je ime pred zagre- backom zupanijskoni skupStinom prosvjedovao prott tomu, sto je kralj Sigismund gradske posjcde Kraljevec, Kobiljak itd, svojevoljno darovao plerniiSem Albenom medvedgradskim.^ Godine 1432, znpnici Antun i Blaf u ime gradske obc^ine pred kaptolom zagrebaCkim sklapaju rair fia kanonikom Tomom, koji je na uStrb gradskih pravab izposlovao^ da je Ladislav Zendaj dobio neke stvari i novae u cjelokupnoj vried- nosti 150 for., ukradene u pokojnoga trgovca Frtdrika, koje bi inaSe obdini pripasti morale.* God- 1497* ifupnik Martin sa gradskim no- larom Emerikoro kao gradski izaslanici mole u kaptola zagrebackoga, da im ovjcrovi prepis, kojim se Ivan Korvin proglasuje vojvodom ciele Slavonije.*

Na lupnike sv. Marka, kao sluibcne osobe, obradala se i du- hovna vlast, trebala li, da se koji njezin nalog provede. God. 1475. nalozi biskupski vikar Uija Sopni^i zupniku Mateju, da opomene ne- koje oporucne ovrSiielje, da izplate zapise, namienjene prcbendarskomu sboni.* Godine opel 1476. zamoli Eustakij» cisiercitski opat pod Belom i lupnika sv. Marka, da kanonika arcidjakona Pavla pozove pred njega na sud radi uvrede naneSene dominikanskomu redu/* Godine 1478, kanonik i arcidjakon casmanski Ivan Drzanic, po kardinalu Gabrielu ovla^deni ^dac, zaprosi medju drugimi i zupnika sv. Marka, da ka nonika Icktora Ivana. koj je oteo Dominikancu Tomi robu i drago* cjenosti, namienjene za kra1jicu« pozove pred njega na sud.''

Zupnici sv, Marka ako su se i rado pokoravali nalogn viSe du- hovne vlasti^ a to im je doista i prete^a i vrlo neugodna bOa ona

* Doc 176.

* Doc. 34. ' Doc. 59,

* Doc. 388. ,

* Doc. av4.

* lioc. 50$.

XVI GradhCb, Crkve.

zapovied biskupa Ivana Albena, kojom im god. 1422. pod prietnjom zatvora i oduzeda 2upiic nadarbine strogo nalaze, da izobde gradsku obdinu, da niti u njoj, niti u kojem njezinom mjestu, gdje bi izob<5enici prisutni mogli biti, ne 6itaju ni mise, niti da obavljaju kakove crkvene sluSbe, dapaSe da opominju svakoga pod kaznom izobdenja, da se sa izobdenici ne dni2i, da im uzkrati i vodu i vatru.^

Zupnoj crkvi sv. Marka spadale su 07e kapele:

Kapela sv. Katarine, koja je ve<5 god. 1377. stojala u gradskoj obdini na istom mjestu, gdje je danas crkva njezina. U XV. vieku, a naroSito godine 1413, pripadalo je toj kapeli i prostrano gradiliSte, koje bijaSe uz nju.* TeCajem XV. vieka predje ova kapela u vlast laSkouliSkoga dominikanskoga samostana, te se god. 1473., poSto su na 14. februara Dominikani dobili privolju kralja MatijaSa, da se iz neutvrdjene La§ke ulice u gradsku obdinu do kapele sv. Katarine smiju preseliti, a kada je i papa Siksto IV. pristao na to i odredio, da do te kapele sagrade novi samostan za sebe sa spavaonicom, trapeza- rijom, ogradom i drugimi potrebStinami, da mogu ondje umrle po- kapati i kapelu sa malim zvonikom prema potrebi svoga reda pro- Siriti itd., godine ve<5 1473. ovamo se doselili.'

Kapela sv. Jurja, koju je godine 1377. sagradit dao gradjanin Ivan fiemer „izvan gradskih zidinah do kestena*, stojala je na istom mjestu, gdje je i danaSnja; u XV. bo vieku naroCito se za nju veli, da je „ extra Novam portam . . . prope molendina**.*

Kapela sv. Ursule u gradskih se zapisnicih god. 1432. spominje u blizini Kamenih vratah.

Zupna crkva sv. Margarete. Davno prve polovine XIV. vieka po- stojala je crkva sv. Margarete u gradskom podgradju (na njezinom je mjesiu danas pravoslavna crkva), a oko nje u XV. vieku bili su gradski vrtovi.* PocevSi od god. 1372. kod ove 2upne crkve drXao se ali samo o Margaretinju godi§nji sajam, koji je trajao cetmaest danah t. j. sedam danah prije svetka, a sedam danah poslie.

Kapela sv. Duha spadala je 2upnoj crkvi sv. Margarete, a stojala je daleko izvan grada na istom upravo mjestu, gdje i danaSnja stoji. Ve<5 u svom osnutku, koji pada u XV. viek, imala je u Cmo- mercih cetiri kmetska napuCena seliSta, na jednom bio je kmet Domjan, na drugom Matko, na tredera Gjurko, a na cetvrtom Luka. Silnik grof

^ Doc. 32.

^ Doc. 18. 100.

3 Doc. 283. 285. 288.

* Doc. 213.

* Doc. 85.

Gradhc% Crkve, XVII

Ulrik Celjski (1440—1456.) ta je seliSta otco i dao ih svomu dvora- ninu Pavlu Valpotu. Po Ulrikovoj smrti opet je ista (oko 1472.) silomice prisvojio si vlaslnik medvedgradski Ivan Tuz i pripojio ih medvedgradskomu vlastelinstvu, pod kojim su bila sve do g. 1492. Kada je po smrti kralja MatijaSa (1490) njegov nezakoniti sin Ivan Korvin, postavSi vojvodom i banom, preuzeo u vlast neke gradove svoga otca, medju ostalimi preuzme i Medvedgrad. Na 13. jula 1492., kada se jur Ivan Korvin nastanio bio u kraljevskoj pala^i u Zagrebu, dodje preda nj 2upnik sv. Margarete Mihalj GjurgjevCan, i predoCiv mu nepravedni nacin, kojim su recena kmeiska seliSta do§la pod upravu medvedgradskoga vlastelinstva, zamoli ga, da ih zakonitomu vlastniku, t. j. kapeli sv. Duha, povrati. OsvjedoSiv se Korvin o pra- vednom zahtjevu, odredi, da se kapeli sv. Duha odmah odslupe. Dobiv iupnik Mihalj o tom pismen nalog od vojvode, zamoli bana Ladi- slava Egervara, da ga, t. j. kapelu sv. Duha, po tadaSnjem obiSaju u uiivanje tih kmetskih seliStah dade uvesti. Ovaj posao na banovu za- povied imao je obavili kaptol zagreba£ki, kao vjerodostojno mjesto, te on sa banovim pristavom Sljepanom KaSnaridem sa Glavnice odasla sa svoje strane prebendara Mihalja sa Stjenicnjaka, koji su u utorak na 31. jula u Cmomercih u prisu<fu prebendara Dominika, kao su- sjeda i posjednika predija RudeSa, te Sebaslijana Nagya-Cakana, za- stupnika medvedgradskih kapetanah i Grge, Spana Kraljeveckoga, a selskih sudacah: Matije u Petrovcih, Stjepana u Mikulidh i Gjure u Dedidih, zatim Petra iz Moravcah, dvoranina Heninga susjedgradskoga i Ivana iz Topolovca, te Ivana i Grge Perkona. gradjanah zagrebackih, Luke Tropcida, zupljana sv. Margarete i napokon Luke i Gjurkona, seljakah iz Cmomeracah, predali zupniku Mihalju recena kmetska seliSta i uveli ga ili po njem, kapelu sv. Duha u zakoniti posjed, cemu nitko nije protuslovio. ^

Da se kapeli sv. Duha uzivanje ovih seliStah i kraljevskom vlasti osjegura, to polovinom mjeseca februara god. 1495., kada je kralj Vladislav boravio neko vrieme u Virovitici, do5av§i onamo i zupnik Mihalj, zaprosio ga, da se na podlozi Korvinova ustupa tih zemlji5lah, novim i po kralju odredjenim uvedjenjem zupnik, odnosno kapela sv. Duha iznovice u nje uvede. Odrekav se kralj sa svoje strane svakoga kraljevskoga prava, koje bi na tih seliSiih imati mogao, nalozi pismeno na 19. februara kaplolu zagrebackomu, da u njegovo ime iznovice uvede zupnu crkvu sv. Margarete u posjed recenih zemljiiStah. Ovaj novi uvod iznoviCno obave: kraljev pristav Petar sa Marenacah i kap-

* l>oc. 364.

XVIII Grad^c^. Crkve. Groblja. SkoU,

tolski izaslanik prebendar Grga, koji su u prisudu medvedgradskoga kastelana Stjepana Nagy-Cakana, Dionizija, kaptolskoga predijalisle u ZavrSju, prebendara Dominika, posjednika predija RudeSa, kao susjeda i gradjanah zagrebackih: Mihalja zlatara, Jakoba Beketida i Gjurkona uveli zupnika Mihalja, odnosno zupnu crkvu sv. Margarete u ime kapele sv. Duha, u iznovicni posjed, a tomu opet niiko nije prigovorio,^

Zupna crkva sv. Martina spominje se vec druge polovine XIV. vieka, a stojala je na desnoj obali potoka MedveSSaka, u sredini medju vrelom ili zdencem Mandu^evcem i gradskim kupaliStem, (koje je bilo blizu pisanoga, danas krvavoga, mosta) ; u onom bo nasrtaju, kada je god. 1422. oruzanom rukom provalio kaptol u gradsko pod- gradje, najze§<5a da je borba bila „prope fontem Mandu§e?ec et eccle- siam s. Martini ac domum balnei civitatis",* suded preipa tomu bila je ona nekako u sredini sjeverne strane danaSnjega Jelacideva trga. Ovom zupnom crkvom upravljao je poseban zupnik, te nam od nje- zine proSlosti ni§la vi§e nije poznato, do imena njezinih zupnikah: Filipa (g. 1453.) i ^jure (g. 1475).

Groblja. Uz crkve najsvetije je mjesto groblje, to je u stara vremena i ono bilo lik uz crkvu i okolo nje. U XV. vec vieku, §to radi svakdanjega trga, koji se drzao oko crkve sv. Marka, a §to opet radi velikih sajmovah, koji su trajali cetmaest danah na Markov svetak, a toliko opet na Margaretinje, kod 2upnih crkvah sv. Marka i MargareiQ, prestado§e pokapati mrtvace oko njih, ali opet ne namjestiSe novo groblje daleko od istih;docim uz kapelu sv. Katarine, kada su ju • Dominikani preuzeli, jer je imala obzidano groblje, pokapahu mrtvace.

I^kole. U XV. vieku zagrebacke gradske §kole i u polazku mla- dezi i u samoj poduci znatno su napredovale, cemu je vrlo mnogo doprinesla trgovina, koja je iz Zagreba i pokraj Zagreba i§la ili na Rieku k moru, ili u Zagorje i u Stajersku, ili u Podravinu ili u neka- danju Banovinu i u Bosnu. Osim trgovine bilo je i drugih poticalah, da se posezalo za knjigom, n. pr. uzviSeno svedenicko zvanje, u XV. bo vieku kako u svecenickom, tako u redovniCkom stalezu nalazimo liep broj zagrebackih sinovah ; a napokon i udobniji zivot, koji je pismen 5ovjek prije postici mogao od nepismena. 1 sama Skolska sgrada, koja se u gradskih zapisnicih toga vieka spominje imenom palace (pallacium schole), bjelodano nam svjedoci, da se gradska obdna o naobrazbi mladezi mnogo brinula.

» Doc. 376. 378. 379. • Doc, 31.

GradhCb, Sk&ii,

XIX

Ako i ne imamo poianjih viestih o samoj naobrazbi, to ju ipak donekle bar na podlozi onodobne obuke, kakova je dnigdje bila, i u Zagrebu mozemo nacrtaii, Poceina obuka, koja se smairala priprav- nicom 2a vi5e naobralenje, n, pr. za bogoslovlje, pravne znanosli i medicinu, obuhvacala je ^itanje, pisanje, racunstvo i gramatiku, a nuz- giedno uz 10 i crkveno pjevanje. Da se ucl £iianje, rabile su drvene plocice, Da kojih bijaSe piiliepljena pergamena sa napisanom na jednoj strani abeccdom, a na drugoj pojedinimi slovkami i rieCmi. Poslije dugoga vjezbanja u citanja pristupilo se k pisanju, PrV^ vjezbe u pi- sanju jioceo je ucenik na 5kriljevnoj ploci sa ^kriljevcem, a tada perom i crnilom na papiru, koji je u XV% ve<5 vieku 12 obicne porabe iz- tisnuo skupu peigamenu. Ova vjezba duze je trajala* a liz nju malo po malo sliedilo je racunstvo, t j. prve tako zvanc fetiri vrsti: sbra- janje, odbitba, mnozenje i dioba, Budi ovdjc mimogredce spomenuto, ako se opazila u koga uSenika vanredna vjeStina u pisanju, a nije li kakovo drugo zvanje hlio odabrali, da je nastojao ucitelj (naagister scholc), da ga dade pripravili za krasopisca. U doba prije prona5a5<fa tiska ovakovi se krasopisci upotrebljavahu nc same kod stolnih crkvah i u samosianih za prepisivanje bogosluznih knjigah i bogoslovnih djelab, ve<S i u obdinah za pisanje poveljah, a i privatnici, vje5ti citanju, dali si u njih prepisati kakovo nabozno ili znanstveno djelo. U gradskoj ob^ini Vflo rano u XV, vicku nalazimo takovib krasopisacah, a poi- mcnce sporainju nam ovi spomenici (god. 1415 — M43) nekoga Grgu .Gregoiius, scriptor libroxuni", Ovi krasopisci, podpuno vje^ti lalin- skomu jeziku, uisu biii samo sgoljni prepisati, yed, poSto su mnogo- godUnjim prepisivanjem znanstvenib djclah posUgli neku vi§u vrst naobrazbe, nju su i svojira u<5enikom saob<5ivali. Da je pomeauti pre- pisa6 i krasopisac Grga znanstveno naobrazio nekoga Andriju literaia, unuka Kojanova, nnogH bismo odakle zakljuciii, Stojon, da mu do- nckle nagradi trud u obuci, ^ob lespectum suorura beneficiorum*' piodao god. 1415^ uz neznainu cienu, Sest pensah dinarah, svoje trsje u gradskoj ob<5uiL^

Kada je djak valjano naucio izricati slovke i ricSi i napjsati ih dadoSc mu za prvo citanje psaliir, jer se laj u crkvi najviSe rabio^ a ti^itelj pazto je« da titti prema naglasku izgovara, a procitane ledke da na pamet nau£i. Uz takovo Citanje obucavao se ujedno i u laiin- ikom jeziku, koji bija^e lada u sveobdoj porabi, Kako je uciieij ili ^kolaMik prcdavao laiinsku sklonitbu 1 sprezanje^ nije nam poznato, ali bez dvojUe jest, da je najprije na Skolskoj drvenoj, crno naljdeno

Doc 22.

XX GradbCh, ^koU. Bolnice i uboinice.

ploSi kredom napisao pravilo, odakle ga ucenici prepisivali i tako na pamet ucili; da pako slovniSka pravila tako lasno ne zaborave, to je mladez vrlo cesto, najviSe poslije podne, morala pojedine rieci i sklanjati i sprezati.

Da uSenik razumije §to Sita ill pi§e, to mu Skolastik svaku la- tinsku rieS morao protumaSiti hrvatskom, a tako protumaSene rieci upisati si morao ucenik, a tim si malo po malo sabrao rukovet rieSih nuMnih za govor t. j. sastavio si kratki rjeSnik latinskoga jezika, pro- tumac^ena narbdnimi rieSmi.

Ovakova bijaSe u XV. vieku obuka u §kolah ove gradske ob6ine, a syr§iv§i ju valjano ucenik, mogao je pristupiti k viSoj nauci.

Koliko pako uSiteljskih silah bilo je za tada na gradskoj §koli, ne znamo; nama je samo poznat od god. 1422 — 1435. „scholasticus Matheus"*, te mislimo, da je on sam poduciavao, no da si obuSavanje iole bar olahkoli, povjcrio bi kojemu starijemu vrslnomu uCeniku, da uci pocetnike poznavati slova i izricati slovke.

Gradski u^itelji obavljahu kadkada i slulbu gradskih magistrate skih biljeSnikah.

Bolnice i uboi^nice. U XIII. ved vieku (sv. I. str. XIX) na- djosmo u gradskoj obdini neki zametak bolnicam i ubo^nicam u onoj odredbi zlatne bulle Bele IV., kojom se gradskoj sirotinji doznacuje tredina imutka onih, koji bi bezoporu2no umrli, neostavivSi nikakova baStinika. Kad li je gradska obdina sagradila posebnu sgradu za njegu bolestnikah i dohranu ubogarah, nije nam tocno poznato, ali to stoji, da je ona ve6 bila u XIV. vieku. Za XV. viek 0 toj bolnici imamo neSto vi§e viestih, naime, da je postojala pod naslovom bl. d. Marije, i da je njom i njezinim imutkom u ime gradske obdine upravljao poseban svedenik „rector hospilalis" i to god. 1443. Antun; g. 1451. Klement i g. 1489. Antun. Za njegu bolestnikah i obskrbu ubogarah, osim trecine neoporuciva imutka, te uz blage darove i zapise pojedi- nacah i gradska je obdina doprinosila podporu kadgodj je potreba bila, no i bolnica sama imala je tada ved i svojih nekretninah n. pr. god. 1453. spominje se neka oranica kao njezina vlastitost.^

Akoprem kr§danstvo toplo preporuca njegu bolestnih i milosrdje spram ubogim, a i sama nas i narav donekle nuka na to, bilo je ipak i takovih gradjanah i Ijudih, koji bilo zapise, bilo darove, namienjene bolnici, uztruCavahu uruciti joj. Imamo i tomu primjera, kada se go- dine 1493. prituzio papi Aleksandru IV. rektor gradske bolnice, da

* Doc. 177.

GradhCh. Bolnice i uboinice. KupaliUe. XXI

Nikola Vesnetic \z Du brave i njegov sin Gjuro, Martin mesar, gradjan Ivan Taljan i drugi jo§le svedenici i svjetovnjaci, nede da izplate ni novSane svole, niti da uru2e nekretnine i druge stvari, koje bolnici pripadaju, to na ovu prituzbu pismom od 27. marta nalozi papa opatu zagrebaSkih Cistercitah, da krivce pozove preda se, opomene ih i shodna glede izplate odredi, a §to odredio bude, da se izvrSi, a nede li oni s dobra, da je vlastan upotrebiti proti njira i crkvene kazne.^

Kupali§te. U srednjem vieku kupahu se vrlo Sesto i to u toploj vodi, miSljahu bo, da se tim najuspjeSnije liece priljepcive i bludne bolesti. Osim kupanja puStahu u kupali§tih i zilu i stavljahu rogove, jer se vjerovalo, da puStanje krvi cvrsti zdravlje.

Gradsko kupaliSte (sv. I. str. XXIX) kraj pisanoga mosta, kako spomenuh, izgubio je njegov vlastnik Sijepan Vrag Prodanid g. 1398. radi veleizdaje, pa ga kralj Sigismund darovao svomu viemomu za- grebaCkomu biskupu Eberhardu Albenu. Po Eberhardovoj smrti na- sljedi ovo kupali§te porodica Albenah, a kako li ga dugo dr^ala, nije nam poznato, znamo ipak, da mu prema prvoj polovini XV. vieka gospodarom bio neki Mihalj Sebastijanovid, a kada on umrie, pre§lo je u Hike njegove jedinice Barbare, udate za zlatara Benedikta, a ona ga god. 1451. ustupila lecenomu svomu mu2u u suvlastnidtvo.

Kupali§te ovo bilo je na najSivahnijoj prolaznoj tocki izmedju jedne obdine u drugu t. j. izmedju gradske obdine i kaptola, to je indi i sasvim naravno, da kad li nastali kakovi sukobi medju ovima dvjema vlastima, da se na toj tocki obadvije najprije srazile. U onom krvavom sukobu, koj je bio o Margaretinju god. 1422., kada su kap- tolski Ijudi juriSali na gradsku obcinu, najvedi pokolj bio je kod trih prelazah: na mostu kod vrela ManduSevca, kod crkve sv. Martina i kod gradskoga kupalUta, koje je stojalo tik uz pisani most.*

Za pol vieka kasnije a ba§ o Margaretinju (1472) prigodom veli- koga zagrebackoga sajma sbio se u ovom kupaliStu tuzan prizor, kojemu se za pravi uzrok ipak nezna; tada bo: Ivan Buzla, Matija Olaz i Gjuro Zubalo, kapetani biskupskih slobodnjakah (capetanei gencium exercitualium reverendi in Christo patris, doraini Osvaldi, episcopi zagrabiensis), svojimi oruzanimi Ijudi provalivSi u gradsko kupali§le, a naSavSi ondje Petra, plemica bisazkoga ; Stjepana Bickela, plemida zelinskoga i joSte jednoga giadjana zagrebackoga; plemida Bickela iztuko§e i izrani§e, a gradjana zagrebackoga bacivSi ga na tlo lako izprebi§e, da je jedva ne^to zivota u njem ostalo, docim Petra

* I>oc. 370.

* Doc. 31.

XXII GradbCb Kraljevska palaHa,

bisaJkoga svezaSe i povedSi ga kao kakovo slavje slaved! kroz kaptol, a za tim ga zatvoriSe u teSku tamnicu.^

Od vaXnijih sgradah u obdini zagrebaSkoga Gradca bila je doista :

Kraljevska pala^a (palacium regis), koja se na naroSitu za- povied kralja Karla Roberta gradili po2ela godine 1335. (sv. I. str. XX— -XXI). Tim su ju imenom nazivali joSte i u XV. vieku, a stojala je u sredini ju2noga zida gradske tvrdje do manjih. vratah, prozvanih „sirove dverce". Kraljevska palata bijaSe osobito cienjena; gradsko je naime poglavarstvo odredilo zakonora od god. 1425., da nijedan £ovjek ne smije bacili strvine ni do kraljevske palace niti kod poljskih ili manjih vralah (ne bijahu bo ova daleko od nje) ; iisudi li se tko, to 6e platiti Sestdeset dinarah globe za laj prestupak, a povrh toga §est- deset dinarah jo§te, da se bacena strvina odande makne.^

U toj palaSi stanovao je zadnje desetine XV. vieka vojvoda i ban Ivan Korvin, nezakoniti sin kralja MatijaSa. U toj je palaci on na 29. septembra 1491. naloSio banu Ladislavu Egervaru, te pod- banom i svomu medvedgradskomu kastelanu Antunu PoSkiju, pa i zagrebaSkim giadskim kapetanom Mihalju Orozu i Grgi Benkovidu, da, kako mu je otac uzeo kaptol zagrebaSki pod osobito svoje okrilje, da ga tako i oni Stite i brane u svih njegovih pravih i na svih mu posjedih.^ — U toj je palaci na 13. jula 1492. na osobnu proSnju 2upnika sv. Margarete Mihalja Gjurgjevcana povraiio ovoj lupnoj crkvi 2etiri kmetska seliSta u Crnomercih, koja joj nekoc oteo grof Ulrik celjski i podcinio medvedgradskomu vlastnictvu.* Iste mu godine ovdje zagrebacki gradjanin i trgovac Gal Kudelid predao molbenicu i za- molio ga, da gradskomu magistratu nalozi, da se njegova zastarjela pra, koju vodi proti Valenlinu postolaru i Luki Ribari(5u radi uvrede poStenja, cim prije rie5i, a Ijaga, upisana mu u gradski zapisnik, iz njega bri§e.* Napokon na 6. septembra g. 1495. na molbu izaslanikah gradske obdine zapovjedio je isti vojvoda podbanom Ivanu Gjuli i Bemardu Turocu i svim plemicem, koji imaju malte, da od gradjanah zagrebackih i njihove robe ne smiju uzimati ni maltarine ni bro- darine ; ucine li to, da de im malte i brodove zaplieniti za krunsko dobro.*

* Doc. 281.

* Doc. 40,

8 Doc. 359.

* Doc, 362.

* Doc. 366.

* Doc. 380.

Graehcb. PalaU. Ku(fe. Vrtovi, XXIII

Pala£ah t. j. ovecih, ponajviSe plemic^kih sgradah, bilo je u gradskoj obc^ini ved u XIII. i XIV. vieku (sv. I. str. XXII— XXIII). U XV. vieku u ovih se spomenicih samo jedna spominje, i to pala6a gr^djanina Ivana Perovida/ doCim u gradskih ovovjecnih zapisnicih i gradska Skola zove se palacom (pallacium schole), §to je liep dokaz, da su tadanje §koIe imale dostojnu sgradu za obuku.

Kude. Gradjanske ku<5e, toliko u gradskoj tvrdji, koliko u pod- gradju, prozvane bijahu i dvori (curia). Kuc^no zemljiSte bilo je razli£ita obsega, te se dielilo; u cieli dvor (una curia, curia inlegra), u polu- dvor (media curia), u tri Setvrli dvora (tres quarte), u cieli dvor sa ^elvrtinom (una curia cum quarta), u cieli dvor manje osminu (una curia minus octava), u cetvrtinu dvora (una quarta), u cetvrtinu s osminom dvora (quarta cum octava), napokon u jednu osminu (una octava), §to bijaSe najmanji kudni prosior. Podpuni kudni prostor ili grunt imao je 120 lakatah u duljini, a 96 u Sirini.

Osim ku(5ah imali su mnogi gradjani u blizini gradskoj i svoje majure (curia allodialis), ponajviSe izpod mesnickih vratah (ante portam carnificum)* t. j. blizu dana§njega TuSkanca.

" Kude su bile ili zidane, ili drvene, ili takove, kojim je prizemlje zidano bilo, a sprat na njemu drven, prema tomu ku<5na gradja bija§e kamen ili opeka ili drvo, osobito hrastovo, koje dobavljahu najviSe iz kaptolskih §umah. Jelovinom trgovahu susjedni Kranjci, te ju na splavih Savom dopremali u Zagreb. U ku6ah obiCajan bijaSe triem i pre- dvorje (atrium), jedada soba, u kojoj se ujedno i radilo (stuba), spa- va6a soba (camera) i kuhinja. Krovovi im bijahu ili slamnati ili drveni, a nekojim i od criepa. Pod kudami su obicno bili izkopani podrumi ili pivnice. Na uglovih onih zidanih kucah, koje bijahu uza gradski zid, dozidani su bili mali branici, prozvani: Erkel.

Gradsko poglavarstvo, kako cemo nize spomenuti, brinulo se o valjanu gradjenju i uzdrlavanju kudah; pred njim se one prodavale ili zamjenjivale, ono je osobito bdilo o sigurnosti proti pozaru itd.

Vrtovi. U samoj gradskoj tvrdji mnogo ba§ vrtovah nije bilo, ovdje bijahu vecinom vrtici (hortulus)^; docim su bili najviSe u pod- gradju* i po obronku gradskoga briega cak do zidinah gradske tvrdje.* Vrtovi bijahu ogradjeni koljem ili proslci (preztecze).*^

* Doc. 329. ' Doc. 192. ^ Doc. 342.

* Doc. 21. 85.

* Doc. I.

* Doc. 85.

XXIV GradbCb. Trsja, MlinovL

Trsja. Okolica gradske obdine svojim pololajem vrlo je sgodna za vinograde, te ve(5 davno ima spomena o njih (sv. I str. XXV— XXVII). U XV. vieku dosta ima viestih o gradjanskih vinogradih u blizini gradske tvrdje^;ali osim njih imali su gradjani svoja trsja 1 klieti u GraSanih*, a nekoji i u Bukovcu.* Pokraj valjano obradjenih trsjah bilo je i zapuStenih, kako nam svjedoCe nazivi : „vinea deserta, info- resta, in silvam con versa*.

Obdina zagreba2koga Gradca imala je takodjer vlastite vinograde, ali ih nije sama obradjivala, vednom ih ustupala gradjanom uz go- diSnji cin2, pa se toga radi takova irsja zvala ,£iniena trsja" (vinea censualistica). God. 1428. odstupila je obdina svoje zapu§teno trsje mlinaru Frani, da ga valjano obradjuje i godimice pla6a od njega Sestdeset dinarah.* Takovih 2in2enih trsjah bilo je vi§e, jer kada je god. 1494. iznajmila obdna dohodak gradskoga trga ili tako zvanu „kne2iju", naroSito je odredila, da najamnici ili ulivatelji gradskih trsjah ne smiju u njih brati gro2dje, dok se nisu prije zakupniku kneXije oglasili.*

I pojedine obrtniSke zadnige ili bratovStine imale su vlastita trsja, koja obradjivahu zajednickim troSkom, pa su toga radi i prirod zajedniSki dielile.

Bilo je napokon u gradskoj obdini trsjah, koja su pripadala ili crkvenim redovom ili Supam, koje su bile izvan gradskoga obsega; od takovih trsjah davala se vlastniku gomica. God. 1445. prodao je trgovac Ambrozij svoje trsje gradjanom Leonardu i Emeriku, ali uz dulnost, da davaju od njega laSkouliSkomu lupniku §est kablovah moSta u ime gomice.^

Svako trsje imalo je i posebno ime; u ovih spomenicih samo se dvoje poimence spominje i to: Korito i MindavScak.

Mlinovi. Rano vec u XIII. vieku i gradska obdina M kaptol za- grebaSki upotriebiSe potok MedveSdak, tu zajednidku medju, u svoju korist, izkopav§i prekope i sved§i njimi vodu na svoje mlinove. Kakovi su o tom izmedju jedne i druge oblasti nastali do XV. vieka priepori i kako se svrSili, spomenuo sam jurve (sv. I. str. XXVIII — XXIX). Od mlinah i od mlini§dah, koja su nagodbom od god. 1392. medju

* Doc. 139. 158. 159 208.

* Doc. io9. 116. 197. ' Doc. 223. 367.

* Doc. 52.

* Doc. 373.

* Doc. 139.

GradhCh. Mlinovi, XXV

kaptolom i gradskom obdinom pripala istoj, imala je i ona nekoje vlastite mline (molendina civitatis),^ a nekoje su imali pojedini vlastnici, medju kojimi se u XV. vieku naroSito spominje franjevaCki samostan.* U XV. vieku u prieporih medju gradskom ob6nom i kaptolom bio je spor i o potoku Medve§5aku, alijednomsamo s njega i to g. 1475. imali su gradjanski mlinovi neku dosta bar znatnu Stetu. Ove bo go- dine, da se kaptol osveti obdini, oborio je gradsku splavnicu pod Popovim turnom, a tim je presjekao potok Medve§6ak, da nije protedi mogao prekopom, kojim (t. j. od te splavnice do pisanoga mosta), njegov je tok okretao kolesa gradjanskih mlinah. Gradska je obcina izviestila odmah o tom kralja MatijaSa, koji na 8. juna strogo nalo2i kaptolu, da dim prije splavnicu uzpostavi, da potok MedveSdak opet pre- kopom protede i na gradjanske mline.*

* Doc. 109. 158. 208.

* Doc. 42 166.

* Doc. 296.

Gradski posjedi i borba za nje.

O posjedih, koje obcina zagrebackoga Gradca posjedovala u XIII. i XIV. vieku, i kakove je za njih borbe iniala, spomenuo sam u I. svezku ovih spomenikah na str. XXIX — LIT; a sada mi je nacrtati njihovu povjest u XV. vieku.

Dedidi, Bitek, Crnomerci i Novaci bijahu od vajkada gradski po- sjedi, koje su mu darovali ugarski kraiji „per divos reges Hungarie graciose date", no god. 1420., kada je kralj Sigismund zagrebackomu biskupu Ivanu Albenu za 14.000 zlatnih forinlih zalo2io grad Zagreb sa gradom Kalnikom, ustupio i njemu i bratu mu Rudolfu gradske po- sjede: Dedi<5e, Bitek, Craomerce i Novake sa kraljevskim brodom na Savi. Proti tomu nezakonitomu cinu gradska je obdina na zagrebackoj fupanijskoj skupStini, drianoj svrSetkom maja g. 1423., odaslavSi na nju svoga zupnika i punomocnika Blaza, svecano prosvjedovala, jer da kralj nije bio vlastan toga uciniti, a ni biskup Ivan Alben, kao ni njegov brat Rudolfo, vlastnik medved grad ski, primiti ih.^ Slican pro- svjed ulozio je takodjer u ime gradske obcine i pred kaptolom stolno- biogradskom na 3. decembra recene godine i drugi gradski izaslanik FarkaS, sin Egidija KlokoSana.*

Oba prosvjeda ostadoSe bezuspjeSna, i reSeni posjedi, dok je obitelj Albenah drzala Medvedgrad, podpadali su u njegovo vlast- nictvo. Kada je god. 1436. Rudolf Alben prodao rodjakom kralja Sigismunda Frideriku i Ulriku, grofom Celjskim, ivrdi Medvedgrad, to su tim i pomenuti gradski posjedi preSli na le nove gospodare, prema kojim moznim velikaSem, u cijih rukuh malo po malo bijahu gotovo svi gradovi zagrebacke i varazdinske zupanije, po§to bi svaki prosvjed uzalud bio, gradska je ob<5ina morala mirovati.

Po silovitoj smrti Ulrika, zadnjega grofa Celjskoga (1456), nje- gova udova Katarina prodala je god. 1461. banu Ivanu Vitovcu i

* Doc. 34. ' Doc. 38

Gradski posjedi: Dedidi, Bitek, Cmotnerci i Novaci. XXV fl

njegovim svakom Sigismundu i Baltazaru Veyspriachu za 62.000 for. cistoga zlata preostale u Hrvatskoj gradove grofovah Celjskih, a medju njimi grad Zagreb i Medvedgrad,* i tako opet Dedicii, Bitek, Crao- merci i Novaci s kraljevskim brodom ostadoSe pod vlastni2tvom novih ovih gospodarah.

Istom kada je kralj MatijaS Korvin priznan bio kraljem po cieloj Hrvatskoj i Ugarskoj i godine 1464. svecano u Budimu okninjen, svojom kraljevskom modi dobio je u svoju vlast sve gradove, §to su ih neko2 grofovi Celjski u Hrvatskoj imali, a medju njimi i Zagreb i Medvedgrad.

Gradska je ob(5ina kralju MatijaSu, kada je Turcima otimao Bosnu (1463 — 1465), i novcem i vojnici pomagala, a i znaraenitu svotu donosila za uzdrlavanje bosanskih tvrdjah »non parvas ex- pensas . . . pro conservandis castris regni nostri Bozne . . . liberaliter et copiose fecerunt",* za sve to da joj se blagonaklonim pokaJe, na 20. maja god. 1472. povratio joj Dedide, Bitek, Crnomerce i Novake sa kraljevskim brodom, i nalozio kaptolu stolnobiogradskomu, da kraljevomu pristavu, bilo Iveku sa Brezovice, ili Mihalju Bencekovidu, ili Petru sa Kojenika, ili Valentu iz Crnkovca, ili Martinu iz Scitar- jeva, ili napokon Stjepanu sa Adamovaca, pridieli svoga covjeka, koji de gradsku obdinu uvesti u zakonito uhvanje recenih posjedah, a onoga, tko bi tomu protuslovio, da pozovu pred banski sud.^

Nekoju godinu prije toga darovanja zaloiio je bio kralj Matija§ biskupu zagrebaSkomu Osvaldu Tuzu i njegovomu bratu Ivanu Medved- grad s Lukavcem i Rakovcem za 12.000 for. u zlatu, a lim si ova dvojica prisvajala pravo vlastnictva na Dedide, Bitek, Crnomerce i Xovake i na kraljevski brod, toga radi, kada su: kraljev pristav sa izaslanikom kaptola stolnobiogradskoga gradsku obdinu htjeli uvesti u uzivanje ovih posjedah, to se tomu snazno opro medvedgradski go- spodar Ivan Tuz.

Gradjani zagrebacki imajudi u rukah dva kraljeva pisma, jedno, kojim se kaptolu stolnobiogradskomu nalaze, da uruci recene posjede gradskoj obdini, a drugo, kojim radi osobitih uslugah o zauzecu Bosne spomenute posjede kralj im dariva, za koje pismo, po§to narodito veli : da de, bude li potrebno, izdati ga u slid posebna privilegija, „quas in formam nostri privilegii redigi faciemus, cum nobis in specie fuerint reportate", prituzili se kralju na drzoviti postupak Ivana Tuza.

* Doc. 219. ' Doc. 274. ^ Doc. 273.

Da se gradska obiiina umiri, naloli kralj na 15. ju2a banu Damjanu Horvatu, podbaoom i zupanom za^ebacke ^upanije, da Stite ovu obdnu u njezinih poroenutih posjedih proii svakorau napadacu, a naro2Sito proti Ivanu Tiizu i njegovim medvedgradskiro kastelaEom.*

S ovoga kraljeva naloga braca Tuzi razjare se preko mjere, te biskup Osvaldo i brat mu Tvan, sakupivSi medvedgradske, vrbovacke i rakovat'ke slobodojake i kmete, nasrnuSe orulani u nedjelju 2. au- gusta na Dedide, Crnomerce, Bitek i Novake, pak'ove posjede opeta po- svojiSe, a krenuvSi odavdc na kralj evski brod na Savi, zauze^e i njega, a u torn pohvataSe i mnoge kmete, koji su na tih posjedih bili, le nekoje pobacaJe u Savu, a nekoje svezanih straga rukuh odagnaSe u Medvedgrad i baciSe n lamnicu i tako ih dugo zatvorene driali, dok se nisu novcem odkupili* Ne pocasiv casa gradska je obdina ovu oti- ma^inu svojih posjedah, te ubojslvo i zasuznjenje kmelovah doglasila kralju, koji opet pismom od 10. augusta na]o?.i banu Damjanu Hor- valu, podbanom i lupanom zupanije zagrebacke, da iznovice uvedu ob(^inu 11 posjedovanje otetib selali i broda i da ju 51ite proii Osvaldu i Ivanu Tuzom, uzprkos tomu, ako bi biskup Osvald pokazao i kakovo kraljevo pismo, koje bi sprama lim posjedom i51o njemu o prilog, jer neka znadu, da je ono bez njegova znanja izdano mu bilo,*

Bra<^a Tuzi osim ovoga nasilja u isto su doba pocinila i drugih na Sletu gradske obdne, pak s toga je i ona zahlievala, da se proti njima sudbeno postupa. Iztragu u torn vodila su dva velika sodca : Martin iz Sditarjeva i Pa van sa NespeSe. a njom sc pronaSlo, da se je sve u istinu lako sbilo, kako sc u gradskoj tuzbi pobraja. Svr§iv5t iztragu obadva sudca otidjo5e u Cazmu, gdje se tada nalazio biskup Osvaldo, i tu mu u petak na 4. septembra zaprietili u kraljevo ime, da se okani svakoga posjedouca recenih posjedab i kraljeva broda pod iz- likom kakovom mu drago bilo. SadriEaj ciele iztrage priobciSe isti sudci glavnoj skupStini zupanijskoj, drfanoj u Zagrebu na 6. septembra,*

Da zakonitim pulem gradska obifina zaposjedne ret^ena sela i brod, zamoli y kaptola stolnobiogradskoga, da ju na podlozi danoga jur kraljeva naloga iznovice uvede. Kaptol se stolnobiogradski loj molbi odazva te pocelkom marta god. 1473. odasla svoga covjeka prebendara Benedikta, koji je s kraljevim pristavom Mihaljom Ben- cekovicem na 10. marta, do§ao i na pomenute posjede i na kraljevski brod, da gradsku ob6nu uvede, ali tada jer je I^dislav BistriCki, plemi^

1 Doc 278. » Doc. 380. » Doc 281.

i

Omilja, u ime Ivana Tuza tomu uvadjanju protuslovio, oba su ^^aslaIlika pozvala Ivana Tuza u rok na osminu Gjurgjeva pred banski sud.^

U osminl Gjurgjeva pred banovi Nikolom riockim i Damjanom Horvatoni obdrJavao se u isiinu banski sud. ali pra medju gradskom obdinom i Ivanom Tuzom uije se prelresivala, jer su ju oba bana radi stanovita uzroka odgodila na osminu svetka sv, Jakoba, a s ove opet na osminu Miholja;' a kako se napokon svrSila, nije nam po- znato; no kada je godine 1481- Ivan Tuz prisiljen bio, da povrati Medvedgrad kralju MatijaSu, u kojegaje tada rukub i ostao, a jerbo je i isti Tuz malo iza toga sramotno morao pobje<5i iz Hrvatske, ne ima sumnje, da je obdna zagrebackoga Gradca zaposjela Dedide, Bitek, Cmomerce i Novake sa kraljevim brodom.

Kraljivtc, Cerje, Kobiijak, Svibije i Nart Ovi gradski posjedi bi- jahu Zagrebu na iztoku oko vlasielinsiva Boljakovine (piope Bosyakow), ic ih kralj Sigismund zalofiv bi^kupu Tvanu Albenu za 14000 for,, zagrebacki Gradac dao nnu na dar i recene posjede. prem da su od vajkada gradski bili. Dobivsi ih na tako lasan ali neopravdan nacin biskup Ivan u svoje ruke. a sluleci valjda, da tt bili i spora glede njih sa gradskom obdinom, to ih u ime vjccne altarije za pokojnu bradti svoju biskupa Hberharda i bana fvana ustupio stolnoj crkvi, poimence oltaru sv, kriza.

Proti ovomu darovanju Sigismundovu usla gradska obdina, te na zupanijsku skup.^tinu; koja se driala u Zagrebu svr^etkom g, 1423, odasla dva .svoja izaslanika: Blala, zupnika sv. Marka, i Andriju, sina Nikole, bivSega sudca. Zupnik Diaz u ime gradske obcine uloii prosvjed proii kralju Sigibraundu, sto jc po nepravu posjede Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Svibije i Nart darovao biskupu Ivanu Albenu i nje- govomu bratu Rudolfu. i proii Albenom, §10 su ih primili. A iza- slanik sudac Andrija prosvjedova opet proti tomu, 5to je recene posjede kraljevom privoljom biskup Ivan Albcn poklonio slolnoj crkvi u ime altarije, a i proti tomu, 5to je stolna crkva otete posjede primila u ime altaiije.^ Isle godine na 3. decembra pied kaplolom stolnobio* gradskira obnovi gradski izaslanik gradjanin Farka§, sin Hgidija, plemica Klokockoga, viSe receni prosvjed.*

Po smrti biskupa Ivana Albena (14, augusfa 1433.) recene al- tarijske posjede preuze brai mu Rudolf, te ih istom na zs. jula 1434

* Doc. 284.

* Doc. 287. £91. » Doc. 34, 35.

* Doc. 3b

XXX Gradski posjedi: Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje i Nart,

^nolens vicio ingratitudinis notari* pred cazmanskim kaptolom povrati stolnoj crkvi u to ime: da se svaki dan na oltaru sv. kriza jedna misa Sita, a jedna pjeva za izpokoj duSah biskupah: Eberharda i Ivana te brade im banovah: Petra i Ivana Albenah, a za spas njegove du§e i sina mu Leonarda.^ Prema toj sveSanoj izjavi zamoli kaptol zagre- backi bana Hermana Celjskoga, da ga u uzivanje recenih posjedah uvesti dade. Na 7. septembra nalo2i ban kaplolu cazmanskomu, da u prisucu banova prislava, a kao takovoga oznaSi ili Nikolu i Gjuru, sinove Ladislavove, a unuke Vladimira Radomerskoga, ili Marka, sina Ivana sa Cave; ili Mihalja, sina Nikolina s Male gorice, ili Ivana, sina Emerikova sa NespeSe, odaSalje svoga covjeka, da uvedu kaptol, odnosno oltar sv. kriza, u zakonito posjednuce, a svakoga, koji bi tomu protuslovio, da pozovu pred banski sud.* Ovoj banovoj zapoviedi odazva se cazmanski kaptol, te odaslav u svoje ime Cazmanskoga pre- bendara Gjuru, koji povedSi sa sobom kao banova pristava Nikolu, unuka Vladimira Radomerskoga, uvedoSe na 16. septembra kaptol ili stolnu crkvu u reSene posjede; a ovomu uvedjenju, dok su joSte obo- jica 6ndje neko vrieme po obicaju kraljevine izSekivali, ne bi li tko tomu prosvjedovao, nitko ipak protuslovio nije.*

Da ovu altarijsku zakladu i njezino zaposjednude odobri i kruna, to ju na 3. jula g 1436. na proSnju kanonika i arcidjakona varazdin- skoga Tome, kao altariste oltara sv. kriza, i kralj Sigismund posebnim privilegijom potvrdi.*

Kada je po Sigismundovoj smrii (1437) Albert austrijski zasjeo' ugarsko-hrvatski priesiol, to i njega mjeseca aprila god. 1439. zamoli kaptol, da posjede Kraljevec sa Cerjem i ondjeSnjom maltom, te Ko- biljak, Sviblje i Nart, koji su nekoS dani bili za altariju sv. kriza u stolnoj crkvi, i koje je do sada mirno uJivala, svojom kraljevskom vlasti potvrdi. SasluSav molbu, potvrdi kralj recenu altarijsku zakladu na 23. aprila god. 1439., a na 6. maja zapovjedi kaptolu cazman- skomu, da odaSalje svoga izaslanika, koji de s kraljevim pristavom Ivanom ili Nikolom, sinovi Grge Gepevskoga, ili Mihaljem, sinom Nikolinim sa Male gorice, ili Dominikom, sinom Ladislavovim sa Brokunovca, uvesti stolnu crkvu ili oltar sv. krila u recene posjede. Na 23. maja prema ovomu kraljevu nalogu cazmanski prebendar Stjepan i kraljev pristav Dominik BrokunoveSki u prisucu susjedah i mejaSnikah, a narodito: Mihalja sa Male gorice, biskupskoga provid-

* Doc. 75.

* Doc. 'jd, » Doc. 78.

* P-^g. 525.

Gradski posjedi: Kraljevec, CerjCy Kobi/jak, Sviblj^ i Nart. ^XXI

nika u Cerju, te Nikole, Ivana i Gjure, sinovah Ladislava Radomer- skoga, i Mihalja Pribida iz Moravcah, providnika vranskoga priorata u Bozjakovini, uvedu iznovice siolnu crkvu u uzivanje recenih posjedah, <5emu opet nitko od prisutnih nije protuslovio.^

I tako je ostalo sve do godine 1472., ove bogodine na 20. maja kralj MatijaS, da nagradi vjerne i mnoge usluge, koje je zagrebacka ob<5iiia ucinila njegovim predSastnikom i njemu, a osobito da se mogu bosanske Ivrdjave suzdr2avati, povrati joj bivSe njezine posjede: Kra- Ijevec, Kobiljak, Cerje sa maltom, Sviblje i Narl, koji su joj bill u proSlih burnih vremenih nepravedno oteti, pak zapovieda kaptolu stolnobiogradskomu, da uz njegova prisiava: bilo Iveka sa Brezovice, ili Martina iz Sditarjeva, ill Mihalja Bencekovica, ill Petra sa Koje- nika, ili Valenta iz Crnkovca, ili Sijepana iz Adamovca, odaSalje svoga Covjeka. koji ce obdinu uvesti u posjedovanje, a svakoga, koj bi lomu protuslovio, pozovu na banski sud.*

Istom tada, kada je gradska obdina uvedena bila u ove posjede, odasla kaptol zagrebacki svoja dva clana : Bartola, kanonika pojca sa arci- djakonom Dimitrom, koji na 20. juna pred kaplolom slolnobiograd- skim izjavlju<5, da, poSlo su doznali, kako se netom sudac Valentin i prisjednici Ivan Perovid, Ivan Pazar, Antun* Klokocanin, Dominik Perovid, Ivan Soldinaric i svikolici gradjani nepravedno uvesti dali u posjede: Kraljevca, Sviblja, Narta, Kobiljaka i Cerja, koji po pravu, kao altarijska zaklada, spadaju oltaru sv. kriza u slolnoj crkvi, to oni u ime kaptola prosvjeduju protiva tomu, te mole kaptol stolnobiogradski, da obdini ne izdade uvodno pismo, a tim upozoruju i druga vjero- dostojna mjesta, da nikakove posjedovne listove izdati joj ne smiju.^

U isto doba obratio se kaptol zagrebacki i na kralja Matija^a, utuziv mu, kako je na u§irb stolne crkve, a njegovom darovnicom, gradska obdina protuzakoniiim putem doSla u uzivanje spomenutih posjedah. Na 10. jula nalozi kralj gradskoj obdini, da Kraljevec, Sviblje, Nart, Kobiljak i Cerje sa maltom, koji su od vajkada spadali na altariju sv. kriza, a ona ih netom nepravedno zaposjela, bezod- vlacno povrati kaptolu; scieni li pako, da ima kakovo pravo na te posjede, da ga sudbenim putem potrazi.*

Ali kaptol stolnobiogradski na podlozi kraljeve zapoviedi, uzprkos prosvjeda kaptola zagrebackoga, odasla svoga prebendara Benedikta, koj sa kraljcvim prisiavom Mihaljom Bencekovicem na 10. marta 1473.

* Doc. 123. 124. 125.

* Doc. 272. 275. ' Doc. 276

* Doc. 277.

XXX If Gradski posjedi: Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje i Nart.

uvede gradsku obdinu u vlastnictvo Kraljevca, Cerja, Kobiljaka, Sviblja i Narta; a kada je ovdje prigodom irvedenja kaptolski izaslanik kanonik Toma Tompa tomu uvodu protuslovio, recena dva izaslanika odpute i gradsku obc^inu i kaptol zagrebaSki na banski sud, odredivSi obim strankam ro2i§tc osminu svetka Gjurgjeva.^

Nisu nam poblile poznata sva rociSta, koja je proSao ovaj priepor, dok je mjeseca novembra god. 1477. doSao na presudu pred kraljev- skoga sudca Stjepana Batora. U njegovoj osudi, koju izre2e na 19. no- vembra, spominje se dotadanji tecaj ove parnice ovako : da su po na- logu bana Ladislava na cetrdeset i Setvrti dan poslije Miholjskih osminah do§li pred kraljevski sud : punomodnik kaptola zagrebaSkoga Martin s EdeleSa, a gradski, Ladislav od sv. Duha, i ovdje da je pod- nesena bila banova odluka, kojom na sudu, drianom u proSlih Gjur- gjevskih osminah, nalolfeno bilo ovogodiSnjemu gradskomu sudcu Ivanu Soldinaridu, da s petdesetoricom gradjanah iz raznih gradovah ili trgo- viSiah prisegne, da gradska obdina oko Tjelova god. 1473. nije ne- pravednim nacin otela kaptolske posjede Kraljevec, Kobiljak, Cerje sa maltom, Sviblje i Nart ; da nije silovito pobirala ondje savkoliki prirod, i da sada recene posjede po pravu uXiva. Ovoj banovoj presudi da se je protivio sudac Ivan Soldinarid, tvrdedi, da ne mora on, kao sa- danji gradski sudac, ved Valent, koji je g. 1472. sudcem bio, prisedi na to, a to ne sa petdesetoricom gradjanah iz raznih gradovah, ved sa toliko domadih gradjanah; a na to da je ban odredio, da se ta njegova izjava u osminah svetka sv. Jakoba ima pretresti na kraljevskom sudu ; all budud da je na molbu i stranakah i Ivana Soldinarida odredio ban, da se na ceterdeset i cetvrti dan poslije Miholja ta ciela stvar pretrese pred kraljevskim sudom, to indi, poSto je sada kraljevski sud odobrio banovu osudu, naime : da mora sudac Ivan Soldinarid prisedi s petdesetoricom gradjanah iz raznih gradovah, dosud juje, da isti Soldi- narid na du§u bivSega sudca Valentina mora s petdesetoricom gra- djanah iz raznih gradovah i trgovi§tah ili plemidah na dvadcset i prvi dan po Bogojavljenju prisedi pred kaptolom dazmanskim, da je gradska obdina o ?auzedu recenih posjedah sasvim nevina.*

Prema ovoj osudi kraljevinskoga suda polozio je u istinu Ivan Soldinarid s petdesetoricom gradjanskih rotnikah na 26. januara g. 1478. prisegu pred kaptolom cazmanskim, da obdina zagrebackoga Gradca nije silovitim nadinom otela kaptolu Kraljevec, Kobiljak, Cerje sa maltom, Sviblje i Nart, i da je glede toga sasvim nekriva.

* Doc. 286.

• Doc. 308.

Gradski posjedi: Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje i NarL XXXI II

Pololenom prisegom svrSila bi se parnica u prilog gradske ob6ine, da ju kaptol nije obnovio tim, §to ju sveo na novu presudu samomu kralju; ali poSto on bijaSe raznimi drzavniini poslovi zao- kupljen, naloii na 28. aprila banu Ladislavu Egervaru, da taj dugo- trajni priepor medju jednom i drugom strankom jednom ved rieSi.^

Raznimi rociSti odgadjala se ta parnica sve do svrSetka mjeseca januara god. 1481., kada opet dodje pred domadi sabor, koji sazovu u kraljevo imc: palatin Mihalj Orsag i kraljevski sudac Stjepan Bator. Na torn saboru driavni odvjetnik iznese na javu taj spor raedju kap- tolom i gradskom ob6nom, zapitav: budu(5 da Kraljevec, Kobiljak, Cerje, Sviblje i Nart, premda su oni gradski posjedi, ipak ih kaptol uliva, da bi rado znao i razlog za to? — Na to mu kaptolski puno- mo<5nik Grga Petrata odgovori : da kaptol ima za to i pismene dokaze, koje de i podastreti na ro2i§tu, i to na kraljevskom sudu, neka samo palatin odredi roCiSte. Novo roCiSte bude ustanovljeno na osminu Gjur- gjeva, a strand, koja ne bi na njega doSla, odmjerena bila globa od it'\ marke, koju je svotu kaptolski punoino(5nik s mjesta i izplatio.^

Kaptol zagrebac^ki na ovo roCiSte ipak nije nikoga poslao, te j^ driavni odvjetnik Ivan Po2egaj zahtievao, da se kaptol s ogluhe osudi; ho po§to palatin nije htio izredi osude u neprisudu kaptola, to naloii cazmanskomu kaptolu, da iza§alje svoga covjeka, koji de s palatinovim izaslanikom pozvati kaptol zagrebacki, da na sudu, Sto it se drfati u bsmini Miholja, podastre izprave na podlozi kojih uziva recene po- sjede i da plati globu tri marke palatinu, a tri gradskoj obdini. Prema tomu odaf^la kaptol cazmanski svoga prebendara Benedikta, koji sa palatinovim pristavora Pavlom Finiicem sv. Ivancem, u kaptolskom zaselku Popovcu na 29. augusta, urucivSi pozivnicu kaptolskomu kmetu Franji Grdevu, pozvaSe kaptol zagrebacki, da u osmini Miholja na kraljevskom sudu podnese izprave o recenih posjedih i da plali §est marakah globe. Ali na ovo rociSie kaptol zagrebacki nije doSao, s toga mu palatin odredi novo roSiSte, osminu Bogojavljenja god. 1482.; a s ovoga preneseno bude najprije na Gjurgjevsku osminu, na koju po nalogu palatinovom pozvali su Bolto sa Mikcevca, palatinov pristav i cazmanski prebendar Grga u cetvrtak na 11. aprila u Podcetriku, a na 14. u nedjelju u Vugrovcu, a sliedeci dan u zagrebackom Gradcu kaptol zagrebacki pod globom od devet marakah na sud. Ali i s ovoga rodiSta prenese ju palatin na osminu Miholja. Ka torn roci^tu, jer opet kaptol nije doSao niti je podastro pismenih dokazah o svom pravu,

* Doc. 312.

• Doc. 322.

XXXIV Gradski posjcdi: Kraljevir, Ctrje, Kobiljak, Sviblji i Nart,

zahtievaSe drzavni odvjetnik Ivan Pozgaj. da se kaptol osudi i da plati dvostruku globu. No palatin, budud da se po zakonu mora na tri javna mjesta pozrati, naloli kaptolu fazmanskomu, da pozove kapiol zagrebackl na osminu Gjurgjeva god. 1483. na kraljevski sud, da podnese irprave i da plati globu devet marakah palalinu, a devet gradskoj obdini. a ne dodje li, neka znade da it osudjen biti. All s osmjne Gjurgjeva opela odgodjeno bi ro^iSte na osminu Miholja. Po§to medjutim umrie palalin Orsag, to se ta parnica odgadjala raznimi rociSti i pod palatinon) Emerikom Zapoljom, pa kada je i taj umro» to ju kralj povjeri svomu glavnomu riznicaru, jegarskomu biskupu Vrbanu. U osminah Miholjskih god. 1487. pod predsjedanjem recenoga biskupa Vrbana, kao zamjenika palatinova, u prisucu biskupah : Sigis- munda pecujskoga, Nikole vackoga, Ivana canadskoga i Nikole knin- skoga, te Dominika. prepozila stolnobiogradskoga , i protonotarah: Andrije Batora i Nikole Hedervirskoga i mnogih plemi^ah, rje^avala se ova parnica, Po5to bi najprije nacrtan cieli razvoj njezin pocev5i od januara god. 1481, pa sve do osminah Miholjskih 1487., zahiie- va§e drzavni nadodvjetnik Benko s BorSove u kraljevo ime, da se Kraljevec, Kobiljak, Cerje i Nart dosude gradskoj obcini, kojoj da i zakonito pripadaju i podastre podkrcpe radi dvie izprave i to jednu od god. 1346., kojom tovarnik Lovro i kraljevsko sudiSte ti parnici medju kaptolom zagrebackim i gradskom obcinom dosudiSe ovoj Ko- biljak i Sviblje; a drugu od god, 1392., kada se je naime kaptol iz- miriv sa gradskom obdinom narocito obvezao na 10 : da od poda- nikah, koji su na gradskih posjedih: Dedicih, Gracanih, Kraljevcu, Kobiljaku^ Sviblju, Narlu, Novoj vesi kod Save, Pobrezju, Crnomercib, Hra^cu i Petrovini, ne ce zahtievati nikakove pijacovine; dokazujudi tiro, da su receni posjedi n istinu vlasinictvo gradske ob<iine.

Protiva tomu s druge strane Valentin Palfi sa Miholjca, kao za- stupnik kapiola zagrebackoga, da obrani njegovo pravo, iznese pet listinah: jednu od g. 1434., kojom pred (^azmanskim kaptolom Rudolf Alben Medvedgradski svoje posjede Kraljevec, Cerje sa maUom. Ko- biljak, Sviblje i Nart ustupa kaptolu zagrebackomu kao aUariju za izpokoj dulah i svoje i svoga roda. — Drugu, takodjcr od %. 1434., gdje se veil, da jc na zapovied bana llermana Celjskoga po izasla- nicih kaptola cazmanskoga u zaposjednuce recenih posjedah javno bio uveden kaptol zagrebacki. pa da nitko tomu nije protuslovio. Tre^u od god. 1436., kojom kralj Sigismund na molbu kanonika i arcidja* kona Tome, kao rektora oltara sv. kriza t. j. re^ene altarije, polvrdjoje dvie vile spomenute izprave kaptola cazmanskoga, u kojih se veli: kako i od koga je recena altarijska zaklada i kako je kaptol bez ij^ijega

Grndski pasjedi: Kraljevec, Cerje^ K&biljak, Svibiji i Nart XXXV

prigovora u nju uvcden, — Cetvrta spominje, kako je kralj Alberto god, 143V- re<5enu altarijsku posjedovnu zakladu odobrio i kraljevskom vlasii potvrdio. Napokon peta od iste godine, kada je na kraljevu za- povied kaptol cazmanski uveo kaptol zagrebacki t j. stolnu crkvu il rcktora ollara sv. krila u vi^e recene zemljiStne zakladne posjede, a da niiko lomu nije prigovorio,

VUoko sudiSte, prouSiv podastrle dokaznice, izrece konac^ni sud, koji ovako obrazlozi: Po osudi lovarnika Lovie(i346) u parnici, koju je vodila gradska obcina sa kaptolom zagrebackim o priepotnih po- sjedili Kobiljaka i Sviblja, bijahu ova dva posjeda priznana kao gradsko vlaslnictvo i tim gradskoj obdini doznacena; a i sam kaptol, kada je (1392) sklopio dragovoljnu nagodbu s obc^inoTD zagrebackoga Gtadca, pnznao je bjelodano, da od stanovnikah, koji su u gradskih posjedili Kraljevcu» Cerju, Kobiljaku, Sviblju i Nartu, ne de pobirati oikakove pijacovine. priznao je takodjer isle za gradske; ali budud da je kralj Sigismund Kobiljak, Sviblje i ostale recene jur posjede da- rovao za vjerne slu^be biskupu Kberhardu Albenu i njegovoj bradi bjskupu Ivanu i banom PcLru i Ivanu, od kojih ih je baStinio Rudolf Alben, brat njihov, a koje je on u ime vjeCne altarijske zaklade po- klonio stolnoj crkvi, odnosno kaptolu zagrebackomu, te je i kaptol sagrebacki u prisucu kraljeva prislava u recene posjede uveden bio (1434,), da uilko tomu nije proluslovio, dapaCe da je to odobrio i kralj Sigisinund^ odrekavSi se i svih kraljevakih pravab* koje bi imao na tlh posjedih, le ih i kralj Albreht iznovice priznao kao altarijsku zakladu i kao lakovu da ju kaptol zagrebacki, odkada ju Rudolf Alben usiupio oltaru sv. krifa u stolnoj crkvi za ciianje misah za izpokoj du§ab porodice Albenah, pa src do danas kaptol mirno uzivao* to se \tt po tciQ a i prema zastarjelosti prava Kobiljak, Sviblje i ostali pripadajudi im posjedi ovim dosudjuju kaptolu zagrcbackomu, a po niem oltaru sv. kriza u stolnoj crkvL^

I tako je gradska obcina liSenom ostala znamenitih svojih posjcdab.

HralO, Pitrovina i SHJakotfina. Ob ovih gradskih posjedih spo- mcnuh» da su god. 1399. vlasielini susjedgradski Lovro i Nikola, si- novi Nikole Tola, s bra torn Krstom, prepozilom Glogovnidkim» silo- Titom rukom provalili u Petrovinu, HraSce i Siljakovinu, pobrali sav ondjeinjt prirod i posvojili ih. Proti ovomu nasilju i zaposjednudu da je na 26. juna r. god. na zagrebadkoj zupanijskoj skupStini Stjepan^ sin Pavlov, u ime gradske obdine prosvjedovao.

» Doc 346.

XXXVI Gradski posjedi: HraUe, Petrovina i ^i/jakovina.

U XV. vieku nastade dugotrajna pafnica medju gradskom ob- dlnom i susjedgradskom vlastelom radi tih posjedah ; pllemi($i b'o Toti zamoliSe u kralja Sigismunda; da im HraSie, Petrovinu i Siljakovinu kraljevskoiti darovnicom potvrdi. Kada je gradska 6b($ina doznala, §to susjedgradski Toti namjeravaju, bdasla na 13. tnarta god. 1401. prcd kaptol zagrebacki, kao pred vjerodostojno mjesto, Ivana, sina Boljeva, i Ivana, sina BoJina, koji u njezino irae bvako izjaviSe: jer kako su doSuli, da je kralj Sigismund naumio gradske posjede Hra§<5e, Petro- vinu i Siljakovinu.darovati Krsti, prepozitu glogbvnickomu i njegovu bratu Nikoli, sinovom Nikole Tota susjedgradskoga, a to bi bilo na neizrecivu Stetu gradske obdine, s toga ovim prosvjeduju i izricu, da kralj iiije vlastan toga uCiniti, a ni Krsto ni Nikola Toti, a i nitko drugi ne smije te posjede ni primiti ni ulivati.^

Uzprkos toga prosvjeda ipak je kralj Sigismund reSene posjede poklonio susjedgradskim gospodarom, koji su se na podlozi kraljevske darovnice i uvesli dali. Protiva toga na 1. maja god. 1402. na zagre- backoj 2lipanijskoj skupStini gradski sudac Ivan, sin Pavlov, iznovice prosvjedova proti kralju, koji je plemiciem Totom nepravedno darovao gradske posjede, i proti istim plemidem, koji su ih zaposjeli.*

Da gradskoj obdini ne utrne posjedovno pravo, prosvjedovala je ona Sesto, ali do danas poznato nam je samo, da je na 16. juna god. 1423. pred skupStinom lupanije zagrebacke gradski izaslanik i zupnik Bla2 ulozio prosvjed i proti kralju Sigismundu, koji je Ladi- slavu i Nikoli Totom protuzakonito poklonio gradske posjede HraSce, Petrovinu i Siljakovinu, i proti istim plemidem, koji ih uzivaju. To isto obriovio je na 3. decembra pred kaptolom stolnobiogradskim gradski izaslanik FarkaS, sin Egidija Klokockoga ; a napokon g. 1426. na 16. februara gradski izaslanici Price, sin Jurin, i Jakob, sin Ivana Boljeva, pred kaptolom zagrebaSkim iznovice ponovili.'

Kada ne pomogoSe toliki prosvjedi, gradska obdina podignu pamicu proti vlasteli susjedgradskoj. Po nalogu kralja Sigismunda morao se ovaj priepor pretresivati u Stolnombiogradu na osminu Bogojavljenja god. 1435. Na odredjeni rok prispje ovamo gradski iza- slanik Jakob, sin Boljev, i tuj, poSto je badava ocekivao utuJene Ladi- slava, sina Nikole, i Ivana, sina Lovre Tota, dade si od onogradskoga bozjadkoga samosiana, kao vjerodostojnoga mjesta, i to radi daljnjega sudbenoga progona; ovo odsude pleinidah susjedgradskih sluJbeiiom izjavom potvrdili.*

* Doc. 3. ■ Doc. 6.

» Doc. 34. 38. 43.

* Doc. 82.

Gradski posjedit Hraice, Petrovina i SUjakovina. XXXVII

OWina zagrebagkoga Gradca iznova potjera parnicu i odaSalje sredinom mjeseca marta (1435 ) sudca Petra Madjara i Nikolu literata ka kralju Sigismundu u Pozun, koji, poSto mu izpripovjedili, kako su nekoS Nikola i Lovro Toii silovito oteli gradske posjede Hra§de, Pe- trovinu i Siljakovinu, a po njihovoj smrtr da ih drze baStinici i sinovi Ladislav i Ivan na golemu §ietu gradske ob(5ine, zamoliSe pomod u kralja. Na 29. marta naloli Sigismund banu Herroanu Celjskomu, da pozove preda se obje stranke, naloliv svakoj, da za svoju obranu donese potrebite spise, da ih prouci i izrece konacnu osudu tako, da ga u torn prieporu ni jedna ni druga stranka ne bude vi§e uzne- mirivala. ^

Na vrlo lasan i jednostavan nacin rieSio se kralj Sigismund ove neugodne parnice, koju je sam prouzroSio, a poSto grofovi Celjski bi- jahu i sami silnici i posvajaci, kojim kao plemi<5em susjedgradska vlastcla blila bijahi; nego li Stovani gradjani zagrebaSkoga Gradca, to je ban Herman Celjski malo sebi tro glavu za kraljev nalog, a jer je ne dugo iza toga umro i sam kralj Sigismund (1437), a iza smrti mu nastalo prevratno doba, koje polraja sve do izbora kralja MatijaSa (1457), to se o rieSenju parnice medju gradskom obdinom i vlastelom susjedgradskom nije ni pomiSIjalo.

Radi jasnoi^e u daljnjem toku ovoga priepora primietiti mi je, da je oko god. 1438. umro Ladislav, posljedni Tot, oslavivSi opo- ru2no susjedgradski posjed jedinomu joSte i to ^enskomu odvjetku Totah t. j. Dori, k<5eri Lovre Tota, koja je udata bila za Andriju He- ninga, i tim dolaze Heningovci glede Hra§ca, Petrovine i Siljakovine u borbu sa gradskom obdinom.

Kada se kralj MatijaS spremao, da otme Turkom Bosnu, kojoj su propast spremile najviSe vjerske razmirice (1463), u torn poduzec^u obdina zagrebackoga Gradca mnoge zrtve doprinese, osobito da se oteti gradovi valjanom posadom uzdrze, toga radi: da se izkaze za- hvalan onim, koji su premda i sa strane krune pretrpjeli mnoge ne- pravde „nunquam tamen a vera fidei semita visi sunt deviasse", pa da uzmognu svoj grad proMriti i napuciti, to im osim drugih davno otctih posjedah povrada HraSce, Petrovinu i Siljakovinu (20. maja g. 1472.), nalozivSi stolnobiogradskomu kaptolu, da ih u uJivanje istih uvede, a one, koji bi tomu protuslovili, pozove pred banski stoL*

Ovaj kraljev nalog ne bija§e izveden, jer se mladi Ivan Hening, sin Andrijin, svom silom opirao, da gradska obcina ne dodje u vlast- nictvo ovih posjedah, s toga nastade nova parnica sa Ivanom Heningom.

> Doc. 84.

■ Doc 27a. 375.

XXXVIII Gradski pcsjedi: Hraici, Petrmina i Siljakmina^

Istom syrSetkom mjeseca januara g. 1481. na zagreba^kom sa- boru, korau predsjedaSe u kraljevo ime palalin AHhalj Orsag i kra- Ijevski vrhovni sudac Stjepan Bator, razpravljao se i taj priepor, jer drzavni nadodvjetnik Ivan Pozgaj, iziaknuv, kako je kralj povratio gradskoj obdni otete joj posjede HraSi^e, Petrovinu i Siljakovinu, za- htievao je u kraljevo ime, da mu protivna slranka proka^e dokaze, na temelju kojih da ih uziva. Na to u obranu utufenoga Ivana He- ninga ustade njegov punomodnik Ivan Orehov^an i re5e : da vlasielin susjedgradski recene posjede po pravu dr^i, i za to da ima i pismenih dokazah, koje tt podastrieti na ro5i§tu, kada bude ureceno. Toga radi palalin odredi, da u dojdudoj osmini Gjurgjeva na kraljcvskora su- di5tu ima ih Ivan llening predati sudu. U odredjeni rok, kad Hening niti je osobno do5ao» nili je odaslao punomodnika, zabticvaJe drfavni nadodvjetnik Ivan Pozgaj, da se krivacoswdi; ali palatin da ne osudt neprisutnoga, naloli kaptolu zagreba^komu, da pozove Ivana Heninga iznovice na kraljevski sud na osminu Mibolja, Kaplol zagrebacki u to ime odasla sa palatinovim pristavom Pavlom Fintidem sv. Ivancem svoga Sovjeka prebendara Benedikta, koji su Ivana Heninga u njegovu dvoni u Slenjevcu u prisu<5u njegova kmeta Benka pozvali u re(5eni rok i na sud, i da za prkos, 5to o Gjurgjevu nije do§ao, izplali u ime globe tri marke sudcu, a Iri gradskoj obtSni, Ivan Ilenmg, da za- tcgne pamicu, izposlova u palatina, da je rociSie o Miholju prenesao na osminu Bogojavljenja g, 1482. Na torn roCiStu, jer Hening nije doSao, zahlievao je drzavni nadodvjetnik Pozgaj, da se osudi, no pa- latin, drieci se tadanjega obicaja u sudbenom postupku, odredi, da se jo§ jednom pozove na tri javna mjesta na sud i da plali za prkos dvostruku globu, a novo rociSie usianovi na osminu Gjurgjeva. Pala- tinov pristav Baltasar sa Mik^evca i izaslanik kaptola zagreba^koga u cetvrtak po vazmu ili na 3, aprila u Podcetrtku, a u nedjelju ili 6. u Vugrovcu, a 7. aprila u gradu ^agrebu javno pozvaSe Heninga na sud i da plati sudbenu globu, Dok se zapletaji Heningovimi rie- Scnje ovoga priepora odgadjalo od rociSta do rociSia, medjutim umrie palatin Mihalj Orsag, koga nasliedi Emerik Zapolja, koji je takodjer raznimi roci§ti zatezao izreci osudu, dok je napokon i umro, te istom. kada je upravu palatinskih posalah preuzeo Vrbao, biskup jegarski^ podnesen bude pocetkom decerabra g. 1487. taj priepor medju grad- skom obdinom i Ivanom Heningom kraljevskomu sudu.

Drzavni nadodvjetnik Benedikt sa BorSove, da obrani kraljcvu darovnicu glede HraSda. Peirovioc i Siljakovine, i da dokale pravo gradske obdine na pomenute posjede, iznese pred sud sedara listinah, t to dvie od kralja Sigismunda, jednu od kraljice Marije, a cettii

Gnidski fosjedi: Braii'e, Petrovina i SiljakaPtna, XXXIX

kaptola zagrebackoga, kao vjerodostojna mjesla. Iz ovih dozna sud, da }t kralj Sigismund na 7. augusta 1387, na molbu izaslanikah gradske obdne sudca Miklina i gradjanah Mavra i Ivana Lebera^ kra- Ijevske posjede HraSdc, Petrovinu i Siljakovinu, izuzev ih izpod vlast- ni^ltra kraljevskoga gradica Zelina, poklonio za vjecna vreraena gradskoj obcini, koju da je na 20. augusta kaptol zagrebacki uveo u uzivanje; do^ira je kraljica Marija na 6. aprila g. 1391. oslobodila obcinu, da ad tih posjedah ne mora davati dcsctine od kunovine i od svinjah. — Treda listina spominje, da je a8. oktobra god. 1393. kralj Sigismund nalozio banu Ivanu Frankopanu, da gradsku obcinu u tih posjedih niti sam urnemiruje, niti dozvoli, da ju drugi uznerainiju. — Cctvrta listina kaptola zagrebafkoga pripovieda, kako su na 12. maja g. 1394. turopoljski piemidi (nobiles campi zagrabiensis): Andrija^ sia Jelkov; Petar, sin Gjurgjcv ; Mate, sin Mihaljev i Ivan, brat Pelra, sina Gjur^ gjcva, u iroe svojc i svojib sinovah izjavili se u ono vrieme, kada se je usljed kraljevoga darovanja gradska obcina u posjed Pelrovinu uvodila, da su oni glede jednoga diela Siljakovine, §to je oko potoka Bunc, tomu prosvjedovali ; no videdi, kako im je obdina sklona i pod 2^ijom zaStitom zele u buduce livjeti, da su joj ta] diel odpustili i odrekli se i za se i za potomcad svakoga prava na nj» — Peta i Sesta pripovieda, da je na kraljevu zapovied zagrebackl kanonik Lancelot! sa kraljevim piistavom Stjepanom Cinkom iz Kosnice na 10. juna g. 1395. nveo gradsku obdinu u posjed Petrovine i Siljakovine, a tomu da nitko protuslovio nije. Napokon sedma doka^uje, da je u islo doba i po istih izaslanicih gradska obdna bez icijega prigovora uvedena bila u posjed HraSca,

Na to s druge strane Ivan Orebovdan, punomodnik Ivana He- ninga, podastre sudu dvie lisiine kralja Sigismunda od god. 1406., podkriepljene novim aulenticnim pedatora, u kojib su prepisane bile dvie siarije izprave, i to jedna recenoga kralja, kojom na 16. juna g, 1399. na neprestane molbe gradske obdine darovao joj Petrovinu, otrgnuvSi ju izpod vlasti kraljevskoga gradida Zelina; ali jer je on davno prije toga poklonio bio Zelin I^vri, Nikoli i Krstu Toionn^ si* novom Nikolinim za vjerne njihove sluzbe» a odciepljenjem Petrovine Ecinita bi se znatna Steta po JSelinsko vlastelioFtvo, to piedomisliv se, oteo je Pelrovinu gradskoj obdini, a pripoJivSi ju opet gradidu Zelinu, novora darovnicom urucio Lovri, Nikoli i Krstu Totom u neopozivo ulivanje. — Druga Issiina kazuje, kako su na 34. juna god. i399»aa kraljevu zapovied: kanonik zagrebacki Ivan, arcidjakon katedralni, B kraljevim prislavom Ivanora Ivanovidem sa Brezovice u prisucu su- sjedah i mejahnikah posjed Petrovinu predali u uzivanje recenim Totoni, a tomu da tada nitko nije prigovorio.

XL Gradski posjedi: Hrasde itd. — GracanL

Ovaj kraljevski sud, koji se drzao pod predsjedniCtvom palatinova namjestnika Vrbana, biskupa jegarskoga, na kojem bijahu i biskupi: Sigismund pecujski, Nikola vacki, Ivan canadski i Nikola kninski, te prepozit stolnobiogradski Dominik, protonotari: Andrija Bator i Nikola Hedervari i drugi plemic^i, prouciv to^no podastrte listine, svoju osudu obrazlozi ovako: akoprera je kralj Sigismund god. 1387. Petrovinu i HraSde, odciepivSi ih od posjeda Zelina, darovao gradskoj obc^ini, akoprem i g. 1 394. Andrija, sin Jelkov, i Petar, sin Gjurin, odrekoSe se u ime svoje i u ime svojte Ziljakove i ustupili ju gradskoj obcini, u koje je posjede ista zakonito uvedena bila ; no po§lo je kaSnje t. j. g. 1399. kralj Sigismund Petrovinu sa Siljakovinom oduzeo gradskoj ob<5ini i pripojivSi ova dva posjeda gradu Zelinu, darovao ih za vjerne sluzbe Lovri, Nikoli i Krstu Totom, a jerbo je Ivan Hening zakoniti nasljednik i baStinik Totovacah, to se Petrovina i Siljakovina njerau i njegovu potomstvu dosudjuju; docim posjed HraSde, kao posebna odieljena cjelina, kako ga je gradska ob<5ina do sada uHvala, istoj i u buduce mora pripasti. Ovakovu odluku izrece kraljevski sud na 5. decembra g. 1487. i ujedno nalo2i zagrebackomu kaptolu, da iza- §alje svoga covjeka, koji bi s kraljevim pristavom Stjepanom s Ko- rotnje, ili Franjom iz Moravia, ili Bartolom Kaplatskim, ili Benkom Tulom, ili Mirkora Lancijem uveli gradsku obdinu u posjedovanje HraSca.*

Prema tomu u utorak poslije Valenlinova ili 19. februara go- dine 1488. kanonik Stjepan Krizevcan i kraljevski pristav Stjepan od Koroine u prisudu susjedah i meja^nikah, a naro£ito Simuna, literata s Odre, Gala iz Luzanah, Petra Raskovida, obkotarivSi posjed HraSde, uvedoSe gradsku obdinu u uzivanje, ne uvazivSi nimalo prosvjeda Ivana Ileninga.*

Gra^ani, U najstarije posjede zagrabackoga Gradca (odakle im i naslov rhAAqiANi) spadaju Gracani. U XV. vieku nije imala gradska obdina o torn selu, u kojem uz gradske podanike i sami gradjani imadjahu svoje posjede, raline, trsja i klieti,^ dodu§e nikakove posjedovne borbe, ali poSto to selo lezi pod Medvedgradom, to su njegovi ka- sielani osobito za grofovah Celjskih cestomice napadali ovamo. Go- dine 1436. oko Miholja ote medvedgradski kastelan Vilim Niemac jednorau seljaku u Gracanih dvie krave, te ih odagna u Medvedgrad i upotrebi za svoju korist.* Sliedece godine (1437) provali isti Vilim

* Doc. 345. ' Doc. 350. ' Doc 158.

♦ Doc no.

Gradski posjedi: Graiani, Pobrtije,

%U

sa svojom ceiom u Gracane i ote siloTito jo volovab, 8 kravah, 40 svinjah, 4 slanine, 5 kabanicah, 1 1 koSnicah p^elskih, 5 ienskih ople- <iakah. 10 rubacah, pobere sve lupate^ sjekire i lemeSe i zarobiv.^i mnoge Gracance odvede ih u Medvedgrad i ucieDi svakoga kmela na 3 for. Kada su lu svotu stranom izplatili ili obrekli da <fe ju izplatiti tada ih je istom pustio na slobodu.^ Isle godine na 18. decembra ili u cetvrlak provali opet kasielan Vilim na Gracane, gdje oime Bartolu Tataru Cetiri vola, jednu kravu, jednu kabanicu, jedan haljinac i pel- naest motikab; drugomu opet covjeku uzme pet i pol pensah beckih dinarah, mac s remenom, luk sa strelicami, haljinu i ^krljak; a gra- djane, koje je ondje po njihovih klietih naSao, pohFata^ tezko izmnci i svezane odprali u Medvedgrad, a drzao ih je ondje u zalvoru sve do polovine januara g. 134S,, docini je nekoje sarao, poSto ih ucienio za veliku svoiu novacah, pustio na slobodu.* U to islo doba (sre- dinom januara 1438.) navalt kasielan Vilim sa svojom celom u nodiio doba opet na Gracane, gdje pospale kmeie, njihove zene i djecu digne sa lezaja i zarobiv.^i ih odvede u MedveJgrad.^

Pobreije. Velika gradska ravan uzduz savskoga briega t. j, obale zvala se Pobrezje, u kojem bijahu naseljeni gradski kmeti; a i mnogl gradjani imali su ondje svoje oranice i sjenokoSe. Za medvedgrad- skoga kaslelana Vilima i ovo je gradsko selo bilo poput GraJ^anah iz- vrleno njegovu nasrlaju. Godine bo 1437. na 30. novcmbra u ranu ioru provali taj oiimac sa svojom celom i kmetovi medvedgradskimi na Pobrezje, le ga sasvim porobi, ote sve blago, muzku i zensku ru* beninu, le moiike, sjekire, lopaie, rieCju sve 5to se odnieti dalo, i odagna i odne.^e u Medvedgrad. Steta, koju je torn otimacinom pro- nzrocio, procienjena bi na 150 for, i lo Sieta: Valentu Ladi5i<^u 20 for,, Martini! Drobani<5u 10 for.» Gjuri Benkovidu 15 for,, Antunu Sroctani 5 for, Gjurgjic^u 18 for., Marlinu 6 for, Pelra 4 for, IClemeniu 6 fn, Tomt Mihaljevidu la for, Gala Martmovii:^u 4 for., labianu Banko- vi^u 6 for., Blaiu 3 for., NikoU a for., Galu 5 for, Petru Pavlovicu 3 for., Ladislavu 4 fon, Mihalju S for., Pelru 7 for, Tomi Gidini 8 for. i Stanku 4 for.*

Kada su poslije grofovah Ccljskih zagospodarili Medvtdgradom Tuzi t j. biskup Osvaldo i brat mu Ivan, odasla^e pocetkom augusta g. 1472. silnu cetu svojih slobodnjakah i kmetovah, kojom provaliv5i na gradske posjede Dedi(fe, Crnomerce, Biiek, Novake i na Kraljev

* Doc. 116.

* Doc. 109. 1 16. " Doc. I J 3.

* Doc. 109, 116.

XLII Gradski posjedi: Sume, Rieke i potoci,

brod, oteSe ih izpod gradske vlasti, te torn sgodom navaliSe i na Po- brezje i poplieniSe ga.^

Sume, Kralj Bela IV., povisiv god. 1242. zagrebaCki Gradac na slob. kr. grad, poklonio mu oraaSan diel §ume u gori Medvednici nad Zagrebom, nu poSto bija§e ta §uma lih obdinska, to se samo za obdu gradsku porabu drva u njoj sjekla, doSim pojedinci moradjahu ih za svoju korist od kojekuda nabavljati. Osim ove velike Sume imala je gradska ob<5ina omanje §ume, jednu u Sviblju, a drugu u Kobiljaku sve do godine 1487., kada u parnici sa kaptolom, poSto je gradska obcina izgubila Sviblje i Kobiljak, izgubila je i njihove §ume. Osim §umah u prostranom zagrebackom polju posjedovala je gradska ob- <5ina silne Ukare, oranice i livade, o kojih ce biti spomena u sukobih medju gradskom obdnora i kaptolom zagrebaSkim.

Rieke i potoci. Na rieci Savi, u koliko je tekla uz gradski teri- torij, imala je gradska ob<5ina ribolov, koji je davala u najam gradskim ribarom, stoje^im s ovu stranu te rieke. Gradskim zakonom je za- branjeno bilo ovim ribarom kupovati ribu od ribarah prekosavskih i prodavati ju; takovu prekupcu zaplienilo bi gradsko poglavarstvo kupljenu ribu.*

Na Savi bijaSe prevoz ili brod, prozvan „kraljevski brod** (vadum regis, Kyralrew), od kojega se brodarina pobirala za krunu, koja ju i kadkada u dobrotvorne svrhe ustupala pojedincem; n. pr. godine 1462. prepustio ju kralj Matija§ na pet godinab zagrebackim Dominikanom za popravak samostana.^ U posjed kraljeva broda doSla je gradska obdina istom god. 1472., kada ga kralj MatijaS, odtrgnuvSi ga izpod medvedgradskoga vlastelinstva, pod koje je doSao nepra- vednim naSinom, ustupio gradskoj obdini i nalozio kaptolu stolnobio- gradskomu, da ga u posjedovanje uvede, a banu Damjanu Horvatu, da obdinu u tom §tiii proti svakomu, a narocito proti vlastelinoro medvedgradskim biskupu zagrebaSkomu Osvaldu Tuzu i njegovu bratu Ivanu.*

Pomenuti medvedgradski gospodari, osjetiv se povriedjenimi u svojem pravu, odluciSe silom ga posvojiti, te sakupiv5i cetu od rako- vaSkih, vrbovackih i medvedgradskih kmetovah navaliSe u nedjelju 2. augusta 1472. na kraljev brod, gdje su nekoje seljake, koji se im oprli, pohvatali i u Savu pobacali, a druge svezane odveli u Medved-

^ Doc. 281.

* Doc. 40.

^ Doc. 225.

* Doc. 237. 274. 278.

Gradski posjedi: Cirkvenik Hi MedveUak. XLIII

grad i utamniSili.^ Ovo nasilje najavi gradska obdina kralju MatijaSu, koji na lo. augusta iznovice nalozi banu, podbanom i lupanom za- greba^kim, da u posjedu kraljeva broda Stite ob<5inu proti svakomu osvaja^u, a naroSito proti Osvaldu i Ivanu Tuzom.*

Sliede<5e godine (1473) prema naro^itomu kraljevu nalogu odasla kaptol stolnobiogradski svoga ^ovjeka altaristu Benedikta, komu se pridruli kraljev pristav Mihalj Bencekovi<5, a ta dvojica na 10. marta uvedoSe gradsku obdinu u posjed kraljeva broda uzprkos tomu, §to je Ladislav BistriCki u ime svoga gospodara Ivana Tuza prosvjedovao tomu uvedenju. Radi toga prosvjeda oba izaslanika pozvaSe Ivana Tuza pred banski stol, odrediv roSiSte na osminu Gjurgjeva.*

Ovo ro2i§ie, na kojem bi Ivan Tuz morao dokazati nepobitno svoje pravo na kraljev brod, odgodjeno je bilo s raznih uzrokah s osmine Gjurgjeva na osminu Jakobova, a s ove opet na osminu Miholja,* te se odgadjalo sve do godine 1481., kada bijaSe Ivan Tuz prisiljen vratiti kralju MatijaSu grad Medvedgrad, tada istom kraljev brod gradska ob<5ina mirno zaposjedne.

Cirkvenik Hi Medveiiak. U XV. vieku ovaj potok, kojeg su izvori u zagrebackoj gori i koji je dielio kaptolsku jurisdikciju od gradske, poSinje gubiti prvobitni naziv, te ga zamjenjuje drugotni Medvednica. Kako je u XIV. vieku (sv. I. str. L — LII) s toga potoka bilo razmi- ricah medju gradskom obdinom i kaptolom, tako se one nastavile i u XV. vieku. Ved godine 1432., ako li ne upravo glede toga potoka, a to ipak uz sam taj potok bila je krvava borba po2ev§i sve od vrela ManduSevca do pisanoga (krvavoga) mosta i dalje, te su kap- tolski Ijudi izranili strelicami mnoge gradjane, branece prielaz preko potoka, a nekoje na mjestu ubili.*

Sliede<5e godine (1423) kaptolski izaslanik kanonik Mihalj kra- Ijevskomu dvorskomu sudcu Mateju Palockom tu2i gradsku obdinu, Sto je pod dvorovi kanonikah: Mihalja, Nikole i Stjepana i pod kudom prebendara Matije prokopati dala ogroman jarak i svela u nj tok MedveSdakov, u nakani, da podruje recene dvore.^

Godine 1434. na 6. jula razpravjjala se u Zagrebu pred banom Matkom Talovcem tezka parnica medju kaptolom i gradskom obcinom glede toga potoka, kada je kaptolski izaslanik kanonik kantor Ivan

* Doc. 281. ■ Doc. 280. ' Doc. 284.

* Doc. 287. 291.

* Doc. 32.

* Doc. 36.

XLIV .Gradski potoci: Cirkvenik Hi MedveiHak.

utuzio gradsku ob<5mu, koju tada zastupahu: Ivan Perovi<5, sudac; Antonja Taljan, Petar Ugrin i Stjepan, stari sudci; te priseznici: Be- nedikt krojac, Fabijan literat, Toma Kunov, Gjuro krojaS i Leonardo Taljan, da su njezini gradjani kao bjesni provalili u vrt zupnika sv. Emerika (danas Zavrtnica), kroz koji lece MedveScak, a ondje posjekli zelje, a ostalo povrde pcgazili i uniStili, pa izkopavSi ondje zemlju zatrpali da su njom neke sljeske prekopah, kojimi se taj vrt natapao. Na ovu luzbu odgovorili su gradski izaslanici, da su to pocinili {sa- svim po pravu, jer je zapadni diel toga vrta preko potoka Medve- §caka t. j. u gradskoj obdini, a tim da je taj diel njezino pravo vlast- nictvo. Protiva takovoj izjavi odvrati kaptolski izaslanik, da je u na- godbi, sklopljenoj godine 1392. medju kaptolom i ob(5inom, narocito uvrSteno : da vrt zupnika sv. Emerika, koji lezi s jedne i druge strane potoka MedveSSaka, mora pripadati za vjecna vremena ovomu lupnomu beneficiju. Na ovaj dokaz, jer gradski izaslanici ne mogahu nicim po- biti ga, to ban sa plemidkimi sudci dosudi vrt zupniku sv. Emerika, a gradsku obdinu, koja se drznula nanesti toliku §tetu i pociniti na- silje, kazni globora od stotinu marakah dinarah, od koje de dvie tre- cine pripasti njemu kao sudcu, a treda o§te<^eniku.^ — Da li je platila ilj nije gradska obdina ovu globu, ne imamo dalnjih viestih.

Ali se i kaptol zagrebacki spram gradske obdine takodjer ogrieSio 0 potoku MedveSCaku i to godine 1475., kada je jedan diel te vode, koja je izpod Popova turna izkopanim prekopom tekla na gradske mline, (koji bijahu izpod toga turna do pisanoga mosta), oboriv splav- nicu sav Medvelcakov tok svratila u matiCino korito. Gradski kapetan Kristof Hochburger opomenuo je pismeno kaptol (8. maja), da splav- nicu popravi i tim da jedan diel potoka opet protece prekopom na gradske mline, ali ga kaptol ne posluhne. S ovoga kaptolskoga prkosa gradjanski su mlinari imali znatnu §tetu, pa s toga gradska obcina utece se molbom kralju Matija§u, koji na 8. juna prekorivSi kaptol za ovakov postupak strogo mu zapovjedi, da popravi splavnicu i rukav potoka Medve5daka svede opet na gradske mline.*

Za godinu danah kaSnje (1476), kada se kaptol jurve opasao tvrdjom, da iu obezbiedi i te2e pristupnom ucini, izkopao je pod njom na zapadnoj strani duboki i Sirok jarak i u njem napuSdavao nekoliko danah potok MedveScak, da ga napuni i zajazi. Tom sgodom do§lo je do nekakovih prieporah medju jednom i drugom jurisdikcijom ; kakovi li su bili, nije nam posve poznato, no u toliko znamo, da je

* Doc. 72.

■ Doc. 295. 296.

Gradski potoci: Cmomerec, liica, Moivare. XLV

na kraljevskom sudu utulio kaptol gradsku obcinu, a naroSito: da sudac Bla2 Tot, te Bla2 Nemet, Ivan Soldinarid, Han2id, Ivan Pazar, Antun Klokocan, Valentid, Lovro Sporer, Stjepan Platnar, Dominik Perovi<5, Dioni2 ZupSi<5, Koren, Stefanid, Marko MesaroS, Mihalj Valen- tinov, Bla2 SljeniSki, Antun krojac, Ilija zvonoljevac, Pavao Sabo, Radaj Pavao, zlatar ; Pavao Sedlar, Kelec, Klement postolar, Dominik i Bla2 Varge i Hans vuzdar, da su kaptolske Ijude i tezake kopajudi jarak i napuStajudi u nj pjotok hvatali i utamnicivali. Proliva takovoj osvadi branila se gradska obdina, a da se u istinu nevinom dokaze, bijaSe joj nalozeno, da pred cazmanskim kaptolom njezin sudac s pet- desetoricom gradjanah prisegne, da sto takova pocinjeno bilo nije. I doista, na a 8. augusta pred recenim kaptolom polozi gradski sudac Blal sa petdesetoricom gradjanah suromikah prisegu, da se gradjani

0 torn, Sto ih kaptol tuzi, ni malo nisu ogrie^ili.^

Preko potoka MedveScaka, kako jur spomenuh, bijahu radi pro- meta dva veliHa drvena mosta, jedan prozvan „pisani most" (pons magnus vulgo piszani mozth), a drugi kod vrela Mandu^evca ili ,Man- duSeve^ki most" (pons prope fontem Mandusewcz).

CrnomereCf oveci potok na zapadnoj strani gradskoga okruzja, koji je dielio gradsku obdinu od posjedah plemicah susjedgradskih i kaptola zagrebaSkoga, a narocito od predija Grmlja ili danaSnje KustoSije.

lUca, potocid taj tekao je u gradskom podgradjii (puteus scatu- riens Ilicza vocatus" ili ^fluvius Ilicza**, „rivulus Ilicza*), nazvan tako bez dvojbe od ilova tla, kojim je proticao. Od naziva toga potocica dobio je ime onaj diel u gradskom podgradju, kojim je tekao, koje mu tt ime i do danas sacuvalo.

Glavno potocno korito zvalo se u obce Matiiina^ a njegovi pritoci ili prekopi Pretoka.

Mo^varc kao gradsko vlastnictvo spominje vec zlatna bulla Bele IV., a tih bijaSe dosta, najviSe prema Savi. Od tih mocvarah nije gradska ob<5ina nikakove koristi imala osim rakitja, koje je obcina

1 pojedinci trebali, a i Ijubileljem lova bijahu donekle koristne radi divljih patakah, koje su se u njih gniezdile.

* Doc. 304.

Gradjanstvo i gradska uprava.

O gradjanstvu i upravi gradskoj u XIII. i XIV. vieku progo- vorid sam vec (sv. I. str. LII — LXXVII), a sada du spomenuti, kako je bilo u XV. vieku. Slo se tide sredovjeSnoga ziteljstva zagrebaSkoga Gradca, preteznije ili glavno je hrvatsko t. j. slavensko (lingua scla- vonicali), ali uza nj bijaSe i stanovnikah drugih narodnostih, koje je §to nevolja, §to domade gostoljublje, §to zelja za sigurnim 2ivotom, §to obrt i irgovina sniela bila medju zidine ovoga slob. kr. grada. Po torn dakle nalazimo ovdje uz Hrvate obiteljih njemadkih, itali- janskih i iz Ugarske, a pod ovimi zadnjimi ne razumjevaju se samo sgolni Madjari, ved i svaki drugi doSljak iz Ugarske.

Da pru2im tocan omjer, koja narodnost prema drugoj preteznija je bila, bilo bi mi od nuzde navesti sva imena, koja se nalaze u ovih spomenicih, no taj omjer pomnjiv prou6avalac moze i sam stvoriti iz vjerno sastavljena „indexa", koji priobdih na sviSetku ove knjige.

Gradjanom mogaSe postati samo pravovjerni kudevlastnik, ako je jednu bar godinu neporodan pro2ivio u gradskoj obdinL Toga radi naseljeni Zidovi, ako i bijahu kudevlastnici, kao n. pr. Zidovi : Andrija, koj se ovdje naselio do§av§i iz ModruSa, te Ilija i Marko, sin Abra- hamov (1446 — 1452), ako su i imali kude, ipak nisu bili gradjanL Gradjanstvo se tra2ilo ustmeno il pismeno, a gradsko je poglavarstvo podjeljivalo gradjansko pravo. God. 1469. na 16. augusta, poSto je plemid Grga firadaS sa Ladomerca kupio kudu u gradskoj obdini, javio je to gradskomu poglavarstvu, preporucio mu se u zaStitu obri- 2udi, da de poStivati sva gradska prava i pokoravati se gradskim zakonom.*

Tko je postao gradjaninom, platio je u to ime gradjansku pri- stojbu u gradsku blagajnu i pred gradskim poglavarstvom prisegnuo vjemost.

* Doc. 263.

Gradska uprava, Gradsko poglavarstvo, Mar grad. sudca, XLVII

Samo gradjani (na lemelju buUe Bele IV.) imali su pravo birati gradsko poglavarstvo, t j. sudca i priseznike i skidati ih; oni bijahu opro5teni od vojnii^tva, nc pladahu mallarinc po cieloj kraljevini, pod- padahu samo pod gradski sud, a pod niciji drugi, osim pod sud to- vamikov; a gradjanin, nije li imao odvjelka, mogao je na samrtnom . casu si^ojom imovinom po volji raditL

Gradska ufirava. Gradsko zastupstvo sa sudcem na celu uprav- Ijalo je gradskom obdinom, ali po nalogu same obdiae, pa i toga radi u vaznijih sluSajevib, bile to gledc stvaranja novih zakonah ill promjenc poslojecib, bilo stvarih liCudih se gradske imovine, trgovine il obranc itd. tralilo se mnienje 1 privolja svib gradjanah „quod tota communitatiji id unanimiier decrevii*'^ ili ^ex pari et uoanimi volun- !ate communitalis*';* a tad je islom gradsko poglavarstvo proizvadjalo takov zakon ili odluku. Dnige polovine XV. vieka, za nasilja grofovah Ccljskih, ovo se obdinsko ili gradjansko pravo pocelo okinjirati

Prema tomu pripadahu samo gradskoj obcini t j. u njezinu blagajnu ili obdinsku imovtnu: sudbene globe, pobrani porez, nena- sljedne baStine, neposjednuta zemljiSta i zaostali porez; gradsko pako zastupsivo vrJilo je ^amo pravo policije i sudstva» slvaralo polrebite zakone i predlagalo obdioi^ brinulo se gruntovnicom, iniutkora, obranora, zdravljem i sjegurnosti obdioarah, razporezivalo porez, bdito nad obrtom, trgovinom i o poduci mlade^i i da se gradske povlastice poStivaju.

Gradsko p&glavantvo sasiojalo je iz sudca (judex) i priselnikah (jurati) i savjetnikah (consiliariij, to bijaSe tako zvani nutarnji magi- stral. U XV, joSle vieku bijaile osam priseznikah, a jer se u to doba gradsko iiteljstvo dielilo u cctiri narodnosti: hrvaisku. njemacku, tali- jansku i ugarsku, tako se iz svake u gradsko poglavarslvo birala po dva priseSnika. U ovodobnih gradskih izpravah stavlja se na prvo mjeslo ime suddevo, a za njim imena priseinikah, a savjelnici se ne spominju poirocnee, ved ukupnim oazivom : savjetnici ^consiliarii*,

izb&r gradsko^a sudca. Na podlozi zlaine buUe uSivahu samo gradjani neporocna zivola pravo birati sudca; veli se na ime ondje: .Gradjani pako raogu svake godine po volji birati sudca koga im drago i nam ga (i, j, kralju) predlagati na poivrdu; a mogu ga i ftvake godine mienjair po volji.** A i sudac i priscznici i savjelnici na temelju iste bulle moral! su bili neporocni* jer i,onaj, komu bi se o^ito dokazalo. da je klevetnik, ili da je krivo svjedodio, ne smijc se Tile ni za sudca, ni za priseznika, ni za savjetnika izabrati".

' Doc. 40. • Doc. 55.

XLVIII Izbor gradskoga sudca. Gradsko Hinovnictvo,

Izbor sudca obavljao se na Blazevo (3. veljaCe) i to ili u gradskoj tie^nici (domus consilil civitatis) ili prcd njom na trgu sv. Marka Glasovalo se svakako uslmeno, nu ne znamo, je 11 poimence ili uz- klikom. U isti dan birahu se priseznici i savjetnici.

Izbor gradskoga sudca prijavio se odmah kralju radi potvrde, a kad ona siigla, tada istom mogao je novi sudac i priseznici pred gradjanstvom u crkvi sv. Marka na oltaru sv. kri2a prisedi, da ce zakone, koje su njihovi predSastnici stvorili, bill oni sadrzaja kakova mu drago i kojega mu drago, toSno obdrJavati i da 6e bditi, da ih nitko ne vriedja. Poslije prisege predaSe novomu sudcu zezlo, znak sudaCke vlasti, i gradske kljuce.

Gradski dakle sudac s priseznici i savjetnici sacinjavahu upravu gradsku, a narocito pako u njihovih rukah bijaSe sudstvo.

AH osim toga suda bijaSe u gradskoj ob<5ini jo§te jedno vrhovna sudiste (judices seniores, judicium antiquorum judicum). PoSto su gra- djani obi^no svake godine birali drugu osobu za gradskoga sudca, to se tako teSajem vi§e godinah nabrao prilican broj izsluzenih sudacah, a ti sacinjavahu vrhovno sudiSte, na koje bi se prizivali svi oni, koji he bijahu zadovoljni osudom gradskoga suda; to bijaSe dakle drugi |)riziv (secunda instancia), a tko se ni sudom toga vrhovnoga sudiSta nije zadovoljio, mogao se prizvati na kraljeva tovamika; dapace ako bi tko mimoiSav ovo vrhovno sudiSte, prizvao odmah na tovarnika, bio bi odpu<5en na stare sudce.^

Gradsko ^inovnidtvo, Osim sudca, priseJnikah i savjetnikah, koji sluzbovahu badava, bilo je placenih gradskih cinovnikah i slu2be- nikah, u kojih rukuh bijaSe il obrana i sigurnost gradska, il vodjenje gruntovnice i sudbenih spisah, ili utjerivanje gradskih dacah, ili iz- vrSivanje magistratskih nalogah. Medju ovimi prvo i glavno mjesto ide gradskoga kapetana (capetaneus civitatis), kojega bijaSe du^nost nadzirati gradsku tvrdju, brinuti se za streljivo i obranbene sprave, nadzirati cuvare i braniti tvrdju za vrieme obsade. BijaSe mu takodjer duznost, da Stiti kraljevske povlastice udieljene pojedinim cehovom.* Gradsko kapetanstvo podjeljivalo se odliCnim osobam, ali kada su grofovi Celjski skucili gradsku obdinu pod svoju vlast (god. 1441), nametnuSe im svoje Ijude za gradske kapetane, a naroCito nekakova Cetnika Sebolda, &vjeka silnika, koji je gradskoj obdini oteo do detrnaest zemljiStah u njezinu podgradju u SoJtarskoj ulici, te ih svojim Ijudera il prodao il razpoklonio. Napokon jer je isti Seboldo poSinio

» Doe. 37. 366.

■ Doc. 250. 251. 320.

Gradsko HinovniHtvo, XLIX

veleizdaju pristavSi strand cara Friderika III., i kao takov u kralje- vini mnoge §tcte nanio, to jc kralj Ladislav Posthumus g. 1457. na 1. septembra njegovu kudu kod mesni^kih vratah darovao svorau vjernomu notaru Ivanu, a onih ^etrnacst otetih zemljiStah povratio gradskoj obdini, da ih dade, cija su bila.^ — Za gradskim kapetanom sliedio je kastelan ili porkolab (castellanus), a taj je pazio i ure- djivao gradsko osoblje sigurnosti ili gradsku stralu i bdio, da se nodu u propisano doba gradska vrata zatvaraju, a jutrom otvaraju, a odatle mu 1 drugotni naslov „decanus janitorum**; njegova duznost bija3e i na to paziti, da li nodu stra^ari obilaze gradom. Njegova je bila skrb nadzirati, je 11 se na trgu zdrava roba tr2i. U porkolaba 5uvali se kljuSi od tamnicah, brinuo se o prehrani uznikah, vjeSticah, pri- sustvovao udaranju krivacah na muke i nabavljao je potrebite stvari za muSenje. — Ovomu podCinjen bijaSe nadzornik stra2e (custos vigiliarum), koji, ako bi bio porkolab zaprieSen, zamjenjivao ga i u slu2bi podpomagao. Na hrvatski zvao se ^oroznik". — Jo§te nam spomenuti treba i prezivaSa (preco), koji je javljao gradskim sta- novnikom razne odredbe i obznane poglavarstva, obicnom formulom ,daje se na znanje*. PrezivaC bijaSe takodjer podcinjen gradskomu kastelanu, s njim je obilazio svakdanji trg, zapljenjivao nezdravu hranu, a ribam, koje bi preko podneva na trgu ostale, poodsjekao bi repove, znak, da nisu ved za hranu. PrezivaS sudjelovao je i kod draibah, te oglaSivao ciene dralbenikah. — Nodobdija (vigilator), prozvan izkvarenom riedju ,boktar", koji, kako se zvonom loter- Sdakom zazvonilo i znak dao, da se gradska vrata moraju zatvoriti, nosed na ramenu halabardu, obilazio je gradske ulice, prozivajuc svaku nodnu uru i opominjud gradjane, da pripaze na vatru. — Gradski iraulak, kao porez i pijacovinu, utjerivali su porezovnici (tributarius), podcinjeni glavnomu porezovniku, koji bijaSe ujedno i gradski blagajnik (conductor et comes proventuum), taj je u posebnoj knjizi vodio popis svih kudevlaslnikah i stanarah, pa svakomu upisao, koliko poreza mora platiii, koliko ga je uplatio i koliko duzan ostao. Porezovnik pobirao je pijacovinu po cjeniku (registrum — laj^trom), koji je sobom nosio.

Vrlo odliSna bila je sluJba gradskoga biljeznika (notarius) ; za nju se naime zahtievalo znanje latinskoga jezika, koji bija§e lada slu2benim, i poznavanje domacih zakonah i naredbah. Gradski notari zastupahu cesio obcinu u njezinih parnicah kod raznih sudistah, da i na kraljevskom sudu i kod samoga kralja. N. pr. god. 1422. notar

* Doc. 192. 193. 200.

L Gradsko cinovntctvo, Gradski peiat. Gradska zastava.

Fabijan tuzio je u kralja Sigismunda kaptol zagrebaSki, §to je prieSio gradskoj obdini obradjivali neka zemljiSta svojatajud ih za sebe.^ Zna- menit bijaSe notar Matej, sin Lukin, koji je od god. 1449 — 1454. za- stupao obcinu u raznih stvarih, a narocito u parnici sa vlastelom susjedgradskom.* On bijaSe najprije uSiteljera na gradskih §kolah, te je kao takov prisustvovao u onom krvnora gradjanskom nasrtaju na kaptol godine 1422.'

Notara bijahu po dva, ili po tri, i to jedan glavni (principalis notarius), a ostali podredjeni. Du2nost notareva bijaSe biljeziti sudbene odluke i gradske naredbe, voditi gnintovnicu i sastavljati i prepisivati gradske izprave.

Gradski pecat {sigillum civitatis, sigillum communis) za gradske listine, izprave il pozivnice bijaSe jedini biljeg vjerovnosti, jer tada nije sudac pisrao svojom rukom podpisivao, ve6 je dosta bilo, ako je na njemu bio udaren gradski pe^at ; vriedio je dakle isto, §to i vlasto- ruSni podpis, zato ga je sudac obicno imao uviek uza se. Obezc^Sdenje gradskoga pecata, kao biljcga vlasli cicle obdine, kaznilo se novCanora globom.

Na starom peCatu ove gradske ob<5ine urezane su tri kule, i to dvie poboCne jednako visoke, dok je srednja i vi§a i Sira, a sve tri stoje na obzidanom briegu. Kraj poboSnih kulah, i to s lieve strane jest mladi mjesec, a s desne danica, a na okolo pecata tece nadpis: S S • COMVNI • DE • MONTE • GRACI. t. j. sigillum communitatis do monte Graci. — Taj pecat ili je bio utisnut na samu izpravu ili e na svilenoj ili konopljenoj vrpci, kojom bija§e preSivena, visio uiisnut ili u cisti pcelinji vosak ili u crveni vosak umetnut u pcelinji.

Gradska zastava (vexillum communis). Gradska obdina imala je i vlaslitu zastavu, pod kojom je u osobitih sve2anostih stupalo gradsko poglavarstvo sa zastupstvom. Gradska se zastava izviesila i za vre- mena obrane proti neprijatelju , a J^esto i kao znak za gradjanski ustanak ili nasriaj, a tada bi ju izvjesili na zvoniku 2upne crkve sv. Marka „erecto vexillo in turri ecclesie s. Marci*. Zastava ova bija§e skroz crvena, (pa ju toga radi i biskup Ivan Alben, kada je g. 1422. prokleo gradsku obdinu radi nasrtaja na kaptol, prezimo nazivlje: krvavom zastavom (cruentum vexillum), a §to je na toj zastavi uSiveno ili izvezeno bilo, da li gradski grb, ili slika gradskoga zaStitnika, nije nam poznato.

* Doc. 30.

» Doc. 146. 147. 152. 154. 155. 157. 178.

' Doc. 32.

DjelokrH,^ p-adskagit msfupsttia.

LI

Progovoriv. kako i na koii je oa^in birano bilo gradsko pogla* vaistvo i zastupstYO, kakovo je bilo njegovo cinovniCtvo i koje je slulbe obavljalo, i koji su bill javni znaci gradske oblasti, prije oego 11 cu pripoviedati o djelokrugu gradskoga magistrata, spomenuii treba, da je poglavarsiva vrlo stalo do toga, da gradska obdina bude ne- pokolcbiva u vjernosu spram vladara» (dakako najviSe radi vlaslile koristi, od njega bo najviSe ovisilo je njezino blagostanje). Ovu nje- zinu vjeinost liepo crta kralj MatijaS (1472) ovimi riecmi: „upravo nam godi, kada razmatrajud sjecamo se ODJh mnogovrsmih uslugah, koje je izkazala obdina zagrebadkoga Gradca, njezini bo gradjani ne sarao nafiim pred^astnikom kraljevom ugarskim i samomu kraljevstvu i sv, kroni, kako smo se vjerodostojno uvjerili, odlikovali se svojom odanom vjernosti, kada su ne samo uz na5e predSasinike, \ti i uz nas u razno telko i bumo doba take ^vrsio prionuli» akoprem ce&to od zlib Ijudih, koji su i kraljcvsku cast i ugled kraljevine podkapali, TDnogc ncpravde pieirpiU loli na iniuiku koli osobno, pa ipak nisu saili s puta vjernosti, dapace, ^im ih vi§e protivnici progonili, lim su ^vrSde u vjcrnosli potrajali.^

Ugarski kraljevi racunajud na vjernost gradske obdine davali joj u vainih slvarib, licudih ?e kraljevine, razne napulke ill zapovjcdi* koje je dakako gradsko poglavarstvo toSno izvrSilo. — Godine 1408 pi^ kraljica Barbara, iena Sigismundova, gradskomu poglavarstvu, da je razumjela \z usiijuh gradskoga izaslanika Petra Safara, da bi obdina o noyoj godiui morala poslati na kraljevski dvor svoje iza- brane izaslanike, da se s kraljem dogovore o vaznih slvarih, ti(5adih se i kralja i obdine; ali poSto je sada kralj odsutan» s toga mu po- ru5uje, da neSalje izaslanikah dotle, dok se kralj nevraii, ali ipak rnedjutim da pomno nastoji 0 torn, da gradsku obdinu upravljaju tako, da se sacuva vjema krunl* — Po smrli kralja Vladislava Po- sthuina (1457), akoprem bija^e kraljem progla^en mladi Matijaj Korvin^ ipak ga ronogi hrvatski plegiid nebtjedo§e prixiiati ; bojedi se indi on d^ nel>i njegovi protivnici osvojili Zagreb, naloli na 16. marta 1458, gradswkomu roagiitratu: po^to je docuo, da u ovih stranah ima dosia loptf^ab t zloivorah, koji namjeravaju poujice uVudi se u grad, da roogu tako cielu okolicu u strahu driaii, neka bdije nad tim, da neudju ovamo, jedino samo, da banu Ivanu V'itovcu i njegovim cetam dozTOle unidi, drugomu pako nikomu.' — - God. 1474- nalale gradskomu magistratu isti kralj, budud da je doduo, da ojegovu lumbardu, pro-

• Doc 175.

• Doc 14.

• DoNx 20a. 21 a.

LIE Djelokrug gradskoga zastupstva.

zvanu ^coka**, koju je u gradskoj ob<^ini pohranio Blal Magjar, na- stoje neki odvezti u svoj tabor, da ju nedadu nikomu, dok on shodna glede nje neodredi.* — Kada su po smrti kralja MatijaSa (1490) iza- brali Ugri Jagelovi<5a Vladislava Ceskoga kralja i za svoga kralja, u Hrvatskoj svi su znatniji velikaSi i plemiii bili uz hercoga Ivana Korvina, nezakonitoga MatijaSeva sina ; ali kada je taj neodlugni mladi vojvoda nagovorom velikaSah i plemstva odustao i priznao Vladislava kraljem, pod uvjetom, da on ostane vojvodom i banom u Hrvatskoj, (koj je uvjet i radostno prihvaden bio na budimskom saboru), to na 11. oktobra 1490. javljajud novi kralj gradskomu magistratu svoj izbor, zapovjeda, da se Ivanu Korvinu kao vojvodi i banu pokoravati mora.* God. 1497., kada je htio Ivan Turzo poslati kroz Zagreb u Senj veliku zalihu bakra, no docuvSi, da je kralj Vladislav, uzprkos banu Ivanu Korvinu, imenovao novoga bana, to da bi Korvin uvriedjen s toga, taj bakar oteti mogao, nala^e kralj gradskoj obdini, da, kada se Turzov bakar doveze u Zagreb,' da ga svimi mogudimi sredstvi brane, da ga neotme ni Ivan Korvin ni njegovi Ijudi; a kad li de opct Turzo vi Ijudi izvezti bakar iz Zagreba, da im toga nepriece.^

NacrtavSi ovo, pripovjedat du o djelokrugu gradskoga pogla- varstva i zastupstva. Ponajprije scienim, da je vriedno iztaknuti, kako se u domovini zagrebadko poglavarstvo smatralo osobito valnim, da se u njega trazio savjet 9 valjannsti Wa^ftYg osude. Oko god. 1450. mjeseca mana pi§u ovogradskoj obdini ili pravije njezinu magistratu plemidi Nikola i Mihalj, podkastelani Kamengradski, da su u pokladni (camisbrevium) ponedjeljak doSav u Koprivnicu odsjeli u gradskoga 'sudca, a onamo da je tu^be radi doSao gradjanin nekoc Solnogradski Ivan Pranuh, te im izjavio, da je, do§av§i po trgovini u Koprivnicu, u gradjanina Fabijana iznajmio kudu i u njoj trgujud dulje vremena stanovao. Zeleci pako postati ovdje gradjaninom, kupio je zemljiSte i kudu, a kada se u kupljenu kudu preseljavao, da u njegovu odsudu bivSi mu najamilelj Fabijan, iznenada nasrnuvSi na sluge oteo mu svezanj sukna; za koje ne zna, koje je boje bilo, i to ga je radi toga uzeo, jer da mu je tobo2e duzan ostao na najamnini, te zamoli oba redena podkastelana, da o tom sude. Obojica na to pozvaSe Fabijana preda se i zapitaSe ga, zaSto je to ucinio, a on odgovori da za to: jer mu je Pranuh ostao duzan, i jer je on kao njegov bivSi najamitelj vlasian bio to uciniti. Ova se izjava podkastelanom nije svidjala, po§to u nijednom kr. gradu bez suda i sudbene presude nije nitko ovlaSten

* Doc. 293. ' Doc. 356.

* Doc. 387,

Djihkru^ gradskoga zastufistva.

LlII

sam dati sebi zadovolj^tinu, s toga dadoSe, ako i silom, donesti preda se oteto sukno i zapiiaSe trgovca Pranuha: Ivane! je li tvoje sukno? a on odgovori: to je mojc sukno. Na to mu odvraliSer ako je sukno tvoje, a tl ga urmi i zadrzi, jer znamo, da toliko ima§, cim moze§ namiritL, ako si §lo duzan ostao. Ali je on odgovorio: ne cu, ZovnuSe za lim Fabijana i reko5e mu: uzmi ovo sukno i iSuvaj ga, dok sud taj va5 priepor rieSi, Na to Fabijan rece;_iie du> jer kada naloziste. da $e ovatno donesc, ja ga odavde odnieti ne <*u, ved saroo zablievam, da mi najamnik plali dug. Na $to sti podkastelani uzeli sukno i od- redili, da o torn sudi gradski sudac, aU^~Budun'^ JFTuziteTfTavadjen sa sudcem, to pilaju sada gradsko poglavarstvo, jesu li dobro sudili, neka to prelrese i javi im, 5to im je u buduie radiii u takovu poslu.* U cielom zastupstvu najvaznija bija§e osoba gradskoga sudca; OD bijale glava poglavarstva i reprezentant ciele ob<fine. pa i toga TSdi svaka tuzba il mu se pismeno predala il naustice kazala. Da, zlatna bulla, taj temcljni obdinski zakonik, odredjuje: da svatko, ko bi mimoiSav gradski sud, luzio pred kraljem gradjanina ili gradjane, to da u ime gradskoga suda ide onamo samo gradski sudac, ali na troSak tulileljev, za to, jer ga je trudio minioiJav^i doina6 sud. Ista bulla nalale iakodjer^ da tko bi bio nezadovoljan osudom sud^eirom ili osudom gradskoga viet^a, pa se prizvao na kralja, to samo sudac da ide na kraljevski sud, ali da bude pozvan samo uz kraljevo pismo, Kada su godine 1477. gradski obdinari ubili kaptolskoga covjeka, a kaptol zagrebacki mimoigav i gradski i tovamikov sud, utuzio ob6nu pred kraljevim personalom. Proii takovoj ocitoj povredi gradskih pravab prosvjedovalo je gradsko zastupstvo s razloga, Slo se svaki doma<5i spor ima najprije suditi na gradskom sudu, a lada istom. nije !l stranka osudom zadovoljna, da raoze prizvati ili na lovamikov ili na kraljev sud. Kralj MatijaS. da obdinu u njezinih pravih 5tJli, naloi^i svomu pcrsonalu, i palatinu i kraljevskomu sudcu, da ne rie5e kap- tolsku tulbu, ved da ju svedu na osudu pred doma<^ega sudca i gradsko zastupstvo,' — God. 1423, zaduzio se za 60 for. u Mljelcih gradjanin zagrebatki Mihalj, sin Petrov, a nemoguci izplatiti ga, za- rooH nckoga Gjuru Bakranina, da mu bude jamcem dolle, dok dug podmiri, Preuzev5i Gjuro Bakranin jamstvo, nije se gradjanin Mihalj briouo, da plaii, 5to je dufan. a lim da jamca oslobodi obvcze spram izplate rccenoga duga, Ne hotedi Gjuro lakov terei dulje nositi, utulio je gradjanina Mihalja banu Hermanu Celjskomu, ali ban, jer je lecSeni

« Do*;. 148. ■ I>OC, 306,

LIV

Djehkrug gradskoga zastupitVff.

Mihalj l>io gradjanin zagrebacki, da nc povriedi gradskoga prava, nijc primio tulbe« vcd je luzitelja napuiio na gradski sud „lege ipsomm ei regni consvetndine solita". Na lom sudu bio je Mihalj osudjen, da izplati dug i lira jamca oslobodi duznosti, koju je mjeslo Djega pre- uzeo bio. Ovom osudom ne bijaSe krivac zadovoljan, te je prizvao na vrhovno sudiSte ili stare sudce. koji su osudu gradskoga suda potvr- dili. Ni to ne bija5e Mihalju pocudno, le upita bana, bi li prizvao na tovamika, a kada mu ban lo odobrio, prizva, a tovarnik odredi, da gradsko viede prcd kaptolom zagrebaEkim to^no i jasno cieli taj priepor izkaze, pak da se tada na rie^enje podnese samomu kralju. Xa taj kraljev sud niorao bi ici gradski sudac, a saznaviSi za to ban» izTiesti sam o torn kralja, veledi, da nije od potrebe, da se gradski sadac zove pred njega, jer Gjuro Bakranin niti je MljetiSanin t j, ino- stranac, niti je na tuibu Mljetcanah gradski sud osudio Mibalja, ved po§to su obojica kraljevski podanici, to se njegovim naputkom ovaj priepor imao rieSiti, kako se i rieSio na domacem gradskom sudu, S toga nnoli kralja, po5to je paVnica rieSena, da ne zove gradskoga sudca preda se; ali u oslalom, svidi li se pozvati ga, da it se on iK tomu pozivu drage voljc odazvati,^

I u XV. vieku nastojali su takodjer neki bani miesati se u gradsku upravu, a narqcUosudstvo, no gradsko se vicce lomu vaviek sloino opiralo. Godine 1438. na 3» marla prepovjedi kralj Albreht oanom AjaiKU i Petru Talovcem, da se nipoSto ne usudjuju uijecati u upravu gradske obcine, dapa^e da im jc duznost 5tititi ju u njezinih siarih pravicab,* — Isto tako nalaze se grofovom Celjskim* i banu Ivanu Vitovcn.*

A i sama obcinai da zapneci svaki uij 1; Vanskej^lasu u Djezinu upravu, obi^avala je novomu barju i im-iu >g.j.jm» kad jc zatiio bansku stolicu, podaslrti izprave o svojih sloboSiinah i zamoliti ga, da ih 5tiii. N. pr na 1, oktobra g. 1419, gradsko je zastupstvo pokazalo banu Dioniziju svoja ^eflicacissima lilleraha instrumenla" i zamolilo ga, da ih Stiti, na Sto se i on pismeno obvezao i zapovjedio velikim zupanom i svojim Sinovnikom, da gradska prava po^ituju.^

Od gradskoga suda prizivalo se tti na stare sudce, ili na tako zvano domade vrhovno sudt:>te« za tint na kr. lovarnika, a napokon na samoga kralja. To bIjaSe zakon za svakoga obcinara, koji bi bio

* Uoc. 37. » Boc. IIS- » Boc. 130, 131.

* Doc, \%% 198. 199.

* Doc. 27.

DftMrmi gwadik^^ lasivfishm.

ly

lovaljaa omdom gradsko^ suda. * Bila U ft pak f>ama obtina od rnn dngo tUsU til osobc atttlci», to s€ takora ttizba morala Sijpri)e o5aJti pred kr, lovsrnikotD, a poslije ajrgove ptesude, ako jr bilo od pocfebe, poda^lrala je kraljit fCada je godioe 14^0^ ta^ Wevao kapial afrefaaaei, da le pred baacmi Diottatjeni razpraf fja a^ pvirpor ncdja ojtm i gradabotti obciaom. to m na ^agrebaOo)) Ivpoaijifco] ifcafifeim (1. oidobn) ^^dtki t2as]ao}d oa temelja povfa* Hieak. daa^ im od kraija Sigtsaittada, pro«Y)edoTah prottr loga^ jer ftiditi ttmo kr. tovamtk, a aije U zadoToljoa sjcgotom kralj,' — U apont^ Ko je nastao godtoc 14^5. ncdjii i giaditoa obfinoai ndi maJtarine; od koga o^lotodjsii, ta&o je kaptol obfitts prvd Vltof eeoi i doMo panno. S fe o«ade ^sttfi te ob6fta m «TO|ifa pnmli, po tvojili teilaiilcsb Koarada Raviani piitBH K piixjia tc povTtdi svojQi porlatficali, ftnSia podancir; a g widityM. da tm ae ttm «idoiii nam ^^c-

jQip je (5. aagaca) baao 1 tiodbaaoin, da om aba ("^

f, B%\mfmi avdbfi, Taf 8^0 ia ima nditi aaoMi torariiik^/Pnpc..'^^' •adorolJBt^ tada & fedttt kralj.*

la je tMaajer atoeairrah, gdje « pnepotn sradau obaa^ a 1 ^ a fcagaoifli aati ;e bbo Igalj, aiti ajgpw iOTatml^ toefl | f g a 3agV:<g^. da le omijesa suaab ac arnedi Hi te pri^r^ ia ^flB. a io<a odlaola bt ptiitsi. Ka tiilt» kaptoia nc^- % t4T6. ofairljaje giadska ot^fim a ojeaiao Ifadi; toji m kapafi proiiop, da

U bpmUa i¥ri|a:

knlj jeliaiQtfodprfifl^ dagiBUDnlK da te giai jaat o lOB aiM ocHefiH

a kapioiog f r^f***^*!*^ ra^ ^aka. Ccrpi^ SaMja i r^r pmcca^ c > d

•^iac a

LVI Djelokrug gradskoga zastupstva,

Gradski sud sraatrao se svetinjom, te se u velik grieh upisivalo, tko bi ga omalova2io. God. 1458. Nikola zlatar zapleo se u parnicu s nekojimi gradjani o kudah, posjedih i stvarih u gradskoj obdini, te je u kralja MatijaSa izmolio, da je pismeno naloiio obdini, da taj priepor Cim prije rie§i. Prema tomu nalogu pozvalo je gradsko po- glavarstvo obje stranke preda se, pa je spor, da se valjana osuda izrece, dulje vremena razpravljalo. To se Nikoli zlatani nije svidjelo ; zahtievaSe na ime, da se parnica napre£ac rieSi njerau u prilog, a poglavarstvo niti je raoglo §to takova udiniti, niti je htjelo, te ne- slrpljiv Nikola upravo, kad se teSaj parnice po£eo razvijati, prezimo izadje iz dvorane. Ovakovim postupkom bijaSe ^ast gradskoga sudiSta povriedjena, a da joj se zadovoljStina dade, dva gradska izaslanika: sudac Konrad RavSar i Toma Kroako na 6. maja pred kaptolom za- grebaSkim ulozili su proti Nikoli zlataru sveSani prosvjed, da ga radi te neciene mogu sudbeno progonitL^

Gradskoga sudca i zastupstva poglavita bijaSe dulnost braniti gradske sloboSline, udieljene tomu slobodnomu gradu od kraljevah. Glavni ili temeljni privilegij bijaSe zlatna bulla Bele IV., te je nju i u XV. vieku gradska obdina davala potvrdjivati, da sjeti krunu, na kakovih je sloboStinah taj grad osnovan. Na 10. januara g. 1406. na pro§nju gradskih izaslanikah, sudca Petra Safara i gradjanah Kona i Ivana BoJina potvrdi kralj Sigismund recenu zlatnu bullu i sve po- vlastice njom podieljene;* a god. 1435. dne 7. oktobra iznovice po- tvrdio ju je isti kralj, kada su ga za to zaprosili gradjani Jakob, sin Ivana Bolja, i Fric*

Osim zlatne bulle imala je gradska obdina i drugih kraljevskih povlasticah, koje je §to nekoc dobila, §to teCajem XV. vieka naknadno dostala. Spomenuti mi je najprije onu, koju joj je god. 1397. udielio ktalj Sigismund i koju je na 1. januara g. 1435.' u opala cistercit- skoga, kao vjerodostojnoga mjesta, prepisati dala, kojom spomenuti kralj opra^ta ovoj obcini sve do tada podinjene nepravde kaptolu za- grebackomu, kao : nasrtaj na kaptol, ubijstva i porobljenje kaptolskih dvorovah, za koje su glavom i imutkom duzni bili, te nalaze kr. to- varniku i svim sudcem u kraljevini, da ih radi toga na sud ne smiju zvati.* Znamenita je takodjer povlastica istoga Sigisraunda, kojom ju je 8. novembra 1435. na molbu gradske obdine oslobodio kralj od pladanja sudbene globe, pripadajude kraljevinskim sudcem, kada bi

* Doc. 205.

* Doc. 10. ' Doc 87.

Djehkrug gradskoga sastupst&a.

LVII

M paniicu uvufena, osudjenom bila; pak nalale palalinu, kr, dvor- skomu sudcu, banu i njegovu zamjeniku, te zupanom i podzupanom i svim uljerivacem takoYe sudbene globe, da ju od gradske obdine ne smiju zahtievati.^ Godine pako 1476. na 16, juna zapovjeda kralj MatijaS zupanom zupanije zagrebacke, pCMizupanom i velikim sudcera, da kadgod obcina zahtievala bude, da joj u njezmih parnicah poSalje za svjedocanslvo svoga pristava, ili da joj rie5i priepor, svede li ga ob(5ina na zupanijski sud, lo da ne krzma ufinlti i jedno i dnigo; da. uzlreba li obdina od lEupanije kakovu pismenu izpravu, da joj neodvlacno takovu izdade^

Duznost gradsk ivaistva l-ila je Irinuti se o in)Ulku

kako obcinskom^^t^akg se ne olme, a §to je

oieto, da se vrati. Ved od svr^eika XiV. vieka vodila je gradiika 06- dina parnicu s Nikolom Pravdidem radi nekojih zemaljah u Pobreiju, prozvanih „Banja sela*, za koje je jedna i druga stranka ivrdila, da su njezine, Ora se painica vukla da do 1, ipaja g. 1403,, kada se na zagrebackoj zupanijskoj skupSlini i njezinim posredovanjem oba pro- tivnika nagodila ili poravnala, te je obdina izplalila sudbene troSkove, na koje joj zupanija i naniiru izdala.^ God. 1433, nakon smrti trgovca Friderika, koji je umro ne nacinivM oporuke niti ostavivsi baStinika, po postojedeni pravy , trecina njegove ostav5tine , koja je iznosila 100 for. u pokrelninah, a 50 for. u golovu novcu, imala bi zapasti obdinu, ali zanovetanjera Tome, kanonika kantora dazmanskoga. lu je ostav^linu kradimice dobio Ladislav, sin Ivana Zincaja. Protiva toga podize obdina parnicu proiiva kanoniku Tomi, koja se dugo vodila pred biskupskim vikarom Ivanom, kanonikom kantorora zagrebackim, dok napokon na 3, juna 1432. pred kaptolom zagrebatkim, gradski izaslanici : sudac Petar, i starjeSine Gjuro i Brcko, le priseznici Marin, Blaz i Fabijan, i gradski zupnici Antun i Ivan, nagovorom dobrih i cestilih Ijudih ne sklopiSe s kanonikom Tomora prijateljsku nagodbu.* Za strahovlade Ulrika Celjskoga isti je, kako ved spomenuh, pootimao gradskoj obcini mnogc kude i zemlji5ta, le ih svojim Ijudem razpo- klonio. Medju ostalinn oteo je gradskoj obdini jednu zidanu kudu sa gradskom kulom yz nju, a u gradskom selu Gracanih pet kmetskih scliSlah, dva mlina, trsja i nekc oranice i livade, te ih darovao svomu vjemomu Marlino Cipsaru. PosUvli Cipsar neko vrieme iza toga pod- kaslelanom grada Gjurgjevca, laj svoj nepravedoo steceni posjed nauroi

* Doc. 90. ■ Doc. 300.

* Doc. 7,

* Pag* 59.

LVIII Djelokrug gradskoga zastupstva.

prodati, to obdina, da bivSa njezina vlastitost ne dodje u tudje rukc, odkupila ju od njega za devetdeset i §est marakah beckih dinarah i tu svotu izplatila pred kaptolom zagrebackim kao vjerodostojnim mjeslom.^ — Kada su na ii. augusta g. 1470. kmetovi grada Bo2ja- kovine, a na celu im kastelani Stjepan Ki§ i Ivan Palocki, provalili hajducki na gradske paSnjake i odagnali odande marvu gradjanah za- grebackih, to je odmah sliededi dan gradski sudac Konrad RavSar u ime ciele obdine uloJio pred kaptolom zagrebackim svecani prosvjed i prepovjcdio, da otimaci ni skupno, niti pojedini pojedince ne smiju ni prodati ni ubiti ijedan komad otete marve, ved da se mora sva- kolika pridrfati u gradu Bozjakovini, dok gradska obdina taj plien i tim povredu svojih slobo§tinah ne dojavi il kralju ili banu, traiedi zadovoljStinu.* — A koliko je vodilo gradsko zastupstvo prieporah o obrani il skupne imovine il pojedinacah sa plemidi Albeni i Tuzi, spomenuh pod naslovom : „Gradski posjedi i borba za njih", a kolike je imalo sa gospodari medvedgradskimi ili njihovimi kastelani, spo- menut du nize, gdje cu govoriti o Medvedgradu.

Gradskomu je poglavarstvu duznost bila i bditi, da se kraljev- skimi porezi ili nameti ne obtereduje ni obdina' "lini iijezmi gradjani. God. 1436. dne 8. leoruara na proSnju gradske obdine, ban Matko Talovac, obzirud se na njezino siromaStvo, pokraj koga ipak je ob- skrbljivala hranom i picem njegova brata Perka i cetu mu, opraSta zaostatak vojnoga nameta od 54 for., koji joj namet bijaSe odmjeren privoljom kraljevom.^ God. 1468., kada Benko Badan, pobirac izvan- rednoga nameta, nije prema odredbi budimskoga sabora razporezao namet za obciau, ved ga razpisao na 500 „portah" ili velikih vratah, (ubrojajudi ovamo majure i prazna kudna zemljiSta), gradsko se pogla- varstvo diglo protiva toga, tvrdedi pred kraljem MalijaSem, da ciela obdina ima jedva 500 kudevlastnikah, to mu nalozi kralj, da joj namet pravedno razporeze.*

Nastojalo je takodjer pradsko poglavarstvo, da se obcinska imo- vina i ]^gp.<;tnn ;]]^7i u zemljiStne gradske posjede ubrajala se i trsja, nije li ih obdina sama htjela obradjivati, to ih je pod nekimi uvjeti davala u najam, takova trsja zvala se ,din2ena trsja" ; i takovo jedno sasvim zapuSteno, da ne propadne, ved da se pomladi, ustupilo je gradsko zastupstvo g. 1428. mlinaru Franu, tako, da svake godine o berbi plada od njega Sestdeset dinarah cinfa.^

* Doc. 158.

* Doc. 267.

* Doc. 93. 94.

* Doc. 259.

* Doc. 52.

Djel&krug graiitBg^Mastufisiva,

LtX

Osim gradskih posjedah itnala je gradska ob<^ina i priStedjena novca za podrairivanje redoviiih i izvanrcdnih potrebah, pak ga i cesio posudjivala gradjanom na zemlji§lnu jamcevinu, kako svjedoce ovodobni gradski zapisnici. U ovih spomcnicih nalazimo samo jedan primjer lakova zajma, kada je 27, novembra 1495. posudila vojvodi i banu Ivanu Korvinu 800 for, koji se vlastorucnim podpisom ob- vezao, da ce joj lu svotu izplatiti; a da joj se za tu mu izkazanu Ijubav dobrohoinim izkale, oprostio joj driavni porez, 5to bi ga iraala platili o novoj godini za bududu godinu.'

Osobiiu je paznju gradsko zastiipstvo imalo takodjer glede ne- kretninaET^obge^ l\\ se pne pfOdavaic, tl zarojenjivaie, u dieljle, il _

oponi^no ostayljale, jer svakti prodaju ili sligno^ za koju se zahtievala ^X"*"^**^ privolja susjedah i meja:>nikah, bija^e potrebriQ~iipisaii Vgradsku ' gruntovnicu i spomcnuti starije izprave, na lemelju kojih je prodavalac postao vlasmikom nekretnine, koju prodaje; a ako li spram gradske obcine sa prodanom nckretninom spojen bio kakov leret, da se i on ubiljezL Gradsko zastupstvo uvodilo je novoga vlaslnika u po^jed. Kod gradjenja novih kucah pazilo se i Da to, da ne budu prozori spram susjedove ku<5e i bdilo, da se ku(*e uzdrzavaju u dobrom redu, da su sigurne od vatre, a troJne, da se podupru ili podzidju itd. A sada navest t^mo nekoUko primjerah za to.

God. 1413, na 18. augusta pred gradskim zastupstvom Mihalj Toiar svoju zidanu ku«^u, koju rau je kralj poklonio, ktaj kapele sv» Katarme prodao je za 40 for kamenaru Stjepanu Soksnamu.* — God. 1415. Andrija liierat za 5est pensah dinarah prodao je svoje pusto trsje, Koriio zvano, krasopiscu Grgi.* — God. 1429. Stojko \g^i\i svoje prazno zemljiSie u gradskoj obdni prodao je za 3 for. udcu Brcku i njegovim potomkom.* — God. 1443* na 4. aprila Jcleaa, udova nekofS Ivana trgovca, a sada 3?ena Gjurina, pred gradskim zastupsivom prodala je tri seli§ia i 5est ralih oranice zvane Zadvor- nice i ncke oranice u Pobrezju, u gradskoj obcini, koje je baSiinila nakon smrti svoga prvoga mula, mesaru Klementu, dekanu mesarske zadruge, za 13 for i to privoljom sadanjega njezina mu2a i susjedah.^ Ute godine na 21. septembra gradjanin Maiija FarkaS, sin Egidov s Klokoca, prodao je svoju oranicu od 12 ralih i sjenokoSu do poioka

* Doc. 381. > Bcm;. 18.

* Doc. 22. ^ Doc. 56. » Doc. 136.

LX Djelokrug gradskoga zastupstva.

Crnomerca za 50 for. mesaru Sajku, sinu Marenovu.^ — God. 1445. Ambrosij trgovac, svoje trsje u gradskoj obi^ini sa §talom i sgradaini proda Leonardu postolani i Emeriku seljaku, sinovom kova^a Nikole, gradjanom, za 15 for. uz obvezu, da l^upniku la§kouli(^korou davaju od njega svake godine 6 kablovah §ir^ u ime gornice.* — God. 1457. na 26. novembra, fratar pavlinskoga reda, Mihalj, sin Stjepanov, svoju oranicu kod Tratinah, koja mu zapala diobom ba§tine, proda za Sestnaest i pol for. Matiji Pivaridu i njegovoj 2eni Dori.' Iste godine opet pred gradskim zastupstvom, krojaS Pavao Filec, svoje trsje i kliet privoljom susjedah za dvanaest for. manje Setvrt for. proda svomu susjedu Filipu krojacu.* — God. 1459. na 14. aprila, Jelena udova lonSara Zajka, a Sena Ivana literata, svoju oranicu iza kapele sv. Jurja, nad gradskimi mlinovi, proda za devet for. i pet pensah dinarah gradskomu prisclniku Antunu §ipra§nidu.^ — God. 1462. Gjuro Ijckar, privoljom gradske obdine, proda gradsku kulu sa pri- padnim zemljiStem za 23 for. gradjaninu Martinu literatu.® — G. 1465. na 1 1 . marta, pred gradskim zastupstvom, udova Agnes Kun§i<S svoju oranicu od pet ralih, koju je baStinila od svoga otca Matije Kraljev- cana, gradjanina, proda za tri for. lliji zvonoljevcu gradjaninu i nje- govim potomkom.^ — God. 1490. na 9. augusta, pred gradskim po- glavarstvora, Dora, udova nekoc kroja^a Matije, a drugi put udova trgovca i gradjanina Bla2a, svoju oranicu, zvanu Cirkve§<Se, od 13 ralih proda za 2etrnaest for. gradjanom Martinu Radlinu, krojacu, i njegovu bratu lliji, sinovom Benka Kunida iz KlokoSa.® — Sliedede godine na 19. decembra, pred gradskim zastupstvom, Dora, udova Pavla krojaSa, svoje pusto trsje, prozvano MindavScak, sa gajidem i Sikarom nad trsjem, koje je baStinila od svoje matere Jelisave. proda za dvanaest for. gradjaninu (xjuri Vitkovidu.®

Ako li je na prodanoj nekretnini bio kakov leret spram gradske obdine, to ga je prigodom prodaje uneslo gradsko zastupstvo u grun- tovni list. Kada je na 22. januara g. 1473. pred gradskim zastupstvom Martin literat, sin Grgurov, svoju, ali nekoC gradsku kulu sa zemlji- §tem, te zidanimi i drvenimi sgradami nuz gradski zid prodao za

^ Doc. 138.

* Doc. 139. ^ Doc. 196.

* Doc. 195. ^ Doc. 213.

* Doc. 228 ' Doc. 240.

* Doc. 355.

* Doc. 360.

dvadeset i osam for. samostanu remetskomu, lo je toj prodaji gradsko zastupstvo uvrslilo u gronlovno pismo: da fralri Pavlini moraju tu kulu u dobrom slanju drzati, a za vrcniena neprijateljske ili turske obsade ustupiii gradskoj obcini, da se odaode brani;* a kada je go- dine 1487. dozvolilo fratrom gradsko zastupslvo, da recenu kulu i nuzgrcdne sgrade mogu popraviti, ovlaslilo ih je, da ondjeSnju pivnicu jcdnom samo na godinu mogu napuniti vinom, koje smiju prodavati domadim i stranim Ijudem, no za to pravo pladat de svakc godine 0 Miholju jedan forint u gradsku blagajnu.*

I zamjena kucah obavljala se pred gradskim magistratom. Go- dine 1436. na 39. septembra Mihalj klesar, sin Sljepana klesara, svoju zidanu ku6\i do kapele sr. Katarine u prostoru za dva dvora i sa nuzgrednimi sgradami zamienio je s kucom Matije krojaca, nadopla- livSL mu jo5te 35 for. u zlatu.^

Pred gradskim zastupsivom bivalo je i pnmanje u zajednicko ulivanie nekxetninah. Torou imamo primjer na a 8. marta 1491., kada je Martin krojac, gradjanin, sin Benka Kuni(^a iz Klokoca, izjavio: da dobro protnislivSi, polovinu svoga imutka, 5to ga ima u gradu i u gradskoj obt^ini, kao: zidane kuce, vrtove, trsja, livade i 5iirae, ob- zirom na bratinsku Ijubav odsiupa svorau rodjenomu bratu poljo- djelcM lliji i njegovim potomkom, tako, da ako li koji od njih ne bi iraao poiomakah, da na samrtnom casu moie svojim dielom po volji oporuSiti; bude li koji od ojih imao djece, da podpuou polovinu toliko posjedah, koliko kiJ<5ah baSiini nasljednik ili nasljednici, izuzevSi one svote, koju bi oporucno namienio u blage svrbe,*

Dioba ba^tine obavljala se takodjer pred gradskim raagistratom, Na i6« augusta god. 1400. Miklln, biv^i sudac i ^ena mu Margita s jedne, a Ana udova Andrije Puljana i njezin sin» kanonik zagrebacki Petar, s druge slrane, pred gradskim zasiypstvom izjavili su: da su oni posjede, koje su u ovoj obdini baStintli, medju sobom podiclili, le dvanaest seli5tah u Pobrezju s oranicami, i jedno seliSle pod grad- skim zidom, koje ima dvanaest ralih, za tim dvie ^esti vrta pod gradskim zidom i zidanu kucu sa sgradami predali recenoj Ani Pu- Ijanki i njezinu sinu kanoniku PelruJ^

I ba^tinike, poput 1^i^l^Brfl^ "»irrA<t^;»aK gradsko je zastupstvo uvodilo u posjed. Godine 1496, po smrti Domka Perovida baStinila

* Doc, 282.

* Doc. 342. ' Doc. 100,

* Doc. 358,

* Doc, 1.

LXIE

Djthkrug gr

^stupstva.

je njegovu kudu Kata, udova plemica Bacanja, i njezina djcca Toma, Franjo i Ana, Gradsko poglavarstvo — ne zua se '\z kojega tizroka — usirucavalo ih uvesii, toga radi obratili sc oni na Tojvodu i bana Ivana Korvina, koji je strogo naloiio poglavarsivu, da ih bez oklie- vanja uvede u posjed.^

Ako je umrQ^radianin^ ne nacinivSi nMi;nHr p^^» nsTavtv.^i ba- Itinika, lo se ostavStina dielUa na troje: jedan bi dio zapao obdnu, drugi zupnu crkvu, a trecL siroiinju; ako U je glede bezoporucnc ba- §tine nastao kakov priepor, to ga poglavarstvo, da se ukloni neu- godnim posljedicam, podnielo na rieSenje zemaljskoj vlasti t, j. banu. God. 1450. uinrla jc Jelena, udova Nikole Sudica, ne naCiBiv oporuke, O diobi njczina iniulka, po svom izaslaniku Konradu Ravlaru upila gradska obdina bana Ulrika Celjskoga, koji je gradskomu kapeianu Seboldu nalolio, da pokojnicine nekretninc ustupi nekomu Grgi» koji se gradio njezinim necakom, dotle, dok se stvar tocno razvidi; a novae pokojnicin da pobrani, dok on, t, j. ban, ne odrcdi 0 loni drukcije, — Istom sgodom odredjuje ban i glede druge neke bezbaStinske osiav^tine; piSe bo pomenutomu Seboldu» da nekonnu krznaru samo ono dade, §to mu je oporuceno, a ostalo da se prema gradskim za- konom upotrebi ili u obcinsku korisl ili u poboine svrhe.^

Qporucne zapise pnjavljivahu gradskomu poglavarstvu, koie je bdilo, da se locno ovrSe, U XIV. jo^te vieku neki je gradjanin za- grebafSkomu cistercitskoinu saraosianu oporucio otok na Savi, prozvan trm otok, tako, da ga monasi ili saroi obradjuju, a bode It ga koniu dati u najam, da ga ne smiju iznajmiti nikomu drugomu, ved samo gradjaninu zagreba^koniu, God. 1413. cistercitski je opat receni otok dao u najam kanoniku Stjepanu Farka5u, a lim povriedio je posljednu volju oponjciteljevu, pa se gradska obdina glede toga pritulila kra- Ijici Barbaric koja je nalolila opaiu, da prema oporuci ili sam uziva taj otok, ili ga dade u feud kojemu gradjaninu zagrebacJkomu.^ — God. 1415., po§io je gradsko xastupstvo doznalo iz oporuke pokoj- noga gradjanina Aniuna, da je on za zivota jo5 polovinu jednoga se- li^ia u podgradju namienio bio svojim za tada malodobnim kcertm Margareli i Jeleni. a budud da je mladja, t. j. Jelena, urarla, 10 po- menutu njezinu ba&tinu dopitalo je sesiri joj Margaretl, udovi Vincen- Stajnovoj, a njezinom privoljom sinu joj Ntkoli i njegovu potomstvu.* God. 1425. Ivan ban. sin Rudolfa Albena, oporutio je ncku svom

» Doc. 384,

* Doc 149. ' Doc. j;.

* Doc. 31.

Djito^m^gfm

Wiiva,

LXllI

novacab, da se samostanu zagrebackih Franjevacab kiipi kakov posjcd OvT^itciji oporuke. posavjelovav^i se sa gradskim poglavarstvom i do- bivSi od njega privolja, kupili su za pomenuti samostan jedan mlin u obsegu gradske obdne,^ — Neki gradjanin Malija Farka^ izjavio je na samrtnom casti, da se njegova sjenokoSa istom po smrti njegove lene proda, a dobljen novae da se dade franjevackomu samosianu; ali udovica mu Kaiarina prodala ju odmah nakon muxeve snirli svojim rodjakom za 15 for« te je pred gradskim magistratom na 11. juna g. 1453. u prisudu gvardijana Benka taj novae pre ma oporucnomu zapisu urucila u ime zaduSbine^ Iste godine ovrSitelji oporuke Nikolc postolara prodali su njegovu zemlju pred gradskim magistratom za 3a for, gradjaninu Tomi.^

Gradski posjedi veleizdajicah pripali su kruni. God. 14,=; 7. na I, septembra kralj Ladislav Postbumus javlja gradskoj obcini, da po5to je bivSi gradski kapelan Seboldo pocinio veleizdaju prionuvSi slranci cara Friderika III., a 'tim nanesao mnogo Stete u kraljevini, s toga po starom posioje6em pravu njegov posjed kod Mesni£kih vratah pripao je kralju, a on ga udielio svomu vjernomu notaru Ivanu i njegovu bratu Andriji, te joj nalaze, da nove vlastnike uvede u posjed, a svakoga, koji bi tomu proluslovio, pozove na sud>

Zasamosilja grofovah Celjskih, a narocito Ulrika, bilo je gradsko poglavarstvo sagviro potlaceno, te je ovisilo o njegoyoj samovolji, a osobiio glede izdavanja gruntnvnicab. Na zapovied Ulrikovu izdalo je g. 1447' gradsko poglavarstvo gruntovni list irgovcu Tomi, koji je samovoljno na pustom gradskom zemljiStu sagradio kudu ;^ a bilo je takovih slucajevah vrlo mnogo» koje je istom nakon Ulrikove nasilne smrti (1456) gradsko poglavarstvo opct svelo u pravo stanje, Ve(5 na 1. septembra 1457., doznav^i kralj Vladislav za ovakove gruntovne otimacine, nalozl gradskoj obdini, da onih celmaest gradjanskib zemlji- ^lab u SoStarskoj ulici, koje je oteo celjski kapeian Seboldo, i od gradskoga poglavarsiva silomice dobio gruntovne liste, povrati onim, JJija su bila, a gruntovne njihove izprave, jer su protuzakonite, pro- glasuje niStetnimi.'' Sliedede godine (145 S) gradski izaslanik Marko sa Cave u ime gradske obdnc. poSto je najprije prosvjedovao pred kraljem Maiijasem proli tomu, §to je Ulrik Celjski pooteo gradjanom

* DiK, 41, 166,

* Doc. 171, ■ Doc. 177.

* Doc. 192 200.

* Doc, §44,

* Doc. 193.

Lxrv

Djelokrug gradskoga zaslupstva, Sudstvo,

M 4

ranoga zemljUta, kucc itd. i poglavarstTO prisiUo, da je izdalo grun- lovne izprave, moli kralja, da takovo svojatanje proglasi iii5tetnim» tc da odredi, da se ista zakonilim vlastnikom povrale.*

U gradskoga se poglavarstva gruntovne izpraye galagale kao jarDcevinaQ Lzplati duga, — Gjuro Pravdic sa Dtenove, ina^e gra- djahin zagreba(5ki, bio je radi le^kih uvredah, koje je nanesao gradjaninu postolaru NikoU Cehku, osudjen na novcanu globu, nu ne mogavSi ju cjelovitu izplatjti, izru£io je svoja grunlovna pisma re^enomu Nikoli, koji ih je dao gradskoj obdni u pohranu, Odplativ5i recenl Pravdid od duzne svote samo tri forinta, umrie, te istom po njegavoj smrli podpunoma izplatio je postolaru Nikoli laj dug njegov tast Nikola Beloslovac, to mu gradska obt^ina zalozene gruntovne spise povraii, a on joj u kaptola zagreba^koga g. 1452. vrhu toga priznantcu izda.*

Ne_samo fi^mulku ^radjanskom^ vcd JQ^si^uinosti gradjanskoj brinulo se gradsko poglavarstvo, a narocito da se obt^ini sacuva javno po§ienje i dobar glas o njoj. ISTa narociti zahtjev gradskoga pogla- varstva izdao je na 19. feptembra g. 1431, vojni zapovjednik Gjuro, sin DioDi^a bana, pismo, u kojem veil, da onom sgodom, kada je vodio kraljevsku vojsku u Italiju, do§av5i do Zagreba, slomili su se ko- laci kolah na kojih se prtljaga vozila, a ne mogavsi dobiii u samom Zagtebu potrebilih kotacah, na^o ih u kmetab palaiina Nikole Gor- janskoga, ali jer ih oni ne hljedoSe dati, a vojsci su neobhodno po- ^rcbni bili, da su ih vojnici silom oteli, ali da im se je ipak plaiilo, \koliko su li kotaci vriedni bill, te da je gradska ob<!ina glede oti- manja kolah i koiacah sasvim nevina.^

Gradsko se josie zastupstvo brinulo 0 obrlu, trgovini i zdravlju. udaralo sialne ciene robi, da ne bude preskupa; brinulo se, da se zdrava roba~osobito za hranu. donosi na trg, a na trgu izloicna da se §tetnirai stvari ne natrusi i ne okuli ; nosilo skrb o pobiranju Irzne prisiQJbe, prozvane ^knelija**, ili ju iznajmljivalo , a bdilo je» da mjere i vage budu prave. 0 torn de se obSirnije govorili kod ,obrta i trgovine".

Gradsko je zastupstvo biralo svoje zupnike, brinulo se 0 zupnoj crkvi, ono ju popravljalo i uzdrlavalo i pazilo na njezinu imovinu.

Veotna valna zadaca gradskoga poglavarstva ili zastupstva bt- jase suiistvo, neovisno o cijem uplivu toliko u giadjanskom postupku^ koliko u pieUraajih i u karn»h poslovih; dapacc luj imalo je i pravo ma^a ,jus gladii** t. j. smjelo je sanao izreci osudu na smrt. Prema

^ Doe. 208. « Doc. 165, » Doc. S8*

Giavni zakomk sa sudbtni pmtn/^ak, O ^rmishyfu sudu. LXV

odredbi zlaine bulle ^nijedna tulba da se ne rje^ava dvobojem, vei5 da se ra^pravi ^tk srjedoci i prisegom. bilo medju ^adjani, bile medju stranci**^ morala se nepravda, prekr^aj tli zjocin prijaviti sudu.

Giavni zakomk za rndbeni postupak bijaSe zlatna bulla Bele IV. od god. 1242., zatim saborske odluke, stvorenc god, 1273. te valjanimi proglaSenc i polvrdjene za svu kraljevinu llrvatsku, a napokon zakoni, koje je stvorila sama cjelokupna obdna i to za sudacah : Franje Marko- Yica god. 1377-; Lovre god. 1384. i Luke god. 1388 : a napokon oni od godine 1437.

O gradskom sudu. Svakoga tjedna sudio je sud, redovito utorkom i petkoni, a to za to, jer je u poncdjeljak i u cetvrtak bio redovili sajam. Ako li je pake na taj dan pala kakova svelkovina, nije bilo suda. Osim toga trajahu sudbeni praznici cetrnacst danah t, j. sedam danah prije, a sedam poslije velikih svctkovinah : bagojavljenja, vazma, duhovah, tjelo?a i bozi<Sa, a isto toliko prije Margaretinja (13, jula) i Stjepanja (20, augusta), na ova bo dva svetka bijage veliki sajam u Zagrebu, koji je trajao cetmaest danah, a za to vrieme bijaSe uveden tako zvani ^bolji mir'* (ireuga dci).

Tuzenik bijaSe po gradskom sirazaru pozvan na sud na osmi dan. Nije U doiao na prvi rok, ni zakonito se izpricao, bude ma oznacen za osam danah novi rok» a nije li se ni toran pozivu oda- zvao, bio mn opel za osam danah opredieljen tredi rok; a nije li se i ovomo odazvao, to bude osodjen, a povrh toga morao je platiti i novcanu globu za svaki prkos.

Tko se ne hi zadovolio osudom gradskoga sudca, raogao je prizvati na stare sudce (judices senmres), koji su, kako spomenub, sacinjavali u gradskoj obdnt posebno vrhovno sudiSte (jtjdicium anti- quorum judicum), Ti su ili potvrdili ill preinacili ili pako sasvim zabacili osudu gradskoga suda, Nije li stranki po volji bio snd vr- hovnoga sudi^ta, ostao joj je jo5te priziv na kraljevskoga tovarnika ill na kraljevski sud.

Da se tko osudi, Irebalo je zakletih svjedokab, koji bijahu na pose i marljivo izpitani, a te su svjedoke pripuStali samo, ako su bili istoga staleza i isle slobode s ostalimi gradjani, tako je bilo odredjeno zlatnom bullom. Tko je bio pozvan za s?jedoka, morao je svjedo^iti, kako je mogao i znao, a tko bi svjedocansivo uzkratio, bio bi kaznjen; nije li bilo svjedokah, da se uzmogne izredi valjani sud, bila je tule- niku ponudjena i prisega i to sve^ana, naime u crkvi sv. Marka na oltaru sv. kri^a. Kada bi se za utuzenu samu gradsku obcinu zahtie- vala prisega, to je u ime njezino prisizao gradski sudac. Krivcem j;loglasnim, kao ubojtcam, vjeSticam^ latom itd., za koje se sumnjalo,

5

LXVI

O gradskmi sudu, Kazm. Psmtke / pograe.

da bi krivo prisetSi mogli, nije se dalo prise^i, ve^ bi ih postavili na muke, a narocito na ^greben'*, i tada ih iznovice izpilivali.

Tuzitelj je mogao biti ili gradjanin ili druga neporo£na osoba, koja nije stojala niti pod iztragom, niti sc je odrekla gradjanslva, niti je bila iz crkve izob<5ena.

Svetinja suda u vclike se Slovala. Ve<^ sama zlalna bulla nalaze ovako: „ako bi se tko Tisudio poCiniti kakovu smiiinjii, kada sudac na sudbenoj stolid sjedi ili na gdjegod kojem mjestu pred sudceno, neka se dvoslrukom globom kazni; izgrdi li tko sudca ili njegova prisjednika, da plati deset marakab globe; ne bude li mogao platili, neka izgubi niku.^

Kazne za prestupnike i zlocince bijahu prema tadanjoj dobi vrlo oStre, dapace okrutne, kao 5lo u cielom tada evropejskom svietu. Naj- manja kazna bijaSe uvriedjenoga javno pred svjedoci zamoliti za opro stenje, zatim novcana globa, zatvor, kao i to: da krivac mora sjedjeii na sramotnoj klupi ili prangeni, koja je bila kraj velikih vratab zupne crkve sv. Marka, ili da mora nositi po gradu sramotni kamen, koja je kazna bila odredjena samo za piljarice, kada se na trgu po- svadile; osudjeniku zaplienila se imovina, ili izgubio gradjansko pravo, sudilo se na progonstvo iz grada, na sibanje i batinanje» urezlo ili odrezalo mu jedno uho ili oba, iigosalo usijanim gvo^djem na celu ili na lieu, odsjeklo ruku ili nogu, ili mu se zivot ucienio. A na smrt sudilo se ovako: odsjekli bi krivcu glavu, ili bi ga objesili na vjeSala, spalili na loraaci ili privezali na konjske repove, te ga vukli po gradu dok ne izdahne, ili utopili ga u Savi n. pr, : cedomorke

Psovke i pogrde, Za psovke i pogrde odredjuje zlalna bulla ovako: „jogte, tko od gradjanah drugoga gradjanina obruzi» opsuje il izgrdi, da plati uvriedjenomu §est pensah (dvie marke), a u gradsku blagajnu slo dinarah Ako li se takov, poSto je bio tri pula ved za to kaznjen, ne popravi. neka se sva njegova iinovina na korist obc^ine zaplieni, a on kao nepoSlenjak da se sramotno iz grada protjera.*'

Ima primjerah u gradskih zapisnicih, da krivac za psovku nije uiorao platili dvie marke, vec je mogao, ako je naime tulitelj priMao na to, umoliti ga za oprostenje javno i pokloniti mu se pred vlSe svjedokah. Ali bija§e i vec^ih kaznah, gdje bi na ime krivcu zaprieiio sud, ako li se drzne jo§te jedan put koga grdiii ili nigali mu se. da de mu svezati ruke, Sibati ga na prangeru, a napokon sramolno pro- tjerali iz grada za vjecna vremena.

Glede psovkah i pogrdah gradsko je zaiitupslvo godme J 437. ovako odredilo: tko bi opsovao svoga kuma ili kumu il povadin orulje na njega ili na oju, da na prvi put plati jednu marku globt

Psovke i pagrde, Kieveinici, Lahke ozkde, Izgndi i smutnje LXVII

za dmgi put dvie marke, a za treci, pel iDarakali ; a za cetvrti pako oglobit it ga sasvim i uzeti mu slobodti ; ucini li to koji gradski kmet, za prvi put globit de ga sa 5estdeset dinarah, za drugi put sa tri pcnse dinarah, za tred sa §est pensah ; a zatecen cetvrtom oplienit tt ga sasvim ; ne b^de li imao, §to bi mu se moglo zaplieniti, to da za svakih deset dinarah od globe, koju hi morao platiti, odsjedi jedan dan u gradskih tamnicah i da ga mu^e, Odsjediti tad a u lamnici, bi- ja§e ved neSto grozna, utamni^eni bo trpljeli su zimu, glad i zedju.

Kkveinici \, ]. Ijudi, koji bi javno koga okrivili govorec da je nepo5lcno djelo ili zlocin pocinio, kada im se pred sudom svjedoci dokazalo^ bijahu kainjenl prema vaznosti osobe i tezini klevete; za manje: novcanom globom, a takova najmanja globa iznosila je dva- deset i pet pensah ; za vece pako ili ce§<5e klevete odredjuje zlatna bulla gubilak gradjanskih pravah i izgon iz grada.

Neki Petar Gundic, seljak iz Vragovca, bio je tri puta zatecen, da je oklevelao gradjane Pelra Sve£it:a, bivsSega sudca, te Valenlina Saronida i cielu obdino. Kada mu se kleveta dokazala, predao ga vlastelin njegov gradskoj obdini, a ona ga bacila u tamnicu, dok mu sud izrece zaslu^enu kaznii. DoznavSi za to sin mu Gal i rodjaci, iz- poslovaSe u gradske obdine, koja ja krivca pustila iz tamnice, doi^jm se jamci prije obvezali pred kaptolom zagrebaCkim (55. jula g. 1455*), ako receni Petar Gundic istu klevetu opeluje ili drugom slicnom obdinu uvriedi, da tt ga isli osobno urucitt obcini, da ga kazni; ne (5e li mpci iH hljeli osobno predati, bit tt du^ni s mjesta platiti svomu vlastelinu petdeset marakah dinarah, a drugih petdesct gradskoj obdini, te Stetu, ako li bi s njegove klevete morao trpljeli ili koji gradjanin ili cicla obdina, da de podpunoma nadomjestiti.^

Lahki ozUde. Glede lib odredjuje zlatna bulla ovako: .duSne li iko koga il za vlasi povuce, placa uvriudjenomu deset pensah, a u gradsku blagajnu sto dinarah; ne popravi li se do trecega^ da se progna iz grada/'

O hgredu i smufnji Pod izgredom ili smulnjom razumievala se nodna klatez, tudenje po krcmah, necedno javno vladanje ild, Takovim izgrednikom obi^no ,,ucieeio bi se zivol** t. j. tko bi takovoga izgred- nika ill smutljivca ubio, da sebc obrani, platio bi globe samo ucjenu izgrednikova zivota. Kadkada bi takove izgrednike i usijanim gvoldjem zigosali na lieu i protjerali iz grada, Bilo je takodjer slucajevah, oso- biio, ako li se za takove krivce zauzeli bezporocni ili ugledni Ijudi kao jamci, da ih nije poglavarstvo tako strogo kazoilo,

* Doc 182.

J

LXVIII Tfiki &%l€de i mt^t. Kradje irazitajsh*a, Kuf^mmn/e ukradenih shmrih

Glide tiikih ozltdak ili ranah odredjuje zlatna bulla ovako: „raTii H tko kcga no?em, macem. sulicom ili dnigim slicnim oruijem, a ranjenik sc izlieCi ne izgubiv^i uda» neka krivac liecnika plali, a ranje- nikii neka dade dyadeset i pet pensah, a jo^e pet pensab neka dade u gradsku blag^ajnu. Izgubi li ranjenik Itoje udo, neka kiivac plaii* liecnika, a ranjenomu da odSteti udo s deset raarakab, a povrb toga neka uplati u gradslni blagajnu dvie markc," Pod receni zakon pod- padali su i oni gospodari, koji nisu pazilt na svoju ^ivotlnju kao na psc, prasce ltd.: ako li jc na ime takova zivotinja koga ngrizla, to bi gospodar njezin plaliti morao dotiSnomu ne samo giobu, ve<5 bi mu i zivotinju prodali ili nbili.

Za kradju i rasbojstvo ne oznacuje zlatna bulla, kakove da budti kazne; ondje se na*prosto samo ovako veli: ^bude li gradjanin ili inostranac zateEen na gradskom zemljiStu u kradji ili razbojslvu, neka mu gradski sudac po obicaju sudi*. Kazne za tatbinu i razbojstvo bijahu razli^ne prema ugledu osobe il vriednosti strari. Ako je tko bio pako potvoren, da je kakovu stvar ukrao, a nijc mu se moglo dokazati, pa ako je k tomu bio sudbeno ncporocan, to se takovu okrivljeniku ponudila prisega, uz koju su morali lakodjcr priseci i okrivljenikovi svjedoci. Ovakovih svjedokah, koje je sam okrivljenik nadi morao, bijaSe sada viSe sad a manje, prema osobi ili ^sti krivca^ ili prema vriednosti ukradjene stvari. Cesto bi krivac trazedi svjedoke svojoj nevinosli morao iza<^i izvan gradskoga zemlji^ta, to ga gradski 8ud, bojeci se, da ne ute6e, nije dotle htio pustiti iz grada, dok.nije stavio jamacah mjesto sebe, koji de jamciti, da de se okrivljenik doista vratitL

Kazne za tate bljabu razlicite, i to ili bi lata izagnali iz grada, ill bi sjedio neko vrieme na prangeru, a tada ga protjerali iz grada; ili bi urezali krivcu uho, pak mu zabranili pod smrtnu kaznu, da se stanovito vrieme ne smije pokazati u gradu ; odrezali bi mu po jcdno ubo ili obadva, pa ga protjerali. Osim toga kazniSe tata Sibanjem ili batinanjem, te izgonom. Tko je vec jednom kalnjen bio i zigosan radl kradje, toga, ako bi po drogi put zatekli u kradji, odsudi^e na smrt; a kadkada su tate odmah za prvu kradju, kad je bila znatna, objef^tli. Za razbojstvo pako obicna bijaSe kazna smrt na vjeSalih.

Ktiptwanje ttkradmih stvarih. Glede toga biO je zakon u ovnj gradskoj obdini, da, ako koji gradjanin sa svjedoci nc mole izkazalL od koga je kupio ukradenu stvar, to ili da vlastniku njezinu plati njezinu vriednost, ili stvar povrati. Poznat nam jc jedan slucaj, gdjc se gradski sud toga slova zakona nije to£no dr;«ao. God. 144<>. ukr^- do^e neki tati kmetu Ladislava Bickeleja. vlastelina Zellngradsko)

Ohrewtvanje kr, srebmoga novca. Ubojstva,

LXK

jednoga vola, Kmet, po§av§i voloFskim tragom, doSao je u gradsku ob<5inu i na.'^ao svoga vola ujarmljena u kola gradjanina Simuna; a kada ga laji nije hlio kmetu vratiti, zatulio ga ovaj gradskomu sudu i prisegnuv^i, da je vol njcgov, zahlievao je, da mu ga kupac ill po- vrati ill da odkrije tala^ od koga je vola kupio* Gradski sud uzkiaito mu jcdno i drugo, Doznav$i za lo kmetov vlastelin pomentiti I^dislav Bickcle, uluzio je gradski sud banu Ulriku Celjskomu, Na 12, maja, kada je ban drzao sudi^te u Krizevclh, dodjoSe na oj u ime obcine sudac RavSar, Matija nolar i literal i gradjanin Blaz, da odgovore za 5to nisu dozvolili , da se ukradeni vol povrali gospodaru. Na to gradski izaslanici odgovoriSe, da je u ovoj obdini prastari obi^aj, da ako kupac ukradene stvari ne moi^e prokazati ime onoga, od koga je ukradenu sivar kupio, da plati vlastniku samo onoliko, koliko je dao za nju, a tuzilelj da povrh loga ne smije vi5e ni^la zahlievati. Ali sud ne smatraju^i tu njihovu izjavu podpunom — prema obicaju zemlje — dosudi, da se vlastniku povrati ukradjeni vol, ill da mu se toliko plati, koliko vol vriedi,*

Obreztvanjt kr. srebcfyioga novea ubrajalo se u zloi^in kradje, God. 1433, neki Sljepan Kerscr utu5io je pred gradskim poglavar- slvom zlalara Klementa, sina Ambrozova» da obrezuje kr srebrene dinare; gradsko je poglavarslvo na to odredilo, da utuzeni sa dvojicom joSte cestitih gradjanah prisegne na oltaru sv, krila u lupnoj crkvi, da je u toj osvadi nevin, Zlatar Klement u istinu prisegnuo je, i tim ga poglavarstvo nekrivim proglasilo.

Za ubojsii^a u zlalnoj buUi odredjuje se ovakova kazna: ^ubije li tko koga nehotice u igri, da plati sto pensah rodbiBi ubijenoga, a dvadeset pensah obifmi; ne bude li imao odkuda, neka mu gradjani sude. — Rani H tko gradjanina, te ^n umrie, a ubojica pobjegne, dvie strane ubicina imuika da pripadnu rodiieljem ill rodjakom ubije- noga, a treda obcini. — Obije li tko gradjanina, te bude uhvaden, da ga ob^ina po zakonu kazni. — Ako li tudjinac ubije gradjanina u kudi ill na ulici, ili na trgu, neka ga obdlna kazni/

Kada je tko obtuzen bio, da je ubio covjeka, a nije mu se to ni^im dokazati moglo, morao je okrivljenik posvjedoi^iti svoju nevinost svjedoci i prisegom. Obi^no bi irebao okrivljenik na6i dvadeset i pet osobah, koje bi s njim javno u crkvi prisegle, da se nije ni savjetom ni cinom ogrieSio 0 smrti ubijenoga, Po zlatnoj belli imala bi se po- dieliti imovina utekle ubojice medju rodbinom ubijenoga i obcinom; no ako je imao ubojica djecu, koja ne bijahu samostalna, scienio je

* Doc. 146.

LXX Osohna obrana, PatvQrenje

"iata. Preljub. Nasiije, VjeUtce,

sud, da ne bi pravedno bilo, da po diobi ocevc imovine irpe ne- duzna djeca, to se lada ubojicina imovina dielila ovako: dvie irecine zapalc bi djeci, a Irecu podielio bi rod ubijenoga s obcinom. Ako U je ubojica i utekao, to ga ipak sud proglasio krivcem smrti, lo ovla- stio ne samo rodjakc ubijenoga, ve<* i svakoga, tko ubojicu nadje na gradskom zemljtStu, da ga slobodno ubijc. — 2a ubojstvo roogao se u XV- vieku ubojica nagoditi s rodjaci ubijenoga lake, da hodocasli za du§u pokojnikovu u Rim, da se ondje izpovjedi i kupi podpuna misno odjelo, koje tt se dati u ime zaduSbine za pokojnika onoj crkvi u kojoj je pokopan.

Kazna za ubojstvo ne bijaSe sarao usjekovanje glave i vjeSala, ved bi i krivcu svczali ruke i noge i tako svezana privezali konju za rep, te ga vukao po gradskih ulicah, dok ga ne dovukao do vjeSalah, i tu bi ga il odmah objesili ili na cetvero razsjekli, Ic ^etvrtine nje- gova liela objesili na vjesala. Iraao li je takov ubojica sukrivca, i njega bi objesili uz cetvrline ubojicina tiela,

Oiobput obrana vlastitoga zivola, gdje se mogla pogibelj pod* punoma dokazati, bijade i dozvoljena i zakonom opravdana, ali samo tada, kada bi dotic^nik pouzdano doznavsi, da mu se zasjeda il po- gibelj sprema njegovu zivolu, prijavio to gradskomu sudu i od njega dobio dozvolu, da zasjednika ili napadaca slobodno ubije,

Spomenuti mi je neke joSte karne slucaje, koji sc vecinom kaznili smrcu, i to: pnlikuct, kada im se zlocin jasno dokazao il ga u samom £inu uhvatili, sazegoSe na lomaci.

PaHwrioce gradskoga ptiaia takodjer su na lomat'i salizali.

Preljubmke ili spaliSe na lomaci, ili, kako je u XV, vieku postao obiCaj, udarahu najpiije na rauke , a narociio na drvenoga konja (equuleum), za tim ih vrelim feljezom o2igosane udarajuci po njimi Stapovi protjerali iz grada za vjeSna vreraena ; a isto tako postupahu 5 onimi, koji su im pruzili sgodu za preljub.

Za nasHje Hi oskvrnu djevojaiku odredjena bijaSe takodjer il smrtna kazna, ili mu se odsjekla noga ili ruke.

Vjdtke ili copernicc u XV. vieku spaljivahu na lomafi na po- sebnom za to mjeslu prozvano ^Zredike"^ i to izvan gradskih zidinah. God. 1430* mjeseca januara spaljene bijahu u Zagrebu: Margareta, udova porezovnika Mateja, i njezina k<^i Jelisava, a njihovu kudu po- svojila je giadska ob(5ina-

Takov bijaSe sudbeni poslupak le^ajem XV. vieka u obciei slob. kr. grada zagreb. Gradca na desnoj obali potoka MedveSdaka.

Savkoliki sudbeni postupak, t j. pozivanje na sud, i koliko- kratno, te osude bilo na novcanu globu, il ijelesnu kaznu, ili oa smrt

F&r€% i nvanrtdm namett.

LXXI

ubiljelavalc se u gradski sudbetii zapisnik (Protocolum), koji je postao i tim vjerodostojna matica o porocnosii iU neporocnosti pojedinacah ; toga radi svalko, komu se cinilo, da mu je nepravedno sud sudio, a Ijaga mu se u zapisnik unesla, nastojao je, da se iz njega briSe; a da se takoyo brisanje Ijage vrlo tezko i sporo obavljalo, budi nam evo ovo za primjer. Godine 1488. gradjanln Gal Kudelic tuzio je neke sugradjane radi uvrede po:§tenja t j. da ga ozloglasuju. PoSto ntje na sudu uvrede dokazati mogao, bio je osudjen, a ta se osuda ubiljezila u gradski zapisnik, a s nje je joSte vedma do§ao na zao glas, le ga javno ozivali krvnikom. Kudelid ule£e se raolbom pod okrilje kralja MaiijaSa, i obrazlozivSi mu cielu stvar zamolt ga, da naloli gradskomu poglavarstvu^ da tu Ijagu u zapismku bri§e ; all kada ju poglavarsto nije brisati hljclo, to $u Kudelica i nadalje javno ozivali krvnikora, a narocito urn mu se rugali neki Valentin postolar i Luka Riband, — Kudelid obratio se opetovano na kralja, koji po drugi put fs. juna) nalozi obcini, da mu Ijagu bri^e iz zapisnika, a Valentina postolara i Luku Ribarica radi nanesene uvriede kazui, pa i svakoga, koji bi se usudio tim imenom Kudelica vriedjati, da pe- dep§e; ne ucini li toga, nalozit de banu Matiji Gerebu, da on svakoga, koji Kudelica lim uviiedi, uruci kralju na milost i nemilost Istora sada povco je iztragu gradski sud proti poslolaru Valentinu, no Ku- dclid nezadovoljan s torn iztragom, prizove na vrhovno sudiJte, t. j. na stare sudce, koji nalo^i.^e postolaru Valenlinu, da javno pred svje- docl zamoli Kudelica za opro^tenje. Med ju tim umrie kralj Maiija^ (1490), pak i postolar Valentin ne izvr§i 5to mu je vrhovno sudtite nalozilo. Kudelic uvriedjen s toga, obrati se na kralja Vladislava, koji zapovjedi gradskomu poglavarstvu, da Kudelidu poStenjc vrati, ali kada je ono oklievalo to ui^inili^ podnese Kudelid molbu vojvodi i t>anu Ivanu Korvinu, koji strogo nalozi obcini, da odlucno postupa proti postolaru Valentinu i Luki Ribaridu, da Kudelicu poSlenje vrali I Urn da ga umiri,*

Napokon brinulo se gradsko poglavarstvo i torn, da se gradski l^peli spram driave podmire, a to bija^e:

Portz i mfanretini namett. Od red bom kralja Bele IV. od 23. stu- denoga g. ij66. svakogodi^nji gradski porez, koji je i^o u drlavnu blagajnu, ustanovljuje se u celrdesct marakab tekucega novca ovako: pjer gradjani radi velikoga truda i ogromnoga tro5ka, koji su ulozili, dok so svoj grad utvrdili, ne de morati poSiljati u kraljevsku vojsku dc9ct valjano orulanih vojnikah, niti davati podvoza; no za tu iz-

' Doc J49. 366.

LXXII Porez i izvanream nameti.

kazanu im pogodnost duzni de biti pla(5ati o svakoj novoj godini voj- vodi ili njegovu zamjeniku banu cetrdeset marakah u tekucem novcu.*

Ovako ustanovljen porez pladala je gradska obdna i u XV. joSte vieku; na ime: god. 1405. na 14. junija potvrdjuje biskup Eberhardo Alben, (kojemu je kralj Sigismund zalozio gradsku ob<5inu), da mu ona izplatila cetrdeset marakah drzavnoga poreza, koji bi o novoj go- dini morala bila izplatiti kralju.^ — God. 1406. na 13. januara pri- znaje kralj Sigismund, da su mu: sudac Petar Safar i gradjani Kon i Ivan, sin Bozev, u ime ciele obdine izplatili du^ni porez, koji se kruni pla<3a o novoj godini.* — God. 1407. na 8. augusta gradjani zagrebacki: Ivan, sin Pavlov; Ivan, sin Boljin i Lovrenac platili su kraljevskim podvratarom Pitoni, Stjepanu i Emeriku §est postotnih for. u ime poreza;^ a sliSnu svotu da su uplatili gradjani Ivan Bozev i Fabijan, potvrdjuje im god. 1418. Petar Forgac, kraljiCin dvorski meStar.* — God. 1453. na 1. januara, u ono doba, kada su grofovi Celjski drzali Zagreb pod svojom vlasti, priznaje Katarina, zena Ulrika Celjskoga, da joj je gradski sudac Jakob Eberspelch platio za gradsku obdinu du2ni porez od Cetrdeset grivnah ili marakah.^ — God. 1457. nalazimo na 8. januara u Celju kod recene Katarine, tada ve<5 udove, gradske izaslanike, po kojih ustmeno §alje gradskoj ob<5ini neke naloge, to ne ima sumnje, da su joj torn sgodom platili i porez, koji je ob<3ina 0 novoj godini morala platiti.^ — Kada je god. 1495. vojvoda i ban Ivan Korvin uzajmio u ove gradske ob<5ine 800 for., to joj u ime duznih kamatah oprostio driavni porez, §to bi ga 0 novoj go- dini 1496. morala njemu platitL''

Osim poreza, nametali se za nenadane driavne potrebe, osobito za sluc^aj rata, izvanredni novcani nameti (taxa extraordinaria), sada ve<5i, sada manji, prem potrebi, koje je i gradska ob<5ina morala pla- <5ati. Oko god. 1435. nalozio je Sigismundov cetovodja Perko Talovac, dakako u ime kraljevo, neki izvanredni namet ; za nj je gradska ob6ina neSto izplatila, a izplatiti duzna joSte ostala petdeset i cetiri for.; no budud da je ona Perka i njegovu 2etu neko vrieme podpuno hranom obskrbljivala, to joj na 8. februara god. 1436. ban Matko Talovac, brat Perkov, oprostio pla6anje recenoga zaostatka.®

* Doc. 9.

■ Doc. 12,

• Doc. 13.

* Doc. 36.

* Doc. 167.

• Doc. 168. ' Doc 381.

• Doc. 93. 94.

Porez i izvanrednt nameti. LXXIIl

God. 1 468. na 9. marta, promolrivSi siromaStvo gradske obcine, u koje je spala s nastale kuge, oslobadja kralj Matija§ i nju i njezine podanike od izvanrednoga nameta pol for.,* a 9. maja isle godine kori svoga porezovnika, .^to nije izvanredni namet u ovoj obdni to2no razporezao prema zakljucku budimskoga sabora, jer: dok bi morao popisati samo ku<5c s velikimi vrati i na njih razporezati namet, on je popisao i prazne grunle, i ku<5ice i majure, te bi po njegovu bro- jenju bilo u ovoj gradskoj ob<5ini do 500 kudah sa velikimi vrati (t j. kroz koja moze proci voz siena), a jedva je toliko svihkolikih kudevlastnikah.* — Isti kralj obzirom na vjernost gradske obcine i radi njezine nevolje opra§ta i nju i njezine podanike od placanja kunovine i drugih izvanrednih nametah.^

* Doc. 258. ■ Doc. 259.

• Doc. 271. 292.

Javne sluzbe.

Pelnaestoga vieka bilo je u Zagrebu Ijudih, koji su ovlaSteni viSimi povlasticami a dozvolom i gradske i kaptolske jurisdikcije, u jednoj i u drugoj obavljati svoju slulbu, a to bijahu Ijecnici i javni biljelnici.

LjeHnici. U XV. vieku bila su ve<5 na lalinski prevedena razna djela zidovskih, gr($kih i arapskih Ije^nikah, koja su tadanji Ijecnici mnogo proucavali, a lim se je i Ijccenje donekle usavrSivati pocelo. U torn joSte vieku bavili se Ijecenjem i svedenici, koji su kao i svje- tovnjaci morali Ijecni^tvo i uCiti i izpit iz njega pololiti, tada istom bijahu ovlaSteni, da javno izvrSuju svoje zvanje. U kaptolu se zagre- backom u to doba spominju dva njegova Clana kao Ijec^nika, i to god. 1423 — 1438. kanonik Mihalj „Dr. artis medicine",^ a g. 1452. kanonik Makvardo , medicine doctor",* koji su iz krScanske vec duz- nosti Ijecili i bolestne gradjane zagrebaCkoga Gradca. Qsim njih bilo je u samoj gradskoj obdini takodjer Ijecnikah svjetovnjakah, n. pr. god. 1425. neki Vlkan „phisicus* spominje se kao ovrSitelj oporuke bana Ivana Albena.^ a god. 1437. Aleksander ^doctor in phisica seu in arte medicinali liberali", pred kojim kraljevski tridesetar Petar moli za oproStenje gradsku ob6nu, koju je uvriedio.* Gdd. 1438. tu2i pred kaptolom zagreba^kim lje£nik Nikola medvedgradskoga kastelana Bogavca Milakovi<5a, da mu je silomice oteo konje.^ God. 1442. spo- minje se u gradskih zapisnicih „Petrus medicus", a god. 1463. pro- daje Gjuro „medicus, civis**, svoju kucu literatu Grgi Brstecu.® Ovaj Gjuro bio je bez dvojbe Taljan, bijaSe bo sin „Bartholomei de Regio".''

* Doc. 36. 82. 120. ^ Doc. 162.

^ Doc. 42.

* Doc. ^jo6) ^ Doc 189.

* Doc. 228.

* Doc. 282.

Ljecnki, Javni biljeinici. LXXV

U ob<5e u nas se Ijecenjem bavili ponajviSe Talijani i Njeraci, 04 kojih poslednjih narocito sporainje se god. 1493. „egregius medicine doctor Henricus Almanus"*, kojemu je kaptol zagrebacki doznaSio godiSnju nagradu petdeset dukatah od dana, kada se nastani bilo na kaptolu ill u gradskoj ob<5ini.^

Ljecnici u to doba pravili su i sami nekoje Ijekove, no bilo je i Ijckarah t. j. posebnih ducanah, u kojih se nekoji Ijekovi ili stvari za nje potrebite prodavale, a takove prodavaocc zvali su „apothekari".

Javni biljeznici, U XV. vieku nalazimo u Zagrebu vrlo Cesto i javne bilje2nike (notarii publici), koji su strankam izdavali javne iz- prave, podpisivali ih i svojim biljezniSkim znakom (signum notarii) podkriepljivali. Javni biljeJnici morali su izuciti pravne nauke, a na- rocito tako zvanu ,ars notarialis", a te su u2ili vedinom u inozemstvu, najvi§e u Italiji; da pako uzmognu svoju slu^bu javno obavljati, iz- kazati se morali diplomom, da su svoje nauke valjano svrSili, pa tada im je istom kralj dozvolio, da javno posluju (publicus s. imperiali auctoritate notarius). — Ovi javni biljelnici u Zagrebu bijahu ili svec^e- nici ili svjetovnjaci, a ponajviSe Hrvati, §to nam je opet liep dokaz, koliko se tada telilo u nas za vi§om naobrazbom.

Iz sve<5eni2koga stalela spominju se u Zagrebu ovi javni biljel- nici: g. 1433. Mihalj, sin Blafev, rodom iz LaSke ulice u Zagrebu; g. 1434. Grga, sin Nikolin, rodom iz MoravSah; g. 1434 Petar, sin Tomin, iz Ra($e i Klement Solaris iz Koprivnice; g. 1451. Ivan, sin Dominika Vedeslava iz Sredice, g. 1453. Stjepan, sin Emerikov, sa Visokoga; g. 1475 — 1490. Malej, sin Grgin, iz Gjurgjevca, te Pavao, sin Valentinov, iz Cazme. — Od svjetovnjakah : g. 1423. doma<3i sin Nikola Pravdid, sin Pavlov, koj bijaSe ujedno i biljeznikom zagre- baSke zupariije. — Za premoci grofovah Celjskih dodjoSe iz susjedne Slovenije u Zagreb kao javni biljeznici: Mihalj Salaker iz Krainburga (1454) i Stjepan de Marchus.

Da se razabere djelokrug lih javnih biljeznikah, ocrtati t\x ga ovimi primjeri. Kada je godine 1422. biskup zagrebacki Ivan Alben izobcio gradjane zagrebackoga Gradca radi nasrtaja na kaptol, dao je spis o tom izobcenju podpisali i proglasiti po javnom bilje^niku popu Mihalju, sinu Blazevom.* — God. 1434., kada je Ivan, opat zagre- backih Cistercitah, po viSjem nalogu oporaenuo Rudolfa Albena Med- vedgradskoga, da preda stolnoj crkvi zaduSbinu, koju joj namienio biskup Ivan Alben, dao si po javnom biljezniku popu Grgi, sinu

* Doc. 361. ■ Doc. 32.

LXXVI Javni biljeinict.

Nikolinom, potvrditi, da je Rudolfa Albena doista opomenuo.^ — God. 1443., kada je kaptolski vikar, kanonik Ivan, na tuzbu Gjure Meglida, altariste oltara sv. Magdalene, poveo iztragu proti nasilju nekojih gradjanah zagrebackih, javni su biljeznici, popi : Petar, sin Tomin i Klement Solaris sastavili o lorn izpravu i svojim ju pod- pisom potvrdili.* — God. 1451. kuharica Jelena pred javnim notarom popom Ivanora, sinom Dominikovim, svoju pelgodiSnju zasluzbu, koju bi dobili imala oi nekih kanonikah, poklanja prebendarskomu sboru u ime zaduSbine.^ — God. 1452. biskup zagrebacki Bencdikt, kada je dosudio, da su Cistercite duzni davali zupnikom sv. Marka ^etvr- tinu od oporuCnih zapisah od zupljanah ove zupe, dao je tu odluku po javnom biljezniku popu Stjepanu, sinu Eraerikovom, napisati i podpisati.* — Kada je god. 1454. kaptol zagrebacki kaznio arcidja- kona Petra Zlotrcka, koj je zlorabio kaptolski pecat, a biskup Benedikt, potvrdiv§i recenu kaznu, dao je svoju potvrdu po javnom biljezniku svjetovnjaku Mihalju Salakeru pisati i podkriepili.* — God. 1467., kada je svecenstvo zagrebacke biskupije, sakupljeno na sinodi u stolnoj crkvi, od nekih svjetovnjakah zlostavljeno bilo, dalo je svoju tuzbu glede toga, poslanu papi Pavlu II., po javnom biljezniku, svjetovnjaku Stjepanu de Marchus, pisati i podpisati.^ — God. 1475., kada je ka- nonik Ilija pismeno zapovjedio lupnikom sv. Marka, da opomenu neke gradjane, da izplate prebendarskomu sboru namienjene mu oporucne zapise, taj je nalog uSinio pred javnim biljeznikom popom Matejom, sinom Grginim.'' — Pred istim javnim biljeznikom izplatila je Kata Lazarinka samostanu remetskomu duinu ducansku najmovinu.^ — God. 1489. popisao i ovjerovio je javni notar pop Pavao, sin Valen- tinov, prepise izvadjene iz gradskoga arhiva i poslao papinskomu legatu Angelu, u kojih se spominju krvavi sukobi i pomirba medju gradskom ob<5inom i kaptolom zagrebackim.® — Napokon iste godine, kada je kanonik i arcidjakon Gjuro opomenuo Baltasara i zenu mu Katarinu, da vrate §to su oteli nekim sugradjanom, ovu je opomenu pisao javni biljeznik pop Matej, sin Gjurin.^®

* Doc. 73.

■ Doc. 135. " Doc. 160.

* Doc. 162.

* Doc. 180.

* Doc. 256. ' Doc. 294.

* Doc. 329.

* Doc. 353. " Doc. 354.

Javm hiljezmci. LXXVII

Na izpravah, koje su pisali javni biljeznici, obicno spominju: godinu, indikciju, mjesec, dan i dobu dana, mjesto, gdje su pisali, te tadanjega papu i godinu mu papovanja, a bijahu li prisutni svjedoci, to ih poimence navode.

Javni biljeznici pisali su izpravc nc samo kod kude, ve(3 i na drugih mjestih, kamo su slu^be radi pozvani bili, dapace kad.^to i javno na ulici (in via publica).

Znak notarski (signum notarii) bijaSe obiCno ili izsaran kriz ili kakovo drugo ovedc obiljeJje sa podpisom notarova imena.

Obrt i trjfovina.

U XV, vieku obrtu i trgovini puce prosfrano polje ne samo tim, §to je i jedno i drugo stojalo pod zaFiifom zaTton§7vec uzivalo i te ^EQgadno^tvjia^^^iL abrljiid. 1 Irgovci polazet:! na sajmove bili oproSteni pfl cpaignpr-i piai^anja mniiarinp i bfodanne za robli, kojom su trgovali. Tim su se najvi5c i slvarale obrtnicke zadruge ill bra- tovitine (kalendinum, confralernitas), koje su zadrugarom olakotivale radnju i promet. U onodobnih gradskih zapisnicih nalazimo mnoztvo obrlnikah, kojim se zanimanje brvatskim jezikom oznacuje, kao: ceslar, ciglar, hiebopek, iglar, kipar, klobucarj lokotar, mosnjar, nozar, ostrugar, pivar, platnar, popUtar, riznar (riza — haljina t, j, kroja£), rogalar, sitar, §porar, strelar. tackar. tular, voScar, vuzdar; alt kraj ovih na- lazimo u istih zapisnicih oznaku obrta i na latinskom jeziku i to: urara, uSara, zlalara, brijaca, mesara, tesara, gumbara, kovaca^ kamc- nara, loncara, bacvara, mlinara, krznara, sapunara, suknara, ribara, sedlara, stolara, lucara (knji je lukove pravio), oklopnara, Stitnara, puskara, trubljara, cizmara, kljucara, naocara (ocalara), posiolara, svje- dara, zvonoljevca, sviraca. brusara i ^istioca macevah, i tkalca ne samo platna, vec i grimiza i proikana fina sukna (lextor purpure et veluti), a na magjarskom se spominju samo varge t, j, vrsta proslih Silmarah,

Prve jo§ polo vine XV, vieka postojale su obrtnicke zadruge sa- stavljene ill od zadrugarah jednoga obrta n. pr. mesarska, tesarska, klobucarska, §o§iarska itd., ili od viSe raznih ali slii^nili obrtah n» pr. krznarah, sedlarah, vuzdarab i reraenarah, koji saCinjavabu jednu takovu obrtnicku zadrugu.

Timi zadrugami ili bratovSiinami, koje su stojale pod glavnim nadzorom gradskoga magistrala» upravljao je dekan, koga su zadru- gari birali svakc godine obiCno na god zadruznoga patrona ; svaka bo zadruga odabrala si za zaStilnika posebnoga sveca, kojemu je obiCno u fupnoj crkvi podigla oltar, na kojem se svakoga mjcseca Citala po jedoa sv. misa, kojoj su $vi bratovStinari morali prisudtvovati. Iroala

Mjtr€ / tmj^a. Ckna / fruL

LXXIX

jc I posebnu zastavu, pod kojom su braiov5iinari i§U u sveCanih pro- vodih, a imali su i vlastile vo^tanice, pohranjene u dekana, koje su palili na sprovodu kojega svoga suclana. Dekan je razpravljao pojc- dine obrtni^kc razprave medju clanovi, predlagao novc clanove voljne stupiti u bratovStinu, da o njihovu primilku bratov^lina razpravlja; upravljao novi^anom i posjednom zadruznom imovinom i polagao joj racunc o prihodu i IroSku i brinuo se za uboge i boleslne bratov§tinare.

Gradsko poglavarstvo osim prava nadzora nad obrtom i trgo* vinom bdilo je i nad tim, da mjeie i vage budu prave, da ciena robi ne bude previsoka, a roba da bude zdrava, a osobito takova, koja je svakomu nuldna, kao hrana i odiclo, le je prema potrcbi propisivalo i ciene. U ovih spomenicih dolaze god. 1425. nekoji gradhki zakoni, koji se odnose na obrt i trgovinu i to:

O mjtmh i vagi, Svaki §tacunar ili Irgovac da ima prave i isti- nite injere i vagc i refove posebice za sukno, a posebne za platnoi ako li ib izkrivi, to <^e mu se roba. kojoni trgujc, po gradskom po- glavarstvu zaplientti. Sukno da ne mjeri mjerom, kojom se mjeri platno, nili platno mjerom, koja je za sukno; prekrSi li to, izgubiti tt svu zaiihu i sukna i platna.

U svakoga trgovca da su mjere obiljezene i gradskim pecatom i pei^atora onogodisnjega sudca, i to mjere za zito i za vino, na ime: pel kabla, <?ctvrt kabla, izmjerene prije gradskom kamenom mjerom -, te mjere za vino, kao police ili pinte, i cetvrte polica; budu li mjere krive, gradsko da ih poglavarstvo zaplieni.

Svaki trgovac ili Stacunar, a i dnigi ko mu drago, tko ulje, papar i drugu trgovinu trzi na vagu, da ne upotrebljava druge teze za funtu, nego njemacku pod gubltak robe, koju proda, a uza 10 jo5 platU <^e globu Sest marakah dinarab.

O dem i pridu, Trgovac na jednu funtu ulja ne smije uzeti vile prida od dva dinara, uzme li vi§e, gubi ulje.

Hljebarica na jednom kablu braSna, uracunajut^ i mekinje ili posije, tie sraije imati vi5c prida od 40 dinarah. — Hljebarica» koja ima vlastitu pe^, osim hljeba mora i perece peci, i dvanaest peiecab prodavati po dinaru ; nc bude li uz hljeb i perece pekla, globkl ^e ju sa 60 dinarab.

Svaki postolar da jedan par Sizamah vec-ih radnickih prodaje za 18 dinarab. a par manjib po 14 dinarab; prodaje li skuplje, platit ^ globu.

Za podSav starih cipelah i 5izamab nc hmije zabtievaii vi5e od % dinara, a dade li sam kozu za podglav ili poplate, mo)Ee uzeti 14 dinarah, uzme li vi5e, zaplienil de mu postole.

LXXX

Prcproda/a. Zdravlj€^ Cikovi,

Rakan da dvanaest velikih ili 24 mala raka prodavaju po dinar ; Iko bi trazio vi5e, gubi rake.

Loncari da na javnom trgu trze lonce i pehajce potrebUe za krSmare, i da cetiri peharca trie sa dinar. Ne donesu li pebarcah na trg, to ce im g^radski priseznici zaplieniti lonce za prvi put, a za drugi put kaznit de ih ve<5om kaznom.

O preprodaji, Gradski ribari, koji sii s ove strane Save» da od prekosavskih ribarah ne kupuju ribah pod globa da <^c im kupljene ribe zaplieniti; ribe da prodavaju oni ribari, koji su ih uhvalili.

Nijedna piljarica ne smije do podneva nijednu robu prekupili, vtt treba da ju gradjani kupuju za sebe. a koja bi se usudtla takova Mo pociniti, gradski priseznici zapiienit de joj kupljenu robu.

^"Nijedan Stacffl^ar ili kramar, kao ni krojac da do podneva ne kupuje platna. da ga preproda, ved treba da ga samo gradjani ku- puju tada za sebc, Ni domadi ni inostranac da do podneva ne kupuje ni zobi, ni zita, ni siena da ga preproda, jer samo gradjanom pri- pada pravo timi poljskimi proizvodi obskrbiti kudu; uradi li tko proti ^Jomu, gradski ce priseznici zaplieniti mu kupljenu roku.

O zdravlfu, Ribari» koji donesu ribu na prodaju^ da ju u ko- rizmi prodavaju* dok veliko zvono ne zazvoni (na propovied); a u ostalo doba godine da ju samo do podne prodavaju, a ribam, koje bi do lada neprodane ostale, gradski de dckan po prezivaSu dati re- pove poodsjecati.

Nijedna hljebarica, ni solarica, ni piljarica stojed il sjeded na trgu kod svoje trgovine, kao: kniha, soli ill jestiva, da ne prede niti ne tke, jer se stupami ili pozderjem moJe natepsti hrana, a Ijudi okuzili ; koja tu zapovied prekr^i, platit de za prvi put 60 dinarah, za drugi tri pense dinarah» a zaiecena tredom, gubi robu, kojom trguje.*

Ci/tovi, Pocetkom druge polovinc XV. vieka iz obrtnlckih za» drugah poceli se razvijati ^plemeniti celiovi", spram kojih bijaSc ma- gistratska vlast viSe stegnuta, a njim kraljevskimi poviasticami udie- Ijena samouprava u stvarih obrta, domadi je obrt opel pokroCio. Ovaj preokret izvadjao je u Zagrebu kraljcvski lovamik, 5to zakljucujemo iz pisma tovamika Ulrika, sina Ivana Kaniikoga, kojim na 6. marta g. 1453* kori obdinu gradsku, ^5lo odredbe i ustanove. koje smo netom biv^i kod vas u va^oj sredini udintli gledom na obrtnlke i za- natnike, koji u vas obitavaju. te ih i mi i vi odobrismo, a vi sada ne dopuState i ntmalo hajete, da ih i»tt obrinici obdriJavaju*, te strogo

' Doc 40,

Cehovi. LXXXI

zapovieda gradskomu poglavarstvu, da toliko postolare, (koji su mu se pritulili) koliko i sve druge obrtnike i zanatnike ne smeta u slo- boStinah danih za njihov obrt.^

SloboStine, kakove su cehovi uzivali, valjalo je da im budu obez- bjcdjene, a to samo tim da ih kruna potvrdi, toga radi g. 1466., kada je druge polovine mjeseca augusta kralj MatijaS boravio u Zagrebu, dodjoSe pred njega: krznari, uzdari i remenari, i zamoliSe ga, da njihovu cchu potvrdi zakone i pravila, kakova uzivaju i dnigi cehovi slob, kralj. gradovah. Kralj im usli§a molbu i odredi, da <5e oni od sada unapried saSinjavati posebno druStvo ill ceh, i da svake godine po volji mogu izabrati dekana, koji <5e ih ravnati i rje§avati sve prie- pore, koji bi se medju majstori zametnuli. Nijednoga majstora nije nitko vlastan u stvarih, tiSudih se lih obrta, ni tuziti, ni gradski ga roagistrat zvati preda se, dok se prije razpra nc pretrese i ne raz- pravi u samom cehu. Majstorom nitko ne mo2e postati, tko nije pod- puno vje§t svomu zanatu i koga ceh takovim prizna, a cehovski dekan u ceh primi. Takov novi majstor platit de za ceharinu dva forinta u cehovsku ladicu i &tiri funte voska za cehovski oltar, a povrh toga dekana i majstore pocastiti objedom. Nijedan krznar, uzdar ni re- menar, koji nije u cehu, ne smije u gradu tjerati zanata ni trgovati, usudi li se pako koji, neka mu cehovski dekan zaplieni robu i me- Striju. Nijedan inostranac ili izvanjski trgovac, izuzev u vrieme sajma, ne smije u Zagrebu prodavati ni krznene ni koznate robe, kakovu rade meStri ovoga ceha; ucini li to, neka mu cehovski me§tar za- plieni robu ; a nala^e gradskim kapetanom, podkapetanom, sudcu, pri- selnikom i svemu gradjanstvu, da cehovske sloboStine poStivaju i brane, i da majstore u obrtnih poslovih ne zovu pred gradski sud.^

Istc godine i dana i pod istimi povlasticami potvrdio je kralj MatijaS i §o§tarski ceh, jedino s tom razlikom, da onaj, koga de ceh, kao vjeSta tomu zanatu, primiti za majstora, mora plaiili u ime ce- harine tri forinta, a poSto se ne spominje, da mora dati kakov vosak za sviede na cehovski oltar, rekli bismo, da te jo§te godine §o§tarski ceh nije imao u zupnoj crkvi svoga oltara.^

Godine 1480. u krznarski, uzdarski i remenarski ceh pristupiSe i sedlari, s toga bi prisiljen ceh umolit kralja MatijaSa, da mu iz- novice potvrdi pravila, te da ih protegne i na sedlare, koji (5e od tada s krznari, uzdari i remenari sacinjavati jedan ceh.*

*.Doc. 169. ■ Doc 250.

• Doc. 251.

* Doc. 320.

LXXXII

Sajm&vi.

U 10 doba za promet bijahu od, najvece vaznosti :

Sajmam\ Tri bijahu glavna ill velika sajma u Zagrebu (svez. I. str. LXXIX — LXXX) i to: Stjepanjski, koji je postojao ved u XII. vieku, za tim Markovski od god. 1256. i Margaretski od god. 1373. Ovi sajmovi trajali su 6etniaest danah t. j. tjedan danah prije svetka, a tjedan poslije. Na ove sajmove dovozili su robu i strani trgovci, te i oni i njihova roba za vrierae sajma stojala jc pod osobilom za- §titom krune,

U XV, vieku, dok su ti veliki sajmovi trajali, postojao jc medju kaplolom i gradskom ob6nom take zvani „boJji mir* (treuga dei), all kako demo nile vidjeti, ogrieSili se o njem ^esto ili jedni ill drugi.

Osim sajmovah dr^ao se svakdanji ili mali trg u gradskoj obdini, kako joj to dozvoljuje zlalna bulla Bele IV. uz ove rieci: „odredju- jcmo, da se u istom gradu povedi trg drzi dva pula u tjednu i to u ponedjeljak i u cetvrtak, a obicni svaki dan/'

Roba, I. j. domadi i inostrani proizvodi stocarstva, poljodeljstva, obrla ltd. (vidi sv. L str LXXXI), raorala se iztovariti i smjestiti pod Satori ili u dudanih za vrieme velikib sajmovah ili na Markovu irgu, ili oko crkve sv. Margarete, ili za Stjepanjskoga sajma pred stolnom crkvom, ili na ledini pred vrelom ManduSevcem. U XIV. ved vieku strogo bijaSe prepovjedjeno, da se uvezena il donesena roba ne izto- varuje niti u privatnih kudah niti po krcmah, a gradski Statul od god. 1425. ima sli^cne odredbe, naime: da ribari, koji svjelu ribu do- vezu na prodaju, nc smiju ju iztovarivali po krC-mah ili u kudah, ved javno na trgu. Zatim, da trgovci, bili kojegagodj staleza, koji dovezu robu u grad na prodaju ili ju donesu, takovu robu ne smiju proda- vati ni po kudah ni po krdmah, vec javno na Irgu; a prodavaju li po krcmah s neznanja te odredbe, to krcmar, kojemu taj zakon mora biti poznat, plada ucjenu od prodane tako robe, koja ide kao globa onogodisnjemu sudcu i priseznikom.* — A drugira zakonom od go- dine 1494. odredjuje se, da nijedan domaci ni strani Irgovac, staleza koga mu drago, koji donese il doveze robu na trg, da ju ne iztova- ruje. nili ne irlL niti ju zamjeojuje u podgradju I. j. u So^tarskoj ulici ili kod crkve sv. Margarete» ved po starom i hvale vriednom obicaju treba da ju doveze ili donese na gradski trg do crkve sv. Marka i ondje da ju prodaje ili zamjenjuje; iko bi znajud za tu odredbu prkosio joj, platit ce globu aoo bedkih dinarah i kupac i prodavalac bio do- madi bio stranac; a sudac i priselnici duzoi su paiiti na to; ne bdiju

* Doc 40.

Pijacovina i mitntca. LXXXIII

li il doznavSi za takov prestupak a ne utjeraju globu radi Cijega prijateljstva, kad se dozna, to de oni'tu globu dvostruko platili.^

Pijacovina i mitnica (tributum fori, telonium). U ovih spome- nicih ova dva izraza ako i razno znace istovjetuju se. Sto se Zagreba tife, pijacovina pobirala se od domadih Ijudih, kada su svoju robu donieli na trg, a od stranih, koji su il donesli il dovezli robu na trg, pobirala se mitnica, a plativSi nju ne pladahu od nje pijacovine, te su ju mogli il prodavati na gradskom trgu, ili odvezti iz Zagreba. Pijaco- vinu i s njom spojenu maltarinu dozvolom krune pobirao je kaptol zagrebaSki, pa je toga radi medju gradskom obdinom i kaptolom kroz cieli XIV. viek bila velika „borba o pijacovini** (vidi sv. I. str. LXXII — XCII), koja se istom godine 1393. svrSila nagodbom medju jednom i drugom jurisdikcijom, gdje se obvezao kaptol, da ne de od gradjanah zagrebadkih ni od njihovih podanikah u gradskih selih po- birati ni pijacovine ni maltaiine, a obdina opet da od podanikah kaptolskih ne de zahtievati ni filjarStine ni kakove mu drago druge trine pristojbe.*

AH uz prkos te nagodbe teSajem XV. vieka slucilo se kadkada, da je radi pobiranja raaltarine doSla obdina s kaptolom u sukob. Jedan primjer tomu nalazimo godine 1467., kada je gradska obdina na pri- tuzbu Mihovila trgovca iz ModruSa, radi nekih izgredah uhvatila kap- tolskoga maltara Tomu i dugo ga vreraena u tamnici zatvorena drzala, a napokon pustila ga na slobodu pod uvjeti: da se kaptol radi toga utamnidenja ne de nikada sa obdinom parbiti, a kaptol opet mora iz- poslovaii u toga svoga maltara, da izda vlaslorucno pismeno ocilo- vanje, da ni on radi svoga zatvora ne de nikada obdinu tuziti, i da on niti osobno niti po kojem svojem rodjaku ne de progoniti ikojega gradjanina, a niti obdini nanesti kakovu §tetu. Za svaki slucaj, kaptol de odabrati tri sudca, a isto toliko i obdina, kojih priesudi mora se jedna i druga stranka podvrdi; ne podvrgne li se, gubi parnicu.^

Jo§ tocnije oznacen je spram kaptola i gradske obdine nacin po- biranja maliarine g. 1469. onom sgodora, kada se ove dvie protiv- nicke vlasti iznovice pomirile. U tocki te pomirbe osobito se nagla- suje: ,da kaptol ili njegovi maltari ovla5teni su trznu pristojbu po- birati i za trajanja cetrnaest dnevnoga Markovskoga sajma, ali filjar- Stinu, da pobira gradska obdina. Da kaptol il njegovi trzni pobiraci od robe bilo na kolih ili na konjih, koju gradjani il gradski stanov- nici, kupiv§i ju izvan gradskoga obsega, dovezu na gradski trg, ne

* Doc. 373. ' Doc. 346.

• Doc Add. 3.

LXXXIV Pijacovina i mitnica.

smiju uzimati nikakove trzne pristojbe; a ako li bi se il kaptolu il njegovim tr2nim pobiracem sumnjivo Cinilo, da takova roba nije kupljena izvan gradskoga podrucja, ved da gradjani, zeljni izbjedi pladanju tr2ne pristojbe, prodavaju tudju robu na svoje ime bilo u svom ducanu bilo na trgu, to mogu od takovoga domadega trgovca ili prodavalca zahtievati da prisegne, da je roba, koju prodaje, nje- gova, a ne tudja.^

O pijacovinskoj pristojbi ili o malti prema cjeniku, stvorenom na 13. siecnja g. 1343., imademo za XV. viek novi cjenik, stvoren pod banom Ladislavom Egervarskim na hrvatskom saboru, drzanom u Zagrebu god. 1481. a glasi : Od pojedinih kolah sapetih, (suknom ?) natovarenih, jedan forint. Od kolah, natovarenih suknom, ne sapetih, pol for. Od tkane svile i skupocjena sukna talijanskoga, od mirodijah, ulja, smokavah i juznih italskih stvarih, od svake funte 4 dinara. Od limunah i narandjah od funte 2 dinara. Od kolah natovarenih svi- nutom kozom, pol forinte. Od kolah kamene soli, bude li sto ka- menah il vi§e, Cetiri dinara, i karaen soli ; a ne bude li sto kamenah, 4 dinara. Od morske soli od svakih kolah polovina vaganice gradske mjere, prozvane cetvrt, od iste soli i jo§ 4 dinara. Od kolah, nato- varenih krznom (runom), 4 dinara. Od kolah natovarenih zeljezom, 4 dinara. Od kolah svje2ih ribah 4 dinara. Od kolicah natovarenih ribami, dva dinara. Od kolah nasoljenih ribah 7 dinarah. Od kolah osuSenih ribah 7 dinarah. Od kolah natovarenih pSenicom i zitom 4 dinara. Od kolicah recenoga 2ita 2 dinara. Od kolah natovarenih vinom ili pivom, 4 dinara. Od kolah natovarenih suhom slaninom il osu- Senim mesom, 4 dinara. Od kolah voska 4 dinara. Od kolah krznom za krznare natovarenih, 4 dinara. Od kolah natovarenih Subami il krznatom robom, 4 dinara. Od kolah natovarenih lanom, 4 dinara. Od kolah platnom natovarenih, 4 dinara. Od kolah bieloga darovca sukna, 4 dinara. Od kolah natovarenih medom, 4 dinara. Od kolah nato- varenih uleti, 4 dinara. Od kolah natovarenih lonci i ostalom loncar- skom radnjom, 4 dinara. Od kolah postolarskoga pepela 4 dinara. Od kolah malvazije 1 2 dinarah. Od konja trhonoSe robe svakojake 2 dinara. Od dvokolice svakovrstne robe, dva dinara. Od vola, dinar. Od svinjah i kravah pol dinara. Od manjih konjah nepodkovanih i 2drebidah, dinar. Od .velikih osedlanih konjah 4 dinara. Od pet ovacah, dinar. Od sira, jajah i sliSnih, Sto obiSavaju zenske donositi na glavi, pol dinara; bude manje od deset siracah i petdeset jajah, ne plada se niSta. Od pilidah i pticah, ne vriede li deset dinarah, ne plada se niSta, a vriede

^ Doc 264. 265.

Pijacovtna i mitnica. LXXXV

li desct dinarah, pol dinara. Od govjeka trhonoSe, dinar. Od pjeSaka pol dinara. Od dvadeset kozah, dinar. Od dvadeset odojakah, dinar. Od dva prazna lagva za prodaju, pol dinara. Od tri bednja, dinar. Od rogoznih koSarah, koje Sovjek nosi, dinar. Od §komjah i ostale obude do pet parah Skomjah, a do deset cipelah, pol dinara; bude li manje, ne plada se niSta. Od dvie ugotovljene koze, dinar. Od 2e- tiri neugotovljene, dinar. Od novih kolah, dinar. Od dva nova kota^a, pol dinara. Od brentah i Skafah, koliko godj na krkaSu ponieti se roo2e, pol dinara. Od lemeSah, sjekirah, motikah, lopatah, svjedarah, kosah, po funti pol dinara. Od vo<5a kakove drago vrsti, da se uzme shodna pristojba. Mesari, ako prodadu meso i kozu, da plate dinar; ne prodadu li, pol dinara. Od kozlida i janjida jednoga Hi dva, od pet pili<5ah, odojka jednoga ili dva, jednoga kamena soli i jednoga zeca, ne placa se ni§ta, ako li se ne mogu prodati za dvanaest di- narab; mogu li se za toliko prodati, pol dinara. Kupci soli, koje je vriednost izpod dvanaest dinarah, ne pladaju niSta. Trgovci od jedne bacve ulja, jedan dinar. Od lukovah, pol dinara. Od raacevah, pol dinara. Od strelicah, pol dinara. Od §titovah, pol dinara. Od kolah, pod koja su zaprezene cetiri ili §est 2ivotinja, cetiri dinara. Od manjih kolah, vucenih od dvie zivotinje, dva dinara. Od kolicah, koja covjek VU&, dinar. Obrtnici pla<5aju kao i pjeSaci. Od svatbenih kolah i svatovah ne plada se niSta. Od 2ita plemidah il neplemidah, koje se vozi u mlin, ne pla<5a se ni§ta. Od sprovodilacah kmetovskih ne pla<5a se ni na kopnu ni na brodu. Od svinjah, koje se gone u §umu na zirovinu, od sto glavah, §est dinarah; od petdeset, Iri di- nara, a §to je izpod dvadeset, dinar. Od stvarih il pokudtva plemidah, ako li se prevoze il prenose iz jednoga posjeda na drugi, ili kada ga nabave za potrebu kucnu, ne placa se niSta. — Osim utanacene tako trJne pristojbe ili maltarine, da se prepriece svakojaki priepori, koji bi s vremenom mogli nastati medju maltari i brodari s jedne, a medju trgovci s druge strane, odredi sabor, da se kod placanja re- 2ene pristojbe takovi dinari uzimlju, kojih stotina vriedi jedan forint; za tim, da kada se na glavnih maltah pristojba plati, da se u njihovih podruJnicah ne smije zahlievati.^

Po ovakovu novo ustanovljenom cjeniku pobirati je morao kaptol na gradskom trgu ili na mitnici pristojbu za robu, koja se na gradski trg donosila il dovozila. Ali je i gradska ob(5ina pobirala trznu pri- stojbu, koju je g. 1318. sama silomice nametnula, a ta se zvala filjar-

* Doc 326.

LXXXVl

Kmeiija,

5<^ma, lo bija§e trnia prislojba od soli i iiveJa, a njezin je pnhod ukupnim imenom bto prozvan:

knezija, PocevSi od XfV. vieka pak sve do godine 1494. po- birao je kneziju (kojom je obdina popravljala ceste i mostove) ili gradski sudac ili koji magistratski priseznik, tc je gradskoj blagajni uruCivao pobran novae. Po svoj prilici da se knezija baS savjesino nije urucivala, lo je gradsko zastupstvo za shodno prona^lo, da ju od godine do godine uz neke tivjete i za gotov novae iznajraljuje poje- ditiim osobam,

Prvi takov pokus nalazimo god. 1494., kada je na 14. februara gradsko zastupslvo iznajmilo kneliju irgovcu Marku Kranjcu za go- di5njih 78 for. pod ovimi uvjeti: gradska obdina daje u najam kne- ziju ujedno s filjarScinom i pristojbom od uznih kolah (kojom po- lonjom popravljaju se gradski raostovi, a njihov popravak sebi pri- drlaje i na dalje gradska obdina) i s najamninom gradskih dudanah a osobito onih novih, koje je obdina posagradila na okolo zida lapne crkve, podevSi od svetka sv. Valentina tecajem jedne godine za 78 for., koju je svotu receni najamnik podpuno ved izplaiio, a od koje upla- dene svote da gradski sudac kupi pol centa ili 50 funiih ulja, da gori pred svetoiajstvom pred velikim zrtvenikom u Eupnoj crkvi sv. Marka; jo5ie da od recene svote dade gradskomu zupniku 3 for.» da tecajem godine &ita svakoga Setvrtka misu na cast presv, tiela Isusova, a ostali preostatak da se onako tro§i, kako odredi gradsko zastupstvo.

Zakupnik knezije ili njegovi Ijudi u pobiranju pijacovine da ne stvaraju nikakovih novolarijab, ved da ju beru po tistanovljenom cje- niku; a prodavalac robe, koju mjeri ili vale» ne smije svojom mjerom odmjeriti vi§e od jedne palice (rifa), ni vagnuti viSe od deset funtih; prodaje li viSe od jedne palice ili od deset funiih, to mora i mjerlti i vagati gradskom mjerom i vagom; ne de li, neka mu se roba za- plieni. Zakupnik je vlastan onim, koji pijacovinu il ne bi hljeli ili se ustrucavali platili, zapecatiti kude ili robu, a iko bi se drznuo taj pecat prolomili, to ga ce obdina bez milosrdja kazniti s deset ma- rakah dinarah, od kojih polovina pripada zakupniku. a polovina obdini. Zakupnik, i nitko drugi vlasian je inostranim trgovcem radi prodaje ustupati mjere, kao: kable zr vino, slfire za sol i- delvrUnke za zito: a od cetvrtine svake ove mjere mo^e zahlievati odStetni dinar.

Zakupnik je vlastan iznajmiU u gradskom podrucju gradske mesnice po svojoi uvidjavnosti no prema koristi najamnikab ; iznajmi li domaci gradski mesar mesnicu izvan gradskoga podrucja ili slupi s vanjskimi mesari a drufitvo, t j. sklopi ketu5evinu^ lo je ipak tluian

Kneiija. LXXXVII

platiti zakupniku najam od jedne mesnice. Izvanjskim mesarom smije zakupnik iznajmili gradske mesnice, da u njimi blago tuku i meso sjeku, a takovi tada smiju svoju marhu pasti na gradskih livadah i ne moraju pla<5ati paSevinu. Gradski mesar, ne <5e li mesa sjed ni gradske mesnice iznajmiti, a ipak drzi Credo volovah, duzan je za- kupniku knelije ipak platiii najam od jedne mesnice; a iznajmi li takov mesnicu, to tada od Creda volovah ne placa ni§ta.

Ni domadi ni strani trgovac, staleza koga mu drago, koji donese ili doveze robu na trg, da ju ne iztovaruje, ne trzi niti zamjenjuje u gradskom podgradju t. j. u §o§tarskoj ulici ili kod crkve sv. Marga- rete, ve<5 po starom i hvale vriednom obicaju, da ju donese ili doveze na gradski trg do crkve sv. Marka, a ondje da ju prodaje ili zamje- njuje; tko bi ovoj odredbi prkosio, platit tt globu 200 dinarah beSkih, i kupac i prodavalac bio doma<5in, bio stranac; a na to da strogo bdije gradski sudac i priseznici. Propuste li to, ili doznadu li za takov prestupak, a radi prijateljstva iCijega ne utjeraju globe, to ce ju oni morati dvostniko platiti.

Nijedan inostranac ni pod ikakovu cienu ne smije na gradskih paSnjacih svoje blago pasti, pa bilo ono i namienjeno za prodaju (u mesnice); gradjanin pak ili gradski mesar, koji bi htio na gradskih paSnjacih svoje blago pasti ili ga njihovom krmom krraiti, da od svakoga vola ili drugoga blaga plati tri dinara kneiije; ali od blaga, koje se pase da se u gradskih mesnicah tuce, ne plada se ni§ta. Iz- vanjski mesari, ako li iznajrae gradske mesnice, slobodno i bez plade pasu po gradskih paSnjacih onu marhu, koju <5e u gradskih mesnicah ubijati i meso sjedi.

Nijedan gradjanin, ni gradski stanovnik, ni stranac, da na trgu svoju robu ne vaze drugom vagom ve(5 gradskom, a takovu vagu vlastan je uzajmiti samo zakupnik i nitko drugi; tko bi se usudio svoju robu vagati drugom vagom, otet de mu se roba.

Hljebarice, tako gradske kako i izvanjske, koje po gradu hljeb prodavaju, da zakupniku u ime trzne prislojbe pladaju na godinu 200 beCkih dinarah, pa tada i domace i strane hljebarice smiju prodavati hljeb i u gradu i izvan gradskoga podrucja.

Nijedan gradjanin, koji obradjuje Cinzeno trsje, ne smije bez znanja zakupnikova ni grozdje brati ni §iru dovezti kudi; tko uzradi protivno, zaplienit de mu i grozdje i §iru. Ni obdinskih oranicah da ne ore nitko, dok se sa zakupnikom ne pogodi za najamninu, ni ob- dnskc sjenokoSe bez pogodbe sa zakupnikom da nitko ne kosi; u protivnom pak slucaju izgubit <5e i oratvu i sjeme i pokoSeno sieno.

LXXXVIII Kneiija. THdesetnica.

Tko ne bi htio dati zakupniku il njegovim Ijudem jamstvo ili zalog, da <5e platiti pristojbu, koja u kneziju spada, kaznit <5e se na svaki nacin. Napokon obvezuje se gradska obdina, da (5e svimi silami nastojati, da se pristojba, koja spada u kneziju, ma kako zaniekana, podpunoma izplati.^

Tridesetnica. Od robe i stoke i dragocjenostih, koja se iz izvanj- skih pokrajinah, kao iz Njemacke^ i Italije dogonila i uvalala u Hr- vatsku, prema njezinoj procjeni pla<5ala se tridesetnica (harmica) t. j. trideset postotakah. TridesetniSni prihod pripadao je kraljici „trice- sima dominae reginae", a pladao se golovim tekudim novccm bilo zlatnim bilo srebrenim.

O zagrebackoj tridesetini u XIII. i XIV. vieku progorih jurve (sv. I. str. XCII— XCIV), a sada mi je re(5i koju za XV. viek. Pladanje tridesetine bijaSe po trgovce vrlo nesnosno, radi cesa su se sluzili gesto kriomcarenjem, le su kojekakvimi zakutci izvanjsku robu unaSali u grad. Ali im nije kriomcarenje vaviek poSlo za rukom, jer tridese- tari doznavSi po svojih uhodah za to, zaplienili im robu, pa odatle nastale silne razmirice medju tridesetari i trgovcL Bilo je to nekako o velikom Stjepanjskom sajrau god. 1436., kada su tridesetari uhvatili u kriom<?arenju silnu robu zagrebackih trgovacah. zaplienili ju i po- hranili u tridesetinskoj ku<^i (domus tricesimalis), koja je bila u gradskoj obcSini. Glavni sukrivac kriomc^renja bio je Pavao de Zylagh, biskupov providnik, zalo je i on prvi podigao silnu graju na tridesetara, prizvao gradsku obdinu u pomo<5, koja mu dala oniSanu silu, s kojom je provalio u tridesetinsku sgradu, te silom oborivSi vrata, ote§e zaplie- njeno sukno i drugu robu, a tridesetinski novae, koji je ondje bio sa- hranjen, pobra§e a uz njega i druge iridesetinske stvari, a dva po- slu2nika uhvatiSe, koje je reSeni Pavao dao odmah baciti u tamnicu, dok su se drugi njihovi sudruzi biegom spasili. NanesoSe torn zgodom §tete kraljevskoj tridesetari vi§e od 400 for. u zlatu. DoznavSi za taj izgred vrhovni tridesetar Leonardo Nofvy de Baymoc, prituzi se na to kralju Sigismundu, moledi ga za pomod i da se §teta naknadi. Na 13. septembra odasla kralj iz Budima ukorno pismo gradskoj ob<5ini, u kojem, nacrtav reSeni postupak, prebacuje joj, da ona, koja bi po pravdi i zakonu morala Stititi zemaljske cinovnike, jo§ ih i sama pro- goni, te joj zapovieda, da svu otetu trgovinu i novae do najmanje sitnice povrati tridesetari, a u buduce pako da se na niciji zahtjev ne usudi u takovom poslu pruzati oruzanu ruku.*

' Doc. 373. ■ Doc 99.

Tridisetnica,

LXXXIX

Tridesetari, neSto vec i po zvanju, bijahu ]judi nasilni, pa su cesto prekoracili i djdokrug svoje vlasti Godine 1437. u utorak na 2. julija tridesetar Peiar naprasnim nacinom u samoj tridesetarskoj sgradi uhvati i zatvoriti dade gradjanina zagreba^koga Gjuru zlaiara, a to bijaSe velika povreda gradskih pravah. Ovaj smjcli postupak ogorci gradsko zastupstvo, koje smjesta zatraH u bana Matka Talovca dozvolu, da Iridesetara Petra uhvali i da mu po zakonu sudi. Na to ban odredi, da se samo povedc iztraga, Drugi dan ili u sriedu pred Pavlorn de Azthahiok, biskupovim providnikom, i Aleksandrora, grad- skim liecnikom i u prisucu dvojice banovib povjerenikah u samoj tridesetarskoj sgradi bila je povedena iziraga, iz koje se doznalo, da je tridesetar Pelar u istinu kriv. Svoju krivnjy tridesetar javno priztia, le zaprosi oba banova povjerenika, da ga izmire s gradskom obcinom. Ovo posredovanje podje za rukom le tridesetar Petar kako pred bano- vimi povjerenici tako pred gradskom obdinom prizna se opelovano krivcem, zaprosi javno opio^tenje, a zadobiv ga obrekao svecano, da it sve priepore, §lo ih je ikada imao s gradskom ob<iinom, sasvime s uma metnuti, da de s gradskim sudcem, priseznici i svakim poje- dinim gradjaninora slozuo i braiski zivjeti.'

Petrov nasljednik tridesetar Ivan Marati bija^e u istinu sirah i trepet gradjanah zagrebackih. Onom sgodom» kada je grad Zagreb iz Tukuh grofovah celjskili proSao u kraljevske, to kralj MatijaS na pre- poruku Ivana Tuza imenuje zagrebackim trideselarom recenoga Ivana Maralija. Proii nasilju ovoga Covjeka ulazu na 21. augusta 1465. pred kaptolom zagrebackim dva gradska sudca: Antun sadanji, a Valentin biv5i, prosvjed u ime ciele obcine, jer je on na Sljepan dan L j. na najved zagrebacki sajam, koji se tada drzi ne samo na kaptolskom, ved' i na gradskom irgu, silomice zahiievao od obliznjih plemi(ikih podanikah i vlastele medvedgradske Irideseiarsku pristojbu, koju po zakonu nisu platiti bili duzni ; a kad su rau ju uzkiatili, da im je zaplienio odielo, oteo koze, volove i drugo blago i razne stvari, a lim je tako zastraSio cielu obdinu, da se ni sudac, ni ikoji priseznik ili gradjanin nije usudio izvan gradskih zidinah il gradskoga podrucja slobodno izaci. Da, isli dan, kada je gradski sudac pred kaptolom ulolio proti njemu prosvjed, da je on osobno do5ao pred sudca, za- priclio mu, da de ga, cim prvu sgodu shodno uhvati, na mjestu ubiti.'

Priepori sa tridesetari nasiajali su vrlo (?esio i odatle, 5to su svojevoljno prekoracivali propisani cjcnik za tridesetinu ; godine na ime

' Doc. 106, ■ Doc* 247.

XC Oprost od pla^anja maltarine i tridesetitu.

1498. prituzila se gradska ob<Hna kralju Vladislavu, da od ucienjene robe vi§e plada iridesetine, nego li mora, jer da od robe, procienjene na sedam for., uzimaju se za tridesetinu dvanaest. Na ovu prituSbu nalozi na 31. maja kralj tridesetarom Benku Vemeni i Nikoli Ze<5u, da od robe, kada se ucieni, uzimaju samo tridesetinu t. j. da od 30 for. uzmu samo 1 for., pak da se te odredbe strogo i savjestno unapred dr2e.^

Oprost od pla^anja maltarine i tridesetine, Zlatnom su buUom Bele IV. zagreba2ki trgovci oproSteni bili od pladanja maltarine i bro-

darinc, kada svojom robom po kraljevini trguju: ,Item tributa infra regales terminos in nullo loco solvere teneantur** ; a drugom poveljom njegovom od 23. veljaSe 1267. oproSteni bijahu i od pladanja tride- setine „quod ipsi cives nostri infra terminos regni nostri aliquod tri- buium, tam in aquis, quam in terris, nee aliquam tricesimam in nullo loco solvere teneantur". Nad ovom povlasticom bdili su zagreba^ki trgovci kao na zjenicu svoga oka, te se svakom sgodom, ma im i najmanja povreda bila naneSena, prituzili ili knmi ili domadoj ze- maljskoj vlasti i potrazili u nje zaStitu.

U XV. vieku vrlo mnogo imademo dokazah za to. Ve<5 g. 1404. na 24. aprila nalaSe kralj Sigismund svimkolikim svojim kastelanom, Cinovnikora i maltarom, pak i svim plemidem, koji drze malte i bro- dove, da se od robe zagrebackih trgovacah ne usudjuju traziti nika- kove pristojbe, jer u protivnom slucaju neka sami svojoj okorjelosti pripi§u, ako se bude proti njim bez milosrdja postupalo.*

God. 1419. na 1. oktobra ban Dionizij de Marchali, na proSnju gradske obdine, zapovieda svim maltarom, te zupanom i podlupanom, a naroSto zagrebaSke i krilevaSke zupanije, da se ni pojedince ni ukupno ne usudjuje uzimati maltarine od robe zagrebackih trgovacah.'

God. 1435. na 8. novembra kralj Sigismund opetovano strogo zabranjuje maltarom i podmaltarom, da pod gubitak kraljevske mi- losti od robe zagrebackih trgovacah ne pobiraju maltarine.*

Ban Matko Talovac na 16. decembra g. 1435. strogo zabrani svim plemidem, koji drie malte, da, ne de li da budu kao krivci proti kruni, nikakove maltarine ne smiju traliti od robe, koju voze trgovci zagreba2kL^

* Doc. 390. » Doc. 8.

^ Doc. 27.

* Doc 89.

* Doc. 92.

Oprost od pladanja maltarine i tridesetine, XCI

God. 1449. na 8. maja ban Ulrik Celjski na podlozi povlasticah kralja Sigismunda opominje crkvene dostojanstvenike, barune, plemi<^e i sve druge, koji imaju vlast drzati malte, da robu zagrebackih trgo- vacah bezplatno puste provazati.*

Kralj MatijaS pismom od 17. januara 1464. grofici Dori udovi Hcningovoj, koja uzprkos povlasticah, koje uzivaju zagrebacki trgovci, pobira na svojem posjedu u Stubici inaltarinu od njih, zapovieda, da od toga odustane.* U isto doba strogo kori grofa Martina Frankopana, §to u Jastrebarskom i po drugih svojih posjedih pobira od zagre- backih trgovacah maltarinu, te mu nalaze, da odustane od toga, a §to jc do sada nepravedno pobrao, da ih u torn odSteti.*

Isti kralj na 24. marta god. 1464. na molbu gradskoga sudca Nikole i priseznika Antuna i Blaza, izaslanikah gradske obdine, na podlozi zlatne bulle Bele IV. potvrdjuje iznovice posebnim privile- gijem, da su zagrebacki trgovci na svih maltah i prievozih oproSteni od maltarine i brodarineW

Sliedec^e godine 1465., kada su se gradski izaslanici: sudac Konrad Rav§ar i priseznik Blaz prituzili kralju Matija§u, da kaptol zagrebaSki unatoc kraljevskih povlasticah pobira roaltarinu, to mu kralj strogo zaprieti, da odustane od toga, jer u protivnom sluCaju nalo2it tt banu Ivanu Vitovcu, da ZagrebCane banskom vlasti Stiti.^

Hrvatski sabor, sabran na 22. febniara g. 1481. u Zagrebu, na prituibu odvjetnika gradske obdine Ivana Pozegaja, uzima u svoju osobilu zaStitu Zagrebcane i njihovu robu proti plemidem Stjepanu, Bernardu, Dujmu, Ivanu i Nikoli Frankopanom; Petru Zrinjskomu, Gjuri Mikulicidu, Gjuri Herendicu, Ivanu Krupaju, Grgi Bradacu, PanluSickomu, Mibalju i Tomi Tompam; Ivanu vojvodi Humskomu, Bernardu Stocidu, Ivanu Frajlihovidu, Gjuri opatu topuskomu, koji su na svojih maltah nezakonito pobirali od Zagrebcanah maltarinu.®

Godine pako 1482. na 30. marta grozi se kralj MatijaS svim plemidem, koji imaju malte, da, ne odustanu li od zahtievanja mal- tarine, da de naloziti banu i podbanom, da Zagrebcane i robu im svom strogosti zakona Stite.''

* I>oc. 145. ■ Doc. 229. ' Doc. 230. i)Doc. 232.

^ Doc. 244. 323.

• Doc. 324. ^ Doc. 330.

XCII Oprost od placanja maltarine i tridescHtu,

Iste godine na ii. julija kori isti kraija bana Blaza Magjara, §to na banskoj malti u Kris^evcih, te Blaza Badana, kapetana medved- gradskoga, i Petra Bockaja, §to se proti narocitim kraljevskim povla- sticam usudjuju zahtievati maltarinu od robe, kojora Zagrebcani trguju, te im nalal^e, da na svaki nacin od toga odustanu.^

Opet se isti kralj na 9. maja 1483. grozi svim plemidem, koji imaju malte, da ako budu zabtievali kakovu maltarinu od zagrebacke robe, da de naloziti banom il podbanom, da takove malte za kninsko dobro posvoje.*

Iste godine na 17. septembra na tuXbu gradske obdine nalozi ban Matija Gereb podbanom Petru Bockaju i Ladislavu Rohfiju, da ni na banskih maltah a ni na drugih ne smije se pod nikakov nacin pobirati maltarina od robe, kojom zagrebacki trgovci trguju.'

Sliedede godine 1484. na 3. maja zabranjuje kralj MatijaS svim, koji maltarinu beru, da ju od ZagrebSanah ne smiju zahtievati; u protivnom bo slucaju zaplienit <5e im malte za kninsko dobro.*

Iste godine na 4. decembra javlja ban Matija Gereb, da je. gradska obdina dobila odluku palatina Mihalja Orsaga i kr. sudca Stjepana Bathora, kojom su na podlozi mnogih kraljevskih povlasticah gradjani zagrebacki prosti od maltarine, pa toga radi svim, koji imaju malte, obznanjuje, da ako li protiv tomu uzrade, da de im zaplieniti malte za krunu.^

Kralj Vladislav dvojim pismom od 6. i 27. januara 1493. po- tvrdjujudi na molbu izaslanikah gradske obdine: GaSpara KuSevida sudca, te prise^nika Domka Perovida i notara Emerika, povlastice svojih predSastnikah, koje govore o oprostu maltarine za robu gra- djanah zagrebadkih, zabranjuje svim, koji pobiraju maltarinu, da se ne usude traziti je od Zagrebdanah; jer inace zaplienit de im malte. ^

God. 1495. na 19. februara opetovano se grozi svim crkvenim dostojanstvenikom , barunom i plemidem, ako li budu na svojih maltah od Zagrebdanah zahtievali ikakovu maltarinu.^

Iste godine na 6. septembra prepovieda vojvoda i ban Ivan Korvin podbanom Ivanu Gjuli i Bemardu Turocu i svimkolikim ple- midem, da prema povlasticam, koje su dobili gradjani zagrebacki, ne

' Doc. 331. ' Doc. 333. 8 Doc. 335.

* Doc. 336. » Doc. 339.

* Doc. 368. 36g.

* Doc. 377.

Oprost od pladanja maltarine i tridesetine, Mjere i vaga. XCIII

smiju od njih zahtievati nikakove maltarine, a ako ju budu zahlievali, zaplienit <5e im make u krunsko dobro;^ a to isto opetovno nalal^e ne samo svojim podbanom Ivanu Gjuli i Stjepanu Bradacu, ved i svojim kastelanom u Medvedgradu Ladislavu Petehu i Ivanu Horvatu, te Ludoviku Kemendskomu, kastelanu u Jastrebarskoj i svim plemidem posjednikom, koji imaju malte.*

Napokon na 28. maja g. 1498. kralj Vladislav zapovieda svim plemi<5cm, a narocito Petni Bo2kaju Rasinjskomu, da na svojih maltah od Zagreb^nah ne usudi se pobirati nikakove maltarine;* a na 24. augusta i. g. zabranjuje knezu Bernardinu Frankapanu, da odustane od zahtievanja maltarine od zagrebacke robe, koja se doveze u Mo- druSe; a istoga dana javlja svim crkvenim dostojanstvenikom, veli- ka§em, grofom, kastelanom, plemi(5em i njihovim cinovnikom, te gra- dovom, trgoviStam, selom i njihovim upraviteljem, sudcem, vesnikom, maltarom i svim, da su Zagrebcani od svoje robe oproSteni od svake maltarine, a tko se toj njegovoj zapoviedi ne pokori, nalozit tt banom i podbanom, da ga svom silom na posluh prisile.*

O mjerah i vagi. (Vidi I. sv. str. XCIV— XCV.) Obicne mjere za duljinu bijahu ove: palac (digitus) kao najmanja mjera; §aka (palma), cetiri prsta uzpored polozena ; p e d a 1 j (spitama), duljina od rta palca do rta maloga prsta, kada se proSire prsti; lakat (cu- bitus, ulna, brachium) ; duljina rd rucnoga pregiba do sgloba maloga prsta; palica (baculus) i rif (reifo), duljina ravno pruzene ruke od njezina palca do protivnoga ramena ; stopa (pes), Sestnaest prsta ili cetiri Sake; korak (passus) t. j. dvie stope i pol.

Mjere za th: najveca mjera bija§e ral (dieta terrae, juger), a kao manje bijahu : lakat, pol lakla i cetvrtina lakta ; prostor sjenokoSah oznacivao se kosci (falcastra) t. j. koliko kosac na dan pokositi moze.

Mjere za sukno il platno: skupina smotana sukna il platna zvala se: ball a; inace mjerilo se sukno i platno na pal ice ili rife i na lakte.

Za iito bijahu: vagani, poluvaganice i cetvrtinke (raetreta, me- treta media, quartale).

Za vino najveda mjera bijaSe tin a, po prilici danaSnjih pet hektolitarah, zatim kabal, pol kabla i cetvrt kabla (cubulus, medius cubulus, quartale cubili) i pint (pinta).

* Doc. 380.

* Doc. "382.

* Doc. 389.

* Pag. 391. 392.

XCIV Mjere i vaga. Novae,

Za sol bijaSe posebna mjera prozvana star.

Za ulje i vosak bijahu funte (funta, talentum, libra), a sto funtah zvalo se cent, a to bijaSe za tezu najve<^a mjera.

Od najmanjih mjerah spominju se: uncije ili dva lota, te polu- uncije, Setvrtina, osmina itd. uncije.

Da budu mjere i vage prave, bdilo je gradsko zastupstvo, te svaka mjera i vaga, prije nego li ju je vlastnik u prodaji mogao upotrebiti, morala se na gradskom magistratu, u koga se Suvao iz- vornik mjerah i vagah, izmjeriti, a na pronadjenu pravovaljanom udaren bija§e i pecat gradski i gradskoga sudca.

Zagrebacki trgovci bijahu razliciti t. j. ili su trgovali jednom samo vrstTrobe fl. pr. SUknom, piatnOffl, solju, zitom, pa ih i toga radi narod nazivao po robi, kojom su trgovali: suknari, platnari, €0- lari ; ili su prodavali vi§e vrstih t. j. m jeSovitu robu, takove je narod zvao Stacunari ili kramari. Cesto se i po dva trgovca udruzila, te zajedni^ki trgovala, takova trgovafika udruzba bijaSe prozvana „ke- tuSevina".

Zagrebacki ^Stacuni* niti su bili veliki niti ukusni, bijahu bo to u zidanih ku<5ah naSvedeni^ izucf'l>'a dvcjUiilwiwi^vrati na luk, od kojih je jedno krilo sizalo do tla, a drugoga polovina t. j. dolnji dio bija§e zidan, a na tom se zidu izlagale u neznatnoj mjeri sve vrsti one robe, kojom se u tom ducfanu trzilo; a po drvenih kudah jedno - stavne razizemne sobe sluzile su za dudane; a bija§e svrSetkom XV. vieka malih du<^anah uza zid zupne crkve sv. Marka.

U gradskih se zapisnicih XV. vieka Cesto spominje, da su §ta- cuni okradjeni bili, a najviSe za vrieme sajma; u ovih pako spome- nicih osim kradje, koju je pocinio neki Ladislav, sin Ivana de Zinche, kada je po smrti trgovca Friderika (g. 1433.) tajno odnieti dao robe u vriednosti do 100 for. a 50 for. uzeo u gotovom novcu,^ pripo- vjeda se, da je kaptolski sudac Grga stojedi god. 1429. u posadi u Popovom turnu, podkopao nodju sa svojom druzinom dudan trgovca Kristana, te mu ukrao i odnesao svu robu onamo.*

Novae, SpomenuvSi obrt i trgovinu u gradu Zagrebu, redi mi je koju i o novcu. U XIII. i XIV. vieku kovan je bio u Hrvatskoj (najvi§e u Zagrebu) poseban novae za Hrvatsku (sv. I. sir. XCVI — C). U XV. vieku nalazimo dodu§e kovnicare (monetarius) u Zagrebu, na primjer godine 1436. uluzio je kralju Sigismundu ^Leonardus Noffvy

* Doe. 59. ■ Doc. 46.

Nmfoc,

xcv

deBaymocz, tncesiinanim el urburarum et cusionis monetanim comes**, da su Tiekoji gradjani zagreba^ki silomice provalili u drzavnu tride- setani i pocinili ondje stete do 400 for.;* u gradskih pako zapisnicih ubiljezeno je, da je godine 1446. Friderik Celjski poklonio ^l^urencio Sybenburgar aurifabro et monetario", kucu u gradskoj obcini, koja je opustjela, poSto su njezini gospodari, Pavao i Dioni^, zlatari, uskocili iz grada ; tim bisrao nagadjati mogli, da je jo§te prve polo vine XV. vieka bila kovnica novacah u Zagrebu, no da se ipak u njoj nije kovao poseban novae ili „moneta regis pro Sclavonia**, vec u obit zajednicki novae za kraljevine Ugarsku i Hrvatsku*

U ovih spomenidh biva prvi spomen o novcu godine 1407. u namiri, kojom sc potvrdjuje gradskoj obcini, da je izplatila drzavni porez: sex florcnos pro centum, novos.* God. 1428., kada je gradska obdina ustupila Frani mlinaru jedno svoje trsje, dala ga pod uvjet, da plada od njega 0 berbi: ^sexaginta denarios dovos, usualis monete regalis".^

Pozunski sabor god. 1430. ustanovio je vriednost novco ovako: da sio vecih novo kovanih dinarah vriedi jedan zlatni tloren, a od raanjih dinarah, prozvanih cetvrtaci ill kvartini, da se cetiri sto uzima za tloren ; dotle pako. dok se dovoljno nakuje ve(^ih i manjih dinarah, da smije kolaii novae prozvan dukat (gjukez), a deset dukatah da vriedi jedan veci dinar ili cetiri manja*

Uz novae, kovan u Ugarskoj. kolao je joSte u nas i novae kovan u Becu ^denarii wienncnses**, te ih toga radi i narod prozvao ^be^Si". Tomu novcu biva prvi spomen godine 1438,^

Kao norainalni novae u XV. se jo5te vieku spominje: marka srebra, u koju se brojilo dvie sto dinarah ili becab,^ vrledila je cetiri florena u zlalu.^ F^nsam, Mo bija^^e lakodjer nominalni novae od Setr- dcsel dinarah, neima u ovih spomenicih poslie god. 1438. nikakova spomena.

Celvrt llorena prozvan bija§e starrnjematkoin rieci „orih", „nr thonez".^ Ugarski denari prozvani bili su i „ solid i*,^

* Doc. 9Q " Doc. 13, ^ Doc 52,

* Doc. 57.

* Dnc, 116. t2l

• Doc. 158, ' Doc, 547.

• Doc 195. 385.

• IMd.

XCVI Novae,

Toliko nam je u ovih spomenicih ubiljezeno o novcu, koj je u XV. vieku kolao po Hrvatskoj.

Da je XV. vieka bilo Ijudih u Zagrebu, koji su srebreni novae obrezivanjem oStedivali, svjedoce nam gradski zapisnici, jer kako jur spomcnuh, bijaSe god. 1423. tulen gradskomu magistratu zlatar Kle- ment, da obrezuje kraljevske denare, no po§to je samotret prisegnuo, da je glede takove potvore nevin, rjeSen bje od obtuXbe.

Gradski zivot i obicajL

Akoprem u ovih spomenicih vrlo roalo ima traga o gradskom iivotu i obicajih u XV. vieku, to ipak ir ono ne5to oporucnih ra- pi&ah» cienika 1 nekojih gradskih odredbah mozemo donekle nacrtatl kako se iivjclo u zagrebackom Gradcu tecajem XV. vieka, Da se naSi predji rado zabavljali, premda su zivjcli usred borbab, o torn nc znole btti sumnje; a zabavam bilo je viSe povodah kao: krStenje i sv. potvrda, kod kojih se kumovi smatrati kao rodbinska sveza i kao drag! roditelji, a takov sveii odnoSaj vriedio je i pred sudoni, jcr jc bio i xakon stvoren (1437)1 da tko bi opsovao svoga kuma ili kumu ill povadio orulje na njega ili na nju, da sa prvi put platt jednu marku globe, za drugi put dvie marke, a za tredi, pel marakah; za cctvrli pako oglobii de ga sasvim i uzeti mu sloboda; a kuraove radi xabranjenih Ijubavnih odnoSajah smrdu su kazniti. — Osim loga bilo je zabavah prigodom crkvenih proStenjah, godovnih danah, a tiaro^ito u obrtnih bratov^iinah na godove sveiacah cehovskih zaStilnikah, vjcn- canja, kod sagradjenja kucah ili prodaje posjedah, kod kojih se ,al- dotnaS* pio, te napokon poklade sa svojimi xnaSkarami, kojc btjaliu viScptita povodom krvavih izgredah. Kod svih poraenutih sgodah obiino se jelo a i pilo nc samo doinade vIdo i pivo, ve^ i inostrano ?iiio, osobito juino sladko t j. malirazija. — Ove zabave bijahu skop- Cane i ^a plesom I to uz svirku sviracah (fisiulatores) ; uz tanac bilo jc kadkada i lakrdija5kih predsiavah (joculatores)» a da lakrdija bude podpunija, imadjahu za to i posebno odielo.

Dvic su pako osobite zabave bile i to: na Ivanje ili 24. juna palio se na gradski iroSak na trgu sv. Marka ogroman ^kries**, koj so il Gracanci ili zvonari sv. Xfarka naciniti i palili morali. U XV, vieku pofelo se oko toga kriesa upravo pomamno plesatl i to tako, da *u mnogi kao bez duha popadali na zemlju ; (a taj je pies uz do- madi kries uneicn bio iz Njemacke, gdje su ga zvali: Johanneslanz) i a uz to na taj dan gostilo je gradsko zastupstvo u yiei^nid odli^nu go- spodu i gospodje, na kojoj gostbi uz doma<^ jela i pila i poslasttcah

7

XCVIII Gradski zivot i obiiaji.

bilo je i juznoga vo<^a, kao: grozdjida, narandjah, smokavah itd. — Druga zabava bijaSe igra obojadisanimi jaji ill ,,pisanicami'*, kojom se ne samo djeca, ved i stariji zabavljali, a izvodila se ovako: igra£ uzeo bi pisanicu u ruku i stisnuo ju tako, da joj se samo bok vidio, docim bi dnigi igrac bokom svoje pisanice u bok njegove pisanice tuckao, 2ija se natukla, izgubio ju i morao ju dati onomu, Hja je ciela ostala. Ova se igra zvala ^tucanje s jaji" (concussio ovorum), a bila je u XIV. joSte vieku tako osobitom, da su se po njoj brojili i dani ; u XV. pako vieku, ako je ova igra i ostala, ali nisu dane vi§e po njoj brojili; igrala se pako na vazmeni ponedjeljak.

Za igre u toliko znamo, da neke bijahu dozvoljene, kao stre- lanje u niSan (ad signa sagitare) ili macevanje, koje cesto odabrahu radi zabave i vjezbe, pa se ipak takova zabava mogla koj put i tuzno svrMti. Nekoje igre bijahu zabranjene kao igra kartami na dasku (ludus ad tabulam) ; ova bo hazardna igra doneSena \z Francezke preko Nje- maSke u Hrvatsku igrala se na znatne novcane svote kartami na dasku, a zvala se: „na§i-va§i".

BogataSi u svojih pala5ah i zidanih kucah dakako da su raz- koSno livjeli, docim gradjani u svojih najviSe drvenih kudah u koliko su premogli, a napokon siromasi, a narocito kmetovi, zivjeli su siro- tinjski u svojih kolibah (casalia); docim su prvi imali srebreno, a cesto i pozladeno stolno posudje, rabili su imudniji gradjani po- sudje od kositra i od stakla, a siroma§niji od loncarske radnje ili drveno. Isto tako i odjelo na bogataSih bilo je ili od damaska ili od grimiza ili finoga kolinskoga sukna i krznom podstavljeno, nosili su gradjani od prostijega sukna le od crnoga i bieloga darovca.

To isto vriedi i za poku<^tvo, koje bijaSe u bogataSih fine rez- barske radnje, kao klupi i stolice a i te bijahu kozom obSivene ili sa- govi pokrivene (copeturae, bancalia, lectisternia), doSim u gradjanah stolarske radnje ili bojadisano ili jednostavno ; to isto val ja i za nakite kao: prstenje i zenske ovratnike (legibula).

Od oruzja, koje se u XV. vieku rabilo, spominju se: sablje, ma- cevi, bodezi (bicceli), Stitovi, strelice u tulovih, lukovi, buzdovani (carabuca, clavi ferrei), stitovi i kacige. Barutom, koji je u XV. ve<5 vieku i u Zagrebu u porabi bio, ne znamo je li se sluzili pojedinci, vec ga samo ili gradska ili kaplolska vlast rabila za vremena napa- daja ili obrane nabijajud njim lumbarde i velike puSke na utvrdah.

Napokon spomenuti mi je, da ni gradjani na zagrebackom Gradcu ne bijahu u to doba prosii od sujevjerstva.

Biskupska i kaptolska oblast

Na lievoj obali potoka MedveScaka i uzdu2 nje prcma sjeveru prostirala se oblast zagrebai^koga kaptola. Ovo mu zemljiSte poklonio utemeljitelj biskupije kralj Ladislav, a u nj spadala je kaptolska ulica (danaSnji Kaptol) sa velikim ribnjakom prema iztoku, te obdina novo- veSka do posjeda plemidah mirogojskih ; biskupska pako oblast opet na lievoj obali Medve§5aka obsizala je prema jugo-iztoku prastari Zagreb ili dana§nju LaSku uUcu sa podrucjem.

U prvom svezku ovih spomenikah (str. CVI — CLII) opisao sam proSlost ova jedne i druge oblasti pocam od utemeljenja biskupije do svrSetka XIV. vicka, a sada mi ju nacrtati kakova je bila u XV. vieku.

Utvrdjivanje kaptola. U zagrebackoj gradskoj obdini bio je do- zvolio vec Bela IV. godine 1247. kaptolu zagrebaSkomu, da na sje- vernom rtu gradske ulvrde sagradi cvrstu kulu, kamo tt se za vre- mena neprijateljskih nasrtajah modi zakloniti kanonici i ondje po- hraniti i svoju i crkvenu imovinu. Ova kula sa pripadajucom zidanom ogradom, kako jur spomenuh, zvala se „ Popov turen". Ali kaptol, t. j. onaj dio grada Zagreba, koji lezi na lievoj obali potoka Medve- Scaka, nije bio do polovine XIV. vieka nicim ogradjen. Istom tada poceli su i to mjesto kanonici utvrdjivati, ali ne zidom, vec drvenom ogradom, koja je vec g. 1387. podpuno svrSena bila. U Sigismundovu na ime nalogu, kojim na 1. marta g. 1387. nalaze banu Ladislavu Luznickomu, da posto je vjerojatno doznao, da ban Ivanisa s vranskim priorom Ivanom Paliznom i veliki vojvoda bosanski Hrvoja sakupiv silnu vojsku kiecu proti Zagrebu, a budud da je kaptol ucvrSden i opasan jamom i cvrstom drvenom ogradom, a pust je, jer su mnogi buntovnici kanonici odsutni, toga radi lasno je buntovnoj vojsci za- posjesti ga, a sbudne li se to, prieii cieloj kraljevini velika nesreda, a gradskoj utvrdi ocevidna propasi; za to zapovieda gradjanom pod kaznu veleizdaje, da smjesta poteku na kaptol i da njegovu drvcnu ogradu sasvim razvale uzevSi svukoliku gradjevinu za sebe. Ne ima sumnje, da je ovaj kraljev nalog i bio izvrJen, a tako i opet kaptol ostao neutvrdjen.

Utvrdjivanje kaptola.

O novom utvrdjivanju kaptola nije se ozbiljno roislilo sve do godine 1469. Ove godine i to u subotu poslije Miholja probudila je u kasno nodno doba stanovniStvo zagreba^ko uzasna vika i vapaj u pomod, koju dizahu seljaci i plemidi, §to su s onkraj Save pobjegli u Zagreb i placudi pripoviedali, da su Turci provalili i spalili im sela i kude, §to se je vidjelo i po straSnoj vatri, koja se je iz Za- greba razabirala, a bjegunci rekoSe joSte, da su Turci nakani pre- broditi Savu i naroSto orobiti kaptol i stolnu crkvu. U tolikoj smutnji i strahu od groznog neprijateija prestade ona mr2nja medju obdinom gradskom zagreba^kom i kaptolom, te gradjani otvori§e vrata svoje tvrdje i primiSe kanonike i stanovnike kaptolske strane i spremiSe se na uzajamni odpor. Ovoga straha oslobodila ih je rieka Sava, koja je od silne ki§e, §to je bila pala u Kranjskoj, kroz nod tako nabujala, da je po&la poplavljati zagrebaCko polje i cielo Posavje i tako je prisilila Turke, da su morali odustati od navale na Zagreb.^

To bija§e povod, da je kaptol zagrebacki tvrdo odluCio utvrditi cvrstim zidom i kulami i kaptolsku ulicu i stolnu crkvu. Izmoliv^i radi toga i privolu kralja MatijaSa (17. novembra 1469.),* jer bez privole kraljevske nisu se smjele dizati u kraljevini nove Ivrdjave, dao se kaptol na utvrdjivanje. Taj je posao u poSetku Sesto zapinjao, pa da se pospje§i, s toga na 6. srpnja god. 1473. zakljuSi kaptolsko viede: da se utvrdjivanje kaptola revnije nastavi, da se izaberu po- sebni kapetani, kojim de biti duJnost nadzirali gradnju; za tim, da je du^an svaki kanonik, bio on prisutan ili odsutan, na zapovied kape- tanovu poSiljati na radnju utvrdjivanja svoje kmetove, a kada oni budu radili ili gradili, da ih il osobno ili po svojem zamjeniku nad- ziru i gone ih na br2i rad. Napokon, da svaki kmet, koliko ima vo- lovah, toliko de morati dovezti vozovah §ibja ili faSinah, oni pako kmeti, koji ne imaju teglede marhe, morat de §ibje sjedi, nakladati na kola i nasipe graditi, kako im kapetani naloze ; koji pak od kanonikah propusti to uciniti il osobno il po zamjeniku, platit de globu od a for. u zlatu.*

Ovim zaklju^kom podelo je utvrdjivanje znatno napredovati, a uza to poskrbio se i kaptol za potrebito oruzje za obranu, te ga i dobavio, jer na 17. augusta i. g. razdieljene su bile medju kanonike 34 velike puSke ili rucne lumbarde.*

* Doc. 264. 265.

* Doc. 266. ' Doc. 289.

* Doc. 290.

Utvrdjivanjt Autptola, Uiica Opatovmfi.

cr

Kako se cini, bija§e vec godine 1476. kaptol bar sa zapadne strane ti?Jvr§cen zldom, ali su loj mladoj utvrdi veoma pogibeljne bile kolibe cistercilskih kmetovah busenjem pokiivene, koje se prostirahu pod zidom kaptolske ivrdje na Hcvoj obali potoka Medve^aka, s toga, jer bi Turd, ako provale u Zagreb i nasmu na kaptol, mogli te kolibe zapaliti, pa bi tim lasno postradati mogla i kaplolska tvrdja. Ovu temeljitu molbu usli5a kralj, te na 14. jula 1476. strogo nalo^i cister- ciiskomu opatu^ da ove drvene kolibe svojih kmetovah dade sniSitl, a kmete preseli u kaplolsku ivrdju; ne ucini li toga, da de naloziti banu ill podbanom, da ih oni dadu sru§iti^

Prigodom utvrdjivanja kaplola bilo je sa strane gradske ob^ine mnogo zaprekah i uznemirivanje radnikah u lorn napornom poslu. Ve<5 mjeseca aprila 1476, obiedio je kaptol zagreba^ki gradsku ob6inu» a narocito sudca Blaza Tota i gradjane Blaza Nemeta, Ivana Soldinarica, Hanliifa, Ivana Pazara, Antuna Klokockoga, Valentida, Lovru Sporara, Stjepana Platnara, Dominika Perovida, Dioniza Sipcida, Korena, Stefa- nida, Marka Mesaro5a, iVIihalja, sina Valentinova, Blaza Sieni5koga, Antuna kroja^a, Iliju zvonoljevca, Pavla Zabu, Radaja, Pavla zlatara, Pctra siolara, Kelca, Klementa postolara, Dominika i Blaza varge, i Hanza remenara i neke jo5 gradjane, da kada je pod zidom kaptolskc utvrde dao kopati kaptol ogroman jarak i u nj napu§<^avao vodu iz potoka MedveScaka radi vede obrane iste tvrdje, da su receni ob- tuzenici ne samo smetali kaptolske radnike u torn poslu, vei5 da su mnoge od njih pohvaiali i utamnicili. Po nalogu kraljevu, izdanom po^etkom svibnja i. g. nalozeno bjeSc kaptolu c^azraanskomu, da re- ceni krivci 1, j. BlaS sudac s petdesetoricom gradjanah prisegne, da toga nisu pocinili, I dolsta na 27. augusta pred cazmanskim kaptolom prisegne sudac Blal s petdesetoricom gradjanah, da su nevini u tom, ito ib kaptol tuzio.*

God. 1478. na 15. semptembra zakljuci kaptol glede onih ne- marnih i odsutnih kanonikah u strafenju kaptolske ivrdje, da kada im odredjeni za to od kaptola cinovnik odredi dnevnu il no6iu straiu, da rou se bezodvlaCno pokore; iko bi se ustrucavao, za prvi prkos plati for. globe, za drugi gubi diobu onogodi5nju, a za tre6 liSava se predija; a tako da je kalnjen i onaj, koji bi ga zagovarao.*

UJka Opatovina. Badava utvrdio bi se kaptol. ako u toj tvrdji ne bude Ijudih, koji bi ju za vrieme obsade mogli braniti. pa s toga zamoli kaptol biskupa Osvalda, da mu dozvoli u toj tvrdji naseliti i

* Doc* 301,

* Doc 304.

* Doc. 317

CII Ulica Opatovina.

svjetovnjake. Na 20. kolovoza 1476. odazvao se biskup Osvaldo ovoj kaptolskoj molbi. U uvodu ove biskupove dozvole crta se tadanje tuino stanje kraljevine Hrvalske u ovih rie£ih : ,kada promiSljavamo, i kada se u pojedinih casovih i Irenutcih sjedamo blazenih i sretnih onih vremenah, u kojih su zivjeli prevriedni predSastnici na§i, biskupi zagreba(^ki, pa kada sravnimo ista s naSom dobom i sadanjimi dani, u kojih prekukavno i sa strahom u toliko samo ^ivotarimo, da jedya odisali mozemo, neizrecivo se moramo cuditi; pa ako bismo i voljni bill o ovom ili o onom iole samo spomenuli, rieg bi nam zapela u grlu, jer kolika je opreka medju istokom i zapadom, medju svjellom i tminom, lolika je medju ovom i onom dobom. S toga neka ne bude nikomu zazorno, ako ne mozemo sliediti stopah predSastnikah naSih ni gledom na nas same, a ni u upravi nam podcinjenih, obazremo li se na domade i nutamje ili izvanjske nepogode i protivSline, usljed kojih je slavno ovo kraljevslvo sasvim potlaceno i uniSleno, tad tko iole zdrave pameti mogao bi nas ukoriti, da kada je ponestalo starih obicajah, da se, hodeS ne (5e§, moramo sluziti novijimi, koji su prema danaSnjemu vieku. Premda su nam domace nepogode tako tegotne, da njihovu pritisku jedva mozemo odoljeli, ipak nas jace ubada pre- gorki onaj zalac, bjesnoca na ime turska, kojom je ovo kraljevstvo s vede ved strane poplienjeno i opusloSeno, d^, kojemu prieti i posve- maSnja propast. Ovih indi neprijateljah kriza Ilristova i nezasitnih zvierih tolika je bjesnoca, da ^mi, koji smo izpred njihove celjusli i to u neznatnom broju, bozjom milosti joSte poStedjeni, naslucujudi s trepelom skoru svoju propast, od koje nas jedino milost boJja, a uz nju cvrste utvrde i kule osloboditi i sacuvati mogu." — Toga radi, kako je jur prijc dozvolio bio kaptolu, da smije graditi tvrdju, to mu i sada dozvoljuje, da ju moze naseliti Ijudmi svjetovnjaci i svede- nici, koji bi ju za vremena obsade mogli braniti, „jer sam si zamku stavlja, tko sagradivsi tvrdju ne obskrbi ju valjano obranom", te od- redjuje, da novi ovi stanovnici budu pokorni kaptolu, kako su mu na podlozi kraljevskih darovnicah podlozni i drugi njegovi podanici, a ni sam biskup, ni njegovi nasljednici ni njihovi cinovnici, da u tom ni najmanje ne smetaju kaptola.^

Na podlozi ove biskupove dozvole poceo je kaptol odmjerivati i oznacevati prostor, na kojem de novi naseljenici kude sagraditi, ali u tom naiSao je u samih svojih clanovih na znatan odpor, jer se mnogi uztrucavahu il od svoga dvora il od svoga vrta i§to u tu svrhu odstupiti; toga radi na 18. augusta g. 1477. stvori kaptol ovajzakon:

^ Doc, 302.

Ulka Opatovina. CIII

da svaki onaj kanonik, koji se uzprolivi, da mu se od dvora ili od vrta oduzme potrebito zemljiSte za novu naseobinu, da je bezodvlacno liSen kanonickih dohodakah i udruSbe, te de se smatrati kao bun- tovnik, krivorotnik i izdajica domovine.^

Naseljenikom novc ove ulice, koja je i posebnu obcinu sastav- Ijala, valjalo je propisati i zakone, a to je ucinio kaptol, kao iijezin za§titnik i gospodar, na 2. januara g. 1478. U utemeljiteljnoj izpravi, poSto je ocriao lulno onodobno stanje na§e domovine, izvrzene turskim provalam, koje ih prisililo da nastoje o svojoj obrani, pa da su i toga radi i u kralja MatijaSa i u biskupa Osvalda dobili dozvolu, da mogu kaptol ucvrstiti i u jednom dielu te utvrde naseliti svjetovnjake obrane radi, prema onoj izreci: ^jaoh samcu, jer kada padne, ne ima nikoga da ga digne*, to su i oni odielili jedan dio svoga zemljiSta na kap- tolu, po^evSi od dvora, koji je nekoS sagradio arcidjakon katedralni Dimitar, a sada je vlastnictvo Lucije, udove mesara Blaza, a odavde idud prema sjeveru do vrta franjevaSkoga samostana, Sirokim putem^ §to dieli kanonicke dvore od kudah novih gradjanah, odredivSi da svaka gradjanska kuda ima u §irini petnaest lakatah, a duljina da joj seie do samoga zida recene utvrde, ali tako, da su kanonici duzni plotom obgraditi svoje vrtove, koji su uz taj javni put ili ulicu. Ozna^iv§i tako obseg te nove obcine, propisali su joj i zakone, kojimi se mora upravljati. Ponajprije svake godine na Gjurgjevo i to prije podne,. da izaberu obdinari cetiri cestita priseznika izmedju sebe, a ovi da isti dan prije objeda izaberu sudca. koji de sudac i njim i njihovim stanarom suditi s recena dva il tri priseznika u gradjanskih i karnih prekrSajih. U zlocinih pako, kao : ubojstvu, razbojstvu, kiadji^ paleJu, izdajstvu i nevjeri, sudit ce isti sa kaptolskim sudcem ali u prisucu ciele obcine, i to svake sriede u tjednu, na koliko nije ze- maljskim zakonom zabranjeno u taj dan suditi. Jo§te da u gradjanskih i karnih prekrSajih, bude li vazan uzrok, moze svatko, nezadovoljan obdinskim sudom, prizvati na kaptolski sud ; no, ako koji obdinar lu- kavStinom htjedne mimoidi obdinski sud, lii ako li po izrecenoj ved osudi obdinskoga sudca prizove na kaptol, a taj pronadje, da je ob- dinski sudac pravo sudio ili da je lukavStinom prizvano bilo na kap- tolsko sudiSte, to de kaptol takovoga prizivaca odaslati na obdinski sud i da plati dvadeset i cetiri dinara globe obdinskomu sudcu. Od sudbenih globah, da obdinski sudac ima dva diela, a tredi priseznici. U globah za zloCine, da kaptolski sudac ima polovinu, a drugu po- lovinu obdinski sudac s priseznici. Dozvoljava se joSte, da obdinari za Ifivota i na samrtnom casu mogu razpolagati svojom pokretnom

* Doc. 307.

CIV

Ulka Opatavma^

imovinom po volji; a nekrctnine kao kuce i gmnte, da oi za liTota ni na samrli ne smiju o&taviii onim, koji su izvan ove obdine, a nili su voljnl naseliti se u nju« a navla§ ne sroiju ih ostaviti protivnikom ill Dcprijaleljem kaptolskim; a crkvaro, samoslanom i a dnigc bogo- Ijubne svrhe oporuciti mogu saino nov^anu vriednost kii^h» ali same knee podnipoMo. Umre li ob<5inar ne naciniTSi oporuke, da ga nasliede rodjaci obojega spola sve do irecega koljena; ne bude li ih imao, da se imovina umrloga podieli u Iroje, jedan dio da je la du§u pokojni- kovu, drugi kaplolu, da njim po volji razpolaze, a tredi da se dade u obcinsku korist. U onom slucaju, kazni li se koji obdinar smrdu radi zlo^ina, ill uteCe prije osude, da mu imovinu zapliene kaptohki i obdinski sudac, te uzevSi obzir na potoro^ad i duznu pristojbu jednomu i drugomu sudcu i dnigim okolnostim, kaptol ce njom raz- polagati kako pronadje za najshodnije. Rani li koji obdinar u prisudu sudca znatjio koga, da platt 12 for. ranjenomu, a isto toliko sudcu, a sudac da ga pritvori dotle, dok izplati globu ili dok dade dovoljno jamstvo^ da de za 15 danah podrairili, Udini li to, ako nije sudac prisutan, a vjerodostojnimi se svjedoci dokaze, da plati islu globu- Pljusne li tko koga, ii iztuce i neznatno rani, bilo to pred sudcem U ne bilo, a svjedoci se dokaJJe^ da plati za modricu onomu, ako je destita glasa, 5 for. u zlatu a pet sudcu. ina^e samo forint, a toliko sudcu. Priepori glede pogrdah i psovkah, bill oni ucinjeni pred sudcem il ne bili, da se razpravljaju na obdinskom sudu, i u presudi, da se obzir uzme osoba uvriedjenoga, je li deslita glasa ili ne. Ostale manje prestupke sudit tt sudac po svojoj uvidjavnosti, Pozvan obdinar na sud, ne dodje li na prvi poziv, da plati sudcu za osam danah osam dinarah; ne dodje li na drugi poziv, da plati 12 dinarah, a ne dodje li i na tredi, da plati 20 dinarah, osim ako svoje nedo§a§de valjano izprida. Bude li tko pozvan jcdnim odrjeSitim pozivom^ smatra se kao da bi Iri puta zvan bio, pa ne dodje li na taj odrje5iti poziv, platit dc globu, kao da bi tri puta zvan bio. U ostalih sudbenih postupcih da se drie zemaljskoga zakona i obidaja. Bude li obdinar osudjen da plati dug il globu, a obrece rok u koji de izplatiti, a ne sumnja se o njemu da bi utekao, ne smije se zatvoriti, ved da poloii jamslvo, da de do uredena roka podmiriti. Ako prodje rok, a on ne zadovolji dulnosti, ne ima li toliko gibive il negibive imovine, kojom bi se dulfnosti moglo zadovoljili, da ga slobodno pritvore; ucini li sudac proti loj odredbi. ima pravo zatvorenik podidi tuFbu na njega. Da pako rcceni obdinari za tolike njim izkazane blagodati zahvalni budu, zahtieva kaptol, da ga priznavaju gospodarom, da u duvanju i obrani tvrdjc i osobno i sa svojimi stanari budu na sluibu. Kaptol se

liea Opatmnna,

CV

odriSe svakoga gospodstva nad obf^inari, a tako isto zabranjuje i $vo- jemu sudcu, ali zahtieva, da ih obdinari vaviek poSiuju; sluB li se, da uvriedi il opsuje obdinara koji kanonik il kaptolski sudac, a ob- <5inar se prituzi kaptolu, pa se pronadje da je tuzba istinita^ tuzitetju ie se daii zadovoljstina. Da reSeni obcinaii spokojno mogu zivjeti, to prepovicda kapiol, da ih kanonicka slulincad nili ne vriedja nili psuje; slu£i li $e» da koji kanonicki sluga pocini u obdni umorstvo il opsuje obdinara, a obc^ioa ktlvca uhvati, da mu prema izgrcdu i slobodno sudi i kazTkl Nc mo^e li takovoga slugu uhvaiiti u obdini, jer po- ^nivli zlocln, utekao je, da ga slobodno hvala na kaptolu (ulici), a ntpoSto ne u crkvi, dvorovih kanonickih ili prebendarskih, a gospodar takovoga sluge, da pridrzi njegovu imovioti il zaslulenu pladu, dok ne odredi kaptol, kako de njom razpravirL U manjib stvarib, a na- rocito glede duga, duzan je svaki kanonik za svoga slugu obcinaru, ako mu se prituzi, po pravict udovoljiti; ne uj^int li toga, to kaptol pridrzaje za sebe pravo tako o kanoniku gospodaru. kako i o njegovu slug! shodna odrediti. Napokon da tt u irae priznanja kaptolskoga vlastnictva u toj obcini poslije 16 godinah, kako \m je to zajamceno, placat o novoj godin^ svaki obcinar od cieloga kudi§ia jednu petinu forinta u tekudem novcu, a riie se nikada ne ce zahlievali. Na po- sljedku poSlo je kaplol naumio u torn obsegu odieliti i vi^e zemljiSta, da se na njemu otvore nove ulice 1 nasele u njih aovi stanovntci, kada to ucini, to i za le nove obdnare da vriedi laj zakon i da s ovom jur postojecom obdinom sa^injavaju jednu cjelinu pod jednim obdinskim sudcem.*

^od. 1478. na 17. februara zakljuci kaptol u svojoj sjednici, da svaki kanonik il osobno il po svojih kmetih sagradi u Opaiovini dvie kuce a svi ukupno i viednicu i da je 10 do Martmja gotovo. Tko bi prkosio, gubi predij i diobu o novoj god in i. Gradivo za kuce da se sjece u kaptolskih 5umah.*

U isto doba, kada se zagrebacki kaplol po?5eo u^vr§divati proii oasrtaju turskom, i biskup Osvaldo da od neprijateljske provale sa- cuva biskupski grad, dao je oko njega, a narocito na juinoj strani (jer ga s iztoka Stitio ribnjak) podidi visoki nasip izkopav§i pred njim duboki jarak. Ovo doznajemo iz priluzbe zagrebadkih Dominikanah, kada su god. 1473. zaraolili papu Siksta IV., da se iz laSkoulickoga samostana sv. Nikole preseliti sraiju na zagrcbac^ki Gradac do kapele sv. Katartne, naved5i uz druge razloge i taj; „5to je biskup mvrdjujuc

* Doc, 309. « Doc; 311.

CVI Zivot i obi^aji u kapiolu za^rebailkom. Naimenovanje kanonikah.

svoj grad radi turske provale, onaj put, kojim se ravno i lasno do- lazilo u njihovu crkvu, sasvim razyalio i uniStio.^

2ivot i obiiaji u kaptolu zagrebaikom. O utemeljenju kaptola zagrebaSkoga, njegovom razvitku i uredjenju, o 2ivotu i obiSajih pocevSi od osnutka biskupije (1093.) do svrSetka XIV. vieka progovorio sam u I. svez. ovih spomenikah (str. CIX — CXXXIV), a sada 6u nacrtati njegovu proSlost u XV. vieku.

Naimenovanje kanonikah. Do svrSetka XIV. vieka zagreba(3ke ka- nonike imenovali su ill domadi biskupi, ili ugarski kraljevi, a cesto i rimska slolica, u XV. pako vieku ne nalazimo primjera, da bi papa koga postavio kanonikom zagrebackim. U torn se vieku tim pravom slulili samo domad biskupi a i kraljevi ugarski ,,auctoritate juris patronatus regii". U onom razdobju XV. vieka (1433—^1465), kada je, kako demo brzo doznali, nastao priepor medju raznimi kandidati za stolicu biskupije zagrebacke, grofovi Celjski dovinuvSi se u Hr- vatskoj silne vlasli i premodi, a narodito Friderik i Ulrik (1436—1456), koji su prisvojili za se i naslov pokroviteljah zagrebaCkoga episko- pata (tutor et advocatus ecclesie zagrabiensis), namjeStahu za kanonike svoje Ijude, a i tudjince Slovence i Niemce, koja je naimenovanja i sam kralj Vladislav Posthumus g. 1453. zakonitimi priznao i odobrio.* Takovim se naSinom napunio kaptol Ijudmi raznih narodnostih, razli- (3ite <^udi, a cesto i nesposobnimi, §to je bilo na uStrb ugledu i zvanju ovoga (^astnoga sbora. Da se sacuva Sast ovoga uglednoga tiela u biskupiji, to je kralj MatijaS (jer je jo§ trajala borba raznih prelen- dentah za zagrebacku biskupsku stolicu) na 24. maja god. 1462., slu- zedi se svojim patronatskim pravom, ovlastio biskupa varadinskoga Ivana Viteza iz Sredne, da on izpraznjena mjesta zagrebackih kano- nikah podjeljuje osobam sposobnim i zasluznim, tc ujedno naJoXio kaptolu zagrebackomu, da samo onoga ustoli, koga reSeni biskup

* Doc. 285.

* Nos Ladislaus del gracia Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc rex, Austrieque et Stirie dux, necnon marchio Moravie etc. Memorie commeDdamus per presentes, quod nos universas collaciones quorumlibet beneficiorum in ecclesiis: cathedrali za^rabiendi aut coUegiata chasmensi per fideles nostras, illustres principes, dominos Fridericum et Vlricum Cilie, Ortemburge, Segorieque comites ac regni Slavonie banos, hactenus quibuscumque personis factas, ratas et gratas habendo, presentibusque approbando et ratificando eisdem auctoritate nostri jurispatronatus, regium consensum nostrum prcbuimus jrmmo prebemus pariter et as?ensum prescn- cium litteranim nostrarum vigore et testimonio mediantc. Datum Wyenne feria sexta proxima post festum beati Georgii martiris. Anno dommi millesimo quadringente- simo quinquagesimo tercio. Regni nostri anno tredecimo.

Act. Cap. Ant. fasc. 91. nr. 24.

Natmenovanje kanonikah, Kaptol pod za^titom krune. CVII

imfnuje, jer da de svakoga, tko bi mimo njegova naimenovanja usloljen bio, smatrati nezakonitim.^ — Da su svrSetkom joSte XV. vieka i biskupi zagrebacki uzivali prava imenovati kanonike, neka nam sluzi za dokaz to, §to je na 9. aprila 1499. biskup Osvaldo Tuz zagreba^ku prepozituru s kanonikatom podlelio svomu bratu Alfonzu, i nalozio kaptolu, da ga ustoli.* — Jedan samo poznat nam je slucaj, da je kaptol (oko 1466.) uz prkos tomu, §to je kralj MatijaS arcidja- konat goricki podielio kanoniku Martinu, tu (^ast podao kanoniku Di- mitru ; ali je toga radi pao kaptol i u nemilost kraljevu, koji mu taj postupak istom na silne molbe velikaSah jedva oprostio.*

Tim jer je kralj Ladislav utemeljiv§i biskupiju zagreba^ku (sv. I. sir. I— IV. CVII— CIX), a uz nju i stolni kaptol, koga je takodjer posjedi obilato nadario, postadoSe kraljevi ugarski patroni zagrebac- koga kaptola, koji je i toga radi, kada mu se kakova nepravda cinila, tralio u krune, kao u svoga patrona, zaStitu. — Vrlo je znamenita glede toga predstavka kaptola zagrebackoga, podnesena kralju Mati- ja§u (oko 1470.), u kojoj nacrtavSi tro§no stanje stolne crkve i biede, koje Irpi §to mu se posjedi oiimlju, desetina uzkraduje a kanonici progone, prcporno ga moli, da mu svojom kraljevskom patronatskom vlasti u pomoc prite^e.* — Na prituzbu kaptola zapovjedi 20. aprila g. 1464. kralj MatijaS banom Kmeriku Zapolji i Nikoli Ilockomu, da kaptol i njegove podanike u prastarih njihovih pravih, povlasticah i posjedih §tite proti svakomu napadacu i progonitelju.* — Isti kralj, kada mu se god. 1471. prituzio kaptol zagrebacki, da se po njihovih i prebendarskih dvorovih i zaselcih cesto smjeStava vojska, koja pro- lazi mimo Zagreba, a da im tim i mnogo Stele nanosi, prepovieda banom i kraljevinskim kapetanom, da se ne u^ude, ako kaptol ne dozvoli, nastanjivati vojske po njihovih dvorovih i posjedih; a na 1. oklobra i. g. po§lo bi opetovano prepoviedio banovom Blazu Ma- gjaru i Damjanu Ilorvatu, da neukonacivaju vojske po kaptolskih dvorovih, to ih kori jo^te, §to su na kaptolski posjed Toplice kod Varazdina nametnuli uz prkos kaptolskih sloboStinah neki izvanredni namet, a prigodom njegova uljerivanja, §to su njihovi vojnici ubili ondje do dvadeset kmetah.^ — MalijaSev nezakoniti sin, vojvoda i ban Ivan Korvin, nala2e g. 1491. banu Ladislavu Egervaru. te podbanom,

* Doc. 224

* Doc. 393. ' Doc. 249.

* Doc. 319.

* Doc. 233.

* Doc. 268. 270.

CVIII

Borha 0 stolid bnkupije tagrebaike.

i Antunu Poku medvedgradskomu kastelanu i kapelanom zagrebackoga Gradca, da Slujud svetu usporaenu njegova otca» koji je kaptolu za- grebackomu osobito naklon bio, da ga i oni :^tite u svih njegovih slobo^iioah i pravih.^ — Spram ove visokc kraljevske zaSlite bija§e kaptol zahvalno^cu vezan, sloje(5i vazda pripravan kruni na slulbu. Kada je god. i486, nalozio kralj MatiJaS stubickomu plemicu Grgi, da u kraljevini Hrvatskoj iztiafuje solne rude, zapovjedio je kaplolu, da mu u pripomoi^ §alje svoje Ijude i propitkujc svojc kmete za takove rude, a §to dozna, da recenoga iztrazivaoca Grgu obaviesti,'

AH je i btlo slucajevah, da jc kaptol sa svojim patronom doSao u sukob, a to je bilo najviSe u onom razdobju XV. vieka, kada se razni pretendenti otimali za stolicu biskupije zagrcbacke. O torn scienim, da je potrcbno ne5to obSirnije progovoriti.

Po smrli Mskupa Ivana Albena bijaSe stolica biskupije zagre- ba^ke prazna podpunih sedam godinah X. \ od godine 1433 — 144a Povod» za:5to je lako dugo neposjednulom bila, nije nam poznat, ho nagadjamo, bilo, poMo je u to doba razsipno§cu dvora drzavtia bla- gajna osiromaSila, pak joj dobro do§ao prihod tako izdaSne biskupije; bilo pak, Slo jc vjerojatnije, §to se i razni pretendenti borili za nju» le je telko bilo prooa^fi, koji bi medju premci najbolje dolikovao.

Da se ovomu prieporu na put stane, papa Eugenij IV. na molbu i predlog kaptola svr5clkom srpnja g, 1440. imenova biskupom za- grebackim Benedikta de Zolio, kanonika i kathedralnoga arcidjakona u kaptolu zagreba^kom. Ovinn imenovanjem nije priepor prestao, da- pace on je jo5te postao zeSci, a uzvitlaSe ga mofni tada raoslavinski plemidi Cupori, nastoje6i da lu stolicu zasjedne jedan 81an te obitelji na ime Dimitrija Cupor, biskup kninski. Uz Cupore pristado^e i gro- fovi Celjski, a njihovim poticanjem i sam kralj Vladislav Poljski.

U koliko se u kaptolu radilo o toin, da se biskup Benedikt odrii na stolici zagrebackoj, tinn se ja£e receni pleniidi dizali, da ga obore. Samoga kralja u klimavlh onih odnoSajib. u kojih se tada na- lazila Ugarska i Hrvatska, bija§e vrlo lasno na svoju luku dobiti, s toga on pocetkom godine 1443. nalozi kaptolu pod kaznu ^gubitka glave, izgona i zapliene svih dobarah*, da se ne ima pokoravati bi- skupu Benediktu. Ovoj strogoj zapoviedi pokorio se napokon kaptol, te je uzkratio svomu biskupu duinu po^sluSnost, na Sto Benedikto udari cieli kaptol crkvenim interdiktom i zatvori xvci stolnu crkvu. — Po5to se medju tim priblizavale vazroenc svelkovine, da se one dostojno pro-

» Doc. 359. • Doc. 341.

Borha o stoHci bhkupij€ Magrtimike.

CIX

slave, obratio se kaptol na papina legata kardinala sv, Sabine, na- crlav§i mu u molbi, da njihov ncposluh spram bii>kupa nije svoje- voljan, \tt da ih na to prisilio kralj slrogim svojim naJogom, ali oni da su voljni pokoriti se biskupu. Prema tomu nalozi legal opatu zagrebackth Cistercitah, da skine s kaptola biskupov interdikt, no pod taj uvjct, da se tefajenn cetrdeset danah kanonici s biskupom izmirc; ne ucine li toga, da ih opat udari novim interdiktom.*

Ovim se, kako nam se ^ini, prva bura na biskupa Benedikta ponjeSto smirila (jer je i skoro tza toga i sam kralj Vladislav Poljski 3caglavio u bitci kod Vame g. 1444), ali nc za dugo* Silni Cupori (od kojih je pocetkom druge desetine XV, vieka jedan Clan i banovao) svakako nastojahu, da stolicu biskupije zagrebacke zaposjedne njihov rodjak kninski biskup Dimitrija. Da se ovo posligne, upotrebiSe sva sredstva, kojimi napokon izposlovaSe, da je papa Eugen IV. (ne$to prije svoje smrti f 23, februara 147 7 J Benedikta sa zagrebacke sto- lice premjestio na kninska, a Dimitra Cupora sa kninskc stolice na zagrebacku.

Dimitar se Cupor zaputio na to u Rim, da se pokloni novoiza- branomu papi Nikoli V.» a da poluci od njega polvrdu svoga naime- novanja, spomenuo mu, da je na to premje^^tenje drage volje prislao kaptol zagrebacki, 5to da je i pismeno ocitovao pokojnomu papi Eu- genu IV. Kada je o torn siignuo glas u Zagreb, kaptol se vrlo uz- bunio, te na 20. maja sastavi i oda^alje u Rim pismo, kojim javlja papi, da on za Dimitra Cupora nikakove privole nije izdao, a nadje H se kakova njegova privola medju spisi pokojnoga pape, da je lazna, jer da kaptol pozna svoga biskupa Benedikta kao covjeka ucena i za- slulaa i vrlo sposobna za upravu biskupije, pak molt papu, da za Ijubav boiju pridrzi Benedikta na zagrcbackoj biskupskoj stolid,*

Ovu smjernu i istinitu molbu uvazi Nikola V. te na 6. oktobra naloli Ivanu kardinalu djakonu sv. Angjela, inace svomu legalu za Ugarsku, da u njegovo ime prepoviedi biskupu Dimitru Cuporu, da se ne usudi zasjesti biskupske stolice. Ne posluhne U ga, da upotrebi proti njemu crkvene kazne.

5 ovoga papina naloga uzvlilala se pod puna hajka za Dimiira Cypora proti biskupu Benediktu, kojoj se na celo stavio Ivan Itunjad, guberoator kraljevinah Ugarske i Hrvatskc. s ugarskim episkopatom, grofovi Celjskimi i Cupori, te su olimanjem crkvenih dobarah, pro- gonom prista^ah Benediktovih, napokon prisilili ga, da je na to pre* mje^lenjc i sam pristao i podpisao ga prcd javnim nolarom.

^ Doc. 117. « 0OC. 143.

ex Borba o stolid biskupije zagrebaUke,

Kakove i kolike li bijahu spletke proti biskupu Bencdiktu i kakov se pritisak ($inio na rimski dvor, da namjesti Dimitra ^upora na zagrebaCku stolicu, to se najjasnije razabire iz papina pisma, koje na 30. aprila 1451* posla reSenomu svomu legatu kardinalu djakonu Ivanu. U toj poslanici spominje papa, kako mu je davno prije na- loHo bio, da biskupa fienedikta ostavi u Zagrebu, a kninskomu bi- skupu Dimitru da pod prietnjom crkvenih kaznah prepovjedi zasjesti slolicu biskupije zagrebaSke, a taj njegov nalog da je legal i izvrSio bio ; nu poSto je tecajem vremena stiglo na rirasku slolicu iz Hrvatske i Ugarske mnogo pisaniah, tuzbah i predstavakah kako od biskupah, tako od plemii^ah, a narocito od gubernatora kraljevinah Ivana Hu- njada, u kojih se medju ostalimi spominje i to, da su grofovi Celjski silom oteli neke posjede i gradove crkve zagrebacke, a tim da je biskupija mnogo Stetovala, no da su isti grofovi skloni sve oteto vratiti, pristane li papa na to, da se Dimitar Cupor s kninske stolice premjesli na zagrebacku, a biskup Benedikt sa zagrebacke na kninsku. Papa, da je dugo vremena oklievao, da, Sto vi§e i pismeno opominjao grofove Celjske, da oteto vrate, ali niti oni niti drugi plemi<^i do sada upravo ba§ niSta nisu vratili. Kako su ga izviestili jo§te i nadbiskup ostrogonski i biskup vacki, koji se osobno o tom biskupskom pitanju i prieporu bavio u Zagrebu, da su posjedi i gradovi crkve zagrebacke istoj ba§ radi biskupa Benedikta oteti, da biskupija s njega danomice propada, a poSto je joSte doznao i to, da je napokon i sam Benedikt pristao na to premjeStenje, koje bi crkvi zagrebackoj tim u prilog bilo, to posavjetovavSi se sa kardinali, nalaze legatu, nadbiskupu ko- lockomu te biskupu pecujskomu i vackomu, da Dimitra Cupora ustole na zagrebaSkoj stolici, a Benedikta sa zagrebacke premjeste na kninsku. Uzprotivi li se on tomu, da upotrebe sve moguce crkvene kazne.

I papin legat i receni ugarski biskupi odvazno se stavili na to da biskupa Benedikta maknu, a da ustole Dimitra Cupora. No protiva toga snazno se opro i sam Benedikt i oba kaptola : zagrebacki i caz- manski sa sve<5enstvom i mnogimi svjetovnjaci, a napokon i sami grofovi Celjski, koji zavadiv^i se s nasilnimi Cupori, prislupiSe stranci Benediktovoj. CuvSi za to papa Nikola V., cesto je neposluSne opo- minjao, da se njegovoj odredbi pokore, no poSto njegove opomene niSta nisu koristile, nalozio je svomu legatu i nekojim ugarskim bi- skupom, da neposluSne udare inierdiktom i ekskomunikacijom, koji su i taj papin nalog izvrSili. Ali po§to se s te crkvene kazne narod uzrujao i uzbunio, pa se je i bojati bilo, da ovo premjeStenje ne bi proSlo bez krvoprolida, to je papa, da tomu predusretne, ustanovio, da Benedikt oslane dotle u Zagrebu, a Dimitar u Kninu, dok on shodno

Borba o stolid biskupije zagrebaike, CXI

ne odredi, a uz to na ii. decembra 1451. nalolio je krSkomu biskupu i cistercitskomu opatu u Landstrassu, da s biskupa Benedikta, zagre- baSkoga kaptola i svedenstva skinu crkveni interdikt, a svjetoynjake da rieSe ekskomunikacije.

Ne dugo iza toga ili svrSetkom g. 1453. ili pocetkom g. 1454. umrie zagrebaSki biskup fienedikt.

Benediktovom smr<5u izprafnjenu stolicu biskupije zagreba(5ke namieni papa njitranskomu biskupu Tomi de Dabrence; all Dimitar Cupor poduprt ugarskom vladom i svojim rodom, nije ju htio tako lasno napustiti, a grof Ulrik Celjski, koji bija§e na vrhuncu mo<^i u Hrvatskoj, 2ivudi s Cupori u zavadi, da Dimitrove teznje osujeti, predloii papi Nikoli V. nekoga Slovenca Baltasara Motschiedla, zup- nika sv. Petra u Radojevicah (Radraansdorf) uz preporuku, da <5e za njegova biskupovanja zagrebaSka biskupija silno procvasti.

U kaptolu je zagrebackom poznato bilo, da je papa Nikola V. zagreba^ku biskupsku stolicu namienio njitranskomu biskupu Tomi, ali silnorau uplivu grofovah Celjskih ne samo da nije podlegao, vec se i lako nizko snizio, da je pod prietnjom izkljucenja i li^enja pre- dijah sklopio u unularnjoj sakristiji stolne crkve i svecanu zavjeru za re^enoga Baltasara,* koji tim jo§ie vedraa poduprt preuze u svoje ruke biskupska imanja. Ovim postupkom naniela se biskupu Tomi vclika §leta, a poSto je medjutim umro papa Nikola V. (24. marta god. 1455.), to on njegovu nasljedniku Klementu III. prijavi, §lo je Baltasar pocinio i zamoli ga za pomod Prema lomu zapovjedi papa biskupu pecujskomu Andriji, da iztrazi ^lo je na stvari i Tomu da uvede u dobra i ujedno da mu izruci i duhovnu pastvu. Ali kada je Andrija htio to izvrSili, silno mu se opro i Baltasar i kaptol, s toga i Baltasara i kaptol udari crkvenim interdiktom; a ovi se obiatili na kardinala Ivana, papina legata u Ugarskoj, koji skine s njih receni interdikt, te je opet Baltasar i nadalje mirno uzivao biskupske do- hodke na ^letu Tominu. Ovo sve bija^e javljeno papi, koji na 23. marta g. 1456. nalozi recenomu svomu legalu, da proii Ballasaru i kaptolu §to stroze postupa, da, i crkvenimi kaznami, a ne budu li one koiisiile, da upolrebi i svjelovnu silu.

U ovu se borbu upleie opet poznali nam kninski biskup Di- mitar Cupor, tvrdedi na podlozi pecatnicah Eugena IV. i Nikole V., da je on jedini zakoniti biskup zagrebacki. SaznavSi papa Kalisto IH. o tom nedostojnom prieporu, odpisa na 21. maja 1457. svojim le- gatom u Ugarskoj recenomu kardmalu djakonu Ivanu i Dionizu kardi-

» Doc. 181.

CXII

Borba o stolid bukupije mgrebaike.

nalu sv. Ciriaka, da akoprem zupnik Baltasar i svojlm spletkarenjem i upUvom Ulrika Ccljskop^a nasioja zasjesti slolicu btskupije zagie- backe; a Dimitar Cupor opel na temelju bullali Eugetia IV. i Nikole V,. koje jc on dobio na lukavi nacin. svimi mogudimi sredstvi tezi ta- kodjer za tim, te obojica priece zakonitomu biskupu Tomi, da ne moze zasjesti zagrebacke biskupske stolice, to papa svojom apostolskom vlasti potvrdjuje i javno priznaje jedinoga Tomu zakonitim biskupora, a Dimitru i Baltasaru pod crkvenim izob<!enjem zapovieda, da se toga okane, le nalaze recenim legatom, da Tomu ustole u Zagrebu i da mu uru6e du^evnu i svjetovnu upravu ove biskupije.

Sada islom, kada su papini legaii btjeli provesli taj njegov nalog, digle se straoke, i da to preprie^e, poslale su u Rim svoje izaslanike, koji su u pape i sbora kardinalskoga svaka svoga kandidaia §to lo- plije preporucivale kao najsposobnijega i naj^eljenijega. Prema tomu naloli (prema svrSelku g. 1457.) papa recenomu svomu legatu kardi- nalu Ivanu, da tocno prouci opet priepor medju Tomom, Diniitrom i Baltasarom, pak da se za jednoga od ove trojice odluci, 1 da ga u irae limske stolicc proglasi zakonilim biskupom i kao takovoga ustoli, upotrebiv za to sva zakonila sredstva,

Za dugoirajne ove borbe o stolid biskupije zagrebacke naravna je stvar, da su se stranke zamrzivSi se medju-iobno i progonilc, s toga se i recenomu legalu kardinalu fvanu nije hljelo rieSiti ovaj priepor, le je ostao nerieSen jo5te iza srarli pape Kalisla HL, kojega nasljednik Pio IL na 30. dccembra \ 460, nalozi opeta recenomu legatu kardinalu Ivanu i kardinalu Dionizu i biskupu canadskomu, da rie§e vec jednom medju Tomora, Diroilrom i Baliasarom laj mnogogodi^nji priepor, te jednoga izmedju njih proglase biskupom zagrebackim i tomu da u ime rimske stolice izruce duhovnu i svjetovnu upravu biskupije.

Kada je i ovaj nalog ostao bezuspjeSan, to ga sara papa rie^i na 13. januara g. 1463. evo ovako; poSto je po srarli zagrebackoga biskopa Benedikta njegov predSastnik Nikola V. Tomu de Dabrence, tadanjega biskupa njitranskoga, imenovao biskupom zagrebaJkiro, a poSlo usljed splelkah biskupa Dimitra Cupora i nekoga Baltasara stolicu iste biskupije nije mogao zasjesti, le crkva zagrebacka liSena zakonitoga pastira mnogo da je trpila, a i sada trpi, to on Tomu prenosi na neiom izpraznjenu biskupiju njitransku, ali pod laj uvjet, ako 1i se te^ajem jedne godine ne povrati njitranskomu episkopatu mimo uzivanje Njitre i ostalih zalozenih gradovali i zaselakah itd., da lada slobodno prodje na zagrebatiku slolicu, i da ovdje u ime vrhovnoga poglavara crkve upravlja njom kao jcdini pravi i zakonili biskup

Pavlastice zagrebaHkoga kaptola, CXIII

OtiSav Tomo na njitransku stolicu, po§to se nakon danoga mu roka na zagrebacku stolicu nije nili povralio niti je bio nakan vratiti se, to papa Pavao II. (nasljednik Pija II.) na 14. juna 1465. imenuje Dimitra Cupora biskupom zagrebackiro . * Tako se napokon svrSio taj mnogogodiSnji spor o biskupiji zagrebackoj, s kojega je kaptol zagre- backi mnogo i mnogo trpio.

Osim u kralja, kao patrona, tra^io je kaptol za§titu i u vi§e crkovne vlasti n. pr. god. 1435. obralio se na koncil basilejski pri($a- ju6 mu, kako se kaptolska dobra otimlju, a kanonici napastuju. A po§to im je vrlo tegotno utjecati se za svaku stvar u Rim, mole koncil, da shodno u toj stvari odredi; to je koncil ovlastio biskupa pecujskoga, te opata zagrebackih Cistercitah i opata beckoga, da u ime najviSe crkvene vlasti rje§avaju svaku kaptolsku tuzbu i shodno odrede.*

Pokraj vi§e za§tite da se uzSuvaju kaptolska prava i sam se kaptol kao tielo sloino brinuo, dapa^e i zavjerio se, da de jednoduSno braniti svoje sloboStine. Kada je oko godine 1460. komamicki arci- djakon u kolockoga nadbiskupa Izposlovao, da je poslao u Zagreb nekoga Roberta, da u njegovo ime izabere kaptolskoga vikara; da se ovo kaptolsko pravo obrani, to se kanonici priscgom zavjerili i tu zavjeru podpisali, da <^e se jednoduSno boriti protiva toga.* G. 1464. na 21. oktobra sabrani se u unutarnjoj sakrisliji kanonici jednoglasno odluce za odmazdu (poena talionis) t. j. uglaviSe, kada li kaptol koga svoga suSlana radi povrede kaptolskih pravah kazni, da se istom kaznom pedepSe i svaki onaj, koji bi se za krivca zauzeo.* Kada je iste godine na 17. augusta kaptol izabrao kanonika Dimitra za kap- tolskoga vikara, to se morao pismeno obvezali, da 6e u svih, a oso- bito u te2ih slvarih pitati savjeta u kanonikab, pa kako oni odrede, onako de on izvrSiti. Zatraze li, da se te casti odrekne, da de ju s mjesta polozili; da se svojom vlasti ne it spram njim sluziti i bez njihove privolje nikoga kazniti.*

Od ostalih pravah, koja su uzivali kanonici, bilo je i pravo oporucivanja t. j. da svojom kretnom il nekretnom imovinom, ste- cenom ili priStednjom dohodka crkvene nadarbine ili drugim zako- nitim putem, mo2e svaki na samrtnom casu razpolagati po volji. Ovu prastaru povlasticu, koju im udielio biskup Stjepan II. godine 1237.,

' Theiner. Mon. Hung. vol. II.

* Doc. 88.

* Doc. 216.

* Doc. 236. » Doc. 235.

ex IV PavlasHce zagrebaikoga kaptola,

dao je kaptol potvrdjivati i od njegovih nasljednikah Antuna, Ivana i Pavla, a god. 1402. potvrdio ju i biskup Eberhard Alben, prido- davSi joj, da poSto su nedavno (u decembru 1396.) gradjani zagre- baSki nasmuv^i na kaptol mnoge kanonicke dvorove popalili, to da svakomu onomu kanoniku, koji sagradi novi dvor, da se isti procieni, a polovinu od te procjene da plati dotiSnomu onaj kanonik, koji taj dvor nasliedi bilo za zivota ill po smrti onoga, koji ga je sagradio; dozvoljava jo§te, da rodjaci i slulin&d svakoga umrloga kanonika mjesec joSte danah po njegovoj smrti mogu stanovati u dvoru, i za to vrieme da im se davaju i dohodci, koji bi pripadali pokojniku za taj mjesec.^ — Ovu istu povlaslicu potvrdio je kaptolu na 1. januara g. 1446. i biskup Benedikt.*

Kada je na 20. augusta g. 1476. biskup Osvaldo dozvolio kap- tolu, da se obzida i novimi naseljenici ojaca, o oporucnih kanonijl^kih odredbah ustanovio je ovako: po§to se zalostno uvjcrio do sada, da kanonici i kaptolski dostojanstvenici od svoje ostavStine ili nikada ili riedko kada stolnoj crkvi, kojom blagodati zivu, ni toliko nisu ostavili, da bi se njeSto bar upotrebiti moglo, da se nabavi il popravi crk- veno ruho, d^ i mnogih, kada su umrli ne nacinivSi oporuke, ostav- §tina se bezdu§no razgrabila i to tako, da nije niSta ostalo, §to bi se moglo namieniti za du§u pokojnikovu; dapaSe da su i sluge i vje- rovnici radi neizpla<$ene place ili duga ostali praznih rukuh; da se indi tomu predusretne, to prosudivSi zrelo stvar, odredjuje za kano- nicke dvorove, koji u ostalom spadaju pod biskupsku kolaturu, a do sada su bili zlo upravljani, dapace zapu§teni, da oni kanonici, koji bi ih ili popravili ili od temelja i mjestimice sagradili ili dogradili, da se odaberu u kaptolu cetiri clana, koje ce oznaciti ili sam biskup, ili u njegovu odsudu kaptol, a te de i zaprisedi, da de oni savjestno pro- cjenjivati vriednost popravakah, a torn procjenom da mo2e onaj, koji je dvor sagradio ili popravio, razpolagati ili za zivota ili na samrtnom c^asu , ili ako se u drugi dvor preseli ili se odrekne kanonikata, to ostaviti za du^u i za popravak crkve. Umre li takov kanonik, koji je na ime popravio il sagradio dvor, a ne ostavi nikakova imutka da se vjerovnici ili sluge mogu naplatiti, tada neka se od svote, za koju je takov popravljeni ili sagradjeni dvor procienjen, od te procjene najprije namire vjerovnici i sluge, a preostatak da se uloH za du§u mu i za popravak crkve. Mogu li se pako iz pokojnikove ostavStine podpuno izplaiiti vjerovnici i sluge, to se pripadaju<5a mu procjena

* Doc. 5. " Doc. 141.

Pavlastice zagrebadkoga kaptola. CXV

dvora cjelokupno neka ulo2i u crkvene potrebe. Umre li koji kanonik ne naCinivSi oporuke, da svakako vi§e spomenuta cetvorica prociene troSak, koji je imao, §to je dvor ill popravio ili sagradio, a tada da se dicli, kako je receno. — Ho<5e i zapovieda pod prokletstvom, da svaki novi kanonik, dobio on dvor pd biskupa ili, kad je biskupska stolica izpraSnjena, od kaptola, prije nego udje u dvor, mora platiti na ruke obskrbnikah stolne crkve procjenu onoga dvora. Ako je tako siroma§an, da je odmah izplatiti ne bi mogao, da nrn kaptol odredi rok za izplatu bilo za jednu, a najviSe za dvie godine. TTko bi se pak uselio u dvor ne mole<^i ga ni u biskupa ni u kaptola i ne polo2iv§i procjene dvora, da je s mjesta izobden, mora se izseliti iz dvora, li- 5ava se kanoniCke Casti i gubi dohodke dotle, dok ne zadovolji re- Senoj duSnosti; a kada zadovoli, mora i biskupa i kaptol moliti za oproStenje i da mu se dvor udieli. Napokon onaj, koji podpuno iz- plati procjenu dvora i useli se u nj, pa ostavi li ga u onako dobrom stanju, kako ga je primio, moze cielom upla<$enom pristojbom dvora razpolagati na samrti; ostavi li dvor troSniji, nego li ga primio, to ^e mo<Si onolikom samo svotom razpolagati, za koliku bude procie- njena tadanja vriednost dvora. Toga radi strogo nala^e kaptolu, da bdije, da se ova njegova odredba u budu<$e strogo obdriava i da ju kaptol u svoj zakonik uvrsti.^ — Najveda procjena kanoniCkih dvorah iznosila je 45 for., a najmanja 4 for.

Uz prava i slobo§tine, koja je kaptol zagrebaSki dobio od svoga patrona ugarskih kraljevah i doma<^ih biskupah, kojih je izvomike 2uvao u svom arhivu, imao je on jo§te i poseban zakonik, t. j. sbirku ustanovah i odredabah, koje je sam stvorio, §to gledom na svoj udni2ni 2ivot, §to opet kao vlastelin spram svojih podanikah. U ko- liko nam je poznato, prvobitni takov sbornik zakonah i odredabah sastavljen bi godine 1334., nu taj se nije sacuvao do danas, jer ga je zamienio izpravljeni i popunjeni drugotni sbornik prozvan , album capitulare", koji je godine 1350 — 1352. sastavio kanonik Ivan, arci- djakon gori^ki. Tecajem vremena, a uplivom raznih okolnostih, povrh toga zakonika stvarao je kaptol ili nove ustanove ili postojede jur mienjao i prilagodjivao ih duhu vremena, koja je upisavao u posebnu knjigu prozVanu „rubrum capitulare ili liber rubeus". Takovih se novih ustanovah s vremenom vi§e sabralo, te je nastala nu2da, da se opet uredi i sastavi novi sbornik zakonah i obicajah, po kojih bi se kaptol u budu(5e upravljao. Da se takovoj novoj sbirci dade i potvrda vrhovne crkvene vlasii, to se godine 1487. obratio na papu Inno-

* Doc. 302.

CXVI Kaptol kao vjerodostojno mjesto.

centa VIII. moled ga, da mu dozvoli nekoje stare zakone promieniti, a nove pridati, §to je i papa posebnim pismom na 7. aprila dozvolio mu.^ Tom se medju tim dozvolom, u koliko nam je poznato, kaptol nijp posluzio, u toliko na ime, da nije krom postojecega staroga sbor- nika sastavio diugi novi sbornik.

Veoma va^na slu2ba, koju je vrSio kaptol zagreba(5ki spram narodu, bijaSe

mjesto vjerodostojnosti (locus credibilis). Akoprem je teSajem XV. vieka bio u Zagrebu Hep broj javnih biljeznikah (notarii publici), pred kojimi bi se kao opunovlaStenici papinskimi ill kraljevskimi sklapali ugovori, cinili vjerodostojni prepisi vaznih izpravah, razvodi medjah, zapisi, oporuke itd., to je ipak kaptol, koji pocev§i od svoga osnutka bija§e vjerodostojni ra mjestom, tel^ajem XV. vieka kao takovo silno djelovao. Ved ovi nam spomenici pruzaju za to sijaset primjerah, a da se vidi raznolikost takova djelovanja, to ih evo spominjem:

God. 1401. pred kaptolom izaslanici gradske ob<5ine prosvjeduju proti tomu, §to je kralj Sigismund njezine posjede Hra§<5e i Petrovinu darovao susjedgradskomu vlastelinstvu.* — God. 1417. kaptol kao vjerodostojno mjesto izdaje gradskoj obdini u ovjerovljenu prepisu privilegij kralja Sigismunda o gradskih sloboStinah.^ — God. 1424. opet gradskoj obdini izdaje kaptol prepis pisma bana Hermana Celj- skoga o njezinoj parnici s Mihaljem, sinom Pctra krznara.* — G. 1426. izaslanici gradske obcine opetovano prosvjeduju, §to je kralj S'gis- mund poklonio susjedgradskomu vlastelinstvu njezine posjede HraSde i Petrovinu.^ — God. 1432. pred kaptolom izaslanici gradske obdine sklapaju nagodu sa cazmanskim kanonikom kantorom Tomom radi otete robe i novca nakon smrli gradjanina i trgovca Friderika.® — God. 1436. izaslanikom gradske obcine, poSto se kaptol vjerodostojno uputio, da je gradska obdina neSto od drJavnoga nameta platila, i da joj je zaostatak oproSten, izdaje javnu svjedodbu.' — God. 1441. Gjuro, pop, urucuje pred kaptolom jedno gradjansko zemljiSte u Novoj vesi, koje je oltaru sv. Magdalene u stolnoj crkvi oporudio Konstantin, biskup roznanski.® — God. 1450. nalaze ban Friderik Celjski kaptolu, da vlastelina susjedgradskoga Heninga pozove pred banski sud radi

1 Doc. 343. " Doc. 3.

* Doc. 25.

* Doc 39. "^ Doc. 43.

* Doc. 59. ' Doc. 94.

® Doc. 132.

Kaptol kao vjerodostojno mjesto. CXVII

pravde, koju je vodio sa gradskom obcinom.^ — Isle godine pred kaptolom prosvjeduje gradski izaslanik proti Heningu susjcdgradskomu, §to zahtieva maltarinu od zagrebackih trgovacah.* — Godine 1451. gjurgjcvaSki kastelan Martin Cipsar priznaje pred kaptolom, da mu je gradska ob6ina podpuno izplatila svotu za prodanu joj kudu i zemljiSta.' — God. 1452. Nikola sa Beloslovca priznaje pred kap- tolom, da mu je gradska obdina povratila zalozena joj gruntovna pisma.^ — God. 1455. kada je gradska obcina krivca Petra Gundida uz jamCevinu pustila iz zatvora, njegovi jamci pred kaptolom izjavljuju, na koje su se uvjete gradskoj obdini obvezali.* — God. 1458. iza- slanici gradske obdine izjavljuju, kakova im je nasilja pocinio medvcd- gradski kastelan Bogavec Milakovid® — God. 1458. u kaptola dade gradska obdina za sebe prepisati nalog kralja MatijaSa banu Ivanu Vitovcu, gdje mu zapovieda, da §titi obdinu u njezinih sloboStinah.''

— Iste godine izdaje kaptol gradskoj obdini u vjerodostojnom prepisu nalog kralja Vladislava, kojim je uvela u posjedovanje kraljeva no- tara Ivana sa Gradca.® — Iste godine gradska obdina pred kaptolom prosvjeduje proti Nikoli zlataru, koji je prezreo gradsko sudiSte.® — God. 1461. dade gradska obdina u kaptola za sebe prepisati toSku sloboStinah, koje joj je udielio kralj Sigismund.^® — God. 1465. iza- slanici gradske obdine prosvjeduju pred kaptolom proti kr. tridesetaru Ivanu Maratiju, koji je uvricdio ob<5inu.^* — God. 1470. gradski sudac zabranjuje pred kaptolom, da Bozjakovinski podanici ne smiju prodati ni utuci ni jednoga komada marhe, §to su ju oteli gradjanom zagre-

ba£kim.^* God. 1473. gradska obdna dade u kaptola prepisati

povlasticu kralja MatijaSa, kojom ju opra§ta od pladanja kunovine i izvanrednoga namela.^^ — God. 1487. kraljevski sud nalozi kaptolu, da obdinu zagrebackoga Gradca uvede u dosudjeni joj posjed HraSde.^*

— God. 1488. krizeva^ka zupanija moli kaptol, da samostan zagre-

* Doc. 153. 156. " Doc. 155

' Doc. 158.

* Doc. 163,

* Doc. 182.

* Doc. 197. ' Doc. 199. ® Doc. 200.

* Doc. 205. »<» Doc. 218. " Doc. 247 *• Doc. 267. " Doc. 292. " Doc. 345.

ex VIII Kaptol kao vjerodostojno mjesto, Kaptolski peHat,

baSkih Dominikanah uvede u posjed Stupnika, koji mu je oteo okidki plemi6 Ivan Horvat; taj nalog god. 1491. izdade kaptol u ovjerov- Ijenom prepisu reCenomu samostanu.^ — God. 1492. ban Ladislav Kgervarski moli kaptol, da kapeli sv. Duha uruCi oteta joj cetiri kmetska seliSta, i da ju uvede u njihov posjed, §to je kaptol i izvrSio.* — Napokon godine 1497. na molbu gradske ob<$ine kaptol zagreba<$ki u ovjerovljenom prepisu daje istoj pismo kralja Vladislava, kojim se Ivan Korvin proglasuje banom i vojvodom slavonskim.^

Izprave, koje je izdavao kaptol zagrebacki kao vjerodostojno mjesto, podkrepljivao je svojim:

peiaiom. Prastari kaptolski pecat zamienio je po nalogu biskupa Kazota god. 1323. novi pecat, kojim se sluXio sve do godine 1371., kada mu opet kralj Ljudevit I. oznaCio novi peCat, kojim se slu2io u XV. vieku i dalje. PeSat je ovaj duguljast, a u njemu urezan je lik sjedede i okrunjene majke bozje drzec^e sincica na ruci, pred kojom kleci okrunjeni kralj Stjepan te joj zrtvuje crkvu sa dva zvonika. Oko njega pako te£e napis: S(igillum) CAPITVLI • ECCLESIE • ZAGRA- BIENSIS t. j. pecat kaplola crkve zagrebaSke.

Kaptolski pecat Suvao je od starine kanonik lektor, kasnije jedan svjestniji kanonik, koga je sam kaptol izabrao; a biskup Kazoti od- redi; da taj pecat cuva sedam kanonikah, koji se staro§<5u i caSdu odlikuju. PeSat se Suvao u nutarnjoj sakristiji u Skrinjici zape(5a6enoj sa sedam peCatah kanonikah Suvarah, pak kada je trebalo pecatiti koju izpravu, doSli bi £uvari peCata, te polomili pecate na Skrinjici, iz- vadili kaptolski peSat, podpeSatili njim pisma i izprave, a lada ga opet sahranili u §krinjicu, koju su svojimi pe^ati zapeSatili.

Ovaj se obi<$aj o Suvanju pcSata teCajem XV. vieka promienio, §to se Skrinjica, u kojoj se cuvao pe^at, nije vi§e zapecadivala, ve<5 ju zatvarali dvjema ili trima klju^ima, a svaki su kljuS zasebice cuvali pojedini kanonici, prozvani cuvari kljucevah (claves sigilli habent). O takovih cuvarih kljucevah odredi kaptol godine 1483., da svaki 2uvar, koji prigodom peCatanja ne bi donio kljuCa sa sobom, mora platiti na ruke kanonika kustosa jedan for. globe, a propusti li kustos utjerati tu globu, da taj forint sam mora podmiriti. Kanonik Cuvar klju£a mora pod istom globom, prije nego li kamo odputuje, kljuc od peSata uruCiti kojernu suclanu, i ujedno javiti kanoniku lektoru il njegovu zamjeniku, u koga je klju£ ostavio.*

» Doc. 347. 357. » Doc. 363. 364 379.. » Doc. 388. * Doc 332.

Kaptolski peiat. Kaptolski notari. CXIX

Za prepisivanje i pecadenje izpravah, koje je izdavao kaptol kao vjerodoslojno mjesto, pladala se novc^ana prislojba i to bezobzirce od svake Jetrdeset dinarah, koji se novae dielio jednako medju sve ka- Donike, koji bi takovu peCatanju prisustvovali, a povrh toga za tro§ak pdEata (n pr. vosak) davalo se kanoniku lektoru i kustosu za svaki vised pedal dvanaest dinarah ; a kad se pecat udarao samo na hrbat izprave ili na njoj pod nju, tada Sest dinarah; od obidnih pisamah pladalo se samo tri dinara. — Godine 1458. na 12. aprila zakljudi kaptol, da i oni kanonici, koji teikom boleSdu preprieceni ne mogu biti kod pedatanja, da imadu isto toliki dio u diobi pecatne pristojbe, koliki i prisutni.^

Zaprisefeni kaptolski notar podastirao bi listine za pedadenje, ali pokle je prije primio pecatnu pristojbu. Strogo se je takodjer pazilo na to, da se ne podpecate pisma, kojimi bi se osramotio kaptol, ili koja bi ikomu, a osobito glede posjedah, §tetna bila; u takovom bo sludaju morao se prije obaviti medja^ni razvid, a tada istom izdala se vjerodostojna izprava. Ako li bi 2elio kaptol koji svoj privilegij imati u vjerodostojnom prepisu, niti toga nije mogao sam uciniti, ve<5 ga dao ovjeroviti u dazmanskoga kaptola, komu je takodjer bila du^nost uvesti kaptol zagrebadki u darovane mu 11 dosudjene posjede i izdati mu uvodni list;' kao i voditi iztragu o nepravdah nanesenih kaptolu zagrebackomu, pa i u tuSbah, podnesenih od obcine zagre- badkoga Gradca proti kaptolu.^

Pokraj sve te pomnje o pisanju izpravah i o njihovu pedadenju li kaptolu zagrebadkom ipak se dogodilo, da se i krivotvorene listine podpedalile, §to se sbilo godine 1454., kada je Pfetar Zlotrcek, arci- djakon dubidki, izdao patvorenu listinu kaptolskim pedatom podpeca- denu. Toga radi osudio ga kaptol, da je za cieli svoj viek odlucen iz kanonidkoga sbora, da ne sraije nikada vi§e prisustvovati kod peca- tanja izpravah, i da ne ima diobe u pecatnoj pristojbi, riecju, da ne ima nikakova diela u kanonidkih dohodcih. Ovu kaznu potvrdio je i biskup Benedikt.*

Svaki novo imenovani kanonik morao se u stolnoj crkvi ustoliti (installari), a pravo ustoliti ga pripadalo je kanoniku kantoru. Tom sgodom je morao darovati succentora (nadslojnika sakristije) kakovom haljinom ili kakovim darom, te priseci, da de slozno raditi u korist kaptola, a nipoSto ne na u§trb mu. Od polovine XIV. vieka prisizali

* Doc. 204.

" Doc. 75. 76. 78. 124. 125. 346.

* Doc. 64. 68. 74. 79. 120. 122. 127. 129. 303. 304. 308. 310.

* Doc. 179. 180.

CXX O iivotu i obiHajih u kaptolu.

su novi kanonici osim na evangjelije joSte i na sbornik kaptolskih zakonah, koji se Cuvao u nutraSnjoj sakristiji dvimi land prikovan, i obecati, da <^e sve u njemu propisane uslanove tocno drzali. Pomaknuo li se koji kanonik do arcidjakonata, to se tako i za svaki arcidjakonat, kao i za svaki drugi vi§i stepen, koji bi promaknu<Sem zadobio, morao dati ustoliti.

I u XV. vieku kaptol je zagrebacki sastojao od trideset i dva clana, a prvo i najodliCnije mjesto u torn sboru imao je kaptolski predstavnik ili prepozit, koji bijaSe ujedno i arcidjakon gorski i za- gorski; za njim sliedio je kanonik Stilac (lektor), a za ovim kanonik pojac (kantor). Ovo bijahu kaptolski dostojanstvenici (dignitarii). Za pojcem sliedio je odmah prepozit Cazmanski, koji bijaSe arcidjakonom kotara si6koga i gye§<5anskoga, a poslije njega sliedili su arcidjakoni ovim redom : zagrebacki ili stolni, za tim : dubicki, komarnicki, go- ri2ki, kalniCki, vaSkanski, cazmanski, bekSinski, varazdinski i vrbo- va2ki. — Poslije arcidjakonah sliedio je kanonik cuvar (kustos), za cuvarom pako sliedili su jednostavni kanonici (magistri) i to ne po starosti, vc<5 po dobi naimenovanja, pa su tim redom i u sjednicah glasovali i birali smr6u kojega suclana izpraznjeni predij (optio).

Koje su bile pogodnosti i duSnosti pojedinih dostojanstvenikah i arcidjakonah, oznacio sam potanko u prvom svezku ovih spomenikah str. CXVU— CXVIII.

Kaptolskom imovinom upravljao je kaptolski dekan, t. j. jedan kanonik, koga je kaptol izabrao za to, a taj izbor bijaSe svake godine na dan pred svetkom sv. Lovrinca. U isti dan birao je takodjer iz- medju sebe kmetskoga zupana (spanus). — U ostale kaptolske cinov- nike brojimo : kaptolskoga sudca, no taj bijaSe svjetovnjak ; zatim dvojica racunarah, kaptolski pivnicar, napokon seoski sudac prozvan u starije doba hrvatskom rieSi „vesnik", a kasnije njemackom ^valpoih", koga je u svakom ve<^em kaptolskom selu postavljao kanonik dekan.

Kakove su duznosti bile dekanove i ostalih pomenutih kaptolskih 2inovnikah, spomenuo sam u I. svezku str. CXIX— CXX.

Svaki je kanonik dobio u kaptolskoj ulici za stanovanje jedan dvor (curia). Ovi dvorovi bijahu il zidani, ili im prizemlje bilo zi- dano, a gornji sprat drven, il bijahu sasvim drveni. Prepozit, lektor, kantor i kustos imali su stalne dvore, u kojih su ovi same dostojan- stvenici stanovali, dok se ostali kanonici selili iz Iomega dvora u bolji, kada je na ime srar6u kojega suclana bio izpraznjen. Dvorove su po- djeljivali biskupi, a kada je biskupska stolica bila izpraznjena, tada kaptol. Kakove su pogodnosti glede dvorovah oni kanonici imali, koji bi bi ih od temelja sagradili i dogradili, a kakove su opet duznosti

O iwoiu f obUajih u kaptolu.

CXXI

imali oni, koji su se u tako sagradjene ili popravljetie dvorove uselili^ sporacnuo sam, kada sam govorio o kanonickih oporu^nih zapisih.

Kaplol zagrebacki ve<5 je u svojem utemeljenju bio posjedi ob- darcn, a leSajcra vremena opei stekao nove, i to ili od ugarskib kra* Ije^ah ili doroacih biskupah i diugih dobrotvorah (sv. 1. sir. CIX— CXII. CXXIV— CXXVII). Ovi posjedi (praedia) ili bijahu skupni ili pojedini 2a pojedince. Skupna predija, s kojib se dohodci zajednicki dielili, bila su* Sisak s kotarom i Toplice kod Varazdina. Ova dva velika poijeda prozvana bijahu i zupanije (supanalus), a upravljahu ih po- jedini kanonici, koje je kaplol birao na Iri godine, koji se loga radi zvali i zupani (spanus). Kakove su pako duznosti imali ^itelji ovih dvih kotarah, napomenuo sam u L svezku sir. CXXVII.

Bilo jc i manjih predijah. koje je kaptol zagrebacki ustupao il svedenikom il svjetovnjakom u feudalno uzivanje. Takovi uzivatelji zvahu se feudaliste ilt vazali, a uzivahu ih dolivotno, ako ih nije kaplol radi vjcrolomstva ili nemara odande morao proijerati, Vazali na samrlnom casu nisu mogU oporuciii nikomu takova predija, do privolom kaptola mogla su ga ui^ivati vazalova djcca, unuc^ad i rodjaci.

Na predijih Vrabcu. Oporovcu, Retkovcu, KaSini i Sesvetah bi- jahu naseljeni kunovnjaci (mardurinarii) piozvani tim imenom s loga, 5to su osim drugih teretah, koje su nosili spram kaptola^ davali na godinu jednu kuninu kozu (u stara bo vremena mnogo upotrebljavahu takovu kozu za podstavu kabanicah ili u obc^e za ures odiela), takova koza vriedila je osamnaest dinarah, pa koji ju kunovnjak ne bi mogao dati u naravi, morao je za nju toliku svotu platiti.

Koje i kakove su bile duznosti i obveze vazalah i koje opet kunovnjakah, nacrtao sam ih polanko u prvom svezku ovih spome- nikah na str. CXXIV— CXXV,

Toll na skupnih predijab, koH na pojedinih imao je ili kaptol zajednicki i pojedini kanonici posebice ondje naseljene kmele, koji su ne samo obradjivali predijalna zemljiSta, vec i druge terete nosili spram svomu gospodaru, koje sam obveze obSirno jurve spomenuo u 1. svezku na str. CXXV- CXXVII.

Kaptol je osobito bdio ne samo na to, da kmcti toliko prema njema koliko prema pojedinim izpunjuju svoju duznosl i sluzbu, vc^ da se i cesiito vladaju. Kada su u zimi godine 1463. prolazile Hr- vatskom ceie. da oslobode Bosnu od Tur^ina, kaptolski su ih kmett, gdjc sti samo mogli plicnili; pa je s loga kaplol, doznav5i za to, za- kljucio u sjednici na 35. maja god. 1464,, da svaki kanonik svom ^inagom nastoji 0 torn, da njegovi kraetovi, za koje dozna, da su rivci toga pliena, sve otete stvari povraie i snesu na ono miesto.

CXXn O iivoiu i obiHajih u kaptolu. Desetina,

koje im kaptol opredieli. Ne ucini li toga, to <5e se smatrati vara- licom i skriva^m drzavnoga dobra i liSiti drugovanja sa kanonici, oteti mu se predij i uzkratiti dohodci.^

Osobita strast kmetska bijaSe popasti kanoniSke sjenokoSe i li- vade prozvane ^Tlake" (u Koledovcini do Zagreba), pa je toga radi god. 1487. stvorio kaptol ovaj zakljucak: da se konji i drugo rogato blago, zatece li se, da pase kaptolske livade ill sjenokoSe, slobodno ubije na mjestu ; zateCe li se blago jednoga samo kraeta, da on plati dvostruku globu; a ne zatece li se ni jednoga, tada 6e svi bliznji kmeti morali prisedi, da nije njihovo blago paslo, a koji bi se prised uztruSavao, taj da je kriv te pla<5a dvostruku globu.*

Osim predijah bilo je kaptol u joSte jedno vrlo izdaSno vrclo i to; desetina. Kako se u XIII. i XIV. vieku pobirala desetina i koje je borbe imao kaptol za nju, spomenuo sam u sv. I. str. CXXVII — CXXX. U XV. vieku bilo je takodjer dosta spora o kaptolskoj desetini, no ovdje spomenuti mi je samo 0 Zagrebu i njegovoj najbliloj okolici. God. 1453. na molbu kaptolskih izaslanikah: Vida prepozita, te Ma- rina arcidjakona dubiSkoga, Sigismunda arcidjakona varaSdinskoga i kustosa Ilije, zapovjedili su grofovi Celjski iupaniji zagrebackoj, kape- tanom medvedgradskim i zagrebaJ^kim ikastelanom uStupniku, da prisile plemenite Ijude „de campo zagrabiensi", inace podanike medved- gradske, da izplate kaptolu duXnu desetinu.* — God. 1461. gradski sudac Antun s ob<$inom ne samo da su od svojih trsjah uzkratili kaptolsku desetinu, dapaSe oni su, provalivSi oruianom rukom u klieti, gdje su kaptolski desetari pohranili ubranu desetinu, silom ju oteli ; a bili bi ih i poubijali, da se nisu biegom spasili. Radi toga ih je tu2io kaptol u opata zagrebackih Cistercitah, on bo bijaSe od rimske stolice imenovan cuvarom kaptolskih pravah, pa kada tvrdokorno odbacivSi njegove opomene i ne do§av§i na sud, ne povratiSe kaptolu otetu desetinu, udario ih opat crkvenim izobdenjem; istom poSto bi posredovao za obdinu u kaptola ban Ivan Vitovec, oprostio im je kaptol nanesenu uvredu, ali pod uvjet, da se vi§e ne ogrieSe o tom kaptolskom pravu.* — U onoj pomirbi, koju je god. 1469. sklopio kaptol zagrebacki s gradskom obdinom, uzajamnim dogovorom pristala je obdina na to, da kaptol ili njegovi desetari, koji de za vremena berbe desetiniti gradske vinograde, ovlaSteni su, ali samo radi duzne

* Doc. 234. " Doc. 344.

• Doc. 170. 173. ^ Doc. 226. 239.

Kaptohka desetina, maltarina i bradarina. CXXFII

yinske dcsctine i gradjane i gradske podanike zatvoriti i na svojem sudu suditi im.^

O^im Zagreba i njegova kotara pripadala je kaptolu desetina po cieloj biskupiji (izuzevSi biskupska i crkvena imanja), a jerbo je utje- rivanje desetine tegotno postalo po kaptol, Sto se davanju desetine 2esto opirali plemici, to je te£ajem XV. vieka pojedine desetinske ko- tare po2eo davati u zakup i to svake godine iznovice. Prvu viest o torn imanio u godini 1444. Ovi desetinski kotari i popriecni njihov zakup bijahu: desetina u gori(^kom arcidjakonatu 200—400 for.; u Podgorju 60 — 110 for.; zagrebaCkoga polja 90—250 for.; Glavnice 80 — 120 for.; Zagorja 100 — 120 for.; Toplicki kotar 370 — 400 for.; sisacki 100 — 150 for.; bekSinski 100 — 120 for.; te je takov zakup iznosio godimice 1500 — 1600 for., koju su svotu obiftio dielili u tri obroka: o vazmu, o Lovrinju i o bozidu, a imali su diela i oni ka- nonici, koji su bill izvan domovine Hi na naucih (studentes) ili u driavnoj slu2bi; jer kada se g. 1464. prituzili kralju MatijaSu: Ivan, arcidjakon goricki, Stjepan JalSevcan i Ivan Vitezid, koji su bili izvan domovine u drJavnom poslu, da im kaptol suztegnuo novcanu diobu, zapovjedio je 18. januara 1465. kralj MatijaS kaptolu, da poSto po starom postojedem pravu kanonikom, koji su u drzavnom poslu pri- pada, osim svakdanje, svaka druga dioba, da ju reSenim kanonikom izplate ; ne tt li, to <^e naloziti banom i podbanom, da zapliene kap- tolska dobra.*

Osim desetine imao je kaptol nov^ani prihod i od raaltab, ako su bile na njegovu posjedu, i brodarinu na Savi kod Jelenovca. Od pla^inja maliaiine i brodarine bijahu gradjani zagrebacki oproSteni ne samo zlatnom buUom Bele IV., ve<^ i drugimi piivilegiji ugarskih kraljcvah. Uz prkos toga, osobilo radi domacih razmiricah, kaptol je silio zagrebacke trgovce, da mu pla<$aju maltarinu i brodarinu. Ovu povredu gradskih sloboSiinah dojaviSe godine 1465. kralju MatijaSu gradski sudac Konrad RavSar i priseznik Blaz, te on na 4. augusta prepovjedi kaptolu, da ne smije od zagrebaSkih trgovacah zabtievati ni maltarine ni brodarine; ne posluhne li ga, da de naloziti banu Ivanu Vilovcu, da on banskom vlasti §titi gradske sloboStine.* — Da se na ovaj kraljev nalog slabo osvrtalo, moglo bi nam za prirajer slu^iti, §to je god. 1467. gradska obdina na prituzbu trgovca Mihovila iz ModruSa uhvatila kaptolskoga maltara literata Tomu i utamnicila, te ga istom pustila na slobodu tad a, kada se posredovanjem kaptola

^ Doc. 264. 265. • Doc 237. » Doc. 244.

CXXIV Kaptolska fijacovina, mlinovi, trsja,

vlastorucnim pismom obvezao, da se ne ^e nikada radi toga s obdinom parbiti, niti progoniti ikojega gradjanina.^

Osim maltarine i brodarine pobirao je kaptol (kako spomenuh netom u „obrtu i trgovini'*) i pijacovinu u gradskoj obcini, ali samo od negradjanah i stranih trgovacah ; pobirao je on i pijacovinu na svojem t. j. kaptolskom trgu, koju je pobirao kao i nadzor na trgu imao kaptolski sudac (judex). O torn nam pripovieda kaptolska na- redba, stvorena na ii. juna 1483., gdje se tomu sudcu nalaze, da mora Stititi trgovce i kupce, pa ako li koj kaptolski ili kanonicki sluga pocini kakov izgred na trgu ili nasilje kojemu trgovcu ili kupcu, kaptolski je sudac ovlaSten uhvatiti ga i onako pedepsati kako kaptol odredi; zauzme li se koji kanonik za takovoga krivca tiro, §to bi za- priecio da ga kaptolski sudac ne uhvati, li§ava se kaptolskoga druzenja i dohodakah dotle, dok ga kaptol ne pomiluje; istim naSinom kaznit de i kaptolskoga sudca, ako nemarno il bezbrizno bude obavljao svoju sluzbu.*

Kaptolski mlinovi na broju pet stojahu na iztocnoj strani Nove vesi na prekopu, kojim je proticao potok MedveScak. Kaptol je ove mline davao u najam, te mu s toga bilo takodjer vrelo dohodakah. Iz prva imadjahu kanonici i dio mlinarskoga ujma, no polovinom XIV. vieka taj je ujam propustio kaptol zvonarom stolne crkve. — Kaptolska trsja bijahu nekoja zajednicka, i to ili u zagrebackoj okolici ili u Bukovcu, a ta je nadzirao kaptolski dekan, a ubranu §iru dielio medju kanonike, ali je i svaki kanonik iroao svoje altarijsko trsje. Jedna i druga obradjivali su kaptolski kmetovi. Osobito se pazilo na to, da se altarijska trsja valjano obradjuju.

Kaptol je driao redovito svakoga tjedna po jednu sjednicu, a kada bijaSe potrebno i vi§e. Na ove sjednice sazivali bi se kanonici zvonenjem odredjenoga za to zvona, a sjednicam morao je prisustvo- vati svaki kanonik, osim koji su zakonito zaprieceni bili ili boleSdu ili kojom kaptolskom sluzbom, jer tko ne bi do§ao, smatralo se da prezire kaptol. Zakljucke kaptolske pod kazan izobdenja iz sbora i gubitka beneficija nitko odati nije smio. Sjednice se drzale obicno u nutarnjoj sakristani stolne crkve, ako se viedalo o stvarih, koje ne smiju prodrieti na javnost. Javne sjednice, ticude se gospodarstvene uprave ili odnoSaja spram kmetah, bile su javne i to vedinom (u Ijetno doba) pod lipom na kaptolskom trgu. Kaptolskomu je viedu pripadalo, kako demo spomenuti, pravo suditi suclanom i odredjivati im kazne,

* Add. 3. « Doc. 334.

Kaptolske sjednice. CXXV

koje sastojahu u torn, da su krivca Cesto puta il do^ivotno il za koje vrieme izkljuCili iz svoje sredine i uzkratili mu ili privremeno ili dozivotno ulitak kanonickih beneficijah. U ovo potonje ubrajalo se je patvorenje kaptolskih listinah ili zioporaba pecata, pripomod svjetov- njakom u gonjenju kaptola, ili iko bi provodio sablaznjiv zivot, pa se na ceste opomene ne bi popravio, ili tko bi prkosio kojoj kaptol- skoj odluci ili zakljucku kaptolskoga vie<5a ili pocinio kakovo nasilje kojemu suclanu ili svedeniku, krivolvorio oporuku ili ostav§tinu pokrao. U kaptolskih sjednicah sklapala se za zajedni(^ku obranu prava zavjera ili sv. savez. Da ne spominjem opet one zavjere proti biskiipu Di- mitru Cuporu, reci mi je samo, da na 6. novembra 1467. sabrani u sakristiji kanonici opazivSi, da dnevice crkva i njezin ugled propada, njezina se dobra razteplju, desetina uzkraduje, oporuke kr§e, sveden- stvo proganja i mnoge suprotivSline nanose, da se u budude tomu doskoci, to medjusobno zaprisegoSe i vlaslorudno tu zavjeru podpisaSe, da de se medjusobno slozno podpomagati i kaptolske pobornike za- jcdnidki Stititi; da de ovako ucinjenu zavjeru tocno obdriavali i drzati ju tajnom, a tko bi odao i najmanju kaptolsku tajnu, da je dozivotno izkljuden iz sbora i liSen beneficija.^ — U kaptolskih sjednicah da vale se sloboStine il pojedincem ili cielim obdinam, stvarali se zakoni o upravi kaptolskih dobarah, glede osobne obrane i sigurnosti kupacah i trgovacah na kaptolskom trgu; a osobito liep je onaj zakljucak, stvoren na 9. marta god. 1492., kojim se doktoru medicine Henriku ustanovljuje godiSnja plada od 50 dukatah, cim se nastani ili u kap- tolu ili u gradskoj obdini.* — U kaptolskih sjednicah razpravljalo se i to, na koj da se nacin drzavni namet razporeze i podmiri. Ved godine 1427. tuii se kaptol na necuvene, tezke i preceste drzavne namete, koje je podmiriti morao, jer inace zaplienili bi mu imanja i dohodke, pak je te godine, da izplati namet, svoi veliki predij To- plice morao dati u najam na vi§e godinah; a kada ni to nije do- voljno bilo, razporezao se namet na kmete i vazale, da i sami kanonici iz vlastita su imutka doprinosili, a kad ni tim nenamiri^e nameta, za- loziSe crkvene kaleze, pa uz to jo^te uzajmiSe od novoveJke zupne crkve 283 for. zlalna, te joj zalozi§e neka predija: Savi^de, Otok i Prevlaku.' — Narocito pako kada je kralj MatijaS Turkom otimao Bosnu (1463 — 1465) bijaSe on odredio, da svaki plemid i vlastelin osobno ide u vojsku, a da se od 20 kmetskih seliStah dade jedan valjano naoruzani vojnik. Kaptol obratio se molbom glede toga na

• Doc. 257.

• Doc. 361.

• Doc 48.

CXXVI Pedepst za kanonike izgrednike.

kralja, koji obzirom na kaptolsko siromaStvo rjeSio ga viSe reSene duznosti te zahtjevao samo, da kaptol od svojih posjedah dade saino potrebite konje, koji 6e nositi hranu, prtljagu i vu6i ratne spreme.^ Takove driavne namete (taxa regia), koji se zakljuSkom kaptolskoga vieda il iz oka il iz boka izplatiti morali, spominju i zapisnici kap- tolski a naroSito za god. 1474. .

U kaptolu, sastavljenom od Ijudih razne narodnosti i raznolike dudi u ono uzburkano doba, kakov je bio XV. viek, nije manjkalo ni zadjevicah, ni medjusobne mrinje, a niti pogrdah i sablafnjiva livota. Ne <5u ovdje, ve<5 du na drugom mjestu spominjati, §to su za vremena sukobah roedju gradskom obdinom i kaptolom kanonici za- jednicki pocinili, ve<3 bi ovdje spomenuti samo o i^em se pojedinci ogrieSili. God. 1458. na 8. aprila, za prepozita Vida i kanonika Kle- menta, po§to ih utuzio sudlan Tomo Tompa, da su kao bivSi kaptolski izaslanici u Budimu, oklevetali ondje zaivorcna varadinskoga biskupa Ivana Viteza od Sredne, pa je toga radi i taj biskup kasnije prc- prieSio, da nisu u prilog kaptolu izdane bile odluke glede njegova prava na desetinu medju Dravom i Murom, odredi kaptol, da se iz- kljucuju iz ovoga sbora i liSavaju predijah i kanonickih dohodakah dotle, dok im reSeni biskup ne oprosti klevete ; a njegovo oproStenje, bi- skupovom rukom podpisano, da moraju pokazati kaptolu.^ — Kada su godine 1476. zagrebacki Dominikani preselivSi se iz vlaSke ulice u gradsku obdinu do kapele sv. Katarine poceli graditi novi samostan, dao je Eustakij, cistercitski opat pod Belom, sve povlastice udieljene od rimske stolice onim, koji bi za tu gradnju milodari u pomod pri- tekli, sabrati u jednom spisu i pribiti ih na vrala stolne crkve, da stoje ondje tri dana za vremena velikoga sajma o Stjepanju, da ih na ime narod dozna. Do§avSi poslije toga sveika ovamo Dominikan Ivan, da ih skine, ali mu ih vara§dinski arcidjakon Pavao silom oteo i fratra Ivana i cieli samostan ruzno izgrdio. Ovu uvredu doglasi dominikanski prior Mihalj opatu pod Helom, a taj nalozi zupnikom zagrebacikim, da proti arcidjakonu Pavlu povedu iztragu, i da ga s iz- traznimi spisi odprave k njemu na sud, da ga po zasluzi kazni.* — God. 1478. tuzio je Dominjkan Ivan, inace kraljicin izpovjednik, je- garskomu biskupu kardinalu Gabrielu zagrebackoga kanonika lektora Ivana, daje nekoga fratra Dominikanca, koji se noseci kupljene drago- cjenosti za kraljicu vradao se iz Iialije mimo Zagreba kudi, taj kanonik lektor sasvim oglobio i spomenutu kraljidinu robu oteo; na to redeni

* Doc. 246.

* Doc. 203.

* Doc. 305.

Pedepse za kanonike tzgrednike, CXXVII

kardinal zapovjedi Ivanu arcidjakonu ^azmanskomu, da povede izlragu, na kojoj da se isti lektor, po§to bude presluSan, pozove pred sud i ovdje kazni.^ — God. 1484. odredi kaptol u svojoj sjednici, poSto je prepozit Robert radi nasrtaja i grabeXa na imutak i kudu pokojnoga kanonika kantora Bartola liSen jurve crkvene sluzbe i dohodakah, a poSto je i izobden, jer je utamniCio nekoje svedenike, a vlastoruCno izbio jednoga Franjevca, a osim toga i krivo prisegao, to da nitko ne smije s njim obditi, a obdi li tko uz prkos tomu, liSava se s mjesta drulenja s kanonici i kaptolskih dohodakah teCajem jedne godine.* — God. 1494. poSto kanonik Fabijan de Zenjccjtrcmda Cesto opomenut, nije se htio odreifi safelazna drugovanja sa Dorotejom. udovom Matije Sckirida, s kojom je i za givoga muzaa i po smrti mnogo obdio, dapa^e uz prkos tomu i na javnu sablast s njoni' se povTaSo po kaptolskih posjedih i sprovadjao ju, kada ona putovala, to ga napokon pozvao kaptol u sjednicu, gdje ga slf6g0"6p5menuo, da se popravi, no jerbo je on tu opomenu prezreo, kaptol ga li§io svoje zajednice i dohodakah dotle, dok se ne popravi i Ifaptol'mu "iie"oprosli.'

Usvojih dvorovih imali su kanonici krcme, u koje su mnogo zalazili ^ ^^jfitV^njaci^ jer je vino bilo nizke ciene i obilne mjere, pa naravno je, da je bilo i raznih izgredah, toga radi zakljuci kaptol u sjednici na 8. juna g. 1484., da nijedan kanonik, koji todi vino, ne smije dopustiti, da u njegovu dvoru pije vino zenskad zla glasa ill skitalice, a nipoSto ne da ondje prenoce. Tko bi toj odredbi prkosio, li§ava se kanonickih dohodakah tecaiem jedne godine; tko bi pako javno u krcrai igrao na dasku, zatvorit de ga u kulu, i tuj de posliti tri dana o kruhu i vodLl •

Umrle kanonike pokapahu ili u stolnoj crkvi ili oko nje. Za pokojnikom zvonjelo je u stolnoj crkvi, dok je na odru lezao i za vremena zaduSnicah, a za zvonenje dobivahu zvonari iz pokojnikove ostav5line osim vina joSte i cetrdeset il vi§e dinarah. — Kada poka- pahu biskupa, stavili su mu na lies §ubu i roketu, a vozilo ga obicno §est konjah. Po prastarom obicaju i §uba i roketa i konji pripadoSe kaptolu. — ZaduSnice za pokojne biskupe bijahu svedane i torn sgodom prigodom offertorija pobirao se po crkvi od prisutnih zrtveni dar t. j. novcani prinos, koji su poslije zaduSnicah prisutni samo zadu§- nicam kanonici medju se dielili.

* Doc. 315. 316.

« Doc. 338.

•^c. 372.

_ * Doc. 337.

CXXVril Sbor prebendarah.

Uz zagrebaSki kaptol postojao je kod stolne crkve joSte jedan svedenicki sbor i to:

Sbor prebendarah stolne crkve. O postanku i razvitku ovoga svedeniSkoga sbora do XV. vieka progovorio sam u I. svezku ovih spomenikah (str. CXXXIV — CXXXVIII), a sada du ocrtati njegovu proSlosl u XV. vieku. Ovaj je sbor ve<5 po^etkom XV. vieka imao posjedah u najbliloj blizini grada Zagreba, preko 400 ralUi oranicah, a i sjenokoSah, na kojih je priraslo do 200 vozovah siena, osim vino- gradah, kojih je imao dovoljno oko Zagreba i u Bukovcu. Ovaj iz- da§ni posjed lezao je u obsegu ili biskupske ili kaptolske jurisdikcije. Za one prebendarske posjede, koji su bili u podruSju kaptolske juris- dikcije, nije kaptol zagrebacki od njih zahtievao nikakove prirodne desetine, a i biskupi su poradi osobitih zaslugah ovoga sbora od- pustili mu svako davanje desetine od prirasta na posjedih, koje je ovaj sbor imao u podrucju njihove jurisdikcije.

Tomu za dokaz neka nam je pismo biskupa Eberharda od 7. sieCnja g. 1401., gdje veli, da su mu cestiti i razboriti muzevi pre- bendari stolne crkve zagrebacke dojavili, kako svi njegovi biskupi predSastnici nisu zahtiev^ali od prebendarskih posjedah i trsjah u bi- skupskoj zemljiStnoj jurisdikciji nikakove prirastne desetine, a zahtievali je nisu za to, §to prebendari svake sriede citaju misu na slavu sv. Nikole, a za sredu i spas umrlih svojih dobrotvorah biskupah zagre- baCkih, koji su ih veleduSno oprostili od davanja svake desetine. Po- taknut ovom molbom, a narocito njihovom polrtvovnosti i bogoljubljem, odpustio im biskup Eberhard za sva bududa vremena svako davanje desetine.^

I Eberhardov nasljednik biskup Andrija, kada ga u ime ovoga sbora zamolio sborov dekan Grga Ivancan, da ih i on oprosti poput njegovih predSastnikah od davanja vinske i zilne desetine, ne samo da mu je usliSao proSnju, vec je pismom od 6. julija 1409. zabranio svim svojim priskrbnikom i upravljateljem imanjah biskupskih, da se nikada ne usude od posjedah il trsjah prebendarskih zahtievali ika- kovu desetinu.* Ovu povlasticu doslovce polvrdi g. 1437. na 24. au- gusta biskup zagrebacki Ivan Alben.^

Vi§e reSeni biskup Eberhard, kada je svrJetkom god. 1409. po drugi put zasio stolicu biskupije zagrebacke, u darovnici pisanoj na 13. julija g. 1414. veli, da promiSljajud kako je Ijudski viek kratak

• Doc. 2.

• Doc. 16.

• Doc. 49.

Sbor prebendarah. C XX I X

^ i krhak, a ipak Ijudi, koji u svemu obiluju, obedavaju dug Sivot, al ih Sesto iznenada zasko^i smrt, le silaze u grob prije no su i po- mislili. Promotriv dakle sve ovo i opaziv, da se u stolnoj crkvi nje- zini slu2benici svaki dan mole Bogu za sve pravovjerne dobrotvore, dok o umrlih biskupih zagrebackih ne ima nikakova posebna spo- mena, toga radi, da i tomu kojom bogoljubnom zakladom doskoc^i i osigura spas i svoje du§e i svojih pred§astnikah i nasljednikah, to i dogovorom i privolom kaptola zagrebackoga odstupa u tu svrhu pre- bendarskomu sboru od cjelokupne dcsetine kotara moraveSkoga, s ovu stranu potoka Zeline, njezinu, do tada biskupom zagrebackim pripadnu polovinu desetine vinske i novca, koji se za nju pla<5ao ; a druga po- lovina dcsetine vinske i zitne, prozvane „sirov pjenez", ostat <5e i na dalje kaptolu zagrebaSkomu i njegovu kanoniku Suvaru, ali, da u onoj polovini desetine prebendarom darovane, ima 2upnik novoveSki tiedinu s toga, jer u stolnoj crkvi pjeva hebdomadalne biskupske mise. Za ovaj dar da je duzan prebendarski sbor svake godine u nedjelju poslije svetka ii.ooo djevicah (t. j. 21. oktobra), kada se svr§i u stolnoj crkvi veScmja i complctorij, odpjevati vecernju za umrle biskupe uz zvonjenje svih zvonah, kako se obicajno za mrtvace zvoni, a sliedeifi dan ili u ponedjcljak, da poslije odpjevane jutarnje bogo- rodi($ine mise mora odpjevati matuiinum s devet ctenjah, responsoriji i hvalami, a za tim odmah odpjevati svecanu misu za pokojne bi- skupe, a poslije nje da svaki jo§te prebendar u tu namjenu odcita jednu tihu sv. misu.^

Pol vieka nakon toga dobio je prebendarski sbor i preostalu t. j. kaptolsku polovinu moravecke desetine. U izpravi, izdanoj na 19. septembra g. 1468., spominje kaptol, da poSto se pod nipoSto zanemariti ne smije, 5to se odnosi na velicanje sluzbe bozje i na spas Ijudski, toga radi, poSto prebendari u stolnoj crkvi raarljivo i revno ovr^uju i moljenje casoslova i pjevanje misah u slavu bogorodicinu, pak, da im se u siromaStvu pomogne i da oni, koji su u bogosluzju vazda revni bili, kada budu izdaSnije nagradjeni, postanu jo§te rev- nijimi, to im u skupnom dogovoru i privolom kanonika cuvara (jer je on u toj kaptolsko-moraveckoj desetini imao svoj dio) poklanja za vjeSna vremena pripadnu desetinu u kotaru moraveckom.*

U XV. vieku u rovaSu moravecke desetine spominju se ova mjesta: zaselak (villa) Herindol, posjed Ivana Sepeja na Zelini; za- selak Drenova, posjed Ladislava BiSkupskoga; zaselak NespeSa; za-

* Doc 19.

• Doc. 262.

CXXX Sbor prebendarah.

selak Omilje, posjed Ladislava BistriSkoga; posjed Ivana RaSnara na Glavnici ; zaselak Glavnica kod presv. Trojstva ; IrgoviSte Cetertekhel ; zaselak Bozinin dol; zaselak dolnje Psarjevo. U islom XV. vieku iz- nosila je morave(5ka desetina vi§e manje oko 430 kablovah vina; 100 kablovah ^ita, a p^elarina 22 novci<5a.

Pocev§i od godine 1414., kada je biskup Eberhard darovao ovomu sboru pripadnu svoju polovinu moravecke dcsetine, mimo je uzivao taj dar sve do godine 1453. Tada usta proti sboru Gjuro, lupnik presv. Trojstva na Glavnici, te poce pobirali desetinu od dva- naest trsjah, dokazujuci, da je desetina ovih trsjah zupna. Proti ovomu nasilju ulozio je sbor prosvjed pred zagrebackim kaptolom, koji pozva lupnika Gjuru na sud. Ovomu sudu predsjedao je kanonik zagrebaSki Jakov de Tiwer, a sbor je zastupao i branio kanonik Stjepan Viso- canin. Razlozi, koje je punomo<5nik sborov naveo, bijahu tako ncpo- bitni, da se zupnik Gjuro dragovoljno odrekao prava na desetinu re- Senih dvanaest vinogradah.

Nasljednik Gjurin, zupnik Ivan KorduS, podtican valjda ondje- Snjimi plemici, ponovio je opet desetinjske zahtjeve svoga predSastnika, te je poceo i on pobirati desetinu u nekih vinogradih kotara raora- veckoga, koji su spadali u rovaS prebendarski ; osobito kada je, kako spomenusmo, god. 1468. poklonio kaptol ovomu sboru i svoju dese- tinsku pristojbu.

Kad budu bezuspjeSni svi pozivi, koji mi su 2upnika Ivana na sud pozivali, bio je napokon prinudjen prebendarski sbor utedi se pod okrilje rimske stolice. Tadanji papa Pavao II. pismom svojim (sre- dinom listopada 1469) odredi u tom prieporu novo sudiSte, te ime- nova za sudce: Vinimanda, opata zagrebackih Cistercitah, i Gjuru Vidovica iz Krbave, inace kanonika zagrebackoga. Na poziv ovih od rimske stolice postavljenih sudacah drzan je u Zagrebu na 27. marta g. 1470. odrjeSiti sud. Na taj sud dodjo^e kao tuzitelji: Bartolomej, kanonik kantor stolne crkve, te zupnik novove^ki a kanonik zagreba£ki Andrija i sbor prebendarah, a kao obtulenik iupnik Ivan Kordu§ s Glavnice.

Prieporno pitanje na ovom sudu nije bilo cjelokupna moravecka desetina, vec samo nekoja trsja u Popovu dolu, od kojih je zupnik Ivan za sebe desetinu svojatao. Poslie podulje prepirke nagodile se na- pokon stranke, da sbor pobira podpunoma moraveCku desetinu osim §est zupnih vinogradah u Popovu dolu i osim kmetskih zupnih se- liStah, koju de desetinu pobirali Glavnicki zupnik. Pa da u budude prestane svaki sukob, to su sud^i opat Vinimand i kanonik Gjuro Vidovid obaSli priepoma trsja i obkotarili ih, a stranke se medju-

Sbor prebendarah. CXXXI

sobno obvezale pod globom od loo for. u zlalu, od kojih <5e polovina pripasii palronom t. j. biskupu i kaptolu, a polovina cnomu, koji novu parnicu ne potakne ; te de crkveno izobcenje pasti na onoga, koji prvi pravdu zapodjene.^

Spomenusmo, da je prebendarski sbor u najbliioj blizini grada Zagreba imao izdaSne posjede u podruCju kaptolske 1 biskupske juris- dikcije, od kojih veleduSjem biskupah zagrebaSkih bijahu oproSteni od davanja desetine ; no biskup Osvaldo (postao biskupom 1 466.) ne samo da se nije htio obazreti na ovo prebendarsko pravo, ved je i one sborove posjede, koji su bili u njegovoj zemljiStnoj jurisdikciji u ko- taru laSkoulickom, upravo i posvojio.

Proti ovomu nasilju priluzili su se prebendari najprije kralju MatijaSu. Ovaj ne hote<5i vriedjati biskupa, odredi, da se taj cieli priepor rie§i na zagrebackoj zupanijskoj skupStini.

Godine 1481. u utorak prije Sviednice ili na 30. januara dr2ana bi u gradskoj obdini u Zagrebu velika skupStina zupanije zagrebacke, kojoj su predsjedali u kraljevo ime: Mihalj Orszag de Gulh, palatin, i Stjepan Bathor, kraljevski sudac. Medju drugimi parnicami rje^avala se i ova, u kojoj prituzio se prebendarski sbor po svojih punonio<3- nicih: dekanom prebendarskim Mihaljom Gjurgjevcanom i Gjurom, zupnikom crkve sv. Emerika, na biskupa Osvalda, da je on prije tri godine bez svake pravde i zakona silovito osvojio neke oranice i sjenokoSe, koje leze u kotaru laskouliCkom, t. j. u biskupskoj zem- IjiSlnoj jurisdikciji, koje su inace zakonilo od starine vlastnictvo pre- bendarah i altarisiah stolne crkve zagrebacke, i to: 12 ralih oranice i jednu sjenokoSu na dva kosca, prebendara Barnabe; za lim 32 rali oranice i jednu sjenokoSu na sedam kosacah, prebendara Emerika Kalni£ana; za tim 10 ralih oranice prebendara Blaza Kalnicana; za lim 5 ralih oranice prebendara Fabijana Kristalovcana; za tim 5 ralih oranice prebendara Martina Nartcana; jo?te 5 ralih oranice i jednu sjenokoSu prebendara Benedikta ; deset ralih oranice prebendara Stje- pana IvanSana; dvadeset jednu i pol rali oranice Gjure zupnika sv. Emerika; jo§te 24 rali oranice i jednu sjenokoSu na dva kosca pre- bendara Klementa Visocana; jo§te 5 ralih oranice prebendara Grge ZabniSana; jo§te deset ralih oranice prebendara Tome s Ciglane; jo§te pet ralih oranice prebendara Benedikta Adaka i jednu sjenokoSu nje- govu i prebendarah Mihalja i Grge; joSte tri rali oranice prebendara Andrije Ivancana; jo§te sedam ralih oranice prebendara Petra Hedri- hovcana; joSte tri rali oranice prebendarah Mihalja Gjurgjevcana, Bene-

^ Spisi 11 prebend, arhivii.

CXXXII Sbor prebendarah.

dikta Adaka i Gjure sa Magjarova i jednu njihovu sjenokoSu na dva- deset pet kosasah ; joSte sedam ralih oranice prebendara Stjepana Ro- viSdana, i jednu sjenokoSu na deset kosacah; joSte Setiri rail oranice prebendara Matije Ivandana; jo§te jedanaest ralih oranice i jednu sjenokoSu prebendarah Grge sa Magjarova i Mihalja ; joSte sedam ralih oranice prebendara Benedikta Kalnidana; joSte devet ralih ora- nice prebendara Ivana Ivancana ; joSte sedam i pol rali oranice i jednu sjenokoSu na dva kosca prebendara Matije mladjega Ivancana; joSte trideset ralih oranice i jednu sjenokoSu altarije sv. jedanaest hiljada mucenikah; joSte trideset i osam ralih oranice i tri sjenokoSe na detrnaest kosacah altarije sv. Jakoba; jo§te dvanaest ralih oranice i jedfiu sjenokoSu altarije sv. Ivana i Mateja apostolah i djev. Ursule; jo§te jednu sjenoko§u na dvanaest kosacah altarije sv. Magdalene; joSte dvadeset i pet ralih oranice i jednu sjenokoSu na dva kosca al- tarije sv. Fabijana i Sebastijana ; joSte sedam ralih oranice i tri male sjenokoSe altarije sv. Juraja ; jo§te petnaest ralih oranice i jednu sjeno- ko§u na osam kosacah altarije sv. Katarine ; joSte dvadeset ralih ora- nice i dvie sjenokoSe na petnaest kosacah altarije sv. Jeronima ; jo§te jednu sjenokoSu na dva kosca altarije sv. Pavla; joSte sedam ralih oranice i jednu sjenokoSu na tri kosca lupne crkve sv. Ivana; joSte dvadeset i pol rali oranice i dvie sjenokoSe na dvadeset kosacah ho- spitala sv. Jelisave; koje su isti prebendari i altariste od prastarih vremenah mirno i spokojno uzivali, ali u ovo zadnje vrieme silomice ih je oteo spomenuti biskup Osvaldo na njihovu ogromnu §tetu, te mole re^eni prebendarski povjerenici Mihajlo dekan i Gjuro 2upnik sv. Emerika, da .im se isti posjedi povrate.

Na lo. februara bijaSe ureceno rociSte za ovu prituzbu, gdje opet zahtievahu prebendarski punomodnici dekan Mihajlo i Gjuro zupnik sv. Emerika, da odredi skupStina, da se otete im zemlje po- vrate. Na ovu izjavu predsjednici Mihalj Orsag palatin i Stjepan Bathor kraljev sudac zaprosiSe zagrebaSkoga zupana, njegove velike sudce i priseznike, da o tom prieporu po savjesti i vjernosti prema kralju i kruni posvjedoce; na §to ovi poloziv ruke na propelo po- svjedociSe jednoglasno, da su pomenuti prebendari i altariste recene oranice i sjenokoSe u kotaru laSkoulickom od prastarih vremenah drzali i u2ivali, ali da ne mogu znati, kada li i kojim su pravom piieporna zemlji§ta doSla u prebendarsko vlastnictvo. Ovu izjavu ciele zupanije izrucili su pismeno predsjednici skupStine prebendarskim punomodnikom radi daljnje razprave.

Konacna razprava o tom bila je pred istom skupStinom istom np "- ^ebruara. Da se taj priepor rie^i, podastrli su vi§e receni pre-

Sbor prebtndarah. CXXXIII

bendarski punomodnici cetiri izprave, koje se na tu pamicu protezale, i to: jednu, biskupa Eberharda od g. 1401.; drugu biskupa Andrije od g. 1409.; tredu biskupa Ivana Albena od g. 1427., a napokon Setvrtu i to izjavu Supana zagrebaSkoga, velikih sudacah i prisel^nikah, uSinjenu netom na 10. februara, zahtievajudi na toj podlozi, da im se otcte oranice i sjcnokoSe povrate.

Protiv toga usta Ivan de Mere, punomo<3nik biskupa Osvalda, te re($e, da spomenuti biskupi Eberhard, Andrija i Ivan crkvenu de- setinu bilo od zemaljah bilo od vinogradah, uz prkos prava stolne crkve nisu bili vlastni dozvoliti ni prebendarom ni altaristam, a i sami prebendari da ne bi smjeli ni usudili se od reSenih biskupah takova §to zahtievati.

SasluSavSi skup§tina jednu i drugu stranku i proucivSi dokaze izreSe ovakov sud: po§to na temelju torn, §to je nekoS ili g. 1401. biskup Eberhardo svu desetinu bilo od prebendarskih trsjah bilo od oranicah radi osobitih zaslugah, koje je stekao prebendarski sbor, istomu za uviek poklonio; a taj njegov dar da je potvrdio i biskup Andrija, a za njim jo§te i biskup Ivan Alben, a budu<5 da su t Supan te veliki sudci i prisjednici zupanijski u glavnoj skupStini izjavili i prisegom potvrdili, da oranice i sjenoko§e u kotaru laSkouli^kom pripadaju doista i punim pravom vlastnictva pojedinim prebendam i altarijam, i da su ih prebendari od vajkada mimo uzivali, a to isti prebendarski sbor potvrdio, da je od pamtivieka mimo i spokojno uhvao recena zemljiSta i da od njih nije pladao nikakove desetine, a tim da je zastarjelost odavna ve(5 svrSila se; dok se na protiv bi- skupov punomodnik nije mogao izkazati nikakovimi biskupskimi protu- dokazi, koji bi tomu prosvjedovali i zastarjelost dokinuti mogli, to u suglasju s gospodom prelati, baruni, plemi(5i, protonotari i zaprisele- nimi prisjednici dosudiSe recene oranice i sjenoko§e prebendarskomu sboru, da ih onako u2iva, kako ih uzivao i do sada t. j. da ne plada od njih nikakove desetine niti druge kakove dace ; ali od posjedah, koje bi ovaj sbor od sada u budude dobio, a oni se nalazili u bi- skupskoj jurisdikciji, da ih inace dobiti ne moze, nego privolom bi- skupskom i pod taj uvjet, da de od ste^enih ovih novih posjedah pladati u biskupsku blagajnu duzne pristojbe i obveze.^

I s obdinom gradskom zagrebadkom tecajem XV. vieka vodio je prebendarski sbor tezku pamicu, koja mu god. 1427. silomice otela prekosavski posjed prozvan Otok, koji je g. 1270. kanonik-pojac Buza namienio sboru, da cita svaki dan u zoru misu na dast bl. dj. Marije.

* Doc. 325.

CXXXIV Sbor prebendarah.

Iztragu je o torn vodio cazmanski kaptol, a na njezinoj podlozi za- htievao prebendarski punomodnik u osminah Miholja god. 143a. pred kraljevskim sudcem Matejom Palo£kim, da izrece sud, a budud da na to ro£i§te nije poslala gradska obdina svoje punomo6iike, da ju glede te otima(5ine obrane ; to ju kraljevski sud osudio, da oteti Otok vrati, i naloHo ^azmanskomu kaptolu, da tu osudu obdini doglasi i da ju opomene, da istoj udovoli.^

Ali gradska se obdina nije pokorila, toga radi g: 1434. opeto- vano nalo2eno bude kaptolu Sazmanskomu, da pozove obdinu pred kraljevski sud, a premda ona u to ime tri puta zvana, nije se niti jedan put odazvala, to je opet na 28. septembra g. 1438. Pctar ka- nonik zagreba^ki pred kraljevskim sudcem Stjepanom Bathorom na temelju osude Mihalja Palodkoga zahtievao, da se oteti taj posjed vrati. Po§to ni tada obdina nije na sud do§la, to opet nalozi kraljevski sudac kaptolu cazmanskomu, da ju na sud iznovice pozove.* — Kad je napokon Otok povraden bio prebendarskomu sboru, nije nam po- blile poznato.

Osim borbah za obranu zemljiStnih posjedah imao je preben- darski sbor i drugih joSte borbah. U ono vrieme bio je u nas crkveni zakon, da u zupah od novdana prihoda, koji bi zakonito pripadao kojemu zupniku ili od oporudnih* zapisah, koje bi lupljanin u zivotu dao ili na samrti namienio bilo pojedinim svedenikom ili crkvam ili samostanom, da se zupnikom od takovoga dara ili zapisa davala de- tvrtina (quarta parochialis). Stari je bio obidaj u kaptolu zagrebadkom, da su u odi Bogojavljenja dolazili kanonici „s krizecom** cestitati svomu biskupu i dvor mu blagoslovljenom tada vodom posveliti. Sto je dinio kaptol prema svomu patronu, to je i sbor prebendarski radio prema svomu t. j. prema kaptolu zagrebadkomu, te taj dan obilazio kano- nicke dvorove, kroped ih blagoslovljenom vodom, primajuci uz to kakov novcani dar. Ovaj obidaj potrajao je nepovriedjen sve do go- dine 1417., ali ove godine dignuo se proti njemu Martin zupnik crkve sv. Emerika, te si to pravo ili bar detvrtinu prihoda posvojiti htio.

Proti ovoj novotariji usta sbor i prituzi se biskupu Eberhardu, koji, da se prebend ari u starih njihovih pravih nepovriedjeno zaStite, nalo2i pismom od 14. februara 1417. kaptolskomu prepozitu Matiji, Gerardu lektoru, Ivanu kantoru, Ladislavu arcidjakonu katedralnomu i Gjuri arcidjakonu bekSinskomu, te Grgi kustosu i cielomu kaptolu pod svetu pokornost, da prebendarski sbor brane u svih njegovih obicajih, pravih, dohodcih, a narocito u prilozih, koji im se davaju

* Doc. 50. 62.

* Doc. 119.

Sbor prehendarah, CXXXV

kada na bdjenje Bogojavljenja s krilecom blagoslivlju im kude, i da od toga dohodka, kao i drugih ma i oporu^nih zapisah niti (^etvrti niti ikakov dio ne ima niti jedan Supnik ove biskupije, dakle ni Supnik sv. Emerika, kojim i kojemu ujedno strogo nalaze, da glede toga u budiide ne diSu pamice, a kaptolu zapovieda, da ovu njegovu naredbu u svoj zakonik uvrsti.^

Ali proti ovoj naroSitoj biskupovoj zabrani digoSe se g. 1425. i^upnici sv. Marka i to : Antun, Pavao i Ivan, zahtievaju<5i od preben- darskoga sbora Setvrtinu oporuSne ostav§tine, koju su im namienili 2upljani gradske obcHne. Ovaj priepor, u kojem je prebendarski sbor zastupao njcgov dekan Petar, razpravljao je kanonik lektor Osvaldo, nu poSto je on na skoro umro, to je ta stvar ostala ne rie§ena; ali ipak medjutim su receni ^pnici svoje Supljane na samrtnom casu na- govarali, da ako §to oponiCe prebendarskomu sboru, da moraju sva- kako uvrstiti stavku, koja tt glasiti, da su od oporuSnoga zapisa pre- bendari duSni dati Setvrtinu ^upnikom sv. Marka. Ovakov postupak bijaSe sboru na uStrb, te je on podignuo iz nova pamicu pred kano- nikom kantorom Ivanom. PoSto bi se pred ovim sudcem cieli priepor pretresivao i stranke sasluSavale, predlozen bude biskupu Ivanu Al- benu na presudu, a on na 4. junija god. 1428. na sveSanom sudiStu izreSe, da prebendarski sbor nije dulan davati od oporuSnih zapisah iupljanah sv. Marka njegovim zupnikom nikakove zupne Cetvrtine, te im strogo zabrani takovu od sbora u budude zahtievati. Ali za slu^j, ako se tecajem vremena ikoji lupnik sv. Marka usudi podidi radi toga parnicu, da prije suda polozi petdeset marakah dinarah, od kojih da polovinu dobije sudac, a polovinu prebendarski sbor ; a ne bi li htio koji zupnik prije pamice pololiti recene svote, da se prisili na to crkvenim izobcenjem; isto tako i svakorau zupljaninu, koji znaju<5 za ovu odredbu ipak bi u oporuci naroCito spomenuo, da se od njegova zapisa, uSinjena prebendarskomu sboru, mora zupnikom platiti Setvr- tina, uzkratit it se crkveni pogreb, a za one zupljane, koji bi po ne- znanju uvrstili ovu stavku, da se ista smatra nevaljalom i niStetnom.*

Kada vec govorim o zapisih il darovih u^injenih prebendar- skomu sboru il za Sivota il na samrtnom casu, spomenuti mi je, da je g. 1433. biskup zagrebacki Ivan Alben sjetio se u svojoj oporuci ovoga sbora, te mu ostavio svekoliko svoje odjelo, troja kola i jedan hintov s konji, da podiele s cazmanskimi prebendari.* — Kanonik i

* Doc. 24.

« Doc. 53. 54.

• Doc. 63.

CXXXVl Sbor prebendarah.

arcidjakon bekSinski Stjepan FarkaSev (f 1440) podignuvSi u stolnoj crkvi oltar sv. Katarine, tim stvori novu prcbendu, davSi za oltar jedan kalez, misal, crkvcno mho i brevijar, a za prebendu dvoje trsje i oranice.^ — God. 1451. na 25. oktobra pred javnim biljeSnikom neka Jelena, kuharica kanonika nekoc Gjure, a po smrti mu kuharica njegova brata kanonika Stjepana, svoju petogodiSnju pla<5u, koju ima u to ime dobiti od reCenih svojih gospodarab, ostavlja prebendar- skomu sboru za izpokoj du§e svojih roditeljah i za svoj spas.* Ali je bilo i takovih oponiCnih zapisah, koje je sbor od ovrSiteljah oporuke morao utjerivati. Godine 1475. pred kanonikom i kaptolskim vikarom tuXio je Brcko, dekan prebendarski, da ovrSitelj oporuke Grga, brat umrloga zupnika bukoviSkoga Martina, ne <5e izplatiti njegov opom^ni zapis namienjen sboru u 25 for.; a ovrSitelji oporuke: Kelec i Antun Segin, da nisu plalili oporu^ne zapise Mihalja postolara u 1 for. i Antuna u 2 for.; za tim Benka gradjanina novoveSkoga, koji nije iz- platio oporuSni zapis 'Ambroza kuhac^a t. j. jednu kabanicu; za tim bivSu udovu Pavla postolara, udatu za JagiCi<5a, koja duguje i for. oporucnoga zapisa svoga pokojnoga mula; napokon i ovrSitelje opo- ruke i to : Dioniza Vodopiju sa Savske obale, udovu Emerika gradja- nina novoveSkoga, Grgu plemida s Vumovca i Lacka plemi<3a Sam- Sinovackoga, koji svi oporuSne zapise nisu izplatili. Na ovu tu2bu nalozi na 11. marta pomenuti kaptolski vikar Mateju, lupniku sv Marka, Gjuri zupniku bl. Margarete, i i^upniku novoveSkomu, da reCenc ovrSitelje oporuke opomene i pozove na odgovornost pred njega, od- redivSi im rok za §est danah, i to : dva dana za prvi poziv, dva za drugi, a dva za tredi ili odrje§iti ; ako ne dodju tada, neka znadu, da de ih pred vrati stolne crkve javno pozvati na sud preda sc, a ne dodju li tada, odrjeSito protiva njim postupati.*

Bilo je joSte i drugih darovah i zapisah danih il namienjenih ovomu sboru kao za njegovu bratovStinu ili za kupaliSte, koje <5emo spomenuti na doticnih mjestih.

Prebendari su stolne crkve stanovali oba§ka u svojih kudah, koje su prema tadanjoj dobi bile ili drvene ili im je donji sprat bio zidan, a gornji drven. One pak kude, koje su ili oporudno dobivali ili im ih ili pojedini kanonici ili drugi dobrotvori podigli, bile su nekoc i u Opatovini, ali najviSe u Novoj vesi.

Za onih vremenah, kada su ugarski kraljevi dolazili u Zagreb ili mimo njega vodili vojsku u Dalmaciju ili u Austriju, to su se i

* Doc. 63.

* Doc. 531. ' Doc. 160.

Zhwt i obUaji u prebendarskom sboru. CXXXVII

u kaptolske i u prebendarske dvorove namjeStali odli^niji vojnici na ▼eliku Stetu kaptola i prebendarskoga sbora. Protiva toga pritulio se kaptol kralju MatijaSu, a on pismom od 2. sieSnja g. 1471. naloii i zapovjedi banom i kapelanom ovih kraljevinah, da se ne usude smje- filati vojnikah ni u kude kanonicke ni u prebendarske, niti po njihovih posjedih, ako sami vlastnici nc bi privoljeli na to.^

Svimi posjedi, koje je sbor prebendarski imao, upravljao je on po svojoj volji kao svaki tadanji vlastelin, da i ppjedini clanovi nje- govi na svojih predijih bill su prava ^zemaljska gospoda' iroaju<^ tako zvani „jus regale", nu dakako da se kaptolu kao patronu svaka znatna promjena, koja bi se na prediju uSinila, imala doglasiti, a istom uz njegovu privolu da se izvadjala. Tako je god. 1401. Emerik pre- bendar zamienio svoje prebendarsko trsje, koje je njegovoj prebendi darovao neki biskup senjski s trsjem zagrebac^kih gradjanah Mihalja i Dimitrija.* God. 1445. na 17. decembra privolio je kaptol zagre- baSki, da prebendar Ambrozij, koji je naumio predij svoj Sopnicu naseliti, i svim onim, koji bi se na njemu nastanili, dozvolio, da su tecajem dvanaest godinab oproSteni od svake kmetske sluzbe i izvan- rednih dadah osim l^itne desetine i obi^nih darovah. Kada izmine dva- naest godinah, tada de svako kmetsko seliSte placati o Gjurgjevdanu dvie pense dinarah, a dvie o Martinju ; desetinu pako Sitnu davat <5e svomu gospodaru samo od tlacnih ili kmetskih seliStah kao i obicajne darove, dok desetina od zeroaljah, koje nisu tlacne, pripada kaptolu. Razporele li kraljevina ili kaptol kakav izvanredan nov^ni namet, duSni su ga dati.^

Kako treba za svaki sbor, hode li u slozi obastati, valjanih za- konah, tako ih je trebao i sbor prebendarski, a tim vi§e §to je imao i raznih obvezah i duznostih prema patronu t. j. kaptolu, prema svede- niCkoj sluibi u stolnoj crkvi, radi koje su i utemeljeni bill, prema medjusobnom zivotu i prema poddinjenim kmetom. Prve Statute za sbor propisao mu polovinom XIV. vieka sam kaptol i uvrstio ih u svoj sbomik; nu teSajem vremena ova Statuta trebalo je popuniti, a to s privolom kaptola g. 1468. stvorio nova Statuta, pridrzav i ona stara iz XIV. vieka. U prvom odsjeku ovih Statutah, koja se odnose samo na sbor, odredjuje se u 1. glavi: da svake godine od sada una- pricd na dan pred svetkom sv. Lovrenca, na nalog onogodiSnjega dekana, kada u stolnoj crkvi zazvoni za to odredjeno zvono, da se svikolici saberu u kapelu sv. Stjepana prvomucenika, koja je do stolne

' Doc. 268.

• Doc. 4.

* Doc. 140.

cxxxvin

/.ivot i ohiiiiji u prebendarskam sb&ru.

crkve, jer se ondje drze a ob<?e prebend arske skup§tine» i da nitko Tie izoslane, osim Iko bi zakonito zaprtc^en bio. Sakupljeni tako, da po- sjcdaju po starosti, i tu it najprije onogodUnji dekan zapovjediti ko- jemu (^lanu, da procita Statuta, da ih svatko dozna, da se moze po Djih vladati, da ne bi tko mogao redi, da ih nije poznavao. Kad se ^tatuta 2itaju, mora vladati inir i lilina.

CI. 2. govori 0 ostavci dekanovoj, te veli, da po pro^ilanib Sla- tutjh mora bivSi dekan ustati, pokloniti se subrai^i i zahvaliti tTD, da su mu za proSlu godinu povjerili dekanatsku cast, a kako su se su- braca prije sporazumjela, glasuje se po starosti za novoga dekana, a taj je, koji dobije vedinu glasovah.

CL 3. zabranjuje presiecati govorniku riec i veli, da nijedan stariji, dok besjedi mladji, niti mladji, dok govori stariji, ne smije mu presjecati govora, ved cekali, dok izgovori ; prekrSitelji loga kaznit ce se.

CI 4. veli, da nitko ne smije odbiti dckanatske casli i odre- djiije, da ako bi se tko od subrace protivio preuzeti dekanatsku sluzbu ill JTi odbio, da se izkljuci takov iz sbora, i da mu se ne daju do- hodd dotle, dok sbor inai^e ne odluci.

Cl 5. govori 0 prisezi izabranoga dekana, te veli, da novi dekan odmah u istoj sjcdnici poloziv^i ruku na sv. evangjelje i sborna Sta- tuta prisegne, a prisegu propisuje

cl. 6. u ove ricci: Ja N. dekan gospode prebendarah ove slavne crkve zagrebacke, kunem se i obedajem, da du vjerno upiavljati, §to mi se povjeri, a neulrudivo bi nastojati, da se privriedi korist i pro- bitak samoga sbora, a cuvat du savjestno, ^to se istomu IH dariije il oporuci, kao i samu njegovu ste(5evinu. Tako mi Bog pomogao i ovo sv, evangjelje.

U cl 7. nalazi se prisega, koju polaru novoimenovani preben- dari, a ta glasi: Ja N. prebendar kora ove slavne crkve zagrebacke, kunem se i obecajem gospodi i subradi mojoj prebendarora recene crkve zagrebacke, da <^u im biti vjeran, njihovu cast promicati, a blagostanje priskrbiti, da cu tajnu 6uvali, a zakone, odrcdbe i hvale vriedne njihove obicaje podpuno obdrzavati, te duinu pocast i §lo- vanje Isloj gospodi subra^i mojoj izkazati u svem, Sto je slobodno i poSteno. Tako rai Bog pomogao i ovo sv. evangjelje.

Cl, 8. nalaze, da bivSi dekan mora svomu zamjeniku predati to^an rai5un 0 svojem dekanatstvu, te zahtieva, da novi dekan pridieliv cetiri starija 1 odli^ija sudruga, preuzrac tocan racun od svoga pred- Sastnika, i to od svega, Sto je sboru poklonjeno, oporuceno ili daro- vano bilo, kao i od onoga, Sto je sbor sam privriedio t od onib stvarih, koje se ticaju samoga sbora; a o torn preuzimaziju da se sa-

^^u prtbendarskom staru.

CXXXIX

stavi zapisTitk, u kojem da se sve to^no pobilje^i, jer tt na podlozi toga i sam novi dekan morati jednom predavati racun svojemu nasljednikii.

CI. 9. zabtieva. da novo izabrani prebendari svoju priseg^ i pred sborom polazu i glasi: da kada koji novo izabrani prebendar, ako i pred kaptolom polozi prisegu, koji ga imcnovao prebendarom, to vcd po starom i hvale vriednom obif^aju mora i pred prebendarskim de- kanom i cielim sboronn iznovice recenu prisegu polozili, poloziv ruke na sv. evangjelje.

U 10. clanku nalale se, kako se mora Suvati tajna, za to, da se preprie5e sablazni, odredjuje sbor, da svaki subrat Suva lajnu, t. j. sve, §to se Ui tajno ili javno u sboru pretresivalo i zaklju^ilo, i da ju ne oda nikomu; drzne li se koji to uciniti, to de mu se uzkratiti dohodci za jednu godinu ili doile, dok sbor odredi

CI II. govori o vlasti dekanovoj, jer po starom obi5aju, dekan je glava i prvak sboru i rukovodi sbome poslove, to svaki, komu naloli dekan, da izvrSi kakov posao, koji zasjeca u korist sbora, da ga odmah prihvati i to£no izvede; a ne pokori li se dekanovoj za- poviedi, neka se izklju^i iz zadruge bratske i neka mu se uziegnu dohodci dotle, dok dekan i cieli sbor inaCe odluci.

CI. 12. govori o medjusobnoj Ijubavi i veli: da se pomnozi po- ilivanje i bratska Ijubav u sboru i da potraje od dana na dan, i tim da ostalim prednjace, odredjuje se, da, ako bi koji subrat ucinio krivdu ili nepoStenje kojenju suclanu sbora, i to javno» ili ga opsovao, potvorto ili ozloglasio, da se lakov krivac li§ava tecajem jedne godine &borske zajednice i dohodakah ili podpada, pretna povredi, dnigoj kazni.

Cl 13. govori 0 prieporu medju bracom, te odredjuje: po§to se raole slucili, da sc raedju bra(iom priepori i nesuglasja porode (kako se je to i prije dogadjalo, te se takovi priepori, mimoiSavSi sbor, prenieli na kaplolski sud i odluku kanonickoga vicca, pa se radi toga ozlovoljili kanonici ili na sbor ili na pojedinca, i tim su sami tu^i- Iclji ucinili smutnju u sboru), s toga se odredjuje, da svaki, koji ce u budude mimoi^avSi sbor (koji ima vrhu povriedah medju subracora razpravljaii i odiediti), prituiiti sc kaptolu, kaznit <5e se onako, kako sbor odredi; osim ako ne bi bio zadovoljan sborovom odlukom. islom tada slobodno mu je priluziti sc kaptolu.

U 5L 14. govori se o vlasti dekanovoj. Sborov dekan, ravnaielj fjjegov, da opravlja vjerno i savjestno sborne poslove, da ne bjesni nad subracom, da ih Ijubi i brani, le prepirke medju njiroi, koje bi se porodile, da podvrgne sudu sborovu, a njegovora privolom i od» lukom, da se krivci kazne; bude li dekan neto^n u slulbi, prosto je sboru kaznilt ga ili svr6.

CXL /Avot i obiHaji u prebendarskom sboru,

U 21. 15. DalaSe se, da prebendari Cedno zivu, s toga provodi li tko razkaiaSen ^ivot, ili dri^i li u sebe javnu razpuStenu osobu, a tim Ijagu nanese sboru, da se po zasluzi kazni.

CI. 16. bavi se Dolesmom subrafom te nalaze, da dekan posje- 6ije bolestna sudruga, ili ako je on preprieSen, da nalozi komu od subra<5e, da ga posjeti i utjeSi ; ako je siroma§an, da mu se iz skupnih dohodakah pomogne.

Cl. 17. veli, da ako tko od subrac^e tako oboli, da ne mole ni svojih poslovah obavljati ni na brevijar i na drugu sluzbu u crkvu dolaziti, ili ako li tko po dekanovu nalogu u poslovih samoga sbora bude zakonito odsutan, da takove moraju zamjenjivati u crkvenoj slul^bi zdrava subra<5a.

£1. 18. gOYori o zajedni^kom poSitanju, te zapovieda, da mladji prebendari u prohodu i svagdje i na svakom mjestu bilo u crkvi ili izvan nje, daju i izkazuju starijim poCitanje i prednost.

Napokon 21. 19. prepovieda, da se nijedan prebendar ne smije silomice urivavati da preotme komu supportanciju : budu6 da mnogi niti ne cekaju, dok izmine podpuna godina supportancije kojega su- brata, d& dok mu jo§te i kanonik ne izplati dulne supportancije, to se oni ved urivavaju, da rou ju preotmu ; takovi uriva^i neka se kazne obicnimi kaznami t. j. da se li§e tecajem godine udrulbe i dohodakah.

Drugi odsjek ovih Statutah, akoprem sadrfaje neke odredbe glede bogoslu2ja, ali ima tuj i takovih, koja se odnose na sbor kao sbor. Tako n. pr. clanak 10. govori o desetarih, te veli: budud da su se glede pobiranja moraveSke desetine sbivale svadje i prepirke, to se odredjuje, da od sada dva prebendara, jedan stariji i jedan mladji, koje de izabrati sbor, preuzmu odmah desetinanje. Tko bi se ustru- 6avao to primili, da mu se sustegne dio u desetinskom prihodu.

Ci. 11. govori, kako desetari imadu popisivati desetinu. Cesto se dogadja, da su racuni desetarah netoSni il pogrjeSni, s toga se od- redjuje, da oba desetara il jedan od njih priobdi sboru i to odmah do petoga dana (kako desetinanje svr§e), tocan i podpun desetinski registar pod globom od jednoga forinta.

CI. 12. odredjuje, da desetari moraju pobirati desetinu na svoj troSak, jer oni, a ne prebend arski dekan, dobivaju od desetine dvo- struki dio, ali ipak sbor im dati mora, §to je za pisanje potrebno. JoSte, ako desetari ne poberu desetine do Lovrinja, to se li§avaju svih prebendarskih dohodakah dotle, dok podpunu desetinu ne uru2e sboru.

£1. 13. govori o oporuCnih zapisih, te odredjuje, da kako su navadni kanonici i ostali vjemi sboru §to oporuCiti ili darovati, to da se isti ne pokaSe nezahvalnim, mora dekan, kada se kakov oporuSni

Zivot i obi^aji, — BratavHine, CXLI

zapis ucfini, dojaviti ga subradi i tada 6e pjevati jedan zavjetnu misu Da 5ast sv. Bogorodice na njezinu oltaru, a drug! „o angjelih", a tredi misu za umrle.

CI. 14. gOYOri o ukopu kanonikah. Kako kanonicl obi^vaju tielo umrloga biskupa nositi i u groD polagati, to se odredjuje, da fetve- rica ili Sesterica mladjih prebendarah moraju nositi umrlo tielo ka- noDika. Tko bi to propustio, liSen je oporuSnoga zapisa toga kanonika.

^l. 15. odredjuje, da na sprovodu umrloga kanonika moraju mladji prebendari nositi barjake, kadilo i blagoslovljenu vodu.

CI. 16. govori o kazni, tko ne bi doSao na sprovod i odredjuje, da moraju svi osobno prisustvovati sprovodu. Tko hotice izostane, taj se liSava oporu(^noga zapisa: izostane li koji dekanovom privolom, to, po§to su prije svi clanovi prisutni sprovodu dobili forint u ime truda, to istom tada taj u preostatku sprovodnoga prinosa ima svoj dio. Tko ne dodje na sprovod ili ne bude kod vecernje za umrloga, da plati deset beckih novcidah ; tko izostane od jutarnje za pokojnoga, deset soldah ugarskih neka plati.

Cl. 1 7. govori o dekanovoj pladi. PoSto dekan obavlja sve po- slove ovoga sbora, valja da ima i nagradu ; da pako veselije obavlja svoju sluzbu, to mu sbor doznaCuje od oporucnih zapisah, prinosah i milostinje (izuzevM desetinu) dvostruki dio.

Cl. 18. spominje o zalihi i potroSarini sbornoj. Budu6 da se Sesto sluci, da se sbor mora vi§eputa i parbiti za svoj dohodak, to da se takove parbe brze rieSavaju, treba imati u pripravi novacah, pak se odredjuje, da se kod svake nov£ane diobe pricuva jedan dio za sbome potrebe.

Napokon, dadne li tko gospodi prebendarom za trud, §to su doSli na sprovod, vi§e nego pojedincu pripada, t. j. forint, to dekan od cieloga sprovodnoga dobitka ima jednaki dio, a mjesto obicnoga forinta dobiva dva.

RratovUine. Onom vec naredbom, gdje je svaki dan u zoru morao pjevati jedan sborni clan misu na cast bogorodi^inu i ovim nepre- kidnim njezinim caSc^enjem sacinjavao je prebendarski sbor osim svoje sborne korporacije joSte i posebnu bogorodicinu bratovStinu, kakove su u srednjem vieku obicajne bile, i kojoj su clanovi mogli postati i svjetovnjaci, koji su za zivota ili na samrtnom casu darovali kakov bogoljubni prinos, te tim postali dionici milostih, koje su takovoj bile udieljene.

Ovakova bratovStina ili kako se na latinsku „kalendinum* zvala, postojala je u prebendarskom sboru ved prije polovine XIV. vieka, ali svrSetkom istoga ili pocetkom XV. vieka nestalo je. Da se indi

ex LI I Bratavitine. Crkvena sluiba,

obnovi CaSdenje BogorodiCino u stolnoj crkvi, koje je radi siroma§lva sborova i drugih nesgodah jenjalo, odluCi g. 1 466. prebendarski sbor, da se ova bratovStina uzkrisi i nazove ^bratovSlinom majke milosrdja" i propisa joj uvjete a narocito, koji se odnose na samu njezinu crk- venu slu2bu.

Ovom je bratovStinom upravljao prebendarski dekan, a u pri- pomo<5 dodieljena su mu bila dva najmladja prebendara, kojib bijaSe dulnost sakupljati od bratovStinarah dobrovoljne prinose po Zagrebu i u bliinjoj mu okolici.

Tko je god zaielio poslati clanom ove bratovStine, morao se je predstaviti dekanu i umoliti ga, da ga u bratov§tinu primi. Obvezao se onda, da 6e nastojati o njezinu boljku i godimice prinositi koliko uzmogne.

Za Clanove bratovSline bijaSe i posebna knjiga matica, u koju ih je dekan upisivao, i lo najprije godinu i dan, kada je tko pri- stupio, za tim ime i staled njegov, bilo muzkarca il zenske, te pri- nosni dar kao n. pr. po forintii il vi§e, a ima ib i po nekoliko nov- cidah. Nekoji su Slanovi davali prinose i u naravi, kao: krmke, ulje, vosak itd. U ovih spomenicih dva se takova dara spominju, i lo go- dine 1499., kada su ovrSitelji oporuke prepozita Mihalja za spas njegove du§e dala sboru i for., a bratovStini krasno ruho, na kojem bija§e izvezen zlatan kril u vriednosti 10 for.; — a ovrSitelj oporuke Petra kanonika lektora takodjer za spas njegove du§e dao 1 for, a bratovStini jedan velik i liep kov2eg za spremanje bratovStinskih stvarih.^

Kada je umro koji £lan bratovStine, to su mu bratovSlinari bili na pogrebu nosedi u rukab zapaljene „kaledu§ke^ t. j. bratovStinske

Crkvena sluzba. Prema zakladi, koju je g. 1270. uc^inio kanonik Buza poklonivSi predij Qtok^ da se svaki dan u zoru pjeva misa na £ast Bogorodicinu, tujeobvezu ovrSivao sbor neprekidno i u XV. vieku, a morao ju pjevati tjedan danah onaj prebendar, koji bijaSe na redu, a prebendarski dekan morao je paziti na to. Za svaki nemar ili propust morao je krivac platiti 10 ugarskih nov^idah, od koje svote dobio je polovinu onaj, koji je tu misu mjesto propustnika od- pjevao, a drugu polovinu dekan.

Osim ove obvezne mise i lo ve<5 rano u XV. vieku (t. j. g. 1414., kada je ovomu sboru biskup Eberhard darovao polovinu moravecke desetine,) bijaSe sboru za ovaj dar duznost u nedjelju poslije svetka 11.000 mucenicah djevicah od pjevati vecernju za umrle biskupe, a u

* Pag. 532.

Crkvena s/uiba^

CXLII!

ponedjeljak odpjevati jutamju s hvalami i jednu pjevanu misu u istu namjenu, dok je laj dan obaSka svaki clan bio duzan il osobno il po kojem sveceniku odcitati za pokojne biskupe jednu lihu sv. misu pod globom od 20 dinarah,

Napokon obvezna bija^e i bratov^Siinska misa tako, da na svaku svelkovinu bl. dj. Marije morali se na zapovied dekanovu sabrati svi prcbendari obuceni u rokelah u kapelu bL dj. Marije ili u lievi kor slolne crkvc, gdje je odmah poslije rane mise morao prebend ar, na koga je red do5ao, uz assistenciju dvojice mladjih clanovah odpjevati misu na cast Bogoiodice, kojoj su svi do svrSetka morali prisustvo- Tali. Povrh toga moiali su prebendari (t j, polovina njih jednoga tjedna, a druga polovina drugoga) svaki dan pjevati u koru slolne crkve: ^asove, vecernju, jutarnju i hvale i to svaki osobno, ill iko bj bio zapriecen, morao je mjesto sebe poslati zanijcnika. O lib za- mjenicih govore prebendarski ^tatuti^ te odredjuju : budu<5 da se ceslo sluci, te su mnogi ili holice odsutni ili zakonito zaprie^eni, pa mjesto sebe §alju u crkvu takova zamjenika, koji ne umije ni pjevaii, d^ ni U8ta olvoriti, to se nalazc. svakomu, koji bi bio zakonito zapriecen, da ima to prijaviti dekanu, a on da odredt prebendara, koji de ga zamieniti, Propusti It iko to prijaviti dekanu ill po5alje li nevje5taka, platit tt globu 12 novcicah be^kih.

Uz crkvenu sluzbu bili su prebendari, dakako uz nagradu, u u kaptolu zagreba^kom a narocito u poslu vjerodostojnoga mjesta, kao pisari. Kaptot ih takodjer slao, da u njegovo ime uzposiave novc posjedne raedje. ill da uvcdu koga u posjed itd,

Kako u svakom sboru ima Ijudih razne tudi, tako i taj nije bio bez njih, a navla;^ bilo je lakovih, koji su vriedjali svoje patrone t j. kanonike, toga radi na i* augusta 1472. zakljuci kaptol, bude li koji prebendar dva puta opomenut radi nedoslojnnga pona^anja spram kaplola, pak se ne popravi, da ce mu s mjesta oduzcii prebendu i allariju. A po5to se prebendar Andrija Zelincanin na opetovane opo- mene nije popravio, dapace spram kaptola surovijim bivao od dana na dan, to mu sc ovim oduzima prebcnda te se iz sbora izkljucuje, a prepovieda se i dekanu i svakomu clanu, da s njim ne obce.* — Godine pak 1494, na 14, augusla prcd kaptolom zagrebackim pre* bcndari: Franjo sa SeSkova i Martin izpod Obeda pismeno obri^u, da ne dc u svojih dvorih drzati zene zla glasa, niti dozvolili, da ih posjeduju. Prekrfie 11 ovu izjavu, da smjesta gube nadarbinu.*

O kupaliStu, koje btjaSe vlastnictvo prebendarskoga sbora, spo- menuii cu nize.

* Doc 179.

• D«>c 37f.

CXLIV Frifostojna crkva i bogosiuije.

Prvostolna crkva i bogosluije. O osnutku dana§nje stolne crkvc, njezinu gradjenju i sudbini od XIIF— XIV. vieka progoyorio sam jur u I. sv. str. CXXXVIII — CXLI., a sada 6u nacrtati njezinu pro§lost u XV. vieku. Nastavljanje izgradjenja stolne crkve dovrSilo se prve cetvrti XV. vieka, tim, da su sa sjevera i juga sagradjcni bili visoki zidovi sa isto tako visokimi babicami, a iz nutra §est vi- sokih a vitkih kamenib stupovah, §to je sve namienjeno bilo, da nose tri visoka i jednakosvodna crkvcna broda, te je bilo donekle bar spojeno sveli§te i dvie mu poboSne kapele ili apside sa crkvenim proceljem i zvonici. Ako nam ime toga dobrotvora dograditeija i nije poviest zabiljezila, a ono ga je ovjekovjecilo klesarsko dlieto u kamenu.

Na svakoj sjevernoj i ju2noj babici pobo^nih crkvenih brodovah iz vana i na svakom glavnom stupu, koji sada nosi troji jednako vi- soki crkveni svod, uklesan je jedan isti grb, ^oji predstavlja na stra^njih noguh stojedega lava pru^enih prednjih pandjah, a taj grb bio je zagreba^koga biskupa Eberharda Albena (1397 — 1420). Osim ovoga obilje^ja joSte je jedno, koje nas sili, da gradnju sredine crkve ili trih jednakosvodnih visokih brodovah* stavimo u ono razdobje, kada je Eberhard bio biskupom. U gradjenju tako zvanom gotskom medju drugom i tre<^om njezinom periodom ili medju g. 1380 — 1420. gradile se po Evropi tako zvane „Hallenkirche" t. j. crkve, u kojih su pobo^ne ladje bile tako visoke kao i srednja. Ovakov na^in gra- djenja ako svojom visinom i ve<5im svjetlom 2ini doduSe vanredni utisak, ali mu manjka onako lino izradjena radnja, kakovom se odli- kuju gotske crkve za prve i druge gradjevne periode.

Biskup indi Eberhard po($eikom XV. vieka sagradio je u stolnoj crkvi zidove i stupove za tri jednako visoka broda i tim dogradio donekle stolnu crkvu t j. spojio njezino svetiSte sa proceljem; jedino samo na jufnoj strani crkvene sgrade nedogradjen ostao je prostor t. j. sadanja peta i §esta babica sa zidom, a to izgradi (kako svjedo(^i uzidani grb) njegov brat i nasljednik Ivan Alben (1420 — 1433). — Ovaj isti Ivan oporuS na 14. o2ujka god. 1433. zagrebackoj stolnoj crkvi osim polovine svoje srebrenine i prekrasno vezenih sagovah joSte 1500 for., da se posvemaSno dogradi, t. j. nadsvodi ili bar krovom nadkrije §to je sagradio i on i biskup Eberhard; osim toga odredi, da se polovina od dohodakah Kamengrada (Kuwar) i varoSi Koprivnice, (koje mu gradove zalozio kralj Sigismund za 7000 for.), dok ovi gradovi budu u zalogu, upotrebi za korist stolne crkve i to dotle, dok ih kralj ne izkupi, a ostala polovina da je bratu mu Ru- dolfu Albenu.^

* Doc. 63.

Prvostolna crkva, CXLV

All Rudolf nije oporucnu namjenu svoga brata biskupa Ivana izvrSio, jer stolnoj crkvi ne odstupi polovine dohodakah Kamcngrada i Koprivnice, a toga radi obratili se ovrSitelji biskupove oponike na kralja Sigismunda, koji mu na 20. julija 1433. strogo zapovjedi, da pomenulu polovinu recenih dohodakah stolnoj crkvi odmah odstupi. * Za tu kraljevu zapovied Rudolf Alben nije ni najmanje hajao, s toga se opetovano ovrSitelji oporuke pritu2e kralju, a taj mu iznovice strogo nalozi, da to^no izplati i daje stolnoj crkvi polovinu dohodka od Ka- mengrada i Koprivnice.* Ni ova stroga opomena nije koristila, da- pa(3e Rudolf Alben ne samo da nije zadovoljio, §to bi po oporuci biskupa Ivana duzan bio uciniti, vc<5 je i tvrdio, da je biskupova oporuka nevaljana, a uza to joSte uzkratio je izplatiti stolnoj crkvi i altarijski zapis, koji joj namienio nekadanji njezin biskup Eberhard Alben. —- Protiva takovoj oCitoj nepravdi dignu se kaptol zagrebaSki i zatraSi u kralja Sigismunda pomod, te kralj na 16. marta g. 1434. nalo^i nadbiskupu ostrogonskomu Gjuri, da proti Rudolfu Albenu sudbeno postupa, da ga presluSa i osudu izrec^e.'

Povrh kralja obratio se kaptol u toj stvari i na bazilejski cr- kovni sabor, koji takodjer zapovjedi recenomu nadbiskupu, da Rudolfa prisili, da izplati stolnoj crkvi pripadne joj oporuSne zapise. Prema kraljevomu i bazilejskoga sabora nalogu nadbiskup Gjuro zapovjedi na 26. juna r. g. Ivanu, opatu zagrebackih Cistercitah, da Rudolfa osobno opomene, da ili svojoj duznosti zadovolji, ne de li, da ga pred njega pozove na sud. — U cetvrtak ili 8. julija ode opat Ivan na Medvedgrad, gdje je tada Rudolf kao vlaslnik stanovao, da ga opo- mene ili na sud pozove; nu poSto ga on nije htio preda se pustiti, to opat pred sabranom njegovom druzinom i domadimi proglasi nad- biskupov poziv i sto sadrzaje, te pred njimi pozove Rudolfa, da se za trideset danah stavi pred nadbiskupov sud ; ne stavi li se, neka znade, da ce se proti njemu svom strogosti zakona postupati.*

Napokon a to najviSe posredovanjem : Ivana, biskupa kninskoga i upravitelja opatije Bijenicke, te plemicah: Gjure bisazkoga i Ivana Tola susjedgradskoga skloni se Rudolf Alben, pak kanoniku kantoru Ivanu i ostalim ovrSiteljem oporuke pokojnoga biskupa Ivana Albena uruci prema oporucnomu zapisu polovinu Kamengrada i Koprivnice sa svimi zaseoci, dadami, trsji, Sumami , oranicami, livadami, pri- rodom itd., da se dade u korist stolne crkve; pridodavsi ovakov uvjet,

> Doc. 66.

« Doc. 67.

• Doc. 70.

* Doc. 73.

10

CXLVl Prvostolna xrkva.

da ako kralj Sigismund ill koji njegov nasljednik za svotu od 6166 for. i 300 kmetah izkupi zalozeni Kamengrad i Koprivnicu, da polovina i od nov^ne svote i od kmetovah pripadne slolnoj crkvi, a polovina njemu. Ovu svoju izjavu radi vedega jamslva u ime svoje i svoga sina Leonarda i potomSadi dao je takodjer pred kaptolom cazman- skim, kao vjerodostojnim mjestom, napisati i peSatom potvrditi, ob- rekavSi u ime svoje i unucadi, da <5e ju J^vrsto drzati svetom i neopozivom.^

Osim oponiSnoga zapisa biskupa Ivana Albena u ovih se spo- menicih spominje joSte zapis nekoga Henrika Enlzendorfa od 7 1 3 for., namienjen stolnoj crkvi za njezine potrebe. Ovu svotu morao bi iz- platiti Entzendorfov ovr§itelj oporuke Friderik Lamberger, ali ju nije izplatio, ved za sebe pridrzao. Istom po Lambergerovoj smrti zahlievao je kaptol zagrebacki, t. j. njegovi punomocnici : kanonik kantor Bartol, Sljepan Topnav, arcidjakon vara§dinski i Martin arcidjakon vaSkanski od Lambergerove bra<5e : Ulrika, Friderika i GaSpara, kao baSlinikah, da recenu du2nu svotu izplate. Ovo zahtjevaSe na 25. marta g. 1471. re^eni punomodnici pred javnim bilje^nikom u Cakovcu, gdje prisutna tri Lambergerova brata odvratiSe na to, da se oni ne ustrucavaju iz- platiti Entzendorfov zapis, ali da de ga dati u ruke Entzendorfovu sinu Vilimu, pa da on kao baStinik izplati taj ot^ev zapis. Ovoj se izjavi protivili kaptolski punomodnici, veledi : da bi bio htio pokojni Entzen- dorf da mu taj zapis sin izplati, bio bi i oporucno tako odredio, a budud da je htio, da ga Lamberger izplati, a novae je i onako u rukah Lambergovacah, za to ga neka i oni izplate.* — Da li je taj zapis bio izpladen ili nije, ne imamo viestih.

Tecajem XV. vieka za vrieme krvavih sukobah medju kaptolom i gradskom obdinom i sa samosilja grofovah Celjskih bila je stolna crkva cesto u velikoj opasnosti. U onom sukobu na Margaretinje go- dine 1433., kada su oruzani gradjani provalivSi na kaptol poplienili ga, nasrnu^e i na stolnu crkvu u nakani da ju orobe i zaklonjene u njoj kanonike poubiju. No poSto im takov nasrtaj zapriecili oruzani Ijudi Dioniza bana i biskupa Ivana Albena i mnogi stranci, koji su tada prigodom velikoga sajma u Zagrebu bili, to samo izbaciSe na stolnu crkvu mnoge strelice.^ — U onoj predstavci, koju je kaptol zagrebacki podnesao kralju MatijaSu (1457 — 1490), spominje se naro- cito: „da u ovo posljednje doba grofovi Celjski popalili su kaptol,

* Doc. 74.

• Doc. 269. « Doc. 68.

Prvostolna crkva. CXLVII

a stolnu crkvu juriSali";^ torn sgodom bez dvojbe da je stolna crkva lezko morala nastradati.

Biskup se Osvaldo (1466 — 1499) odvallno stavio na to da izvida rane, koje je stolnoj crkvi zadao zub vremena i neprijateljska mka. Prije svega uznasloja on, da crkveno svetiSie, gradjeno od biskupa Timoteja (1269.), koje bija§e mnogo nize od srednjega crkvenoga broda, koji je, kako rekoh, pocetkom XV. vieka podignuo biskup Eber- hard Alben, povisi, t. j. da svetiSte ucini jednako visokim sa srcdnjim crkvenim brodom, to je sruSiv (po svoj prilici vrlo oSteden) svod nad svetiStem podignuo novi jednake visine sa srednjim crkvenim brodom. Da je on to doisto u(3inio, svjedoSi njegov grb, koji se do nedavna vidjao uklesan visoko na desnom svetiStnom zidu i stupovnih glavicah u presbiteriju ; a svr§iv§i nadsvod jenje cieloga svetiSta postavi u njemu god. 1489. novi veliSanstveni oltar.

Dogotoviv tako svetiSte, trebalo ga nadkrili novim krovom, a uz njega obje pobocne kapele sv. Marije i Ladislava i sakristiju. Ovo nadkrivanje pocelo je mjeseca kolovoza g. 1491., kako nam svjedoci ugovor, koji je sklopio kanonik Luka rodom iz Du brave s tesarom Blazem iz Vrbovca. TroSak za nadkrivanje imao se namiriti iz ku6ie pristojbe kanonickih dvorah (taxa domalis), koji je iznosio 387 for. Uvjeti, pod kojimi se obvezao tesar Blal (ne racunajuc^ drvo i zeljezo, l\o je kaptol dao), da de nadkriti svetiSte i obje pobocne kapele te sakristiju bijahu, da mu se plati 45 for. i dadu dvie suhe slanine ili mjesto njih 2 for. a uz to joSte 40 kablovah novoga vina. G. 1492. i sveliSte i obje pobocne kapele bile su nadkrivene.

Za tim je zelio biskup Osvaldo nadsvoditi tri velika crkvena broda. Potrebitu za to gradju morali su voziti biskupski kmeti, na- rocito oni blizu Zagreba, a po§to je za taj ogroman posao trebao viSe silah, to pismom od 16. oklobra 1495. zamoli kaptol, da mu i on svojimi kmeti pripomogne, narocito da voze vapno i pjesak.*

Prije nego li je poceo svoditi recena tri crkovna broda, sagradio je na dokrajku sveti^ta i dvih mu pobocnih kapelah tri empore ili kameni hodnik, te je tom neumjestnom gradjevinom pregradio stolnu crkvu i zastro pogled na svetiSte i pobocne mu kapele.

* Doc. 319.

* Venerabiles, nobis amice dilecti! Illi pauci colon! nostri in districta illo zagrabiensi ad omnes illos labores sufFicere non possunt. Unde rogamus vos, vclitis etiam cum vcstris adiuvare et circa ecclesiam et etiam inducturam cimenti ct arenc, ut labores illi citius consumari possint. Ex Chasma in festo beati Galli abbatis. Anno 1495. — Osvaldus eppus cccl. Zagrab. — Act Cap. ant fasc. 92. nr. 35.

if

CXLVIII Prvostolna crkva, Oltari.

SvrSivSi taj posao poceo je nadsvodjivati re&na tri crkvena broda, ali ih nije dovrSio, jer ga smrt zatekla. U oporuci, pisanoj 15. aprila 1499., u kojoj, osim oporu2enih nekih dragocjenostih stolnoj crkvi, veil: „po§to crkva zagrebaSka od svoga zasnutka bijaSe dosta zanemarena i nikada posve dogradjena, u kojoj koliko mogoh izgra- diti dadoh, a da se zapoSeto gradjenje nastavi i dovrSi, ostavljam 10.000 for.^

Oltari i njihave zaklade, Rano ve<5 u XIII. vieku naSlo se bogo- Ijubnih duSah, koje su na slavu bozju, a na duSevnu korist vjernih i za spas svoje duSe u zagrebackoj stolnoj crkvi ill podigli nove ol- tare ill jur postoje<5e nadarili il novcem il im ustupili nekretnlne za uzdrXavanje svedenikah dotiSnih oltarah. SvrSetkom XV. vieka bilo je u stolnoj crkvi do 15 oltarah vi§e manje posjedi obdarenth; a to jer se teSajem toga vieka prilagali baS znatni prinosi za njihovu na- darbinu. Tomu za dokaz sluzi nam pismo bana Friderika Celjskoga, koji kao „tutor et advocatus ecclesie cathedralis* doznavSi od kaptola zagrebaSkoga, da ima u kraljevini mnogo plemi<5ab, koji, da se po- ve(5a i uzvisi sluSba bozja u stolnoj crkvi, a za izpokoj i svojih i roditeljskih du§ah, voljni su darovati svoje posjede, toga radi na molbu kaptola isti se ban po svojoj uzviSenoj i prvoj casti, koju ima kao namjestnik kraljev, rado odazva, te pismeno na 4. augusta 1452. dozvoli, da mo2e svaki 2itelj ove kraljevine stolnoj crkvi darovati svoje nekretnine.*

Glavni Hi veliki oltar bio je u svetiStu. Kada je druge polovine XIII. vieka biskup Timotej od temelja sagradio svetiSte, posvetio je u njemu godine 1269. novi glavni oltar. Ovaj Timotejev oltar poslije dvie sto godinah zamienio je drugi velicanstveniji i dragocjeniji, koga biskup Osvald nadsvodivSi sveti§te podignu god. 1489., staviv§i na nj ovaj nadpis :

Praesulis Osvaldi sunt hec monumenta laboris. Hoc ti rex regam Christe dicavit opus.

Na glavnom oltaru citala se svaki dan tiha sv. misa, kojoj je stavio zakladu biskup Ivan Alben, oporucivsi godine 1433. u to ime 31s for.*

Oltar bl. dj, Marije. U lievoj apsidi ili pobocnoj kapeli do sve- tiSta, sagradivSi ju 1284. biskup Timotej posveti na 21. kolovoza novi oltar na 2ast bl. dj. Marije, koji je ondje stojao dva stoljeda, kada

* Doc. 394.

* Doc. 164.

* Doc 63.

Prvostolna crkva. Oltari, CXLIX

ga za biskupovanja Osvaldova zamieni novi, §to ga na 19. juna 1496. posveti Gjuro biskup roSnanski.^

Ohar sv, Ladisiava. U desnoj sveliStu poboCnoj kapeli, sagra- divSi ju biskup Timotej g. 1275., posveti oltar na cast ulemeljitelja ove biskupije kralja Ladisiava. Nakon dva vieka taj je oltar bio od- stranjen, a na njegovo mjesto oko god. 1496. postavi biskup Osvaldo novi oltar.

Oltar sv. kriia stojao je u stolnoj crkvi ved poSetkom XV. vieka, jer je biskup Eberhard Alben (f 1420.) u2inio zakladu, da se na torn oltaru svaki dan jedna misa pjeva, a jedna ^ita za spas njegove du§e i porodice Albenah, davSi u to ime bivSe neko^ gradske, a njemu od kralja Sigismunda darovane posjede: Kraljevec, Cerje s maltom, Ko- biljak, Sviblje i Nart. — Koje i kakove je borbe radi te zaklade vodila stolna crkva, odnosno njezin kaptol s gradskom ob<5inom, opisao sam u naslovu: ^Gradski posjedi i borba za nje** (str. XXIX — XXXV).

Kolator rektoraia toga oltara, kao i svih drugih, s kojimi je bila nadarbina spojena, bijaSe kaptol zagrebaSkL Davaju<^i on nadar- binu toga oltara, stavljao je kadkada i uvjete, pod kojimi bi ju predao pojedincu na doSivotno u^ivanje, n. pr. godine 1466. na 29. septembra udielio je kaptol kanoniku Mateju Kelkedu rektorat i nadarbinu toga oltara uz uvjet: da <^e u re^enih altarijskih posjedih davati desetinu od svinjah ili ju novcem jzplatiti, da ce izvanredni namet, nametne li ga kaptol na te posjede, toSno pladati.*

Oltar 10.000 mu^enikah jur god. 1481. imao je 30 ralib oranice i jednu sjenokoSu.'

Oltar sv, Fabijana i Sebastijana (god. 1481.) imao je 35 ralih oranice i jednu sjenokoSu.*

Oltar sv, Jurja (god. 1481.) imao je 7 ralih oranice i tri male sjenokoSe.^

Oltar sv. Jeronima (god. 1481.) imao je 20 ralih zemlje i dvie sjenokoSe na petnaest kosacah. Re2ene godine bio je rektorom toga oltara kanonik lektor Ivan. — Ovomu je oltaru zalofila Stana, udova Kleroenta Ki§a iz Mikcevca posudivSi altarijski novae, Sestnaest kmetskih seliStah, i to: §est naseljenih, a Setiri pusta u Marincu; Setiri nase- Ijena u JakuSevcu; tri pusta u Mikcevcu, pa kada ih nije mogla iz-

» Doc. 383.

• Doc. 252. ' Doc. 325.

* Ibid, » Ibid.

CL Prvostolna crkva, Oltari.

kupiti, to ih kralj MatijaS godine 1481. dosudi recenomu oltaru i za- povjedi, da se njegov reklor uvede u njihov posjed.*

Oltar sv. Jakoba (god. 1481.) imao je 38 ralih oranice i tri sjenokoSe na 14 kosacah.^

Oltar sv, apostolah Ivana i Matije i sv. Ursule (g. 1481.) imao je 12 ralih oranice i sjenokoSu.*

Oltar sv. Katarine, koji je utemeljio i posjedom nadario kanonik Stjepan, sin Farka§ev (f 1440.), imao je god. 1481. 15 ralih oranice i sjenokoSu na osam kosacah.

Oltar sv. Magdalene spominje se ve6 godine 1441.; ove bo go- dine na 11. maja njegov rektor Gjuro Meglec javio je kaptolu, da mu je novoveSki 2upnik Petar kao ovrSitelj oporuke roznanskoga bi- skupa KonStantina kao ostavStinu predao u ime zaklade za laj oltar jedno zemljiSte u Novoj vesi s vrtom do potoka MedveScaka, dok mu je on odplatio za to 20 for.* Ovomu je oltaru Ladislav, sin Nikolin a unuk Ivana iz Brezovice, za posudjenih mu 60 for. u zlatu zalofio osamnaest kmetskih seliStah u Brezovici; no kada nije htio zalozene posjede izkupiti, dapace sam ih uzivao ne plativSi duga, utu2io ga god. 1468. rektor toga oltara zagrebackoj zupanijskoj skup§tini, koja je naloSila literatu Mihalju sa Gjulinca, da ga opomene, neka izplati ili §to je duzan, ili neka ne uziva zalozene posjede; ali je duznik Ladislav odbio jedno i drugo.* — Godine 1481. imao je taj oltar sjenokoSu na dvanaest kosacah.^

Oltar sv. Pavla (g. 1481.) imao je sjenokoSu na dva kosca. — God. 1495. na 3. februara kaptol je zagrebaSki nekoS altarijsku kudu sv. Bernardina, bivSu u Novoj vesi, koja ako li i popravljenom bila ipak je s vremenom znatno propala, pripojio altariji sv. Pavla, jer je rektor toga oltara Ivan arcidjakon goricki privolio, da se dva novo- veSka zemljiSta, koja su spadala oltaru sv. Pavla prodadu, a dobljen novae da se dade altariji sv. Bernarda.'^

Napokon spominje se joSte u XV. vieku mali oltar u svetiStu stolne crkve, u kojem se cuvalo presv. tielo, koji je sagradio biskup Osvaldo i opruCno odredio, da se pred njim pokopa.®

* Doc. 327. ' Doc. 325. » Ibid.

* Doc 132 ^ Doc. 261

• Doc. 325 » Doc. 375

• Doc. 394.

Bogosluije, CLI

Bogosiuije. U stolnoj crkvi obavljahu slu2bu bofju kanonici uz pripomod prebendarskoga sbora. U I. svezku (str. CXLII) spomenuh neke ustanove biskupa Augustina Kazota glede slu2be bolje i navedoh kakove su pedepse nemarnim bile odredjene. U XV. vieku k posto- jedim ve<5 odredbam pridodane bijahu i neke nove, kojimi se toSnije oznaSuje svacija duSnost. Na 12. maja g. 1488. biskup Osvaldo od- redi, da dostojanstvenici t. j. prepozit, lektor i kantor, te arcidjakoni i kanonici magistri, stanovali oni u kraljevini gdje mu drago, osim onih, koji su pravno ili u drzavnoj slul^bi odsutni, duSni su dodi u Zagreb na gluSnu nedjelju te prisustvovati svim crkvenim obredom velikoga tjedna sve do biele nedjelje ili do vazmene osmine; joSte duini su prisustvovati na Duhovske svetkovine, na Tjelovo, na uza- §a§(5e Marijino, na Stjepanje, na posvetilo stolne crkve, na Sve svete, na holxtnt blagdane i na Bogojavljenje. Oni pako, koji ne bi mogli svoje odsude valjano opravdati, liSavaju se svih dohodakah, koji su spojeni s ovimi svetkovinami, van ako li komu radi vaznih razlogah biskup tu pedepsu oprosti.^

Prema ovoj odredbi stvori na 3. januara g. 1489. kaptol ovaj zakon: Glavne su svetkovine: Bozi<5, Stjepan muSenik, Ivan evangje- lista, Nevina djeca, obrezavanje Gospodinovo, Bogojavljenje, Sviednica, navjeStenje Marijino, Cvjetnica, veliki cetvrtak, petak i subota, Uskrs i dva sliedei^a dana, uzaSaSde Gospodinovo, Duhovi i dva sliede<5a dana, Trojstvo, Tjelovo, Ivanje, posjet Bogorodicin, Majka bozja snjezna, uza§a§<5e Marijino, Stjepan kralj, posvetilo stolne crkve, narodjenje bl. dj» Marije, Miholje, Svi sveti i zacede bl. dj. Marije.

U ove svetkovine obavljaju slulbu bolju, t. j. mise, pjevanje, ctenja poslanicah i evangjelja oni dostojanstvenici, a uz njih oni ka- nonici, koji su na ploci u sakristiji napisani , i to osobno. Tko ne bi sam osobno mogao obavljati, neka nadje zamjenika, ako i ne baS istoga stepena ili casti, ipak treba da je kanonik. Taj zakon vriedi i za one, koji su pravno odsutni iz Zagreba, a i za domade, koji bi bill zaprieCeni, da ne mogu osobno sluzbe obavljati.

U ostale blagdane pjevaju mise ili oni dostojanstvenici ili oni kanonici, koji su napisani na ploci, ili osobno ili po zanijeniku, ali svakako kanoniku. Pjevanja pak i Ctenja mogu u te blagdane izvrSi- vati micsto kanonikah i drugi sposobni svecenici t. j. prebendari, samo za to, da ne bade pomanjkanja u sluzbi bozjoj.

U svetkovine. kada zvoni veliko zvono, svi dostojanstvenici i ostali kanonici moraju prisustvovati jutamji, a koji se ne bi mogao

» Doc. 348.

CLII Bogosluije, Orguije.

zakonito izpri^ti, platit tt globu, kako zakon odredjuje. — U ostale pako svetkovine i po nedjeljah, kada ne zvoni veliko zvono, samo oni kanonici moraju prisustvovati jutarnji, koji su na ploS napisani; ostali nisu obvezani, van hode 11 dragovoljno do<5i.

Da se stvoreni laj zakon to^no obdrSava, svaki kanonik, koji ne bi ni osobno ni po kojem kanoniku zamjeniku obavio propisane crkvene sluSbe, neka se globi i to: za svaku propuStenu misu da plati 25 solidah, a novae da dade kaplolski vikar onomu kanoniku, koji bi mjesto propustnika obavio slu2bu. IzvrSi li tako propu5tenu slu2bu svedenik ne kanonik, da mu se dade manja nagrada, a njezin preo- statak da se podieli medju djake i siromake. Tko propusti pjevanje, da plati 1 2 solidah ; za Stenje 6 solidah , za evangjelje ili poslanicu, slu^i 11 sam biskup misu, da se propustnik globi sa 25 solidah. U djelatne dane propusti 11 koji kanonik da ni osobno ni po kojem za- mjeniku ne odslulli mise 11 ne odpjeva evangjelja ill poslanice, da plati 45 solidah t j. za misu 30, za evangjelje 10, a za poslanicu 5. Duznost je pako kaptolskoga vikara bditi na to, da radi cijega pro- pusta ne jenja sluzba bo3^,ja, t. j. mora se brlnuti o zamjeniku, a nje- gova je takodjer skrb, da od nemarnikah utjera globu.^

Zvonani stolne crkve morao je svaki kanonik, ako je bio te- cajem jedne godlne odsutan, platiti kao odStetu u ime misnoga offer- torija 35 solidah; a za manje odsude po razmjeru.*

Orguije. Polovinom XV. vieka, kad su orgulje usavrSili, pridavSi im pedale 1 klaviaturu za obje ruke s uzkiml tipali, na kojih se iz- vadjali 1 poluglasovl, bile su one stalno uvedene u stolne crkve, pa i vrlo rano u crkvu zagrebadku. Mi ih ovdje nalazimo vec za druge polovine XV. vieka, kada su namjeStene bile troSkom blskupa Osvalda. U ovih spomenlcih' spomlnje se god. 1494. „ Andreas, organista". — Po poznatom nam onodobnom raSunarskora Izkazu zagrebaSke stolne crkve, ove su orgulje ved god. 1493. popravljane bile;* a kao orga- nlste tuj se spominju kanonici: Ivan (f 1491.) 1 Andrija (1493 — 1494).

» Doc. 351.

* Doc. 340.

* Doc. 372.

* 1493. Pro reformacione organi magistri operis pro labore eiusdem iuxta conventionem cum eodem factam dedi flor. XIV. Item magistro Andree organiste pro certis necessariis emendis ad reformationem organi dedi in toto in diversis ter> minis flor. II. et solidos 89.

Item Michaeli tiller pro laboribus suis circa organum factis dedi flor. II. — Act. Cap. Ant. fasc. 101. nr. 1 1.

Moc'i svetacah, Dragocjenosti, CLIII

Modi svetacah. U slolnoj crkvi od davna cuva se tielo Nevinoga djeteta ubijenoga po zapoviedi Irodovoj. Stara je predaja, da je to diete poklonio kialj Andrija II. godine 1218. povralivSi se s vojne iz sv. zemlje; no domad historik kanonik KrCelid inace pripovieda: „Telo vindar ono sveto deleta jednoga od HerodeSa po narodjenju KrisluSovom med druge detce pomoru, tulikajSe krvolocno vumorjcno, koje vu ove slolne cirkve s poboznostjum sveti se, ni skerb bila Au- guStina (Kazotija 1303 — 1322) nego Pavla XXII. od priSetka biskupa, koj nje s poboznum pomodjum Ludovika pervoga kraija vugerskoga od BeneSanov mir s Ludovikom delajuceh, dobil je okolo leta 1357. i ovde postavil."^

Bilo §10 bilo, ved sredinom XV. vieka naumio je kaptpl zagrc- ba£ki za ovu svetu mo(5 sakovati dati dostojan srebren sandu^ic, pak je god. 1455. dao zagrebackim zlatarom Pavlu i Benediktu trideset $est i pol marakah srebrena novca, a povrh toga joSte neSto neiz- radjena srebra, da izrade sahraniSte za to sv. tielo. AU kada su oni jedan ved dio toga srebra u re^enu svrhu izradili, po£ela je bjesniti po Zagrebu straSna kuga. Bojedi se kaptol s te zaraze tulnih poslje- dicah po svoje srebro, toga kaptol na 15. decembra 1455. svekoliko radjeno i neizradjeno preuzeo od recenih zlatarah, davSi im za to pismenu potvrdu.*

DragocjenostL Da je stolna crkva imala u svojoj riznici liepih dragocjenostih, svjedo2e nam : „Dva inventara prvostolne srkve zagre- baCke iz XIV. i XV. vieka*, koja sam tiskom objelodanio.' Ali i u ovih spomenicih ima viestih o dragocjenostih, koje su joj oporu2no bile namienjene. Biskup Ivan Alben (1433) osim novca, §to ga je ostavio za popravak crkve, oporucno joj je namienio polovinu svoje srebrenine, da se njom urese sv. mo<5i, sakuju kale2i itd., a osim toga joSte mnogo skupocjena vezena sukna i slikami protkanih sagovah, bogoslu2nih knjigah, kazulah i sjajno pontifikalno odielo.* — Biskup pak Osvaldo (1499) osim nov^anoga velikoga zapisa, da se stolna crkva dogradi, ostavio joj srebreni vrS sa srebrenom zdjelom za pranje rukuh kod pontifikalne mise; za tim za svetkovinu velikoga 2etvrtka t j. za pranje nogah: srebreno pozladeno barilo srednje velicine i dva srebrena manja na stalcih, dvanaest srebrenih tanjurah, od kojih su Setiri pozladena, dvanaest velikih srebrenih zdjelah i tri male za

^ Kr<5eli<5. ^ivlenje bl. Augustina Kazoti str. 22.

• Doc 183. 184.

' Starine jagosl. akad. knj. XIII.

* Doc. 63.

CLIV Dragocjenosti. Krvava sinoda.

balsam ; dva veca srebrena pozladena sviednjaka, sahraniSte za korpo- ralia zlatom i biserom obloSeno i dnigih joSte dragocjenih stvarih.^

Dragocjenosti pohranjene u sanducih, duvale se pomno u nu- tarnjoj sakristiji pod vrhovnim nadzorom kanonika kustosa, all ipak, kada je nastala osobito velika nulda bilo po crkvu bilo za kaptol, to ih kaptol zalagao, ali zalolfene izkupljao, n. pr. god. 1427., kada je kaptolu nametnut bio izvanredni i pretezki drlavni namet, a ne- mogav podmiriti ga niti najamninom vedih posjedah niti vlastitimi prinosi, to je velikom 2alosti ,non sine iristicia* prisiljen bio zaloliti streto posudje t. j. kaleze.*

Krvava sinoda, U XV. vieku, u koliko doznasmo, obdrlavala se u stolnoj crkvi jedna samo sinoda, a i ta bijaSe krvava. PostavSi u maju god. 1466. nastojanjem kralja MatijaSa Osvaldo Tuz biskupom zagreba(^kim, da se toliko nuldna stega u svedenstvu provede, a u obde da se poremedeno stanje biskupije uredi, pismom pisanim u Bu- dimu sazove svedenstvo u sinodu na 26. aprila 1467., ali ju radi svojih drlavnih posalah odgodi na 9. svibanj. Na taj rok sabra se svedenstvo u Zagrebu, ali biskup sam niti je doSao niti je mjesto sebe poslao ucenjake i ucitelje bogoslovja, koji bi mogli spasonosnimi sa- vjeti mnogo djelovati o duSevnom i materijalnom poboljSanju doma- dega svedenstva, ved je upravo kao za priekor i ponizenje svedeni^ke casti odredio, da prisustvuju svjetovnjaci plemidi i to: Ladislav Gre- bengradski, podban ; Grga Fodrovedki, Antun Kopinac, Gjuro Briga, Herman sa Cave i Gjuro sa SuSice sa svojom pratnjom. Sinodi je predsjedao Osvaldov generalni vikar Stjepan, biskup gjurski.

U subotu indi na 9. maja zapoSela se sinoda u stolnoj crkvi, ali od straha pred provalom svjetovnjakah pod zakljucanimi vrati. Dok su sabrani u stolnoj crkvi svedenici sluSali sinodalni govor i razpravljali o svojih potrebah, za to su vrieme sluge i vojnici po- menutih plemidah i na naroCitu njihovu zapovied provalili u njihove stanove, potrgali kljuSanice i silom provalili u sobe, te ih sasvim oplienili i plien posvojili; za tim se raziSli po gradu, da pretraie, nije li koji svedenik odsutan, te susretavSi putem kapelana 2upne crkve sv. Marka, koji je nosed svetotajstvo i§ao k bolestniku, navaliSe na njega, te ga oplieniSe do koSulje, otev§i mu brevijar i novce, koje koje je uza se imao. Drugoga takodjer svedenika, koji je u toj zupi poslije svecane mise izaSao iz crkve, uhvatiSe i sasvim oplieniSe.

* Doc. 394 » Doc. 48.

Krvava sinoda. CLV

Budud da se sinoda radi vaznih stvarih morala nastaviti slie- dedega dana, a najvi§e s toga, da se zasluzni svecenici pohvale, a ne- hajni i lo§i ukore i pedepSu, to su re^eni plemidi sa svojom pratnjom, koji kod takovih svedenickih obtuzbah ne bi smjeli prisustvovati, kako im je to i naroSito zabranio sinodalni predsjednik, no oni ne samo da ne otidoSe, ved £uv§i, kako se nekoji svedenici radi svojih manah osudjuju na kaznu, podigo§e grozan smieh i porugu.

Napokon u utorak ill na 12. maja, kada se sinoda imala za- kljuditi sa pjesmom zahvalnicom i blagoslovom sa svetotajstvora, taj dan, kada je na glas velikoga zvona odmah nakon objeda svedenstvo pohrlilo u crkvu, a sabrav se ondje, htjelo zatvoriti crkvena vrata, da sigurno bude pred svjetovnom provalom i kada su torn sgodom oplienjeni svedenici tralili od svjetovnjakah svoje otete stvari, to vi§e reCeni plemidi ogordeni tiro zahtjevom digo§e viku na svedenstvo, a na tu viku sakupila se silna svjetina, te izvukavSi madeve, naperiv§i lukove i uzvitlavSi buzdovane, dodim opet nekoji kamenjem u rukah provaliSe kao biesni u crkvu, te navaliSe na kanonike i svedenike, teiko ih izraniSe i izmrcvariSe. Nekojim prebiSe ruke, drugim noge, a nekim polomi§e rebra, nekim ramena, a nekojim izderaSe lice. Tako se tiro nasrtajera okrvarilo svekoliko crkveno tlo, te je jedan svedenik ostao na mjestu rartav, a za mnoge se svaki das ocekivalo, da de iz- dahnuti. Jedini predsjednik gjurski biskup Stjepan, koji je za doba s izlolenim svetotajstvora i s nekoliko kanonikah utekao u sakristiju, sretno se spasili.

Nezadovoljni ovim svetogrdnim pokoljem receni plemidi, a na- rodito joSte Petar Gudovacki, upravitelj biskupskih dobarah ; Ladislav Grebengradski, podban ; Grga Fodrovedki i Petar bisazki, da do zad- njega novcida oglobe svedenstvo, izmislili su i nametnuli rau neki prinos tobol u dobrotvorne svrhe, dok je u istinA bila najprostija pljenitba, te pod prietnjom smrti ili zatvora razporezali nekoje svede- nike na 10 for., koji bi jedva mogli 2 for. platiti; nekoje na 20 for., koji bi jedva 6; druge opet na 30, koji bi jedva 10; a napokon nekoje dak na 40 for., koji bi u najvedoj sili jedva 15 mogli do- prinesti.^

Ovaj krvavi postupak i nepravde nanesene svedenstvu sabranom u sinodi, dadoSe sakupljeni svedenici ,po javnom notaru Stjepanu de Marcbus upisati kao prosvjed, koji odaslaSe papi Pavlu II. trazedi pomod u njega. Kakovim je uspjehom urodio laj prosvjed, ne imamo daljnjih viestih.

» Doc. 253. 254. 256.

CLVI LaSkouliika t kaptolska iupna crkva.

U biskupskoj i kaptolskoj jurisdikciji ill oblasti bile su u XV. vieku tri lupe: laSko ill vlaSkouliSka, novoveSka 1 sv. Emerika pred stolnom crkvom. Najstarija je bila

LaikaulUka iupa, ona bo, kako sam uzlvrdio (sv. I. str. CXLV) postojala je pod naslovom bl. djev. Marije prije nego li i biskupija zagreba^a bila utemeljena. Za ovu sam zupnu crkvu rekao joSte, da su prvi biskupi zagrebaSki obavljali u njoj sluzbu bolju, dok se je gradila prva stolna crkva ili od god. 1093. pa do god. 1217., kada je sagradjenu stolnu crkvu kralj Andrija II. polazed ovuda vojskorn, da oslobodi sv. zemlju, velikim dao sjajem posvetiti. U tatarskoj pro- vali (1242.) nestalo je ove prastare laSkouliSke zupne crkve, a na njezinih ru§evinah podigoSe novu, koju posveti§e na cast sv. Antunu, pod ovim bo imenom spominje se ona (1350.) u najstarijem popisu zupah zagrebaCke biskupije. La§koulicka zupa sacinjavala je i posebnu obdinu, koja je povlasticora reSenoga kralja Andrije, dok je on bio joSte slavonskim vojvodom (1198.), podpala pod pokroviteljstvo bi- skupah zagrebaSkih. O laSkoulickoj obdini za XV. viek imamo jednu samo viest, naime da je god. 1452. pred njezinim sudcem Urbanom neka gradjanka zagrebackoga Gradca i sin joj Zivan prodali za 5 for. svoju oranicu zagrebackomu kanoniku Andriji.^

O laSkouliSkoj zupi teSajem XV. vieka poznato nam je samo to, da je njezinu lupniku pripadalo §est kabalah gornice od jednoga trsja u gradskoj obdini. Godine na ime 1445., kada je trgovac Ambrozij gradjanin prodao svoje trsje sa stajom u gradskoj obdini gradjanom Leonardu i Eraeriku, sinovom kovaSa Nikole, inade svojim sestridem, za 1 5 for. u zlatu, prodao ga uz obvezu, da moraju od njega davati svake godine §est kabalah gornice.*

Godine 1499. biskup Osvaldo medju drugimi zapisi ostavio je ovoj 2upnoj crkvi 50 for.^

Od zupnikah laSkoulickih dvojica su samo poznata i to: Va- lentin, koji bijaSe ujedno i prebendar stolne crkve (1451 — 1453.)* i Matej (1461 — 1489.). U ovoj zupi bila je i uboznica sv. Anluna, o kojoj du govoriti nile.

Zupna crkva sv, Emerika^ gradjena pocetkora XIV. vieka, stojala je upravo pred stolnom crkvom. U koliko nam je poznato, u toj crkvi bio je i oltar sv. Bernarda, kojemu je Jakob arcidjakon goricki pred svojimi ovrSitelji oporuke, kanonici: Matijom prepozitom dazmanskim i Fabijanom sa RoviSda te gradskim sudcem Bla^em Stojmilidem

* Doc. 161. ■ Doc. 139.

• Doc. 394.

Kaptohka zupna crkoa, CLVII

ostavio u ime vjecne altarije svoju kudu s vrtom, pi?nicom i sgra- dami u Novoj vesi. PoSto je novoveSke obdine zemaljski gospodin bio tada kaptol zagrebadki, to je Matija 6i§kup, altarista oltara sv. Ber* narda, zamolio kaptol, da taj oporu^ni zapis prihvati, a kaptol na 20. augusta 1468. odobriv§i ga zahtievao je od novoga posjednika, da od te ostavStine nosi spram kaptola sve duznosti, kao i ostali gra- djani novoveSki, i da ne pocini nevjere spram kaptola.^

I ovoj crkvi oporudio je biskup Osvaldo god. 1499. dvadeset i pet for.*

Pod ovu 2upu spadao je kaptol zagrebacki i jedan dio napucene do tada Opatovine, i tu je on pobirao dohodak Stole i od oporucnih zapisah cetvrtinu, ako su ti zapisi bill namienjeni izvan ajegove crkve. Bio je tada obiSaj, da je prebendarski sbor u oci Bogojavljenja obi- lazio s ^krilecom" kanonidke dvorove, kroped ih blagoslovljenom vodom, a za to je dobivao i novcani dar. Sve do godine 1417. ovaj je obicaj potrajao nepovriedjen, ali tada se dignuo proti tomu Martin, lupnik sv. Emerika, te to pravo kao Xupnicko htio prisvojiti. Proti njemu se obrati prebendarski sbor na biskupa Eberharda, koji na 14. februara r. god. nalozi kaplolu zagrebackomu, da brani sbor u njegovu pravu, a narocito glede prilogah, koji mu se davaju, kada na bdjenje Bogojavljenja s krizecom blagoslivlje kude, a da i od toga dohodka, a ni od oporucnih zapisah ne ima davati fetvrtine ikojerou zupniku zagrebackomu, dakle ni i^upniku sv. Emerika.^

Ovaj je zupni beneficij imao veliki vrt iza dominikanskoga laSko- ulickoga samostana, a kroz taj je vrt protjecao potok Medve^cak i natapao ga izkopanimi prekopi. Godine 1434. nekako mjeseca junija provalili su gradjani zagrebacki u taj zupni vrt, sasjekli zelje, povrde pogazili i izkopane prokope zasuli, i jedan dio s one strane MedveSca- kove, §10 je bio u njihovoj jurisdikciji, posvojili. Proti tomu nasilju bijaJe na 6. julija pred Matkom Talovcem i plemidkimi sudci po- dignuta tuzba, i poSto se nagodbenom izpravom, sklopljenom g. 1392. medju kaptolom zagrebackim i gradskom obcinom, bjelodano dokazalo, da onaj dio zupnoga vrta, ako do du§e i le2i u gradskom podrucju, ipak da ostaje vlastitost zupne crkve sv. Emerika, to je obdina iz- gubila pamicu i odsudjena bila da plati globu od sto marakah di- narah, od kojih da dobije dvie strani sudac, a tredu zupa sv. tlmerika.*

* Doc. 260. - Doc. y)\. ^ Doc. 24.

* Doc. 72.

CLVIII Novoveika iupna crkva.

Od 2upnikah sv. Ernerika poznati su nam: Martin (1417) i Gjuro (1481), koji bijaSe ujedno prebendar stolne crkve, te je kao takov pred iupanijom zagreba2kom vodio parnicu proti biskupu Osvaldu, koji je silom posvojio mnoge prebendarske i altarijske oranice i li- vade lelede u laSkoulickom podrucju. te je i parnicu dobio.^

Novoveika iupna crkva sv. Ivana, NaselivSi g. 1344. kaptol za- grebagki Novu ves i proglasiv gradjani nove naseljenike i utemeljiv ondje zupu, sagradio je ondje Ivan arcidjakon goricki i crkvu sv. Ivana. (Vidi sv. I. str. CXLV — CL.) Ova ako i drvena crkva u XV. vieku obilovala je vcd liepira irautkom, kojim je i pomogla svojim kolatorom, kada bijahu u najvecoj biedi. Godine bo 1423., kada se kralj Sigismund spremao da otme Mljetcanom Dalmaciju, nametnut bijaSe kaptolu neizmjerno velik ratni naniet, dl, prietilo mu se, da de mu kruna zaplieniti imanja. Da se to uzmogne podmiriti, morao je kaptol Toplice, Sisak i druge vede posjede iznajmiti i udariti namet na kmetove, pak premda i jo§te su pojedini kanonici iz svoga do- prinieli, ne bijaSe dosta, ved moradijahu joSte zaloziti i zlatne kaleze iz stolne crkve. A kada ni sve to nije dostalo, od zupne crkve novo veSke pohranjenih u kaptolskoj sakristiji 320 for. u zlatu uzajmi 283 for., da podpuno podmiri ratni namet, a za preostatak od 17 for, kupi sedam ralih oranice u Zeloru do ribnjaka, te tri rali oranice dvie sjenokoSe u laSkoulickom kotaru. Da zupna crkva za taj posu djeni novae ima jamstvo, dado5e se joj u zalog nekoje svoje ako i opustjele prekosavske posjede, kao SaviSde i Otok sa Prevlakom, te jedan mail predij s tri kmetska seliSta sa svimi berivi, prihodom i novSanim nametom, pridrzavSi samo za sebe desetinu od onih kmetah, koji bi se ondje naselili i koju, po§to se nasele, istom iza §est godinah davati budu duzni. Odredi jo§te i to, da kmelom na lib zalozenih pre- dijih sudi kaptolski sudac sa sebskim sudcem zupnika novoveSkoga, a Stibru od recenih kmetovah da bere zupnik novove§ki; te pridoda, ako li bi s vremenom nastojao kaptol, da mu se ta predija povrate, ili bi zupnik to za^elio, to ce mu kaptol izplatiti za njih 283 for. u zlatu, a kad ih tako kaptol preuzme, to <fe, ako bi na njih tecajem vremena §to nova sagradjeno bilo, procienivSi vriednost novih tih sgradah i izplativSi je preuzeti recena zalozena predija.*

Osim toga imala je zupna crkva u kotaru laSkoulickom sedam ralih oranice i jednu sjenoko§u, za koju se svojinu morala parbiti (1481) s biskupom Osvaldom, sto je to njezino vlastnictvo htio posvojiti.^

• Doc. 325.

• Doc. 48.

• Doc. 325.

Novoveika iupna crkva. Crkveni redavi: Cisfercite, CLIX

■ ^-^— —

Na samrtnora casu za popravak i potrebStinu noTOveSke lupne crkve oponicio joj g. 1499. biskup Osvaldo 100 for.*

Prvoga hipnika novoveSkoga Bla2a, a po njemu i nasljednike god. 1351. odlikovao je biskup zagrebaCki Nikola naslovom dvorskoga biskupskoga kapelana, te im bijaSe dulnost u stolnoj crkvi pjevati mjesto biskupa mise u one nesveSane dane, u koje je red doSao na biskupa kao hebdomadara. Za nagradu ovoga tnida imali su zupnici novoveSki tredinu desetine u onom dielu moravecikoga kotara, koji je biskup desetinao. Pa kada je g. 1414. biskup Eberhard to biskupsko dcsetinanje prepustio prebendarskomu sboru, naroSito je zahtievao, da se ^upniku novoveSkomu i nadalje daje pripadna mu desetinska trecina.*

Osim toga zupnici novoveSki iraali su u XV. vieku u Remetincu preko Save osam naseljenih kmetskih seliStah a dva pusta ; u Zitnjaku 2etiri naseljena seliSta a jedno pusto; u Kosnici jedno naseljeno i jedno pusto seliSle, te zaselak Hrelide preko Save. Na Savi kod Jele- nova broda od svakoga mlina dobivahu darove: o bo2i<5u kopuna i veliku pogacu ; o vazmu jedan sir i jednu pogacu ; na uznesenje Ma- rijino jednu kokoS i jednu pogacu, a o Martinju dar u novcu t. j. 40 bedah, od kojih se 300 brojilo u forint. — Povrh toga imao je novo- ve§ki zupnik jedan mlin na potoku MedveScaku, od koga mu je pladao mlinar o Stjepanju jedan forint i mljeti mu je bio duzan za kudnu potrebu braSno bez svakoga ujma; drugi mlin bijaSe na potoku Tr- navi, od kojega je dobivao o Miholju jedan forint. U Bukovcu il Da- vidovcu, gdje je imao i svoje trsje, pobirao je gornicu od tamoSnjih trsjah,^ te mu se prigodom berbe od svakoga trsja davao kabal moJta, dva ugojena kopuna, a od svakoga kopaca jedan bee; od oranicah pako u Bukovcu dobivao je od svake rali jedan kabal zitnoga pri- rasta; napokon od trsjah, prozvanih Okii§-sel, njih na broju devet, takodjer u Bukovcu, pobirao je uz desetinu dva kopuna, kabal vina u ime gornice, a od svakoga kopaca dva beca, a to za to, jer su ta trsja bila nekoc crkvena. Napokon je uzivao podpunu desetinu od trsjah u Domkovcu, koju su mu vlastnici u kucu dovezti morali.

Crkveni redovi u oblasti biskupsko-kaptolskoj bijahu ovi:

Cistercite, koji su imali samostan u danaSnjem Dolcu, a do njega crkvu sv. Marije, na istom mjestu gdje je i danaSnja (sv. I. str. CLI — CLIV). Sredinom XIII. vieka dobili su na uzivanje posjed na

» Doc. 394. * Doc. 19. ' Doc. 20.

CLX

Citiircite,

Savi prozvan Crni otok ili pravije Crnijin otok ui tivjet, da ga saini obradjuju; a iznajme li ga, da ga samo gradjanom zagrebackim smiju dati u najara. No prve desetine XV. vicka nt prkos rcccne obveze uslupiSe ga u najam zagrebackomti kananiku Stjepano Farka5u. Pro- liva lakove povrede digia se gradska obdina, le je njezin sudac Feiar Safar Irazio u kraljice Barbare, koja je tada boravila u Koprivnici, da se sklopljen ugovor sa Sijcpanom Farkalara ukine, a Crni olok da Cistercite onako iznajme, pod kakovimi su ga uvjeli priroili, Na 6. aprila g. 1416. zapo?iedi kraljica cistercit^komu opatu, da poraenuli otok ill iznajmi iii ustupi u feudalno uztvanje kojemu gradjaninu za- greba^komu. Ne ce li ucinili lo» ona de naloliti biskupu Hberhardu» da ga on na to prisili.*

Cistercili bijahu takodjer vlaslnici jednoga diela dana§nje Opato- vine ill onoga prostora do njihove crkve i samosiana (vicus mona- sterii). Na lom prostoru bilo je i kucah, a njihovi su gospodari imali spram samosiana neke obveze, God, 1441, pred cistercitskim opalom Ivanom Konrad Rav5ar svoju kudu do cisiercitske kapele sv. Leo- narda sa svimi sgradami i pivnicom zamienio je sa Seboldom Ma- jerom, nadkuhacem Ulrika grofa Celjskoga, koji mu uz svoju kucu dao ]o5ie 40 for» ali lako, da Seboldo i njegovi potomci budu duzni svake godine davati samo&tanu 200 dinarah i tri obi^ajna dara, na ime: o vazmu 12 jajah, jedan sir i za dinar kruha; na dan Stjepana kralja dva pileta i za dinar kruha; a o bozlda dva kopuna i za dinar kruba. Ucini li pako kada Seboldo ili njegovi potomci vjerolomstvo ili nevjeru spram samostana, izgubit ce kuc^u i sva prava; (e ako li bi kada Seboldo ili njegovi potomci hijeli prodati ovu ku<5u. d.i nba- vieste o lom Rav5ara i njegovu Itnsi}

Cistercilom ostavljahu takodjer gradjani zagrebai^ki osobito na samrtnom casu ili nekremine ili novcani dar, a od loga bijahu duznl davati zupnikom sv. Marka zupnu celvrlinu, Kakova je u torn polo- vinom XV. vieka nastala parnica medju lupnict sv. Marka i samo- stanom cistercitskim i kako su Cistercite bili osudjeni da su dtiint dati od oporucnih zapisah lupnu cetvrtinu, spomenuo sam u ^'^•^} razpravi na XIV. strani,

Vi^ spomenuti Seboldo Majer ill Majerviscr postarSi kastelan^ u Rakovcu, gradu grofovah Celjskih, osnovao je oko go^ altarijsku zakladu u cislcrcitskom samoslanu sa sx^y% ^^ ,a_. ,

svojih roditeljab, darovavSi mu u to ime jcdno

' Doc, 17. * Doc, 133,

Cisterciie. CLXI

Novacih do savskoga broda sv. Jakoba s pripadajudimi oranicami, livadami i jednim naseljenim kmetom Tomom pod taj uvjat, da samo- Stan to zemljiSte nikada prodati ne smije.^

Cistercite su za svakdanju doma(5u posluSbu imali pod svojim samostanom uz potok MedveSSak naseljene kmete, koji su oudje sta- novali u kolibah pleterom uSinjenih, a slamom pokrivenih. No kada su Turci poceli udarati na ove strane, a naro£ito na Zagreb, od straha da oni provalivSi u Zagreb ovih pleterah ne upale, (a tini mogao bi izgoriti i kaptol i zagrebaSki Gradac), zapovjedi Cistercitom kralj Ma- tija§ na 14. julija 1476., da ove pleternjaSe moraju sruSiti do temelja, a kmetove da presele u kaptolsku utvrdu. Ne uSine li toga, naloSit de banu, da ih on dade sruSiti.^

Posljednji trag zagreba^kim Cistercitom nalazimo ovdje joSte mjeseca oktobra god. 1496., kada je opat Nikola jednu samostansku ku<5u u Opatovini prodao postolaru Grgi Sedinu za 16 for. uz obveze, da plax5a od nje svake godine o Gjurgjevu u ime ^inla Setvrt forinta i 20 nov^idah, a isto toliko o Martinju i da dava obi(5na tri dara t. j. o vazmu jedan sir, 16 jajah i za dinar kruha; o Stjepanu kralju dva pileta i za dinar kruha; a o bolidu dva kopuna i za dinar kruha; za tim da isti Sedina za livota i na samrtnom Sasu mo2e ovu kudu dati i oporu(3iti komu bode, ali samo svjetovnjaku. Pocini li pak iz- dajstvo spram samostana, izgubit de kudu, jer de ju samostan opet za se prisvojiti.

Poslije te godine ne nalazimo sporaena Cistercitom u Zagrebu; bez dvojbe od straha pred turskom provalom izselili se po svoj prilici u Zatedno u Kranjskoj, gdje je bio samostan njihova reda. U opo- rudnora na ime zapisu biskupa Osvalda od 15. aprila 1499., gdje se ostavlja za popravak krova crkve bl. dj. Marije u Opatovini 50 for., ne spominje se vi§e, da je ta crkva samostanska.^

Cistercitski opat u zagrebackom samostanu nosa^e castan naslov cuvara pravicah stolne crkve (conservator jurium cathedralis ecclesie), te je kao takov obavljao razne sluzbe za stolnu crkvu il njezin kaptol. Kada je godine 1453. biskup zagrebacki Benedikt uz kaptolsku pri- pomod popravio i uredio hospital sv. Jelisave pred stolnom crkvom, davSi novdanu svotu za obskrbu bolestnikah i uzdriavanje rektora toga hospitala i stvorivSi zakone za upravu, zamolio je tadanjega papu Nikolu v., da on to apoStolskom vlasti potvrdi. Hotedi se papa o svemu torn todno obaviestiti, nalozi cistercitskomu opatu Matiji, da

* Doc. 217.

* Doc. 301.

* Doc 394

1 1

CLXII Cisterctte.

taj hospital pregleda, a u£injene odredbe glede njegove uprave, pro- nadje li ih valjanimi, da potvrdi ili prema potrebi preinaCi.^

Papa pak Aleksander VI. na 27. marta g. 1493., poSto mu se pritulio Stjepan, rektor ubo2nice zagrebackoga Gradca, da su se Nikola Vesnetid i njegov sin Gjuro, Martin mesar, Ivan Taljan i mnogi drugi gradjani ogrieSili o novae re^ene uboznice, nalozi opatu zagrebackih Cistercitah, da krivce pozove preda se, da ih presluSa i §to treba, odredi; ne pokore li se, da ih pedepsa crkvenimi kaznami.*

JoSte za trajanja bazilejskoga koncila (1431 — 1449.) utu2io je ovomu Ivan, rektor kaptolskoga hospitala, plemii^a Hermana sa Cave i njegovu mater Ursulu, da su osvojili neki hospitalni predij. Na to je koncil ovlastio opata zagrebackih Cistercitah, da povede iztragu i shodna odredi. Poslije dugoga priepora i otezanja opat je napokon iz- ob<5io Hermana i njegovu mater ; ali se oni protiva toga utekli u za- §titu kralja MatijaSa, tvrdedi, da opat u ovom prieporu, koji se tiSe lih svjetovne stvari, nije bio vlastan suditi, jer taj spor po svojoj naravi morao bi bio rieSiti glavni biskupov upravitelj dobarah, te je toga radi opatov postupak neopravdan; s toga nalozi kralj (1465.) cistercitskomu opatu, da izobcene odrieSi, a parnicu svede na svje- tovno sudiStc pred glavnoga biskupskoga upravitelja svjetovnih dobarah.'

Kada se godine 1408. gradjani zagreba^ki pritu^ili kraljici Bar- bari, da je arcidjakon Ladislav, glavni upravitelj dobarah biskupa Eberharda, pobravSi od njih desetinu 2itnu i vinsku, po2eo pobirati desetinsku §estnaestinu, koja od vajkada pripada gradjanom, odredila je kraljica, da dok se kralj povrati i priepor rieSi, da se nepravedno pobrano 2ito i vino sahrani u opata cistercitskoga.*

Po smrti zagrebackoga biskupa Ivana Albena (1433.), kada je njegov brat Rudolf oklievao izruciti stolnoj crkvi posjed Kraljevec, koji joj reSeni biskup dao u ime vjecne altarije, to su ovrSitelji opo- ruke zatrazili pomod u koncila bazilejskoga, a taj nalozio je ostro- gonskomu nadbiskupu Gjuri, da proti obtuleniku postupa. Nadbiskup je zatraho cistercitskoga opata Ivana, da Rudolfa osobno opomene, da dulnosti zadovolji. Opat Ivan, osobno doSavSi u cetvrtak na 8. julija 1434. na Medvedgrad, opomene doisto Rudolfa i pozove ga na sud.^

* Doc. 172. 174. ' Doc. 370.

* Doc. 243. "* Doc. 15.

» Doc. 73.

Cistercite. CLXIlI

Samostan zagrebackih Cistercitah bijaSe takodjer vjerodostojno mjesto, te je opat njegov pod samostansku pecat izdavao strankam ili razne povelje u ovjerovljenu prepisu ili druge javne izprave. Go- dine 1435. izdade gradskoj obdini opat Ivan vjerodostojan prepis one povlastice, koju joj godine 1397. podao kralj Sigisraund, na ime, da se gradjani u karnom posiupku ne smiju pozivati na svaciji sud.^ — Sliedede godine (1436) isti opat na molbu izaslanikah gradske obdine dade joj u ovjerovljenu prepisu dva pisma kralja Sigismunda, kojimi se kori ban Matko Talovac, §to je nekoje prieporne zemlje medju kaptolom i gradskom obcinom dopitao kaptolu i kojih su radi po- zvane bile obje stranke na kraljev sud.*

Opate zagrebackih Cistercitah u XV. vieku ovlastio je basilejski koncil, da su vlastni i svedenike i svjetovnjake izobditi, a izobdene odrieSiti. Kada je godine 1443. kralj Vladislav zabranio kanonikom zagrebackim, da se ne smiju pokoriti biskupu Benediktu, a jer ih je taj radi toga izobcio, to se oni na taj biskupov postupak prituzili papinomu legatu kardinalu s. Angela, a taj odredi opata zagrebaCkih Cistercitah, da ih odrieSi, jer je nade, da 6e se kanonici izmiriti s bi- skupom. Ne izmire li se za cetemaest danah, neka ih opet izobdi.' — God. 1454. zakleli su se medju sobom zagrebacki kanonici, da Petra Zlotr2ka, koji je krivotvorio kaptolski peCat, ne de priznavati viSe svojim suclanom. Ali poSto su mu s vreraenom krivdu oprostili, to ih g. 1455. opat Vinimand odrieSio njihove zakletve.* — God. 1461. opat je Vinimand nalozio zagrebackim zupnikom, da plemena : Zupce, Talice i Svetoivance opomenu, neka izplate kaptolu duznu desetinu; ne ce li, da ih pred vrati stolne crkve pozovu na njegov sud; ne dodju li, neka znadu, da de ih on danom sebi vlaSdu izobciti.^ — Iste godine opat je Vinimand izobdio i Kamenske Pavline, a i nekoje kanonike zagrebaCke, koji su s nekojimi Remetskimi Pavlini neCovjecno postupali.^ — Sliedede godine (1462.) kaptol zagrebacki pozivajudi gradskoga sudca Antuna i nekoje gradjane na sud pred opata Vini- manda, jer su mu uzkratili desetinu i nasrnuvSi na klieti, u kojih je ne§to pobrane desetine bilo pohranjeno, razgrabili ju, dao ih je ujedno po istom opatu izobditi; ali, jer se ban Ivan Vitovec zauzeo za iz- obdenike, to ih opat na banovu molbu i odrie§io.^

* Doc. 81.

■ Doc. loi 126.

* Doc. 137.

* Doc. 180.

* Doc. 220.

* Doc. 222. ' Doc. 226.

CLXIV

Cisterdfe. Dommikanu

fmali su opati zap-eba£kili Cislercilah vlast izobiiivati, ali je bilo i takovih opalah, koji su i satni izobceni bill, n. pn god. 1484, bijaSe izobtfen opat Petar, §to je do krvi iztukao svecenika Maliju.*

Osim samostanske crkve sv. Marije imali su zagrebacki Cister- citi pred njom i kapelu sv, Leonarda {danas kaptolska Ijekara), za koje je popravak bisktip Osvaldo oporucio 35 for.

Cistercite radi njihova crno-biela odiela zvao je narod BSrakari**,

Dcminikani stanovahu u starom Zagrebu (gdje je danas Siro- ti§te u LaSkoj ultci) u samostanu uz crkvu sv. Nikole (svez. I. str» CLV — CLVI). U XV. viekii o njih sc spominje najprije, da im je biskup Ivan Alben (f 1433.) oponicno ostavio 50 for,^ I s Domini- k^ni kao i s Qstercilt imali sii ^pnici sv. Marka god, 1453. veliku •pru radi zupne celvrtine gradskih zupljanah. pa su odsudjeni bill, da su dyzni celvrtiny oporucnih zapisah usiypiti pomcnulim zupnikom; all se oni nisu toj osudi pokorOi, pa su loga radi bili i izobdeni.^

Zagreba?5ki Dominikani za vrieme samosilja grofovab Celjskih pTe1:rpjeIi su mnoge §tete, je*- su im se oiimali posjedi, plodine. poku(5stvo, odielo itd„ pa se toga radi prituzili papi Kalistu IH., koji g, 1456. zapovjedi dvojici zagreba^kih kanonikab: Matiji sa Culti<5a i Jakobu \t Placencije, da povedu iztragu, a krivce da sudbeno opomenu, neka vrate §to su oteli; ne pokore li se, da ih izobce.*

Prastari domiisikanski posjed bila je Blizna, ali su ga ved go- ditie 1315. biv5i u velikoj nuldi zalolili medvedgradskomu kastelanu Renolda. Po Renoldovoj smrli do§Ia je Blizna u ruke Pavla SlaraS- koga, kapetana zagrebackoga Gradca, koji ju godine 1377. spremajuci se na vojnu protiva Turkom ostavio samostanu remetskih Pavlinah. S loga zapisa nasta dugotrajna parnica medjy zagrebackimi Domini- kani i remetskimi Pavlini, koja se svr§i!a tslom godine 1461., kada 9ti se rJominikani odrefkli Blizne usiDpivJi ju lemetskoniii samostanu, po§fo ih je on sa sto for. odStetio.^

DoTninikanski samostan sv. Nikole prispio je tecajem vremena u vrlo tro§no stauje, a da se popravi, ute^e se njegov prior Eustakij kralju MfltijaSu moledi ga za pomo<5. Usli^av kralj ovu molbu odredi, da za popravak toga samostana isli tecajem pet godinah pobira sav- koliki pribod kraljeva broda na Savi kod Zagreba, pa na 30. maja g. 1462. nalozi kaptolu zagrebackomu, da poSalje svoga covjeka, koji

Doc 338,

• Doc. 63. " Doc, 176,

* Fag, 185.

' Doc, 221. 227.

Daminikani. CLXV

de s kraljevim pristavom (a za takove oznaci ili Ladislava Biserija ill Ivana Gepeva, ili Matiju i Stjepana Ladomeri<5e ili Stjepana Cevreka ill Ladislava i Baltazara sa Turkalovca) uvesti dominikanski samo- stan u pravo pobiranja petgodiSnjega prihoda brodarine na kralj^YU brodu.^

Isti je kralj, po§to se uvjerio, da u istinu Dominikani vrlo stra- daju, to je pismom od 24. aprila 1464. dozvolio, da plemidi i Ijudi svakoga staleza bilo u Zagrebu bilo izvan Zagreba mogu za livota i na samrtnom ^su oponiSiti dominikanskomu samostanu posjede, kude i ostalo, a samostan da je vlastan takove zapise i darove primati.'

Kraj svega toga osta dominikanski samostan vrlo troSan, a sto- je<5i i onako u neutvrdjenu mjestu, gdje se pred turskom provalom obraniti ne bi mogao, zamoliSe Dominikani kralja Matija§a, da im dozvoli preseliti se u utvrdjeni zagrebaSki Gradac do kapele sv. Ka- tarine, koja je od starine njihova i ondje sagraditi novi samostan za stanovanje. Kralj im ovu molbu usliSa i pismom od 14. februara g. 1473. odredi, da si do kapele s v. Kaiarine sagrade novi samostan; ali poSto je mjesto uz ovu kapelu pretiesno bilo, da se proSiri, pri- voljuje kralj i na to, da novi samostan mogu graditi i na ona dva zemljiSta, koja lele uz kapelu sv. Katarine, i koja su jur kupili.' — Uz dozvolu kraljevu trebalo je, da na to privoli i rimska stolica, te su zamolili u nje, da biv§i svoj samostan sv. Nikole napuste, pa da se presele u novi samostan do kapele sv. Katarine. Na ovu molbu odpisa papa Siksto IV. na 23. marta 1473. biskupu rolnanskomu, te opatu belskomu i Ivanu s Martijanacah , kanoniku zagrebaSkomu, ovako: da su mu se pritulili zagrebaSki Dominikani, kako je njihov samostan sv. Nikole, stojedi izvan gradske tvrdje, tako udalecen od zagreba£koga Gradca, da je gradjanom i stanovnikom toga grada vrlo tegotno dolaziti ovamo na mise i na druge poboinosti, a naroSito da sluSaju ovdje propoviedi i spasonosne nauke; a jer su obliznji prie- djeli u turskih ved rukah i poSto Turci nasrdu na zemljiSte zagrebatke biskupije, lasno bi se moglo sluciti, da prigodom takovih nasrtajah osvoje i opliene taj samostan; a kad bi zauzeli njega, u velikoj bi opasnosti bio i sam biskupov grad, jer mu je blizu. Predvide(5i i bi- skup zagrebadki ovaku pogibao, utvrdjujudi svoj grad u strahu radi turske provale, onaj je put, kojim se sa zagrebackoga Gradca ravno i lasno dolazilo u njihovu crkvu, sasvim razorio. Radi svega toga pri-

* Doc. 225. ■ Doc. 242.

• Doc. 283.

GLXVI Dominikant.

siljeni su biv§i svoj samostan napustiti i preseliti se u utvrdjeni gornji grad do kapele sv. Katarine, koja inace njim pripada, i ondje da su Yoljni blagodamimi prinosi sagraditi novi samostan ; pa da su ga toga radi zamolili, da smiju bivSi samostan sv. Nikole, izuzevSi njegovu crkvu, do temelja razorili i preseliti se do kapele sv. Katarine, ondje sagraditi samostan sa spavaonicom, trapezarijom, ograditi mu vrt, te da ondje smiju mrtve pokapati, a istu kapelu providiti malenim zvo- nikom i proSiriti ju prema potrebi njibova reda; napokon da sve po- sjede, prava i povlastice, koje je uzivao i imao bivSi samostan sv. Nikole, prenesu se na taj novi samostan. — PriobdivSi to papa re- Cenoj trojici, nalaze im, da cielu stvar dobro razvide i prouce ; a pronadju li, da je to shodno i koristno, da u njegovo ime i njegovom vlasti to sve provedu.*

Ovomu papinu nalogu u brzo bude udovoljeno, jer ve<5 na 23. maja 1473. dolaze pred gradsko zastupstvo: „frater Michael, sacre theologie lector, vicarius nacionis slavonice ac frater Clemens, prior conventus s. Nicolai ordinis Predicatorum" i njemu podastrevSi pismenu privolu kralja MatijaSa, da se na ime smiju naseliti u gradskoj obdini i sagraditi ondje samostan, umoliSe ga, da ih primi u svoju obdinu. Gradsko poglavarstvo u ime svoje i ciele obcine uzevSi u obzir njihov bogoljuban zivot i prema Stovanju, koje ima spram sv. Katarine, rado ih primi i dozvoli im nastaniti se ovdje, ali da u svih sretnih i ne- sretnih casih duzni su ti redovnici, u koliko im pravila dopuStaju, dieliti s gradjani dobro i zlo. JoSte im obrekne obdina, da ih ne <5e obterecivati osim §to je pravedno i zakonito i da tt ih Stititi proti svakomu napadacu; ali za to ce oni, ako uztreba obdina jednoga ili vi§e redovnikah, da ga ili da ih poSalje u obdinskom poslu i na gradski troSak ili k rimskoj stolici ili na kraljevski dvor , da joj drage volje ustupe.*

Dok se gradio novi dominikanski samostan, trebalo je uzbuditi sudut za prinose blagodarah ; a da narod i dozna, da su sve duhovne povlastice s bivSega samostana sv. Nikole prenesene na novi samostan sv. Katarine, bilo je nuzdno sakupiti ih u jednom spisu i obnarodo- vati. Umoljen za to belski opat Eustakij i ovlaSten od rimske stolice sabrao je u jednom spisu sve duhovne povlastice udieljene domini- kanskomu samostanu, te ih dao proglasiti god. 1476. na vratih stolne crkve i drugdje, gdje mu se probita^no vidjelo, a za tim ih dao pri- biti na dveri stolne crkve, da ondje stoje za vrieme svetkovine sv. Stjepana kralja t. j. 19., 20. i 21. augusta; tada se na ime radi veli-

» Doc. 285 • Doc. 288.

Dominikani.

CLXVn

koga sajma silan narod skiipljao u Zagrebu, Po^to su tako tri dana bile na vratih stolne crkve izvje^ene, do^ao je bio Dominikan Ivan, da ih skine i pohrani, no kanonik i arcidjakon varaSdinski Pavao silomicc iztrgnu mu ih iz rukuh i firatra Ivana izgrdi na ponigu rimske stoUce i dominikanskoga reda. Tezku ovu povredu dojavi do- minikanski prior Mihalj recenomu opatu Eustakiju, koji nalozi zup- nikom : cazmanskomu, sv, Martina, sv Margarele u zagrebackom pod- gradju, dubravskomu, te sv. Emerika na kaptolu i sv. Marka u gradskoj obdni, da proti receaomu arcidjakonu Pavlu povedu iztragu, da sa- sluSaju svjedoke, koje de ini prokazaii Dominikan Ivan, a narocito pako da presluSaju kanonikc: Ivaoa lektora, Barlola kantora, Iliju s Ilotnje, Tomu Tompu, Krispa, le fcJarnabu prebendara i Stjepana gradjanma zagrebackoga, le mu iziralni zapbnik po^alju i arcidjakona Pavla pozovu na sud pred njega ili njegova zamjenika, na kojem ce mu se odredili kazna prema velicini krivde.*

Da se novi dominikanski samostan potrebStinami obskrbi, za- moli^e redovnici kraija Matija^a za kakovu pripomod, a on na 15, junija 1478. oslobodi ih da ne pladaju ni redovita porcza, tji izvan* rednih nametah i dacah, nili ikakove roboie, te sirogo prepovjedi svim porezovnikom, da u Dominikanah ne utjerivaju poreza ili §to sUfna*

- Zagrebacki su Dominikani imali izdaSan posjed preko Save, prozvan gornji Siupnik, koji su te^ali ondjeSnji kmelovi iz Iredne, t j- dvie tredine priroda pripalo je saraostanu, a treda kmetom, Ovomu posjedu bijaSe susjed Ivan Horvat, plemid okidki. koji je silomice poceo najprije pobirati za se dvie Irecine priroda. A kada ga radi loga Dominikani ululili, to jc pobrav§i potetkom augusta 14S4, dvie trccinc priroda, u mjesecu oktobru pobrao i tredu tredinu t j. sav prirod, a tim izkljucio samostan iz posjedovnoga prava. — Protiva ovomu silniku dignu Dominikani pred banom Maiijom Gerebom pamicu, a on na 16, aprila 1485. povjeri kaptolu zagrebackorau iztragu proliva Ivanu Horvatu. Na ovu iztragu odasla kaptol svoga prebendara Grg^ Magla(5koga, koji uzevSi sa sobom banova pristava Nikolu Ivanovida \z Brezovice, te oba dosavSi u sriedu poslije Markova (27- aprila) u posjed Stupnik i izpitavSi vjerooostojne svjedoke doznadoSe, da je Ivan Horvat u istinu silomice pobirao prirod i tim se ogrie5io o domini- kansko pravo, pak ga 1 toga radi oba izaslanika po njegovu kmetu Ivanu Drempicu sluzbeno pozvaSe, da za mjesec danah dodje na sud pred fupaniju krilevacku; a ne dodje li^ neka znade, da ce se protiv

» Doc. J05. * Doc ^15,

cLxvm

Dommikam^

njega postupati po zakonu, Ovomu se pozivu Ivan Horvat nije po- korio, pak se ta parnica raznimi rociSti vukla do osminah Bogojavljenja g. 14^8. U OTth osminah na krizevackoj zupanijskoj skupStini, kojoj je predsjedao ban Gereb, zahtievaSe dominikanski odvjetnik Valentin Palli sa Miholjca, da se okicki plemic Ivan Horvat osudi, jer je sili- mice otimao najprije dvie tre<5ine priroda od dominikanskoga posjeda Stupnika, a napokon sav prirod, a tim da je izkljucio samostan iz posjedovnoga prava. Akoprem ni na ovaj sud Horvat nije do§ao, ali ga ipak zupanijski sud osudi tako: da plati toliko za pobrani prirod^ za koliko tt cienu prise<fi dominikanski prior, a povrh toga, Sto je j^inio otima^inu i da se za primjer drugim kazni, da plati samostanu 50 marakah ili 200 for. PriobcivSi ban ovu osudu kaptolu zagrebac- komii^ zamoli ga, da odaSalje svoga covjeka, koji tt u prisudu banova piistava i svjedokah uvcsti samostan u posjed Stupnika i njegova priroda ; a za tim da oba5av§i Horvatove posjede, izlu^e od njih onollki did, koji bi vriedan bio 200 for i da ga predadu Dominikanom kao zalog ili jamcevinu, da ju dotle drie, dok Horvat ne izplati svote od 300 for.^

Nisu se zagrebacki Dominikaai borili samo proti okidkomu plemi^u, oni se u isto vricme borili \ proti doma<5emu biskupu Osvaldu Tuzu, koji im je oko god. 1476. oteo dva posjeda: Koritno u dubravskom i Novake u ivani<5kom koiaru^ §to ih je osiavio samo- stanu plemi(5 Cavski Mato. da se ciiaju mise za izpokoj njegove duSe. O loj posjedovnoj borbi samo toliko znademo, da je na 9. decern bra g. 1493. Dominikan Dr Ivan, glavni propovjednik, pred Simedjskim samostanom kao pred vjerodostojnim mjcstom ulo^io prosvjed proti biskupu Osvaldu, §to jc osvojio njihove altarijske posjede Koritno i Novake, i da ih nepravedno uziva, le zabranjuje i tomu samostanu i svim drugim vjerodostojnim mjestom, da biskupa Osvalda u posjedo- vanje uvedu.'

U jednom joSte posjed u t j. Slavelidu zagrebacki su Dominikani takodjer bili uznemirivani od plemidah OrSicah „de Gorica'', kako doznajemo iz naloga kralja Vladislava CeSkoga, kojim na 3. oktobra zapovieda Osvaldu, biskupu zagrebackorau i njegovu vikaru Gjuri, biskupu roManskomu, te banom hrvatskim i svomu tovamiku Ladi- slavu Egervaru te Andriji \ GaSparu, sinovom Ivana Heninga susjed- gradskoga, da Dominikane zagrebacke i njihov posjed Slavetic, koje je on uzeo pod svoje kraljevsko okrilje, da ih Stite i brane, a naro^ito

* Boc. 347, 357.

• Doc, 365.

Franjevci. CLXIX

proli nasilju plemidah: Gjure, Petra, Pavla i Jakoba OrSidah, koji ih u torn posjedii vrlo uznemiruju.^

Za popravak je crkve i samostana zagrebaSkih Dominikanah biskup Osvaldo oporu2no ostavio 50 for.*

Franjevci. O franjeva2kom samostanu, koji je postojao na kaptolu ved druge polovine XIII. vieka (sv. I. str. CLV — CLVI), u XV. vieku toliko znamo, u koliko su im namienjeni bill oporucni zapisi. — Oko godine \s^2^. IvaiL ban, sin Rudolfa Albena, na samrtnom 6asu u prisudu svoga brata Hinka, peSujskoga biskupa, te Ivana literata, Sinovnika rakovackoga i gradskoga Ijecnika Vlkana, oponiSio je znatnu svotu, da se njom kupi za spas njegove du§e kakov posjed za franje- vacki samostan. ReSeni ovrSitelji oponike dogovorno sa Franjevci kupili su za 80 for. od Mihaija, sina Sebastijanova, bivSega sudca, njegov mlin sa nuzgrednimi sgradami i oranicom medju potoci Mati- 2inom i Pretokom i medju mlini plemida Ladislava ZenSeja i djece Ivana, sina Jakoba Boljeva. Ovaj kup prijavili su na 25. julija 1425. gradskomu poglavarstvu, jer je kupljeni mlin bio u obsegu gradske obiHne, a ono je to kupovanje priznalo i potvrdilo pridodavSi, da franjevaSki samostan nikada ne smije taj mlin s oranicom odtudjiti izpod vlasti gradske obdine.'

Drugi Ivan Alben, biskup zagreba2ki, ostavio je (1433.) opo- ru£no franjeva<^komu samostanu 50 for.*

Na 4. januara god. 1443. Gjuro, sin Nikole Bak§e, gradjanin zagrebaCki, inace plemid Pribi^ki, odredi na samrtnom casu, da se njegovo oruije za spas njegove du§e dade franjevaSkomu samostanu i umrlo tielo da mu se ondje pokopa.*

Matija Farka§, sin plemida Egidija Klokockoga, gradjanin zagre- baCki, ustmeno pred svjedoci oporuci, da se proda po njegovoj smrti i lene mu Kate njegova sjenokoSa u gradskom podrucju, a dobiven za nju novae da se dade franjevaCkomu samostanu u ime zaduSbine. No udova njegova Kata zeledi pospjeSiti spas du§e svoga preminuloga muJa proda odmah po smrti re^enu sjenokoSu svomu sestridu Gjuri, sinu Mavra Klokockoga, za 15 for. te na 11. junija god. 1453. pred gradskim zastupstvom osobno prisutna sa franjevackim gvardijanom Benediktom, izjavi, da je tu sjenokoSu prema namjeni pokojnikovoj prodala za 15 for. a dobljen novae dala u ime zadu^bine franjevac-

* Doc 371.

* Doc. 394.

* Doc. 42. 166.

* Doc. 63.

* Doc. 134.

CLXX SkoU, uboznice, kupaliste.

komu samostanu, §to je i prisutni gvardijan potvrdio i obrekao, da 6c tu svotu unesti u korist samostana.^

Napokon godine 1499. na 15. aprila oporu($no ostavi 25 for. biskup Osvaldo samostanu zagrebackih Franjevacah.*

SkoU, uboinice, kupaliUe. U XIV. vieku bijahu sjemeniStne §kole preustrojene i donekle uredjene prema slicnim §kolam dnigih cvro- pejskih gradovah. U torn je jo§te vieku bilo u njih uSenikah iz sva- koga sloja pucanstva a i svake dobe, po^evSi od malenih djakah, „koji ne mogahu podnieti zime te im je bilo dozvoljeno, da drvci ugriju §kolu**, do odraslih mladidah. Ucitelju ili §kolastiku placala se §kolarina ili u novcu ili u prirodninah, a oproSteni bijahu od nje osim siromakah u^enikah jo§te i uCenici, kojim su bili kanonici ro- djaci, kao i oni mladidi, koji su ucili na troSak kaptolski.

Tadanja obuka dielila se u ova tri glavna odsjcka: u prvom, prozvanom gramaticalia, ucila se latinska slovnica. Kada su nju tocno nauc^ili, predavala im se sintaksa ili skladnja; u drugom, logicalia, tumacila se retorika i logika, a napokon u trecem teologia, Uz ove' znanosti ucili se djaci i raCunati, u koliko je za tada potrebno bilo. Osobit se takodjer obzir uzimao na crkveno pjevanje svedenickomu stalelu toliko nuzdno. (Vidi I. svez. str. CLVII— CLIX.)

U XV. vieku, ako se u glavnom obucavanje temeljilo na re- cenoj osnovi, ali se mnogimi pisanimi naucnimi djeli usavrSivalo. Na podlozi inventara stolne crkve, pisana polovinom XV. vieka,* molerao spomenuti nekoja vafnija za obuku prirucna djela. Za obuku grama- tikalijah rabio se tako zvani „Cathoiicon, sen Dictionariutn reale^ ^ §to ga u XIII. vieku sastavio Dominikanac Ivan Balbo, te Hugociev Pro- saicus. Za logikalia te za pouku u retorici ili govornictvu rabili su govori fratra Armanda de Belkomisa, fratra Riharda i Brandana, i Dialectica nepoznata pisca. Ako i lalinskih klasicnih autorah nisu citali u §koli, ali su ipak mnogi citali legende i jo§te tako zvana „Gesta Romanorum* t. j. price 0 trojanskom ratu, o Aleksandru Velikom i o rimskih carevih. Ovo djelo bijaSe bogato zastupano u evropskoj lite- raturi srednjega vieka i rado se citalo §to za zabavu §to za pouku. Najja^e bija§e zastupana teologija. Osim biblije s glosami citali su se za dogmatiku i moralku uz Petra Lombarda traktaii ili Summae sv. Tome Akvinca, sv. Grgura velikoga itd. ; za ucenje crkvenoga prava sluiio je Decreium Gratiani, Decretales Gregorii PP. IX., Liber sextus Bonifacii Vlll., a narocito nClementina", a poznat bijaSe jo§te i codex

* Doc. 171. ■ Doc. 394. ' Starine jugosl. akad. knj. XIII

Sk^^ie

CLXXI

Justinianov. — Za liturgiku rabio je tako zvani ^rationale divinorum officiorum" i „rubricae missalis, breviarii", docim je za pastoral sluzio , liber archidiaconus dictus, de cura et officio pastoris animanim".

Ako i btjaSe prcpovjedjeno svecenstvu bavili se kinirgijoni, to mu se ipak nije branilo baviti se medicinom, pa u XV. joMe vieku nalaziino kao doklore medicine zagrebacke kanonike: Mihalja (1433.) i Makvarda (1452), a za Xm znanosi rabila su djela: Hipokrata, Gal- lena, Avicenc, Serapiona, Elbukazena, Albumetra, Rasisa i dr. Ciela pak ta znanosi sastojala je sanio u proucenju Ijekovita bilja i o nje- govoj uporabi,

Povrh pomenutih naukah osvrtalo se u to doba osobito takodjer i na glasbu, „artem musicam et peritiam cantandi** ; u njoj je podu- cavao kanonik kanior ill njegov zamjenik vje^ti pjeva2 svedenik, pro- zvan mcccntor^ koga je kantor placao. Pjevalo se samo poslije podne po jedan ili viSe danah pred svetkovinami. — U crkvi se pjevalo uz sviranje i bez sviranja na crguljah.

Prona5a§<5em tiska (1455.) malo po inalo olakotilo se i una- priedilo obucavanje zagrebacke sjemeniSlne mladezL

Profe^ori na ladanjem zagrebackona sjemeniSiu bijahu kanonict magistri, a ravnaleljem kanonik lektor kaptola zagrebackoga. Po5to ih je inedju onovremenimi kanonici bilo, koji bijahu „decretorum dociores*, koji su se le f^asii donnakH ucedi se na kojem svenCiliSiu u Italiji, to mozemo red, da je dovoljno slrucnih silah djelovalo u poducl

Vrlo zalimo, da u onoj ranozini rukopisah ucevnoga sadrzaja, koju spominje pomenuti inventar siolne crkve, ne nalazimo imena i njihovih pisacah il prepisaijah, da bismo mogli odgonetnuii, koje se ti^osti kojom znanostt bavile, ali ipak spomenut <*u primjera radi: Decretaliutn libri, descripti per Blasium de Marocha, canon, zagrab. ann. 1476, ^ Elucidarium riiuum missae, horarum canonicarum etc, Scripsit Helias de Draganich anno 1440. — Horborich Vilhclini: Dccisiones de Rota capituli zagrabiensis etc.

Patrioticnu srcu vrlo godi, da ipak uz oruije, koje se brusilo proti izvanjskomu neprijalelju, a zaliboze kad kada i proti najbliiemu susjedu, ipak se nastojalo i o prosvjeti bar nekojih umnih Ijudih, koji bijahu odaslani u inozemstvo (narocito u Italiju, a na pose u Bolonju)» da se ondje naobraze, a vrativ^i se kuci da poducavaju kod kude i ilvom rjeci i umnimi djelL Liep i doisto svake hvale dostojan dokaz za to nalazimo u kaptola zagxdbackoga u zakljucku stvorenonn go- dine 147S, kojim se nepobilno odredjuje, da kanonikom, koji su izvan domovine na nauci, pripada podpuni diel svih kanoniSkih do-

CLXXII Uboznice.

hodakah.^ — Povrh toga kaptol je zagrebaJ^ki pripomogao i domadoj uce<5oj mladezi u zagreba^kom sjemeniStu (scholaribus) ne samo milo- dari pojedinacah, ved da podpora bude i§to izdaSnija, odredio g. 1489., da se suvi^k one globe, koju su nemarni bilo kanonici bilo preben- dari za propust slu2be bozje u stolnoj crkvi morali platiti, daruje djakom zagrebackoga sjemenUta.*

Napokon primetnuti mi je, da je u XV. vieku prestalo u za- grebackom sjemeniStu obuSavanje u prvih pocetcih citanja, pisanja i ra^unanja; tu su zadadu preuzeli donekle samostani i gradske §ko1e, iz kojih su istom, svrSivSi ih ondje valjanim uspjehom, prelazili radi vi§e naobrazbe u sjemeniSlne §kole.

Uboznice. Spomenuo sam (svez. I. str. CLIX), da je na zagre- backom kaptolu ved polovinom XIV. vieka postojala uboznica ili bolnica pod naslovom sv. Jelisave. Sto milodari §to oporucnimi zapisi uzdrzavala se ova uboznica ; tako joj, u koliko nam je poznato, biskup Ivan Alben (f 1433.) oporuSno ostavio 25 for.;* a biskup Osvaldo (f 1499.) za njezin popravak 100 for.* — Povrh toga imala je ta ubol^nica i nekretnih posjedah, koji su god. 1481. dosta prostrani bili; na ime: dvadeset i pol rali oranicah i dvie sjenokoSe na dvadeset kosacah u kotaru laSkouIickom.^

Ovom je ubolnicom upravljao ili koji kanonik ili drugi koji svecSenik, i zvao se ^rector hospitalis", a poznata su nam dvojica, i to: Stjepan kanonik od 1423 — 1429. i Ivan 1465.

Polovinom XV. vieka po nebajstvu biskupah i kaptola zagre- baSkoga doSla je sgrada ove bolnice u vrlo troSno stanje, a i nje- zinom se imovinom kojekako upravljalo. Ovomu nemaru doskoCio je biskup Benedikt, te je iz pukoga milosrdja za sirotinju svojim troSkom obnovio bolnicu, da bude dostojnom pribranom za njegu bolestnikah, i odredio shod no za uzdrlavanje njezina svecenika upravitelja, a glade same uprave za budu(5a vremena dokinuv dotadanju zlorabu ustanovio : da u budude ne smije biskupska slu2incad u reSenoj bolnici i njezinih prostorijah stanovati ; da biskup zagrebacki za upravitelja ove bolnice, kako je do sada bivalo, ne smije ni siliti ni postaviti ikojega kano- nika zagrebackoga ; da milodari i oporucni zapisi, bili oni u posjedih, oranicah, sjenokoSah ili druge koje mu drago vriednosti dane i za- pisane ovoj bolnici, ne smiju joj se pod nikakov nacin oteti. Da ovo

* Doc. 314.

* Doc. 351. ' Doc. 63.

* Doc. 394. » Doc 325.

Uboinice. CLXXIII

sve za buduca vremena ostane netaknuto i nepovriedjeno, zamolio je isti biskup papu Nikolu V., da sve to apoStolskom vlasti potvrdi. Prema tomu nalozi na 15. augusta g. 1453. papa opatu zagrebaSkih Cistercitab Mateju, da to2no prouci re£ene ustanove, a pronadje li ih valjanimi, da ib u njegovo ime potvrdi. A poSto su one u istinu od- govarale zabtjevom i probitku reSene bolnice, to ib opat na 6. ok- tobra i potvrdio.^

Ali uz prkos ove potvrde, zaStidene dubovnom vlasti i crkve- nimi kaznami, bilo je osobab, koje se o nju ogrie§ile. Imamo za to dva primjera: g. 1465. utu2io je Ivan rektor ove bolnice opatu Cistcr- citskomu, kao Stitniku bolniSkib pravab, plemida Hennana sa ^ve i njegovu mater Ursulu, §to nisu neki predij, ostavljen ovoj bolnici, htjeli joj predati. Opat je, sluSedi se crkvenom vlasti, ove odpomike izobdio, nu poSto je taj priepor bio svjetske naravi, te bi se morao razpravljati pred biskupskim glavnim upraviteljem dobarah, to se iz- obdeni obratili molbom na kralja MatijaSa, moledi ga, da zapovjedi opatu, da digne s njih crkveno izobdenje, a priepor da se svede na svjetovno sudiSte, kamo po svojoj naravi spada.' — Da li se svrdio na korist bolnice ili nije, ne imamo za to viestih.

I sam biskup zagrebaSki Osvaldo, upucen bez dvojbe od zlo- glasnoga svoga glavnoga upraviielja dobarab plemida Petra Gudo- ve(3koga, oteo je godine 1480. dvadeset i pol rail oranicah i dvie sjenokoSe u kotaru laSkoulickom, §to bijaSe vlastnictvo ove bolnice ; ali poSto je bio na velikoj skupStini zupanije zagrebacke, drlanoj mjeseca februara 1481., osudjen, to je sve povratio bolnici.^

Osim uboznice sv. Jelisave bila je s lieve strane Medve§caka u LaSkoj ulici, u biskupskoj jurisdikciji, joSte jedna uboznica pod na- slovom sv. Antuna. Polovinom XIV. vieka spominje se u La§koj ulici zupna crkva sv. Antuna, te je ta bolnica morala bili nekako blizu nje. Kad je ta bolnica nastala, iko ju utemeljio i kako, nije nam po- znato; ali o njoj poznalo nam je samo to, da joj god. 1433. biskup Ivan Alben oporucno ostavio 25 for., a biskup Osvaldo god. 1499. opet oporucio 50 for.*

Daleko izpod La§ke ulice blizu Save tecajem XV. vieka posto- jala je joSte bolnica za siromaSne gubavce (pro pauperibus leprosis in suburbio zagrabiensi t. j. prastaroga Zagreba) pod naslovom sv. Petra, kojoj je g. 1433. biskup Ivan Alben oporucno ostavio 25 for.'^

* Doc. 172. 174 ' Doc 243.

' Doc 325.

* Doc. 63. 394.

* Doc. 63.

CLXXIV Kupaliite.

KupalUte. Na lievoj obali potoka MedveSSaka, a ne daleko Cister- citskoga samostana, bijaSe kupaliSte, nekoc Cistercitsko, koje je g. 1376. proSlo u vlastniCtvo prebendarskoga sbora. (Vidi I. sv. str. CLIX — CLXII.) Od to doba, §to je prebendarski sbor u2inio za to kupaliSte i kako ga uzdrlavao, ne imamo upravo nikakovih viestih, no ipak toliko do- znasmo, da je prema svrSetku XV. vieka njegova sgrada, a osobito krov, vrlo troSna bila. Dobrotvori prebendarskoga sbora i ovdje mu svojimi milodari pritekli u pomod. Spominje se u prebendarskih za- piscih, da je neki plemi^ iz Velike mlake poklonio za popravak kupa- li§ta jedan zaselak, a prebendari da su ga prodali i za taj novae kupili kotao za grijanje vode. Istodobno kastelan grada Stjenicnjaka darovao je u ime popravka 100 for., a Gjuro arcidjakon bekSinski, da se kupa- liSle podzida i popravi, darovao je sboru 100 for.; a napokon go- dine 1498., da se popravi jenu tako kupaliStu stavi novi krov, prikazao je Matej, kanonik pojac stolne crkve, 100 for.

Prebendarski je sbor svoje kupaliSte davao u najam, a kada ga, kako eto spomenuh, popravio i za kupke udesio, propisao je uvjele za najamnike i ustanovio cjenik, odrediv ovako: da se za pu§tanje krvi kojega Slana prebendara bere pristojba po starom obiCaju t. j. od male 2ile 2etiri beSa (wiennenses), a od vec^e dva solda. Za stav- Ijanje rogovah, i to za pet rogovah jedan bee. — Kablide male mora kupaliStni najamnik sam nabaviti, a koliko ih je u kupali§tu na§ao kao inventar, toliko ih mora ostaviti. — Dvie pedi, kad potrebno bude, duzan je najamnik popraviti. — Stare banje mora sam popravljati, a nove nabavit tt sbor. — Kada brije kojega prebendara, da uzme dobre britve, a ne onakove, kakovimi seljake briju. — Jo§te se na- glasuje, da, kada se prebendari kupaju, da ih podvorkinje kupaliStne ne posluzuju, osobito ako se tada i svjetovnjaci kupaju.

Sukobi medju gradskom i biskupsko-kaptolskom

oblasti.

Zametak i povod najprije svadjam, a kasnije i krvavim sukobom medju ova dva susjeda t. j. medju kaptolskom i gradskom jurisdik- cijom, bija§e, kako spomenuh (sv. I. sir. CLXIII), jedno, §to je zagre- ba2ki Gradac, ako je i bio poviSen na slob. kr. grad, donekle ipak bio podSnjen kaptolu lira, §lo je bilo kaptolu na gradskom tlu (jer je starinom njegovo bilo) udieljeno pravo pobiranja gradske pijacovine i maltarine; a dnigo, §lo su gradski posjedi okvireni bill posjedi kaptolskimi, odakle nastado^e Sesti priepori o mojem i tvojem, s kojih najviSe polekoSe ovi krvavi sukobi. Islina je doduSe, da su mnoge nepravde pocinjene bile privolom ili kaptolskom ili gradskom, ali su se ipak i zloSini pojedinacah vaviek upisivali u grieh i jednoj i drugoj oblasii.

Ovi sukobi, nastavSi u XIV. vieku (sv. I. str. CLXIII— CLXXX), obnavljali se i u XV. uz prkos toga, §to je na la. aprila 1397. radi krvavoga nasrtaja na kaptol (u decembru 1396.) sa gradske obdine skinuta bila crkvena kletva i obdina primljena bila „u krilo sv. matere crkve i u zadrugu vjernih Hristovih", jer kolovodje toga sukoba nisu zadovoljili duznosti spram kaptola. O tom nas uvjerava nalog Kost- nickoga crkvenoga sabora, kojim se na prituzbu kaptola zagrebackoga zapovieda na 1. junija g 1416. cistercitskomu opatu u Landstrasu, da povede iziragu proti gradjanom, koji su prigodom recenoga nasrtaja na kaptol nekoje kanonike i svedenike poubili, nekoje izranili i utam- nicili, te kaptol poplienili i popalili.^

Ne imamo viestih, da li je u istinu iztraga povedena bila, ali se svakako tim nalogom opet podrazio zalac medju jednom i drugom oblasti.

Ponajprije indi godine 1421. oko Margaretinja, t. j. za vrieme velikoga gradskoga sajma, kada bi po zakonu medju jednom i drugom

* Doc. 23.

CLXXVI Sukobi.

jurisdikcijom morao vladati tako zvani boiji mir (treuga dei), ipak je kaptolski sudac Gjuro s oruXanimi svojimi Ijudrai provalio na gradsko zemljiSte, te mnoge gradjane i gradske stanovnike iztukao, izranio i oplienio, jarme volovske i kola sasjekao, i pohvatavSi nekoje gradjane u Popov ih turen zatvorio i driao ih u zatvoru, dok mu se svidjelo.^

Sliedede godine (142a.) ovi se sukobi ne samo nastavili, ve<5 izvrgli u pravi domadi rat. Oko svetka Blagoviesti ili 25. marta reSeni kaptolski sudac Gjuro provalio je na gradske zemlje te mnoge gra- djane izbio, tezko ranio i oplienio. Ne dugo za tim ili u utorak 12. maja nekoji su znatniji kanonici sa svojimi slugami i kmetovi provalili na gradske zemlje, koje su gradjani tada orali, te im sasjekli plugove a mnoge orace gradjane izbili i te2ko izranili. Slicdedi odmah dan kanonik Ladislav Davod bivSi sa kaptolskom posadom u Popovom tumu izbacao je na gradsku obdinu, da ju popali, mnoge lumbarde i oganj (machinas et pixides sonorosas), a da nije imala ob<5ina oprezne stral^are, postalo bi od njezina grada jedno gariSte. — Brzo opet za tim isti je kanonik Davod uhvatio u gradskoj obdini jednoga gradjanina, oteo mu orulje, odielo i novae i taj dan dao je niSaniti i streljicami gadjati s Popova turna na gradjane gradom prolazece i bacao je oganj na grad, a bio bi ga popalio, da gradska strala nije na oprezu bila.

Da se kaptolu vrati nemilo za nedrago, to na 7. junija ili na svetak presv. Trojstva obsjednu oru2ani gradjani Popov turen u nakani, da njegova zapovjednika kanonika Ladislava Davo<5a uhvate i ubiju, te su mu i zasjede postavili, da ga uhite. Da se uzmognu sabrati bez buke i zvonjenja i tako sabrani snaSno udariti nenadano na kaptol, pa ga poplieniti i zapaliti, izvjesiSe crvenu gradsku zastavu na zvonik sv. Marka. Ali opazivSi to zapovjednik Popova turna Ladislav Davo<5 i docuvSi 2amor i vidjevSi trku oboruzanih gradjanah dosjeti se na §to se spremaju, te na dugackom §tapu izvjesi na Popovu turnu biclo platno, a lira oznaSi i dojavi kaptolu pogibelj, koja mu prieti. Ka- nonici razumjevSi taj znak naoruzali su i oni svoje Ijude, a ponesavSi dragocjenosti zaklonili se u stolnu crkvu i u biskupski grad. DoznavSi to gradjani nisu provalili na kaptol, ved je jedan dio njih navalio na kaptolsko zemljiSte Krok zvano, lezece iza dominikanskoga samostana. gdje su naSli sluge prepozita Matije sa volovi orajadi, opsovavSi ih zaprietili im, da obusiave radnju, pa ih napokon i protjerali odavde; docim je druga orulana gradjanska ceta stojala pripravna, da ako li bi prepozit ili kanonici odaslali svoju momcad na Krok, da s njega protjeraju gradjansku cetu, tada bi zajedniCkora silom udarila na kaptol.

* Doc. 29.

Sukobi. CLXXVII

Dok se ovo sgadjalo u Zagrebu, izaslanik gradske obdine notar Fabijan bio je u Solnoku kod kralja Sigismunda, irazeci u ime obdine pomod proti nasilju kaptolskom. Na 17. junija, poSto je kralj pismeno strogo ukorio kaptol, §to gradsku obdnu prieci obradjivati vlastita zcmljiSta, koja joj od starine po zakonu pripadaju, dapa^e da je i docuo, kako su netom silovito nasrnuli na gradske orace, te im na drobno sasjekli plugove i kolesa, to mu strogo nalaze, da jednom ved odustane od nasrtajab; ne posluhne li ga, to de se on svojski zauzeti za obranu obdine.

Medjutiro nastavljala se u Zagrebu stara neprijateljstva, a kako nam je ubiljezeno, kakonik lektor Gerardo jednu je cestitu gradjanku, zatekavSi ju na kaptolu javno opsovao i izbio, oteo joj pecu s glave, a i druXice njezine opsovavSi ih natezao za vlasi. Ne dugo za tim ili oko Petrova odaslali su kanonici svoje oruzane sluge i kmetove na gradska zemljUta, gdje su ubili dva konja bivSega sudca Mihalja i dva Yola prise^nika Stjepana.

Saznav§i gradska obdina od svoga notara Fabijana, da je kralj strogo zapovjedio kaptolu, da se okani gradskih zemlji§tah, odasla u nedjelju pred Margaretinjem gradjane Antuna Florentinca i Valenta Gubca joSte s trojicom ili (^etvoricom u sakristiju stolne crkve, u koju se poslije sborne mise sakupili kanonici u viede, i tu im u ime obdine zaprictili, da ne smiju pod zivu glavu odaslati svoje Ijude na Krok, da poianju zrele ved usjeve, neka bo znadu, da de gradjani oruzanom rukom odande ih odagnati i Krok obraniti za sebe.

S ove zabrane nasta sliededi dan ili na Margaretinje t. j. na sam godiSnji veliki sajam straSan pokolj. Koja ga stranka izazvala, ne moXemo tocno redi, ali je u ovih spomenicih ubiljezeno : da su taj dan od podneva do mraka, a sliededi dan od zore do mraka na glas zvonovah stolne crkve kanonici oboruzav svoje sluge, kmetove i 2i- novnike, uzev§i u pomod oruzanu cetu biskupa Ivana Albena, poput kakove vojske juriSali na grad. NajzeSda da je borba bila uzduz po- toka MedveSSaka t. j. na prelazih kod vrela Mandu§evca, zupne crkve sv. Martina i gradskoga kupali§ta i pod Popovim lurnom, gdje je ta kanoni^ka 5eta gradjane branece prelaz strelicami mnoge izranila, a mnoge na mjestu ubila; te da su i ranjenike i mrtvace sa gradske obale prenesli na kaptolsku i tu ih oplienili. U toj bitci da je naro- cito lektor Gerardo ubio s branika strelicom jednoga gradjanina, a mnoge izranio, a tako isto da je kanonik Ladislav Davod ucinio s Popova turna.

Za gradsku pak obdinu veli se, da na Margaretinje oko trede ure poslije podne, kada su kanonici sa svedenstvom molili vecernju,

la

CLXXVIII

SNl*i>ht\

da su gradjani, a narofilo oni \z so^tarske ulice pridruzivSi si nekoliko sajtnarah, onilanom rukom navalili na kaptol i na kanonicke dvore, a narociio na dvore: Ladislava Davoca, Stjepana Farka5ija, Mihalja, doklora medicine i kantora Ivana, le potrgavSi kljucauice i oboriv^i vrata, odnesoSe posteljinu, pokucstvo, slaninu, riecju sve, §to su naSli, te na smrt izraniSe: Matiju i Grgu, sluge kanonika Jakoba Sredickoga, i Eetiri sluge kanonika Nikole i to: Luku, Stjepana, Pavia i Petra, te sluge Tome prepozita ba^koga ; a ubiSe do smrti Gjuraka^ 5pana arci- djakona dubiSkoga; Demetra, kmeta kanonika Gjure Morav^ana; a Tuvaka, kmeta prepozita Matije» strelicami do smrti izrani5e< Trcu<5i sirao i tamo po kaptolu i vicudi : ^junacki samo na proklete popove, poplienimo ih, izranimo i ubijmo, otmimo knjige, kalele i crkveno ruho stolne crkve i njihovu imovinu, porazdielimo plien, ku(^e si obo- gatimo**, dodjoSe do stolne crkve, a ne mogavSi prodrieti u nju iz- baciSe na nju mnoge strelice, Medjutim kanonici doznav§i za gra- djansku navalu, ne svr^ivSi vecernje zakloniSe se u sakristiju, i u nju bi doisto gradjani prodrli i kanonike sve do jednoga potukli, da nije bilo odva^nih Ijudih nekadanjega Dionila bana^ te biskupskih slobod- njakah i cestitih sajmarah, koji su ih izpred stolne crkve protjerali,

Slieded odmah dan opeta sc na glas zvona sakupiU gradjani. a osobito oni u SoStarskoj ulict torn namjerom, da opet nasmu na kaptol, da orobc kanonicke dvote, slolnu crkvu i kaptolski arhiv, a kanonike da poubiju; a bill bi to i izvelt, da im se sajmari nisu snazno oprli i to zaprieCili

Biskopa Ivana Albena ne bijaSe lada u Zagrebu, bavio se na kraljevu dvoru; ali doznavSi za taj pokolj vrati se ovamo i pozva gradsku obdinti preda se, da povede iztragu; nadje U ju krivom» da se opravda i ucini zadovoli§linu. No kada je ob^ina tvrdokorno od- bijala svaki poziv i nikako nije htjela da dodje pred njego? sud, to ju on na 7, septembra svecano prokune tako, da niti jedan gradjanski sin do cetvrtoga koljena ne moze biti ni svedenikom nili ufivati kakove crkvene nadarbine, Prokune indi i izob<^i cielu gradsku obdinu, sudce, dvanaest priseznikah, a naro^ito: sadanjega sudca Kona Flo- renlinca; i bivSe sudce: Mihalja Sebasiijanova, Ivana Ceha, Ivana Si- geta. Ivana Ugrina i Vrbana Krapcevica; zatira: Antuna Florentinca, oba Fabijana literata, Gjuni krojaca; Pavla, Benka, Grgu i Drcka, sinove Hudosti<5eve ; Ivana Perovida, Gjuru ModmSana, Valentina Gubca; dvie sluge kastelana Jakoba; Andriju, sina Petra Safara; Ladislava zlatara; Matiju §kolnika; Stjepana Bakarida; Jakoba Popovica; Dimitra Ro!ovica; Vuka klesara; Grgu Optujcaoa; Ivana Knehta; Tomu po- stolara; Andriju Svilida; bra<Su: Dominika, Pavla, Nikolti i Andrijti

&kff^U

CLXXIX

Bogdanide. rie£ju sve gradjane, te prepovjedi pod istu kaznu i svako ob<fenje sa izoWenici. — Ovu izpravu o izobdenju. u kojoj sc zagre- backi Gradac i njegovo gradjanstvo nazivljc: ^bezvjerni sinovi Belia- lovi**, ^ktizni narod", ,»svelosknii grad**, ^Gomorsko ziteljstvo", „Lzo- pacen i bezsvjestan narod**, ^nice<5a HvoUnja*, ^pobornici \Tazji" i »neukroc^eni skol*'^ sastavi i proglasi biskup Alben u Cafnii u pone- djeljak na 7* seplembra u jutro pred svjedoci: cazmanskimi kanonici Dimitrom, Tomom i Jakobora, i pred javnim biljeznikom Jakobom Pravdidem i mnogimi drugimi*

Da se gradska obcina 0 priepornih zemljiStah sa kaplolom te- cajem ove godine (142a.) joSle jednom obratila na kralja kao 5V0ga zaSlitnika, svjedoci nam pismo Sigismundovo, kojim na 7. decembra zapovieda banu i podbanom, da obdinu, koju je u svoju zaSiilu primio, StUe u svih njezinih posjedovnih pravth i da ju brane proli svakomu otimacu.*

Da su ovi domaci priepori 0 mojem i tvojem, koji sn izazvali krvave sukobe, viSemu sudiSiu poznaii bill \z tuzbah, u kojih je jedna stranka kri?i1a drugu, o lomu ne ima sunnnje. ali da i dokazi to po- tvrdirao, sporaenuti nam je, da je mjeseca oklobra god, 1423. pred kraljevskim dvorskim sudcem Matejom Palockini kapiolski izaslanik kanonik Gjuro podastro iztragu kaptola cazmanskoga, kojoni se pro- naSlo, da su gradjani prije nekoliko godinah silomice oleli kaptolu zcmlju Bobican kod Save u Jarunu i da ju kao \ druge joste nekoje I do sada drze uz prkos zabrani biskupa Ivana Albena, koji je i kaptolu i gradjanom zaprietio, da prieporne zemlje tako dugo ne ob- radjuju, dok o njima sud ne izre£e svoju odluku.^ — Kralj pako Sigismund na 25. marta g. 1425. nalaze biskupu zagrebackomu Ivanu Albenu i vranskomu prioru Albertu Ungu, da spor o priepornih zemljah medju kaplolom i gradskom ob<5inom» koji ban Herman Celjski na vi5u zapovied rie^iti nijc mogao, da ga ova dvojica rie5e tim, da sva ta zemljiSta obadju i da im na podlozi starih izpravah mejaSe oznace i svakoj strand dadu, §to je njezino, i tako da taj spor jednom ved prestane.*

Taj se kraljev nalog nije izvrSio, jer se obnovHi opet sukobi medju jednom i drugom oblasti. Pocetkom marta god. 1426. gradjanin Andrija Siepkovid znanjem gradske obdine nasrnuo je na javnom dnimu, Sto iz £ume Lonje vodi u grad, na slugu kaiionika Gjure Mo*

* Doc, 31.

* Doc. ss.

* Doc 16.

* Doc. 41.

CLXXX Sukobi.

ravcana, kada je vozio drva \z recene 5ume, poSlo ga je najprije izbio, a za tim ga sasjekao. Isto tako ucinio je sa slugom arcidjakona Andrije.^

Iste godine pako kaptolski sudac Grga, znanjem kaptola, dao je u Popovom turnu jedne nodi ubiti nekoliko gradjanah i gradjankah, te ih pokopao nekoje u samom Popovom turnu, a nekoje izvan njega na raznih mjestih; a kada je pred kaptolom zagrebac^kim gradska obcina zahtievala, da se ubijeni izkopaju i dostojno sahrane, to im kaptol odbio njihov zahtjev.

ReSeni kaptolski sudac Grga, stojeci sa posadom u Popovom turnu, u gradskoj je obdini jedne nodi sa svojimi Ijudmi podkopao dudan nekoga Kristijana, sina Nikole KaSovcana, i odnio svu robu. Iste je nodi razbio vrata na gradskih mesnicah i odnio sve meso, koje su u koSarah vukli u Popov turen, gdje ga je Grga dao osoliti i u dim objesiti.

Ovaj isti sudac privoljom kaplolskom hvatao je mnoge gradjane i gradske podanike i do§ljake, te ih plienjao, tukao, nekoje okovao i u Popovom turnu zalvorio, a nekoje ondje ubio i pokopao.

Napokon oko Sviednice recene godine znanjem i privoljom ka- nonika kantora Ivana njegovi su slugc i kmelovi navalili na gradska polja, a na§av§i ondje gradjane i njihove sluge zarobili ih i vodili kao roblje na kaptol, a bili bi ih i doveli, da nisu zarobljeni pulem podigli groznu viku, na koju se digla potjera, i tako ih jedva oslobodili.*

Godine pako 1427., kada je u sriedu prije Sviednice Ivan ka- nonik pojac svoje tri sluge i to: Nikolu, Mihalja, sina Demetrova i Stjepana poslao s koli, pod koja bijahu uprezena dva konja, u Jarun, da dovezu drva za kucnu potrebu, to nado§av§i onamo na narociti nalog gradskoga sudca Antuna Florentinca, da i zastupstva navalio je iz zasjede na njih gradjanin zagrebacki Martin krojac s oruzanimi Ijudmi, koji slugu Mihalja rani^e na glavi, a Stjepana baciSe na zemlju, izprebiSe ga po cielom tielu i polumrtva oslaviSe. Tako isto uradiSe i s Nikolom, a uz to uze§e im oruzje, tulce sa strelicami, maceve i novcarke s novci, a plien predade krojac Martin isti joSte dan grad- skomu poglavarstvu. DoznavSi kaptol po svojih Ijudih za taj nasrtaj, odasla gradskomu poglavarstvu zagrebackoga zupana Mateja s dva velika sudca: Petra iz ^akovca i Ladislava Gepevskoga, da u ime kaptola prosvjeduju proti takovu nasrtaju. Ista su trojica drugi dan poslije toga ili u cetvrtak poJla na mjesto, da iztraze o torn nasrtaju,

* Doc. 44. « Doc. 46.

Sukobi, CLXXXI

i tuj nadjoSe u istinu okrvareno zemljiSte. Kod te iztrage bijaSe na- zo2an i krojaS Martin, koji rece torn sgodom : „iiam su doduSe kap- tolski Ijudi u toj Sumi otimali sjekire, all ih mi sada tako zastraSismo, da u budu(5e ne <5e viSe ovamo dolaziti*. — Iztragu reCene trojice odaslao je kaptol kralju Sigismundu, da krivce kazni. — Na kraljevu zapovied poSao je u ime kaptola 6azmanskoga njegov prebendar Fa- bijan s kraljevim pristavom Ladislavom Drenov8anom, da povede iz- noviSnu iztragu, a poved§i ju doznadoSe od ocevidacah, da se u istinu ovaj krvni nasrtaj onako svrSio, kako je jurve kralju bio dojavljen.*

Isle je godine neki Kost, kapelan kanonika Fabijana, njegovim znanjem a privoljom kaptola buzdovanom izranio postolaia Martina, ostavivSi ga polumrtva.* — Gradska je pako obdina recene godine silomicc otela prebendarski posjed Otok preko Save, §to ga ovomu sboru poklonio nekoS kanonik Buza u ime altarijske zaklade.'

Polovinom maja god. 1431. gradski sudac Antun Talijan s pri- seinici: Benkom, Gjurom, JakSom Boletidem, Mihaljem Sebastijanovim, Martinom, Ivanom Perinim i ostalimi oruzanimi gradjani konjanici i pjeSaci provaliSe na kaptolsku sjenokoSu u Rude§u i tuj zasuSe me- djaSnu grabii, koju je kaptol nedavno velikim tro§kom dao obnoviti i tako ju izravnaSe zemljom, da joj se svaki i najmanji trag zameoi a tada natjeravSi onamo svoje blago pasijahu ga onizani mnogo danah, a tim re£enu sjenokoSu sasvim uni§ti§e.

Na slican naSin zaposjednuSe i neke kaptolske oranice u Vrabcih i Grmlju (dana§. KustoSiji). Sliedede pako godine (1432.) odagnavSi svoje blago na recenu sjenokoSu u RudeSu pasli ga naoruzani ondje za Ijetno doba, da se ni jedan kaptolski covjek nije usudio onamo; svakoga bo, koji bi se ondje desio, ubili bi, i tim si na neki nacin pomenutu sjenokoSu i oranice prisvojili.

Ovo smetanje posjeda prijavi kaptol kralju Sigismundu, koji je tada bio u Italiji, te on na 12. septembra g. 1432. napisav pismo gradskoj obcini i ukoriv ju radi svojatanja recene sjenoko^e i oranicah zapovjedi joj, da kaptolu vrati, §to je njegovo, jer da ^e, ne ucini li toga, zapovjediti biskupu Ivanu Albenu i banu Herman Celjskomu, da ju na to prisile.

Da je ova kraljcva zapovied bczuspjesnom bila, dokazom je, §to je Sigismund prve cetvrti god. 1433. nalozio kaptolu cazmanskomu, da povede iztragu 0 osvojenih zemljiStih. Prema tomu nalogu odasla £azmanski kaptol svoga prebendara Gjuru, koji s kraljevim pristavom

• Doc 47.

• Doc. 51.

• Doc. 62.

CLXxxn

&iJMt.

Blazem sa Trsteoika doSavSi u srie<3u poslije Cvjctnicc (8. aprila) na mjesto izpituju6 doznaSe, da se u istinu gradska ob<5ina o recenih zemljiStih onako ogrieSila, kako ju je kaptol tuHo, pa toga radi nju t j. njerino zastupstvo: Stjepana sudca i priselnike: Mihalja Sebasti- janova, Antuna Talijana, Benka, Pelra Ugrina, Gjuiu» Nikolu, Fabijana literata, Frica, Blaza Vitezida i Gjuru, sina Franjina, pozovu na sad Da Gjurgjevsku osminu.

Kako se je taj spor rjeSavao, nisu nam listine sacuvale, no znamo, da je na 24. juna (1433) nalozio ban Herinan Ccljski fvanu, biskupu kninskomu, NikoH sa Orbave, cazmanskomu lektoru, Peiru Adamovu, upravitelju dobarah biskupa zagrebackoga, Gjuri, plemicu bisalkomu, te svomu kapetanu Ivanu Vereinburgeru i Mihalju iz Ravna, da obadju medje priepomih vLSe recenih zemljiStah, da ih pregledju \ prema starijemu izkazu novimi znakovi ozna^e i obje pruce slranke pozovu pred njega na sud u bududib osminah svetka sv. Jakoba, gdje <^e on taj spor temeljito rieSiii. — Tczko je vjerovati , da je ban rieSio taj spor, poSto na 22. decembra i. g. javlja iz Bazileje kralj Sigismund gradskoj obdni: da su mu se prituzilt kanonici Ivan Bahen^iein, arci- djakoQ komarnicki i Ivan arcidjakon vrbovacki, da ova obcina smeta i pricci kaptolu ulivanje njegovih zemljiStah, akoprem je on t. y kralj, u koliko se sjeda, nalozio ved bio banu Hermanu Celjskomu, da taj zemljiStni spor izravna, ali da ban nista nije ucinio; pa toga radi nalaze sada gradskoj obcini, da glede priepomih zemlji^lah dotle mi- rujc, dok ban ili tko drugi, koga on ovlasti, pru ne rieli; a ne bude li mirovala, da 6e nalozitl a ovim ved i nalaze Matku Talovcu, guber- natoni biskupskih dobarah a ujedno i upravitelju gradske obdine, koji de ju prisiliti, da se toj odredbi pokori.^

Da se u §to tamnijoj slici predoci kralju gradska ob(^ina, nije propustio kaptol torn sgodom, kada je utu^io obdinu, da je posvojila kaptolske sjenokoSe u Rude5u i oranice u Vrab^ih i Grmlju, dojavili mu one sukobe i pokolj od godine 1433. i zamoliii ga, da i 0 torn odrcdi iztragia. I ovoj se raolbi kralj odazove, te naloii kaptolu Caz- manskomu, da i o torn potanko irtrazi. Na kraljevu zapovied naloli kaptol 25azmanski svomu prebendaru Gjuri, koga je poslao sa porae- nutim jur kraljevim pristavom Blazom sa Trstenika, da iztraluju 0 priepomoj sjenokoSi i oranicab, a ujedno da i loSno izpituju i za one sukobe i pokolj od godine 1423.

U sriedu poslije Cvjetnice (1433.) recena dvojica, kada su povela iztragu 0 priepomoj sjenokoSi i oranicah, propitkuju(^ u ^agrebu 1 u

* Doc 61. 64. 6|, 69.

Suk^^i^

CLXxxiri

okolici javBO i tajno za krivce onih sukobah i pokolja u gad. 1432. doznaSe to, da su glavni za^etnici ovi bili: Kun, sudac; Valentin Gtib€c, Antun Florentinac, Ivan, sin Perin; Dimitrija; Martin, posto- larski dekan; Gjuro \z §o§tarske ulicc, Andrija, sin Petrov; Pavao Tatar, priseznici; Mihalj, «in Sebastijanov ; Ivan Siget5<?ak, Ivan Pehem, Ivan Ugrin, Grga lludo^tih i brat nnu Brcko, Jak§in, sin Bokov; Kle- menl trgovac, Jakomel, Pavao, sin Zivanov ; Pavao Ugrin, Egidij mesar. Antun, Petar Plenien§dak, Cagan6evi«f, Pavao Salkovic, Pavao uicsar, Martin priseznik, Blaz Fravin, Lovro trgovac, Lovro Zidovcid, Andrija Stepkovic, Dominik Mazeiid, Stjepan Rakarid literal, Grga, sin Valen- tinov; Benedikt crveni, Dioniz Moslavec, Pavao Ruzman, Matija kroja^, Ladislav i Fnfierik zlatari, FarkaS, sin Egidijev; Ivan Taljan, Pavao krojaS, Ku^ec mesar; Dominik i Pavao sedlari, Nenad, Blaz postolar, Stjepan Kvec?, kovac; Ivan krznar, Nikola, Andrija Bogdanic, Klemeni Pravdic, Pavao Ivankovid, Ambrozij, Gjuro, sin Franjin; Toma Krivid, Toma Kranjac, Nikola, Valeniin Peren, Gjurak i Valentin Moslavic^i, Pavao strelar^ Toma Divjak, Jakob i Ilija slrelari, Ivan luSar, Va- lentin postolan te Valentin^ sin Antunov i Gat lu^ari i svi ostali gradjani i obcinari, te su ove t. j, cielu obcinu radi tih sukobah po- zvali na kraljev sud u osmini Gjurgjeva. Sa Gjurgjevske osmine od- godila sc ova razprava na osminu svetka Jakobova, a jerbo i tada nc dodjo^e gradjani pred sud, to kraljevski dvorski sudac Matej Pa- locki nalozi kaptolu cazmanskomu, da poSalje svoga izaslanika, koji da u nazocnosti kraljeva pristava, bilo Valentina, sina Stjepanova, ili Nikole i Dimilra s Drenove ili Dioniiia s Adamovca pozovu gradsku obdinu na kraljevski sud na osminu Miholjsku i da plati globu od 66 marakah kraljevskomu sudcu a toliko i kaptolu.*

Dvie daklc velike parnice zapodjeo je u godini 1433. kaplol zagiebai^ki <a gradskora ob<5inom, od kojih za oba protivnika od oso- bile vaznosti bila je ona o priepornih posjedih u RudeSu, Vrabcih i Grmlju ; a manje, koja se prolezala na sukobe i pokolj od g. 143a*; a yz nje vodio je joSte i onu o gradjanskom nasrtaju na kaptolske Ijude u Sumi Jarunu pred Sviecnicora god, 1427

Glcde priepornih indi posjedah prema narocitu kraljcvu nalogu pozovc u ponedjeljak na 5. julija g. 1434. Maiko Talovac, svjetovni upravitelj biskupije zagrebacke, obadvie stranke preda se na sud. Kaptol zagrebacki zastupao je torn sgodom kanonik kantor Ivan, ta- danjt kaptolski vikar. i ncki joiSte kanonici; gradsku pako obdinu njezin sudac Ivan Pcrovic, i stari sudci Antun Taljan, Petar Ugrin i

* Doc. 68. 77. 79,

CLXXXIV Sukoh\

Stjepao, te Toma, sin Cunov, Gjuro kroja?, Benko kroja2 i Fabijan literat, obdinski prise2nici. Ponajprije kaptolski izaslanici izjavi^, da su po nalogu kralja Sigismunda (1432.): pokojni biskup Ivan Alben s izabranim kninskim biskupom Ivanom te s Petrom, sinom Ada- movim od sv. Duha i s Mihaljem, protonotarom zupanije krizeva^ke, i Ivanom, plemidem Rakova(^kim, kao ovlaSteni na to sudci, oba§li i pregledali na podlozi gruntovnih izpravah prieporna zemljiSta roedju kaptolskom i gradskom obdinom, a pregledavSi ih, poSto za tada nisu mogli svim to5no oznac^iti medje, to da su obim pru<^im strankam strogo naloSili, da (ostaviv§i netaknute nekoje do tada prieporne zemlje), ne smije nijedna stranka preko onoga, §to do tada mimo uSiva, niSta vi§e ni posvojiti, ni preorati, ni izkrciti ; ali da su gradjani zagrebaSki uz prkos ovoj zabrani i to odmah nakon smrti biskupa Ivana Albena (f 14. augusta 1433.) malo po malo osvojili si veliki dio priepornih oranicah, §ikarab, sjenokoSah i livadah (§to je po pravu kaptolsko), akoprem je kaptol protiva tomu prosvjedovao, to su ih ipak gradjani Mo uzorali, §to izkrSili i zasijali, a i popasli i da ih sada drze kao svoju vlastitost.

Na tu osvadu viSe receni gradski izaslanici odgovoriSe: da gradska obdina nije poslije pomenutoga medjaSnoga razvoda niSta po- svojila, §to 6e joj i cestiti Ijudi posvjedociti, i zamoliSe Matka Ta- lovca, da on joSte jednom dade pregledali prieporne zemlje, pa da de se o tom uvjeriti. Talovac u tom prieporu i onako ovlaSten od kralja odasla plemide: Stjepana Bickelija zelingradskoga, Gjuru bi- sazkoga, FarkaSa sa ObreSa i krii^evaSkoga protonotara Mihalja s dru- gimi joSte neporocnimi Ijudmi, koji su u prisudu obih prudih stra- nakah oba§li prieporna zemljiSta, a oba§av§i ih pronaSli, da su gra- djani zagrebacki povrh onoga, §to im je biskup Ivan doznacio, u istinu prisvojili veliki dio oranicah, Sikarah i sjenokoSah, i da su §ikare iz- krdili i izorali, a sjenokoSe popasli.

Na podlozi ovoga vjerodostojnoga izvjeStaja Matko Talovac ovako izreSe (6. julija) svoj sud: premda bi po zakonu morali gra- djani gubiti sav prirod, §to je na posvojenih zemljiStih narastao, za sada im ga milostivo prepuSta; ali po5to je sada drzavnimi poslovi zapriecen, da ne mofe konacno rieSiti toga priepora, to odredjuje, da nijedna stranka dotle, dok on taj spor medju njima ne rieSi, ne smije obradjivati prieporna zemljiSta, ved da netezana ostanu; ona pako stranka, koja bi se drznula takova §ta pociniti, globit de se u 200 marakah, od kojih de polovina pripasti sudcu, a polovina onoj strand, koja se o toj odluci ogrieSila nije.^

* Doc. 71.

cucxxv

Upravo u isto doba razpravljala se pred Matkom Talovcem i druga tulba zagrebackoga kaptola, kojl je zastapao receni kaptolski vikar kanooik kantor [van s jo5te nekojiroi kanonici, tuled gradsku obdinu, (koju su zasiupali: sudac Ivan Perovid s ostalimi viSe recenirai stAiimi sudci i priseznici), na ime, da su u ovo najskorijc doba gra- djani zlobno provalili u vrt zupnoga beneEcija iupt sv. Emerika, koji leli na jednoj i drugoj obali potoka Medveii^aka i ondje sasjekli i Uvadili zelje i drugo povrtSe, tc sav vrt izrovali i uniMtli nc hajuci ni malo, Uo ih je biskupov providnik Pavao od toga nasilja od* vracao ; dapacc izkopavSt ondje mnogo zemlje zasuli su njom stjesku, kojom se potocnom vodom vrt nalapao, a napokon laj vrt posvojili na veliku 5ielu i zupnikovu i kapiolsku. Na ovo odgovoriSe izaslanici gradske ob<5inr, da su to po pripadajudem pravu u^inili, jer dio toga vrla, §to je na zapadu, poSto lezi na gradskoj slrani, to punim pravom pripada gradskoj obdini. Na ovu Izjavu odvratiSe kaptolski izaslanici, ako doduSe zapadni dio toga vrta i lezi u podrucju gradske obdine, to ipak ne spada njoj i to usljed nagodbe sklopljene godine 1392* medju obdinom i ovim kaptolom, gdje se izri^no veli za taj zapadni dio, da uz prkos toga, 5lo i lezi na obdinskoj strani, ipak mora pri- pasti kaptolskoj vlastL, te da ga sada gradska obdina nije smjela pri- svojiti, Proii ovomu dokazu (jer je i izvoraik re^ene nagodbe pred sudom procitan bio) prigovorili se nije moglo, loga radi Matko Ta- lovac dosudi prieporni dio recenoga vrla zupnoj nadarbini sv. Erne- rika« a obcinu, Sto se usudila uniStiti ga i posvojiti, odsudi na globu od 100 marakah, od kojih dvie sirane da dobije sudac^ a trcdu lu* iitclj t j, kapiol.^

Ni jednoj ni drugoj Talovcevoj priesudt gradska obdina nije za- dovoljila, a toga radi utuzena bijaie kralju Sigismundu, koji joj na 14. septembra (1434) sirogo nalozi, da u dojdudih osminah Bogo> javljenja (1435.) dodje u Slolni Biograd pred kraljevski sud, na kojem it on sam rieSiti taj priepor med^u sirankami.*

I na taj kraljevski sud nije gradska obdina poslala svojib puno* moc^nikah;* dapace gradjani su zagrebacki u proljccu g, 1435. ope- tovno provalili na kaptolski posjed Krok ili Tlake, te ondje^nje ora* nice i sjcnokoSe, koje su od vajkada kaptolske bile, silomice posvojili^

Medjutim, dok daljnji tedaj ove parnice nacrlam, od poirebe je spomenuli mi nekoje izgrede, koje su pocinili pojedinci za to vrieme

* Doc, 72.

* Doc 77. » Doc 81,

* Doc. 86.

CLXXXVI

Suka^i,

od kako je nastao spor o priepornih zemljah t. j. od godinc 1431. do godine 1435.

U izlraznom zapisniku, sastavljenom na zabtjev gradske obdine, kaptolu $e u g:neh upisuje, §to je godine 1433, u pelak pred Marga- retinjem kanonik Nikola Celjski sa znanjem kaptola na samom kaptola izbio i izranio nekoga mesara Marka.^ Zaiim, da je god. 1434* ka- nonik Petar» arcidjakon dubi^ki, znanjem kaptola na javnom drumu izbio na smrt gradjanina Ivana Pluzara, koji je usljed ranah brzo nakon toga i umro. JoSte, da je prebendar Nikola^ kapelan kanonika Jakoba Sredickoga, znanjem njegovim a privoljom kaptolskom, su- sretSi gradjanina Martina krojaca izbio ga do krvi, — fste joSle godine da su sluge i kmetovi kanonika £uvara Grge s ostalimi kanonickimi slugami navalili na gradske paSnjake i tu gradjanina Benka Dudini(^a i njegove sudruge lezko izbili, smrtno izranili i polumrtve oslavili, ranjenike oplicnili i osam velikih volovah odagnali; pak kada je za to i u prisudu samoga Malka Talovca gradska obcina zahtievala u kaptola zadovoljStinu, da ju je kaptol na proslo odbio,*

Godine 1435. sredinom korizme da je kaptol po svom sudcu i jednom joSte popu dva puta dao uhvatiti gradjanina Stjepana posto- lara» te ga za ruglo staviti u kladu, le je gradskoj obcini na sramotu morao u kladi sjediti, kako se dugo kaptolu svidjalo, — U cetvrtak pako pred Cvjetnlcom da je kanonik Jakob Sredicki odaslao svoje paslire sa govedi u gradska polja, gdje su popasla i pogazila sve usjeve na velikii Stetu gradjanah. Kada su gradjani zaplienili govcda i odagnali na gradsku viednicu, nije ih gospodar, kako je obicaj, hotio izkupiti, ved se smrcu zaprietio gradjanom; a istom tad a, kada se je biskupski dvorskl zupan zauzeo za krivca, gradska mu je obcina predala zaplienjenu maryu. Na Cvjemicu iste godine kanonik Matija Kelked na gradskom je trgu izbio do krvi gradske ribare, pa kada su ovi zatrazili u gradskoga sudca, da im krivac dade zadovoljJtinu, a sudac ju zahtievao u kanonika, da ga je laj javno opsovao i obruzio. — U cetvrtak poslije Milioljicah da je kanonik Jakob Sredicki pri- voljom, da, nalogom kaptolskiro, na^av5i no<5u 5esi gradjanah, gdje pasu na gradskih Uvadah svoju marvu. sa svojimi Ijudmi nasrnuo na njih, oieo im odielo i druge stvari, koje su imali uza se, le oplienjene dao ill svezati 1 tu6, a poSto bi ih valjano izbili, svezali ib na repove konjah, na kojih je on sa svojimi Ijudmi doja5io, le ih nemilosrdno vukli po zemlji. od koje Sestoricc drugi se dan jedva naSla samo

* Doc. 60. « Doc. 80.

i^hi.

cxxvn

fctiri, a ostala dva nikako se nadi nisu inogla, te se ne zna, kamo su ih zamclnuli. — Povrh toga da su svi kanonici dogovorno odaslali naoru?ane svoje sluge sa govedi» koja popasoSe, pogaziSe i uniSU^e gradske usjeve i sjenoko^e i liro gradjanom nanie^e veliku §telu. — U Cctvrtak prije Duhovah odaslaSe kanonici nekoliko naorulanih slugah u gradska polja, gdje nasavSi gradjanina Petra, da sa dva vela drlja za proso, jednoga mu vola na injestu ubi§e, a lim mu nanesoSe neiz- mjernu Sietu, jer je timi volovi sluiSio knih za sebc i za svoju djecu. — Na duhovski ponedjcljak kanonik cuvar Grga da je sa svojim kmetom Grgom Bogatici<fem i osialimi kmeti golimi sabljami i drugim oruljem znanjem \ privoljom kaptola provalio na gradsko tlo oko crkve sv. Margarele, a narocito u vrt priselmka Tome, sina Konova, i da su ondje potrgav5i drvcnu ogradu ill prostce navalili u vrl, a nadavSi ondje slugu Grgu Curmana uhvatili ga i bacili u lamnicu. ^ — Napoko u subotu poslije Ivanja da je kanonik Jakob Sredi£ki zapo- vjedio svojim slugam, koji su navalili na gradski pa5njak, a naSavSi ondje postolara Franju, koji je sa svojina slijgom pasao jednoga konja \ neSto goveda, te su postolara Frana sasvim oplienili, oteli mu konja, a slugi mu oteli haljine, pojas s torbom i novci, na veliko mglo gradske obt^ine.*

Nasrtaji pojedinacah, koji su nastali sa spora o prtepomih zemljah od god. 1431.-1435, a koje su u grieh upisivali i gradskoj obdini i kaptolu, potaknuli su napokon gradjane, le su ozbiljno poccU razmisljati 0 torn, da se te domade razmirice jednom ved dokrajce i toga radi nekako mjeseca oktobra god. 1435. zamolili su po svojih izaslanicih kralja Sigismunda, da uzpostavi tako zeljeni mir. Na ovu molbu naloli kralj na 9, novembra kaptolu stolnobiogradskomu, da odaSalje svoga covjeka, koji bi s kraljevim pristavom (a za takove oznaCi ili Ladislava Tota susjedgradskoga, iH Nikolu grebengradskoga, ill dva Ivana takodjer grebengradska, ili Ivana, Gjuru il Stjepana plemica brezovicka, ili Ladislava Zalovtda s Egidovca), da obadju sva priepoma zemljiSia medju kaptolom i gradskora obdinom, i gdje bude potrebno, da postave nove vidljive mejaSe i tako svakoj strand dadu, Sto joj pripada; koja li se pako tim nc bi zadovoljila iU tomu pri- govorila, da ju pozovu u stanovili rok pred banski sud, a napokon da ga o cielom svojem postupku obavicste.*

U koliko je ovomu kraljevu nalogu udovoljeno bilo, nije nam poznatOi ali nagadjamo, da se kraljeva zapovicd nije izvrlila, jer je kaptol (1436.) unatoc tomu po?eo obradjivatt prieporne remljc,

* Doc 85.

• Doc, 91,

CLXxxviri

^iJMi,

Uza to nastavljali se i oasrtaji, jer je IcaptoUki sudac privoljoni kaptola 5 oruzanimi Ijudmi provalio nodu u kliet Martina Cuka, koga naSavSi ondje izbi na smrt. Nc dugo za lim ili po^etkom maja da je kanonik Gjuro Moravcan naSavSi na paSi konja gradjanina Nikole ubvatio ga i upotrebiv§i ga za kudna porabu i ne obziruc se ni naj- manjc na zahtjev gradske obdne, pridiiao ga. Napokon da su ka- nonici mjeseca julija po svojih Ijudih pohvatati dali mnogc gradjane, le ih okovali i u Popovom turnu utamni^ili.*

Povrh toga, nadinom, ne zna se kojim, izposlova kaptol u Maika Talovca nekakovo pismo, usljed kojega uvela ga zagreba£ka iSupanija u posjed priepornih zemljah i dozvoUla mu, da usjevc njihove, kad dozore, pozanje. Za vrieme toga uvedenja ne bijaSe bana Matka Ta- lovca kod kude, bio je na ime s vojskom pod gradora Zrinjem, Do- znavSi gradska obcLna, da je zagreba<5ka zupanija uvela kaptot u prie- poma eecnljiSta i urucila mu zetvu na njih, odaslala je proitva tomu dva prosvjeda, jedan u tabor k Matku Talovcu, a drugi kralju Sigis- mundu, koji je lada bio u Iglavi u Moravskoj. I uspjela je. — Ban bo na 7. augusta (1436,) prema ovoj prituzbi naloii Stjepanu Bicke- lejUj plemidu zelingradskomu , le velikoinii lupanu, podzupanom i velikim sudcem lupanije zagrebacke, da uz prkos tomu, Sto su na podlozi njegova pisma uveli kaptol u posjed priepornih zemljah i dozvoliH mu, da usjcve polanje, da zaprieSe kaptolu, da ih pozetl ne smije, ved da ih zupanija pohrani na sigumom mjestu dotle, dok se on vrati kudr, a lada ce i laj priepor sam rieSiti.* — Kralj pako Sigismund na 12. augusta odpisa s fglave banu, kako su mn utuzili u ime gradske obcine njezini izaslanici Valentin, sin Ivkov i Jakob Bolje, da je on t. j. ban oko Margaretinja uvesti dao kaptol u posjed priepornih oranicab, Sikarah i sjenokoSah, Slo je sve od vajkada gradsko bilo, te mu nalafe, da ob<5inu u recena zeraljiSta iznovice dade uvesti 1 da ju Sliti; hode li se pako obje protivne stranke parbiti, to se moraju pred njim preti i to u prvih dojducih osminah, cira se u kraljevinu povrati, pa da 6t im tada on sam suditL^ — Za dva dana ka5nje (14. augusta) isti kralj doglasi i palaiinu i svomu kraljevskomu sudcu, da parnicu, koja je nastala medju kaptolom i gradskom ob- 6nom, nerie§enom oslave, jer da ju on sam ho<^e rieSili i to u prvih osminah, kada se u kraljevinu povrati, pa bilo na kojemugod mjestu u kraljevini/

^ Due 95,

• Dog. 96,

• Doc. 97*

• Doc. 08 lai.

SakobK

CLXXXIX

Kada sc svr^etkom oklobra (1436,) ban Maiko Tatovac vratio u Kagreb, prva mu bijaJe duznost, (jer su ga objc stranke saletile, da slvar ricSi.) izviestili kralja 0 cielom ovom zcmljiStnom sporu. Na ^. novembra indi izvjcScuje ban kralja ovako: da je primio njegovo pismo od 12, augusta, all da gradski izaslanici Valentin, sin Ivkov i Jakov Bolje nisu o priepornih oranicah, Sikarah i sjenokoSah onako izviestili kralja, kako bi u isiinu nnorali, jer u stvari je to: da je neko£ zagreba^ki biskup Ivan Alben s Ivanora biskupom kninskim i plemidi Petrom, sinom Adamovim od sv. Duba, le s Mihaljem, pra- biljeznikom zupanije krizevacke, s Andrijom Vitezom komamickim i I?an Totom susjedgradskinif da su obaSli prieporne oranice, livade, sjenoko.^e i §ikare po mejaSih, kako su im ih obje stranke pokazale, pak da su isti za ta priepotna zemljista jednoj i drugoj strand za- branili, da ih nc smije ni obradjivaii ni krcili, dok se parnica ne rieSi, Tom su sgodom naimenovali i nekoje cestilc Ijude, koji <^e bditi nad lim; ali da su po smrti biskupa Ivana Albena, uz prkos reCene zabrane« gradjani zagrebacki nastavili obradjivati oranice, krciti Sikare i pasli na sjenoko^ah, a to u vecem jo§ic obsegu nego li piije, premda se kaptol tomu protivio. Nastavlja za lim ban te veli, da kada se je po kraljevu nalogu vratio iz Ilalije u Zagreb, da je na mnoge i do- sadne tulbe obih stranakah odaslao plcmide: Gjuru bisazkoga, Ivana Viteza komarnickoga» krifevackoga prabiljelnika Mihalja, Stjepana Bickeleja zelingradskoga i Stjepana Farka^a obre^koga, da prieporna zemljiSIa obadju i razvide. Oni su pregledav^i ih i uvjerili se, da sti gradjani zagrebacki odmah po smrti Ivana Albena u mnogo ve^em obsegu ncgo li prije preorali, izkr^ili i zasijali prieporna zemljiSta; a ban da je na to iznovice obim strankam nalozio pod globu, da se suzpregnu telatt recena prieporna zemljiSta dotle, dok on taj spor ne rie^i, ali se toj zabrani gradjani nisu pokorili, dapace taj smion svoj postupak danomice nasiavljaju, akoprem im je on to strogo zabranio. Xapokon, Sto se tiSe one tocke u kraljevu pismu, gdje se veli, da su gradski izastanici izviestili kralja, da je gradska ob^^ina prieporna zemlji^ta kao svoje pravo vlasinictvo od vajkada mirno uzivala, da to ne stoji, vc6 upravo prolivno. jer kada je nckoc ban Herman Ceijski sa banskoga suda odaslao bio neke plemice, a narocito Stjepana llahingera, zupana zagrebackoga, Ivana Tota susjedgradskoga, Gjuru btsaiSkoga i dva velika sudca zupanije zagrebacke na prieporna zem- Ijidta, da su oni izpitavSi mnoge vjerodostojne svjedoke doznali, da reS^ena zemljiSta nisu gradska, dapace da ih je gradska obcina uz prkos svib prosvjedah i groznjah ipak posvojila i da ih drli; to da je sada obim prudim strankam naloiio, da ^im se kralj vrati u kraijevinu,

cxc

SukadL

da u prvoj sudbenoj osmini, koja tt nastati, i na kojem g^od bilo mjestu u kraljevini, moraju dodi pred njega na sud, da im on taj spor rieSi.*

I o drugoj kaptolskoj tuibi proti gradskoj obcini t. j. ob onom nasrlaju i poknlju, koji je poSinila godine \^zi., koja se raznimi ro- tx^W odgadjala od godine do godine, pocelo sc ovom lakodjer sgodonn ozbiljno razpravljati, SpomcDuo sam jurve, da je kaptol cazmanski uslied naloga kraljcvskoga sudca Maitje Palo<5koga poveo god, 1433 iztragu proli gradskoj obcini, kojom se doznalo, da se godine 1433, gradjani zagrebackt lezko ogrieSiii 0 kaplol^ 1 da se razprava le parnice raznimi roci§ti otezala, te da joj napokon zadnje odrjeSito ro^iSte usta* novljeno bilo na osminu liogojavljenja god, 143s,; ali poSlo je spor o prieporaih zemljah bio prete^niji, da je ova parnica za neko vrieme obuslavljena bila*

Istom godine 1438. obnovio ju kaptol zagrebacki, kada je pied Miholjero ili 28. septembra n g. pred kraljevskim sudceni Sljepanom Batorom kaptolski izaslanik Pelar podasiro iri izprave, koje su se odnosile na nasriaje i pokolj od g. 1422,, i to dvie izprave bivSega kraljevskoga sudca Matije Palot^koga, a tredu. iztraini spis kaplola ^azmanskoga, te zamolio kraljevskoga sudca, da ovu zastarjelu parnicu nastavL i konacno rie^i. Prema loj molbi zamoli na 30. septembra Stjepan Bator kaptol caznrianski, da odaSalje svoga covjeka, koji da uztne za pristava ili Valenta sina Stjepanova, ili Nikolu ili Dimitra sa Dienove, ill Dioniza sina Kmerikova s Adamovca^ ili Ltiku ili Mi* halja s Male gorice ili Ladomera s Adaniovca, pa da pozovu gradsku obcinu na kraljev sud oznaciv im ro£i§te osminu Mibolja sliedece godine (1439) i da joj reknu, da se tomu pozivu pokori i dodje na sud ; ne dodje li, neka znade, da it biti osudjenom.'

Za tjedan danab kasnije ili 6. oktobra 1438. pred istim kra- Ijevskim sudcera receni kaptolski izaslanik kanonik Petar, na podlozl dvijuh izpravab bivSega sudca Matije Palockoga, a trede iztraznoga spisa kaptola cazmanskoga^ kojimi se dokazuje, da je gradska obcina silomice otela kaptolu sjenokoSu u RudeSu i mooga druga joSte zem- IjiSta, zamoli Stjepana Batora, da i tu parnicu nastavi i gradsku obcinu na sud pozove. Prema tomu opet Stjepan Bator zamoli Cazmanski kaptol, da po svojem izaslaniku, (koji da sobora povede jcdnoga od viSe recenih pristayabj i glede toga gradsku obdinu pozove na kraljev sud u osmlni Miboija g. 1439.^

* Doc. 103. 104.

• Doc. 130. ■ Doc. 133

Sukoi*i.

cxa

Prcma jednomu i drugomu nalogu kraljevskoga sudca odasla kaplol i5a2manski svoga prebendara Gjun], koji s kraljevim pristavom Valentinom, sinom Stjepanovim sa Drenove, najprije u nedjelju poslijc Male gospoje (13. seplernbra 1439.) pozvaSe i to prvi put u Vugrovcu, a drugi put odmah sliededi utorak (15. septembra) u Stubici, a tredi, sliede<Si dan u Ivanic^u, radi jedne i druge parnice ragreba^ku gradftku obdnu na kraljev sud za osminu Miholja.

Jo$te je j^dnu parnicu proti gradskoj obdini obnovio kaplol za- grebacki i to onu, kada su pred Svie<^nicu (1427.) neki gradjani zna- njem i privoljom dele obctne nasrnuli u Surai Jarunu na tri sluge kanonika kantora Ivana, koje su ondje i ubill I radi ove pamice, koja se mnogimi rnciSti odgadjala od godine do godine* zamolio je kaptolski izaslanik kanonik Petar na kraljevskom sudu (i. julija 1439 J samoga kralja Albrehta, da gradsku obcinu radi toga ubojstva pozove preda se na «iud, i da ju radi toga kazni, Kralj se odazva ovoj molbi, le zapovjedi kaptolu cazmanskomu, da po svojem izaslaniku i s kra- ljevim pristavorn (za kakove su opet isti pristavi bill oznaceni) po- «ovc na trih mjestih gradsku ob<*inu na kraljev sud i to za osminu Miholja.*

Tom sgodom doznao je kralj ne samo za sve nasrtaje gradske ob<^me, ved i za onaj pokolj od god. 1422., te da obcina i sada ne rairuje, ved da se grozi kaptolu, da de prvom sgodom popaliti i ka- nonicke dvorove i stolnu crkvu, d^, da de ih i poubijali. SaznavSi kralj za sve ovo, napisa (13. jula) gradskoj obcini pismo puno nego- dovanja, te ju kori za tu njezinu groJnju, jer imade li 5lo protiv kaptola, neka se prituzi kraljevskomu sudu, koji je jedini vlastan rieSiii priepor Da se pako taj ukor u islinu ob<5ini sluzbeno uru5i, poslao ga kralj kaptolu cazmanskomu, kao vjerodostojnomu mjestu^ da joj ga on predadc. — Na 24. julija ili u pelak pred Jakobovom do^v&i u Zagreb cazmanskl Izaslanik prebendar Stjepan, urucio je u gradskoj viednici sakupljenomu gradskomu poglavarstvu ovaj kraljev ukor. Gradsko ga poglavarstvo smjerno primilo i sasluSalo, le reklo: „Sacuvaj bole? da bismo ikada ^lo zla namislili kaptolu ili ucinili ili smo ucinili/*

Za tri tezke parnice morala bi gradska ob(5ina odgovarati pred kraljevskim sudom. a je li na sud do5Ia, ne imamo nikakovih vieslih, te sctenimo. da nije na sud niii doSla, vec htjela (kako je lada obi- &J110 bilo) da se raznimi rociSti rieSenje odgadja, dok bi se oapokon kojom sgodoiD I sasvim zaboravilo na tuzbe.

* Doc, J 27,

' Doc, 118, 139.

cxcn

SukodL

AH staro neprijateljsivo ipak preslalo nije. Na 8. januara ^. 1443- na duhovnom sudu pred kaptolskim vikarom Ivanom prebendar i ppredicator dioecesis zagrabiensis" Gjuro de Meglech tuzi tadanjega gradskoga sudca Nikolu zlatara, le bivSe sudce: Petra Ugrina, Nikolu Ilenkija, Ivana Perovida, Martina i Bla^a te priseznike: Nikoly Gre- gorida, Grgu Vrecarida, Maliju FarkaSa, Gjuru mesata, Gjuru krojaca, l^merika postolara, Iimerika Segu i Valenlica i njihovu druzbu, da su s mrznje proli sve^enslvu pro5le godine na dan pred Barlolovom (23. augusta) njegova ukudana Dominika bcz i najmanje njegove krivnje naiavJi ga u gradskoj obcini uhvatili, utamnicili i Tia grozne muke udarili te stvari njegove i njegova gospodara i novae, §to je imao uza se, silom oteli, Kada je u petak poslije loga (30. augusta) receni Gjuro prebendar posao na gradsku viec^nicu i od gradskoga magi- strata zahtievao, da mu ukucana na slobodu pusle i gletu namire, da je sudac i cielo zastupstvo podiglo groznu viku, opsovali ga prozvavSi ga psom a ne svecenikom, te ga po svojih pandurih ziostavljali, a napokon i zaivorili, a lada ga istom iz lamnice pustili, kada je pred poglavarstvom i javnim biljeznikom opozvao sve uvrede nane^ene mu od gradskoga poglavarstva, i kao jamce stavio kanonike Tomu IvanCana i Stjepana sa Visokoga, i sudca ^ia^lma i priseznika Anluna GoljaSa, obricud, da de dati pismeno oCitovanje, da mu se nikakova nepravda u^intla nije. Ovu tuzbu prei recenim kanonikom vikarom Ivanom posvjedoci^e i prisegom potvrdiSe Peiar, zupnik novoveSki; Anttjn, reklor gradske uboznice sv. Marije; i prebendari: Benko sa Poloiidice, Pa vac i Matija.*

Gradskoj se obdini od kaptola pred bad valo i to, da je ona go- dine 1445. za nasilja grofovah Celjskih Friderika i Ulrika iSIa im svimi mogucimi sredslvi na ruku, da su osvojili Popov turen, u kojem bijage pohranjena kaptolska imovina, a osvojivSi ga razorili i uniStUi i njega i pobocne mu sgrade, a tim je nanesena bila Steta ovomu kaplolu preko 1000 for^

Spomeniih malo prije, da je vi5e recene tri parntce, koje je po- digao kaptol pred kraljevskim sudom proti obdini, nastojala obdina od- gadjati, da bi se lako s vremenom i na njih zaboravilo. Tomu za dokaz neka sluzi, 5to je na 33. oktobra pred velikim lupanom zagrebacke zupanije Gjurom Glanjarom i pred cielom skupstinom gradski iza- slanik i priselnik Matija sin Andrijin ulozio prosvjed proti kaplolu zagrebackomu, navedSi, da kako je na zahtjev kaptola po nalogu grofovah Celjskih i banah Friderika i Ulrika odmah nakon smrti

* Doc. 135. » Pag, 239.

SukchL

cxcm

biskupa Ivana Albena veliki zupan zagrebacke zupanije Stjepan Ku- hing^er s velikimi sodci i drugimi joSte plemi6 obaSli prieporna zemljiSia medju kaplolom i gradskom obcinom, a ova, prenida su gradska bila i ob<5ina ih od vajkada miroo u^ivala, na podlozi iz- kiivljene gruntovnice dopilali kaptolu zagrebackomu i u to ime irdali i pismenc izprave na veliku Stetu gradske obciDe. to sada protiva torau svecano da prosvjeduje i moli zupaniju, da poSto su i^ltnt iz- prave o priepornih oranicah, sjenokoSah, livadah i Sikarah izdane usljed izkrivljene gruntovnice» da ih ona smatra netocoimi, te da kaptol zagrebacki uz prkos prava gradske obdine ne uvede u posje- dovanje istili, niti da mu oruci kakova posjedovna pisma,*

Dok se tako rie§enje parnicah odgadjalo od rot^iSta do rociSta, stara se neprijateljslva medju ova dva susjeda nastavijala. — G. 1465. tuzi kaplol zagrebacki kralju Matija§u, kako je gradska obdina, a na- rocito: Antun, sudac , le Mariin Martinec, Ivan Perovi(i, Valentin Sa- rovid, RavSar, Dioniz kroja£, Pavao i Benedikt zlatari, Klement mesar, Simunovic, Karniz, Stjepan postolar, Jakob postolar, Blaz krojac, Filip i Luka postolari, Benko dckan, Aoiun postolar, Stefani«5, Blaz lucar, Plalnar, Benedikt trgovac, Lovro sudac, Mihalj krznar, Bla^ Vitc2r<5, Filip trgovac, Mihalj. sin Valentinov, Matija lu^r, Toma uzdar, Di- mitar krojac?, Bla2 trgovac, Pazar trgovac, Gjuro krznar, Hanii<5 ir- govac, Toma Cuden, Nikola zlalar, udovica Maiijina, udovica Toma- jcva, Klement kovac, Soldinarid i drugi neki, oko Miholja g. 1460., kada su kaptolski desetari desetinili novo vino za kaptoL oavaliU oruzanom rukom u desetinske klieti, da ih ubiju, a doisto bi ih i ubili, da se nisu biegom spasili ; na§av§i tu jedna kola vinom nato- varena, zaplienili ih i odvezli. — Napokon da su pred banom Ivanom Vitovcem ocroiv§i kaplol nagovorili bana, da je posvojio kaptolske Toplice kod Varazdina i tako ih dugo u vlasti drzao^ dok se je gradskoj obcini svidjalo, a lim nanesao §tctc kaptolu preko 3000 for,'

Na ovu kaptolsku tuzbu naloiio je kralj MatijaS lupanom Zu- panije zagrebacke Sljepanu Bickeleju zelingradskorau i Augustinu For- kolabu, da povedu iztragu. Na lu iztragu bijahu odaslani Matija Vur- novSan i Ladislav Impri^i sa Jamnice, koji su svrSivSi iztragu na 5. aprila (1465.) javili zagrebackoj lupaniji, da je sve istina, §to kaptol tuzi.*

Xu 5to ne bijahu vrstni izvesti kraljevski nalozi^ ni sudbene odluke, da se na ime medju gradskom ob<5inom i kaptolom uzpostavi

* Doc. ' Doc, " Doc,

24 »

*3

CXCIV Sukobi.

sloga i mir, to su u^inili Turci. Godine na ime 1469. u subotu poslije Miholja u kasno nocno doba probudila je oda sna gradjanstvo zagre- backo grozna vika, prouzrocena bjegunci, koji su s onkraj Save po- hrlili u Zagreb i plaCud pripoviedali, kako su Turci provalili i po- palili im sela i kude, (§to je posvjedo^avala i silna vatra, koja se \z Zagreba vidjevala), pak da su naumili prebroditi Savu i navaliti na sam Zagreb. U toj vrevi nije preostalo kaptolu zagrebaSkomu na ino, ved skloniti se u utvrdjenu gradsku obdinu. UzevSi indi u hitnji arhiv, modi svetacah, crkveno posudje i imovinu snesoSe sve ovamo i pri- praviSe se na obranu. Ali hvala Bogu iz ove bojazni i nepogode oslobodila ih je rieka Sava, koja se usljed silne ki§e vrlo nabrekla i pocela poplavljati cielo Posavje i tako prisilila Turke, da su se vratiti morali.

Ovaj prijateljski susret, gdje su gradjani otvorili vrata svoje tvrdje i u svoje kude primili pribjegle kanonike, kao i strah pred biesnim neprijaleljem, pomirio je oba protivnika. U obostranoj izjavi, pisanoj po^etkom oktobra 1469., veli se: da kaptol opraSta gradjanom sva pocinjena nasilja, pale2, otimacinu i krv ; le onu tocku, koja se u klelvi biskupa Ivana Albena nalazi, da na ime djeca gradjanah za- grebackih do cetvrtoga koljena ne mogu poluciti crkvene gasti ni nadarbine, proglasuje niStetnom, a u ime zajednicke sloge odredjuje: prvo: da de kaptol ili njegovi porezovnici prigodom velikoga Mar- kovskoga sajma pobirati samo maltarinu, docim filjarSdinu ili pijaco- vinu sasvim prepuStaju gradskoj obdini. Drugo: od gradjanskih kolah i konjah, na kojih se bude iz inozemstva roba uvazala ili una§ala na taj sajam, ne de kaptol zahtievati maltarine; napokon trede: kaptol ni njegovi desetari, dok za vremena berbe traje desetinanje, ne smiju ni tuliti ni na sud pozivati ni jednoga gradjanina radi zaostale ili nepladene desetine.*

Kada je nestalo straha pred Turci, nastavile se stare razmirice medju oba susjeda, a izazva§e ih braca Tuzi i to: biskup Osvaldo i brat mu Ivan. Ponajprije o velikom Margaretskom sajmu, kada bi morao vladati sveti mir i svacija sloboda svetom biti, znanjem i pri- volom biskupa Osvalda njegovi kapetani Ivan Buzla, Matija Olaz i Gjuro Zubalo s cetom slobodnjakah provalivSi na gradsko tlo, silom udjo§e u gradsko kupaliSte, te na§av§i ondje Petra plemica bisazkoga, Stjepana Bickeleja, plemica zelinskoga i joSte jednoga gradjanina za- grebackoga; plemida Bickela iztukoSe i izraniSe, a gradjanina bacivSi na tlo tako ga izprebiSe, da je jedva ne§to zivota u njem ostalo;

^ Doc 264. 265.

Sukobi, CXCV

Petra pako bisazkoga sveza§e i poved§i ga kroz kaptol kao kakovo slavje slave<5i, zatvoiiSe u tamnicu.

Ne dugo za tim biskup Osvaldo i brat mu Ivan, sakupivSi med- vcdgradske, vrbovacke i rakovacke kmete, nasmuSe oruzani u nedjelju 3. augusta na gradske posjede Dedide, Crnomerec, Bitek i Novake^ pak ove posjede posvojiSe, a krenuvSi odavde na kraljevski brod na Savi, zauzeSe i njega ; a u torn pohvataSe i mnoge gradske kmete, koji su na tih posjedih bill, te nekoje pobacaSe u Savu, a nekoje svezanih straga nikuh odagnaSe u Medvedgrad i baci§e u tamnicu, i tako ih dugo zatvorene drzali, dok se nisu novcem izkupili.* Kakove je glede tih posjedah gradska obdina vodila borbe s bra<5om Tuzi, spomenuo sam u ovoj razpravi na str. XXVIII — XXIX.

Osim ovih re^enih posjedah otco je biskup Osvaldo nekoja gradska zemlji§ta, koja bijahu u obsegu gradske obdine uz zemljiSta biskupska. Ovo nasilje doglasila je gradska obdina kralju MatijaSu, koji na 11. junija 1475- zapovjedi biskupu Osvaldu, da gradskoj obdini odmah povrati, §to joj je nepravedno oteo.*

S ovakove otimaSine uzlovoljili se i gradjani, te su poSeli vradati nemilo za nedrago. Iz sjednice zupanije zagrebacke, drzane svrSetkom julija godine 1475. pod predsjednictvom velikoga zupana Petra Bo5- kaja, doznajemo, da je ona na tuzbu kaptola zagrebaSkoga odaslala dva velika sudca i to: Mihalja Bencekovida i Luku sa Kalinja, da povedu izlragn proti gradskoj obdini. PovedSi nju dojavi§e iupanij- skomu sudu, da su iztrazujud doznali, da u nedjelju pred Margare- tinjem (9. julija), kada su kaptolski ukudani Mihalj, Antun, Stjepan i klerik Andrija s gradske obdine silazili na kaptol, da su po nalogu gradskoga sudca Blaza, te Ivana Perovida, Ivana Soldinarida, Blaza Tevdine, Valentida, Blaza Stenidkoga, Dominika Perovida, Brcka Ugrina, Pazara i Lovre Sporara, bez ikakova povoda u gradskom podgradju ili u §o§tarskoj ulici nasrnuli na nje Toma postolar, Stjepan Lah, Gjurko uzdar, Blaz postolar, Klement Kelec, Ivan i Valentin postolari, Mihalj Klacec, Grga PavSin zet, Valentin Kosinov zet, Dominik Malec, Hanz uzdar, Gjuro Banic uzdar, Antun Seglin i Ilija postolar, te na- tegnutimi lukovi progonedi ih do samih kaptolskih vratah izbacali za njirai mnoge strelice, te su recenoga Mihalja do smrti ustrielili, a osiale izranili; a da nije bilo kod kaptolskih vratah Sestilih Ijudih, koji su bjeJede obranili, kod samih vratah doisto bi ih ubili. Kada su rcceni zupanijski iztrazitelji na 15. julija opomenuli gradskoga sudca, da se krivci kazne. to je on taj zahtjev na prosto odbio.'

* Doc 281.

* Doc 297.

' Doc. 299. «

CXCVI Svkobi.

Napokon sliedede godine (1476.) poSetkom maja ubili su nekoji gradjani jednoga kaptolskoga covjeka, a kaptol je obdinu radi toga tuzio zagrebaCkoj zupaniji, koja je odaslala fupanijskoga podbiljeSnika prcd gradsko poglavarstvo, od kojega zahtievaSe, da se krivcem sudi. Gradski starjeSina Valent tomu je podbiljelniku odgovorio, da poSto je sudac odsutan (boravio na kraljevskom dvoru), da se krivcem za sada suditi ne moze. Na to je 2upanijski podbiljelnik odredio, da se krivcem sudi na osmi dan, kada se sudac povrati. Gradsko je pogla- varstvo ovu odluku prihvatilo, i doisto, jedva se sudac vratio, pozvalo u osmi dan kaptol, da podnese tu2bu i svjedocanstvo proti krivcem, pa da <5e ih suditi ; ali se tomu pozivu kaptol odazvati nije hiio, ved je uz prkos tomu i proti gradskim sloboStinam utu^io gradsku obdinu na kraljevskom sudu, s toga proti takovu nezakonitu kaptolskom po- stupku gradska je obdina prosvjedovala pred cazmanskim kaptolom.^

Vi§e spomenute tri pamice, koje je podignuo pred kraljevskim sudom kaptol zagrebacki protiv gradske obdine, raznimi odgodjenimi rodiSti poSele su malo po malo jenjavati, dok nisu i sasvim u zaborav proSle; a iztisnula ih velika pamica, koju je vodio kaptol s gradskom obdinom 0 znamenitih posjedih : Kraljevcu, Cerju, Kobiljaku, Sviblju i Nartu, o kojoj sam obSirno progovorio na str. XXIX — XXXV.

* Doc. 303.

Zagrebacka okolica*

Obdna zagrebackoga Gradca granitHla je sa sjevera s vlastclin- st¥om Medvedgradskim, a sa zapada sa Susjedgradskim. PoSto su pak mnogi gradjani imalt svoja irsja u posjedovnom obsegu satnoslana Remetskoga, to su ova tri njezina susjeda vi§e manje utjecala i u njeiinu povicst, pa i toga radi iroa i u torn svezku nckoliko poda- takab, kojimi se proSlost zagreba^koga Gradca u mnogom popunjava.

Mcdvidgrad, U prvom svezku ovih spomenikah (stn CLXXXIII do CXC) nacrlao sam proSlost ovoga grada u XIIL i XIV. vieku, te rekoh, da je druge polovine god. 139S. uz prkos prosvjeda kaptola zagrcbackoga pro§ao Medvedgrad u vlaslnictvo zagrebackoga biskupa Eberharda Aibena, a tim porodice Albenah. Po smrti biskupa Eber- harda (1420.) naslicdio je Medvedgrad njtgov brat Ivan Alben, ta- kodjer biskup zagrebacki, a po smrti ovoga (1433.) posta gospodarom Medvedgradskim njegov najraladji brat Rudolf Alben. — Rudolf nije dugo vladao Medvedgradom, jer privoljom svoga sina Leonarda go- dine 1436, laj grad s njegovimi zaselci: Slaoovcem, sv. Jakobom s brodom na Savi, proda grofovom Celjskim Frideriku i Ulriku. Do- cuvli kaptol zagrebacki za in prodaju (jer si pravo vlastnictva na taj grad prisvajao), odasla pred pe^ujski kaploI« kao na vjerodostojno mjesto, svoga izaslanika kanonika Fabijana, koji na 33. oktobra ondje u ime kaptola zagrebackoga ulozi svecan prosvjed proti Rudolfu i Leonardu Albenoro, Sto su Medvedgrad prodali grofovom Celjskim, tc proti Frideriku i Ulriku Celjskoinu. koj» su ga kupili, i proti kralju Sigismundu, ako bi on tu prodaju svojom vlasii odobrio^ — Ali jer grofovi Celjski bijahu u rodbinstvu s kraljem, na taj se prosvjed kaptola zagrebackoga ni malo osvrtalo nije; dapai^e na podlozi kra- Ijeva odobrenja uvede stolnobiogradski kanonik Ivan de Somlio grofove Celjske u posjed Medvedgrada i njegovih selah, Proti tomu opet na 16. aprila 1438. izaslanik kaptola zagret>ackoga Stjepan sublektor u

' Doc, 101,

CXCVIII ZagrebaHka okolica. Medvedgrad,

ime kaptola sveCano prosvjedova, jer da se takova §to uSiniti ne bi smjelo, poSto je Medvedgrad starinom vlastnictvo crkve zagrebaSke.^ I taj prosvjed bio je bezuspjeSan.

Grofovi Celjski Friderik i Ulrik, postavSi gospodari Medved- gradski, postaviSe ovdje za gradskoga kapetana ill kastelana Niemca Vilbelma Stamma, koji istom §to preuze kastelanstvo poSe proganjati gradjane zagrebaSke i podloznike gradske i kaptolske. Odmah g. 1436. oko Miholja receni Vilhelm, prigodom svoga dolazka u Medvedgrad, znanjem i privolom svojih gospodarah silomice ote jednomu seljaku u gradskom selu Gracanih dvie krave, koje odagna u Medvedgrad upotrebivSi ih u svoju korist.* Na prituzbu gradsku zagrebaCka je zupanija povela 0 torn iztragu, ali krivac zadovoljStine nijc dao.' — Sliedede godine (1437.) nastavio je kastelan Vilim svoja nasilja u vedoj joSte mjeri. Oko 5. augusta, kada se nekoji gradjani zagrebaSki vradali sa Optujskoga sajma nakupivSi ondje robu, doc^eka ih Vilim kod gradskih mlinovah svojom naoru2anom cctom, u kojoj bijahu kao kolovodje neki Koloman Trakcnbcrger, Jeronim Volfard, sin Jakoba krapinskoga sudca, i Martin, sin Ladislavov iz Gorice, i tu na javnom drumu navalivSi na nje oteli im troja kola natovarena suknom i dnigom robom u vricdnosti do a 000 for., koju su robu medju se podielili,* — Ne dugo za tim ili oko 8. septembra, kada su zagrebaCki trgovci gonili u Zagreb marvu, koju su kupili na sajmu u RoviSdu, to kod Rakovca, grada grofovah Celjskih, napadnuo na njih sa svojom cetom kastelan Vilim, zaplienio im marvu, a gradjane istom tada pustio slobodno prod, kada su mu izplatili 20 for. u ime odkupnine.* — Na 27. septembra iste godine, kada se zagrebacki gradjanin staklar Bartol Taljan sa svojimi slugi i robom, natovarenom na dva konja, vradao kudi sa optujskoga sajma, to ga kod gradskih mlinah i na gradskom zemlji§tu do^eka kastelan Vilim s naoru^anom cetom, u kojoj bijahu Jeronim i Koloman Trakenberger, te ih uhvativSi, staklaru su Bartolu svezali ruke straga, a noge pod konjskim trbuhom i tako svezana doveli u Medvedgrad, gdje su, da ga na slobodu puste, za- htievali od njega 40 for.; od koje svote, kada je 20 for. s mjesta iz- platio, a za drugih 20 for. kada mu se kastelan Vilim ponudio za jamca, tada ga istom pustili na slobodu.* — Na 30. novembra iste

* Doc. 117.

• Doc. no

• Doc. 105.

* Doc. no. 113.

* Ibid.

• Doc. 109.

Zagrebaika okolica. Medvedgrad. CXCIX

godine znanjem i privolom svojih gospodarah, naomzanimi svojimi Ijudi i kmetovi provali u ranu zoru kastelan Vilim na gradsko selo Pobrclje kod Save, te ga sasvim orobi, otevSi sve vole, krave, telice, svinje, slaninu, muzko i icnsko odielo, lemeSe, motike, kose itd. §to se odnicti dalo, nanesavSi Mete ondjeSnjira stanovnikom do 150 for. i to: Valentu LadiSidu 20 for.; Martinu Drobani<5u 10 for.; Gjuri Benkovidu 1 s for. ; Antunu Smetani s for. ; Gjurgjicu 1 8 for. ; Martinu 6 for.; Petru 4 for.; Klementu 6 for.; Tomi Mihaljevom 12 for.; Galu Martinovu 4 for.; Fabijanu Bankovidu 6 for.; Blazu 3 for.; Nikoli 2 for.; Galu 5 for.; Petru Pavlovu 3 for.; Ladislavu 4 for.; Mihalju 8 for.; Petru 7 for.; Tomi Gordini 8 for. i Stanku 4 for.* — - Isti je dan kastelan Vilim sa svojom cetom vradajud se u Medved- grad navalio na gradsko selo GraSane i ovdje oteo 10 volovah, 8 kravah, 40 svinjah, cetiri suhe slanine, 5 kabanicah, 1 1 koSnicah, 9 plahtah, 5 opledakab, 10 zenskih rubaCah, te lopate, sjekire, leme§e itd. §to je sve odagnati i odnesti dao u Medvedgrad; uza to zarobio jc ovdje mnoge GraSance i kao roblje odveo ih u Medvedgrad, te ucie- nivSi svaku osobu na 3 for, tada ih istom pustio na slobodu. — Ne dugo za tim ili na 7. decembra isti je kastelan Vilim s jaSudom svojom cetom privoljom svojih gospodarah dojahao do samih vratah gradske tvrdje i tuj je cuvare gradskih vratah strelicami te2ko izranio, tako, da su trojica na mjestu mrtva ostala, a neki ostali bolestni u groznih mukah. Vradajuc se s toga nasrtaja nai§av§i putem na neke gradjane i gradske podanike, nekoje je strelicami ubio, a nekoje tako izranio, da se dvojilo, hoce li rane preboljeti.* — Na 19. decembra provalio je kastelan Vilim sa svojom cetom opet na gradsko selo Gra- cane, gdje je oteo Bartolu Tataru 4 vola, i kravu, 1 kabanicu, 1 2ohu i 15 motikah, a naSavSi ondje jednoga gradskoga 2ovjeka oteo mu pet i pol pensah beckih dinarah, mac s remenom, luk sa streli- cami, kabanicu i Skriljak. Na§av§i takodjer ovdje mnoge gradjane u svojih klietih, dao ih pohvatali, mucili i svezati i onako svezane odveo u Medvedgrad, gdje je nekoje joSie do polovine januara 1348. u za- tvoru drzao, docim nekoje ucienivSi ih za veliku svotu istom uz jam- cevinu pustio na slobodu.^

Radi ovih obiestnih ali i groznih bezdjelah Niemca Vilima Stamma, koja je poCinio pod modnom zaStitom svojih gospodarah na porugu slob. kr. grada, povela je na molbu gradske obc^ine zupanija zagrebacka stroge iztrage, kojimi se dokazalo, da je sve istina, §to je

* Doc. 109. 116. 118.

* Doc. 113.

* Doc. 109.

cc

Zai^ebaika okoiica. Medvedgrad.

taj ziotvor poSinio, te se i ^panija xagretacka dva iU tri puta pi- smeno obratila na grofove Celjske, moledi ih da suzpregnu obiest svoga medvedgradskoga kastclana* Kada to nije bilo od nikakove ko- risli, umoli gradska obdina i kaptol zagrebacki varafdinskoga lupana HatiD(§teiiia), da bi on osobno u grofovah Celjskih izposlovao, da Vilima Stajiima ukrote. Zupan je varazdinski povjercnu si zadacu toJ5no izTrSio, te je na 21. deceinbra Fridrik Celjski, biv§i tada u Krapini, upravio kaptolu i gradskoj obcini pismo, u kojem im javija, da ga je lupan varazdinski u njihovo ime zamolio, da rieSi sam ovaj spor medju njimi i svojim kastelanom, pa premda se, (veli lukavo Fridrik Celjski.) i kaptol i gradska obcina proli njemu tezko ogrieSila, ipak on Ijubavi i slogi za volju voljan je laj spor izravnati, te od* redjuje, da kaptol odabere trojicu ill i^elvoricu kanonikah, a gradska obcina toliko opet gradjanah, pa da dodju k njemu u Krapinu na dan pred Bogojavljenjem, kamo de pozvati joSte i kastelana Vilima, te <Se taj spor na obce zadovoljslvo sam rieSili.*

AH isti tipravo dan, kada je Fridrik Celjski odaslao kaptolu i gradskoj ob<^ini receno pismo, odaslao je ujedno iz Krapine na proSnju kastelana Vilima petdeset i dva od glave do peie oruzana oklopnlka konjanika i silnu cetu oboruzanih pjeSakah za medvedgradsku posadu. S ovom indi Cetom, u kojoj bijaSe i mnogo pozvanila ^njemackih raz- bojnikah**, na ime: Koloman Trakenberger, Jeronim, Gjuro Per§, Martin sin Ladislavov sa Gorice i Toma Koposunic, navali na 33. decern bra kastelan Vilim trubed u trublju na samu ivrdju zagrebackoga Gradca. Akoprem sti gradjani ovaj juri§ snazno odbili, ali ih ipak ta ceta dosta poubila i izranila ; te je kastelan Vilim strelice, sulice i maceve dao krvlju ubijenih omastili, i zarobivSi torn sgodom mnoge gradjane zapovjedio svezati im ruke straga, a noge pod konjskimi trbusi, te ih tako kao u slavlju poveo u Medvedgrad. Uz put ovamo oteo je i silan plien, i to: Nikoli vesniku 4 vola, a njegovu slugi i kabanicu. 1 plaSt, te nekorou Blalu 2 vola i 2 krave; Stjepanu kamenaru a vola i 1 kravu, a sina mu smrtno ranio; Klementu 3 vola, Pelru a vola, Valentinu a vola. Herikonidu 3 vola i jedna kola; a kada su gradjani zagrebacki izaSli za njimi u potjeru, da otmu zaplienjene Ijude i blago, receni je Vilim svoju cetu uvrstao u bojni red, koja navalivSi na gradjane u^inila je strain pokolj, jer je osam gradjanah i jedan gradski sluga sluga ostalo na mjestu mrtvo, a dvanaest ih zarobio i u Medvedgrad odveo, Od zarobljenikah umrlo ih je u Mcdvcd*

* Doc. J 05. " Doc. 1 07.

113.

Zagrtbaika okoika, Midvedgrad^

CCI

gradu trideset i dva, a za osamnaest dvojilo se ho^c li rane prcbo- Ijcti; a novce i odjelo umrlih, ranjenih i zarobljeoih sve je posvojio,^

Napokon poslije Bolica recene godine napali su Ijudi Ulrika Ccljskoga kod njegova grada Rakovca na javnom drumu na slugu Nikole zlatara, koji se iz Varaldinskih lopUcah vradao u Zagreb, te mu oteli osedlana konja vriedna 16 for*

Spomenuo sam malo prije, da je na 21 decerabra 1437- Fridrik Celjski p02vao kaptol i gradsku ob<?inu, da poSalju k njerau u Kra- pinu svoje punomodnike i da de on rie§iti spor medju ovom jednom i drugom vlasU i medju svojim kastelanom Vilimom Slaramom. O?omu se pozivu obadvie ove vlasti odazvale, jer na 6. januara ili na samo Bogojavljenje g. 1438, javljaju Fridrik i Ulrik Celjski* da je medju zastupnici kaptnlskinii i gradskimi i medju ^njihovim vjemim*' Vilimom Stammom, kapetanom medvedgradskim, utanai^eno primirje do Gjurgjeva, i da za to vrieme mogu i kaptolski i gradski Ijudi slobodno i rairno prolaziti i irgovaii po svih njihovih posjedib^ „das sy vnd die iren in vnsern herschaften und gebieten, vnd den darnach in derselben zeit alsonst in de^ notdurf tut komen handeln vnd ge- wandeln mugen an vnser vnd aller der vnsem Irrung vnd hindcmuss engeuerlich davon** ; le nalalu svojim kastelanom i oslalim cinov- nikom, da gradjane kaptolskc i zagrebacke ne uznemiruju.* — To indi bijaSe sve, 5to su grofovi Celjski u^inili spram nasiljem svoga medvedgradskcga kapetana.

Ali gradska se obcina, poznavajud lukavu cud grofovah Celjskih, ovim samo kratkoirajnim primirjcm obsjeniti nije dala, pa da dobije vjerodostojne dokaze, na temelju kojih bi mogla podidi tuzbu na viSem sudiStu proti kastelanu Vilimu, zamoli bana Matka Talovca, iipripovjedivSi mu sva dotadanja nasilja Vilimova, da odredi iztragu, Na 13. januara preraa izjavam gradske ob(3ine odredi ban dvie iz- trage, a obadvie povjeri kaptolu cazmanskomu, koji da s banove slrane uzme za pristava ili Stjepana i Radoslava, sinove Nikoline, ili Gjuni sina Ivanova sa Brezovice, ili Grgu sa Berislovca, ili Ivana i Pavla, sinove Jakobove iz Jasenovca, ili Maliju, sina Emerikova sa Adamovca, ili napokon Maciju, sina Nikolina sa gornje Glavnice, i da ga svrSivSi iztragu o svemu lo^no obavieste,* — Preraa lomu banovu nalogu poveo je kaptol cazmanski tofSnu iztragu na 15. januara, a na

* Doc. 1 13 116. ■ Doc. no.

• Doc. 108.

^ Doc. 1Q9. 110.

CCri Zagrebadka okoltca. Medvedgrad.

17. ved dojavio banu, da je kapetan Vilim u istinu sva ona nasilja pocmio, kako ga gradska obdina tul^ila.^

Odmab poslije svrSene iztrage, koja je medvedgradskoga kape- tana vrlo uzlovoljiia, riavali on svojom Setom u no6no doba na gradsko selo GraCane, te spavajude ondje kmete, njihove zene i djecu dignuvSi sa le2i§ta zarobio ih i kao roblje odveo u Medvedgrad.*

Tim se gradska obdina joSte ve<5ma uvjerila, da se proti tomu silniku svom snagom oprieti mora, te zamolila Nikolu Gepevskoga, velikoga 2upana 2upanije zagrebacke, da povede iztragu proti kape- tanu Vilimu. Na molbu gradske obdine odasla zagrebacka Supanija na iztragu tri svoja velika sudca: Tomu sa Domagovicah, Gjuru iz Zito- merja i Petra Sitara, koji su pomno propitkujud doznali, da je sva nasilja u istinu izveo kapetan Vilim i upravo onako, kako ih Supaniji gradska obdina pripovjedila ; te joj s toga zupanija cielu iztragu radi dalnjega postupka u vjernom spisu priobdi na 31. januara 1438.'

Imajuc gradska obdina u, rukah nepobitne dokaze proti kaste- lanu Vilimu podignu tuzbu pred samim kraljem. Na 24. februara na- lazimo u Budimu pred kraljem Albrehtom izaslanike zagrebackoga kaptola kanonike Ivana i Tomu, a punomodnike gradske obdine sudca Petra i priseznika Blala s jedne, a Ulrika Celjskoga osobno, u ime svoje i svoga roda, a narocito pako u ime kapetana Vilima s druge strane ; i tuj su kaptolski i gradski punomodnici utuzili grofa Ulrika i njegova kapetana Vilima za sva nasilja, podinjena ovoj jednoj i drugoj vlastL Nagovorom kraljevim i prisutnih velika§ah i baiunah obje su stranke pristale na to, da se sva podinjena nasilja prepuste sudu i presudi palatina Ladislava Gorjanskoga i bana Matka Talovca, pa Stogodj oni dosude, da de se toj presudi stranke pokoriti, a koja se ne bi po- korila, da je tim ved osudjena na gubitak parnice i noSenje parbena troSka.*

Odmah isti dan podela su oba recena sudca razpravljati, a slie- dede dane nastavili su o nasiljih kapetana Vilima razpravu, kojoj prisustvovahu gradski sudac Petar i priseznik Blaz, te kapetan Vilim Stamm, a kao zastupnici grofovah Celjskih Antun literat i Ivan Vrag iz MarjaSevca. Ponajprije indi, §to je na 30. novembra 1437. kapetan Vilim provalio s oruzanom rukom na gradsko selo Pobrezje i ondje oteo blago, rubeninu i poljsko orudje u vriednosti do 150 for., od- govori Vilim i oba zastupnika grofovah Celjskih, da bi mogude bilo,

* Doc. 111. •

• Doc. 113.

• Doc. 112. 113.

* Doc. 114.

Zagrebaika okolica. Medvedgrad. CCIII

da je taj dan provalio Vilim na Pobrezje, ali da tolike §tete, kako ju gradjani ozna^uju, nisu po(5inili. Na to dosudi§e sudci, da Pobre§ki 0§te6enici pred zupanijskim izaslanikom t. j. velikim sudcem u osmini dojdudcga vazma moraju prisedi u crkvi sv. Marka vrhu 150 for. Stete; prisegnu li, da im tu svotu izplati Ulrik Celjski i kapetan Vilim. — Glede onoga, §to je na 30. novembra 1437. navalio ka- stelan Vilim u gradsko selo Gracane i luj oteo 10 volovah, 8 kravah, 40 svinjah itd. te zarobivSi mnoge GraSance odveo ih u Medvedgrad, a po§to bi svakoga ucienio na 3 for., tada istom pustio na slobodu, odgovori kapetan Vilim, da je krivo potvoren ; ali gradski zastupnici odvrati§e rau, da 6e i oni a i mnogi Ijudi u kraljevini posvjedoSiti, da je kapetan Vilim u istinu ovo poMnio. Na to oba sudca odrede, da u osmini vazma pred plemidi Stjepanom Bickelijem zelingradskim, Ivan Totom susjedgradskim, Grgom vrbovaCkira i Petrom §6itarje- vaSkim i gradska obdina i Gra^anci podastru tvrde dokaze o tom proti Ulriku i Vilimu, a §to tada ovi plemidi kao opunovlaSteni sudci, odrede, toga de se morati dr2ati obje stranke, a dokazu li, da je §teta u istinu tolika, da ju receni Ulrik i Vilim nadoknade. — Glede na- silja, koje je pocinio kapetan Vilim na 19. decembra, kada je opet navalio na selo Gracane, te Bartolu Tataru oteo 4 vola, 1 kravu, 1 kabanicu itd., odrediSe sudci, kao gore pred tim. — Glede onoga, §to je na 7. decembra 1437. kastelan Vilim, juriSajud na gradsku tvrdju, izranio 2uvare gradske, od kojih su trojica umrla, odrediSe sudci kako gore pred tim. — Glede onoga, §to je kastelan Vilim juriSajud na 33. decembra gradsku tvrdju, oteo Nikoli vesniku 4 vola, njegovu slugi plaSt i kabanicu, te nekomu Blazu 2 vola, a krave itd., a gra- djane, koji su poSli za njim u potjeru, da mu otmu plien, mnoge grozno izranio, tako da je osam gradjanah i jedan sluga ostalo na mjestu mrtvih, a 18 tezko ranjenih, nekoje zarobio a oteto blago i odielo zarobljenih i ubijenih sve odagnao i odnesti dao, odsudiSe sudci, kako gore pred tim. — Glede onoga, §to je kastelan Vilim oteo staklaru Bartolu dva konja, svu robu i novce i njega svezana poveo u Medvedgrad, a puslio ga istom na slobodu, da tt 40 for. ucjene platiti, odrediSe oba kraljevska sudca, da pred gore recenimi plemidi i staklar Bartol i gradjani prisegnu ; a kada prisegnu, da se prema osudi pomenutih plemidah staklaru Bartolu zadovoljStina dade. — Glede onoga, §to je u Ijetu g. 1437. zagrebacke gradjane, vra<5ajude se s optujskoga sajma, do^ekao kod gradskih mlinah kapetan Vilim, te im oteo troja kola natovarena suknom i drugom robom, odgovoriSe zastupnici grofovah Celjskih, da to nisu uSinili ni Ijudi grofovab Celjskih, a niti je to znanjem istih grofovah ucinjeno bilo, odsudiSe

CCIV

Zagrthacka oktfUca, Mcdvedgrad.

oba sudca, da mora Uliik Celjski prlse6i pred cazmanskini kaptolom^ da niti su to njegovi Ijudi bill, niti je to njegovim znanjem ucinjeno bilo. — Glede onoga, §to su Ijudi grofovah Celjskih oko 8. sep- tcmbra 1437. kod grada Rakovca napali na zagrebaSke trgovce, koji su u Rovi^cu kupljenu marvu sa sajma tjerali kuci, tu im marvu za- plienilL a tada ju istom puslili, kada su tm trgovci tzplatili 20 for odkupnine; poSto su to punomodnici grofovah Celjskih skroz zanie- kali, odsudiSe oba kraljevska sudca, da gradski priseznik Blaz na to sam prisegne, a kad prisegne, da mu Ulrik Celjski izplati 20 for u zlatu t j. da 5tetu nadoknadi. — Napokon glede onoga, 5to su oko Bol^ida Ijudi grofovah Celjskih napali kod Rakovca na slugu Nikole zlatara, koji se iz Varazdinskih topUcah vracao u Zagreb i oteli mu osedlana konja; jer su punomodnici grofovah Celjskih \ to zaniekali, dosude oba sudca, da Nikola zlatar prisegne vrhu 16 for 5tete. a kad prisegne, da mu ih Ulrik Celjski izplaii. — Drugi odsjek ove parnice sadrzavat) je obtuzbu kapetana Vilima proti gradskoj ob6ni, I lo: punomo<5nict grofovah Celjskih okrivljuju gradskoga sudca Jakoba» koji da je Vilimova slugu vradajudega se u Rakovac, a putem svra* tivSega u Zagreb dao uhvatiti. Gradski punomodnici Petar i Blaz od- govori^e oa to, da sudac Jakob nije dao uhvatiti recenoga slugc, vec ga samo i to na pritu^bu jednoga gradjanina taj sudac pozvali dao preda se na odgovor. Kraljevski sudci odredi§e za to» da u osroini vazma sudac Jakob prisegne u crkvi sv. Marka, da nije dao uhvatiti recenoga slugu. — PuQomo<fmci medvedgradskoga kapetana Vilima utu^iSe opet sudca Jakoba, koji da je kapetanova slugu, koga je on poslao u Zagreb, da ktipi za forintu ribah, uhvatio, zatvorio i u tamnici dulje vreraena drzao, pa mu i lu forintu uzeo, Na lo od- vratiSe gradski punomodnici, da je recenoga VUimova slugu zatekla strala kasne nodi pod gradskimi zidinami kao uhodu, pa ga kao tako- voga uhvatila i za to da ga je sudac Jakob zatvoriti dao; no pri- godom primirja, sklopljena medju gradskom obcinom i grofovi Celj* skimi, da je sudac istoga slugu kao izmjenu za gradjane zasuznjenc u Medvedgradu, na slobodu pustio, a forinte da mu nije uzeo. Kra- ljevski sudci na to odrediSe, da taj sluga u vazmenoj osmini prisegne pred dazmanskim kaptolom, da mu je sudac forintu doista oleo ; pri- segne li, da mu sudac taj novae povraii; Sto je pako taj sluga za- tvoren bio, pravo mu bilo, jer je to kao uhoda i zaslulio. — Na- pokon Vtltmovi punomocnici utuziSe gradsku obdinu, da su gradjani zagrebadki izvan gradskih zidinah na polju dva Vilimova bovjeka ubili, a fietiri ranili. Gradski punomodnici odgovoriSe, kada je na 33. decembra 1437. navaiio medvedgradbki kapetan Vilim na grad i

Zagrebaika oka/ica, Mtdved^rad,

CCV

ojegovo pod^adje, da ga oplieni, to su lada oni gradjani, koji od- redjeni bijahu, da cuvaju gradsko podrucje, polekli za kapeianom Vilimom. da mu oiinu zaplienjene gradjane i njihovu marvu, u kojoj 5U patjeri, jcr je s nje nastala borba, innogi gradjani ubijeni i «a- robljeni bili, pa ako je torn sgodom i koji covjek 12 Vilimove c^ete ubijen ili ranjen bio, to su ih gradjani il ubili ili ranili samo da svoje osobe obrane; doiSim je kapetan Vilim bez ikakova povoda nasrnuo na grad, te gradjane oplienio, zarobio i izranio. Na to kra* Ijfvski sudci dosudiie, da gradska obcina u vazmenoj osmlni pred odabranimi za to sudci Stjepanom Bickelijem, plemicem zelingradskim, fvanom Totom susjedgradskim, Grgorn vrbovackim i Petrora Sdtarje- vackim nepobitno dokaie, da su gradjani zagrebacki Vilimove Ijude il ubili il ranili samo za to, da obrane svoj Itvot^ a dokaie li, da se Vilimovi Ijudi razbojnicki vladali, pa su radi toga poslradali, pravo im bilo ; za one pake, koji bi po nevinosti ubijeni ili ranjeni bili, rekoSe sudci, da za takove neka se plati smrt ili rana onako, kako je obi^aj u ovoj kraljevini, — Napokon uglaviSe oba kraljevska sudca, da stranke u budude moraju mirovati a ne medjusobno se klati tli vracati ranu za modricu, a bude li imala koja kakovu tuzbu, da ju pod- nese zakonitomu sudu. — Ovu osudu kraljevskih sudacah potvrdio jc na 4. marta 1438. kralj Alberto, te nalozio, da se u vazmenih osminah pred izaslanici kaptola cazraanskoga, odredjenimi z^ to sudci i punomo<5nici iupanije zagrebacke onako izvrSi, kako je dosudjeno, te da isti o torn i njega t j. kralja obavieste.*

Prcma kraljevu nalogu odasla (^azmanski kaptol u Zagreb svoga suSlana kanonika Blaza, doCnm je palatina Ladislava Gorjanskoga za- stupao Stjepan Bockaj, a bana Malka Talovca Nikola plemid Gepevski, a uz to dodjoSe odabrani sudci : Ivan Tot susjedgradski, Stjepan Bickele zelingradski, Grga vrbovacki i Petar iditarjevacki, i veliki sudci fu- panije zagrebacke Toma iz Domagovidah i Gjuro iz 2^itomirja, te jedna i druga pruda $tranka ; i tuj u vazmenoj osmini u crkvi sv. Marka prisego5e gradski ziielji u Pobrelju gledc podinjene Stete (t. j. 0 otcloj marvi, odielu i OTudju gospodarst venom) po kapetanu Vilimu i nje- govoj cell, ovim redom: Valentin LadiSid prisegne sa dvadesetoricom oa ao for. Stete, Sto mu irriedlla marva i druge stvari; Martin Dro* banid sa deseloricom na 10 for. 5tete; Gjuro Bankovid sa petnaesto- ricom na 15 for. ucinjene Stete; Antun Smetan sa petoricom vrliu S for Stete; Gjurgjic sa osamnaestoricom vrhu 18 for, Stete; Martin sa Sestoricom radi 6 for. Stete; Petar sa cetvoricom za 4 for Stete;

Doc. 116.

CCVI ZagrehaHka okolica, Medved^rad,

Klcment sa §estoricom vrhu 6 for. §tete; Toma, sin Mihaljev, sa dvanaesloricom vrhu 13 for. §tete; Gal, sin Martinov, sa ^etvoricom za 4 for. Stete; Fabijan Bankovid sa Sestoricom vrhu 6 for. Stete; Bla? sa trojicom radi 3 for. §tete; Nikola sa dvojicom radi a for. §tetc; Gal sa peloricora radi 5 for. Stete; Petar, sin Pavlov, sa tro- jicom za 3 for. Stete; Ladislav, sin Gjurin, sa ^etvoricom za 4 fop §tete; Mihalj, sin Antunov, sa osmoricom radi 8 for. §tete; Petar, sin Matijin, sa sedmoricom na 7 for. §tete; Toma, sin Gordine, sa osmo- ricom radi 8 for. §tete; Stanko sa Cetvoricom radi 4 for. Stete. — Poslije PobreSkih seljakah prisegne i sam gradski biljelnik Bla2 na to, da su Ijudi Ulrika Celjskoga kod Rakovca navalivSi na zagrebacke trgovce zaplienili im marvu, a propustili ju istom tada, kada su 20 for. odkupnine platili. Za njim prisegne Nikola zlatar za pet i pol for. u zlatu, §to mu je na ime vriedio osedlani konj, koga su oteli njegovu slugi Ulrikovi Ijudi ; napokon prisegne Jakob sudac, da slugu kastelana Vilima nije zatvoriti dao. — Poslije pololenih pri- segah, preraa odredbi kraljevskih sudacah, staklar je Bartol nepo- bitnimi dokazi dokazao, §to su mu i mnogi ^estiti gradjani posvje- docili, da je, da se odkupi iz zatvora Medvedgradskoga, platio ondje ao for., a §to su mu oteli 2 konja i robu, da to vriedi 61 for. u zlatu. Napokon gradska je obdina podastrla vjerodostojne iztraine spise, koje su kao istinite posvjedocili mnogi plemidi zagrebacke, kriievaSke i varaSdinske zupanije, da je kapetan Vilim sa svojom 2etom nasrnuv^i na gradjane, koji su po odredbi obcine Cuvali gradske mejaSe, osam gradjanah i jednoga gradjanskoga slugu na mjestu ubio, osamnaest pako gradjanah smrtno ranio, a dvanaestoricu zarobio i u Medvedgrad odveo, a sve ukupne mrtve, ranjene i zarobljene oplienio. DokazavSi to zahtievahu gradjani prema zakonu ove zemlje ovakovu odStetu: za svakoga ubijenoga gradjanina 50 marakah, za ubijenoga slugu §est marakah; za ranjene gradjane, od kojih je dobio jedan ranu na lieu, a cetvorica pod odjec^om na tielu, zahtievahu za ranje- noga na lieu tri marke, a za ostalu cetvoricu za svakoga 100 dinarah; za onoga gradjanina, koji bijaSe na ruci ranjen, 3 marke; za ostale pako neznatno ranjene ukupno 100 dinarah. — DokazavSi sve to, dosudiSe receni sudci prema danoj vlasti od kralja ovako: da Ulrik Celjski za plien, ubijstvo i rane plati za petnaest danah poslije vaz- mene osmine 300 for. u zlatu, a opet 300 for. u zlatu da plati na osminu Ivanja, a preoslataTc od 346 for. u zlatu da plati na svetak sv. Jakoba, i to u Zagrebu pred povjerenikom kaptola cazmanskoga. Nu budud da Ulrik Celjski niti je htio do6, da u taj rok, t. j. na osminu vazmenu, prisegne proti gradskoj obdini, kako su kraljevski

ZagrebaHka okolica. Medvedgrad. CCVII

sudci odredili, niti je izplalio, §to bi za plien (Pobrezanom) duzan bio platiti, to ga ovim proglasiSe krivcem i uruciSe kraljevu sudu.^

Da nije Ulrik Celjski od svekolike vi§e recene svole ni dinara izplatio, ako i ne imamo dokazah za to, to ipak uztvrditi mofemo tim, §to je taj silnik u proljedu godine 1441. svojom vojskom obsjeo i juriSem zauzeo zagrebaCki Gradac, i spravivSi ga pod svoju vlast pootimao gradjanska i gradska zemljiSta, kuce, mline, trsja, oranice, sjcnokoSe, livade itd., te ih porazdjeljivao medju svoje Ijude, a naro- 2ito dao je svomu vjernomu Pavlu Valpotu cetiri napucena kmetska seli§ta, spadajuda na gradsku kapelu sv. Duha; a gradsko je pogla- varslvo nagnao u toliki strab, da je sve ove njegove otima^ine zako- nitimi priznalo i dalo novim posjednikom gruntovne izprave.*

Sasvim je naravno, da je gradska obdina sprain takova silnika morala raukom §utjeti i strpljivo podnositi svu njegovu silu, pa toga radi od to doba pak sve do Ulrikove smrti ne imamo nikakovih tuzbah ni od kaptolske ni od gradske strane proti tomu silniku.

Istom kada je Ladislav Hunjad dao u Biogradu ubiti Ulrika Celjskoga (1456.), odahnulo je gradskoj obdni, kaptolu zagrebaCkomu a i mnogim drugim gradovom i plemidem po Hrvatskoj. — Po Ulri- kovoj smrti preuze upravu silnih njegovih imanjah udovica mu Kata- rina, k<3i Gjorgja Brankovida, despota srbskoga, i ona bijaSe jedina vlastnica svih dobarah, jer su joj djeca, koju je s Ulrikom Celjskim rodila, sva poumrla.

Za udove Katarine bio je u Medvedgradu kapetanom neki Srbin imenom Bogavac Milakovic, koji je spram gradske obcine sa svojimi srbskimi pribjegi (per suos Rascianos) istu gadnu ulogu nastavio, kakovu je prije dvadeset godinah izvadjao Xiemac Vilim Slamm sa svojimi njemackimi razbojnici (per suos theutonicos latrones). Kradje i otimacine i druga grozna djela, koja je taj Srbin tecajem g. 1457. pocinio spram ove obdine, poznata su nam iz piosvjeda, koji pred kaptolom zagrebackim uloziSe na 2. januara g. 1458. u ime gradske obdine dva njezina priseznika : Nikola krojac i Petar Malec. Tuj se indi veli, da je Bogavac Milakovid sa svojom srbskom druzbom u jeseni proSle godine ukrao konje gradjanah: Blaza Viiezica, Andrije Simunica, Matije Krzavaica, Ijekara Nikole i drugih. Za tim da je isti sa svojom srbskom druzinom ukrao dva vola gradjanah Xikole Ja- godida i udove Simuna Smolcica, odagnao ih u Medvedgrad, gdje su ih ubili i pojeli, koze pako volovske da su pozvav^i u Medvedgrad

> Doc. 118.

* Doc. 131. 193. 208. 209. 210. 238. 204.

ccvirr

Z^^rebaika

nekOga postolara n Opalovine, istomu ih prodali, kod kojega su po- stolara i le kole nadjene i prepoznane bile, Svakolika ova Bogav£cva kradja da iznosi preko loo for, — Nadalje da je Bogav£eva srbska drulina u pro^lom Ijelu posiolara Nikolu, bivSega u svojera trsju u gradskotn podrucju, sasvim oplienila, opsovala i kbila; a kada je gradska obcina istoga Nikolu sa jo§ jednim gradskira priselnikom odaslala u Medvedgrad, da u Bogavca Milakovica traze zadovoljStinu za po^injetjl plien i modrice, da je taj postolara Nikolu dao okovatl i u tamnicu baciU i tuj ga vi§e danah mucio, a istom na molbu ka- nonika Stjepana, arcidjakona varaSdinskoga i dvorskoga kapelana Ka- tanue Celjske, da ga je na slobodu pustio, all mu tpak oteo luk sa strelicami, mac, dva bodczica i jedan fon, koju pljenitbu i zatvor ne bi re£eni Nikola postolar pretrpljeti hlio ni za 50 for. — Isti Bogavac da je dvie lenskc» gradske podanice, na gradskom tlu sasvim oplienio i tzbio, Sto one nc bi ni za 20 for. pretrpljeti htjele, toUko bo platile su Ijecnika, koji ih jedva izlie^io. — Isti Bogavac doSavSi jo5te sa dvojicom u Zagreb i svrativ^i se Stjepanu Platnaru, oteo mu orulje vriedno 10 for.

Ova sva bezdjela Bogavca Milakovida utulila je gradska obdtna banu Ivanu Vitovcu, pa je on na banskoro sudu bio osudjen, da plati zado- voljStinu za kradju i druga zla djela i njegova i njegove srbske dru- line, gdje je obrekao, da ce na novu godinu na kaptolskom trgu gradjanom sve nadoknaditi ; all jerbo je slagao, te nitt je do5ao niti je plalio na taj rok, kako je obrekao bio, toga radi gradski izaslanici na a. januara 1458, pred kaptolom zagr. prosvjedovali su proti tomu.*

Katarina Celjska nakon smrti svoga muza Ulrika U2 druge gra- dove grofovah Celjskih driala je i Medvedgrad sve do maja g, 1461,, kada raznimi progoni prisiljena naumivii osiaviti zemljy hrvatsku proda banu Ivanu Vitovcu i njegovim svakom Sigismundu i Balta- zaru Veyspriachu za 6j.ooo for zlatnih uz ostale preostale joj do tada gradove i grad Medvedgrad.*

Ali Medvedgrad ne osta dugo u rukah ovih novih gospodarah, kralj bo MatijaS, zakleti neprijatelj biv5ega Ulrika Celjskoga, utvi divSi svoju vlast u kraljcvini hrvaiskoj. poceo je malo po malo osvajaii one gradove, 5to su ih nekoc imali grofovi Celjski, a kasnije udova Katarina, i tako dodje Medvedgrad u kraljcvske ruke; no kralj MatijaS ne zadrza ga dugo, jer ga za 13.000 for. zlatnih zaloli za- grebackomu bi<?kiipu Osvaldu i njegovu bratu Ivanu Tuzu. PostavM

* Doc 197.

Zngrebaika okoUcn, Smfedgrati,

cent

Tuzi gospodari Medvedgrada, poCe§e ^vojatati gradske posjede Cmo- merce, Dcdide, Bitek i Novake, a kakove su medju Tuzi i gradskom obtHnom nastale odatle borbe, spomenuo sani u ovoj razpravi na sir, XXVII— XXIX.

Godine 1481. bijaSe Ivan Tuz moralno prisiljen, da zalozeni Mcdvedgrad povraii kralju Matija^u, a po5lo ga brzo nakon toga radi velikih bezakonjah hrvatski sabor poCe progoniti, upla§iv5i se toga pobjegne u Mleike i tako osta Medvedgrad sasvtm u rukuh kralja Matija^, po tvp] srarti {1490.) prodje Medvedgrad u vlastnictvo njegova nezakonila sina Ivana Korvina. vojvode slavonskoga i bana hrvatskoga.

Susjtdgrad U prvom svezku ovih spomenikah progovorio sam (str, CXC— GXCI) o proSlosti Susjedgrada u XIV. vieku, a u ovoj razpravi (str. XXXV— XL) nacrtao sam borbe gradske obcine, koje jc vodila XV, vicka sa vlasielom susjed gradskom, najprije Toti, a kasnije Heningi za svoje posjede HraSce* Petrovinu i Siljakovinu. Osim lib posjedovnih borbah imala je zagrebacka gradska obcina sa susjed- gradskom vlastelom Heningi i drugu jo5te veliku borbu, i to o pla- danju maltarine.

Kralj Karlo Roberto sagradio je god. 1316. Susjedgrad i na- mienio da bude trideseiara za robu, koja se uvozila il unosila u Hr- vattsku iz ladanjih njemackih i raleiackih pokrajinah. Mienjaju(5 gospodare, spadne Susjedgrad dnige cetvrti XV. vieka u vlastnictvo Heningab. PridrzavSi Heningi kao tadanji velevjasteli pravo susjedgradske mal- tarine, zahiievali su ju i od zagrebackih trgovacah uz prkos toga» §to su oni kraljevskirai povlasiicami opro^teni bili po cicloj kraljevini oti pla(^anja maltarine. Obc^ina zagrebacka, da izbjegne torau nepravednomu i dosadnomu zahtjevu, ostavivSi javni drum pod Susjedgradom, otvorila je Dovi put, kojim se iz Zagreba (preko Vrabca) prolazilo s robom u Stubtcu, Krapinu, a odavde dalje. S ovoga novoga puta izleMe $e tczka parnica medju zagrebackora obcinom i vlastelom susjed gradskom. Na 1. maja god. 1449., kada je ban Ulrik Celjski sa hrvatskimi pie- niidi dr^o u Krizevcih lako zvane osminskc (oktavalne) sudove, raz- pravljala se je i parnica radi ovoga novoga druma, te je Andrija Hening bivSi osobno na torn sudu utulio zagrebacku gradsku ob<5inu, da je hotice zanemarila i zapustila stari javni drum, kojim se mimo Susjedgrada izvozila roba, i prokrCila novi drum na Stubicu i Kra- pinu, na veltku ^letu susjedgradske roaltc, a tim i susjedgradskoga vlastelinstva, le moli sud, da mu dozvoli i na torn novom putu po- birati maltarinu od zagrebackih trgovacah. Na to mu izaslanici gradske obi^ine lila?*, sin Pavlov, Konrad Rav:5ar i gradski biljeznik Maitja odgovoriSe: da sa u istinu gradjani zagrebackoga Gradca osiobodjeni kra-

ccx

Zagrtbaika akitlua, Sm/ed^rad,

Ijerskim privilegijom, da od robe, kojom trguju, ne pladaju ni na jednom mjeslu u kraljevini ni maltarine ni brodarine, a lomu i zz dokaz podastrieSe privilegij Bele IV, od god, 1266., u kojem se iz- riSno spominje: ^item iributa infra regales terminos in nullo loco solvere teneantur." — Na to im Hening odvrati, da ako je gradjane zagrcbacke kralj Bela IV, i oslobodio od plac^anja maliarine, to se ta stavka ne moze protegnuti na susjedgradsku mallu, jedno, §to su ovdje od vajkada zagrebacki trgovci placali maltarinu, a dnigo^ §to on za susjedgradsku maltu iina siarija i jaca prava, nego li su ova tagrc- backe obdne^ koja <^e sudu podastrieti, kada mu se «a to rok ozna^i, — Prema toj izjavi odredi ban sa sudci, da dojdude osmine sv. Ja- koba na sudu, koji (5e se tada drzati u Zagrebu, i Hening i gradska obdina podnesu svoja privilegija o torn priepornom predmelu, da se vidi^ tko da ima pravo.*

All na to ureCeno roci§te nije Hening do^o, te se tako ova parnica vukla raznimi roiSiSti do osmine sv. Jakoba g. 1 450,, a s ovoga opet odgodi ju ban ustanovivji novo ro£iSte za rielenjc toga priepora na osminu Miholja**

U ovoj osmini, koja je bila na 6. oklobra, drzao se u Zagrebu plemidki sud pod predsjedniclvom bana Friderika Celjskoga, a na ovaj sud odasla Hening svoga odvjetnika, Prema tadanjemu obiJaju siranke se irokratnim uzklikom pozivale pred sud» a koja se ne bi na ixtti uzklik prijavila, smatralo se, kao da nije ni doSla, Slucaj je htio, da je zastupnik gradske obdine njezin biljelnik Matija ne^lo za- docnio, te se na trccSi uzklicni poziv prijavio nije, te taj sud uru£i sudbenu pozivnicu odvjetniku Heningovu, 5to je znacilo da se Ilenlng rjeSava duznosli, da podaslre izprave, na temelju kojih zahlieva mal- tarinu od gradjanah zagrebackih. All medjutim prispije pred sud gradski odvjetnik Matej i zaraoli sud, da se razpravlja o Heningovoj parnici, jer ako je i ne^to zadocnio. da nije to bilo iz prkosa» ve<5 slucajno, pa da je i spreman za ovo zadocnjenje platiti obi^nu globu 5est solidah. Na tu opravdanu molbu uprosi veliki sudac Gjuro Ma- retid Heningova odvjetnika, da sudbenu pozivnicu povrati, da se jo5 jednom oglasi i da primi globu Slo je proiivna stranka zadocnila, pa da se taj pricpor u pretres uzme. Ali odvjetnik Heningov nili je htio sudbenu pozivnicu vratili, niti globu primili, a najmanje pristati na to, da se sada 0 torn prieporu razpravlja. Toga radi gradski od- vjetnik, da pamicu, koja bi tim propasti morala, iznovice uzkrisi, uru^i ovomu sudu presudu bana Ulrika Celjskoga od 1. maja 1449.,

' Doc. 147. » Doc, 150,

1^

Zagrebacka okolica. Susjedgrad. CCXI

usljed koje bijaSe Hening dulan podastrieti sudu privilegij, na kojem svojata pravo pobiranja maltarine od zagreba^kih trgovacah; a to je sud prihvatio kao podlogu za novu tu2bu i odobrio, te je prema tomu pozvao Heninga, da dok joSte traju te sudbene osmine, da podnese izprave o toboznjera svojem pravu; ne podnese li ih, platit tt sud- benu globu. — Ovomu se sudbenomu zahljevu ogluSio Hening, toga radi bijaSe osudjen na globu i odredjeno mu bilo novo rociSte, na kojero da i pomenutu globu plati i izkaze se privilegijom, na ^ijem temelju zahlieva maltarinu od gradjanah zagrebaCkih. Ovo novo ro- (5i§te bijaSe ustanovljeno za osminu Bogojavljenja godine 1451. Toga radi na 24. oktobra zamoli Fridrik Celjski zagrebacki kaptol kao vjerodostojno mjesto, da izaSalje svoga govjeka, koji da uzme kao sudbenoga pristava il Gjuni, sina Pavlova s Mlake; il Ivana Ivano- vi^a, ili Stjepana, sina Nikolina iz Brezovice, ili Ivana, sina Brckova sa Crnkovca, ili Martina, sina Petrova iz Sdiiarjeva, ili Ladislava, ili Demetra, sina Martinova sa Drenove, ili Ivana, sina Nikolina sa Glav- nice, da Andriju Heninga za osminu Bogojavljenja pozovu na sud i da globu plati.^

Uz prkos sudbene zabrane, da Hening oduslane od zahtievanja maltarine od gradjanah zagreba^kih dotle, dok se njegov spor sa gradskom obdinom sudbeno ne rieSi, ipak ju je trazio od robe zagre- baSkih trgovacah. Ovaj prkos, kao novi dokaz proti nasilju Heningovu, dala je gradska obdina na 30. oktobra u kaptola zagrebackoga, kao vjerodostojnoga mjesta, sluzbeno potvrditi.*

Prema banovu nalogu odasla kaptol zagrebacki svoga covjeka prebendara Iliju KrizevCana, koji povedSi sa sobom banova pristava Ladislava sa Drenove, doSavSi u subotu pred svetkom Andrije na Heningov posjed u Stenjevac, po tamoSnjem zupniku Galu i Heningovu kmetu Martincu, pozvaSe Heninga na sud na osminu Bogojavljenja (1451.), da se izkaze svojlm privilegijem o pravu na pobiranje mal- tarine i da plati globu za prkos. ^

Ovomu pozivu ne same da se nije Hening odazvao, vec je i nadalje zahtievao maltarinu od gradjanah zagrebackih. Toga radi u osmini Bogojavljenja bijaSe Hening pozvan pred sud na Gjurgjevsku osminu (1451.), all niti na tu nije doJao, pa je i toga radi tada pred sudom gradski biljeznik Matej u ime ciele obcine ulozio iznovice prosvjed proti Heningu §to pobira maltarinu.*

» Doc. 152. 153. 154.

* Doc. 155.

* Doc. 156.

* Doc. 157.

ccxn

1/7 (?A*ff/ica, SiSfSa

Prema ovomu prosvjedu odredt ban Fridrik Celjski, da lupanija zagrebacka iztrazi, pobira li HeniDg u istinu mallarinu od zagrebaSkih trgovacah. Na predlcg lupana Gjure, sina FarkaSeva s Obre5ja, bi- jaSe ova iztraga povjerena velikomu sudcu Gjuri Mareti<5u Klokov- canti, koji bivSi mjeseca augusta u susjedskih stranah i propitktiju^ vjerodoslojne Ijude, dozna, da Hening u istinu nz prkos svim sud- benim zabranam sveudilj pobira maltarinu od gradjanah zagrebaSkih. O svemu tomu iz?ie$li sudac MaretuS zupaniju,^ koja pozovc Heninga na zupanijski sud u osminah Miholjskih,

SpomenuU mi u kraiko treba, da je pnepor medju Heningom i zagrebagkom obdnom nastao u ono burno doba, kada se poslije dva Ijuta poraza ugarsko-hrvatske vojske (kod Varne g, 1444, i na drxigom kosovskom 1448.) diete, kralj Vladislav Posthumus bio pod rukom i uzgajanjem u svoga rodjaka Friderika III, cara njeraackoga U to doba povjeriSe staliSi i redovi vrhovnu upravu Ugarske Janku Hunjadu, docim je u Hrvatskoj neogranicenom vlasti upiavljao Ulrik CcljskL Janko Hunjad 1 Clrik Celjski bijahu veliki prolivnici, toga radi ovim trvenjem medju ova dva gubernalora htio se Hening oko- ristili u svojoj parnici, te se ulekao u zaStitu Janka Ilunjada, mole(5i ga, da se njegova pamica, koju je vodio sa gradskom ob<5inora. cim dalje odmakne, I doisto Janko liunjad nalofi zupaniji zagrebackoj, da Ileningovu parnicu odgodi do krunitbe buducega kralja. Zupanija sc tomu nalogu pokori, ali ujedno izviesti o torn i bana Ulrika Geljskoga. Na 30. novembra 1453. ukori ban ovaj postupak zupanije zagrebat^ke, pi5u6i ^iipanu Gjuri, sinu FarkaSevu, i svemkolikomu plemstvu ove Zupanije, §to se pokorila Hunjadijevoj zapoviedi, poSto ona ne vriedi, jer veli: „mi ne znamo niti ne priznajemo drugoga kralja. osim pre- jasnoga gospodara na§ega sadanjega kralja Vladislava (Posihuma), koji je odavna (u kolievci) jur kao lakov okrunjen**, te joj sirogo zapo- vieda, da Heningovu parnicu uzme n pretres i da ju konacno rie5i,*

Banovu se nalogu zupanija zagrebagka pokori te pozove Heninga i gradsku obiSinu preda se na sud u osminu Bogojavljcnja g. 1453. Ali Hening na taj rok nili je doSao niti je poslao svoga punomoc- nika, toga radi ban Fridrik Celjski. koji je tada tomu zupanijskomu sudu predsjedao, osudi Heninga radi prkosa na sudbenu globu Sest marakah i odredi mu novo ro^iSie na Gjurgjevsku osminu/*

Kada nije ni na ovo ro£i5te doSao Hening, to zastupnici gradske obdine bojedi se, da bl se ta pamica mogla vu^i godine i godine,

^ Do«, i^% • Dtjc. 165. ' Doc. 168.

Zagrebaika okolica, Susjedgrad. CCXIII

izjaviSe pred tim Supanijskim sudom, da (5e gradska obdina po pravu, koje joj pripada, taj priepor sa Heningom podastrieti kraljevskomu sudu. Ovakovu zahljevu zupanija se dakako protiviti nije raogla, ali je ipak od punomodnikah gradske obdine zahtievala, da ju u bududih Miholjskih osminah obaviesti o teCaju il rie§enju parnice.

Sabrav ob<5ina potrebite dokaze o torn prieporu, povjerila je svomu odvjetniku Ivanu, sinu Ivana KrbavSana, da vodi u njezino ime parnicu pred kraljevim sudom. — Dan za danom pa su i do§le Miholjske osmine, ali gradski odvjetnik nili je doSao u Zagreb, nili je izviestio ob<Hiiu o teSaju parnice, s toga, da i na zupanijskom sudu bude ova parnica u oSevidu, odaSalje obdina u Miholjskih osminah, (kako joj nalozeno bilo) svoje punomodnike : sudca Blala i biljelnika Matiju pred lupanijsku skupStinu, koji joj potanko izpripovjedav§i, kako su svoga odvjetnika poslali pred kraljevski sud, a on da se joSte nije vratio niti obavieslio obdinu o tecaju parnice ; u brizi, da priepor ne zastari i tim ne propadne, zamolili su lupanijsku skup§tinu, da medju grad- skom obcinom i Heningom ureSe novo ro£i§te, do kojega tt medjutim obdina pomnjivo iztraziti, gdje se bavi i §to je uradio njezin od- vjetnik; nije li mozebit uhvacen il ubijen? je li obolio ili umro? gdje su parni^ni spisi ? i kako su rieSeni ? — Ovomu zahtjevu, prema obi- 2aju zemlje, morao je udovoljiti zupanijski sud, te predsjednik ban suglasno sa velikimi sudci odredi, da u osminah Bogojavljenja (1454.) gradska obdina o svemu tomu toCno obaviesti zupanijsku skupStinu.^

Nije nam poznato §to i kako je u osminah Bogojavljenja gradska obdina izviestila skupStinu o tecaju ove parnice; ali imamo dokazah, da se je o Gjurgjevskih osminah ovaj priepor sa Heningom pretre- sivao na kraljevskom sudu pred Ladislavom Palockim; u pismenoj bo izjavi bana Fridrika Celjskoga od 20. maja r. g. narocito se spo- minje, da do§av§i pred njega Heningov odvjetnik Albert Galadski i gradski biljeznik Matija zamoliSe ga, da vi§e recenu parnicu, koja se godine i godine vec vuce i koja se u proSlih Gjurgjevskih osminah razpravljala i na kraljevskom sudu, ali se i tamo nije rieSila, privede kraju ; a jerbo su obje pruc^e stranke pristale na to, da se ta pamica odgodi za jedno i to odrjeSito rociSte t. j. na osminu Gjurgjevsku, ali istom nakon osam godinah te zamolile bana, da to roSiSte odobri. Ovoj se suglasnoj molbi odazvao ban, te je odgodio rieSenje te parnice na Gjurgjevsku osminu, ali istom poslije osam godinah.*

Medjutim umrie Andrija Hening (1460.), a njegovom smrcu

svrSila se i pamica; udova bo njegova Dora, a i malodobni za tada

sin mu Ivan ne bijahu voljni da ju obnove.

* Doc. 175 " Doc. 178.

CCXIV Zagrebaika okolica, Remete.

Rtmete, Zagrebu na sjevero-iztoku u ubavom dolu le2e Remete, prozvane tako od samostanacah reda sv. Pavla, prvoga pustinjaka (Heremilae), koji su pocev od godine 1380. imali ovdje svoj samo- stan s crkvom bl. dj. Marije. (Vidi sv. I. str. CLXXXI— CLXXXUL) Ovo je pro§teni§te zagrebaCkim stanovnikom od vajkada vrlo omiljelo, te uz to ako i neznatno ali ipak dolaze Remete u neki doticaj s pro- §lo§du grada Zagreba. U ovom bo samostanu nalazimo medju re- dovnid zagrebackih sinovah, spominje se na ime, da je god. 1457. pred ovogradskim poglavarstvom remeta Mihalj, sin gradjanina Stje- pana, prodao svoja baStinska zemlji§ta, prozvana Tratine, gradjaninu Ivanu Pivaridu i njegovim potomkom.^ Ovomu su samostanu oponi- Civali gradjani na samrtnom casu bilo za gradjenje crkve bilo u ko- rist samostana i neke novcane svote, n. pr. godin6 1438. gradsko je poglavarstvo izplatilo ovomu samostanu oporuSni zapis udove Ger- trude MuCirake u svoti od 6 for. zlatnih.* Gradjanin krojac Nikola (1482.) odredio je, da se iz najamnine njegova du<5ana, koji je opo- ru&io ostavio gradskoj ob(5ini, svake godine 0 Svie<5nici daje remet- skomu samostanu jedan forint u zlatu.® — Biskup zagrebaSki Osvaldo (1499.) zapisao mu u oponici 50 for. za crkvene potrebe.* — Na remetskom su posjedu gradjani zagrebac^ki imali i svoja trsja, od kojih su spram samostana imali i neke obveze. Kada je god. 1462. sudac Valentiii privolom samostanskom prodao svoje trsje kod Remetah gradjaninu Dionizu Vodopiji, uvrstio je u kupovno-prodajni list re- metski vikar Antun stavku, da kupac ne uSini spram samostana ne- vjere i da daje u samostan svake godine o berbi 35 dinarah, jednoga kopuna i za dinar kruha. Za drugo pako manje trsje, koje je uz ovo trsje kupio receni Vodopija od istoga Valentic^a, da daje remetskomu samostanu 0 berbi 1 5 dinarab, polovinu . kopuna i za pol dinara kruha.* — Kada je god. 1492. Gjuro, altarista sv. Nikole u 2upnoj crkvi sv. Marka, kupio trsje takodjer na remetskom zemljiStu, koje je ostalo bez gospodara, jer je doiadanji njegov vlastnik Jakob Co- poca (valjda da izmakne kazni) uskocio, kupio ga uz obvezu, da plada remetskomu samostanu svake godine u ime gornice cetrnaest beSkih nov5i(5ah.®

Da bude sveza medju remetskimi Pavlini i obcinom zagrebac- koga Gradca §to 2vr§ca i stalnija, to je taj samostan tezio za tim, da

^ Doc. 196.

* Pag. T2T. ^ Doc. 329

* Doc. 394. ^ Doc. 223.

* Doc. 367.

Zagrebaika ok&Ika. Remete.

CCXV

u OToj ob^ini ima i on kakov posjed. te je na sa. januara %. M73' privoloTO gradskoga magi strata kupio za 28 for od Martina Bersteca literata za lada njegovu, ali starinom gradsku, kulu sa zemljiStem te zidanimi i dryenimi sgradami uz gradski zid, ali ih obcina obvezala, da moraju tu kulu u dobrora stanju drzati, a za vremena neprija- teljske ili turske obsade ustupiti ju gradskoj ob<5ini, da se odande brani.^ Za istu kulu gradsko je poglavarstvo dozvolilo god. 1487, rcmetam» da mogu recenu kulu i nuzgredne sgrade popraviti, te ih oviastilo, da ondje^nju pivnicu jednom samo na godinu slobodno im napunili vinom, koje smiju i prodavati doma6m i stranim Ijudem, all za to pravo pladat 6e svake godine o Miholju jedan forint u gradsku blagajnu.'

Jedino s ovim susjedom gradska je obcina teSajero XV. vieka livjela u slozi i prijateljstvu tako, da $u nekojl imudniji gradjani na samrtnom 2asu izjavili, da im se umrlo tielo pogrebe u remctskoj crkvi, U Ijetopisu remetskoga samostana ubiljeleno je, da je ovdje pokopan bio na 7. februara 1434. gradski sudac Kristofor, sin Ivana Florenlinca ; a iste joSte godine gradski sudac Mihalj, sin Simuna, plemica gorickoga^ a napokon godine 1455* gradjanin zagreba^ki krznar Grga.

Napokon cemo o remetskom samostanu spomenuti i to, da mu je zagrebacki biskup Benedikt de Zolio darovao godine 1447. posjed prozvan i^gomji Novak" do potoka Blizne uz uvjei, da remete citaju svakoga utorka jednu misu na 5ast sv, Katarine, ali da u znak pri* znanja toga darovanja davaju od njega svake godine o Martinju pol forinte biskupora zagreba^kim.

U spomenutom Ijetopisu ubiljezeno je i lo, da je godine 1484. jedan dio turske £ete provalio 6a u Reraele, a samostanu veliku 5tetu nanesao. koju su u brzo izvtdali §to okoli^i plemidi, Ito gradjani zagrebacki; a crkvi, koja je vec tada bila sagradjena, da je kralj Maiijas Korvin (1485.) o svom iro^ku dao dograditi zvonik, koji je toga radi i prozvan bio ^Korvinovim zvonikom* ; MatijaS bo kralj imao je u svom plemenskom grbu gavrana (na latinsku eonms, odatle IDU i pridjevak Korvin).

U lemeiskoj crkvi pocituje se i danas joSte drvcni cudotvomi kip majke bolje, o kojem stara samostanska predaja prica, da ga je donio ovamo fratar Iskvirin, koji bijaSe prvi (oko 1272.), koji je u rcmetskoj doHni provodio pustinjat^ki zivot. Ovu staru predaju ne moiemo ni uztvrditi ni pored; no da je drveni okvir ovoga kipa, (koji oktir nali^i malenu irtveniku gotskoga sloga, u kojem su s lieva

' Doc 382. * Doc 342.

CCXVI

Pnp&mena & sudbemh asmmaA. Zakljuiak,

i desna smjeStena po dva omanja kipa u dva spraia), radjen teCajem XV. vieka^ svjedoCi onovjecno pismo, kojim je umjetnik svoje ime na torn ollaridu apisao: FRATER PAVLVS DE ZOMIRIilA; pak bi i vrlo vjerojatno bilo, da je laj umjetnik uz recena £etiri manja kipa izrezao i taj cudotvorni kip majke bozje, pa ga kasniji samostanci, da mi3 ve<5u vriednost osnace, pripisivali svomu prvomu osnovacu Iskvirinu,

Pripomma o sudbenih osminah, U ovoj se razpravi Scsto sporainju sudbene osmine (judicia octavalia — octavae), u kojih se parnice rjeSavale. U slara vremena bijaSe kod nas osamnaest lakovih osminah i to: na Gjurgjevo, na Duhove, na Ivanjc, na Jakobovo, na Veliko gospojinje, na Stjepanje, na Malo gospojinje, na Miholje, na Sve svete» na Martinje, na Andrijinje^ na bozidne blagdane, na novu godinu, na Bogojavljenje, na Sviecnicu, na pepelnicu, n sriedi korizme i na vaz- mene blagdane. — Cetiri a to na Gjurgjevo, na jakobovo, na Miholje i na Bogojavljenje zvale se vece osmine, a ostale pake manje. Hr- vatski sabor od god. 1416 — 1418. zadrza samo ve<^e osmine, a dokinu manje osmine. Sud u osminah nastupio je isiom u ponedjeljak poslije osmine refenih svetkovinah, a trajao je irideset i jedan dan. Ovakovu sudu predsjedao je u nas obicno ban ill koga je kraljevina ill ban odredio, „Quod primo, odredjuje sabor, et principaliter annuatim non plures nisi quatuor octavas, videlicet festivitatura sanctorum Georgii, Jacobi, Michaelis el Epiphaniarum Domini instituemus, in quibus uni- versis nobilibus regni Slavoniae in Crisiensi, Zagrabiensi, Varasdinensi el de Werewcze comitaiibus judicium et justiciam juxta antiquam con- svetudinem regni el presentis institucionis stabilitaiem debeant judtcare, ita videlicet, ui semper ipse octave inchoentur feria secunda proxima post octavura diem festorum predicalorura, et birsagia distribuantur feria tercia, videlicet die sequenti.*' (Kukuljevid Jura Regni I. p. 180.}

Zakijuiak, U uvodu ove razprave rekoh, da bi se proSlost Za- greba u XV. vieku u kratko ocnati mogla s riecmi ,12 vana borbe, \t nutra strah^, a da je doisto tako i bilo, dokazao sam ovom rat- pravom, koju sastavih na podlozi samih izvornih pisamab, tc njom izpunjujem jednu povjestnu stranicu na5ega glavnoga grada. Ovu raz- pravu ne sastavih toliko za u(5enjake, koji tt i sami priob^enc izprave proucavati, (akoprem scienim, da de i njim dobro doci) vec ju na- pisab najvi^e za onaj obrazovani sviet, a narociio za gradjansivo za- gi ebacko, koji su i jedni i dnigi voljni saznati neSto o pro§losti grada Zagreba ; ptsao sam pako tako, da se dade lako citati i da bude sva- komu razumljivo. — ^ Ako sc podkrala koja neznaina pogrjeJka» pomnjiv ce ju stUac vcd i sam moci izpravili.

Ivan Tkaltit

SADRZAJ.

Uvod. Strana

Kratki nacrt zagrebadke proSlosti u XV. vieku I— IV

Grad-bC'L. Gradska utvrda. — Popov turen. Tvrdjica grofovah Celjskih. Gradska vrata. Ulice Mostovi. Zdenci. Zupne crkve i kapele : sv. Marka, sv. Katarine, sv. Jurja, sv. Ursule, — sv. Marga- rete, sv. Duha, — sv. Martina. Groblja. §kole. Bolnice i abo2otce. KupaliSte. — Kraljevska pala^a. Palace. Kuce. Vrtovi. Trsja. Mlinovi V— XXV

Gradski posjedi i borba za nje.

Dedict, Bitek, Crnomerci i Novaci. — Kraljevec, Cerje, Kobi- Ijak, Sviblje i Nart. — Hra§de, Petrovina i ^iljakovtoa. — Gra5ani. — PobreJje. — §ume. Rieka Sava Potoci: Med- veSfak, Crnomerec, Ilica. — Mofvare XXVI — XLV

Gradjanstvo i gradska uprava.

Narodnost. Gradska uprava. Gradsko poglavarstvo. Izbor grad- skoga sudca. Gradsko cioovDi(^tvo. Gradski pecat. Gradska zastava. — Djelokrug gradskoga zastupstva. Glavni zakonik za sadbeoi postupak. 0 gradskom sadu. Kazoe. Psovke i po- grde. Klevete. Lahke ozlede. O izgredu i smutnji. Tezke ozlede i rane. Kradja i razbojstvo. Kupovanje ukradenih stvarih. Obrezivanje kr. srebrenoga novca. Ubojstvo. Osobna obrana. Palikuce. Patvorioci gradskoga pecata. Preljub. Na- silje i oskvroa djevojafka. VjeStice. — Porez i izvanredoi nameti XLVI— LXXIII

Javne sluibe.

Ljecnici. Javni bilje^nici • LXXIV— LXXVII

Obrt i trgovina.

Obrtnici Zakon o mjerah i vagi. 0 cieni i pridu. O preprodaji. 0 zdravoj robi. Cehovi. Sajmovi, Pijacovina i mitnica. Kne- i^ija. TridesetDica. Oprost od pla^anja maltarioe i tridesetnice. Mjere i vage Novae LXXVIII— XCVl

CCXVIII

Gradsld iWot i obi£aji. Stnma

DruStveoi iivot. Kries. Igra s pisanicami. Zabraojene igre. Po- kuctvo. Oruije XCVII-XCVIll

Biskupska i kaptolska oblast.

Utvrdjivanje kaptola. Ulica Opatovina. — 2ivot i obi£aji u kap- tola: Naimeoovanje kanonikah. Kaptol pod zaStitom krnoe.

— Borba o stolici biskupije zagreba^ke. — Povlastice zagr. kaptola. Kaptol kao vjerodostojno mjesto. Kaptolskt pe6at. Zadru^ni iivot i aprava a kaptola. Kaptolska desetioa, mal- tarioa i brodarina. Kaptolske sjednice. Pedepse za izgrednike.

— Sbor prebendarah stolne crkve, ojegova uprava, zakoni, posjedi i obveze. BratovStine. CrkveDa slu2ba. — Prvostolna crkva, bogosluije, sv. modi i dragocjenosti. — Krvava sinoda.

— ^upne crkve: laskoali£ka sv. Antuoa; stolna sv. Emerika; novoveska sv. Ivana. — Crkveoi redovi: Cistercite, Domioi-

kani, Franjevci. - Skole. Uboznice. KupaliSte XCIX— CLXXIV

Sukobi medju gradskom i biskupsko-kaptolskom oblasti.

Nasrtaji i krvave borbe o zemlji^tnom sporu medju kaptolom i gradskom obdinom CLXXV— CXCVI

Gradska okolica.

Medvedgrad. Susjedgrad. Remete CXCVll — CCXV

Pripomena o sudbenih osminab. Zakljucak CCXVI

ARGUMENTA.

Pajpnft

1. Anno 1400, 16. Augusti. Zagrabiae. Coram magistratu communitatis civit. montis Grecensis Andreae Paljan civis heredes herciscunt I

2. Anno 1401, 7. januarii. Zagrabiae. Eberhardus episc. zagrab. decessorum suorum exemplum sibi ad imitandum proponens, ecclesiae cathedralis praebendariis vini frngnrnque decimam condonat 2

3. Anno 1 40 1, 13. martii. Zagrabiae. Commonitas ciTitatis montis Grecensis coram capitnlo zagrabiensi contra Sigismundam regem de possessionibus HraSda et Petrovina, quae nobilibus de Sased condonatae sunt, recusat. 3

4. Anno 1 401. Magistratus ciTit. zagrab. cambium inter Emericum praeben- darium et Michaelam ac Demetrium cives de quadam vinea, ratum habet. 4

5. Anno 1402, 14. februarii. Zagrabiae Eberhardus episc. zagrab. cano- nicos zagrabienses libera arbitria de suis ipsorum bonis per testamentum agere posse cofirmat 4

6. Anno 1402, I. maji. Zagrabiae. Communitas civitatis montis Grecensis ne nobiles de Sused possessiones, quae HraSda et Petrovina yocantur, sibi assumant, recusat • • 6

7. Anno 1402, I. maji. 2^grabiae. Vicebani et comites comitatus zagrab. a communitate civitatis montis Grecensis impensas in causa adversus Ni- colaum Pravdii* acta, toleratas esse testificantur 7

8. Anno I404, 24 aprilis. Budae. Sigismundus Hungariae etc. rex, merca-

tores zagrabienses ex qualibet exactione tributaria eximit 7

9. Anno 1405, 14 Junii. Zagrabiae. Eberhardus episcopus zagrabiensis com- munitatem civitatis montis Grecensis quadraginta marcas pro annuo tri-

buto regi soWendo, sibi pependisse, profitetur 9

10. Anno 1406, 10. januarii. Budae. Sigismundus Hungariae etc. rex privi- legium Belae IV. regis de libertatibus civibus civitatis montis Grecensis concessis, confirmat 9

11. Anno 1406, 13. januarii Budae. Sigismundus Hungariae etc rex, Eber- hardo episcopo zagrabiensi mandat, ut civitatis montis Grecensis curam totamque ipsius iurisdictionem sibi Committat If

12. Anno 1406, 13. januarii. Budae. Sigismundus Hungariae etc rex com> munitatem civitatis montis Grecensis die strennarum tributum, quod debuit,

sibi pependisse contirmat 12

13. Anno 1407, 8. Augusti. Vicejanitores regis communitatem civitatis montis Grecensis sex florenos pro centum, qnolibet anno solvendos, regio aerario pependisse testificantur 12

CCXX Argumenta

Pagina

14. Addo 1408, 9. januarii. Caktornjae. Barbara Hungariae etc. regina, rege absente, communitatis civitatis GrecenMs legatorum adventum differt ; Com- munitatique curam vigilem et solertem, at civitas custodiatur et conser- ▼ctur, commendat 1 3

15. Anno 1408, 28. septembris. Samobori. Barbara Hungariae etc. regina, communitati civitatis montis Grecensis tempus ad solvendum vinorum fru- gumque partem sedecimam prorogat usqae ad regis adventum eiusque constitutionem 14

16. Anno 1409, 6. Jnlii. 2^grabiae. Andreas episcopus zagrabiensis, Eber- hardi eptscopi donationem, qua ecclesiae cathedralis praebendarii de de-

cima episcopis zagrabiensibus solvenda liberantur, confirmat 15

17. Anno 1413, 6. aprilis. Kapronchae. Barbara Hungariae etc. regina, Ci- sterciensium zagrabiensium abbati mandat, ut possessio Cmi-otok secundum legationem testamentariam tantummodo civi cuilibet zagrabiensi aren- detnr et in feudum tradatur 16

18. Anno 141 3, 18. Augusti. Zagrabiae. Coram magistratu civico Michael Thaar domum suam Stephano lapicidae Sochsnam 4 flor. auri vendit. 17

19. Anno 1414, 13. Jullii. 2^grabiae. Eberhardus episcopus zagrabiensis, parte decimarum mensae episcopalis in comitatu de Moravde condonata, perpetuam altariam in collegio praebendariorum condit 17

20. Anno 141 4. Stephanus Herwat civis duas vineas in Davidovec, salvo

jure montano eccl. Novovillanae, 6 flor. auri emit 19

21. Anno 14 1 5. 25. aprilis. Zagrabiae, Communitas civitatis montis Grecensis

de Antonii civis hereditate ex eius testamento statuit 19

22. Anno 1 41 5, 28. octobris. Zagrabiae Coram communitate civitatis Gre- censis Andreas, litteratus et civis, incultam suam vineam et silvam Gre- gorio, scriptori librorum, sex pensis denariorum vendit 20

23. Anno 14 1 6, i. Junii. Synodus Constantiensis abbati Landstrassensi mandat, ut de postrema injuria capitulo a communitate montis (}recensis illata inquirat 21

24. Anno 1417, 14. februarii. Zagrabiae. Eberhardus episcopus zagrabiensis, capitulo mandat, ut praebendariorum collegium in eius consvetudinibus, fructuumque et proventuum perceptionibus defendat, neve praebendariorum collegium parocho cuilibet quartam parochialem solvat 22

25. Anno 1417, 24. septembris. Zagrabiae. Capitalum zagrabiense, commu- nitate rogante, privilegium a Sigismundo rege de libertatibus editum mittit 23

26. Anno 1418, (28. Junii?). Budae. Petrus Forga^ magister curiae reginalis, sibi anniversarium censum sex flor* pro centum a communitate montis Grecensis solutum esse testificatur 24

27. Anno 1419, I. octob-is. Zagrabiae. Dionysius banus communitate precante fore ut eius libertates defendat, se obligat, idemque omnibus comitibus

etc. mandat • • • • 25

28. Anno 1420, 2. octobris. Zagrabiae. In causa, quam communitas montis Grecensis in capitulum agebat, comites zagrabienses sese potestatem com- munitatis in ius vocandae non habere profitentur 26

29. Anno 1421. mense Julio. Injuriae a capitulo zagrab. civibus Grecensibus illatae referuntor 27

Argumenta. CCXXI

Pagina

30. Anno 1422, 17. Junii. In Solnok Sigismundus rex severe mandat capi-

tulo, ne cives ab agris colendis impediat • 27

31. Anno 1422, mensibus: majo, Junio, Julio. 2Uigrabiae. Injuriae a capitulo zagrab. civibus Grecensibns illatae referuntur 28

32. Anno 1422, 7. septembris. Zagrabiae. Johannes episcopns zagrabiensis, cives zagrabiensest qui armata manu capitulum agressi sunt magnamque cladem fecerunt, excommunicat 30

33. Anno 1422, 7. decembris. Posonii. Sigismundus rex Slavoniae bano mandat,

ut suo nomine cives zagrabienses defendat 41

34. Anno 1423, 16. Junii. Zagrabiae. Communitas civit. montis Grecensis coram comitatu zagrabiensi de quibusdam ^uis possessionibus a Sigismundo

rege nobilibus de Medved et Sused condonatis recusat 42

35. Anno 1423, 16. Junii. 2^grabiae. Communitas civit. montis Grecensis coram comitatu zagrabiensi recusat, ne Johannes episcopus et Rudolphus, eius frater, nobiles de Alben, ex quibusdam communitatis possessionibus,

quas illis rex dono cessit, fructum capiant 42

36. Anno 1423, mense octobri. Coram Mathio de PaloCh jndice curiae regiae Georgius can zagrab. litteras inquisitorias contra civitatem montis Gre- censis exhibet 44

37. Anno 1423, 23. novembris. Krapinae. Hermanns, Cileae comes et Sla- voniae banus, de causa, quam communitas in Michaelem, Petri pellificis filium, agebat, regem certitiorem reddit 44

38 Anno 1423 2. decembris. Albae. Communitas civit. montis Grecensis coram capitulo albensi recusat, ne Johannes episcopus et Rudolphus, eius frater, nobiles de Alben, ex quibusdam communitatis possessionibus, quas illis rex dono cessit, fructum capiant 46

39. Anno 1424, 14. januarii. Zagrabiae. Capitulum zagrab. eccl. litteras Her- mnni, comitis Cileae et bani, quibus de causa, quam communitas in Mi- chaelem, Petri pellificis tilium, agebat, regem certitiorem reddit, transummit 47

40. Anno 1425. Communitas civitatis montis Grecensis de mercatu, industria

ac securitate severa edicta emittit 47

41. Anno 1425, 25. martii. In Thata. Sigismundus rex Johanni episc. zagrab. praecipit, ut fines terrarum communitatis civitatis et capituli zagrab., de (^uibus jus ambigitur, exploret 50

42. Anno 1425, 25. Julii. Zagrabiae, Communitas civitatis montis Grecensis accipit condiciones, (juibus Johannis Albeni bani legatum in usum za- grabiensis monasterii s. Francisci collatura est 51

43. Anno 1426, 19. februarii. Zagrabiae. Communitas civitatis coram capitulo zagrab. de possessionibus Hrasia et Petrovina, quas Sigismundus rex no- bilibus de Sused condonavit. identidem recusat 43

44. Anno 1 426, initio mensis martii. Facinora civis Andreae Stepkovid, quae perpetraverat, referuntur 54

45. Anno 1426, 24. Junii. In arce Medved. Johannes, Corbaviae comes et Croatiae banus, Johanni Novakovid possessiones quasdam sub Medved sitas, donat. — Noia bent: I Documentum hocce errore calami illatum pertinet ad annum 1 526. 54

46. Anno 1426. Injuriae a capitulo civibus Grecensibus illatae, referuntur. 55

47. Anno 1427, 20. Junii. Po2egae. Capitulum s. Petri de PoXega cventum

CCXXII

Arguments.

48. 49- 50-

54*

55^ 56.

57 58.

59.

60. 61. 62,

Pitgjna eiquisittouis inter capititliim Zji^rab, et commuaitatem cmUtis actac de

iDJaria in Jaran vico commissa Si^ismnndo regi refcrt .,,,.. ^g,

Anno 1427, 9« Aag^usti. Zagrabiae. Capttnlnm zagrab. 283. Horeais auHt quos a parochia Nov ovi liana necessitate cogeate mutnatum est, tria prae-

dtola : Savilde, Otok et PreTlaka, dat pignori ♦ - 58

Anno I427, 24, August!, Zograbiae, Johannes episcopus zagrabiensis, de Eberbardo decessore pio exemplum capiens, collegio praebendanorum

roemae episcopalis decimam Tini frumentique dono dat ^ • - • • 6t

Atmo 1427* Civitas montis Grecensis terram praebendalialem Otok,

occupat — * » . . . ...,,,... , 62

Anno 1427^ Injariae a capitnlo civibus Greceosibus illatae, refenintur^ Anno 1428, 25, febmarii. Zagrabiae. Communitas civiCatIs zagrab. vineam suam desertam et inforestam Francisco, Mikec filio, molitori, censu anni-

▼ersario permittit • » » * , 63

Anno 14281 4, Junii, Zagrabiae, Johannes episcopns zagrabiensist in caasa de qtiarta testamentarlae disposltionis solvenda a praebendanis ecclesiae cathedralis rectoribns parochialis ecclesiae .s Marci acta, bene

existimat de praebendariortim collegio » ■ » < - • ♦ 64

Anno 1429, K jannarii, Zagrabiae. Johannls episcopi judicium, quo prae- bendarit ecclesiae cathedralis a legatorum quarts parochiali rectoribus ecclesiae s. Marci solvenda liberantur, a notario pabMco litteris con-

signatur ,,.,,.... , , ,-,,,.... 66

Anno 1429. Communitas ctvit Grecensis praeciptt, qnomodo claves

munitionum serventiir • • • ♦ ,.,.»....,,.,..-,... .1, , 67

Anno 1429. Coram magistratn civico Briccius olim judex vacunm fundum

Stojkonis Agatiii 3 fior. emit • - » • » • » 68

Anno 1450, 2. aprilis. Tymaviae, In comitiis Posonieosibus neocosae

monetae valor determinatur *,*.,,-.,....,,,..

Anno 1 43 1, 19. septembris. Zagrabiae. Georgius, filins ducis de Mar- cha1i» quod attinet ad curruum rotas, quas exercjtus ejus in Italiam pro* dciiacens Zagrabiae a Nicolai de Gara jobagionihus, persoluto priu^ pretio, vi acceperat, com munita tern mentis Grecensis innocenlem esse declarat. 58

Anno 1432, 3. JuDii. Zagrabiae. Legati communitatis civitatis et rectures parochialis ecclesiae s« Marct cum Tboma, canonico 6asmenst, de nonnu- Rmm Friderici institoris rcmm et bononim rcccplioue coram capitulo

za^rab. pactionem faciunt , . - . ♦ , jO

Anno 1432. Xnjuriae a capitnlo ^agrab. civibus Grecensibui; illatae, re-

fertintur » « .,♦....,.., 71

Anno 1432, 12, septembris Senis in Italia. Civitas monti« Grecensis

terras capituli zagrab. Rabu6 et Grmlje occupat * - , - , , 71

Anno 1432. Matbias de Paloch judex curiae civitati montis Grecensis in causa, qoam de Otok agebat^ terminum in judicium comparendi prae-

figit ' • ' 71

Anno 1433, 14. marcii. Quinqueecclesiis. A Johanne Albeno, episc.

^agrab.f pia legata testamento relinquuntur ^2

Anno 1433, 15. aprilis. Casmae. Capitutum dasmcose, postquam vim civium zagrabiensium posisessioni capituli zagrab. RudeS illatam exqni- sivit, Sigismnndu regi refert 74.

65. Anno 143 J. Jttnii. Zagrabiac. Hcrmanus Cilcae comes et banos, qui* bttsdAin pcrsouis miindat» ut fines communi talis civil. Greceasts ct CA- piiuli in ▼icis Rttdci* Vrab& et Gnolje sitii, de qtubus jas ambigitar, cxploreat • .......,*. 76

66. Anno 1433. 20. Julii Romae, Sigismaadas, Hungariae etc. rex, Rudolpho Albeno, nobili de M^dved mandat, ut tj. Johanit Albeni, episcopi ita* graMensJs, testameDto dimidiam pretii eastri Kavar et civitatts Kaproncae testamenti execatoribu.s a*i<»]giiet • ■ - , , . jj

67. Anno 1433, id, octobris. Basileae, Stgismiiados, Hungariae rex Rudolpbum Albenunit qoi ex Johaniiis Albem epi&copi testameato dimidiam pretii eastri Kavar et civitatis Kapmncae testameoli execntoribus non assig* naviC, repreheodit, eiqae poenam mioitatur - « • 78

68 Anno 1433* 7. septembris. Badae. Matbeujii de Paloch jadex ciinHe„ ca- pitnlo dasmcnsi mandat, ut commUDitatem montis Greccnsis propter vim eapitalo zagrab» illatam, per legatum in jus dncat ■ - • ■ . - yq

(it) Anno I433r 22, decembris, Basileae. Sigismundus Huagariae etc rex, communitati montte; Grecensis imperat, ne impediat, quomioui Ttircorum invasionis roetu, capitulam xagrablense turrim * Popov turen* vocatam sitamqae in communitate reficiat atque maniat » ,,....,...,.. g^

70. Anno 1434., 16 martii. Basileae, SigismuDdus HangmrUe etc. rex, Georgio archiepiscopo strigoniensi mandat, ut 10 ius vocet Rudolpbum Albenum, qui legalum ab Jobanne Albeno episcopo ecclesiae catbedrali zagrabiensi relictum adhuc non solvit ♦ ♦ - - ♦ 87

71. Anno 1454, t». Julii. Zagrabiae. Mathaeus Talovac, epiacopatoa zagrmb. gubemator, indicit, ne sola quaedam litigiosa* quae post Johannis Albeoi cpiscopi mortem inter capitulum et eonununitatem civitatis relicta sunt, colantur, prius quam permiscrit • * - ♦.,.,..,.., $q

72. Anno 1434. 6. Julii. Zagrabiac A Mathaeo Talovac, episcopatns £agra- bieni^is gubernatore, €ommimita<; civitatis /agrab., quae hortum cathedralis ecclesiae s. Emerici devastavit, centum marcia deaarioruiD mulctatur * • 92

73. Anno 1434. 8. Julii. Zagrabiae. Johannes Ci^itercensium zagrab. abba^, Rndolphum Albenum a fte in jus e»se vocatum, quia Johannia Albeni epificopi legatum ecclesiae zagrabien$i non so1verit» Georgio archjcpiscopo attntiat .*....... 94

74. Anno i434t 25 Julii. Casmae. Coram capitulo ^asmeost Rodolphns Albeuus, nobilis de Mcdvcd, Jobaouis Albeni episcopi legatum capitulo zagrab. perfecte expendit* • • - * » . . 96

75. Anno T434, 25. Julii, Casmae. Coram capitulo ^asmensi, Rudolphus Albeou!^, nobilis de Medved, po^fRessionibus Kraljcvec, Cerje, Kobiljak, Sviblje ct Natl, quas Eberbardus episcopus cathedrali ecclesiae »agra- biensi in perpetuam altar iam reliquilf se abdicat easrjue capitulo admi- nistrandas tradit *...♦♦... gg

76. Anno 1434» 7, septembris. Zagrabiae. Hermannns, Cileae comes et Croatiae bauus* maudat capiiulo ^smensi» ut oLpttnlatn lagrab, in Icgi* timam possessionem Kraljevec etc, statuatur »,,.».,,... . . » . . 101

77« Aeno 1434* 14. »eptcmbris. Posooii, Sigismundns rex civltati montis Gre* censis in caui^a. quam de quibu»dam terris agebant, novum lenniaum in judicium comparendi praetigit • • • • • • « I02

CCXXIV

Argutfunia.

78. AjLOf) 1434* 23. scptembris. Ca^mae. CapUulum ^asoieiise imntiat capi- tttlom scagrabiemtc in possesSioneni Kraljerec etc. sine contradicttoac esac atAltitum • toa

79. Anno 14541 23, septembris. Cannae. Capitulnm ^istoenie Mathaco Pi- loch, curiae judice cogeote, commatiitalem civitatis zagrab. a se in jus vocatam esse Sigismundo regi rcfcit * * - IQJ

80. Anno 1434. lojnriae a capitnlo zagrab. dvibus Grecensibns tl]atae» re- fenintur 104

81 Anno t435i l januariir Zagrabiae. Johannes^ Cistercit. zagrab. abba^, commtinitati civitatis ^agrab. exemplar regis Sigismundi l]tterarum» quibus commanttas civesque in tutelam assumuntiir, defert 105

S2 Anno J435» 14. jaauarii. Albae. Conventui^ Crucifenoniii) de Alba, le- gatos quidem clvitatis montis Grecensis contrii nobiles dc Sused die prae^tituta advenisse, iiobile» aatem de Sused frtiAtra esse ex^pecUtoi, contirmat ...**.«....-.-.» ♦ ..•..»•* 106

83. Anna 143$. P**** dominicam Laetare, Posonii, Sigisraundus rex cansam inter capitulum et ctTitatem montis Grecensis ad judicium baoalc trans* mittit ' ' • " ' 107

84. Adoo l45Sr 29, martii, Posonii Sigismnndus Huagariae etc. rex. Her- manno bano pmecipit, nt in causa, qtiae inter communitatem dritiitis et nob lies <le Sused de possession! bns Petrovina HraSda et biljakoviaa agcbatur^ rem judicet • » ,,...... , 107

85. Anno 1435. Injuriae a capitulo za^rab. civibos Grecensibus illatae, re- feranluT • * « . . loS

86. Anno 14351 10. Angnsti. Bninae. Sigismundns Hnngariae etc. rex, Ma- thaeo Talovac, eplscopatus zagrab. gubematori, eiusque fratri tnandat, ut capitulnm in fnictum agrorum a communitate civitatis ei ereptorum restituat ...*♦.♦.,.*.♦...* ♦.....,...,.,•,... , . j j j

87. Anoo 1435} 7^ octobris. Sigismnndus, Hungariae etc. rexi commuoitflte civitAtis rogante antiquum Belae IV. privilegium de libertatibus ei con- ccssis confirmat • 113

88. Anno (435, 7. novembris, Basileae. Synodus Basilienaisi epi»c, Quioque- ecclesicnsi praecipit ut capitulum zagrabiease defendat .... ^ •...-, . n 5

89. Aruo 143s. ^' novembris, Posonii Sigismundus, Huogariae etc. rex» omnibu$> tributariis et vicetribulariis mandat, ne a ci?ibus montis Gre- ccnsis uUnm tribotum petant neve exigant • ■ • - »«.*.,.,. 1 1 «.

90. Anno 1435, 8, novembris. Posonii Sigismundns, Hnngariae etc. rex. communitatem civitatis montis Grecensis, si contra quoscnuque ordine judiciario coovicta erit, in omnibus mnlctis solvcndis a portione judr- ctaria relai(at •.♦.♦•** ♦ ..,,».»» wd

9r. Anno 1435* 9* novembrfs, Posonii. SigtsmunduB, Hungariae etc rei, capitulo ecdedae .\lbae regalis mandat, ut viium mi Hat, tjui cum ipsius legato communitatift dvitatis montis Grecensix possessiones reambulet

csuunique metas renovet -• -^ - .- ».- * 117

Anno 1435, f9. uovembri*). Zagrabiae. Capitulnm zagrab. cotnmtinitate civitatis monlis Grecensis rogante. prtvile^iuro a Sigi2»mttnda rege dct libertatibus editum mittit • * ••....*••• , • . • . 524

■Sft

Argumenta, CCXXV

Pafpna

92. Anno 1435. 16. Decembris. In Prodavic. Mathaeus TaloTac banns, omnibus hominibus possessionatis, qui tributa tenent, mandat, ne Si- gismundi regis jussu a civibus zagrabiensibus ullum tributnm exi-

gant 118

93. Anno 1436, 8. februarii. In DraSelc. Mathaeus Talovac banns, ut communitati civitatis victualia per fratrem suum hominesque suos comsumpta restituat, residuitatem pecuniariae taxae regio mandato impositae, relaxat communitati 1 19

94. Anno 1436, 12. februarii. Zagrabiae. Exactores taxae praedictae (i. e. 54 flor.) communitati civitatis montis Grecensis exigendam et debita victualium, quae Petrus Talovac cum sua familia in eadem civitate fecisset, communitati exsolvendam sese commisisse in publico profi- tentur 120

95. Anno 1436. Injuriae a capitulo zagrab. civibus Grecensibus illatae, referuntur 121

Anno 1436, 3 Julii. A Sigismundo Hungariae etc. rege, Eberhardi Alben episcopi zagrab. legatum arae s. crucis in eccl. cathedrali sancitur 525

96. Anno 1436, 7. Augusti, Sub castro Zyri Mathaeus Talovac banus, egregio Stephano Bickele de Zelinavar, et comiti, vicecomitibus, ju- dicibusque nobilium comitatus zagrab. praecipit, ne in causa, quae inter communitatem civitatis et capitulum de litigiosis agris agitur, judicium faciant, priusquam ipse decreverit 122

97. Anno 1436, 12. Augusti. Iglaviae. Sigismundus, Hungariae etc. rex, Mathaeum Talovac banum vituperat, quod litigiosos quosdam agros capitulo zagrabiensi adjudicavit, litigatoresque in suum jus citat •••• 123

98. Anno 1436, 14 Augusti Iglaviae. Sigismundus, Hungariae etc. rex, judici curiae et Slavoniae regni bano mandat, ut ad ipsius adventum in causa, quae inter communitatem montis Grecensis et capitulum agitur, judicium differant 124

99. Anno 1436, 13. septembris. Budae. Sigismundus, Hungariae etc. rex, cives, qui armati domum tricesimalem impetu facto spoliaverunt et damnum 400. florenorum importaverunt, acerbis verbis vituperat, man- datque iis, ut statim spolia reddant 125

100. Anno 1436, 29. septembris. Magistratus civitatis Grecensis cambium

inter Michaelem lapicidam et Mathiara sartorem confirmat 126

101. Anno 1436, \(). octobris. Zagr.ibiae, Johannes, abbas Cisterc. zagrab., communitate precante eidem exemplar litterarum regis Sigismundi, de litigiosis quibusdam agris tradit • 127

102. Anno 1436, 23. octobris. Ouinqueecclesiis. Coram capitulo quinque- ecclesiensi legatus capituli zagrabiensis de venditione et fructu castri Medved contra nobiles Albenos intercessionem facit 128

103. Anno 1436, I. novembris. Zagrabiae. In tabula banali, in qua inter capitulum et civitatis communitatem lis agebatur, capitulum zagra- biense Judicium differendum curat 128

104. Anno 1 4.36, 2 novembris. Zagrabiae. Mathaeus Talovac banus sese capitulo et communitati civitatis montis (Trecensis mandasse, ut in

15

CCXXVI Argumenta,

Pagina causa, quae de Htigiosis agris agebatur, jusjurandum darent, Sigis- muodum regem certiorem facit • • • 1 29

105. Anno 1436. Facinora Vilhelmi castellani de Medvedgrad judices co- mitatus zagrabiensis inquirunt 1 32

106. Anno 1437, 6. Julii. Zagrabiae. Coram Alexandro, medico, et Paulo Astalnok, tutore civium zagrabiensium. Petrus tricesimator communi- tatem civitatis postulat, ut peccata contra jura libertatesque ipsius ci- vitatis commissa, sibi ignoscantur 132

107. Anno 1437, 21. decembris Krapinae Fridericus comes Cileae capitulo et communitati civitatis sese eorum accusationes Vilhelmi, castri Medved capetani, suscipere litigatoribusque justamsententiam ferre esse promptum nuntiat 1 34

108. Anno 1438, 6. januarii. Krapinae. Fridericus et Ulricus, comites Cileae, communitati civitatis et capitulo jus commercii promittunt, et una magi- stratibus castri Medved mandant, ut civibus zagrab vexandis sc abstinent. 1 35

109 Anno 1438, 13. januarii. Zagrabiae. Matbaeus Talovac banns, ut de injuriis a Vilhelmo, capetano castri Medved, mercatoribus zagrabiensibus illatis quaestionem ferat, capitulo 5asmensi mandat 136

no. Anno 1438, 13. januarii Zagrabiae Mathaeus Talovac banns capitulo dasmensi mandat, ut de injuriis a Vilhelmo, castellano castri Medved, possessioni communitatis Grafani et mercatoribus zagrabiensibus illatis, quaestionem constituat 1 37

111. Anno 1438, 17. januarii. ^asmae. Capitulum fasmense Mathaeum Ta- lovac banum certiorem reddit inquisitione esse repertum omnium inju- riarum, civibus zagrabiensibus illatarum, culpam sustinere Vilhelmum castellanum 1 39

112. Anno 1438, 31. januarii. Zagrabiae. Comitatus zagrab. actione a ci- vibus zagrab. instituta de injuriis a Vilhelmo castellano castri Medved contra vicum Gra^ani et mercatores zagrab. factis quaesitionem esse latam nuntiat, culpamque in Vilhelmum confert 1 39

113. Anno 1438, 31. januarii. Zagrabiae. Comitatus zagrab. civibus prc- cantibus inquisitionem de injuriis a Vilhelmo castellano civitatis montis Grecensis illatis a se esse constitutam refert, omnesque accusationes

facit ratas 14I

114. Anno 1438, 24. februarii. Budae. Coram Alberto Hungariae etc. rcge, Ulricus, comes Cileae, et legati capituli et communitatis civitatis assen- tiuntur, ut lis de injuriis a Vilhelmo castellano factis ad tabulae ba-

nalis arbitrium referatur • • • • I42

115. Anno 1438, 3. martii. Budae. Albertus, Hungariae etc. rex, Mathaeo et Petro Talovac banis praecipit, ne communitatis montis Grecensis liberae administrationi se immisceant I44

116. Anno 1438, 4. martii. Budae. Coram Alberto, Hungariae etc. rege, judices delecti de injuriis a Vilhelmo castellano castri Medved factis dicunt sententiam, quae a rege confirmatur 145

117. Anno 1438, 16. aprilis. Albae. Coram con ventu Cruciferor urn de Alba, capitulum zagrabiense intercessionem facit, ne ex quibusdam regiis litteris Fridericus et Ulricus, nobiles Cileae, in castri Medved posses- sionem clandestine veniant 15^

Argumenta, CCXXVII

Pagina 1 18 Anno 1438, 26. aprilis. Casmae. Capital um Jasmcnse, Ulricum, co- mitem Cileae, ex sententia tabulae regiae pro injuriis a Vilhelmo ca- stellano factis, mulctam die dicta non persolvisse Alberto regi refert, 15?

119. Anno 1438. Stephanus Bathor judex curiae capitulo dasmensi jubet civitatem in judicium citari 1 57

120. Anno 1 438, 30. septembris. Budae. Stephanus Bathor, judex curiae, mandat capitulo 5asmensi, ut peremptorie ad octavas festi b. Michaelis archangeli communitatem civitatis montis Grecensis in jus vocet, quod iam anno I433. capitulo zagrab, eiusque possessionibus et hominibus magnas injurias imposuit I57

121. Anno 1438, 8. novembris. Remethe. Michael, yicarius conventus Re- metensis, communitatem civitatis 60. florenos, legatum dominae Ger- trudis, ad usum eccl. b. v. Mariae monasterii Remet. relictum, solvisse confirmat 164

122. Anno 1438, 9. novembris. Budae. Stephanus Bathor, judex curiae, identidem capitulo 6asmensi mandat, ut communitatem civitatis, quae

in curiam venire dubitet, gravibus verbis in jus citet 165

123. Anno 1439, 23. aprilis. Posonii. Albertus Hungariae etc. rex capitulo zagrabiensi possessiones Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje et Nart

cum omnibus juribus, quae insunt, dono dat 170

124. Anno 1439, 6 maii. Posonii. Albertus Hungariae etc. rex capitulo 5asmensi mandat, ut capitulum zagrab. in usumfructum donatarum pos- sessionum, quae vocantur Kraljevec, Cerje etc. inducat 172

125. Anno 1439, 6. Junii. ^asmae. Capitulum 5aSmense nuntiat capitulum zagrab. in usumfructum donatarum possessionum, quae vocantur Kra- ljevec etc. nuUo contradictore apparente esse inductum I72

126. Anno 1439, 27. Junii. Zagrabiae Johannes, Cisterc. zagrabiensium abbas, communitati civitatis montis Grecensis exemplar diplomatis Si- gismundi regis edit 174

127. Anno 1439, 3. Julii, Budae. Albertus, Hungariae etc. rex, capitulo casmensi mandat, ut communitati civitatis montis Grecensis, quae in

regis judicium non venit, diem dicat I74

128. Anno 1439, 13. Julii. Budae. Albertus, Hungariae etc. rex communi- tatem civitatis montis Grecensis reprehendit in eo, quod capitulo za- grabiensi minatur 181

129. Anno I439, 28. Julii. Casmae. Capitulum casmense communitatem ci- vitatis montis Grecensis in jus esse citatam Alberto regi nuntiat* ••• 182

130. Anno 1441. 19 aprilis. Prope Sabariam. Communitatem civitatis montis Grecensis a Friderico et Ulrico, comitibus Ciliae, exagitari Vladislaus Hungariae etc. rex vetat 183

131. Anno I44I, 6. maii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc rex, cives montis Grecensis consolatur, certioresque facit sese mandasse comitibus Ciliae, ut homines suos a civitatis obsidione removerent I84

132. Anno 1441, 11. maii. Zagrabiae. Coram capitulo zagrab. Georgius presbyter agrum quemdam, qui in Nova villa situs est, ex Constantini episcopi Rosnensis testamento altari s. Mariae Magdalenae in ecclesia cathedrali exhibet 185

CCXXVIII Argumcnta.

Pagina

133. Anno 1441. 9. Juuii. Zagrabiae. Coram Johanne, Cisterc. zagrab. abbate, Conradus RaTsar Sebalclo Majer domum suam, quae est in Opatovina, certis conditionibus cedit l8()

134. Anno 1443, 4. januarii. Zagrabiae. Testamentum Georgii, filii Nicolai,

dicti Baxa» civis montis Grecensis 187

135. Anno 1443. 8. januarii. Zagrabiae Coram Johanne, decretorum doctore et vicario ecclesiae zagrab., Georgius de Meglech presbyter et rector altaris s. Magdalenae cives montis Grecensis injuriarum factamm arcessit • 1 89

136. Anno 1443, 4. aprilis. Zagrabiae. Coram communitate civitatis montis Grecensis, Helena, Johannis civis institoris morte viduata, agros suos Clementi carnifici vendit 192

137. Anno 1443, 10. aprilis. Budae. Vladislaus Hungariae etc. rex praecipit atque interdicit capitulo zagrab. ne episcopo Benedic(t> obediat 194

138. Anno I4431 21. septembris. Zagrabiae. Coram communitate civitatis montis Grecensis Mathaeus FarkaS Stcphano Sajko carnifici agrum ▼endit 1 94

139. Anno 1445. Coram magistratu civico Ambrosius institor vineam suam Leonardo sutori, fratrique ejus Emerico 15. flor. auri vendit I95

140. Anno 1445, 17. decembris. Zagrabiae. Capitulum zagrab. colonos praedii Sepnica ab omnibus servitiis et taxis extraprdinariis per duodecim annos liberos esse dicit 1 96

141. Anno 1446, I . Januarii, Zagrabiae. A Benedicto, episcopo zagrabiensi, canonicis zagrabiensibus jus testandi confirmatur I96

142. Anno 1447, 20. maii. Zagrabiae. Capitulum zagrabiense litteras De- metrii, episcopi tiniensis, de sua ad episcopatum zagrabiensem trans- latione curiae romanae missas, falsas declarat 1 98

143. Anno 1447, 23. octobris Zagrabiae, Coram comitatu zagrab. commu-

nitas Grec. a. capitulo agros communitatis contra jus occupari vetat* I99

144. Anno 1447. Ulricus Cileae comes et banus domum in civitate montis Grecensis Thomae institori donat 202

145. Anno 1449, 8. maii. Crisii. Ulricus comes Cileae, ex quodam Sir gismundi regis mandato nobiles possessionatosque homines a civibus zagrabiensibus tributum pro merce exigere vetat. 202

146. Anno 1449, 12. maii Crisi. Coram Ulrico bano et nobilibus regni Ladislaus Bickele accusat, quod furem, (jui Ladislai jobagionis bovem furto in communitatem civitatis montis Grecensis abegit, deprchendere, iudiciumque profiteri neglexerit 203

137. Anno 1449, 13- maii. Crisii. Coram Ulrico bano et nobilibus regni, Henning de Sused incusat communitatem civitatis mentis Grecensis, quod viam sub Sused sitam vitavit, novamque viam, quae fert Cra- pinam et Stubicam, munivit, ut tributum pro mercimoniis detrectaret. 204

148. Circa an. I450, mense martio. Magistratus civitatis Caproncae de sententia in causa quadam pronuntiata communitatem civitatis montis Grecensis percontatur 2o6

149. Anno 1450, 9. Julii. Prope Zakolcam. Ulricus comes Cileae et banus, communitati civitatis montis Grecensis mondat, ut res et bona Helenue,

Argumenta. CCXXIX

Pagina quae Sudid civis uxor fait, Gregorio cuidam, qui sc ejus nepotem fatetur, administranda tradat * • • 207

150. Anno 1450, 20. Augusti. Zagrabiae. Ulricus, comes Cileae et banus, in causa, quae inter Henningum et commnnitatem civitatis montis Grecensis agitur, diem constitutam prorogat 208

151. Circa an. 1450, 21. septembris. Ciliae. Ulricus comes Cileae et banus, comitatui crisiensi praecipit, ut causara, quae inter capitulum zagrabiense, communitatemque civitatis montis Grecensis de sedecima vini et frugum in territorio civitatis montis Grecensis excrescentium agitur, ad finem adducat , 209

152. Anno 1450, 6, octobris. Zagrabiae. Communitas civitatis montis Gre- censis, Fridericum banum rogat, at Heningi de nova via munita accusationis exemplar, sibi edatur 210

153. Anno 1450, 24. octobris. Zagrabiae. Fridericus baous capitulo za- grabiensi mandat, ut Heningum, qui adversus commnnitatem civitatis montis Grecensis litem agens die constituta in judicium non venit, mnlctam minitans, in jus citet 210

154. Anno 1450, 26. octobris. Zagrabiae. Fridericus banus statuit, ut Heningus sui juris tributi a civibus montis Grecensis exigendi testi- monia, si habeat, ad judicem afferat 211

155. Anno 1456, 30. octobris. Zagrabiae. Coram capitulo zagrab. com- munitas civitatis montis Grecensis occurrit Heningum abjudicata tri-

buta a se ipsa flagitare 213

156. Anno 1450, 29 novembris. Zagrabiae. Capitulum zagrab Heningum

de Sused in bani judicum vocatum esse Friderico bano nuntiat**** 2I4

157. Anno 1 45 1, 10. maii Zagrabiae. Coram Friderico bano et regni nobi-

libus communitas civitatis montis Grecensis intercessionem facit Heningo de Sused, qui jam bis condemnatus, a civibus tributum pro merCe flagitat 2 1 5

158. Anno 1451, 28 maii. Zagrabiae. Martinus Cip.'iar commnnitatem civitatis montis Grecensis pro domo et agris, quos empserat, 96. marcas denariorum sibi solvisse coram capitulo zagrabiensi prae se fert • • • • 216

159. Anno 1451, 17 Augusti. Zagrabiae. Communitate civitatis montis Grecensis precante. comitatus zagrabiensis inquisitione constituta, Heningum iam conderonatum, a mercatoribus zagrabiensibus tributum exposcere reperit 217

160. Anno 1 45 1, 25. octobris. Zagrabiae. Coram notario publico Helena quaedam, (leorgii et Stephani canonicorum coctrix, quinque annorura jam non acceptum (juestum suum, praebendariorum coUegio pro animae suae parentum<iue suonim salute dono dat 2l8

161. Anno 1452, 2. fehruarii. Zagrabiae. Coram Urbano, villico vici Lati- norum, Ursula domina et Givan, cives civitatis montis Grecensis, Andreae canonico terram suam arabilem quinque flor. auri vendunt- • 219

162. Anno 1452, 29. maii. Zagrabiae. Legationum testamentariarum a s. Marci parochianis monasterio Cisterciensium zagrab. factarim, portio canonica parochis s. Marci in civitate commuuitatis rauntis (irecensis

a Benedicto episcopo addicitur 220

CCXXX Arsumenta,

Pagina

163. Anno 1452, 5. Junii. Zagrabiae. Coram capitulo zagrab. Nicolaus de Beleslovec et Catbarina Praydi^, eius filia, a communitate cmtatis docvmenta possessionis oppignorata sibi restituta esse profitentuT • • • 225

164. Anno 1452, 4. Augosti. Krapinae. Fridericus comes Cileae et banus, capitulo zagrabiense precante concedit, at a nobilibus regni Slavoniae ad cnltum divinum in ecclesia cathedrali augendmn possessiones donentnr • • • 227

165. Anno 1452, 30. novembris. In castro Sanac. Fridericus, comes Ciliae et banus, universitati nobilium comitatus zagrab. mandat, ut causam, quae iter communitatem civitatis et Heningum de Sused de tribute agitur, absolvant • 228

166. Anno 1452, 6. decembris. Zagrabiae Monasterio s. Francisci zagra- biensi pistrini legati usus a magistratu zagrab. transcripto documento confirmatur 229

167. Anno 1453, I. januarii Varasdini. Catharina» comitissa Ciliae, tribu-

turn acceptum commnnitati civitatis testatur 230

169. Anno 1453* martii. Budae. Ulricus, tavemicorum regalium magister, communitati civitatis mandat, ut sutoribus in pristinis etiam porro negotium gcrcre concedat 231

170. Anno 1453, I. Junii. Cileae Fridericus Cileae comes et banus comi- tatui zagrabiensi praecipit, ut nobiles campi zagrabiensis ad solvendas capitulo decimas compellat • 232

171. Anno 1453, II. Junii. Zagrabiae. Coram magistratu civitatis Mathaei FarkaS civis heredes monasterio s. Francisci zagrabiensi legatum tradunt • 232

172. Anno 1453, 13. Augusti Romae. A Nicolao V. papa abbati Cister- ciensium zagrab. datur |>otestas, ut eius nomine statuta hospitalis

s. Elisabeth siti in capituli area recenseat, probetque 234

173. Anno 1453, 24. Augusti. Viennae Ulricus Cileae comes et banus litteras Johannis episc. de decimis campi zagrabiensis ratas habet • • 236

174. Anno 1453, 6. octobris. 2^rabiae A Mathia, abbate Cisterc. zagrab., statuta hospitalis s. Elisabeth nomine papae approbantur 236

175. Anno 1453, 25. octobris. Zagrabiae. A Friderico, Ciliae comite et bano, dies in causa, quae inter communitatem civitatis et Heningum

de Sused agitur de tributo exigendo, constituetur 239

176. Anno 1453, 13. novembris. Zagrabiae. Plebani civitatis zagrab. Mathiam priorem Praedicatorum, totumque conventum coram populo

in ecclesiis parochialibus a se proscriptos nuntiant 240

177. Anno 1453. Coram magistratu civico exsecutoces testamenti Nicolai sutoris illius arvum Thomae civi 32 flor. auri vendunt. 241

178 Anno 1454, 20. maii. 2^grabiae. Fridericus, Ciliae comes et banus, in causa, quae inter communitatem civitatis et Heningum agitur, iterum diem constituit. 241

179. Anno 1454, 28. Junii. Zagrabiae. In Petrum Sloterke<^ archidiaconum propter falsariam cuiusdam documenti capitutaris sigillationem poena constitttitur. 242

180. Anno 1454. 2. JuliL Cileae. A Benedicto episcopo zagrabiensi, poena,

quae in Sloterked archidiaconom constituta est a capitulo, conprobatur. 243

Argumenta. ^CCXXXI

Pagina l8i. Circa an. 1454. Foedns capitolarium pio electo epi^copo £agrab-*< 244

182. Anno 1455, 25. Julii Zagrabiae. Petrns Gnndid, qui commnunitatem contnmelia affecit, a sponsoribas e carcere pecnnia redimitnr 244

183. Anno 1455* 31. decembris. Zagrabiae. P«tnis et Benedictus aurifabri zagrabienses, ob argentmn restituttim pro theca ad conservandum pueri innocentis corpus praeparanda, a capitulo absolTuntnr 246

184. Anno 1455, 31. decembris. Zagrabiae. Sponsores quidam ob argentum datum Petro et Benedicto aurifabris pro theca ad conservandum pueri innocentis corpus, quietantur 247

185 Anno 1456, 1. septembris. Romae. A Calisto III. papa potestas dttobus canonicis Zagrab. datur, ut omnes homines scelestos, si pos- sessiones monasterio s. Nicolai, ordinis Praedicatorum ereptas non reddiderint, excommunicent 247

186. Anno 14571 8. januarii^ Cileae. Catharina, comitissa Ciliae, commu- nitati mittit legatum, qui habet eius mandata 249

187. Anno 1457, 24. maii. Budae. Ladislaus, Hungariae etc. rex, nuntiat se severe mandasse, ut turris lapidea „ Popov turen** appellata, olimque

a Ulrico, Ciliae comite, occupata, capitulo zagrab redderetur 249

188. Ano 1457, I. Junii. Budae. Ladislaus Hungariae etc. rex, communitatem civitatis, ne Popov turen capitulo reddatur, impedire vetat 25 1

189. Anno I457» l. septembris. Viennae. Ladislaus, Hungariae etc. rex, Johanni Vitovec de Greben bano mandat, ut omnia civium zagrab.

jura et libertates defendat 252

190. Anno 1457, 1. septembris. Viennae. Ladislaus, Hungariae etc. rex, Johanni Vitovec bano impeiat, ut contra Catharinam, comitissam, 252 quae ex castello in civitate sito emigrare nolit, civibus auxilium

fcrat 252

191. Anno 1457, 1. septembris. Viennae. Ladislaus, Hungariae etc. rex, civibus zagrab ignoscit omnes contumelias et injurias, quibus nobiles affecerunt 253

192. Anno 1457. I. septembris. Viennae. Ladislaus Hungariae etc. rex, ci- vibus zagrabiensibus mandat, ut Johannem de Gradec notarium in pos- sessionem curiae allodialis introducant 254

193. Anno 1457, 1. septembris. Viennae. Ladislaus, Hungariae etc ex, com- munitati civitatis restituit quatuordecim fundos in platea sutonim sitos,

({uos olim Sebaldus capetaneus communitatis contra leges occupavit. 255

194. Anno 1457. Catharina vidua Ulrici Cileae comitis castellum suum in civitate montis Grecensis civibus gubernandum tradit 256

195. Anno 1457, 23. novembris. Zagrabiae. Coram magistratu civitatis Paulus Filec civis, Philippo sutori, concivi, vineam vendit 256

196. Anno 1457, 26. novembris, Zagrabiae. Michael, ord. fratrum Eremi- tarum, coram magistatu agrum hereditarium Johanni Pivarid civi, ejusque heredibus vendit • 257

197. Aono 1457, 2. januarii Zagrabiae. Coram capitulo zagrab commu- nitas civitatis dc injuria a Bogavec Milakovid, rasciano, castellano castri Medved, illala recusat 259

198. Anno 1458, 30 januarii. Budae. Michael Silag7, Mathiae regis no-

CCXXXII Argutmnia,

Pagina mine, Johanni Vitovec de Greben bano mandat, ut communitatis ci- vitatis jura litertatesque tueatur 261

199. Anno 1458, 10 febmarii. Zagrabiae. A capitulo zagrab. commtiDitati civitatis exemplar mandati Michael is Silagy traditur 262

200. Anno 1458, 11 febniarii Zagrabiae. A capitulo zagrab. communitati civitatis traditur epistola Ladislai regis, qua Johannes de Gradec, no- tarius regis, in possessionem curiae cuiusdam allodialis, quae olim Sebaldi capitanei civitatis fuit, introducitur 262

201. Anno 1458, 8. martii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, Thomam Zekel, Auranae priorem, se administrationi communitatis civitatis iramiscere vetat 263

202. Anno I458, 16. martii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, civibus zagrabiensibus mandat, at diligenter advigilent, ne homines nocentes

in civitatem clam immigrent 264

203. Anno 1458, 8. aprilis. Zagrabiae. Vitus, praepositus capituli zagrab , ei Clemens canonicus propter contumeliam canonico cuidam illatam, consortio, proventibus et praediis ad tempus qnoddam privantur. • • • • 265

204. Anno 1458, 12. aprilis 2^grabiae. Capitulum constituit et designat, ut canonici aegroti cum sants quaestum sigillationis communicent 266

205. Anno 1458, maii. Zagrabiae. Coram capitulo zagrabiensi communitas

civitatis intercessionom facit contra Nicolaum aurifabrum, quia judicium civitatis contempsit 266

206. Anno 1458, 27. maii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, Johanni Vitovec bano mandat, ut civitatis possessionum fines turbatos peragret, novosque constituat 268

207. Anno 1458, 27. maii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, civibus zagrabiensibus omnes contumelias ignoscit, quas nobilibus, quum Ulricus comes civitatem occupabat, intulenint 268

208. Anno 1458, 30. maii. Budae. Coram Mathia rege, communitatis civi- tatis legatus de injuria Ulrici, comitis Ciliae, qua multae civitatis possessiones in alienas manus pervenerunt, recusat 269

209 Anno 1458, 2\. Augusti. Zagrabiae. Nicolaus Vylak et Johannes \ i- tovec bani capitulo zagrabiensi mandant, ut inquirat damnum 2000. fl., quod, quum Ulricus comes Ciliae civitatem occupabat, Nicolaus auri- faber et Paulus villicus de Vinica civibus attulerunt 271

210. Anno 1458, 19 septembris. Casmae. Capitulum casmense, Slavoniae banos certiorcs reddit, inquisitione coustituta, a Nicolao aurifabro et Paulo villico de Vinica civibus damnum 2000. fl. imporlatuni constare

211. Anno circa an. 1458. Capitulum zagrab. Mathiam regem rogat, ut eclesiae zagrabiensi agri subtracti una cum turri ,. Popov turen ' nomi-

nata tandem restiluautur 271

212. Anno 1459, 2. aprili. Zagrabiae, A capitulo zagrab. communitati ci- vitatis traditur exemplar epistolae regis Mathiae in qua civitati mandat,

ut advigilet, ne homines malefici clandestine immigreut 272

213. Anno 1459, 14. aprilis. Zagrabiae. Coram magi stratu civitatis Helena,

quae fuit Zijconis uxor, agrum suum Antonio SipraSnid civi vendit* 273

ArjE^fttenta,

CCXXXIIl

214, Anno 1459» S. mail Cnsii. Ab Ulrico, comite Ciliae, aov« dies constituitur in causa ioter Heningum ct comnmnit Grcccns, i^fft^ ^m / Documentum hocce eixore calami lUatum, idem csl ac Nro 447, ann. 1 449. 274

215, Anno 1459* 20, Junii. Budae, Mathias Hungariac etc, rex, communitati ciTi talis praedicit, ne capitulum a po&sessione munitioiiis vel turris i^PapoT turen** nominatae arceatur- ' • - ■ - • * 275

316. Circa an. 1460. Zagrabiae. Foedas capitalarium contra iiiTasores jarium

GSDODicaliuTn initnm • ■ ' • • • • • * 276

217. Circa an* 1460, 14 septembris. In Rakonok, Sebaldas Majemser, castcllanus Id RakoDok, possessionem quandam joba^ionatem, sibi ab Ulriro, Ciliae comitet donatam, monasterio Cisterciensrum xagra* bicni&iam dono dat ad scelera sua, suonimqae parentom expianda * • * 277

218. Anno 1 46 1, 31. jannarii. Zagrabiae. A capitulo zagrabiensi communitati civitatis precanti clausula cjuaedain privilegiomm ei a Stgismondo regc concessoTUm, litteris consignata cditur* » .,...». ijg

a 19. Anno 1461, 8, maii. Zagrabiae. Catharina vidua Ulrici Cileae comitis oppida sua ac possessiones in regno Chroatiae Joanni Vitovec, comiti Zagonae et strenuis militibus Sigismundo et Ballbasari dc ^Vejspriacb 62.0DO for, tturi vendit - • - - - - , , 27$

230. Anno I46l« 10. septembris. Zagrabiae, Vinandus, abbas Cist cagrab., plebanis commuuitatis civitatis Grecens. masdat, ut contumaccs quosdam ac excommunicatos homines propter snbtractionem decimarum capituH zagrab. in jus voccnt * ♦ . . » ...,,,...,,...,.,.., jgo

12 1. AuDO 1461. Fratres Praedicatorcs possessionem Blizna monasterio

Remethensi perpetuo possidendam cedunt • * 281

222, Anno 1461. Kamenskenses et Remethenses PauHni de Vinimandi abbafis illegitime latam seutentlam sedem apostolicam appellant ••• * 38l

223. Anno 1462« 19, maii. Remethe. Antonius* vicarius ftatram Reme- tensium assentitur, ut Dionysius Vo<iopija civts vinea, quam in monasterii Remetensis territorio emit, mona&terio obligatus fruatur ^ ^ 23 1

324. Anoo 1462, 24. maii Budae, Matbias, Hungariac etc. rex, episcopo varadinen$i plenum jus omnium bcncficiomm in capitulum aagmb, conferendorura tribnit • • * < • • • • • • 282

22$, Anno 1 462, 30. maii, Hudae. A Mathia, Hungariae etc. rege, ad s. Nicolai ord, Praedicatorum monasterium sagrabiense reficiendum recti- galia regii vadi in Savo flumine per quinque annos ceduntur-*** '* 285

^t6. Anno 1462^ tS Junit. Zagrabiae. Capitulum zagrab. communitati civi- tatis omnes injurias, proventus decimalii i&vastone illatas, ignoscit • - * 385

227. Anno 1462. Ab Heremiti? Remethcniibus expensas 100 for aoitin

causa adversuji daustruia s. Nicolai Zagrabiae toleratas esse- •«.-•• 3S5

22^. Anno I462. Coram magistratn civico Georgius medicus tuirim et fundnm in dvitate montis Grecensts ctvi Martino Ber^tec 23 for« anri vendit* , , . . 285

33$. Anno 1464, 17. januaHi, Casmae. Matbias, Hungariae etc, rex, Doroteae, viduatae morte Heningi de Sused, vetat, ut In Slnbica possessione a civibus zagrabiensibus tributum et telonium porro petat 386

SJO. Anno 1464 17 jannarii. Ca&mae. Mathias, Hungariae etc rex, Marltno

16

CCXXXIV

Afgumiitta,

2J».

23*-

253

2i4»

237.

238.

239*

240.

241.

143,

243.

244*

24s.

246,

Pagino i]e FrKDgipftaibtis principi mandat, ut io pos&eafionibus sai$ tribotat

vectig&lUque a civibtu zagrab. petere desinat t * * . 2^7

Anno I'l64, 24. marlii. Bndae. A Mathiat Haogarie etc. regc, com- muniUte civitatis precanl« priTilegium Bcbe IV. rrgis» quo cives fttgrabienses a vecligalibus tribttti8qti« pro mcrce pensitandis elibcrantnr,

confirmatur — * ' • • - 288

Anno 1464, 24. marlii. Budac A Malhia, Hungariae etc, r«g0» comoiu- nitati civitatis precanti privileglum mercatus <]uotannts die 9, Marci festo babendt, quod n BeU 1V» rege est conc«sium» confirnuitiir* • ' • 292 Anno 1464, 20. aprilis. Budae. ^^athiaf, Hungariae etc. rex, totiui* Slavoniae banis mandat, ut Uberfatei a Hangarjae regibus, ipsius praed«cMSonbnf» capitulo eiutqae dicioni subjectis conieiMS defendant t<)0 Anno 1464, 25. roaii. Zagmbite. A cupitalo ugrab. in deteniorcs wrum a ockkoii delntArum pmnui ooostitiiitar * 1 * • t • • • « • i * * * 293

Anno 1464. Demetrius a capitulo vicAriiu oipitoliiii digitnr 293

Anno 1464, 21. octobris. Zagrubiae. A capitulo aigrab. poena taUonU

conititnitur • > ♦ * * * * ■ •..*...... 294

Anno I46$» 1$, janumrii, Badae, Mathiaa^ HungarUe etc. r«JL« capitulo 2agrab« mandate ut canonicis in negotiis piablids abaenkibut omnet

provcnttt* adminUtret ....,....,.,.- »,.*,.. . 39^

Anno 1465, 2, febmarii* Zagrabiae. Coxim Emerioo Zapo1ja« Uano etc, capitutum a Commumtate civitatis reum pronuntiatur, quod co* mitea Ciliao civitatcm mentis Grcceojsis per vim ceperunt, cique plus qnam 20,000 flor. detrimenti importaverunt -...»,.,.♦,.... ... 295

Anno 1465, 10. mar til. Budae. Coram Matbia, Hungariae etc. regc» commimilas civitatis de magnis damnta importatis per borum aliquot annorum capituli bonis a cupilulo accusatur ...-»».♦...•...♦ .... ^gg

Anno 1465, 1 1, martii. Zagrabiae, Coram communitate civitatis Agaes^ vidtiata morte Johannii Knnsi^, agrum snum £liae> campanarum fa*

son, 3 fL vendit * - ♦ * .♦,.,..,... 39$

Anno 1465, 5. aprilis Zagrabiae. Inquisitione constituta magna de- trimenta a communitate civitatis capitulo profecto eaae adlata Erne* ricus de Zapolja et Xicolaus de Vilak bani a comitiUu ^agrab, ccr-

tiores fiunt • - « * , 2^^

Anno 146;, 24. aprilis. Badae, Matbias Hungariae etc. tck^ cuuceditf ut quam a civibas tam a oobilibas, dum vivuat» et bora uVtimi, bona

mona&terio a Nicolai ord. Pracdicarorum legentur • • 300

Anno 14651 1. Augusti. Budae Matbias, Hungariae etc, reit^ mandat abbati Cisterc. Zagrab,, ut Hermanus de Cava ej usque mater ab imme- rita excommunicatione liberentur t , . . , . ....,.,,., joi

Anno 1405, 4. Auguati« Budaa. Matbtafj Hungariae etc. tei, oommo- sitate dvilatis precaAte capitulo Mgrab. v«tai| ut a civitatis mercato^

ribui pro mcrce tributum ("orro petal * » 302

Anno 1465, 5. Augnttt, Budae. Cives ai^grabiensea >tokiantum a ma- gistro tavaroicarum regalium in jua cltari posse Matbia*, Bungarlne

etc. rei, identidem contirmat * » • ■ • ♦ ..,*..,♦,.*.*,.. u\ 1

Aano 1465, 9. Atigutiti Budae. Capituli paupartato iatclWcta^ Malliiu

Argumenta. CCXXXV

Pagina Hangariae etc. rex. praescribit, ut a capitulo in proximo bello cum Tnrdi gercado^ modo aliquot equi ad impedimenta portanda dentur* 304 347. Anno 1465» 21. Auguati. 2Uigrabiae« Coram capitulo sagrabicmsi com- mmitas dvit. mentis Grecensis de Johannis Marati tricesimatoris injuria recnsat 3^5

248. Anno 1466, 16. aprilis. Osvaldus praeficitur in episcopum sagrablensem 306

249. Anno 1466, 26. aprilis. Mathias Hungariae etc. rex capitulo zftgra- biensi veniam ct impunitatem dat 306

250. Anno 1466, 23. Augusti. Zagrabiae. A Mathia, Hungariae etc, rege, societatum statuta: pellificum et nrtificum frenorum ac corrigiatorum

in civitate montis Grecensis confirmantur 307

251. Anno 1466, 23. Augusti Zagrabiae. A Mathia, Hungariae etc. rege, sutorum in civitate montis Grecensis societatis statuta confirmantur* • 308

252. Anno 1466, 29. septembris. 2^grabiae. Rectoratus altaris s. crucis in

eccl cathedrali Matheo Kelked confertur 3 10

253. Anuo 1467, 18. martii. Budae. Ab Osvaldo, episcopo zagrab., sjnodus sacerdotum Zagrabiae convocatur • • • • 3I0

254. Anno 1467, 13. aprilis. Budae. Ab Osvaldo, episcopo zagrab., altera synodi habendae Zagrabiae dies constituitur • 312

255. Anno 1467, 24. aprilis. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, exacto- ribus vectigalium coronae, qui sunt Zagrabiae, praecipit, ne pro merce supra praescriptum a civibus exigatur 31 3

256. Anno 1467, 12. mail. Zagrabiae. Sacerdotes zagrabienses de atroci impetu, aliisque injuriis a lacis lynodo illatis, Paulum II. pontif. max. appellant • • 3I4

Anno 1467. 25. roaii. Zagrabiae. Thoma, capituli tributario, a com- munitate civitatis e vinculis emisso, capitulum zagrab. cum commu- nitate civitatis montis Grecensis paeem constituit 527

257. Anno 1467, 6. novembris. Zagrabiae. Statutum libertatnm capituli defendendarum, secretorumque non pandendorum 318

258. Anno 1468, 9. martii. Agrifte. Mathias, Hungariae etc. rex, cives et jobagione^ civit. montis Grecensis, eorum paupertatem miserans, de extraordinaria taxa medii fl. solvenda liberat 319

259. Anno I468, 9. maii. Agriae. A Mathia, Hungariae etc. rege, Benedictus Badan, dicator tributi, vituperatur, quod graviorem, quam praescriptum

est, tributura a civibus exigit 320

260. Anno 1468, 20. Augusti. Zagrabiae. A Capitulo zagrab. domus in Nova ves sita, altari s. Bernardini in eccl. cathedrali ex Jacob arci- diaconi testamento addicitur 320

261. Anno I468, 23. Augusti Zagrabiae. Johannem de Brezovica fundos 5U0S altari s. Magdalenae oppignoratos cedere nolle a comitatu zagrab. capitulo nuatiatur 322

262. Anno 1468, 19. septemhris. Zagrabiae. A Capitulo zagrab. collegio praebendariorum decima in Moravce ceditur 323

263. Anno 1469, 16. Augusti. Nandoralbae. Georgins Bradac, qui in ci- vitate domum emit, ut in numerum civium asciscator, contendit • • • • 324

«

CCXXXVI

Argumenfa,

Pifiiia 364. Anno 1469, 3. octobris, Zagrabiae. CommQiiitaf cIvHaKB monHs Gre-

censis cam capitulo sagr&b, padscitur •.».,, * 335

26§. Anno 1469, 3. octobris. Zagrabiae, Capital am za^abien se cnin com-

mnnitite clvit, montis Grecensis ignotis injuriif; pacem compomt**' 328

266. Anno I469, 17. navembris, Bndae. Mathias Htmgaria« etc rex areAm capital] &epibus circumdari, fos!»atis ac propugnacuUs muniri, con- cedit ' 331

267. Anno I47OJ 12. Augu$ti Zagrablae. Coram capitnio sagrabiensi com- muaitas civitatis iatercessionem facit, quod a jobagtonibas de Bo£ja- kovina civium armenta in pabulo, armata manu erepta sunt' <*-**• • 352

268. Anno 147 !• 2. januarii. Budae, Mathias Hung. etc. rex, domns cftno- niconim et pracbenda riorum zagrab, ex qaoUbet desccnsu militari cxitnit • ' - y* ' 333

369. Anno 147 J, 35. martii, ('aktornjae. Coram notario publico delecti capitttli i&agrabiensis postulant, ut 7 1 3. flor., quos Fridcricus Lam* bcrger 1cgavit« ecclesiae cathcdrali quam prlmum tradantur *.'.«... 333

270. Anno 147 1. I. octobris. Budac Mathias, Hungariae etc, rer. noilites

In canonicorum curiis, posi^essionibu.'^que cotlocan vctal > - > 33,^^

271, Anno 1472. 20. mail. Badac. A Mathia, Hungariae etc. rege com- munitas civitatis a proventibus mardulinalibus, omnibus taxis, contri- buttoneque extmordinaria solvendis, liberatur ►■»...♦ > » 333

273. Anno 1472, 20 maii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, mandat capitulo albenst, ut civit&s montis Grecensis in legitimam possessionem Kraljevec, Cerje» Kobiljak etc, statuatnr » ♦,.♦...,. 336

273. Anno 1472. 20, maii. Bndae, Mathias, Hungariae etc rei, mandal, capitulo albensi, ut communitas montis Grecensis in legittimam posses- sionem Dcdidii Cmomerec etc. statuatnr • ..».♦..».»•...........> %\K

274. Anno I472. 20* maii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, communitati civitati5> ereptat possesiones Dedidi, Cemomerec, Bitek etc. reddit- *• > 330

275. 1472* ^O' maii. Badae. Mathias, Hungariae etc. rex, communitati civttatis ereptas possessiones Kraljevec. Cerje, Kobiljak etc. reddit- • 34 1

276. Anno 1472, 20. Junii, Albae. Coram capitalo albensi eapitulum za- grabtense de possessione Kmljcvec etc, communitati civitatis condonata recnsat • • • .,..,*...,,.,*. 3^12

277. Anno 147^1 1 ^> Julii, Budae. Actione a capitulo Eagrabiensi intenta, communitas civitatis de possessione Kraljevec capitulo erepta in judicium vocatur a Mathia, Hung, etc, rege ..».«....♦»»..•».♦.,, 344

27S. Anno 1472, 15, Julii, Budae, Mathias, Hungariae etc rex, Damiano Horvat bano constituit, ut ctves in civitatis possessionibus adversuis omnnes homines, praecipue adversus dominos castrt Medved defendat« 345

279. Anno 1472, 1, Augusti. Zagrabiae. Andreas de SSelina praebendarius

propter pravos mores proscribitur » * ,»,•,,♦.♦,, 3JJ6

2S0* Anno 1472, 10. Augusli. Budae. Mathias, Hungariae etc, rex, mandat bftoo, ut cive& zagrablcnscfi in eorum posssessionibtjK i1a tKsv:i1ilo episcopo vi raptis. adver^um Osvalduni defeodat < • • • •

281 Anno 1472, 6. septcmbrii^. Zagrabiae, Omnes invasioaea ab nnmitnoti^ Osvaldi episcopi« capitulique iagtabicndi in commmilitai civitalin

Argumenta. CCXXXVII

Pagina eiusqne possessiones factae, inquisitione a comitatu zagrabiensi insti- tuta, rata© fiunt 348

282. Anno 1473. 22. januarii. Zagrabiae. Coram magistratu civit, montis GrecensiSy Martinus litteratus turrim suam muratam, fundosqae adia- centes monasterio Heremitarum de promontorio zagrab. 28. fl. vendit. 350

283. Anno I473» 14. februarii Budae Mathias, Hungariae etc. rex, patrum ord. Praedicatornm salnti consulens, eomm e suborbio intra civitatis montis Grecensis mnros recipiendorum ibique prope sacellum s Catha-

rinae novi coenobii construendi facultatem tribuit 352

284. Anno 1473, 19 marti. Albae Johannes Tuz de usufmcta possessionam Dedidi, Cernomorec etc. a communitate civitatis redimendo recusat • 353

285. Anno 1473, 22. martti. Romae. Sixtns IV. concedit, ut fratres Prae- dicatores sedem suam in communitatem civitatis montis Grecensis transferant 354

286. Anno 1473, 22, martii. Albae. Thomas Tompa, canonicus, nomine capituli zagrabiensis possessionam Kraljevec, Cerje, Kobiijak etc.

Usui fructni, quern commnnitas civitatis perdpit, intercessionem facit - 357

287. Anno 1473> 23. maii. Zagrabiae. Nicolans Ujlak et Damianus Ho: vat, bani, in causa, quae inter communitatem civitatis et Johannem Tuz agitur, novam diem constituunt 358

288. Anno 1473, 23. maii. Zagrabiae. A communitate civitatis montis Gre- censis patres Praedicatores excipinntur 358

289. Anno 1473, 6. Julii. Statutum de area capituli zagrab. munienda • • 359

290. Anno 1473, 17. Augusti. Zagrabiae. Pyxides sive bombardae manuales

inter canonicos distribuuntur • • 360

291. Anno 1473, 24. Augusti. Zagrabiae. Nicolaus Ujlak et Damianua Horvat, bani, in causa, quae inter communitatem civitatis et Johannem

Tuz agitur, dim identidem constituunt 360

292. Anno 1473, 28. decembris. Zagrabiae. Mathiae regis Hungariae etc. epistolae exemplar a capitulo zagrab. communitati civitat. montis Gre- censis editur 36 1

293. Anno 1474, 10. Augusti. Holomuci Mathias, Hungariae etc. rex, communitati civitatis montis Grecensis mandat, ut eius bombardam conservet 362

294. Anno 1475, ^*- ™^rtii. Zagrabiae. Elias de Saplonca, vicarius spi- ritualis, plebanis zagrabiensibus mandat, ut cives quosdam ad Icga- tiones testamentarias collegio praebendariorum tradendas compellant*

295. Anno I475, *5- "laii. (Jaktornjae. Christophorus Hochburger, capitaneus civitatis montis Grecensis, capitulo zagrabiensi mandat, ne cives a Med- vesdak livo utendo impediant 364

296. Anno 1475, ^' J"^"- Budae, Mathias, Hungariae etc. rex. mandat, ut lis, <[uae est de rivo Medvesdak, quam primum in judicio compo- natur 365

297. Anno 1475, ^^' Junii Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, Osvaldo, episcopo zagiab., praecipit, ut communitati civitatis montis Grecensis ereptos agros reddat 366

298. Anno 1475, ** Junii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, comitatui

CCXXXVIII Argumenta,

zagrab. praecipit, ut munii munitionU ciritatia montii Grecttnsii di-

rutus riBciatur • 367

299. Aimo 1475. niense Jalio. Zagnbiae. Homines capttulares a dyibns zagrabiensibas in mercatn esae Tnlneratoi, nonnnlloiqiie interfectot, comitatns zagrabiensis exqnirendo constitnit pro certo 368

300. Anno 1476, 16. Jnnii, Budae. Matbias, Hangariae etc. rex, comitatui zagrab. imperat ut anamqaamque commnnitatis civitatis montls Gre- censis qnerimoniam omni tempore excipiat • 369

301. Anno 1476, 14 Jalii Badae. Mathias, Hangariae etc. rex, abbati CisterC. zagrab. mandat, ut irmptione Turcorum imminente diruantur tugnria, sub monasterio sita, quae facile accendantur 370

302. Anno 1476, 20. Augusti. Zagrabiae. Osvaldus, episcopus zagrab, capitulo concedit, ut areae capitularis pars sequestretur, mocniis obdu- catur, laicisque ad capitulum defendendum detur • • • 302

303. Anno 1476, 25. Augusti. Casmae. Coram capitulo dasmensi com- munitas civitatis montis Gresensis intercessionem facit contra capitulum zagrab., quod iudicio regulari citato apud regem earn necis hominis cuiu«dam, capitulo subjecti, ream fecit 376

304. Anno 1476, 28. Augusti. Casmae. Coram capitulo 5asmensi com- munitas civitatis contra capitulum zagrabiense recusat, quod cives quidam laboratores capituli in munitione constitutos esse aggressi et

in carcerem duxisse arguuntur 377

305. Anno 1476, 28. Augusti. Sub Bela. Eustachius, fratrum ord. Praedi- catorum conservator, plebanis zagrab. mandat, ut Paulum archidiaconum propter injuriam ordtni Praedicatorum illatam in jus vocent 378

306. Aduo 1477, 7' Jo*iii. Budae. A Mathia, Hungariae etc. rege, privi- legium, quo constituitur, in cujas judicium cives zagrabienses vocari

sit fas, identidem confirmatur 381

307. Anno 1477, 18. Augusti. Zagrabiae. Statutum de civibus in area capitulari locandis 382

308. Anno 1477, 19. novembris Budae. A Stephano Bathor, judice curiae, constituitur, ut a communitate civitatis possessiones capituli Kobiljak, Sviblje etc. per injuriam non esse occupatas index et quinquaginta

cives jurejurando obstringant 382

309. AuDO 1478, 2. januarii. Zagrabiae. Libertatis privilegium novis hospi-

tibus in area capitulari congregandis a capitulo zagrab. tribuitur • • 385

310. Anno 1478, 26. januarii. Casmae. Capitulum 5asmense nuntiat coram se Soldinari<^, judicem civitatis, et quinquaginta cives juravisse a com- munitate civitatis possessiones capituli per injuriam non esse occupatas. 391

311. Anno 1478, 17. februarii. Zagrabiae. Statutum de domibus in vico, quem capitulum nuper concessit ad habitandum, per capitulares aediticandis 392

312. Anno 1478, 23. aprilis. Budae. Mathias, Hungariae etc rex, Ladislao de Egerwara mandat, ut causa, quae jam dudum agitur inter com- munitatem civitatis et capitulum, ad finem perducatur 392

313. Anno 1478, 15. Junii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, omnibus taxarum dicatoribus et contributionum exactoribus interdicit, ne a fratribus ordinis Praedicatorum tributum exigant 393

Argumenta, CCXXXIX

Pagiiui

314. Anno 1478, 30. Juoii. Zagrabiae. Obsenranda quedam de sigillatione

a capitalo constitnuntiir 394

315. Anno 1478, 14. Julii. Badae. Gabriel, presbyter cardinality Johanni, archidiacono 5asmensi, mandat, nt in Johannem, canonicnm zagra- biensem, qui Antoniam fratrem ord. Praedicatomm spoliavit, inqaisi- tionem constituat 395

316. Anno 1478, 27. Jalii. Zagrabiae. Johannes, arhidiaconoa ^asmensis, mandat plebanis zagrab., at Johanuem, canonicnm lectorem, in jus citent, quod Antonium fratrem ord. Praedicatomm spoliavit 396

317. Anno 1478, 15. septembris. Zagrabiae. Statutum de manitione areae capitularis diu noctuque custodienda 399

318. Anno 1479, 25. Jonii. In Thatha. Mathias, Hungariae etc. rex, capitulo zagrab. praecipit, at tarrim suam, quae nominatur ,. Popov turen", in communitate civitatis sitam reficiat 399

319. Circa ann. 1480 Gravamina capituli zagrabiensis Mathiae, Hongariae

etc rcgi, missa 400

320. Anno 1480, 8. octobris. Zagrabiae. A Mathia Hungariae etc. rege pelli- ficum, selliparium, artificum frenorum et corrigiatorum in civitate montis Grecensis societatis statuta identidem confirmantur 402

321. Anno 1480, 13. novembris. Zagrabiae. Joannes Thuz occupatas capi- tuli zagrab. terras, capitulo reddit 404

322. Anno 1481, 30. januari. Zagrabiae. Michael Orsiag, palatinus, judi- cesqae nobilium terminum in causa, quam civitas montis Grecensis contra capitulum de possessionibus Kraljevec etc. agebat , itenim prorogant 404

323. Anno 1 48 1, 30. januarii. Zagrabiae. Capitulo zagrab. ad monstrandas

in curia regia literas de telonio zagrab. termimus constituitur 405

324. Anno 1481, 22 februarii. Zagrabiae. Communitate civitatis zagrabiensis accusante, congregatio generaiis nobilium regni Slavoniae, nobilibus quibusdam interdicit, ne a mercatoribus zagrabiensibus tributum pro merce cogant 405

325. Anno 1 48 1, 26. februarii. Zagrabiae. A congregatione nobilium co- mitatus zagrabiensis, Osvaldus episcopus vi ereptos agros prataque praebendariis rcddere oportere condemnatur 408

326 Anno 1 48 1, 12. maii. Crisii. A nobilibus regni Slavoniae, quanta te- Ionia et vectigalia pro mercibus Zagrabiae et in regno sint solvenda,

in regni congregatione generali determinatur 414

327 Anno 1 48 1. Zagrabiae. Mathias Hungariae rex possessiones Stanicae viduae Clementis Kis altari s. Hieronimi in ecclesia cathedral! adjudicat 417

328. Anno 1482, mense januario. Zagrabiae. Michael palatinus terminum

in causa inter capitulum et civitatem montis Grecensis iterum prorogat. 418

329. Anno 1482, I. februarii. Zagrabiae. Catharina, Mathei Latzarini morte viduata, ex Nicolai sartoris dispositione testamentaria, unum flor. monasterio remethensi pro fornicis mercede pendit 418

330. Anno 1482, 30. martii. Budae, Mathias, Hungariae etc. rex, omnibus possessionatis horainibua, tribota tenentibus, praecipit, ne a civibus zagrab. tributum pro merce exigant • 4^0

CCXL Argumenta.

331. Anno 1482, II. Julii. Posonii. Mathias, Hungariae etc. rex, Blasio Magjar bano ac Baltasari Ba^an et Petro Bo^kaj nobilibus interdicit,

ne a civibns zagrab. tributum pro merce petant, neve exigant 42 1

332. Anno 1483, 25. febniarii. 2^grabiae. Statutum capituli zagrabiensis de poena constituenda in ilium, qui clavim scrinii, quo capituli sigillum conservatur, die sigillationis non deportaverit 422

333. Anno 1483, 9. maii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, omnibus nobilibus, qui in possessionibus suis tributa tenent, identidem praecipit,

ut a mercatoribus zagrabiensibus vectigalia exigere desistant 423

334. Anno 1483, II. Junii. Zagrabiae. Statutum capituli de foro in area capitulari curae capituli iudicis committendo 424

335. Anno 1483. 17. septembris. Zagrabiae. Mathias Gereb banus, Petro Bo^kaj ac Ladislavo Rohfy, omnibusque nobilibus praecipit, ne in possessionibus suis a civibus zagrabiensibus tributum pro merce petant 424

336. Anno 1484, 3. maii. Budae. Mathias. Hungariae etc. rex, omnibus regni Slavoniae nobilibus severe interdicit, ne a mercatoribus zagra- biensis vestigal exigant 425

337. Anno 1484, 8. Junii. Zagrabiae. Statutum de canonicis cauponas exercentibus et de poena constituenda in eos, qui chartis lusoriis magna pecunia posita, luserint 426

338. Anno 1484, 15. Junii Zagrabiae. Robertus praepositus propter diversa scelera gradu dejicitur et bcneficio ac capitularium a consorcio excluditur 427

339. Anno 1484, 3 decembris. Zagrabiae. Mathias Gereb banus, omnibus nobilibus tributa, quae a civibus zagrab. contra legem exigant, sese occupaturum esse, minatur 427

340. Anno 1485, 16. septembris. Zagrabiae. Statutum capituli dc solidis

ab unoquoque canonico quotannis companatori solvendis 428

341 Anno i486, 8. aprilis. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, capitulo praecipit, ut Gregorium de Stubica in salis fodinis perquirendis, ape- riendisque, adjuvet 428

342 Anno 1487, 26. januarii. Zagrabiae. Communitas civitatis montis Grecensis fratribus Eremitis concedit, ut turrim in civitate sitam restaurent in eaque unu inquilinum collocent 429

343. Anno 1487, 7. aprilis. Romae Ab Innocentio VIII. papa, capitulo zagrab. praecante, statutorum corrigendorum, mutandorumque facultas datur 431

344 Anno 1487, 4. maii. Zagrabiae. Capitulum zagrab. de colonorum equis et peccoribus arcendis a tlacis et foenilibus capitularihus ad Zagrabiam sitis, quaedam disponit 432

345. Anno 1487, 5. decembris. Budae. A regis judicio causa, quae de Petrovina, Siljakovina et HraSde possessionibus inter communitatem civitatis montis Grecensis et Jleningum de Sused agitur. communitali civitatis Ilrasde adjudicatur 433

346. Anno 1487, 10. decembris, Budae. Kraljevec, Cerje, Kobiljak etc. possessiones, quas communitas civitatis montis Grecensis ad se vindi- cavit, a regis judicio capitulo zagrabiensi addicuntur 448

Argumtnia,

CCXLI

347« Addo 148S, 1. februarit. Crisii, A con^egaiioae comitsitiis crisiensis constitoitiir, at johanned Horvat dc Okid p>ossessionem ereptam, quae Sttipnik appellattiri fratribus Praedicatoribns zagrab^ reddat, damoaque adlata restituat *,,♦,...,*» — - ^ . » .,.,,.. , . . . » 462

348, AiiDO 1488, 12. maiL Zagrabbe. 0<7valdus episc. ugrab, GaQOtucis a diTiaic nbsentibas po«nam eonstitait .*..»... 45^

349. Anno 148B, 5. JnniL Viennae. Mathias, Huugariae etc. rea, commuaUali civitatis montis Grecea&is praecipiC, ut Qalli Kndelid infamia in ci- vitatb tabalis conngnata, ddcatur » • • • * . . . » ♦ ^67

350. Anno 1488, 19, febniahi. Zagrabtae. Capitulum zagrabiense commn- nttatem civitaCis montis Grecensis in HraSda boni possessionem a se Indnctam esse nnntiat ....*. , . , * ^5^

'351, Anno 1489^ 3, januarii. Zagrabiae Capituli statntum de fe9tis in

ecclesia cathedrali ^agrab. scrvandis et celcbrandis' . - . - . ^5^

352. Anno 1489^ 18. septerobris. Bndne Angelas^ sedis apo&tolicae legatns. piebanis zagrabien^ibiis maodat, at snmmoperc enitantnr, ut comma* nttas ci^ttas pacem, qnam cum capitnlo ini?it, scriptam edAt 471

353, Anno 14^9* )^« octobris, Zagrabiae, A plebanis zagrab, exemplar exscHptarum iniuriarum atque pacis inter communitatem civitatis montis Grecensis et capitulum initae traditur Angelo^ sedis apost. legato ' 473

2S4« Anno 14891 2, decembrU Zagrabiae. Angeli, sedli apostolicae legati, jussu, Ceorgius arcbidiacoaua atque cauooicus xagrab. Baltasari et Catbarinae conjugibus mandat. ut Kicotao civi eiusque uxor! erepta bona reddant * » ♦....* ♦ ...,,,. ^7 j

355. Anno 1490* 9. Au^Q&ti. Zagrabiae. Coram tegatis civi talis Dorotbeaf BlaSii institoris morte vidoata^ Martino Radlin eiusque patri atque eomm hercdibus agrum 1 4. H vendit « « • • ♦ 476

356. Anno 1490, 11 octobris. Budae. Regni Slavoniae ducatu Jobanni Corvino atributo, Ladislaus Hungariae etc. rex, communitati dvitatis montis Grecensis mandate ut in Corvini dicionem concedat 478

357. Anno 1 49 If 8. martii, Zagrabiae. Comitatni crisiensia decreti exemplar, quo Johannes Honrat de Okid raptam possessionem^ quae nominal ur Stupnikf reddere iubetur, a capitalo zagrab. fratribus ord,

Fraedicatomm zagrab, edltur •.***-. 478

Anno 1491. 28. martii. Zagrabiae. Coram dyitads depntatis dimidiam

opium a Martino Kunid, cire, EHae fratri ceditur .♦.»..- 479

Anno 1491, 29. !ieptembris. Zagrabiae. Joannes Corvinna dux et banns

Slavoniae, capitulnm zagrab. in tntelam assummit t . * 480

Anno 1491, 19, decembris. Zagrabiae. Coram civitatis deputatis Dorothea

civis Georgio Vitkovid civi irineam» silvamqae 12. flor. irendit * ^ 481

Anno 1 49a, 9. martii. Stipendium annunm me<Ucinae doctori a capitulo

sagmb. aaalgnatur - • . * • .*..,•,.,.. 482

Anno 1493. 13. Jolii. Zagrabiae^ Jobaiui«s Comons, Slavoniae etc. dux, plebatio s, Margarethae precante. podtessioses qonsdam jobagio*

nales nb Ulrico, CiUae comilc. raptaa, vcdlo «. spfritnt reddit 483

1 363. Anno 1492, 23. Jnlit* Xn Gudovec. A Ladiilao de Egenrara,

17

CCXLII Argumenta.

Pagina Slavoniae bano, capitalnm zagrabiense petitnr, at sacellam s. spiritns

in possessiones jobagionales, olim raptas, inducat • 484

364 Anno 1492, 16. Angusti. Zagrabiae. Sacellum s. spiritus in posses- siones jobagionales esse inductum a capitnlo zagrab. nnntiatar 485

365. Anno 1492, 9. decembris. Simigii. Coram conventa s. Egidii de Simigio, fratrnm ord. Praedicatorum depntatus reclamat Osvaldo, episcopo zagrabiensi, qui agros quosdam in perpetuam altariam legatos ademerit 486

366. Anno 1492. Zagrabiae. Gallus Kudelid institor et civis zagrab. Johannem Corvinum ducem orat, ut civitatis depntatis mandet, ut de causa, qnam cum qnibusdam civibus agit, sententiam ferant 487

367. Anno 1492. Georgius rector arae s Nicolai in ecclesia s Marci vineam

in promontorio Remethensi 6 flor et 1 4 wienn emit 488

368. Anno 1493, 27. januarii. Budae. Vladislaus, Hung. etc. rex, omnibus hominibus qui tributa tenent, piaecipit ne a civtbus zagrabiensibus tributum pro merce exigant. 488

369. Anno 1493, 6. februarii. Budae. Communitate civitatis rogante Vladi- slaus, Hungariae etc. rex, libertates a decessoribus communitati datas, comprobat 490

370. Anno 1493. 27. martii. Romae. Alexander VI. papa abbati Cisterc. zagrab. praecipit, ut pecuniam hospitali b. v. Mariae in monte Grecensi debitam, a quibusdam civibus zagrabiensibus cogat 491

371. Anno 1493, 3^* octobris Budae. Vladislaus, Hung. etc. rex, episcopo zagrabiensi. nonnullisque nobilibus mandat, ut fratres Praedicatores

zagr. in fruenda posfiessione, quae vocatur Slaveti^, tueantur 492

372. Anno 1494, 4 februarii. A capitulo zagrab. in Fabianum de Zemp6e canonicum propter perditos mores poena constituitur 492

373. Anno 1494, 14. februarii. Zagrabiae. A civitatis communitate Marco Kranjec civi, portorium. quod nkncXia" nominatur, 78. flor, firmis conditionibus elocatur 494

374 Anno 1494, 14. Augusti. Zagrabiae. Coram capitulo zagrab. duo praebendarii sese posthac in domibus suis suspectas quasdam personas non habituros promittunt 497

375. Anno 1495, 3' februarii. Zagrabiae. Domus quaedam cum fundo in Nova ves sito annectitur per capitulum arae b. Pauli in ecclesia cathedrali fundatae 498

376. Anno 1495, 18. februarii, Viroviticae. A Vladislao Hung, etc rege actus, quo quatuor sessiones jobagionales sacello s. spiritus sunt red- ditae comprobatur, unaque ius regale condonatur 499

377. Anno 1495, 19. fcbrarii. Viroviticae Vladislaus, Hung, etc rex, omnibus nobilibus, civitatibusque indentidem praecipit ne a mercato- ribus zagrab. pro merce tributum exigant 500

378. Anno 1495, 19. februarii. Viroviticae. Vladislaus Hung. etc. rex, capitulo zagrab. mandat, ut sacellum s. spiritus in bona quatuor sessionum jobagionalium redditarum inducat 502

379. Anno 1495. 22 martii. Zagrabiae. Capitulum zagrabiense nuntiat sacellum s. spiritus in bona quattuor sessionum jobagionalium, olim raptarum, esse inductum • 503

Argumenta. CCXLIII

Pagina

380. Anno 1495, 6. septembris. Zagrabiae. Johannes Conrinns, Slavoniae etc. dnx, permissu Hbertatnm mercatoribus zagrab. datamm, praecipit omnibos nobilibns, qai tribnta tenent, ne a mercatoribus zagrab. pro merce tribntum cogant 504

381. Anno 1495> 27. novembris. In Topusko. Johannes Corvinos Slavoniae etc. dnx, a commnnitate ciYitatis Grecensis 800. flor. mntnatur, eamqae propterea a tributo annuo soWendo liberat 505

382. Anno 1496, 20. martii. ModmSae. Johannes Corrinns, Slavoniae etc. dux, nobilibus quibusdam severe praecipit, ne a mercatoribus zagrab. tributum pro merce exigant 506

383. Anno 1496, 19. Junii. Zagrabiae. A Georgio episcopo rosonensi novum

b. V. Mariae altare in cathedrali ecclesia zagrab consecratur 507

384. Anno 1496, 4. Augusti. In BihaS. Johannes Corvinus, Slavoniae etc. dux» dvitatis deputatis mandat, ne impediant, quia Thomas et Fran- ciscns Ba^an nobiles, Catharinaque mater eorum in possessionem domuum suarum in communitate sitarum veniant 507

385. Anno 1496. 20. octobris. Zagrabiae. Nicolaus abbas Cisterc. zagrab. Gregorio Sedina domum in Opatovina sitam, monasterioque a Gallo camifice legatam, 16. flor. conditionibus quibusdam vendit 508

386. Anno 1496, 4. decembris. Budae. Vladislaus, Hungariae ete. rex, dves zagrabienses in episcopatus zagrab. territorio etiam porro tributa solvere jubet 509

387 Anno 1497, 28. octobris. Vladislaus, Hungariae etc. rex, communitati civitatis montis (irececensis praecipit, ut resistat Johanni Corvino duci, si cuprum, quod Johannes Turzo Seniam per Zagrabiam mittere eogitavit, adimere voluerit

388. Anno 1497, 10. novembris. Zagrabiae. A capitulo zagrab. editur exemplar constitutionis Vladislai regis, qua Johannes Corvinus totius Slavoniae dux nominatur 51I

389. Anno 1498, 28. maii. Budae. Vladislaus Hungarie etc. rex, mercatores zagrabienses a tributis pro merce solvendis identidem liberat 512

390. Anno 1498. 31. maii. Budae. Vladihlaus Hungariae etc. rex. tricesi- matoribus zagrab. praecipit ne plus quam lege praescriptum est, pro tricesima exigant 513

391. Anno 1498, 24. Augusti. Budae. Vladislaus Hung. etc. rex, Bemar- dinum Frangepan a civibus zagrab. portorium exigere vetat 513

392. Anno 1498, 24. Augusti. Budae. Vladislaus Hungariae etc. rex. omnibus nobilibus et communitatibus mandat ne a civibus zagrab.

pro merce tributum porro cogant 515

393. Anno 1499} 9. aprilis. Casmae. Osvaldus episc. zagrab. fratri suo Alfonso, praeposituram zagrab. capituli confert 516

394. Anno 1499, 15. aprilis. Casmae. Ab Osvaldo episcopo zagrab. pia legata legantur 516

395. Anno 1499, 12. maii. Budae. A Vladislavo Hungariae etc. rege, Osvaldi episcopi tagrabiensis testamentum regia potestate sancitur • • 52 1

396. Anno 1499. 18. Junii. Budae. Vladislaus Hungariae etc. rex. archi- diaconis ecclesiae zagrab. praecipit, ut ab Osvaldi episcopi testa- mcntis executoribus pensionem quartanae expostulare desinant 523

Necrologium, epitaphia, inscriptiones 529

EMENDANDA.

Pag. 8. Doc. 9. Lin. 2. Gresemis — Grecensis.

„ 21. „ 33-11 1* Anno 1316 ~ Anno 1416.

ff 27. „ 30. „ a. Sigismundus sex — Sigismundus rex.

„ 29. , 31. ^ 22. vituperioris — vituperiosis.

n 30- » 32. „ 3- jecerum — fecerunt.

n 32. «» 32. „ 18. huismodi — huiusmodi.

n 37- 71 32. ,, 28. ecclesiaaiico — ecclesiaslico.

B 38. „ 32. „ 30. pessonarum — personarum.

f) 43- r 35- " 24. animabas — animabus.

„ 57. „ 47. ,, 32. biceellis — biccellis.

n 64. „ 53. „ 12. et Johannem capellanos — et Johannem

presbiteros capellanos.

72. „ 63. „ 28. reliquos cero — reliquos vero.

, 74. „ 64. „ 1. 23. aprilis — I5. aprilis.

^ 79. „ 68. „ 1. 11. novembris — 7. septembris.

„ 112. « 86. „ 10. mone Grecensi — monte Grecensi.

„ 115. „ 87. „ II. novensi — nonensi.

^ 126. „ 100. „ 9. noiicia — noticia

„ 128. „ 102. „ 2. donatione — venditione,

,133. „ 85 - 106.

„ 142. „ 114. Lin. 9. acqusilis — aquisitis.

„ 149. ,, 116. „ 35. procaratoribus — procaratoribus.

„ 159. „ 120. , 3. eosdem spoliassenl — eundem prestolassent

n 175. » 127. „ 34. triccsimo — vicesimo.

w 177. ^ 127. „ 31. capitutum — capitulum.

j^ 207. „ 149. „ 9. pannus — pannum.

^234. ,,172. ^ 3. area — area.

, 249. „ 187. ^ 3-4. communitati — capitulo zagrab,

„ 260. „ 197. „ 21. raendicantes — medicantes.

„ 282. ^ 224. „ 16. successres — successores.

»» 338. r) 273. „ 28. Michael Benakowych — Michael Bence-

kowych.

„ 344. „ 277. „ 1. II. Junii — II. Julii.

»» 39** » 3^^' n 1- Zagrabiae — ^asmae.

,, 406. .324. „ 11. periinenciis — pertinenciis Dobra Kutya.

n 445. „ 345- V 24. fiius — filius.

„ 468. ., 350* » ^-7- decembris — 19. februarii.

jy 480. „ 359. „ 9. aci uxla — ac iuxta.

„ 49^- w 3^^9- " 1. 6. januarii — 6. februarii.

iVOfa bone! Documentum nro. 45. ann. I426, errore calami illatum, pertinet ad ann. I526.

Documentum nro. 214. ann. I459, errort: illatum idem est ac nro. 147. ann. 1 449; et est ann. I449.

Anno 1400, 16. Augusti^ Zagrabiae.

Ci^ram magistratu communiiaiis civiL mantis Grccensis Andreoi Puijan avis heredes herciscunt

Nos Chun, filius Johannis, iudex, Pyero, Benedictus^ Georgius, Demetrius, Andreas, Georgius, Stcphanus et Gregorius, iurati, consi- liarii et universi cives montis Grechensis. Memorie commendantes, tenore presencium significamus, quibus expedit universis : quod pro- vidus vir Myclinus, condam iudex, unacum domina Margaretha, sua coasorte, fUia videlicet Andree Pulyani ab una, parte vero ex altera provida domina Anna vocata , relicta predict! Andree Puliani et discretus vir dominus Petrus, filius prefati Ajidree, canonicus ecclesie zagrabiensis, nostri concives, ad nostram personaliter venientes pre- senciam confess! extiterunt oraculo eonim vive vocis in hunc modum: quod ipsi de quibusdam posscssionibus seu possessionariis porcionibus nostri in medio ac in territorio predicte civitatis silis et existentibus, super ipsos hereditario iuris titulo condescendentibus, talem divisionem retulenint inter se fecisse: quatinus duodccim sessiones in villa, Po- bresya vocata^ simul cum universis aliis terris arabilibus ad easdem sessiones perlinentibus, item quedam tercie sublus quandam arborem nucis prope murum civitatis intra terras Nicolai Mahnyn siias, duo- decim dietas in se conlinentes, ac due paries cuiusdam orti subtus murum nostre civitatis inter ortos liberorum condam Sebastiani et liberorum condam Anthonii Reynis sitas; item quedam domus mu- rata simul cum fundo et aliis edificiis suis intra fundos dicli domini Myelin! iudicis et sue consortis Margaretha nuncupate, unam curiam et quartam partem curie ad usum nostre civitatis in se continentem, in ius et proprietatem prefatis domine Anna vocate et Petro cano- nico filio dicti Andree cessissent, ymmo cessit coram nobis iure per- pctuo et irrevocabiliter possidendum, tenendum par iter et habendum, ac iuxta condicionem dicte civitatis ab antiquo abprobatam, quomodo-

1

iu

Doc. 2. — Atu 1401.

cumque voluerunt disponendum. In cuius rei memoriani, firmitatemque perpcluam presenles litteras nostro communi sigillo roboralas eisdem domine Anne et Pelro duxiraus concedendas. Datum feria secunda proxima ante festum beate Klene regine. Anno domini millesirao quadrigenlesimo.

Originale io membraQa, Zaoa scricea nlbi ct violacci colorifi appcndet Absque stgUlo. In archiv, lib. reg. civ, j.agrab.

2,

Anno t4Ql« 7. jaDuarii. Zngrabme.

Eherhartius ipis€, Bagmb, dicissorum smrum txtmphm sibi ad imi- tandum propontm ^ ecciaiae €<ilhidraUs praebendariis vtni frugumque

decimam condonat.

Nos Eberhardus dei et apostolice sedis gracia episcopus zagra- biensis. Memorie commendantes lenore presencium significamus quibus expedit universis. Quod discrcti et honesti viri domini prebendarii ecclesie nostre zagrabiensis nostra m accedentes in presenciara, nobis humili cum inslancia delegere curarunt, quomodo universi et singuU nostri predecessores episcopi decimas eorum de singulis vineis ip- sorum ac terris propriis ad ipsorum scilicet prcbendas de jure et ab anliquo pertinentes el speclantes imposierumque ad eosdem pertineri debendas, provenienles, prorsus et per omnia ipsis duxissent remit- tendas et relaxandas, ob hoc, quia videlicet memorati domini pre- bendarii ad laudem divii\i numinis, virginisque gloriosissime et tocius cclestis curie singulis annorum curriculis missam sollenni cum devo- cione qualibet feria quarta in sepUmana pro honore beati Nicolai episcopi et confcssoris ct superinde litterarum graciosarum muniraina ipsorum nostrorum predecessorum non modica obtulerunt, rogantes nos prece subiectiva, ut dignaremur habere rala aique grata per ipsos predecessores nostros episcopos super premissis concessa. Nos igitur cementes ef in nostri archani consilii ipsorum dominorum prcbenda- riorum postulacionem et tlagitacionem iustam atque congruam fore agnoscentes et prorsus nolentes infringere ipsorum nostrorum prede- cessorum sanccionem ad preconium creatoris omnium factam, nam bona opera gloriosius mutatur factus, ideo per harum nostrarum lit- terarum vigorem atque seriem predictas universas decimas singulis annis de vineis ac terris sepefatorum dominorum prebendariorum, modo uii premittitur, provenlre debendas, perpeluis temporibus du- ximus remittendas et relaxandas^ immo harum scrie plenarie ac inie- graliter remittimus et relaxamus, ipsorumque no^itrorum predecessorum

Doc. J* — An. f^oi.

super premissis acta et salubriter disposita oranimode coniirmantes. In cuius rei memoriarn firmitatemque perpeluam presentes nostras privilegiales liiteras propter absenciani sigilli nostri maioris, sigillo nostro annular! appensione munitas, quod eiusdem roboris ac valoris esse pronunciamus, memoralis dominis prebendariis duximus conce- dendas. Datum Zagrabie secundo die festi Epiphaniarum domini. Anno eiusdem millesimo quadiingentcsimo primo.

£ tranaumpto capltuli xagrnb, facto anno 1520, In arcbivo veo. Ca|>]tuU ZA^rabicnsis, Act. Cap, ant. fasc, 76, lur. 34.

3.

Aimo 1 40 1, 13. tnaitii, ^^grabiae,

C&mmunitas cwitaUs mmtis Grecensu coram capiiuh zagrabiemi c&nira

Sigismundum regent de possessiomhus Hrasca et Peirovina^ quae nahiJihus

de Sused condimatae sunt^ recusat

Nos capiiulum ecclesic zagrabiensis memorie commendamus te- nore prescncium quibus expedit universis: quod providi et circuna- specli viri Johannes, filius Jacob! dicti Bolye, et alter Johannes, fillus Stephani de Bozow, olym judices, cives dvttatts mentis Grechensis, in ipsorum ac judicis, juratorum et universorum civium eiusdem civi- tatis personis personaliter coram nobis comparendo per modum pro- testacionis 'et prohibtcionis nobis significare curaverunt, quod prout ipsi judex, juraii ac universi cives diclc civitaiis percepissent, sere- nissimus princeps et dominus noster naturalis, dominus Sigismundus, dei gracia rex Hungarie, Dalmacie et Croacie etc. necnon marchio Brandenburgensis etc. quasdam duas villas Petrouyna et Hrascha appellatas, ac unam possessionem Sylyakouina vocatara in comitatu zagrabiensi habitas et existenles» venerabili viro domino Christophoro preposito de Glogoncha et magistro Nicolao^ filiis condam Nicolai, dicti Thoth de Zwmzedwar donassct, contulisset atque perpetuare vcUct et niteretur in grande preiudicium juris judicis, juratorum ac universorum civium prenominatorum et dispendium valde magnum, Undc facta huiusmodi protestacione iidem Johannes, filius Jacobi et alter Johannes, filius Stephani, judices, suorum et nominibus, quorum supra, meliori modo et forma, quibus valuerunt et poluerunl, anno- tatum dominum nostrum regem a premissis donacione, collacione et pcrpetuacione premissarum duarum villarum Petrouina et Hrascha Tocatarum ac unius possessionis antedicte Syl>^kovina appellate, ipsis domino Christophoro preposito el magistro Nicolao dicto Thoth, me- moratumque dominum Christophorum prepositum, magistrum Nico-

B^^^ — Aft I 40 J — 1402.

laum, Ladislaum, filium eiusdem magistri Nicolai cl Stephanum» filium Laurencii de dicto Zwmzedwar ac omnes alios quoscumque ab occu- pacione, deiencione, fructuura et utilitatum percepcione, necnon in dominium earumdem se intromissione quoquomodo el qualitercumque factis vcl faciendis prohibnerunt contradicendo et contradixenint pro hibendo harum noslrarum litlerarum tcstimonio. Datum in dominica Letare, Anno domini millesimo quadringentesimo primo.

Otigin^e to charta. Tergo impressnm sigillutn In archlr. lib. reg, civtt. zagrabiensis.

4.

Atmci 1401.

Anno 1401* Tempore judicatus domini Michaelis, filii Sebastian!, judicis Grechensis, Emericus prebendarius chori ecclesie b. regis Sle- phani fecit permtitacionem cum quadam vinea sua per dominum cpiscopum Segniensem ad ipsam prebendam condonatam et datam cum Michaele et Demetrio nosLris concivibus.

K protocolo CLvilaUs montis Grecbensis. zagrab.

Aimo 1402, 14, febniaiii. Zagrabiac,

Eberhardus tpisc, za^rab. canonkos ^gralfimsa libera arhttria tie suh ipsorum bonis per icstamtntum agere posse confirtnai,

Eberhardus dei et apostolice scdis gracia episcopus zagrabicnsis, Universis et singulis Christi fidelibus presentibus et futuris presen- cium conlinenciam cernentibus, salutem in eo, qui est in se creden- tibus vera salus. Debitum nostri officii ad ilia potissime cura vigi- lanti attendere nos satagit, per que et res publica augeri in dei ec- clesia et devocio iugiter dec famulancium in eadem vehemencius in- citari possit atque valeat indefesse. Sane nobis a fratribus noslris honorabilibus videlicet vins dominis preposilo, lectore, cantore. cus- tode, archidyaconis, canonicis ac singulis aliis personis nostre zagra- biensis ecclesie fuerat humiliter expositum et devote, quaienus ipsi communiter ct divisim ac eorum predecessores semper a fundacione dicte nostre zagrabiensis ecclesie habuissent et haberent de stilo, more, consvetudine et observancia legitime prescripiis et hucusque inviola- biter ac inconcusse per quoslibet reverendos patres, prelatos ipsorum, nostras videlicet predecessores, eciam a lanlo tempore, cuius contrarii seu inicii raemoria hominum non existeret, observatis, ultra ea, que ipsis et aliis quibusvis personis ecclesiasiicis a jure com muni forenl

D^fc, S' — -^«- ^4^02,

concessa, de quibuslibet bonis ipsorum et rebus, tam videlicet de ipsorum beneficiis acquisitis quam alio quocumque modo plenam et omBiroodam testandi et in ultimo voto disponendi potestatem pro sue libeto voluntatis et in ipsius testamentarie disposicionis seu ordina- donis fuissent et cssent ipsi et eorum predecessores juris possessione pacifica et quicta vel quasi, quam quidem consvetudinem et prescrip- cionb observanciam plurimorum nostromm predecessorum predictorum litterarum testiraoniis ibidem specietenus coram nobis exhibitarum approbabant fore confirmatam ; supplicantes nobis humiliter et devote, quatenus nos eciam ipsorum laudabilem consvetudinem approbanies, nostrarum dignaremur roborare patrocinio litterarum. Nos igitur ip- sorum justis et jurisconsonis peticionibus paternaliter inclinati, quia ex ipsorum predecessorum nostrorum Uiterarum tenoribus, quos hie pro sufficienter expressis et presentibus pro insertis habere volumus el habemus, quibus eciam absque exhibicione ipsarum priorum litte- rarum, de quibus supra fit mencio, semper et ubique fidem adhiberi volumus et declaramuji, comperimus clare dictam consvetudinem te* standi fore fuisse et esse ab antiquo de stilo, more et observancia eiusdem nostre zagrabrensis ecclesie ita per omnia tentam et obser- vatam ac modo prchabito legittime prescriptam et per antefatos pre- decessores nosiros confirmatam, omniaque alia et singula narrata ipsorum veritate fulciri, ideo nos ex certa sciencia nostra et animo deliberate prefatam ipsorum fratrum nostrorum et aUarum ipsius ecclesie nostre personarura laudabilem consvetudinem ratam et gratam habeotes et approbantes, presentis scripti stabilimento confirmamus et eisdem singulis singulariter ac coram cuilibet nuctoriiaie nostra ordi- naria qua fungimur, eciam si necesse foret denuo et nove nostre con- cessionis tttulo de gracia speciali damus et concedimus Lrrcvocabiliter de singulis eorum bonis, sive de eorum beneficiis sive qualicumque modo acquisitis et habitis, eisque et eorum cuilibet a deo coUatis, raobilibus videlicet et immobilibus in vita pariter et in morte, tam a jure quam ab homine concessara, testandi et testamentum seu ulti- roam voluntatem faciendi et condendi iuxta ipsorum libitum volun- tatis plenariam et omnimodam potestatis facultatem. Et quia eciam prout ipsorum peticio subiungebat, turn per cives civitatis montis Grccensis zagrabiensis ipsorum area capitularis fuerat hostiliter et immaniter ignis incendio concremala, eisdem reverendus pater do- minus Johannes, tunc predicta dei et apostoltce sedis gracia episcopus zagrabiensis, nunc vero archiepiscopus colocensis, noster predecessor, hauc contulerat donacionis prerogativam ut quicumquc aliqua edificia in eadem area capitulari coastrueret, de valoris eorumdem edificiorum

6 Doc. 6, — An. 1402,

medietate, iuxta condignam ipsorum dominorum fratrum nostrorum et aliorum probonim ct ydoneorurn virorum extimacionem ille, qui in eadem edificia succederet, ante qtiam ad ipsa habitaturus intraret, plenariam solucionem et omnimodam satisfactionem, iuxta ipsius edi- ficantis in vita vei in morte disposicionem, impendere teneretur. nos eciaro ipsam prerogativam dobacionis seu liberlatts uti laudabilem et salubrem approbantes et ratihabentes roboramus. Concedimus insuper, prout hucusque inter ipsos fratres nostros el ipsomm eciam predc- cessores dinoscere fuisse laudabiliter observatum, nt infra triginta dies familia decedent is prepositi, lectoris, cantoris, custodis. archydia- coni ct cuiusUbet canonici ac persone ecclesiastice de curia quam vivendo inhabitavit, per quempiam ammoveri minime possit nequc debeat, quinnimo infra dictum spacium dierum tiiginta singulas ob- venciones evenientes ex ipsius beneiicio seu beneficiis percipere possit atque valeat in integrum et diminucione absque omni. Promittirous eciam omnia premissa et quevis premissonim singula per nos con- cessa toto tempore vite nostre inviolabiliter observare bona fide, Harum nostrarum vigore et testimonio lilterarum. Datum Zagrabie predicta in festo beati Valentini martiris. Anno domini millesimo quadringentesimo secundo.

Originale in membrana Sericea zona caerulei colons pendet absque sigillo. In arch. Ten, Capit. zagiab. Act. Captt. ant. fasc. 2. Nr. 2,

6.

Asmo 140Z, I maji Zagrabiae,

Commnnitas civitatU montis Grccensh tie nobiUs dt Sused J^ssessiancs, quae Ilraica ei Pttrovina vocantur, sibi assumant^ recumt

Nos magister Johannes, filius Stephani et Petrus litteratus, vi- cebani et comites zagrabienses ac judices nobilium eiusdera comitatus, Memorie commendamus per presentes : quod Johannes, filius Pauli, judex civitatis montis Grecensis de Zagrabia sua et universorum civium de eadem in personis nostram personaliter venicndo in presenciara per modum protestacionis nobis significare curavit in hunc modum: quod magister Nicolaus, filius Nicolai, dicti Touth de Zumreduar et Ladislaus, filius eiusdem, necnon Stephanus et Johannes filii condam magistri Laurencii similiter de Touth de eadem, quasdam possessiones eorum Petrouyna, Hrascha et Sylyakouyna vocatas, ipsis per regiam maiestalem pro fidelibus eorum serviciis collaias pro sc ipsis indebite occupassent ct occupatis uterentur de presenti in eorum juris prciudi- cium multum ingens. Unde lacia huiusmodi protestacione idem Johannes

Doc, 7. <?. — An. 14.02 — 1404.

judex suo et nominibus quibus supra, prefatum dominum nostrum regem a donacione dictarum possessionum, ipsum vero Stephanum coram nobis facie ad faciem repertum, annotatosque magistrum Ni- colaum, Ladislaum et Johannem, ut absentes, ab occupacione, deten- cione et perpetuacione et se quovis colore quesito in easdem intro- missione, usuuraque fructuum et quarumlibet utilitatum earumdem percepcione vel percipifaccione quomodocumque factis vel fiendis prohibuit contradicendo et contradixit inhibendo coram nobis vigore et testimonio presencium mediante. Datum Zagrabie octavo die festi beati Georgii martiris. Anno domini millesimo quadringentesimo secundo.

Originale in charta. Tergo impressa tria sigilla In archivo lib. rcg. civ. zagrabiensis.

7.

Anno 1402, I. maji. Zagrabiae.

Vicebaui et co mites comitatus zagrab. a communitate civitatis montis Gre- censis impensas in causa adversus Nicolaum Pravdid acta, toUratas esse

testificantur,

Nos magistri Johannes, filius Stephani et Petrus litteratus, vice- bani et comites zagrabiensis ac crisiensis comitatuum. Memorie com- mendamus per presentes, quod quia index, iurati et universi cives civitatis montis Grechensis de Zagrabia de universis iudiciis seu byrsagiis et eorum gravaminibus in quibus ipsi contra magistrum Nicolaum litteratum, filium Pauli, dicti Praud}xh, notarium nostrum, in sede crisiensi quomodocumque et qualitercumque in quibusvis terminis usque ad hec tempora convicti fuissent et agravati, ex nostra iudiciaria licencia concordando, nobis omnimodam inpenderunt satis- faccionem, pro eo nos eosdem supranominatos super premissis com- misimus fore expedites vigore et testimonio presencium litterarum nostrarum mediante. Datum Zagrabie in octavis festi beati Georgii martiris. Anno domini millesimo quadringentesimo secundo.

Originale iu cbaita Tcrgo imprcssum sigillum. In arcbivo lib. rcg civit. zagrabiensis.

8.

Anno 1404, 24. aprilis. Budae. Sigismundiis IJungariae etc, rex , mercatores zagrabicnscs ex qualibet exactione tributaria eximit,

Sigismundus dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. marchyoque Brandembuigensis etc. sacri romani imperii vicarius gene- ralis et regni Bohemie gubernator. Fidelibus suis universis castellanis

8

Dae. p. — An. 1405.

officialibus ct tributariis nostris ubilibet intra ambitum regni nostri constitiitis, necnon alterius cuiusvis status, dignitatis et preheminencie hominibus, nostra ^-egalia tributa tarn in terris quam super aquis tenentibus, eorumdemque tributariis presentibus videlicet et futuris, presenciuiD noticiam habituris salutem et gfraciam. Quia nos iuxta formam dccreti novitcr per nos ex deliberacione prelatorum, baronum, regnique nostri procerum salubriter inducti, universos et quoslibet mercatores et alterius status homiJies ab omni tributaria solucione in nostris videlicet tributis regiis de ipsoruin rebus bonis ac mercimo- nils alias solvi consveta libertavimus et exemimus, liber osque habere volumus penitus et exemptos. Veslre igitur el cuiuslibet vestrum fidelitati firmissimo regie sub edicto precipimus et mandamus qua- tenus amodo et deinceps in antea a civibus, mercatoribus ct hospi- tibus, alteriusque status et condicionis civitatis nostre montis Grecensis de Zagrabia hominibus, ipsorumque mercimoniis ac rebus ct bonis quibusvis nullum tributum, nullamve tributariam exaccionem petere et exigere, petique et exigifacere directe vel indirecte quovis colore quesito presumpraatis, quinymmo eosdem civcs, mercatores, hospiies et alterius status predicte civitatis nostre montis Grecensis de Zagrabia homines, simul cum eorum rebus, mercibus et bonis universis de locis huiusmodi tributorum nostrorum absque impedimento, dampno et vexacione aliquali libcre recedere et abire permittatis, alioquin ultra indignacionem nostram regiam, quam iuxta formam ipsius decreti eo facto incurrere pena arbitraria nostre raaiestatis, cuius severitatem utique sentietis, vos ct vestrum quemlibet incompassibiliter punire faciemus, de quo tandem nulli nisi vcstre temeritali poteritis impu- tare. Secus nulla tenus in premissis facere presumpmatis. Presentes autem post lecturam semper reddi iuberaus presentanti. Datum Bude in festo beati Gcorgii martins. Anno domini miUesimo quadringen- tcsimo quarto,

Onginalc in membrnna. A tergo vestigium regii sigilli. In ardii iod. Acad. Sdent, Slayor. meridional.

9.

Anno 1405, 14. Junii. Zagrabiac, Eberhardus episcopm zagrabiensn c&mmunitakm cwtfaiis mentis Gresmsis (juadra^n/a ma teas pro annuo tributa rtgi sohenda, sibi pcpendisse^

pmfitetur.

Nos Eberhardus del ct apostolice sedis gracia episcopus zagra- biensis, supremusque regie maiestatis canccllarius. Fatemur per pre- sentes, quomodo universi dvcs seu hospites de civitate zagrabyensi

Doc. io. — An. 1406.

taxam seu collectam, videlicet quadraginta marcas. quibus ia festo Circumcisionis domini, proxime preterito, serenissimo principi domino nostro graciocissimo, domino Sigismundo regi Hungarie etc. tenebanlur, nobis plene et integre persolvcrint Super quibus predictos cives seu hospites quietos, expedites et per omnia absolutos duximus commit- tendos, Harum nostranim testimonio litterarum. Datum Zagrabye in festo sancte Trinitatis. Anno domini millesimo quadringentesirao quinto.

Ortginiile in charta. In morgine iDteriori impressum est parvtim sigillum episc. In arcbiv. incl. Acad. Sclent. Slavor, meridional.

10.

Anno 14061 10. janaarii. Badae.

Sigismundus Hungariae €$c^ rex privilegium Bdae IK regis de hbcriatikis civibus civitath mantis Grecensis con cess is, confirmat

Sigismundus del gracia Hungarie, Dalmacie, Croacie, Rame, Scruie, Gallicie, Lodomerie, Cumanie^ Bulgarieque rex, marchio Bran- demburgensis, sacri romani imperii archycamararius necnon Bohemie et Lutemburgensis heres. Omnibus Chrisli fidelibus presenlibus pariler et futuris presencium noiiciara habituris salutem in eo, per quem reges regnant et principes dominantur. Favorabilis pelicio supplican- cium eflfectu debet consequenti compleri, ut dum ea, que iuste postu- lant promercnlur, ad fidelitatis obsequia magis eorum devocio au- geatur. Proinde ad universorum noticiam harum scrie volumus per- venire: quod fideles nostri viri providi Pelrus, dictus Saphar, lilius Petri, judex, necnon Choon ac Johannes filius Bozow, cives civitatis nostre mentis Grecensis de Zagrabia, suis et universorum conciviura et oohospitum ipsorum, inhabitatorum utputa ipslus civitatis, nominibus et in personis, ad nostre clarilatis accedentes conspectum , exhi- buerunt nobis et presentaverunt quoddam privilegium excellentisslmi principis, olym domini Karoli regis Hungarie, predecessoris nostri (^rissimi, laudande reminiscensie , postrerai sui dupplicjs autenlici sigilli appensione munitura , tenorem alterius privilegii eiusdera domini Karoli regis, veteri suo sigillo aulentico consignati, con- firmantis privilegium domini Bele, olym similiter illustris regis Hungarie, proavi ipsius domini Karoli et nostri predecessoris, beate record acionis, libertates eorumdem civium, hospitum civitatis de montc Giecensi infra declarandas et collacionem terre circa montem Grech in eodem privilegio declaratc, per eundem dominum Belam regem ipsis civibus et hospitibus pro sustentacione eorundem factam el con- cessas in sc limpide exprimens confirmative continens tenons sub-

lo Doc. lo. — An, 1406.

sequentis. Supplicantes exinde culmini nostro nominibus, quibus supra, humiliter et devote, ut ipsum privilegium ratum habendo alque gratum pro ipsis civibus nostris de monte Grecensi simul cum liber- tatibus, donacione terre prefate el aliis in eo contentis, ipsum nostris litteris inseri faciendo verbotenus, innovare et perpetuo dignaremur valiturum confirmare. Cuius tenor talis est et per omnia sequitur in hec verba: (vide vol. I. Doc. 128. de anno 1324. 8. martii). Nos igitur annotatorum Petri iudicis necnon Choon et Johannis civium dicte civitatis nostre de monte Grecensi supplicacionibus antefatis per ipsos, nominibus quibus supra, nostre subiecte oblatis maiestati, regia beni- gnitate exauditis et clementer admissis prescriptum privilegium ipsius condam domini Karoli regis non abrasum, non cancellatum nee in aliqua sui parte suspectum sed prorsus omni ambiguitatis et suspi- cionis scrupulo carens, ymmo sincere veritatis integritate prepoUens, presentibus verbotenus absque qualibet variacione, diminucione seu augmento in superioribus insertum, quoad omnes suas continencias, clausulas et articulos acceptamus, approbamus et ratificamus ac ipsum pro fidelitatibus et gratis obsequiorum meritis ipsorum civium et hos- pitum pro utilitateque et commodo ac augmentacione antedicte civitatis nostre de monte Grecensi simul cum tenoribus privilegiorum ac cunctis libertatibus, condicionibus, consvetudinibusque necnon prescripta terra circa montem Grech eiusdemque metis, limitacionibus et distanciis superius in eisdem tenoribus limpide explicatis, aliisque singulis in ipsis contentis, mera auctoritate regia et potestatis plenitudine ac de certa sciencia nostre maiestatis, prelatorumque et baronum nostrorum prematuro consilio pro ipsis civibus, hospitibus, eorumque posterita- tibus et successoribus quibuslibet, dicta quoque civitate, innovantes perpetuo valiturum testimonio presencium confirmamus, salvo jure alieno. In cuius rei memoriam perpetuamque firmitatem presentes eisdem concessimus litteras nostras privilegiales pendentis et autentici sigilli nostri novi dupplicis munimine roboratas. Datum per manus reverendi in Christo patris domini Eberhardi episcopi zagrabiensis, aule nostre sumpmi cancellarii, fidelis nostri dilecti. Anno domini mille- simo quadringentesimo sexto, quarto idus januarii. Regni autem nostri anno decimo octavo. Venerabilibus in Christo patribus et dominis Valentino tituli sancte Sabine sacrosancte romane ecclesie presbitero cardinale et ecclesie quinqueecclesiensis gubernatore, Johanne strigo- niensi, colocensi et jadrensi sedibus vacantibus, Andrea spalatensi, altero Andrea ragusiensi, archiepiscopis ; Luca waradiensi, Stephano transilvano, eodem domino Eherhardo zagrabiensi, agriensi sede vacante, Johanne boznensi, wesprimiensi sede vacante, Johanne jauriensi, va-

Doc, II. — Am 1406.

li

ciensl sede yacante, frairibus : Dausa chanadiensi et Hynkone nitriensi electis ac Thoma senniensi ecclesiarura episco pis, ecclesias dei fcli- citer gubemantibus. Item magnificis vLris : Nicolao de Gara palalino, Johanne et Jacobo wayvodis nostris transilvanis, comite Frank, filio condam Konie bani, judice curie nostrc, Paulo Bisseno et allero Paulo dc Peth Dalmacie, Croacie et tocius Sclauonie, Johanne de Marouih machoviensi banLs, honore banatus zeurensis vacante, Nicolao Trentul tavarnicorum et comite de Posega, Simone filio predicli Konie bani janilorum, Martino Ders dapiferorum, Laurendo dc Aar pincernarum, Petro Cheh agazonum nostronim magistris ct Silsirangh comite po- soniensi, aliisque quam pluribus regni nostri comitatus tcnentibus el bonores.

OHgiiiale in membiuBa. In marg:ine inferiori a zona sericea rubra appcndet stgillntii. In archiY* lib reg. civ. zagrab.

11.

Aoao 1406, 13. januarii, Budiie. Sigisffiundus HuHf^ariae etc, rtx^ Ebcrhardo epht&/*o mgmbiemi tnantiai, ut civitatis moniis Grccensis curam iatamt/uc ifisius iuristiicii0ncm sibi

cmftmiitaL

Sigismundus dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie tic. marchioque Brand enburgensis, sacri romani imperii vicarius generalis et regni Bohemie gubernator, Fideli suo reverendo in Christo j^atri domino Eberhardo episcopo zagrabiensi, auleque nostre maiestatis sumpmo cancellario, fideli nee non devoto ct dilecto salutera et gra- ciam. Quamvis nos alias cerlis ex causis et racionibus tunc animum nostrum ad id moventibus civitatem nosiram montis Grecensis iuxta Zagrabiam, totamque ipsius iurisdiccionem vestre fideli tali commise- rimus nomine noatro gubernandam, taraen quia nunc eandem civi- tatem, ipsiusque cives, hospites et inbabita tores ad nostras regias manus adinstar ceterarum nostrarura liberarum civitatuum viceversa rccepimus ct in suis antiquis commisimus permancre libertatibus, fidelitati igitur vestre firmiter precipimus et mandlVnus, quatenus moic receptis presentibus eaniem civitatem nostram peniius remiltere et resignare ac ab ipsa et eius gubcrnacione ac jurisdiccione qualibel vcstras manus penitus excipere debeatis, sinatisque eandem civitatem ac elves et hospites eiusdem antiquis el prislinis suis libertatibus pacificc fiui et gaudere. Secus pro nostra dileccionc oon tacturL

la

Doc. 12, I J, — Amu 1406^1401.

Presentes vero post lecturam reddi iubemus prcsentanti. Datum Bude octavo die festi Epiphaniarum doraini. Anno eiusdem millesimo qua- dringentesimo sexto,

Orjginde in mcmbrnna Tergo imprcssuoi sigillum maius. In arch lib. reg. civiL zagrab.

12.

Aiuio 1406, 13. januarii. Budae^

SigisfNUfuius Hiiftganae etc. rex cantmunltattm ctviiaiis mantis Gr^censis die strennarum tritmtum, quod debuit^ sibi pepcndisse confirmat.

Rclacio Pipoius comilis Tcme&sietisjs.

Nos Sigismundus dei gracia rex Hungarie, Daltoacie, Croacie etc marchioque Brandemburgensis etc.^ sacri romani iraperii generalis vicarius et regnl Bohemie gubernator* Memorie commcndamus, quod quia fideles nostri Peirus, dictus Saphar, iudex ac Choon et Johannes, filiiis Bozow, civcs civitatis nostre montis Grecensis de Zagrabia no- minibus et in personis universorum concivium et cohospilum ipsorura munera strennarum anno prcsenli, quod eciam aliis annis de eisdem nostre maiestati pro venire debenda, condecenter et uti regalem per- tinet ad maiestatem ad caroeram nostram dederunt et obtulerunt, ob hoc nos eosdem cives el hospites dictc civitatis montis Grecensis reddimus et racione ipsorum munerum strennarum, scilicet anni tan- tummodo presentis, commiltimus fore expeditos et pariter absolutos, presencium testimonio mediante. Datum Bude octavo die festi Epipha- niarum domini. Anno eiusdem millesimo CCCC sexto.

Originale in cbarta. Tetgo impresum est magoum sigiUum rc^in. Iii archiv. iucl. Acad« Sdeat. Slavor, mcridiOD&l,

13.

Anno 1407, 8. Augusti.

Vicijanitores regis communitatem civitatis montis Grecensis sex florenos />ro centum^ quotihet anno sotvendoSt regio aeraria pependtsse tcstificantur,

Nos Phytor, Stephanus et Emericus vicejanitores regie roaiestatis. Memorie comftendamus per presentes, quod providi viri: Johannes, filius Pauli et alter Johannes, filius Bolye ac Laurencius, civcs civi- tatis montis Grecensis, censum seu pecuniariam solucionem, videlicet sex llorenos pro centum, novos, maglstro janitorum regalium quolibet anno solvere debendos, anno presenti nobis de cadem solucione ct censu nobis persolverunt quoad plenum. Idco nos eosdem cives ac

Doc. i^. ^- Ah, 140S,

ciTitaem predictam racione predicte solucionis quietos reddidimus et expeditos harum nostrarum testimonio litterarum, Scripta in strcnna fena secunda proxima ante festum beali Laurencii martiris. Anno domini millesimo quadringentcsimo septimo.

Otiginftle in charta, a tergo Trstigiam impres^i sigilH. In arclijv. lib. reg.

14.

Anno 140S, 9, Jannarii. Caktomjae. Barbara Hungariat etc, regina, rtge absenU, c&mmunitatis chniaHs Gre- censis Ugat&rum adventum differt, camtnunitatitpi£ curam vigilem et saltrttm^ ut civiias custodiatur et conservetur, commendaL

Barbara dci gracia regina Hungarie, Dalmacie, Croacic etc, Fi- delibus suis judici, iuratisque et ceteris civibus ac hospitibus civi* talis mentis Greccnsis de Zagrabia saluteni et graciam. Quia ex retatu viri providi Petri dicti Saffar^ concivis nunciique vesth ad noslram ex parte vestri maiestatem destinati percepimus quomodo serenissimus princeps dominus Sigismundus rex Hungarie etc., conthoralis nostcr predileclus, vobis id suis litteris mediantibus firmis dedisset in pre- ceptis, ut vos certas e vobis personas idoneas ad diem strcnnarum nunc elapsum pro quibusdam suis certis et Testris agendis expediendis suam serenitatem ad eandem deberctis destinare, requirenie eodem Petro noslram vestri pro parte maiestatem, quid vobis exinde salu- brius esset faciendum, cxquo ipse dominus noster rex nunc partibus ab istis absens fore dinoscilur ; ideo veslre fidelitati consulimus, cidem nichilominus firmiter mandamus, quatenus ipsius domini nostrl regis adventuro deo duce paries ad istas, salve fiende, vestris in propriis demorando, prestolantes* circa custodiam et conservacionem civitaiis antefate curam vigilem et solertem medio tempore fideliter modo mehori quo poterilis adhiberc studeatis; nos enim tandem adveniente ipso domino nostro rege, vobisque iuxta primarium sue maiestatis edictum ad eum accedcniibus, vestram fideliiaiem erga eundem pro eo commendantes, vestrum, civitalisque prediclc statum comodosiorem vestrum ad profectum et utilitatem intendimus et curabimus promo- vcrc secundum posse nostre maicsiaiis. Secus igitur non facluri. Pre- senles autem absenlibus nostris ^igiHis, sigillo prefati domini nostri Sigismundi regis fecimus consignari* Datum in Chakturnya feria se- cunda proxima post festum Epipbaniarum domini Anno eiusdem millesimo quadringentesimo octavo.

OrigiDaie in chnttii, Tcrgo impressum sigiUum regis. In aririu\ mcK Acatl Sd«nt, Slavur meritUotial.

14 Doc. 15. — An. 14.08.

15.

Anno 1408, 28. septembris. Samobori.

Barbara Hungariae etc, regina, comniunitati civitatis mentis Grecensis

tempus ad solvendam vinomm frugumque partem sedecimam prorogat

usque ad regis adventum eiusque constitutionem.

Propria commissio domine regine.

Barbara dei gracia regina Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fi- deli suo honorabili viro Ladislao archidyacono kathedralis ccclesie zagrabiensis ac procuratori curie episcopatus de eadem, salutem ct graciam. Dicitur nobis in personis fidelium nostronim universonim civium et hospitum civitatis nostre mentis Grecensis de Zagrabia gravi cum querela, quomodo vos sedecimam partem vinorum et frugum anni presentis post recepcionem decimarum de vinis et fru- gibus in territorio eorumdem civium episcopo zagrabiensi provenien- tibus ab eisdem recipere niteremini et exigere velletis contra ipsonim iura, libertatesque et consvetudines, cum tamen huiusmodi sedecima pars vini et frugum in territorio dictorum civium semper memoratis civibus perlinuisset, iidemque ab antiquo pro se ipsis exegissent et exegi fecissent Et quia nos id deliberavimus nostreque omnino existit voluntatis, ut predicta sedecima pars vini et frugum interim, quous- que serenissimus princeps dominus et marilus noster carissimus, do- minus Sigismundus eadem gracia rex Hungarie etc., de premissis per- sonaliter deliberaverit et disposuerit, per dictos cives nostros et hos- pites erga religiosum virum dominum abbatem ecclesie beate Marie virginis de Zagrabia predicta, apud videlicet manus communes, plenarie reponantur et effective coUocentur. Fidelitati igitur vestre firmiter precipimtis et mandamus omnino volentes, quatenus predictos nostros cives ad solucionem predictarum sedecimam partem vinorum et frugum compellere et astringere nullo modo debeatis, nee niteremini ad vestras recipere presumpmatis manus, sed ipsa vina, ut prediximus, per dictos cives nostros vobis vel homine vestro erga memoratum dominum abbatem videlicet apud manus communes plenarie repo- nantur et integraliter collocentur; aliud igitur pro nostra gracia non facturi. Presentes eciam post lecluram reddi iubemus presentanti. Datum in Zanabor in vigilia festi beati Michaelis archangeli. Anno domini millesimo quadringentesimo octavo.

Originale in charta. In margine inferiori impresaum est sigillum. In archiv. lib. reg. civit. zagrab.

Doc. i6. — An. 14.09. IS

16.

Anno 1409, 6. Julii. Zagrabiae.

Andreas episcopus zagrabiensis^ Eberhardi episcopi donaiionem, qua cede- siae cathedralis praebendarii de decima epjscopis zagrabiensibus solvenda

liberantur, confirmaL

Andreas dei et apostolice sedis gracia episcopus zagrabiensis. Omnibus Christi fidelibus presentibus et futuris, presentes inspecturis, salutem et devocionis cultum augmetari. Pastoralis cure debitum di- ligenti sollicitudine exequentes ad ea libenter intendimus, que cultus divini augmentum et ministrorum eius comodum ac sustentacionis auxilium videntur ampliare. Proinde universorum presencium pariter et futurorum noticie volumus fieri manifestum : quod discreti viri do- mini Gregorius presbiter de Iwanych, decanus prebendariorum, et omnes prebendarii chori ecclesie nostre zagrabiensis, nobis in Christo dilecti, ad nostram venientes presenciam exhibuerunt nobis litteras reverendi in Christo patris domini Eberhardi, pridem zagrabiensis nunc vero waradinensis episcopi, predecessoris nostri, sub secreto si- gillo suo privilegialiter emanatas tenoris infrascripti, nobis humiliter supplicando, ut tenorem ipsarum lilterarum litteris nostris privilegia- libus de verbo ad verbum inseri facientes, easdem et in eis contenta acceptare, approbare et ratificare et auctoritate nostra ex certa sciencia confirmare dfgnaremur. Quarum tenor sequitur et est talis: (vide Doc. a. anno 1401). Nos itaque supplicacionibus dictorum Gregorii decani et prebendariorum devotorum ecclesie nostre zagrabiensis ser- vitorum pie exauditis et principaliter admissis, attendentes ex huius- modi decimali rclaxacione cultum divinum non modicum excrevisse, immo in maxima parte ex eo fore et esse augmentatum, volentesque votis laudabilibus ab humanis et divinis legibus summo opere suflfra- gari, prefatas litteras annotati domini Eberhardi episcopi, non abrasas, non cancellatas, nee in aliqua eorum parte viciatas, immo omnis prorsus falsitatis suspicionis vicio carentes, presentibusque de verbo ad verbum nil addito, diminuto vel variato insertas, quoad omnes earum continencias, articulos, puncta et clausulas receptamus, appro- bamus et ratificamus, eis nichilominus in divini cultus augmentum el dictorum prebendariorum comodosiorem sustentacionem innovantes perpetuo valituras confirmamus, mandantes universis procuratoribus seu provisoribus curie nostre episcopalis zagrabiensis ac universis et singulis, quibus interest vel intererit in futurum, ut sub intermina- cione divini iudicii nullo unquam tempore contra premissa quitquid attemptare audeant quomodolibet vel presumraant, sed eosdem pre-

i6

Doc. 17. — Atu 14J1.

bendarios presentes et futures dicta gracia seu indulto ac concessione ioviolabiliier, ut premitlatur, g^ratulari. In cuius rei memoriam pre- sentes litteras nostras sigillo nostro poniificali, i\\xo utimur, roboratas, eisdem prebendariis duximus concedendas. Datum Zagrabie sabbato proximo post festum Visitacionis virginis gloriose. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo nono.

£ trmsumpto ven. capituli ragrab, facto aono (520. InaroMvO eiusdem Capi* ttlli. Act. cap. ftiit. fasc. 76. nr. 34.

17,

Aimo I413t 6. apiili«. Kapronckae

Barbara Hungariae etc. regina, Cysterienshim tagrahknsium ahhati mandat,

ut posscssio Crni-otok tecundum kgatmttm festamcntariam tantufmnodo

cwi ctalibct sagrabiensi arendetur et in fcudum iradatur.

Cominissio propria domine regine. Barbara del gracia Romanorum ac Hungarie etc, regina. Fideli suo religtoso viro domino fratri abbati monasterii beate Marie virginis de Zagrabia salutem et graciam. Dicit nobis fidelis noster Petru«» dictus Saphar. iudex civitatis nostrc monlis Grecensis de Zagrabia, sua ac univcrsorum ctvium et hospitum dicte civitatis nostre zagra- biensis in personis, quomodo dudum quidam concivis eorum quandam insulam Cherno othok vocatara, in territorio dicte civitatis nostrc existcntera, taliter dicte ecclesie beate Marie virginis testamentaliter legavisset, ut abbates dicle ecclesie pro tempore conslituti eadem in- sula ipsimet uterentur. vel si alicui vellent arendare^ nemini alteri preterquam uni ex civibus dicte civitatis nostre possint et debeant in fcudum tradere et arendare; nunc vero vos ipsam insulam contra premissam lestamentariam legacionem honorabili viro domino Stc- phano Farkasii canonico ecclesie zagrabiensis arendasseiis in preiudi* cium et dampnum ipsorura civium et hospitum valde magnum. Quare fideliiati vcstre firmissime precipimus et mandamus^ quatenus rebus sic se habentibus, prefatam insulam per vos, ut dicitur, dicto Stephano Farkasii arendatam, ab eodem Stephano Farkasii removere et uni ex diclis civibus nostris dicte civitatis nostre secundum quod opus est et oportunum arendare et in feudura tradere debeatis vcl vosmet eadem utimini secundum premissam tcstamentariam legacionem el disposicionem ; qui si feceritis bene quidem, alioquin commisimus et serie presencium firmiler committimus fideli nostro revcrendo in Christo patri domino liber hardo episcopo zagrabiensi, aule regie maiestatis sumpmo cancel lario, ut ipse scita prius mera et omnimoda

Doc. jS. ip. — An, rpj—1414.

17

yeritate vos ad faciendum premissa arcius compellat et astringat, auctoritate nostra ipsi presenlibus attributa et iusticia mediante, Secus non facturL Presentes quoque post lecturam reddi semper edicimus presentanti. Datum in Kwkaproncba fcrta qainta proxima ante domi- nicam Judica* Anno doraini millesimo quadringentesimo tredecimo.

Ongioale id charta. In murgine inferiori impressum est slgillum. Iq archiv. lacl Acftd, Scient Slavor. meridioim].

\

18.

Anno 1413, 18. Augnsti Za^rabiae,

Anno 1413. In festo b. Elenae reginae, Fassio perennalis nobilis Micbaelis Thaar de Palana, domum suam muratam in civitate montis Grecensis penes fundum ecclesiae b, Catharinae virg. habitam, dnas curias intcgras efficienlem, ex collacione regia possessam, Stepbano lapicidae, filio Jacobi, dicti Sochsnam, pro quadraginia flor. auri coram magistratu loci, vendentis.

Act Soc. Jc»a, fasc. lo» nr. 22. In archiv. rego. Croat. Slav, et Dalm.

19.

Anno 14] 4f 13. J alii. Zagrablae.

Rbirhardui tphcopus mgrahknsis^ parte dtcimartim mensae episcopaiis m camiiatu He Moravit condonata^ perpetuam a/tanam in c&iUgia pratben^

dariorum candit.

Eberhardus dm et apostolice sedis gracia episcopus sagrabiensis ac supremus cancellarius regie malestatis. Omnibus Christi fidelibus prescntibus et futuris, prcsencium noticiaro habituris, salutem in om- nium salvatore. Ad universorum noticiam harura sene volumus per- Tenire, quod nos considerantes et in arcbano mentis nostre sepius revolventes quam sit caduca et fragilis presens vita et quamvis hominibus terrena felicitate gaudentibus sponsione fallaci longa temporis promittat spacia, fine tamen interdura coartatur brevissimo ct sepe incautos ad ima deicit, quos vane spei solaciis demulcebat Hac igttur consideracionc inducti cl diligenti indagacione reperientes quod in nostra zagrabiensi ecclesia, cui auctore deo, licet immeriti presidemus, preter cottidiana sufTragra, que per ministros ipsius ^cclesie pro omnibus Christi fidelibus ad laudem del generaliter fieri consve- vcnint, pro prelatis ct episcopis eiusdem ccclesie, qui ex hac vita decesserunt, nulla umquam fieret specialis memorta nee aliqua suf- fragia agerentur, immo exinde metu meutis perculsi ac cupientcs

a

i8

Doc. /p. — An. 1414.

quantum cum deo poterimus, siculi nostre sic et nichilomtnus predc- cessorum el successorum nostrorura episcoporum saluti congruis re- mediis providere et vite future comraoda nobis et eisdem bonorum actu openim divina opitulante clemencia procurare, Habitis superinde unacum fratribus nostns de capilulo ipsius zagrabiensis nostre ecclesic mutuis colloquiis, eorumque consensu circa hoc accedente, toialeni porcionem nostram decimalem de decimis, que in districtu de Marocha ex ista parte fluvii Zclyna vocati, dicari consvevenint, qusy^um recta medietas in vino dumtaxat cl pecuniis pro decimis vini exigi con- svetis ad nostram mensam episcopalem, residua vero recta et equalis medietas carumdem simul cum decimis frugum wigo zyrow pynz dictis, integraliter dictis fratribus nostris de capitulo z^grabiensi ac can tori dicte ecclesie nostre dinoscitur pertinere, nobis proveniens, ex- ccpta tercia parte eiusdem porcionis nostre deciroarum ipsarum^ quam dudum deputavimus plebano ecclesic sancti Jobannis baptiste de Villa nova dictorum fratrum nostrorum de capilulo, racione missarum, quas iuxta morem ipsius nostre ecclesie idem plebanus pro tempore existens pro vice nostra servari tenetur quociens occurrit ebdoma- datim, ad usum et comraodum prebendariorum eiusdem ecclesie nostre duximus deputandum, immo deputamus et perpetuo jure confer- rimus, iuribus dictorum fratrum nostrorum de capitulo et cantoris eiusdem nostre ecclesie in dictis decimis sal vis remancntibus pro eisdem, ita videlicet, quod predicti prebendarii nostre ecclesie a nunc in antea annis singulis die dominico fest festum undecim millium virginura proxime occurente, hora vespertina ad dictam ecclesiam unanimtter convenientes et peractis primitus more consveto vesper- tine et completorii officiis, demum pulsatis maioribus carapanis, prout solel pulsari pro defunctis, vesperas solleniter cantare pro mortuis et demum feria secunda mane sequenti post missam beate virginis, que in ipsa ecclesia nostra solet cantari circa aurorara, immediate vigilias mortuorum cum novem leccionibus, responsoriis et laudibus ct aliis accessoriis, demum unam missam sollennem pro defunctis cum cantu dicere et perficere, et quilibel eorumdcm prebendariorum unara missam privatam similiter pro defunctis legerc et celebrare pro remedio salutis nostre, diciorumque predecessorum el successorum nostrorum eiusdem ecclesie episcoporum perpetuus futuris tcmporibus, semel in anno tantum, debeant et tcneanlur; porcionem vero dicti ple- bant sancti Jobannis baptiste, terciam partem videlicet, dc qua sn perius fecimus mencionem, predicti prebendarii tempore dicacionis ipsarum decimarum cidcm inditis dare debeant et ministrari oblU gcntur» pecuniam cxindc provcnienlcm per ipsum plebanum exigen

Doc, 20. 21, — An. rjfi^—i4is^

19

dam. In cuius rei memoriam lirraitalemque perpetuam presentcs lit- leras fieri jussimus el appensione sigillorum nostrorum communiri. Datum Zagrabie in fcslo beate Margarethe virginis. Anno domini millesimo quadringcntesimo quartodecimo.

E Hbro Sututoram hoa. coll, Pmebend, Saec, XV.

20

Anno 1414.

Litterae vlneales super certa vinea in teiritorio Novae vitlae capituli zagrabiensis Davidouch appellato, existente, gratis, altera vcro priori contermina pro sex flor. auri Stephano Herwat concive montis Grecensis perennaliter donata et respective vendita per pie- banum ecclesie s. Joannis baptiste de predicta Nova villa, salvo jure montano ipsi ecclesie parochiali obveniente, pro parte emptrice^ expeditae.

Act Mod. Remet, fasc. 11. Dr 4. In ardiiv. regn. Cro^t^ SUt. et D&tm.

21

Anno 1415, 25. apdlis. Zsgrabiae.

Ofmmunitas civitath moniis Grecensis de Antonit civit hertiUtate ex dus

testanunto statuit,

(Nos Michael, filius Simeonis, judex » Stephanus, Georgius), Blasius, Georgius, Gasper, Fryche, Sigismundus et Lodouicus, jurati, consiliarii (et universi cives montis Grecensis, Memorie commendamus) per presentes, quomodo nos in testamento viri providi condam An- (honii jurati (concivis noslri) dicti . , . inter cetera seriatim conscripta vidimus fide oculala contineri, quod dum ipse in humanis laborasset, tunc medietatem, seu sessionem jobagionalem in suburbio dicte civi- latis, ubi nunc ortus foret construclus, inter metas nunc Georgii et

Gasper juratorara , . et domine nostrorum concivium . ,

existenlem, provide domine Margaretha vocate tunc in tenera etate constitute et Hlene tiliabus suis legavisset el donasset. Et quia prea- lacta Elena, junior fllia, ex hoc seculo decessa fore videbatur, (nos) tpsum totalem ortum cum cunctis suis utilitatibus et pertinenciis universis prenotate domine iMargaretha vocate, relicte olym Vjnncen- Stan, noslreque concivisse ac de suo consensu, Nicolao filio suo ex annotaio Vyncenstan procreate et corum heredibus statuimus el com-

20

Doc. 22. — Ah, 1415,

missLmus perpeluo et irrevocabiliter possidendum^ tenendum et ha- bendum ac iuxta condicionem huius civitatis quocumque voluerinl deslinandum. In cuius rei memoriam, linnitatemque perpetuam pre- sentes litteras nostras communi sigillo roboratas eisdcm dominc Mar- garethe et Nicolao (duximus concedendas). Datum in festo beati Georgii martins* Anno domini millesimo quadringentesimo quintodecimo.

Originale in roembrana laceruni et ex«£um. Zona sericea albi et vte1a»:i cotoris appendet absque sigillo. In archlv. lib. reg. dv, zagrab.

22,

Anno 141 5» 28. octobris. Zagrabiae.

Coram commumiaie civitath Grecensts Andreas, lUteratus ei avis, in- cuUam suam mneam et siivam Gregorh, scnpt&ri Uhrorum^ sex pttms

denariorum vendiL

Nos Mychael, filius Simeonis, judex, Stephanus, Georgius, Blasius* Georgius, Gasper, Fryche, Sigismundus et Lodovicus, jurati, consi- liarii et universi cives mentis Grechensis. Memorie comraendamus per presentcs, quod Andreas lileratus, filius olym Petri sartoris, filii Koyan, alias noster concivis coram nobis personaliter comparendo sponte est confcssus co mode: quod ipse quandam vincam suam in- cultam et inforestam, Korito vocatam, in nostro terrilorio iuxta vineam Nicolai, filii Iwancech, a parte meridionali similiter nunc incultam, et duas vias communes simul cum silva ipsi vinee adiacente sub metis et terminis infrascriptis per annotatos Nicolaum et nunc ma- gistrum Gregorium scriptorem librorum, tiliura Andree, factis et ereclis ac denuo constructis habitam et existentem, in ipsum Andream Ute- ratum a prefato Petro sartore patre suo legiltime devolutam cum omnibus ipsi us vinee nunc inculte et silve utilitatibus et pcrtinenciis universis ad ipsas quoquomodo spectantibas viro provido memorato Gregorio scriptori librorum, filio Andree, et suis heredibus ob re- spectum suorum beneficiorum, turn eciam pro sex pensis denario- rum ipsi Andree persolutorum dedisset, donasset et vendidisset, ymmo dedit, donavit et vendidit coram nobis jure perpetuo possidcndam, tenendam et habcndam ac iuxta condicionem huius civitatis quo- cumque volueril in vita pariter et in morte disponendam. Mete vero ipsius vinee hoc ordine incipiuntur, quod prima mcia a parte prefati Nicolai vicini a plaga oriental! incipit in quadam arbore quercus i vulgo haraslh prope predictam viam communem et vadit ab ipsa in arborem trepicis in vulgo ihopol vocaia, de qua in aliam arborem tbopol, dc qua tendit in arborem quercus cl ab ipsa supra ad occ

Dae, 2j, — An. 1^6.

ai

dcnlem in aliam arborem quercus, quas arbores dicli Nicolaus et Gregorius crucibus signarunt et in perpetuam memoriam pro metis dcputarunt, et sic tenninantur. Id cuius rei njemonam et testimonium tirmitatcmque perpetuam presentes lilteras noslro comrauni sigillo roboratas eidem magislro Gregorio duximus concedendas. Datum in feslo beatorum Symonis et Jude apostolorum. Anno domini millesimo quadringentesimo quintodecimo,

OngitiAl« m m«mbnuia. Zona viricHs pendet absque dgiUo. In arch. Ub. reg. cvf. Mgrmb.

23.

Aano 1316, I. Jtmii. Synadus Constantienm abbati Landstrassensi tnandai, ui di postrema in- juria capttuh.a commmiitatt mentis Grtcensis iiiata inquirat

Sacrosancta et generalis synodus Constanciensis, Dilecto nobis filio abbati monasterii in I^nstrosst, aquilegiensis diocesis^ salutem et dei omnipotentis benedictionem. Gravem dilectorum (ecclesie filiorum) capitulizagrabiensisquerelam accepimus continentem, quod olim commu- nitas et universi cives et hospites civitatis zagrabiensis manu armata nee non vexillis errectis ad domes singulorum canonicorum prcdicte ecclesie unanimiter accedentes in quosdam ipsonim canonicorum nee non ctiam prcsbiterorum et minislrorum eorumdem, dei timore post- posito, manus inicientes ausu sacrilego temere violentas, nonnullos ex ipsis canonicis sive roinistris interfecerunt, quosdam graviter Tul- nerando, dein carcerlbus manciparunt ac in ilUs diucius detinuerunt captivandos, nee non etiam quasdam domos et edificia dictorum cano- nicorum tunc infra communitaiem vel civitatem illorum siids (spo- liarunt) et quedam ignis incendio devastarunt, nee non etiam res et bona mobilia illinc rcperta secum in predam asportarunt et alia valde muUa damna, violencias et injurias irrogaverunt, intulleruntque huiusraodi capitulo in animarum suarum dispendium nee non ipsius capituli nocumentum, preiudicium et gravamen. Ideoque dilectioni tue sic scriptotcnus mandamus, quatinus si dc huiusmodi vulneracione, Interfectione, mancipacione, delcncione nee non aliis violenciis et in-

iariis eiusdem communitatis, quos in premissis culpabiles

esse reppcrcris, tamdiu excommunicatos dominicis et feslis

diebud* donee passis injuriam satisfecerinl competcntcr te-

stimonio sub eorum et se declaraverint apostolicts , , subdiendl

Super aliis vero . . qui fuerint hincinde propositis adver-

sarti fuerint appellatione remota . • . . , faciens quod .

Testes aulem, qni fuerint nominali, si se gracia, odio vel timore sub-

33

Doc. 2^. — An. Z^//.

traxerint censura simili, appellacione cessanle, compellas vcritati lesti- inonium perhiberc. Datum Constancie, kalendis Junii, Anno a nativi- tate domini millesimo quadringentesimo sextodecimo. Apostolica sede yacaiite.

Originale in membraiia ralde excaum ct illegibile. In arcli, ven. Ca^pit. sagrab. Act. Cap. anl, fasc. 6, ta, 20,

24.

1417, 14. febrnarii. Zagrabme.

Ebtrhardus episcopm zngrnbiensis^ capiiuh mandate ut pnitbefidariomrn coiUp'um In cius cornvftudinibta^ fmchimnqtu el provenhmm penepiio- nihus defendiH^ neve pratbendarhrum collegium parocho cuilibet quartam

par&chialtfn s&ivat

Eberhardus dci et apostolice sedis gracia episcopus zagrabiensis, suraprausquc canccllarius regie maiestatis, Vobis venerabilibus viris, dominis Mathie preposito, Gerardo lectori, Johanni cantori, Ladislao katbedrali et Gregorio de Bexinj archidyaconis, ac Gregorio custodi, singu Usque canonicis, tolique capitulo ecclesie nostre zagrabiensis, fra- tribus nostjis in Christo carissimis, in virtute sancte obediencie lirmiter prccipimus et omnino volentes mandamus, quatenus prebendarios, vide- licet presbiteros dicte ecclesie nostre zagrabiensis, presentes et fu- turos, singulis temporibus nostris, irrevocabiliter in eisdem consvetu- dinibus directe, fructuumque, iurium, proventuum et alimentorum singulorum undccumque provcniencium et ipsis testamentalitcr legan- donim et alias amministrandorum modo quocuraque et presertim in oblacionum et olfertoriorum percepcionibus in vigilia Epiphaniarum domini, tempore processionali vivifice crucis fiende singulis annis ad domos dictorum canonicorum, ut moris est, ac dcportande; aliis quoque locis el temporibus opportunis eisdem succedenciura, contra quoscumque defensare et manutenerc debeatis, ut in nostra zagra- biensi ecclesia a tempore cuius in contrarium meraoria hominum non existit, semper fuit et est hactenus observatum, auctoritate nostra, sive quarte solucione, sive alterius porcionis aliqualis cuicumque pie- bano nostre dyocesis, eciam de iure dcbcnde aut solvende et pre- sertim contra quendam Martinum sublectorem ac plebanum ecclesie sancti Emerici ducis de Zagrabia nunc et de present! eosdem pre- bendarios in premissis, ut veridica recipimus relacione sed dispH* center, plurimum molestantem, ac ceteros plebanos eiusdem ecclesie sancti Emerici duds , presentes et futuros, quoscumque pro tem- pore existentes, quibus super hiis perpetuum silencium presenciom

Doc. 2S* — An, 7^/7.

tcnore iitiponimus ct inponi volumus temporibus perpeluis ac etemis duximus imponendum, constitucionibus in contrarium cditis non ob- staniibus quibuscumque, per censuram ecclesiaslicam con trad icentes eadem auctoritate nostra iirmiter conpescendo, Nolumus enim nee in- tendimus quod consvetudini ecclesLe nostre predicle sive iuribus dic- torum prebendariorum hucusquc invariabi liter et firmiter absque mu- tacione aliquali obscrvatis aliqualiter derogetur in to to vel in parte, ^t^ pocius eonim fructus et emolumenta volumus augeri quam minui, qui pondus ciusdem ecclesie nostre in diumis pariter et nocturnis officiis, diei videlicet et esius, dinoscuntur supportare. Nee omnino volumus, quod in dicta ecclesia nostra aliquis preter nos quibusvis personis legem iraponere habeat aliquam neque iugum contra et ultra laudabilem consvetudinem inibi hactenu.s observatara. Secus igitur in premissis facere non ausuri, si graves penas vobis exinde inlligendas per gravissimam judicacioneni nostram cupitis ct rultis evitare, Pre- sentes vero liiteras nostras in libro statu torum capituli predicte ecclcsie nostre zagrabiensis strictissime dc verbo ad verbum preci- pimus registrari ad perpetuara rei memoriam ad condignam et per- petuam firmitatem. Datum Zagrabie sub nostri pontificals et auten- tici sigilli appensione, in festo beali Valentini martiris. Anno doraini millesimo quadringentesimo decimo septimo,

E simpljci tiimsumpto in charts, initio saec. XYI. -^ In archiv. honor, colleg. Praebendar.

25

-Vnna 14171 1 4, Beptembria. Zsgmbiae,

LiipUnium %agrahkHt€t cmnmynitnte rot^ante^ privile^um a Sigismundo rege dc iibcrtatibus cditum mitdL

Capitulum ecclesic zagrabiensis. Omnibus Cbristi iidelibus pre- sentibus pariter et futuris, presencium noticiam babituris, salutem in omnium salvatore. Ad universorura noticiam harura serie volumus pervenire, quod providi et honesti viri, Johannes Prawcz. judex, Gaspar , Lodouicus , Demetrius et Ladislaus jurati cives civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabia, suis et universorum concivium et cohospitum ipsorum, inhabitorum utpula ipsius civitatis, nominibus et in personis ad nostram personaliter accedentes prcsenciam exbi- buerunt nobis et presentaverunt quoddam privilegium serenissimi principis et domini, domini Sigismundi, dei gracia Hungarie, Dalmacic Croacie^ Ramc, Seruic, Gallicie, Lodomerie, Cumanie, Bulgarieque regis, marchionis Brandcmburgensis, sacri Romani imperii arcbicame-

24 Doc. 26. — An. I 41 8.

rarii, necnon Bohemie et Lucemburgensis heredis, domini nostri na- turalise subsequentis tenoris, duplicis autentici pendentis sigilli sue maiestatis munimine roboratum, petentes nos precum cum instanda, ut tenorem eiusdem privilegii in transcripto litterarum nostrarum sub nostri sigilli appensione eisdem daremus ob remedium cautele ube- rioris. Cuiusquidem privilegii tenor sequitur per omnia et est talis: (vide Doc. 10. anno 1406, 10. januarii). Nos igitur peticionibus eorumdem ipsius privilegii exhibencium annuentes, predictum privi- legium de verbo ad verbum transcribi et transummi facientes absque augmento et diminucione aliquali, transcriptum et transumptum eiusdem sub nostri sigilli appensione eisdem duximus concedendum, nostrls et ecclesie nostre juribus salvis remanentibus. Datum in festo Exalta- cionis sancte crucis. Anno domini millesimo quadringentesimo decimo septimo.

Originale in membrana. In margine inferiori appendet zona sericea colons nibri absque sigiUo. In archivo lib. reg. civ. zagrabiensis.

26.

Anno 14 1 8, (28. Junii?). Budae.

Petrtis ForgaH magister curiae reginalts, sibi anniversariutn censum sex ftor, pro centum a communitate mantis Gmcensts solutum esse testificatur,

Nos Petrus Forgach de Ghymes, magister curie reginalis maies- tatis et comes nitriensis. Memorie commendamus, quod nos a circum- spectis et providis viris Johanne, Bozo dicto, ac eciam magistro (Fabiano pro parte) communitatis civium civitatis mentis Grecensis recepimus pro centum sex flor. cum quibus ipsa civitas nobis tene- batur in festo Circumcisionis domini, (nunc proxime) preteriti; quos quidem VI. flor. pro centum ipsi Johannes et magister Fabianus nobis (ad racionem dicte) communitatis hodie plene et integre persolverunt Super quibus (percepcione nos totam) conmiunitatem et magistros Johannem ac eciam Fabianum predictos (nee non totam communi- tatem) pervigeremus. Presentes autem sigillo nostro (duximus consi- gnandas). Datum Bude feria tercia proxima in vigilia [beatorum apo- stolorum Petri et Pauli]. Anno domini millesimo CCCCXVIII.

Originale in charta valde lacemm. In margine inferiori impressam ett sigillum. In archiv. lib. reg. civ. zagrab.

Doc> 2y. — An. 1419.

>S

27.

Aduu 1419> I. oclobrt!«« Zagrabiae.

Di&nysius banus communitaU pricanie /ore ut tiits libtrtaUs ikfcndat^ se obiigatt idemque omnibus comitibus, vUecomUibus suhque homhiibus mandate

Nos Dyonisius de Marchali, regni Sclauonie banus, comesque symigycnsis. Memorie commend amus tenore presencium significantes, quibus expedil universis, quod (viri providi) iudex, iurati ct cives civitatis rcgalis montis Grecensis de iuxla Zagrabya in eorum et uni- versorum civium, incolarum et inhabitatorum (eiusdero) civitatis no- minibus et personis nostram adeundo presenciam exhibuerunt nobis cfficacissima litteralia instrumenta divorum regura (Hungarie, super liber)tatibus eisdem civibus per ipsos reges confecta» emanata et concessa, petcntcs nos, ut eosdem cives, incolas et inhabitatores . • . dicte civitatis in corum iuribus et libertatibus iuxta predicta eorum litteralia instrumenta, frui, gratulari et gauderi , . . quietos relin- queremus et permitteremus. Nos igitur predictorum civium iuribus et libertatibus visis (perlectis et intelle)ctis, mcmoratos cives, incolas et inhabitatores predicte civitatis montis Grecensis in omnibus et (singulis iuribus ac con)svetudioibus semper et ab antique hactenus lentis et conservatis reliquimus et commissimus pre(sencium per tenorem . • , • , , iuri)bus legittimis et iustis consvetudinibus conservare promisi- mus et assumpsimus, ymmo presencium se (lirmiter obligamus) paci- fice et quiete frui, uti, gratulari et gaudere. Quocirca vobis comitibus, vicecomitibus vel (vices eorum gerentibu)s nunc in comitatibus cri- syensi et zagrabiensi constitutis et in futurum eciam constituendis, cunctisque aliis nostns hominibus, (vel ad nos) pertinentibus, pre- scntibus visuris, firmiter precipiendo mandamus, quatenus sepefatos cives, incolas ct inhabitatores an(tedicte) civitatis contra prescriptas eorum libertates et iura in prctactis eorum litteralibus instrumentis conscriptas et expressata in nullo (imp)edire, perturbare, molestare, dampnificarc et inquielare presumpmatis, nee sitis ausi racione ali- quali communiter aut divisim, ymmo volumus pocius ipsos et eorum queralibet contra quosvis illegitimos inpetitores, malefactores et inquie- tatores semper et ubique in eorum iuribus et bonis ac persona pro- tegere et defcnsarc; et aliud in premissis . . nullatenus facere pre- sumpmatis, Presentes vero post earum lecturam semper per vos rcddi iubemus exbibentibus. Datum Zagrabye die dominico proximo post festum beati Michaelis archangeli. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo decimo nono.

Originak in membmaa, sat Ucenim. In margine infcrion impresstim est ^umim tiglllum. In Kinhiv. lib reg. dr. zagmb.

26

Doc, 28. — An. 1420,

28.

Anno t420, 2, octobns. Zagiabme.

In causa, ^uam communiias month Grectnsis in capitufum agtbat, c&mites zagrabi€n$cs sese fioUstatem communitatts in ms vacandae nm habere

profitcntut\

Nos Sebastianus de Karmach et Petrus de Cruemche, comites zagrabienses ac judices nobilium eiusdem coraitatus. Memorie com- mendamus per presentes, quod cum honorabiie capitulum ecclcsie zagrabiensis jtidicem, juratos et universos i:i'^^ dvitatis montls Grc- censis de iuxta Zagrabiam ad presentes octavas festi nativitatis beate Marie virginis in presenciara dominl nostri DiODisii bani certo modo in caiisam atrahendo, contra eosdem agere et proponere voluissent; tunc certi nuncii civium eiusdem dvitatis nobis in scde nostra judi- ciaria in eisdem octavis judicantibus, nostrum judidariam et regni nobilium nobiscuro judicanciura adieuntes conspectum, quasdam Hlteras domini nostri Sigismundi regis, unam privilegialem et aliam paientem, terciamque prescripti domini nostri bani similiter patentem super libertatibus ipsorum civium confectas, iidem nuncii dvium nobis ex- hibuerunt» in quibusquidem litteris inter cetera id clare vidimus con- tineri, quod nullus banonim vel vicebanorum sen comitum dicti co- raitatus pro tempore constitutorum eosdem dvcs communiter vel di- visim ad instanciam quorumcumque, judicio ipsorum astare compelli facere presumpmerent modo aliquali, nee litteras inquisitorias quipiam nobiles aut viri ecclesiastici ad versus eosdem cives in quibuscumque factis possint facere emanari; si vero quipiam quitquam accionis vel questionis haberent vel babere pretenderent id in presencia regie maiestatis aut magistri thavamiconim regal in m prosequi deberent et tenerentur ordine juris observato. Nos igitur unacum predictis regni nobilibus» visis litteris premissis, prefatos dves judicare nee litteras judiciales vel alias ipsos inpugnantes extradarc seu extradari facere audentes, presentes litteras nostras eisdem judici, juratis et univerbis civibus ipsius civitatis in testimonium premissorum duximus conce- dcndas, quibus sigiila nostra a tergo impressimus. Datum Zagrabie dedmo octavo die octavarum festi nativitatis beate Marie virginis predictanim. Anno domini mtllesimo quadringentesimo vigesirao.

Sclent. SUt. merid.

-u veAtigia trium si^illoruiti. In Mchiv. iacLAcad.

Doc. 2g. 30. — i^t—1^2.

29.

Anno 1421, mense Julio* *

Injuriae a capitulo ^agrub. dvibus Grectnsitui illatae rtferuntur.

Itcni» primo, circa feslum beate Margarethe virginis, tempore treugarum, Georgius officialis seu iudex provincie capituli zagra- biensis cum familiaribus et hominibus suis, homines, cives, incolas et inhabitatores prcdicte civitatis regie maiestatis in medio eiusdem civitatis dire verberavit, vulneravit et spoliavit, pgaque bourn et cumis desecuit et anibilavit potencia mediante. De hiis itaque non contentus idem Georgius homines seu civ^ civitatis predictc capti- vavit et captos in civitate in turri hie habila tamdiu vinculis manci- patos tenuity quouiique sue placuit voluntatis culpa eorum sine omni et contra libertatem civitatis.

Docnmentum transactionale. In archiT. veo, Cftpit. itagrabiensii. Act Cap* ajit. fsBC, 10. ur. 14.

30.

Aoflo i422| I7« JuDii, In Solnok;

Sigismundus sex severe mandat capituh , ne ewes ab agris cokndis

impediaL

Commi&sio propria domini regis. Sigismundus dei gracia Romanonim rex, semper augustus, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc, rex. Fidelibus nostris hono- rabilibus viris, dominis preposito et capitulo ecclesie zagrabiensis sa- Ititem et graciam* Gravem querelam fidelis nostri providi magistri Fabiani civis et notarii nostrc civitatis zagrabiensis per ipsum in personis fidelium nostrorum providorum judicis, juratorumque civium ac tocius communitatis eiusdem nostre civitatis zagrabiensis noslre maiestati allatam intelleximus admodum displicenter, quomodo vos eosdem cives et hospites nostros contra eorum libertates et consvetu- dines, quibus ipsi ab antiquo usi fuissent et gavisi, plurimum inde- bite ct minus juste imped ivissetis et impedire non cessaretis, et quod eosdem lerris eorum ad dicta m civitatem nostram zagrabiensem per- tinent! bus et intra veras metas et cursus metales eiusdem adiacentibus uli cl fmi non permitteretis, ymmo hiis temporibus retroactis quidam ex vobis cum eorum familiaribus quosdam ex eisdem civibus in dictis eorum terris arantes repperiendo aratrum ipsorum simul cum rotis M idem aratrum aptis penitus et in partes minutissimas dissecari fecissetis, potencia mediante, In ipsorum preiudicium ac dampnum^

2 8 Doc, 3/. — An. 14^2.

libertatisque eorum prerogative dcrogamen non modicum. Suppli- cal^im itaque extitit nostre maiestati in personis eorumdem civium, ut ipsis circa premissa opportune dignaremur providere. Et quia nos eosdem cives et hospites nostros libertatibus et consvetudinibus eorum antiquis, quibus hactenus usi fuere et gavisi illibate fnii volumus, igitur fidelitati vestre firmissime precipimus et mandamus, quatenus habitis presentibus amodo quoque in antea et deinceps prefatos cives et hospites pretacte nostre civitatis zagrabiensis et presertim in terris intra metas ipsorum antiquas adiacentibus in nullo contra antiquas libertates et consvetudines, quibus ipsi hactenus, ut prefertur, usi fuere et gavisi, impedire seu quovismodo dampnificare presumatis nee sitis ausi modo aliquali, alioquin vobis in premissis secus facientibus, quod non credimus, eisdem civibus et hospitibus nostris de tali re- medio curabimus provideri, quod ipsi in premissis dampnum non pa- cientur aliquale. Secus igitur facere non ausuri in premissis. Presen- tes quoque post earum lecturam reddi jubemus presentanti. Datum in Zolnok feria quarta proxima post festum sacratissimi corporis Christi. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo vigesimo secundo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. XXXVI. Romanorum duo- decimo et Bohemie secundo.

Originale iD charta. In margine inferioni impressum est sigillum. In archiv. lib. reg. civit. zagrab.

3L

Anno 1422, mensibus : majo, Junio, Julio. Zagrabiae. Injuriae a capitulo zagrab, civibus Grecensibus illatae referuntur,

De premissis eciam non contentus ipse Georgius per homines et familiares suos in festo Annunciacionis virginis gloriose elapso, in anno domini MCCCCXXII homines et cives huius civitatis similiter contra libertatem civitatis dire vulneravit, verberavit, percussit et spoliavit usque ad exsiccacionem membrorum, prout eciam apparet de presenti, culpa eorum sine omni, eodem modo in civitate prc- notata.

Item, feria tercia proxima ante dominicam Rogacionum nonnuUi po- ciores domini de capitulo ecclesie zagrabiensis ad territorium seu terras civitatis regalis cum eorum hominibus et familiaribus manibus armatis vehementer irruentes, aratra in eisdem terris arrancium hominum nostrorum d^secuerunt, homines percusserunt et crudeliter vulnc- raverunt

Doc, Ji, — An, 1422,

«9

Item, altera die inmedtatc sequent! Ladislaus de Dauoth, unus ex canonicis in turri hie habita constitutus, cum sibi adherentibus, ma- chinas et pixides sonorosas sepissime more hostili hue ad civitatem cmisit ct cmitti fecit, ubi eciaro, si Tigilem custodiara non habuis- semus, utique idem Ladislaus cum suis complicibus banc civitatem In faviltam ignis converti fecisset, culpa nostra non exigente, Pre- fatus eciam Ladislaus de premissis non contentus, diebus proxime elapsis, altera vice unum hominem in civitate prenotata captivavit et ab eodem omnia bona sua, arma, vestimenta et pecunias aliasque res pro tunc apud cum habita et repertas more predonico abstulit et recepit et fecit que sue placuit voluntatis Hodem die diversos ictus sagittarum ad homines huius civitatis in civitate hinc inde gradientes emisit et emitti fecit, sicut sue placuit voluntatis et incendium ignis in banc civitatem cmitti voluit, prout prius et ante, ubi eciaro, si custodiam vigilem seu jugem non babuissemus, utique quod volebat perfccisset.

Item, hiis diebus similiter proxime elapsis Gerardus lector et canonicus ccclesie zagrabiensis , unam honestam mulierem, civcm huius civitatis in factis suis agentem in via in capitulo habitam, re- pertara, omni sua sine culpa propria manu dire verberavit, cooperto- rium capitis de capite eius abstulit et eandem verbis illicitis et vitti* perioris pertractavit in dedecus sexus muliebris, alias eciam honestas mulieres cisdem verbis adiungendo crimnatus est.

Item, similiter hiis diebus proxime elapsis circa festum bea- torum Petri et Pauli apostolorum, nunc elapsum, prefati domini de capitulo, missis eorum hominibus et familiaribus duos equos Michaelis, fiUi Symonis, pridem iudicis, ac duos bQves^Stfipii^^it pridem iuraii, concivium nostrorum, in territorio huius civitatis demactari fecissent seu vulnerari sine culpa,

Itegk in festo beate Margarethe virginis et maniris noviter elapso, domini de capitulo ecclesie zagrabiensis, tempore treugarum fori annualis^eiusdem festi, a meridie usque ad crepusculum noctis, ad latus campane sonitu propulsato, congregatis eorum familiaribus, hominibus et iobagionibus sub precepto, advocatis eciam oftxcialibus, familiaribus, hominibus et iobagionibus reverendissimi in Christo palris, domini Johannis episcopi zagrabiensis, manibus armatis et more excrcituancium incepcrunt expugnare civitatem a meridie predicti festi usque ad crepusculum noctis et sequent! die a mane iterum usque ad crepusculum noctis. In qua pugna ex ista parte fluvii in terriiono civitatis prope fontem Manduscwecj et ecclesiam sancti Martini ac domum balnei civitatis ac iuxta turrim prope novam

30

Dt7c. J-?. — Ah. 1422.

portam nonnullos cives et homines in ista parte se defendentes misc- rabili nece intcriinerunt ct intereinptos de ista parte ad aliam partem fluvii traxenint et deporlaverunt, quosdam iam mortuos alios semi- viTos, qui postea ibidem vitam eorum coiycluserunt temporalem ; ce- terosque multos sagittarum ictibus et aliorum armorum vulneribus cnideliter saucianint In qua eciam pugna Gerardus lector de manu 8ua propria unum ictu sagitte de balista intercmit, alios quoque multos vulneravit, Ladislaus autem de Dawoth unum eciara de ba- lista propria manu sagitta interemit, alios quoque diversos cnideliter sagittis vulneravit, Premissam quoque pugnam et discordiam er eo inceperunt domini de capitulo prenotati, quia eisdem litteras regie maiestalis exhibuimus, in quibus sua maiestas mandat, ut terras intra meias huius civitatis per ipsos occupatas noviter eidem civitati re- mittere debercnt et tcnerentur, litteras eciam minime observare vo- luerunt, nee ad easdem aliquid boni responderunt^ sed ipsam pugnam premissam litteris regalibus predictis visis excogitaverunt, prout et fecerunl.

Docufnentum transactionale. In archiv. veo* Cupit. zagr&b. Act Cup. AOt, fasc TO. nr. 14.

32.

Anno 1423, 7. septcrobris. 2iflgrnbioc.

Johannes eftscopus za^rabiensis , chts ZiigrabuN^cs, .//// urmaui miinu capittihtm agrcssi stdftf maj^namqut chidtm ftccrunt^ excommunicat,

Johannes dei et apostolice sedis gracia episcopus zagrabiensis, regalis ct reginalis maiestalum regni Hungarie sumpmus cancellarius. Universis et singulis venerabilibus, circumspeclis, religiosis et discretis viris nobis in Christo dilectis abbatlbus. prepositis, prioribus. gar- dianis, ministris et provincialibus ac monachis, fratribus et conven- tibus ordinum quorumcumque exemptorum et non cxemptorum, mo- nasteriorumque et ecclesiarum rectoribus seu plebanis, archidiaconis. vicearchidiaconis ac canonicis, lectoribus, cantoribus seu custodibus kathedralis nostre zagrabiensis et collegiatarum. presbiteris quoque et capellanis curatis el non curatis, clericisque et tabellionibus pu- blicis per et infra dvilalcm seu diocesim noslram zagrabiensem ubt- libel constilutis, qui presentibus fuerint requisiti vel alter ipsorum requisitus, salutem in domino et debitam ac solertera habere dili- genciam in commissis, piesentibusque litteris nostris iidem indubiam adhibere. Replerunt amaritudine ihabernaculum mentis nostre ille enormes offense preterite ct istud novum horrendum facimus in dci

D&€. J 2. —

r^22.

conlumeliam, nostram iniuriam permaxiraam, nostri cleri laraenta- bilem oppressionem ymmo el ipsius nostre spouse zagrabiensis ec- clesic katbcdralis, cui divina disponente clemencia in solicitudinis partem vocati presidemus inmeriti, extremum contemptum seu iactu- ram per illos malediccionis alumpnos, nepharie prodicionis baiulos, cives illos, incolas ac hospites, judices, juraios et homines ac commu- nitalem eorum sacrilegam el Gomorre populos de monte Grecensi prope dictam Zagrabiam, muUipharie muUisque modis et vicibus nequitcr perpetratis^ qui non atteodentes aut oculis mentis seu debite consi- deracionis vel saltern racionis et rectissimi erga se iudicii modcra- mine perpendentes, quod sancta mater ecclesia suo semper sponso qui Christus est, ineffalis amoris dulcedine copulaia ab ipso susce- perit dotes amplissimas graciarum ubertate fecundas et specialiter inter eas beneficium insigiiite libertatis^ quod que ipse Christus illam peramabilem sponsarn eitis fidelibus populis Hbero preesse voluit dominio et habere potestatem in singulos, veluti in fiUos, non cuiquam aut cuiusvis servituti subiacere, ita, ut illam cuncti fideles (ilii, quos eidem regenerat assidue spiritus sancti gracia uberime fecundata, non inmerito sicuti raatrem et dominara suam bonorarent omni reverencia econtra filiali. Cum hec sit utique, prout est, dilecta illius, columba cius de cavcrnis macerie, id est latere eius sanctissimo progrediens seu procedcns ut sponsa de cubili suo et in illo requiescit hec co- lumba eius, circa quam et eius ministros ipsius utpute honoribus et libertaiibus preditos cor eius invigilat, hie est ortus denique ipsius fcrtilis et irriguus, in cuius svavitatis odore precipue delectatur* cuius poma gustui ipsius sunt valdc sipida et accepta. Nee contenti iidem, quod alias de anno domini MCCCLXXXXVII citra vel ultra, inito et communicato inter se prius malignandl ac forti et maiuro id faciendi habito inter se iniquissimo et deo ac hominibus odioso con- silio huiusmodi sancte matris ecclesie sua materna pietate, qua filios suos tarn amorc svavissimo fovcre, quam uberum lacte suorum alcre consvevit inpudenter contempta, ad sonum maioris campane ipsorum piiblice et clara luce diei, erectis cruentis ipsorum vexillis, hostiliter manu armata de predicta civitatc, si dici debeat et meretur, descen- dentes in capitulum eiusdem ecclesie, ymmo et totum clenim civi- talis nostre Zagrabiensis deseviendo inimanilcr, in curias et domos eiusdem capiluli ncc non prebendariorum suonim, nequiter, dolose et fraudulentcr more vispilionura irruentes, huiusmodi dominos et prc- bendarios ipsius capituli ac clericos a maximo usque ad minimum omnibus rebus et bonis ipsorum et presertim libris» lilteris, buUis apostoHcis, instrumenlis, juribus, vestibus, argenteriis, pecuniis;, vinis,

3«

Doc, 5^. — An, 14^2.

biadis, equis et bobus, ceterisque clenodiis inibi repertis ct existen- libus a maioribus eciam simpHciter usque ad minuta eisdem dominis de capitulo, prebendariis ac clericis peaitus denudatis ac de propriis scdibus propulsatis et eiectis ausu sacrilego spoliaverint et huitis- modi spoUis in predam conversis, ad ipsorum civitatem, si dici taraeu debeat et merctur, deportando. Eciam predictas curias numero Xlll, sic, ut prcmittitur, inter ceteras nequiter spoliatas incendendo com* busserint, casdem funditus in favillas et cLneres i^ium redigctites et in nichilum, Quam plures libros ecclesiasticos, quos dicti domini tunc erga se causa studii conservabant, calicesque et paramenia diclc ec- clesie zagrabiensis ac alias plures res eciam sacras abstulerint inter alia omnia supradicta, ymmo ad deteriora machinantes in predictam ecclesiam zagrabiensem similiter irruendo, ipsam reliquiis, thesauris, videlicet reliquiis sanctorum, paramenlis, sacris vestibus et eciam celeris bonis in eadem ultra ilia existentibus et repositis, earn forti manu obsidendo obpugnantes more huiusmodi eorum sacrilego spo* liare voluissent, si eisdem sacrilegis januarum ac portarum suarum fonitudo et inibi existentes non restitissent. Quodque cum huismodi dampnosum ipsorum proposituro nequivissent perficere , missis in eandem ecclesiam pluribus sagittis et ex dicta ipsorum civitate pre- tensa et sacrilega bambardis; personas tnsuper dictonim domino- rum prebendariorum et clericorum invadentes et manus ipsorum sacrilegas mittentes in eosdem et iniicientcs, quosdam ex eisdem detinendo enormiter vulnerarunt et nonnullos ex eisdem nee non plures ex hominibus ipsorum capitularibus nece miserabili interi* merunt et occiderunt, interemptosque et occisos per aream et plateam capitolarem traxerunt hinc inde; alios ac alios, quos tunc rt'perire potuerunt, dire et acriter verberantes et letaliter vulnerantes ac more carnificum inbumaniter sauciantes, pluraque mala iuaudita et qualia facere potuerunt, et finaliter excogitare deo et hominibus odiosa, cruente bellue et perfidissimus populus, ita perpetrarunl el commi- scrunt. Que omnia et singula in pluribus litteris regie maieslatis, nee non processibus quondam reverendi patris domini Johannis* tunc za- grabiensis episcopi, predecessoris nostri, et actis habitis superinde ac confectis contra eos plenius continentur, et propterea sint et fuerint excommunicacione aggravati , reaggravati et interdicti sentenciis atque penis irretiti, quas hucusque nulli dubium sustinent, animis prorsus induratts in eisdem hodie sordescenles el inter claustra fidc- lium lupi rapaces commorantes ceteros christicolas inficientes, vip- penime utiijue gcneracionis filii^ de heresi plurimum et vcheracDtcr suspecli; subsequcnter quoque quod ipsi eciam pcrtidi filii Belial et

Doc. J2, — An. 1422,

33

pestifenjs populus de aimo presenti, in festo videlicet beatissime Tri- nitatls, ut ciusdem unice deitatis emuU^ turrim dictorum domtnonim de capitulo in dicta ipsorum sacrilega civitate habitam et constructam similiter armatis manibus circumdaado et circumvalaado ubique hosti- liter inpugnanint; quendam canonicum dicte ecclesie nostre zagra- bieniis. videlicet honorabilem virum dominum Ladislaum de Dauoth pro custodia et conservacione turris eiusdem et rerum prefate ecclesie ac suarum in ipsam deportatarum, deputatum, extrahere et suspendio tradere, sicuti tunc expresse et publice claraabant et pocius tatrabant, fortissime sunt connali, iniquitatis exinde audacia de novo vehementer captala et ex premissis. Iterumque ,*) licet ipse sacrilegus populus alias eciam circa festum Ascensionis domini, simiUter proxime prele- ritum, erecto dicto eorum sacrilego et cruento vexillo, plures ex ipsis iniquitatibus filiis similiter clara diei luce, hominibus dictorum domi- nonira in campis laboranlibus ac arantibus miserunt et direxenint de dicta ipsorum sacrilega civitate animis et intenciombus similia scelera perpetrandi et de novo in eosdem dominos deseviendi et ma- lignandi, ipsos homines capilulares in eisdem campis, sic ut prefertur, laborantes agredi faciendo, manibusque armatis et hostiUbus in eosdem irruendo expulerunt et repulerunt, ipsis ceteris dicte sacrilege civitaiis hominibus armatis similiter in muro et turribus eiusdem civitatis speculantibus et cxploranlibus a longe in fincm et effectum, quo et si ipsi domini vel ipsorum familiares eisdem restilissent, tunc eosdem mox et in continenli more predonico et premisso iterum invasissent, parati omnino iterum descendere in capitulum supradictum ac platcam capitularem, ipsosque comburrere et excogitatis suppliciis affligere sicut prius; quod utique fecissent, si tunc dicti domini, qui numero pauci erant, hec et alia plura silencio et cum summa paciencia non pretc- rissent et auffugissent aliunde, per ipsum dominum Ladislaum con- canonicum eorum certe extenso de ipsa turri signo avisati, nobis semper absentibus et regiis serviciis potencialitcr inherentibus. Quod- que de hiis omnibus nulla saiisfaccio sit adhuc subsecuta, licet usque in presens cum omni paciencia prestolata, nichilominus ipsi degeneres et infideles filii, gens utique perversa et absque consilio, ecclesiastice libertatis emuli illam matrem suam ecclcsiam, sponsam nostram pre- dilectam et eius ministros sic non verendo oflTendere et ad iniurias

*) In altero ofigiaali aliaea Istn sic iocipit :

Iterumque iidem cives, incole et hospites. judtces et jurati in festo beate Margarilhe virginis erecto dicto eorum sacrilego et cruento vexillo

(CMtera at supra) »

3

34

!?£?f. J2* — An, 1^22.

diversas multipliciter provocare pariter ct persequi in capite atque membris. Quinymmo a voce patris ipsorum spiritualis suum auditum avertentes, execrabili et hoiribiHum novonim scelerum eoniin odiosa presumpdone et parvipriviiatis licencia, nedura ad illam novam cnidelitatis sevicicm manus extendendo, quam qmlibet fidelis actenus cog^itare horrebat vel audire verum eciam pavidi el vecordes redditi et in multos facti audaciores ad insolita ct aitrociora tlagicia perpc- Iranda^ de anno similiter present! malum malo accumnlando et ipso* mm malignum ac iniquissimum propositura continuantes, ut clerum ipsum linaliter extinguerent et ecclesie ipsius libertatera deprimerent in die beatissime Margarethe virginis et martiris de mense |ulii anni preseniis, qua exteris eciam et ceteris ex regalibus privilegiis ni^i- dinarum tempore ibidem asvete habitarum pax datur et status, tran- quillilas omnibus servatur, ymmo quietudo criminosis iUibata, ipsam ecclesiam nostram et clemm nostrum replendo amaritudine populus suus ymmo certe nunc non suus, quia quos ius spirituale dedit in proprios, laycalis reddit iniuria alienos^ insurgentes in matrem filii, a pastoribus oves oberantes, iniuria superiorum suonira iniuriosi subiecti, saihane satellites, desudantes rursum videlicet cives illi ni- mium inctviliter de dicto monte Grecensi prope Zagrabiam sue prorsus immemores saluti, adhuc manu ipsorum extenta ad rapinam et in- stantis continuitate vexacionis sic matris honoribus onerosi, quod sibi sint oneri, ancillantes matrem ipsam eorum, ut non vocentur lilii libere sed ancille, simili modo in unum adunati, habito inter se iterum eorum odioso malignandi consilio ac in malis plus soluto* more iterum predonico et asveto innocentura sanguinem sicientes, manu ipsorum armata et sacrilega, de ipsa sacrilega civitate in capi- tulares areas descendentes ad pulsum campane ipsorum similiter maioris ad curias dominorum canonicorura nequiter declinarunt, domos subintrando eorumdem^ quarum quasdam rebus et bonis omnibus inibi repertis et existentibus, confractis hostiis domorum eorumdem ac apertis omntno spoliarunt et secum in predam ausportarunt Ht ipsi rugientes belue ac bcstie indomate secundum quod facere con- sveverunt personas plurimas ecclesiasticas et seculares usque mortis interitum vulneribus diris sauciarunt^ gravibusque et diversis plurima homicidia perpetrantes, quorum sanguis de terra ad celum clamat nimirum pro vindicta, clericosque et presbiteros, quorum domos eciam confringendo, sic ut prefertur, subintrarunt, ruptis similiter hostiis eorumdem rebus infinitis spoliarunt et libris, novis quoque ct exquisitis suppliciis ac lormentis enormiter irrecuperabiliter ac inliU- maniter et semper usque sanguinis etfusionem, quos habere potuerunl.

Doc. J2. — An, 1422.

35

ipsorum cnidelitate et rnanuum suarum violentarum ac sacrileganim mieccione vulneribus affecerunt et postrcmo, modo simili, in ipsam zagrabiensem ecclesiam sponsam nostram, matrera ipsorum, huiusmodi sepissimis iniuriis ipsorum ac inpulsibus hostilibus lascesilam medu- litus et tot cnormibus collisam jacturis, ut hostes eius efOcaciter modo facti, alias can ipsius ac vicini et qui ipsius suxerunt ubera ab ilia sepius lactis refecti dulcedine. quique fecundati per ipsam amplius grandium ubertate bonorum eam amaritudinis calicem proch dolor degustari compellendo, pluribus sagittis emissis et hostiliter ob et iiipugnando subintrare et curiam nostram episcopalem fortiter inpe- tere conati sunt atque ausi, et eandem utique subiatrando confre- glssent et spoliassent, si nutu divino et sufragiis sanctorum, quorum inibi sacre requiescunt reliquie, eorum ausus sacrilegi et conatus in- portune et opportune non fuissent cicius propulsali; tandemque ipsi sic repulsi et in maligno ipsorum proposito inpediti et eiecti instan- tissime ad pulsum similiter campane ipsorum predicte validissimosque clamores, latratus, ut canes, vispiliones ebriosi, publice huiusmodi verba clamantes: audacter et cito festinate in presbiteros raaledictos et clericos, predam toUite, capite, vulnerate, interlicite, delinete, libros, calices et paramenta ecclesie sancti Stephani et canonicorum eiusdem rapite ac loUite et vobiscura ausportattf; dividamus spolia, eorum rebus nostras edes impkamus, quibus ut alias aniraum principis terrc ac nostri dominii simplicem et insontem iterum nunc placemus san- guine innocentum et occisorum plateas suas et eonim purpurando, et plures ex eisdem verberando acrlter et detinendo. Multaque mala inaudita yramo piarum aurium offensiva committendo et plurimum scandalosa, ([ue nequeunt facile nee possint ad plenum ob sui proli- xitatem brevi stilo exarari, se no vis sentenciis iterum sacrorum ca- nonum in tales scripto jure promulgatis inpHcantes, Quapropter de ipso amaritudinis calice non merito bibentes, quo ipse sacrilegus po- pulus nostri in absencia tanla infinita mala perpetravit, ut dum nobis de regiis serviciis redeuntibus, ibL plus desolacionis audivimus et fide oculata vidimus ubi plus solacii sperabamus; et dum christiani no- inis vocabulo insignitos, sic in profundum malorum fesiinare con- bpicimus, quos nos Christo lucrifacere sperabamus. Adtendentesque, quod in tali bus nee ordinl nee ofi^cio parcitur, nee etali aut certe dignitati defertur, ubi per facilitatem venie tanta nocendi potestate ad iniquos transfusa, super sortem justorum inpune virga extenditur peccatorum, nervus discipline obrumpitur, rectitudinis judicium pe- nilus religatur, justicie partes totaliter proscribuntur, negligilur pius pater, qui lollerat, ymmo si nimis expectat, contempnitur Justus do-

3«>

Doc, J2, — An, 1422.

minus justiciam semper diligens et judicans equitatem, si videlicet taiia conniventibus oculis relinquuntur inpunila, propter quod dignitas ordinis clericalis non tantuin in minoribus sed eciani in maioribus oontemptui exponitur atque morti, conteruntur velut vasa testea filii Syon incliti et sicul oves ad occisionem ducuntur ab impiis ccclesie filii et prelati quos, ut prcfertur, dei filius custodcs constituit liuius* modi sponse sue ac in quibus se honorari precipit, nee contempni> pupillam eciam ocuU tangi prohibens in eisdem* Quura utique si rec- tissima dei judicia et eius justicia perpenduntur, hec non licuerunt pro cerlo si decus magnificum consideratur ecclesiasticarum perso- narum et ecclesie status non decuit, si utililas et felicitas patrie no- telur, id non erat expediens, omnino maxime hits diebus et terapo- ribus inpacatis, nunquam in talibus adherebit lingua palato, nunquam silencio hominum labia conticescent, nunquam vox hominum exalta- bilur inde, alias quasi tuba, ut buic crudeli populo sua scelera nun- cientur. O ingratitudinis dampnale vicium, res inquam ingrata, superis et terrenis infesta, heu deo et hominibus molesta res utique qua lex humane nature confunditur^ cum sic filii in matrem et spiriluales patres seviunl inmaniter, quod iUorum gladius istorum animas reli- gata filiali devocione penelravit. Et ne horum tacitumitas nobis tantam communicaret offensam, licet de omnibus et singulis supradictis el quolibet predictorum plenam et suflicientem habuerimus informa- cioncra per litteras autenticas, instrumenta publica et alia legittima documenla, nobisque alias per facti evidenciam publicam et ipsius consiarent evidentem notorietatem, cum nulla possint tergiversacione celari, maxime cum tota patria presens et vicina de hiis eciam clament et doleant airectantcr; tamen juris ordinem servare cupientes in premissis, ac micius procedere contra eos, cum sit rigori juns propter severitatem aliquando delrahendum iuxta legittimas sane- clones et eciam ne nimium propere et exhorbitanter procedere vide- remur, quamquam tarn a jure quam hominibus alias sint et existant, ymmo sunt el existunt de present! diversis excommunicacionum, ag- gravacionum, reaggravacionum et interdict! sentenciis tarn in specie quam in genere innodati et eciam irreliti jamque a pluribus annis, mens! bus et diebus, nos ex officio nostro nobis incumbente, cupientes huiusmodi scandalis obviarc, eosdem cives, populos, judices, juratos^ incolas, homines et illara communitalem sacrilegam per certi tenons litteras nostras in forma debiras et consvetas per cerlos execulores nosiros ecclesianim rectores et plebanos, viros discretos et hones tos, in eisdem litteris nostris ad hoc specialiter deputatos, patcrne fecimus requiri Ct eciam monerl dilijzcntei, ut in cerlis tci minis diver^is a»^

Dae, J3, — Af$, 1422,

37

diebus in eisdem litteris nostris eisdcm prefixis et sufficienter ex- pressis coram nobis legittime comparendo, nos de absolucionibus eorum, si quas haberent a pristinis sentenciis tarn juris canonici quam ecLam dicti domini Johannis quondam zagrabiensis episcopi, prede- cessoiis nostri, et alias de et super eisdem senlenciis pretextu prions invasionis dominorum de capitulo, pre ben da riorum et clericonim predictonim et combustionis pristine superius lacius expressis, latis in eosdem tarn in specie, quam in genere vel alias quoquomodo vel eciam promulgalis ipsis datis, factis desuper et concessis ac satisfac- cionibus similiter que de jure requiruntur superinde prefatis dorainis de capitulo et pro premissis et quolibet preroissorum ac aliis quorum interest inpensis et exkibitis plene et sufficienter informarent et pro ipsorum animanim salute edocerent evidenter el signanter in quodam alio termino certo uUeriori, similibus litteris nostris eisdem sufficienter prefixo, coram nobis comparerent legittime vel per suos responsales de el super omnibus aliis premissis contra prefatam ecclesiam nostrara nee non eosdem dominos de capitulo, prebendarios ac clerum nostrum jam de novo, ut premiititur, nequitcr pcrpetratis, nobis, qui huius- modi corumdem iniuri.is nostras reputavimus et reputamus ac eisdem plenariam aut saltern competentera saiisfaccionom impendercnt, fa- cerent et eciam exhiberent, sibique de debite absolucionis beneficio providcrent eciam quo ad plenum vel causam seu causas, si quas forte haberent racionabiles; quare premissa omnia et singula sic fieri ft facere, signanter quare de novo sentencias ante latas in tales et promulgatas incidisse dampnabiliter declarari et alias similiter de novo tarn in specie quam in genere excommunicari in scriptis ac suspendi et ipsorum sacrilega communitas ac ipsi omnes in genere seu ipsorum ci vitas pretensa firmissirao ecclesiaatico subici interdicto non debercnt alegaturi, dicturi, excepturi et deducturi verbo aut in scriptis, citari feciraus et in nostri presenciam legittime evocari. Qui- busquidem terminis advenientibus et sese sequenlibus nee per se nee per legittiraos responsales aut nuncios curarunt comparere, ymmo consvete rebellionis calcaneum ipsorum ac stimulum inobediencie contra nos erigentcs, coram nobis contumaciter neglexerunt, prout hodie contradicunt, comparere. Unde nos pro tribunali sedentes et solum deum pre oculis habentes in quolibet terminorum predictorum in et ob contumaciam eorum ac rebellionem publicas et manifestas similiter ex officio nostro nobis incumbent! supradicto, dictorum do- minorum et ccclesie iniurias ac enormes offensas nostras reputantes ad nostri et ecclesie nostre predicte syndici seu procuratoris legittimi instanciam eosdem cives, hospites^ populos, incolas, homines, judices

3«

Dae. J2. — An. 7^22,

et juralos et quemlil)et de per se nominanter ac in specie excom- municacionis late juris seu canonum ac ipsam sacrilegara communi- tatem ipsorum seu civitatera cum eorum suburbiis ac ipsos homines in genere propter premissa et quodlibet premissorum firmissimi ec- clesiastici interdicti sentencias atque penas declaravimus et tenore presenciura declararaus dampnabiliter incidisse et eciam subiacere, ymroo quemlibet ipsorum in solidum et de per se ac alias nomi- nanter et in specie excommunicaraus et dictam ipsorum sacrilegam communitatem seu civitatem, si dici meretur, atque locum montis Grccensis cum dictis ipsorum suburbiis ecclesiastico iinnissimo inter- dicto subicimus in hiis scriptis ; eosdem eciam cl quemlibet ipsorum tarn in specie similiter quam in genere omnibtts feudis» terris, prediis, pratis, agris, vineis, domibus, areis, nemoribus, curiis, beneficiis ac offidis et quibuslibet aliis bonis, rebusque mobilibus et immobilibus, que et quas ipsi aut alter ipsorum a dicta ecclesia nostra zagrabiensi dinoscitur quomodoUbet obtinere privantes et nichilominus privatos eisdem et exutos, excommunicatosque et dictam sacrilegam civitatis communitatem et eius locum cum suburbiis suis quibuslibet inter- dicto et ecclesiastico firmissirao inlerdicto subactis et supositis denun- ciamus similiter in hiis scriptis; filios ipsorum usque ad quartam generacionem in presenti ecclesia nostra ad gradus, ordines sacros aut aliquas dignilates, beneficia, officia, feuda, aut predia decerncntes et volentes minime posse aut dcbere in posterum promo veri, nee posse el valere aliqualitcr pronunciantes, quosque de premissis omnibus et singulis nobis, dicte ecclesie nostre, eisque dominis de capitulo, pre- bendariis atque clero per eosdem fuerit realiler satisfactum. Et super hiis omnibus cum eisdem et cum quoiibet ipsorum sufficienter fuerit dispensatum, quoniam jure cavetur expresse^ quod contra molientes Christi ministros extinguere ac contra incendiarios, violatores eccle- siarum, raptores seu eciam invasores pessonarum et rerum ecclesia- sticarum et alios publicos depopulatores ac latrones est taliter pro- cedendum et talis eis pena seu castigacio infligenda, quod ipsl metu pene st non amore divino inducii vel retracti a similibus de cetero abstineant, desistant et eciam Unaliter resipiscant, aliisque stmilia presumentibus , eorum castigacio transeat in exeraplum. Quocirca vobis omnibus et singulis supradictis in virtute sancte obediencie et sub excommunicacionis pena, quam in vos et quemlibet vestrum, trium dierum canonica monicione premissa, fcrimus in hiis scriptis, nisi feceritis quod mandamus, districtc precipiendo mandamus, quatenus mox visis et receptis presentibus, et postquam super hoc fueritis re- quisiti seu alter Testrum requisltus, prefatos cives, populos, hospites.

Dqc, J2. — Art. 1422,

39

incolas, judices, XII, juratos, nee non homines, communitatemque sa- crilegam et locum dicte civitatis firmissimo ecclesiastico interdicto cum suis suburbiis subactls et subpositis» subiectosque et subpositos in genere excommunicatosque maiori excoramunicacione, juris et hominis et inhabilitatos ac ita privates quemlibet ipsorum et nominanter ac in specie et signanter: Chonum de Florencia, judicem de present!, Michaelem Sebastiani, Johannem Bohemum, Johannem Zygeth, Jo- hanncm Hungarum, Vrbanum Krapchewych, alias judices, Anthonium de Florencia prope portam, utrumque Fabianum, litteratos, Georgium sartorem, Iwanum^ Paulum, Benedictum, Gregorium et Briccium, fratres, dictos Hudostyh, Johannem Peronis, Georgium de Modnissio, Valenlinum Gobech, duos familiares jacobi castellani, Andrcam Petri Safar, Ladislaum aunfabrum, jMathiam scolasticum, Stcphanum Ra- karycb, Jacobum Popowych, Demetrium Rosowych, Wlfgangum lapi- cidam, parlerium condam, Gregorium de Bethowya, Johannem Kneht, Thomam sutorem. Andream Zw^iych, Dominicum, Paulum, fratres, ac Nicolaum et Andream Bogdanych eorumque complices et fautores, accensis candelis demumque extinctis et in terram proiectis, pulsa- lisque campanis in ecclesiis vestris ac monasteriis et capellis publice et in ambonibus denuncietis el denunciari facialis in signum perver- sitatis ipsorum singulis diebus dominicis et iestivis, precipue tamen vos tres capellani sive rectores capelle sancti Marci ewangeliste dtcle pretense civitatis et montis Grecensis et quilibet vestrum effective, inhibentes vobis expresse sub simili et incarceracionts ac privacionis officii et benelicii penis et quibuslibet alits ne in dicta sacrilega civi- tate aut coram ipso populo seu sacrilega communitate sive loco ipsorum aut quibuslibet aliis ubi el in quibus moram traxerint, pcrtransierint et quamdiu ibi manserint continuo ac demum per triduum post eorum ab inde rccessum vel coram ipsis excommunicatis divina officia cele- brare aut pocius prophanare quoquomodo presummatts aut ceteri presumant, nee alia queque jura ecclesiastica exercere ibidem et coram eis ac eisdem rainistrare demptis dumtaxat, que de jure talibus per- mittuntur ipsis, iirmissimum el continuum ecc tesiasticum predictum observantes interdictum, cessando quoque interim et semper penitus a divinis, monenles preterea oranes et singulos alios Christi lldeles, sexus utriusque homines, quos et nos et quemlibet ipsorum tcnore prcsenciura primo, secundo, tercio et eciam peremptoiie requirimus et monemus eisque et cuilibet ipsorum in virtulc sancte obediencie et sub excoramunicacionis pena, quam in contrafacientes trium dierum canontca monicione premissa ferimus eciam in hiis scriptis, districte precipientes mandantes et inhibentes ne sic excommunicatis vel inter-

40

Doc. J2. — An, 14.22,

dictis in loquendo, vendendo, emendo, conversando, coraedendo, bi- bendo, molendo, coquendo, serviendo, ignem vel aquam eis vel altcri ipsonim dando vel aliquid solacii exhibendo seu alio quoyis humano commercio communicent quomodolibel comrounicare presuraani et alter ipsorum prcsumas, illis dumtaxal demptis^ qui et que excipiuntur a jure, alioquin huiusmodi ipsis excommunicatis et interdictis contuma- citer communicantes eciam excommunicamus nominanter et in specie ac quemlibet ipsonim eciam in hiis scripUs, precipien tes eciam talem una cum eisdem a Christi fidelibus universis arcius evitari, ab inde non cessantes, donee aliud a nobis habuerint in mandatis superinde et iidem sacrilegi excommunicati et interdict! ad cor reversi debite absolucionis benelicium meruerint obiinere et dictis enor miter et multipliciter lesis satisfaciant de premissis quoad plenum, nos de presencium execucione reddentes cerciores per litteras vestras auten* ticas aut publica instrumenta. In quorum omnium et singulorum Iidem ac testimonium premissorum presentes litteras nostras huius- modi processum nostrum in se contlnentes per discretum virum ma- gistrum Michaelem de vico Lalinorum, notarium seu scribam nostrum publicum infrascriptum, subscribi et publicari mandamus nostrique pontilicalis et autentici sigilli iussimus appensione communirL Datum et actum Chasme, nostre zagrabiensis diocesis, in curia seu domo ha- bitacionis nostre et nostro episcopali pallacio domus eiusdem, die lune, septima mensis septembris sub anno incarnaclonis dominice millesimo quadringentesimo vicesimo secundo, indiccione XV, hora tercianim vel quasi. Nobis inibi pcrsonaliter ad huiusmodi et alia jura reddenda sedentibus pro tribunali, Presentibus honorabilibus viris dorainis De- metrio Tlioma de Garyg, altero Thoma plebano in Iwanych et Ja- cobo Longo canonicis et presbiteris prebendatis ecclesic nostre colle* giate sancti Spiritus chasmensis, nee non Nicolao dicto Praudycb, si- militer notario publico, nobilibus viris Thoma, vicario nostro tempo- ral! et . . dicto Hyersperger aliisque quam pluribus fidedignis lestibus ad premissa vocatis specialiter et rogatis, Ponlificatus vero sanctissimi in Christo patrts et domini nostri, doraini Martini, divina providencia pape quinti, anno ipsius quinto. Si^tun

DOtftHt.

Et ego Michael Blasii de vico Latinorum prope Zagrabiam, clcricus zagrabiensis , publicus imperiali auctoritate notarius, quia premissis omnibus et singulis dum sic, ut premittitur, agercntur et fierent unacum prenolatis testibus presens interfui , eaquc omnia et singula sic fieri vidi et audivi, ideoque hoc presens publicum

J>^^c. jj. — An. 1422,

instrumentum per alium fideliter scriptum, licet aliis pro tunc ccrtis me occupato negociis arduissimis, exinde confeci, publicavi, subscripsi et XXL banc formara publicam redegi, signoque et nomine ac subscrip- cionc meis solilis et consvetis unacum appensione sigilli reverendi in Christo patris domini Jobannis episcopi zagrabiensis suprascripti diligentissime consignavi rogatus et requisitiis in fidem et testimonium omnium et singulorom premissorum.

Originale doplei^ in membrana, A toTxa, rubri et aibi coloriis a]ipciidel sigillum. In arcli. ven. Capit, xagrab. Act. Capit. ant. fasc. 6. Kr 21.

83.

Anno J 422, 7. decembris. Posonil

Sigismundus rex Shwoniae bano mandate ut suo ftomuic ctvcs ^agrab tenses

defemiat,

Coiumissio propria domim regis. Sigisraundus dei gracia Romanorum rex, semper augustus, ac Ilungarie, Bobemie, Dalmacie, Croacie etc, rex, Fideli nostro magni- fico reg:iii Sclauonie bano vel ipsius vicebano salutem et graciam. Cum nos judices, juratos, universosque civcs, hospites et incolas nostrc civitatis Zagrabiensis simul cum universis bereditatibus, rebusque et bonis ipsorum quibuslibet, justis utpula el legittimis, in nostram regiam recepimus proteccionem et tutelara spccialem, viteque nostre maiestatis et persone nostre commissimus tuicionem, igitur fidelitali vestre firmiter precipientes mandamus, quatenus prefatos judicem, juratos ac universes cives, bospites et incolas nostre civitatis Zagra- bien$i$ simul cum pretactis universis bereditatibus, rebusque et bonis ipsorum quibusvis justis, ut prefertur, et legitimis contra quosHbet illegitimos impetitores, ipsos sine juris tramile inquietare volentes» protegere, tueri, defensare et indempniter manutere ac conservare auctoritate nostra regia vobis la hac parte attributa (barum serie) mediante, Secus facere non ausuri in premissis. Presentes quoque post earum lecturam reddi juberaus presentanii. Datum Posonii in vigilia fcsti Concepcionis virginis gloriose. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo vigesimo secundo. Regnorum nostrorura anno Hungarie etc. XXXV L Romanorum iredecimo et Bobemie tercio.

On^inale ia chnrta sJit exesum. In mnr^itie inferiori imprcsfum c»t ligillam. In arcbiv. lib reg. civ. zagmb.

43

Dm, J4. — An. 142J.

34.

Anno 1433, 16. JuntL Zagmbiae.

Commumtas cmi month Grtunsis €<ftam cenutatu zagrabknsi de quit^us- tiam sua poss^sswmbus a Sij^hmunth re^^e nobilibus de Mcdvtd ei Sused

condonatis recusat.

Nos Georgius et Barlholomeus comites zagrabienses ac judicea nobilium eiusdem comilatus. Memorie coniinendanius per prescntes, quod nobis in octavls fcsti Penthecostes in sede nostra judiclaria pro faciendo causantibus moderalivo judicio iinacum regni nobilibus se- dentibus, discretus vir dominus Blasius plebanus ecclesie sancti Marct in civitate montis Grecensis de juxta Zagrabiam constructc ac civis de eadem, nostrum et dictorum regni nobilium judiciarium adiens conspeclum in sua ac judicis, juratorum et universorum civium . . . eiusdem civitatis personis, nobis per modum protestacionis et inhibi- cionis significare curavit, quomodo serenissimus princeps dominus Sigismundus dei gracia Romanorum rex, semper augustus, ac Ilungarie, Bobemie, Dalmacie, Croacie etc. rex, dominus noster naiuralis, posses- siones eorumdem civium et communitatis: Kralewch, Kobilyak, Zwy- blya, Narth, Novakouch alias Cerya vocatas, prope Bosyakow habitas ; item Villas seu possessiones Dedichi, Bythek, Nouaczi et ceteras omnes possessiones eidem civitati et eiusdem civibus per divos reges Hun- garie graciose datas et perpetuatas reverendo in Christo patri domino Johanni episcopo modemo zagrabiensi ac Rodolpbo, filiis Rodolphi de Alben et de Medwewar; item possessiones seu villas eorumdem civium et communitatis Petrowina, Hrascbya et Silyakouina nuncu- patas, ultra ftuviura Zawe situatas, nobilibus viris Ladislao, tllio Ni- colai Thoth et Johanni, filio Laurencii, similiter Thoth de Zumzedwar ab ipsis civibus et communiiate alienando, dedisset, donasset et per peluo contulisset in preiudicium universitatis dictorum civium et dampnum valde magnum. Unde facta huiusmodi protestacione prefatus dominus Blasius plebanus suo et norainibus, quibus supra, prenotatum dominum nostrum Sigismundum regem ab huiusmodi donacione, col- lacione et perpetuacione predictarum possessionum et villarum ac cunctarum periinenciarum earumdcm, memoratos vero dominum Jo- hannem episcopum ac Rodolphum, fiUos Rodolphi, nccnon Ladislaum et Johannem Thoth ab occupacione, detencione, usurpacione et alia quavis causa ad se recepcione ac usuum, fructuura et quarumlibet utilitatum earumdem percepcione et percipifaccione, aliosque quosllbet se in dominium ipsarum possessionum ac villarum et periinenciarum

B&c. 35. —

^423,

43

earumdem omnium, quovis modo aut quesilo colore seu ingenio, in- tromissiotie factis vel fiendis probibult conlradicendo et contradixil inhibendo coram nobis testimonio presencium medianle. Datum Za- grabie acdeciroo die octa varum predictarum. Anno doraini millesimo quadringentesimo vigesimo tercio.

Origioale in cliarta, A tergo vvstigta Irium sigiUorum. In arch lib. teg. civil, lapriib,

35.

Anno t423» 16. JuniL Zigrabioe. CommuniUJS cw'tt. mantis (Jreceftsis coram comitatu zagrahiensi rtcusat^ nc Johdfuus tpncopm et Rudoiphus^ tins frattr^ fioiiUes tk Alben^ ex qm-- biiSiiam communitatis posstssionibus ^ qu^s ////> rex dona ccssit, fruc-

tum capittnt,

Nos Georgius et Bartholomeus comites zagrabienses ac judices iobilium comitatus eiusdem. Memorie comraendamus per presentes, quod nobis in octavis festi Penlhecostes unacum nobilibus regni in sede nostra judiciaria pro fadendo moderativo judicio causantibus se- dentibusi providus vir Andreas, filius Nicolai de 2winaria, condam judex et nunc ciiris ciirUatis loontis Grecensis de juxta Zagrabiam in personis judicis, juratorum et universorum civium ac tocius commu- nitatis predicte civitatis cum procuratoriis Utleris ipsius communi- tatis ad nostrara veniendo presenciam nobis et eisdem regni nobilibus per modum protestacionis el inhibicionis significare curavit in hunc raodum: quod prout ipsi percepissent rcverendus in Christo pater dominus Johannes episcopus zagrabiensis» summusque cancellarius re- galls et reginalis maiestatum, unacum nobtli viro Rodolpho» filio Kodolphi fratre suo uterino de Alben et de Medwewar, quasdam pos- sessiODcs heredilarias ipsorura civium et tocius communitatis Kralewch, Kobylyak, Zwyblya, Narth et Nouakowch alias Cherya prope Bo- syakow vocatas, habitas et existentes dudum et nuperime ab ipsis indcbile ablatas, de consensu, ut dicitur, domini nostri regis, super ecclestam sancti Stephani regis et quoddam altarc. pro animabas olim domini Eberhardi episcopi loci predicti ct magnifici viri Johannis fratrum ipsorum perpetue legavissent, donassent et contulissent possi- dendas et lenendas in preiudicium ipsorum civium et communitatis valde magnum. Unde facta huiusmodi protestacione idem Andreas nominibus et auctoritate procuratoria sepefatorum civium et commu- ntt3tis« annotatos dominum Johannem episcopum et Rodolphum a le- gacione, donaciooe et collacione predictarum possessionum superius

44 ^^^- 3^' 37' - ^^- ^4^3'

nominatarum et earum pertinenciarum, dotninos vero canonicos et quosvis rectorcs seu altaristas predicte ecclesie zagrabiensis et quos- libet alios easdem ad se recepcione, occupacione, detcncione, usuumque fnictuura et quaniralibet utilitatum earumdem percepcione et perci- pifaccione, ipsumque dominum nostrum regem ab huiusmodi et a tali possessionarie legacionis, donacionis et coUacionis consensu pariter et assensu factis vel fiendis prohibuit contradicendo et contradixit inhi- bendo coram nobis testiraonio presencium mediante. Datum Zagrabie sedecimo die termini prenotati. Anno domini millesimo quadringen- tesimo vigesimo tercio.

Originale in charta. A tergo vestigia trium sigillonim. In archiv. incl. Acad. Sclent. Slavor. meridional.

36.

Anno 1423, mense octobri.

Georglus canonicus zagrabiensis nomine capituli in octavis sancti Michaelis coram Matheo de Paloch judice curie, produxit litteras chasmenses contra civitatem inquisitorias, quod annis aliquot preter- lapsis certas terras, precipue terram Bobichan juxta Zavam prope Jarun existentem capituli, cives usurpassent, et quod, licet Joannes episcopus zagrabiensis causam banc intercipiendo quodammodo se- dasset et partibus silentium usque ad finalem causae decisionem in- dixisset sub poena amissionis causae, tamen cives terras, et praecipue Bobichan in majori parte quam prius de novo occupassent; item curias domuum Michaelis doctoris, Nicolai de Cilia, Stephani hospi- talis, canonicorum zagrabiensium ac Mathiae pracbendarii suffodissent et fluvium Chirkvenik de suo cursu per idem fossatum fluere per- misissent, qui tamen citati, non comparent.

Georg. Marcelovid: Regesta diplom. aliorumque monument. In biblioth. arch idioece sis.

37.

Anno 1423, 23. novembris. Krapinae. Hermanns, CiUae comes et Slavoniae banus, de causa, quam communitas in Michaekm, Petri pellificis filium, agehat, regem certitiorem reddit.

Serenissime princeps et domine, domine generosissime, cum sui

recommend acione obsequiorum prona Pridem nostri in pre-

sencia constitutus providus Georgius, civis de Buccaro, incola et homo magn(ifici domini) comitis Friderici, michi significare curavit, quo- modo ipse a quodam Michaele, filio Petri, cive civitatis vestre z(a-

2?iv. J7. — An. 142J,

45

grabiensis pro) sexaginta iloreais in Venedis se debitorem constituisset principalctn, pro quaquidem tlorcBonim summa ipsura reelimere et inderapnem re{cldere) recusaret, supplicans exinde pro assecucione dcbili sibi iusticie compleraentum cum instanti minislrare. Et quia dictus Michael civilatensis prefate civitatis extilerat, ideo causara ipsam iudici et juratis iamfate zagrabiensis civitatis, lege ipsorum et regTii consvetudine solita requirenle, audiendam, decidendam et fine delvito terminandam altencius commisi, Q>ua commissione facta, ipsi iudex el iurati in causa procedenies, quandam diffinitivam pro dicto Georgio, cl contra ipsum Michaelem sentenciam tuleruni, a qua qui- dem senlencia per prefatum Michaelem iuxta consvetudinem pretacte civitatis ad seniores fuit illico appel latum, Quiquidem processum cause huiusmodi discucicndo, riraanies sentenciam, ut premiltiiur, latam, confirmarunt. Annotatus vero Michael, senciens se exinde gra- vatura, ad nostri presenciara, ut magislrum Ihavarnicorum, in appcl- lacionis dilTugium melioris huiusmodi cause pro discussione ulterius prorupit. Tandem mentis cause huiusmodi ponderalis eiusmodi appella- cionis discussionem sub magistro vestro Ihavamicorum, racione previa, diffiniendam duxi commitendam. Qui demum dc proborum et provi- dorum virorum, ut accepimus, consilio, dictum appellacionis negocium discuciendo diflinivit, eo modo, ut prenotati cives capitulo zagrabiensi. vestre maiestatis in persona, per singula enarrando clariusdeduxerint pro quo michi non videtur fore necesse ipsos indices ac iuratos ad vestram celsitudinem ob hoc vocatos, vestre maiestatis graciam visi- lare, cum ipse Georgius non sit Venetus ncc ipsi iudex et iurati ad ipsorum Venetorum inslanciara» ut prenarratus Michael exposuil, scd ad meam solummodo commissionem causa in huiusmodi processe- mnt Quare domine generosissime, vestre serenitati duxi obnixius supplicandum, quatenus ipsa sepefatos iudicem et iuratos ab huius- modi comparicione dignetur mei intuitu generosius supportare, ipsa quoque in et super premissis pertranseat incommota, quia ipsa, nostra huiusmodi iuxta scripts, nccnon mei ad complacenciam, vestram vi- sitare graciam, hac vice distulerunt; sed si celsitudo vestra eos facto ab huiusmodi nollet habere supportatos, ipsi graciam vestram visi- tarc sunt parati, eidem in omnibus semper humilime complacendo. Datum Krappine, feria tercia ante Katherine. Anno millesimo qua- dringcntesimo vigcsimo tercio.

E (raii<;umpto (Tipituli £ignab« de anno 1424. 14, jaauAni. Iji archiv. \\h rrp» civit, Kagmb,

46 Doc. 38. — An. 142J.

38.

Anno 1423, 3. decembris. Albae. Communitas civit, tnontis Grecensis coram capitulo albensi recusal, ne Jo- hannes episcopus et Rudolphus^ eius f rater, nobiles de Alben, ex quibusdam communitath possessionibus, quas Hits rex dono cessit, fructum capiant.

Nos capitulum ecclesie Albensis. Memorie commendamus, quod Farcasius, filius Egidii, nobilis Clokuch, civis civitatis monlis Gre- censis de Zagrabia, in suo, universonimque civium sen hospitum dicte civitatis zagrabiensis, coram nobis personaliter constitutus, per modum protestacionis et prohibicionis nobis significando narravit, quomodo serenissimus princeps dominus Sigismundus, dei gracia Ro- manorum rex, semper augustus, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacic etc. rex, dominus noster naturalis, possesiones eorumdem civium et civitatis Kralewch, Kobilyak, Zwiblya, pariter Nouakouch aliter Cerja vocatas prope Bosyakovo sitas, item villas seu posses- siones Dedychi, Bylhek, Chernomerchy et ceteras eius possessiones eiusdem civitati et eiusdem civibus per plures reges Hungarie gra- ciose datas et perpetuatas, reverendissimo in Christo patri, domino Johanni, episcopo moderno zagrabiensi ac Rudolpho, filiis Rudolphi de Alben et de Medwewar; item possessiones seu villas eorumdem civium et civitatis: Petrowyna, Hrascha et Silyakowina nuncupatas, ultra fluvium Zawe situatas, nobilibus viris Ladislao, filio Simonis Thoth et Johanni, filio Laurencii similiter Thoth de Zomzedwar ab ipsis civibus et communitate alienando, dedisset, donasset et perpetuo contulisset in preiudicium universitatis predictorum civium et dam- num valde magnum. Unde facta gravi protestacione prefatus Farca- sius suo et nominibus, quibus supra, prenotatum dominum nostrum Sigismundum regem ab huiusmodi donacione, coUacione et perpetua- cione prcdictarum possessionum et villarum ac cunctarum pertinen- ciarum earumdem, memoratos viros dominum Johannem episcopum ac Rudolphum, filium Rudolphi, immo Ladislaum et Johannem Thoth ab occupacione, detencione, usurpacione et alia quavis causa ad se recepcione ac usuum, fructuum et quarumlibet utilitalum earumdem percepcione et percipifaccione, aliosque quoslibet seu in dominium ipsarum possessionum ac villarum et pertinenciarum earumdem, omni et quovismodo aut quesilo colore seu ingenio intromissione, factis vel fiendis, prohibuit contradicendo et contradixit inhibendo coram nobis testimonio presencium mediante. Datum feria sexta proxima post festum beati Andree apostoli. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo vigesimo tercio.

£ copia simplici. In archiv. archiepp. zagrab.

Doc. jp. 40. — An. 1424. — 1425. 47

39.

Anno 1424, 14. jannarii. Zagrabiae.

Capitulutn zagrab. eccL litteras Hermani, comitis Ciieae et bant, quibus

de causa, quam cammunttas in Michaeltni, Petri pellificis filium, agebat,

regetn certitiorem reddit, transummit,

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Meraorie commendamus per presentes, quod viri providi et honesti, Michael, filius Symonis, iudex et iurali cives civitatis montis Grecensis ad nostrara personaliter ve- niendo presenciam, exhibucrunt nobis quasdam litteras spectabilis et magnifici domini Hermanni, Cylie, Zagorieque comitis ac regni Scla- uonie bani serenissimo principi et domino, domino Sigisraundo dei gracia Romanorum regi, semper augusto, ac Hungarie, Dalmacie, Cro- acie etc. regi, domino nostro naturali pro parte siquidem prefatorum iudicis et iuratorum civium, contra Michaelem filium Petri, pelli(fi)cem, civem dicte civitatis montis Grecensis loquentes et directas ......

suo roanuscripto solito consignatas, petentes nos cum instancia ut easdem de verbo ad verbum (transcribi faceremus et tenorem) earum- dem presentibus inseri et sigillo nostro consignari faciendo, eisdem dare dignaremur. (Quarum tenor per omnia talis est): (vide Doc. 36. de anno 1423, 23. novembris). Nos igitur peticionibus eorumdem iudicis et iuratorum, justis utputa et juris consonis annuentes, pertaxatas litteras ipsius domini Hermanni bani de verbo ad verbum transcribi et tran- summi, transcriptum et transsuraptum earumdem presentibus litteris nostris inseri et sigillo nostro consignari faciendo, eisdem iudici et iuratis uberiorem ad cautelam duximus concedendas. Datum feria sexta proxima post octavam Epiphaniarum domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo vigesimo quarto.

Originale in charta, parum attritum, a tergo vestigium capitularis sigilli. In archiv. lib. reg. civit. zagrabiensis

40.

Anno 1425 Commufiiids civitatis mofitis Grechensis de niercatii, industria ac securi- tate severa edicta emittit,

(Anno 1425. Tempore judicatus Andree, filii Petri). Notandum est, quod tota communitas id unanimiter decrevit, ut presens statutum per totum anni circulum firmiter ac inviolabiliter deberet permanere observandum.

48

Doc. 40. — An. 142s,

Item primo, eadem cormnunitas civitatis videlicet montis Grc- ceasis de juxta Zagrabiam statuit, ut quiUbet stacionarius seu apote- canus veras el justas meosuras ac lances nee non ulnas tarn panni quam tele tenere et servare teneatur, et si ea falsificaret, res quas vendit mercimoniales pro excessu huiusmodi perdere debeat Et quod nee pannum cum ulna tele, ncc tclam cum ulna panni mensurare presumat, et si de hoc excederet, pannum et telam aramitat.

Item, super una funta seu talento olei, non plus nisi duos de- narios pro tempore currentes lucrari possit, sub ammissione eius- dem olei.

Item, pistrices panum super unum cubulum fnimenti, non magis nisi quatlraginta denarios, furfures includendo, lucrari valeant. Ita quod quelibet earumdem fornacem habens, precellos pisiare et duodecim precellos pro uno nummo seu denario dare teneatur, que si non pi- staverit, tunc quelibet lalium in LX, denariis convincetur.

Item, quilibet sutor unum par sotularium maiorum pro merce- nariis necessariorum pro decern et octo denariis; minus autem par sotularium pro quatuordecim denariis, non carius, venderc presumat

Pro circumsuicione vero antiquorum calceonim seu sotularium non plus nisi tres denarios recipere debeat

Ubi vero sutor nova capita et subsolia sua propria uni con- siieret^ quatuordecim denarios recipiat sub ammissione sotularium predictorum.

Item, piscalores, pisces crudos in curru adducentes in domibus deponere non presummant, nisi in foro stando usque triduum vendant. Qui vero in pondere portarent, tales usque pulsum magne campane in Quadragesima, aliis autem temporibus infra meridiem, vendicioni exponere teneantur,

Pisces autem, qui remanserint ultra tempus predictum, lalibus piscibus decauus juratorum per preconem communilatis caudas am- putari facerc teneatur.

Item, venditores cancrorum, de cancris maiohbus duodecim, de minoribus vero XXIIII. pro uno denario dare teneantur et aliler fa- cientes eosdem cancros ammiliant.

Item piscatores in civitate, residentes ex ista parte fluvii Zawe, pisces sub ammissione eorumdem pisciura emere non presummant; sed ipsimet quorum sunt, eosdem inportent et inportare teneantur.

Item, penestice usque meridiem nullas res conparare debeant, ita, quod prius cives per se vel eorum homines debeant forizare. Si autem aliqua carura premissa transgrederetur, talis peneslica re per earn empta per juratos privelur.

Doc, 4.0. — An. 142$,

49

Item, nullus stacionariorum vel instttorum telam emere, nee eciam sartores usque meridiem ad revendendam eandem emere pre- sumant, sub aramissione eiusdem tele, nisi semper prius cives forizandi liberam habeant potestatem.

Item, nullus hominum tarn domesticorum quam eciam extraneO' rum avenam^ fenum et fru men turn usque meridiem ad revendendum emere presuramat, eo, quod civibus compelit juridice prius pro do- mibus eorum necessaria comparare, omnibus autem per ecs^ contra presens decretum emptis, per juratos civitatis privenlur.

Item, universi et singuli cuiuscumque ^atus et condicionis ho- mines cxistant, qui aliqua mercimonia causa vendendi in civitatcm conducerent aut eciam apporlarent, talia mercimonia non in hospicio sed in foro vendere tencantur; ubi vero in hospicio inscienter ven- dercnt, quia hospiti eorum est notum statutum civitatis^ ideo valorem rerum venditarum hospes domus debeat sublevare in eanim perdi- cione« utputa judici et juratis illius anni.

Item, lucifiguli in quoUbet foro consveto oUas et picaria pro thabematoribus vini necessaria preparando, ante se habere debeant; et ut quatuor picaria pro uno denario dare teneantur. In casu vero, quo picaria ad forum apportare non curarent» contra mandatorium statutum coramunitatis tunc ollis coram eis habitis priventur per ju- ratos clvltatis, in secundo vero maiorem penam pacientur.

Item» quilibet homo veras mensuras signo com muni latis et ju- dicis illius anni consignatas, videlicet bladorum et vinorum, puta: medium cubulum, quartale cubuU, prout lapidea mensura civitatis demonstrat, item mediam vini sea ptntam, aut quartale, justas et veras scrvare teneantur, sub ammissione rerum tunc venalium.

Item, nullus hominum in circuitu civitatis et prope ac subtus murura eiusdem civitatis terram seu argiUam fodi facere presummat^ et si qui, vel homo cuiuscumque condicionis in talibus repertus fucrit, in primo sexaginta denarios pro pena solvat, in secundo vero tres pensas et in tercio maiori pena prout in privilegio civitatis conti- netur» punietun

Item, nullus hominum spurcicias, vulgo zmety dictas, in dome scopatas nee eciam lavatoria scultellarum vel aliarum Lnmundicianim fetid arum specialiter cinerura, vulgariter parilo, et poplaihy dictorum ad plateas communes nullo modo proicere aut fundcrc presummat nee sint ausi modo aliquali. Qui autem fecerint, tales in sexaginta denariis in primo convincantur, in secundo in tribus pensis, in tercio vero maiorem penam pacientur.

4

50 Doc. 41. — An 14.25,

Item, omnes, porcos servantes, eos sub clausuris tenere debeant, ne civibus dampna faciant ipsi porci per civitatis plateas ambulantes. Si quis autem aliqucm ipsorum porcorum in suo dampno repperiendo mactaverit, tales porcos judex et jurati pro sc recipere possint, do- mino vero porci nulla solucio inpendatur.

Item, simili modo porci, qui in platea seu vico exteriori aut ubicumque in suburbio civitatis existentes, muros ipsius civitatis sub- foderent, tales porcos jurati illius anni pro judice et pro seipsis re- cipere valeant atque possint, contradiccione hospitis ipsius porci non obstante eo, quod ipse transgressor statuti communitatis est repertus.

Item, nullus omnino hominum cadavera animalium cuiusvis con- dicionis in plateas proicere nee ad pallacium regis, nee eciam extra portellam civitatis campestrera portare, conducere seu trahere aut proicere et deferre debeat modo aliquali, si quis autem contra id facere presumpserit, pro pena cum sexaginta denariis, pro perpetra- cione tali, eo quod perpetraverit solvat, et cum aliis sexaginta denariis deferat et deportet extra portam camificum ad vallem sub ponte vel extra novam portam civitatis similiter ad vallem.

Item nulla pistrix, salaria, *) penestica, circa .suam venalitatem seu forizacionem, videlicet circa panes, sal et alias res venales in foro sedens seu stans, iilare nee fusare debeat modo aliquali, eo quia per tales inmundicias, stupe seu lini, homines inficiuntur; si que ipsa- rum premissa transgressa fuerit, in primo LX. denarios, in secundo tres pensas denariorum pro pena solvat, in tercio vero rem suam venalem, quam vendit, eotunc perdat.

Item, nullus omnino hominum videlicet stacionariorum et insti- torum et aliorum quorumlibet, qui piper et oleum ac alia merci- monia ad pondus et staleram mensurare solent, ad aliam funtam seu ad aliud pondus non debet mensurare, nisi ad funtam seu pondus theuthonicalem seu theuthonicale sub perdicione talis rei mensurate et sub persolucione sex marcarum denariorum in communes usus persolvendarum, quod tota communitas unanimiter statuit et predictis statutis adjunxit.

Originale in membrana. In archiv. lib. reg. civit zagrab.

*) In originali : sala.

41.

Anno 1425, 25. martii. In Thata.

Sigismundus dat litteras ad Joannem episcopum zagrabiensem sacri Romanii imperii, suum ac reginae summum cancellarium, ac Albertum Ungh, Priorem Auranae, Dalmatiae et Croatiae banum,

Do€, 42, — Ah, 142^

51

refert capitulum conquestum, quod ci?itas plurimum inter metas ca* pitulares prope Zagrabiam a pluribus annis occupassent, et omni die ulterius serpent et occuparent; et licet id rex alias Hennano Cileae el Zagoriae comiti, Sclavoniae bano, socero suo, et quibusdam aliis nobilibus, ut metas rectificent, jussisset, id tamen pcrficerc nequivis- sent; dicit deinde se capituli tutorem et protectorem esse specialem, nee illud per quempiam gravari velle permittere, et mandat lis duobus, ut sine ultcriori lite terras controversas per antiquas metas litterarum in facie loci per partes, in certo terraino eis praetigendo, in specie monstrandarum^ reambulent.

Georgii Marcelovid: Regesta Diplomat alioramque Documentofum. Mse. in

MbliothecA ftrchidioec, zagmb.

Aimo 1 4351 2$. Julii. ZngrabUe.

Cammuniias cwitatis mantis Gncensis mcipit c^ndicionts^ quibm Johannis AWeni hani it ga turn in usum zagrabiensis monasterii s. Francisci c&Uaium est

Nos Andreas, filius Petri, judex, Caspar, Martinus, Antonius, Benedictus, Nfartinus, Dominicus, Laurencius et Georgius jurati, consi- liarii et universi cives civilatis raontis Grechensis. Memorie comraen- damus tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quod dum magnificus condam vir, dominus Johannes, filius Rodolphi, olim regni Dalmacie banus, pie memorie, in extremis vile sue laborasset, tunc ipse inter cetcras suas testamentarias legaciones et disposiciones reverendo in Christo patri domino Henrico dei et apostolice sedis gracia cpiscopo quinqueecclesiensi, tilio scilicet annotati Rodolphi, firatrt suo uterine et camali, nee non sagacibus et drcumspectis vins Joanni litterato, officiali de Rakonok et familiari reverenJi in Christo patris et domini, domini Johannis dei et apostolice sedis gracia epi- scopi ecclesie zagrabiensis ac sacri romani imperii nee non regie et reginalis sumpmi canceliarii, frairis similiter annotatorum Joannis bani et domini Henrici episcopi ecclesie prenotate^ ac naagistro Wli- kano phisicQ, civi civitatis prenotatc] commissariis et executoribus testamenti, ultimi^suTeulogu, certam pecuniarum quantitatem in eo- dem testamenlo expressatam in emendas possessiones conventui fra- trum claustralium ordinis ac ecclesie sancti Francisci confessoris in dicta Zagrabia fundate, pro remedio animc sue salutari jugitcr de- servientes legasset et dimisisset, de cuius ceriitudine plurimo eorum- dem commissariorum ipsius domini Joannis bani evidenti documento plene sumus edocU et informati, iidemque commissarii ipsius Joannis

52

Doc, 4^^^An, 14.25,

bani ab una, parte vcro ab altera providus ct circumspectus vir dominus Michael, pridem judex, filius Sebastiani, olim ipsius civitatis similiter judicis, nostrum personaliter adeuntes conspcclum, per eun- dem dominum Michaelem confessum extitit pariter et relatum in hunc modum: ut ipse quoddam roolendinum suura currcns, simul cum loco et edificiis in eodem constructis ac quad am terra arabili ipsi molendino subjacenii et atlinenti inter meatum dicti molendini et fluvium existente in territorio ct fluvio nostro inter duos flavios Matichina et Pretoka vocatos et intra loca molendinaria ac molendina nobilis viri Ladislai Szenche ab una et liberorum seu successorum condam pit)vidi et honesti viri Joannis, filii Jacobi dicti Bo lye, olim judicis, concivium videlicet nostrorum parte ab altera existens, ipsum omni juris titulo litteratorie concernens, prout hoc in eisdem litteris nostris priviiegialibus pro parte sui superinde confectis el craanatis ac coram nobis in specie exhibitis fide contineri vidimus oculata, simul cum omnibus premissis et aliis cunctis ipsius molendini utili- tatibus, proventibus, usibus ct perlinenciis universis. sub eius priori- bus veris et antiquis metis, prout per ipsum dominum Michaelem ac alios suos primevos veros et legittimos possessores idem molen- dinum tentura fuisset et possessum, religiosis ac deo devolis fratribus, totique coramunitati ipsorum fratrum claustralium premissorum ordinis ct ccclesie sancti Francisci confcssoris, presentibus pariter ct futuris ibidem deo jugiter famulantibus pro octuaginta tlorenis auri puri, boni el justi ponderis, per annotatos commissarios raemorati condam Joannis bani testaloris, ex preraissa eiusdem testamentaria legacione jam plenc, uti ipse dominus Michael judex retulit, datis et persoluUs, vendidisset et assignasset, immo ex consensu et permissione vicinorum predictorum vendidit, tradidit et assignavit coram nobis jure perpeluo ct irrevocabi liter possidendum, tenendum pariter et habendum ac iuxta condicionem civitatis prenotate al^ antique approbatam, quo- modocumque volueril disponendum; ita tamen, quod idem molendi- num cum suis cunctis perlinenciis prenotatis a jurisdiccione ipsius civitatis et eius territoril per nullos eius possessores presenlcs scilicet vel futuros ullo unquam tempore avelli possit seu ahenari; antiquas quoque litteras, si que forenl presentibus contrarie, cassas relinquimus et viribus carituras, In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuara presentibus sigillum nostrum commune duximus appendendura. Da- tum in festo beati Jacobi apostoli. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo vigesimo quinto.

Jr.

£ iran.sumpto sacc. XVIf. la archivo regu. ('ro»t SUv. Dalm. AcL St^^

*^' >?, nf. 22.

Do€, 4.J, — An 1426.

53

43.

Aiinu 1426, 19. febritfttii. ^grabiae.

C&mmunitai cmtatis coram capkuta zagrab. de p05scssionihm HmUa <i Peitavifia, (fttas Sigismimdus rex fiobi/ibtts tie St4S€d (ondomwit^ identtdetn

rtassat,

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendantes, tenore prcscnciiim significamus. quibus expedit universis. Quod viri providi et honesti Friche, filius Jun ct Jacobus, filius Johannis dicli Bolyc, jurat! cives civitalis montis Grecensis in ipsorum ei judicis ac juratorum nee non ct universorum civium ciusdem civitatis personis ad Tiostram personalitcr veniendo presenciam nobis per modura pro- testacionis et prohibicionis significare curarunt in bunc modum: quod prout ipsi judex, jurati et universi cives dicte civitatis percepisscnt, Ladislaus, filius Nicolai dicti Thoth, et Johannes, filius Laurcncil. si- militer Thoth dicli, de Zumzedwar, quasdam duas possessiones seu villas Petrouina et Ilrascha vocatas, in comitatu zagrabiensi ultra fluvium Zawa vocatura, habitas et existentes, ipsis videlicet judici, juratis et universis civibus prefate civitatis alias dudum per sere- nissimum principem dorninum Sigismundum dei gracia Romanonim regem, semper augustum, ac Ilungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc, regem, dorninum nostrum naturalem, pro fidclibus serviciis co* rumdem judicis, juratorum et universorum civium ipsique civitati nove donacionis titulo datas, collatas et perpetuatas, terciam vero possessionem seu villam Silyakouina appellatam in eodem comitatu zagrabiensi similiter ultra predictum lluvium Zawe sitam et existen- lem, ipsos scilicet judicem et juratos, universosque cives civitatis pre- notate empcionis titulo litteratorie concernentem, ab ipsa regia sere- nitate pro se ipsis rursus racione donacionis titulo indebite et minus juste inpetrassent et occupassent, occupatisque uterenlur de presenti in grande preiudicium eorumdem judicis, juratorum et universorum civium predicte civitatis, jurisque dispendium atque derogamen valde magnum, Unde facta huiusmodi prolesiacione iidem Friche ct Jacobus juraii in ipsorum, ut prefertur. predictorumque judicis, juratorum et universorum civium prelibate civitalis nominibus el in personis pre- titulatum dorninum nostrum regem a premissis donacione, collacione et perpetuacione prediciarum trium possessionum seu villarum ipsis videlicet Ladi^lao el Johanni universisque hercdibus et posteritatibus eorumdem ac aliis quibuslibet^ eosdem itaque scilicet Ladislaum et Johann<*m cunctosque eorum hercdes et posteritates universas ac alios quoslibet cuiusvis status ct condicionis homines ab eadem regia sere-

54 ^oc. ^ 4.5, — An, 14.26,

nitate pro se ipsis inpetracione, statuifaccione, occupacione et deten- cione atque in dominium eanimdem possessionum trium seu villarum, cunctarumque ipsarum utilitatum et pertinenciarum universarum quovis quesito colore, ingenio seu forma intromissione, usuumquoque, fruc- tuum et quarumlibet utilitatum earumdem percepcione et percipifac- cione quoquomodo aut qualitercumque factis vel fiendis prohibuerint contradicendo et contradixerint inhibendo coram nobis vigore et tes- timonio ac lirmitate presencium nostrarum litterarum mediante. Datum feria secunda proxima ante festum kathedre beati Petri apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo vigesimo sexto.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archiv. lib. reg. civit. zagrab.

44.

Anno 1426, initio mensis marcii.

Civitas per civem Andream Ztepkovich circa mediam Quadra- gesimam in quadam communi via, quae ducit, de sylva Lonya appel- lata, capitulari, ad civitatem et capitulum, hominem Georgii de Ma- rovcha, canonici zagrabiensis, ligna ducentem de eadem silva verbe- ravit, eundemque dissecuit, quod circa eundem dein fecit homini Andreae, archidiaconi Vaska.

Georgii Marcelovid: Regesta Diplomat, aliorumque Documentorum. Msc. in bibliotheca archidioec. zagrab.

45.

Anno 1426, 24. Junii. In arce Medved.

Johannes, Corbaviae comes et Croatiae banus, Johanni Novakovid posses- stones quasdam sub Medved sitas, domit

Nos Joannes comes Corbauie etc. banus Dalmacie, Croacie et Sclauonie etc. Universis et singulis coram quibus presentes nostre pa- tentes pervenerint littere salutem et graciam. Damns vobis ad no- ticiam, quod nos existentes coacti et adstricti fidelibus et gratuitis serviciis egregii Joannis Nouakouich, que ipse nobis pro locorum et temporum varietate constanter exhibuit, eflfundendo sanguinem suum et in duello cum inlidelibus lidei christiane coram oculis nostris victoriam reportans, et ob respectum aliorum notorum serviciorum, que in corde gerimus, considerando dedimus et donavimus immo in perpetuum ascripsimus sibi et suis heredibus possessiones, que appe- lantur Szepnicza et Sz lanowcz in pertinenciis castri Med we cum om- nibus pertinenciis et juribus quecunque pertinerent ad easdem posses-

Do€, 46, — Aft, 1426.

55

siones, ut possint uti et manutenere predictas possessiones et ot oemo possit eos in predictis impedire, sed deffendere et manutenere et si quispiatn in processu temporum ad occupacionem ipsarum posse^sio- num se irapediturura vcllel et niteretur non possit interim occupare, donee trecentos llorenos non solverit heredibus ipsius, quos ipse Jo- annes exposuit in taclis nostris et castri nostri Medwedwara, \n quorum fidem nos presenles dedimus litteras nostras annulari sigillo nostro obsignatas* Datum in Medwedwar in festo sancti Joannis bap- tists Anno domini MCCCCXXVI.

E Iran sum ptu capittili /.agmb. auoo 1535. Littcrae Uac ilaaaUooales ,.dc glagolitico ju iatioum tdioma" traasumpta« ^itnt. In An:h. t^%vl. Croat. Sbv Dalm.

46.

Aooo I4l6« Injuria^ a capiiuio civibus Grecensibus illaitje^ referuniun

Item, prime de anno domini miUesimo CCCCXXVI, tempore iudicatus viri providi et circumspecti Anthonii, judicis ipsius civitaiis, filii Appardi^ Gregorius judex provincialis dictorum dominorum de capitulo, ex permissione et consensu eorumdem plures homines uiri* usque sexus in turri ipsorum in dicla ciTitate habtta, in preiudicium^ villipendcnciamque libertaiis civiiatis predicte, nocturno tempore mi- serabiliter occidit et occisos in eadem turri ct extra ipsara intra muros dicte civitatis in certis locis ibidem sepelivit, prout hoc. plu- ribus viris idoneis et fidedignis existit manifestum, et dum ipsos sic occisos el sepulios homines ab ipsis dominis de capitulo in medio eorumdem deslinando et veniendo pro expurgacione ipsorum, pro quo iusticie et libertatis nostrc complemento effoderc et extrarecipere po- stulassemus, tunc ipsi domini de capitulo non dederunt nequc per- misserunt, contra iurisdiccionem et libcrtatem dicte civitatis.

Item, annotatus Gregorius iudex provincialis predictorum domi- QOnim de capitulo, cum certis suis familiaribus, pluhbusque eciam servitoribus et familiaribus ipsorum dominorum de capitulo et aliis complicibus videlicet suis, similiter nocturno tempore, res et bona cuiusdam Cristiani, pie memorie, servitoris olym domini Johannis episcopi zagrabiensis, tllii Nicolai de Cassowia, stacionem eiusdem subfodiendo^ subtraxerunt et furati sunt, et ad ipsam turrim in dicta civitatc existentem, eadem tempore nocturno cum quibusdam carnibus in infer ioribus macellis per eosdem subtractis per funem in sporta traxerunt, et ibidem ipsum furtum tamdiu, quousque ipsis placuit, di- videntes tenuerunt. Quiquidera Gregorius eadem de racionc ci abhlnc

56

Dec. 47* — An. ^4^7'

salivit, prout communitcr omnibus bene cxtitit inanifcstxim, contra libcrtatem et honorem dicte civitatis.

Item, idem Gregorius, iudex provincialis predictorum dominonim de capitulo, plures homines tam iDtraneos, quam eciam extraneos, tam videlicet habitatores civitatis, quam advenas ex permissione et consensu ipsorum dominorum de capitulo in dicta luni detineri, spo- liari et vinculis mancipari et tandem interfici ei ibidem tumulari fecit, contra libertalem ct iurisdiccionem ciritatis prenotate.

Item, post rccessum domini Johannis episcopi zagrabiensis, eodem anno, circa festum Purificacionis gloriose semper virginis Marie, cerli homines, servi et jobagiones honorabilis viri, domini Johannis cantoris et canonici ecclesic zagrabiensis, ex commissione, voluntatc et precepto eiusdem, quosdam homines et habitatores civi- tatis predicle in campo et tcrritorio eiusdem civitatis, nullis culpis eorum exigentibus, detinuerunt et captivarunt ; et dum captos ct de- tentos eos per vias deduxerint, tunc idem adiuves presidium excla- mantes, per alios diversos homines ibi prope in cuUura existentes, vL\ liberati exstitenint, et super se, in signum huius, signa armalia, deo volente, obtinuerunt.

Documeatam traa^actioiiale. Id arch. ven. Capit, ^agrab. Act cap. Ant. fasc« 10. nr. i6.

47.

Anno 1427, 20. Junii, Poiegae.

Capitulum s, Petri de PoUga evtntiim exquisitwnis inter eapituium tagrab, ct cammunitatem civitatis aetae de injuria in Jarun vicQ cemmissa Si-

gismunda regi n/ert,

Serenissimo principi domino Sigismundo del gracia Komano- rum regi, semper augusto, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. regi, domino ipsorum metuendo^ capitulum ecctesie beati Petri de Posega, oraliones in filio virginis gloriose. Vestra noverit serenitas, quod nos sumpma cum obediencia receptis litteris vestris annualibus pro honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis ad inquisiciones, evoca- ciones et prohibicioncs, ac ad omnia alia, que iuxta regni vestri con- svetudinem talibus in processibus fieri consveverunt facienda emanati% eidcmque per vestram maiestatem ad anni circulum graciose datis et concessis ad nos preceptorie directis et iuxta eanundem continendam una cum Ladislao, filio Michaelis de Drenoua, homine vestro, in eisdem litteris vestris annualibus inter alios homines vestros nomi- natim cooscripto, nostrum hominem, videlicet discretum virum Fa-

Doc. 47. — An, 1427.

57

bianum presbitcrutn, magistrum altaris beati Michaelis archangeli in dicta ecclesia nostra constructi ad infrascriptam inquisicionera facien- dam nostro pro tesliraonio transmisimus fide dignum. Qui tandem exinde ad nos reversi, nobis uniformiter retulerint: quod ipsi feria sexta proxima post festum Penthecostes, proxiine pretcritura, simul procedendo ab omnibus, a quibus decuisset et licaissel, palam ct occulle diiigenler de infrascriptis inquirendo, talem scivissent veri- tatem: quod cum feria quarta proxima ante festum Purificacionis vir- ginis gloriose, proxime elapsum, honorabilis vir, dominus Jobannes, cantor et canonicus eiusdem ecclesie zagrabiensis, ires familiares suos» scilicet: unura mercenarium Nicolaum nomine, pro inducendis lignis ct apportandis in portu insulc dicti capiluli Jarun vocate, pro usu curie dicti domini cantoris aggregatis et repositis cum duobus equis et uno vchiculo; alios vero duos, videlicet Michaclem» filium De* metrii de Adamowcz et Stephanum de Sub-Kemlek pro certis suis negociis expediendis ad predictam insulam Jarun destinasset, et cum ipsi Michael et Stephanus eodem vehiculo sedentes et prefatus Ni- colaus raercenarius ipsum vehiculum in equo sedendo conducebat, ad dictum portum applicuissent, tunc Martinus sartor civis et bospes civiiatis montis Grecensis unacum aliis complicibus et sociis suis con- civibus ex consensu, instigacione et speciali transmissione Antbonii de Florencia, judicis, ac Maximi, Demetrii et aliorum juratorum ac civium dicte civitatis cum armis, sagittis et cuspidibus ex preconcepta racionis malicia in quaddam silva eiusdem capituli circa ipsum portum babita congregati et (in) insidiis positi in ipsos lautcnlcr imiissent, prefatum Michaelem letaliter in capite vulnerassent, memorattmi vero Stephanum ad terram proslernentes in capite, manibus et brachiis, totoque corpore gravibus verberibus afficicnles semivivum reliquissent, de cuius vita dubium haberetur; prelibatum autem Nicolaum roerce* narium similiter gravibus verberibus et vulneribus sauciantes omnibus eorum rebus et bonis, videlicet, armis, faretris cum sagitiis et bic- eellis et crumcnis nee non pecuniis pro tunc crga ipsos repertis more predonum et latronum spoliassent, quosquidem arcus« feretras cum sagittis ct biccellis prefati Martinus sartor cum diclis complicibus ad sedera judiciariam, ubi ipsi judices et elves solent congregari, eadem die apportantes, presenlibus ibidem nonnuUis nobilibus, videlicet: Mathew, filio Johannis, comitc zagrabiensi, Petro de Kakonok, Ladislao de Gepew et aliis quampluribus nobilibus el probis viris, qui pro tunc ad pelicionem dictonim dominorum de capitulo ad noiificandum et tnsinuandum dictis judici et jurat is et aliis civibus predictam ipsis sic Ulatam injuriam fui&scnt congregati, coram eisdem judicc ct ju-

II

58

Doc, 4.8. — An. 1427,

ratis et aliis civibus processissent, qui ipsi nobiles fide sollempnem fecissent protestacionem. Et cum tandem sequent! die videlicet feria quinta proxima ante festum predictum Purificationis virginis gloriose prefati judices nobilium per dictum capitulum destinati ad dictum portum insule Jarun personaliter accessissent, tunc ibidem juxta pre- dictum portum eiFusionem sanguinis de vulneribus dictorum familia- rium prefati domini cantoris similiter vidissent fide occulata, ubi eciam memoratus Martinus sartor, personaliter adherendo, ipsis audien- tibus dixisset: quod licet hucusque in iamfata silva homines et fa- miliares dicti capituli nostras secures receperint, de cetero tamen, talem timorem vellent eis incutere, quod talia facere contra ipsos vererentur ; propria eorum potencia mediante in preiudicium dicti capituli valde magnum. Datum septimo die, diei inquisicionis ante- dicte. Anno domini millesimo quadringentesimo vigesimo septimo.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigiUi. In archive ven. Cap. eccl. zagrabiensis. Act. Cap. ant. fasc. 10. nr. 21.

48.

Anno 1427, 9. Augusti. Zagrabiae.

Capitulum zagrab, 28 j, florenis auri, quos a parochia Novovillana neces- sitate cogente mutuatum est, tria praediola: Savisdey Otok et Prevlaka,

dat pignori.

Capitulum ecclesie zagrabiensis. Omnibus Christi fidelibus pre- sencium noticiam habituris salutem in omnium salvatore. Ad univer- sorum noticiam harum serie volumus pervenire, quod nos inauditis, gravissimis, continuisque taxarum regalium vexacionibus et extorsio- nibus nos ad presens extreme urgentibus, scilicet quod ubi nos sine aliquali dilacione ipsas taxas regias non persolveremus, edicto regali Priori Aurane litteratorie superinde facto, possessiones nostre et be- neficia nostra occuparentur. Nos autem soUicite satagentes huiusmodi periculis obviare, com ita turn nostrum Toplicensem ad certos futuros annos arendando, aliosque nostros comitatus et universes colonos ta- xando et insuper cum dignitatibus de propriis bursis nostris contri- buendo, calices quoque ecclesie nostre, non sine tristicia, pignori obli- gando et nee sic premissas taxas persolvere valentibus, de trecentis ducatis puri auri ecclesie sancti Joannis Baptiste de Nova villa nostra apud nos in sacristia nostra depositis, ducentos octuaginta et tres flo- renos auri puri recepimus et ad supplecionem premissarum taxarum,

Doc. 4S. — An. 142J.

59

non absque dolore coacli, dedimus; quibusquidem ducentis octuaginta ct tribus ducatis boni auri eidem ecclesie sancti Joannis Baptiste obli- gamur, reliquos auiem decern et septem florenos auri pro septem ju- geribus terre arabilis in Zelor juxta piscinam, ct aliis tribus jugeribus ct duobus feniHbus in campo vici Laiinonim solvi fecimus, Caven- tesque et timentes ne dicta ecclesia sancti Joannis Baptiste temporis in processu sepedictis ducentis octuaginta tribus ducatis auri privaretur ct consciencie nostre lederentur, anime autem punirentur, et quamvis non in toto, tamen saltern in aliqualem recompensam, in pleno capi- tulo nobis capita lariter congregatis, nuUo discrepante, matura inter nos superindc deliberacione prehabita consciencia ducti, quedam pre- diola nostra omnino deserta Zavaiche et Ottok cum Prevlaka vocatis ab alia parte Szavi ct penes eundem Szavum juxta et infra portum nostrum Jelenovecz inter predium nostrum Kosznicza vocatum ac inter possessionem nobilium de Mickclieuecz, nee non inter possessi^ oncm Eremitarum Remetinecz vocatam sita et habita; que quidem predia condara Dominici prepositi ecclesie nostre et nepotum suorum prefuerunt, sed propter non solucioncm censuum per certos annos de ipsis prediis nobis provenire debencium ac desolacionera eorumdem prediorum per ipsos nepotes ipsius Dominici prepositi asportacionem, aliasque plurimas ingratitudines eorumdem ad man us nostras devoluta extitenint, et pro nobis a diu occupata et ab els alienata de jure ac de facto existunt. Que tandem prediola nuper honorabili viro magistro Ladislao de Dauoih nepoti ipsius Dominici prepositi, socio et conca- nonico nostro nove donacionis nostre titulo» ul videlicet turrim nostram suis expensis custodisset, quantum ad vitam eiusdem contuleramus; que prediola deroum idem magister Ladislaus spontc ad manus nostras resignavit. Item prediolum nostrum a predjcta Kosznicza nostra, in quo de presenti tres resident jobagiones, quod novissime Blasius de Ivanich socius et concanonicus noster ex nostra commissione occupaverat et ex nostro consensu tenuit usque modo, prefate (ecclesie) sancti Joannis Baptiste et per cam suis rectorlbus sub ipsorum pre- diolorum veris et antiquis metis, quibus per prefalum Dominicum prepositum, suosque nepotes ac prcfatos magistros Ladislaum et Bla- sium fuerunt tenia et possessa, cum omnibus ipsorum perlincnciis et utilitatibus universis ac collectis seu taxis consvetis per nos secundum ecclesie nostre statu ta pro nobis imponi pro tempore solitis seu per quempiara alium potentem potencialiter agentem, quod deus avertat, imponendum, proventibusque aliis quibusvis, quovis nominis vocabulo vocitatis, demplis dumtaxat decimis, quas post explecionem sex anno- rum libertaiis a die adventus cujuslibet coloni ad ipsa predia causa

6o

Dae. 4.S, — An, i^^7>

commoraQdi advenientis pro nobis rcservamus. F.t volumiis, quod in signum dorainii nostri judex nostrc communitatis secundum statula, causas criminales, duntaxat criminaliler moias, cum officiali seu villico plebani ipsius ccclcsie sancti foannis Baptiste habent determinandas* Stybram quoque de ipsis prediis, alias nobis provenienlem, eidem ecclesie relinquimus et dimittimus, dedimus, donavimus et contulimus, immo damus, donamus et concedimus pkno jure tenendi, possidendi pariter ct habendi, promittenlcs predictam ecclesiam sancti Joannis Baptiste et suos rectores in pacifico et quieto dominio ipsonim pre- diolorum conservare, protegere cl defcnsare contra quoslibet illcgi- limos impetitores et signanter contra prefatos nepotes prefali Domi- nici prepositi et magistros Ladislaum et Blasium, nee non Stephanum de Mikcheuecz nostns propriis laboribus et expensis, omniaque jura, litteras. privilegia super ipsis prediolis, pro ipsis Dominico preposito et suis ncpolibus emanatas et emanata, quorum unum in superficie seu margine superiori in signura et testimonium annihilacionis et nuUitatis eiusdem cultello scidi et lacerari fecimus et commisimus, concassamus et annihilamus in judicioque et extra exhibitoribus suis nocituras et nocitura fore declaramus testimonio presencium mediante. Hoc non pretcrmisso, sed expresso, quod si temporum in processu ipsam ecclesiam sancti Joannis Baptiste in pacifico dominio predic- torum prediolorum conservare dissimujaremus aut negligeremus seu non curarcmus, vel rector eiusdem ecclesie sancti Joannis Baptiste pro tempore constiiulus et constituendus pro predictis ducentis octua- ginta et tribus ducatis puri auri, quorum valorem re vera predicta prediola non attingunt, eadem prediola mode premisso tenere recu- saret, sed ipsos ducentos octuaginta et Ires Ilorenos auri rehabere et imponi, ubi et prout prius, vel pro meliori possessione emenda sol- vere et dare voluerit, aut presens nostra disposicio nobis vel succcs* soribus nostris non placucrit, sed ipsa prediola rehabere voluerimus seu voluerint, tunc omnibus edificus cujusvis nominis vocabulo vo- citatis, que rector ipsius ecclesie sancti Joannis Baptiste super pre- dictis prediolis suis sumptibus et expensis fieri fecerit, estimatis ct solutis, dictis quoque ducentis octuaginta et tribus ducatis puri auri, plane ipsi ecclesie beati Joannis Baptiste persolutis, pre fata prediola rehabere possimus et possint, valeamus atque valeant. Ad que omnia et singula nos spontc obligavimus immo obligamus harum nostrarura testimonio litleranim. In cuius rei mcmoriam, firmitatemque indubiam, presentibus sigillum nostrum duxiraus appendendum, predictaque pre- diola eidem ecclesie sancti Joannis Baptiste et suis plebanijt per ho» norabiies viros, dominos Ladislaum archidiaconum cathcdralcm ci

Doc, 4p, — An, 1^27.

61

magtstros Ladlslaum de Dauotb, Mathiam de Chasm a, socios et con- canonicos nostros statui fecimus. Datum in vigilia beati Laurencii marliris. Anno doraini millesimo «iuadringentesimo vigesimo septimo.

E visita canonka. arcliidt»conatu^ cnthedralb de anno 1741. In arch, ven, canoelhrisw dioecesaoae pag. 1008 — toog.

49

Anno 1427, 24. Au^sti ZagraMae,

fohannts ipi$«fpus tagrabiensh^ de Ehcrhardo deassore pio exemplum capUns^ coUegh praebauiariorum nunsae ipiscopalh dedmam vini /rumeft-

iique dona dtjL

Nos Johannes dci et apostolice sedis gracia episcopus zagra- btensis, sacri romani imperii et regie maiestatis Hungarie sumpmus cancellarius, Memorie commendaraus per presentes, tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quod discreli et honesti viri domini universi prebendarii ccclesie noslre zagrabicnsis predicte, no- stram accedentes in presenciam, nobis buraili cum instancia detegere curarunt eo modo: quomodo universi predecessores episcopi et pre- scrtim tempore domini Hberbardi» fratris nostri charissimi, felicis re* tordacionis, decimas de singulis vineis ipsorum ac teiris propriis ad ipsorum videlicet prebendas de jure et ab antiquo pertinentibus et spectanlibus proveniendas prorsus et per omnia ipsis duxissent remit- tendas et relaxandas ob hoc videlicet, quod meraoraii domini preben- darii ad laudem et honorem divini nurainis, virginis gloriosissime ct toctus celestis curie singulis annomm curriculis missam solemni cum dcvocione singulis feriis quartis in qualibet ebdomada ad honorem saocti Nicolai episcopi et confessoris decantarent, super hiisque Ittteras graciosas ipsius condam domini Eberhardi episcopi, fratris nostri cha- rissimi, nobis in specie produxerunt et presentaverunt, supplicantes nobis prece sabiectiva, ut nos premissa dignaremur per ipsos prede- cessores nostros episcopos ipsis prebendariis concessa et donata rata habere atque grata, Nos igitur cernentes et in archano mentis nostre sedula meditacione pensantes ipsorum dominorum prebendariorum postiilacionem et peticionem iustam atque racioni congruam fore ag- noscentes et eandcm nolentes infringere ipsorum predecessonim no- strorum sanccionem ad laudem creatoris omnium factam, talera grade prerogativam eisdem duximus faciendam, immo facimus presenciam per vigorem, quod de singulis vineis ipsorum ac terris propriis ad ipsorum prebendas spectantibus et pertinentibus a priracvo tempore usque felicem obi turn ipsius condam domini Eberhardi episcopi, fratris

62 Doc, 50. 51. — An. 14^.

nostri charissimi, ipsis per quoscumque testamentaliter vel quovis modo legatis et donatis nullas decimas nobis et nostris successoribus ex parte eonim provenire debendas, solvere debeant et nee perpetuis futuris temporibus sint obligati easdem, quia pro eisdem dominis prebendariis duximus remittendas et relaxandas, immo remittimus et relaxamus. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam presentes litteras nostras privilegiales pendentis sigilli nostri secreti munitas eisdem dominis prebendariis duximus concedendas. Datum Zagrabie predicta in festo beati Bartholomei apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo vigesimo septimo.

£ transumpto capituli zagrabiensis de anno 1520. In archivo ven. capitoli Z9grab. Act. cap. ant. fasc. 76. nr. 34.

50.

Anno 1427 .

Hoc anno civitatenses terram praebendalialem Otok, altaris beate Virginis in cathedrali per Buzam, olim cantorem, canonicum zagrabiensem, collatam, et cum confirmacione regia ab immemoriali pacifice possessam, occuparunt. (Ex evocatorio chasmensi).

Georgii Marcelovid: Regesta Diplomat, aliorumque Documentorum MSC. in bibliotheca archidioec. zagrab.

51.

Anno 1427. Injuriae a capitulo civibus Grecensibus illatae, referuntur.

Item, in anno domini millesimo CCCCXXVII, tempore iudicatus viri providi et honesti Briccii, filii Benedicti, alias judicis civitatis montis Grechensis de iuxta Zagrabiam, quidam presbiter, capellanus domini Fabiani canonici ecclesie zagrabiensis, Kost dictus, ex commis- sione ipsius domini sui et ex scitu et voluntate tocius capituli pre- dicti, quemdam civem civitatis predicte, nomine Martinum, sutorem, filium Mathie, absque omni culpa sua crudeliter et enormiter cum cambuca percussit, ipsum semivivum relinquendo, potencia mediante. Lite tamen inter ipsos cives et dictum capitulum pendente.

Documentum transactionale. In archiv. ven. Capit zagrab. Act. Capit. ant. fasc. 10. nr. 16.

Doc. 52. — An. 1^8,

63

52.

Anno 1428, 25. febraarii. Zagnibiae.

Commuffiias dviiatis zagrab, vineam suam tUsertam et infarestam Fran- cisco^ Mikcc filio^ mohtori^ censu annivcr&arw perfnitttt*

Nos communitas civitalis montis Greceasis. Memorie commen- dailies lenorc presenciurn significamus quibias expedit univcrsis, quod quia quedam vinea deserta et inforesta in territorio nostro condicio- nali, inter vineam similiter desertam et condicionalera providi viri Petri Hungari, pridem iurati, concivis nostri, filii Pauli, a seplemtri- onali parte si tarn et virgultum scu terram nostrara communem de- sertam a Tneridionali parte habitam, desuper a via comrouni ab occi- dente existente, et infra usque fluvium pro raolendinis aptum, Pre- toka Yulgo appellatura, a parte orientis decurrentem, habita, simul cum virgulto eidem vinee inforeste subiacenti se extendens, propter info- rcstacionem, inputacionem et desertacionem sui, in qua per negligcn- ciam possessonim eiusdem a pluribus retroactis temporibus devenisse pcrhibebatur ex acerto super nos et nostram disposicionem devoluta cxistit totaliter atque redundata; ideo nos eandem vineam desertam seu inforestara simul cum predicto virgulto eidem subiacenti, metisquc et censu seu condicione annuali infra declarandis, cunctisque aliis eiusdem vinee deserte ac ipsius virguUi utilitatibus, iuribus et perti- nenciis universis, provido viro Frane aliter Francisco molendinatori^ £li0 Mikech molendinatoris, habitatori ipsius civitatis ac per eum suis heredibus et posteritatibus universis sub censu et condicione annuls infra, ut predicitur, declarandis, conferimus, damns et assignamus, ymmo contulimus dedimus, et assignaviraus iure perpetuo et irrevocabi- liter possidendam, tenendam pariter et habendam ac iuxta condicionem et consvetudinem civitatis preooiate ab antiquo approbatam, quomo- documque voluerit disponendam. Cuius quidem vinee inforeste mete hoc ordine distinguntur, quod prima meta eiusdem vinee incipit ab infra de predicta Pretoka ab oriente sita et procedit penes dictam terram seu virgultum nostrum commune a dicta meridionali parte situm, per fossatum supra usque ad dictam viam communem ab occi- dentc predicto habitam, et per eandem viam vadit ad prefatum scp- temtrionem ad quandam quercum cruce incisam penes eandem viam a parte inferiori existentem, deinde per viam communem novam, la- tam, transit ad quandam corulum parvam cruce signatam« lezka vulgo dictam, meta terrea circumdatam, et ab eadem vadit ad quandam pirum silvestrem, cruce incisam, deinde infra per vallera seu dccur* sum aque pluvialis circumeundo descendit ad priorem Pretokam flu-

64

^<^' 53- — ^^* 1428.

vialem, sicque tcrrainantur mete prenotatc. Hoc express©, quod pre- fatus Francisco seu Franc molendinator el per eum sui cuncti heredcs ipsius vinee et virgulti po&sessores annis singulis tempore vindemie sexaginta denarios novos, usualis monete regalis, pro tempore curen- tes nobis et nostre communitati seu coniitibus nostris pro tempore constitutis perpetiio dare et solvere tenebuntur. Antiquas quoque lit- teras uni^^ersas in conlrarium presencium per quempiam exhibendas cassas, mortuas commisimus et viribus carituras. In cuius rei memo- riam, firmitatemque perpetuam presentibus sigillum nostrum commune duximus appendendum. Datum in festo convcrsionis beati PauU apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo vigesimo octavo.

OriginiJe in membrana, sigillum, aTulsum. In archtv. lib. reg. civit, ^agrab.

53.

Anno 14284 4. Janit, Zagrabiae.

Johannes /piscopus za^rabUnsis, in causa de quarta Ustamtntanae dispa-

sitionis s&ivindit a pracb^ndariis iCcUsiae cathtdralis redoribus parochialis

eccUiiae s Marci acta^ bene existimai de pracbendariorutn coUigia^

Nos Johannes dei et apostolice sedis gracia episcopus zagra* biensis, sacri Roman! imperii et regni Hungarie summus secretarius cancellarius. Memorie comraendamus et tenore presencium significamus quibus expedit universis, quod cum alias de anno domini millesimo quadringentesimo vigesimo quinto coram fclicis recordacionis condam magistro Osualdo lectore et canontco ecclesie nostre prefate zagra- biensis ac vicario nostro in spiritualibus et causarum auditore gene- rali inter discrelos viros Anthonium, Paulum et Johannem capelianos seu rectores ecclesie sancti Marci in opido montis Grecensis fundate, ul actores, ex una, et similiter discretos viros Petrum, decanum pre- bendariorum, ceterosque prebendarios ecclesie nostre predicte, ut reos seu in causam attractoSf parte ex altera, in facto testamentarie lega* cionis, ac rebus et bonis per incolas, aut hospites seu cives opidi prefati montis Grechensis aut plebezanos dicte ecclesie sancti Mard predictis prebendariis m ultima voluntate dlsposicionis aut mortis articulo legatis, de quibus rebus et bonis ipsis prebendariis sic pro tempore legalis , annotati rectores ecclesie sancti Marci quartam partem seu canonicam porcionem ad se pcrtineie debere asserebant, litis et oontroversionis materia orta fuisset et suscitata, et in eadem causa ad dictonim Anthonii^ Pauli et Johannis instanciam. coram codem condam magistro Osualdo ad nonnullos actus judiciarios^ iuxta morem ct consvctudincm sedis nostre, juris ordine observato, processum exsti*

D&C, J J. --^A^T42S,

65

tissct; tandem vero prelibato condam raagistro Osualdo viam uni- verse carnis ingT-esso, dictaque causa sic per plurimos annos suspensa el quasi sopita et non ventilata, demura quia nonnulU cives et hos* piles dicti inontis Grechensis, hiis proximis tern pori bus defuncti, in eonira teslamcntaria disposicione et testamentis inde conscriptis ex induccione, svasione et informaciono dictorura Anthonii, Pauli et Jo- hannis prcsbiteroruni. proul nos ex certaruro personarum assercione cognovimus et ex mullis coniecturis percepimus, in detrimentum et fraudem juris approbate consvetudinis dictorum prebendariorum huius- modi clausula inserebatur, per alios huiusmodi testamenta facientes iaro cerlis vicibus inserta fuisset: quod ante omnia ipsi prebendarit de bonis et rebus ipsis legatis quartam partem seu canonicam por- cionem eisdem rectoribus dare deberent; ideo memoratus discretus vir Petrus, prius dccanus dictorum prebendariorum, suo et sepedic- torum prebendariorum nominibus, prelibatos Anthoniura, Paulum et Johannem* capellanos seu reciores in presenciam venerabiUs viri, do- mini Johannis cantoris el canonici ecclesie nostre predicte et vicarii nostri in spiritualibus et causarum auditarum generalis citavit seu traxit in causam, quo locis contestacione facta, libellisque hinc inde per partes productis, nobis vero feria sexta post feslum gloriosissimi cor- poris domini nostri Jhesu Christi pro tribunali sedentibus, querulanti- busque iusticiam impertiri volentibus, pii patris more laudabili mo- leste ferenles incommodo subdilorum, ad exacte consideracionis examen ac inter peclorum claustra solicite revolventes, quam sit plena peri- cuHs, quam onusta dispendiis, quamquam in divine maieslaijs conspec-

turn redd propterea intendentes

prorsus quererc ac omnimodc subvenire, nuUis umquara futuris tem- poribus; favenle domino , . . . . habita super premissis matura et gesta cum jurispcritis consilio et deliberacione, Christi nomine in- mcalo, pro tribunali sedendo» solum deum pre oculis habentes, per hanc noslram senlenciam diftinitivam, quam feriraus in his scriptis. de consensu et matura voluntate honorabiUum virorum dominorum canonicorum de capitulo predicte ecclesie nostre zagrabiensis fralrura nostrorum carissimorum dicimus, pronunciamus, sentenciamus et de* claramus de jure sepefatos ecclesie nostre prcbendarios presentes aut futures de legatis eis in morte aut mortis articulo a quocumque cive, hospite aut incola opidi prefati monlis Grechensis seu quovis alio cuiuscumque status ac preeminencie, dignitatis aut gradus cuiuscumque loci existat quartam partem solvere non debere nee teneri sepedictis Anthonio, Paulo et Johanni capellanis seu rectoribus ecclesie prefate ayt eorum succeisori vel succe^soribus seu quibuscumtiue ecclesiarum

5

66

Da€. S4- — ^^' 142^.

parochialium rcctoribus aut curatis, addicientcs si cuiuscumque tcm- poris in processu sepefati Anthonius, Paulus et Johannes aut eonira successor vel successores vel alii quicamque ecclesiarum parochialium rcctorcs predicte litis maleriani super percipienda quarta icstamenta- liter legaionim anted ictis prebendariis innovaverit vel innovaverini, suscitaverit aut susciiaverint , ante litis ingressum quinquaginia marcas denariorum usualium, quarum medietas judici coram quo litem moverint, alia vero sepememoratis prebendariis assignetur, se- pedicti capellani seu rectores ecclesie sancti Marci vel eorum suc- cessor aut successores et alii quicumque deponere teneantur, quas videlicet quinquaginta marcas si deponere recusaverit aut recusaverint» ad id censura ccclesiastica compcllatur aut compellantur, nullusque civium, hospitum aut incolarura prefati mentis Grecensis scienter clausulam de solvenda quarta a prebendariis sepememoratis rectoribus sub pena privacionis ecclesiastice sepulture inserat aut faciat inter- seri vel inscribi; si vero quisquam eorumdem aut quorumcumque aliorum ignoranter tamquam juris ignarus insericrit vel inscribi fe- cerit, dicta clausula tamquam contra jurium disposictonem inserta, nullum penitus operetur effectum. In quorum omnium et singulorum fidem et testimonium premissorura presentes litteras nostras, buius* modi nostram sentenciam diffinitivara et declaracioncm in se conti- nentem, fieri ct sigillo nostro secreto fecimus appensione communiri. Datum Zagrabie feria sexia proxima post predictum festum glorio- sissimi corporis Christi. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo vigesimo octavo.

E traosQtnpto Dotarii public! facto amio 1429. L jaDaaiii Id charta. In archjv. hoD, coll. Praebend,

54.

Anno 1429, f. juDuariJ, Zngrabiae.

Jokannis episcopi judicium^ f/ua praebendarii fcdeshe cathedraiis a Uga^

iorum quarta pat&chinli rectoribut iccktiae s, Marci solvenda iibtrantur^

a fwtarh pubHco iiiieris comignatur.

In Christi nomine. Amen, Anno nativitatis eiusdem millesimo quadringentesimo vigesimo nono, indiccione septiraa, die prima mensis januarii. Pontificatus sanctissimi in Christo patris ct doraini nostril domini Martini pape quinti. anno duodecimo eiusdem, Zagrabie in co- clesia kathedrali sancti regis Stephani personaliter constituti honorabiles viri, domini: Petrus sacerdo^, decanus condam prebendariorum chori eccleste eiui>dem ac ceteri prebendarii in mei notaril publici subscripti

Doc. S5' — J'^P-

67

testiumque infrascriptorum presencia personaliten cxhibuerunt et pre- scntaverunt mihi notario predicto quasdam litteras revercndi in Christo patris et domini, domini Johannis dei el apostoUce sedis gracia episcopi zagrabiensis, summl sacri Romani imperii secretarii et regni Hungarie cancellarii, processus sentencionaJes sub lenore infrascripto, petcntes, ut easdem dc verbo ad verbum transummi et transcribi, ac in publica forma redigi, signoque et nomine nostris eisdem ad cautclam et ad maioris rci evidenciam traderem et assignarem, ita videlicet, ut ipso transumpto seu publico exemplar!, uli originali sue, in judicio et extra possil fides plenaria adhiberi, quoad ipsius domini Petri ceterorumque prebendariorum exhibencium sic de verbo ad verbum, nichil addito nee diminuto, quod suum immutet sensum, vicietque aut variet intelleclum seu alias immutare, variare aut viciare posset modo aliquali realiter cum effectu. (Juarum quidem litterarum sen ten- cialium seu adiudicatoriarum tenor de verbo ad verbum sequitur et est talis: (Vide doc, 53, anno 1428. 4. Jtinii). In quorum singulorum omnium lidem et testimonium premissorum presentes Hiteras ipsius domini Johannis episcopi huiusmodi sentencias in se continentes, eisdem confeci, publicavi, subscripsi et in banc formam publicam redegi signoque meo consveto consignavi, eodem domino Petro ceterisque prebendariis duxi concedendura ad cautclam. Datum et actum anno, indiccione, die, mense, hora, pontificatus et loco quibus supra. Presen* tibus ttaque lionorabilibus et discrelis viris, dominis: magistro Stephano canonico ecclesie collegiate sancti Spiritus chasmensis et magistro hospitalis beale Elisabeth et Stephano, filio Pauli de Kemlwk, Thoma, fiiio Blasii de Dumbro, Gregorio, filio Johannis de Megywrechye ac altero Gregorio, filio Pauli de Zenche clericis zagrabiensis dioecesis, testibus fided Ignis, ad premissa vocatis specialiter et rogatis.

Origiode io chartai pAram attritam. In archiv. honor. colL Praebeadar.

55

Anno 1459. Qmmunttm cwitatis pratcipit^ qmmodo claves munitianum servtntur,

Tn nomine domini. Amen. Anno nativitatis eiusdem millesimo quadringentesimo vigesimo nono. Tempore judicatus viri providi et cArcumsprecti Michaclis pridem et nunc judicis civitatis montis Gre- oensis, preseos katema est facta ex pah et unanimi voluntate commu- nilatis dicte civitatis juxta equalem et pariformem libertatem civium ipsius civitatis, ut ita unus sicuti alter debeat pariformiter pro utili- tate toctus civitatis predicte claves portarum eiusdem civitatis conser-

68 Doc, s6. — An. /^p.

vare. £t per infrascripta singulariter denotabuntur, qui cives ad quas portas civitatis claves predictas ordinarie tenere et conservare tenc- buntur, ita videlicet, ut quilibet civis juxta moracionalem et residen- cialem domum suam in qua habitare dinoscitur, sive plures domos, sive unam tantum domum habeat, semper nisi de una domo, in qua, ut predicitur, moram habet personalem, clavem tenere debet porte illius civitatis predicte, ad quam portam cum predicta clave est ser- vire deputatus et hoc per unum integrum mensem.

Item, primo ad portam lapideam debent servare clavem cives incipiendo in domo Andree judicis, dicti de Zwinaria, et usque in domum liberorum Thome vicarii, et ad ipsos pertinentes sunt insule: octava, nona et prima.

Item ad portellam civitatis campestrem seu ad campum ten- dentem debent servare clavem eiusdem porte cives incipiendo in domo liberorum Stephani lapicide in circulo usque ad macella communi- talis, et ad ipsos pertinentes sunt insule: septima, sexta et quinta.

Item ad portam civitatis, carnificum dictam, debent servare clavem eiusdem porte cives incipiendo a predictis macellis commu- nitatis in circulo usque ad domum Pauli decani seu liberorum Paulas, et ad ipsos pertinens est: quarta insula, seu cives in eadem morantes.

Item ad novam portam civitatis, debent servare clavem porte eiusdem cives incipiendo in predicta domo ipsorum liberorum Paulas in circulo et usque ad domum liberorum Vrbani Hansethyn, et ad ipsos pertinens est: insula tercia, seu cives in eadem habitantes.

Item ad portellam parvam civitatis predicte, ab oriente sitam, surove dwercze vulgo apellatam, debent servare clavem eiusdem por- telle cives incipiendo in predicta domo dictorum liberorum ipsius Vrbani Hansetin usque ad domum predicti Andree de Zwynaria, et ad ipsos pertinens est: insula secunda. Et sic lerminantur, perpetuis tem- pori,bus durando, ut quilibet ordinarie curam et onus civitatis sup- portet modo prenotato.

Originale in membrana. In arch. lib. reg. civ. zagrab.

56.

Auno 1429.

Copia fundualium civitatis mentis Grecensis super vacuo aedi- ficiisque destituto lundo Stoykonis, lilii Lucasii Agatich, civis dicte civitatis, Briccio, dim judici ac per eum suis heredibus pro tribus tlor. auri perennaliter vendito.

Act. moDast. Remetensis fasc. II. nr. 14. In arcbiv. regn Croat. Slav. Dalm.

Doc. S7- S^- — ■^''- 1430—14.^1.

57.

Anno 1430, 2, aprilb, Tymaviae,

Statuerat Sigismundus rex in comitiis Posoniensibus, ut moneia reg^alis in omnibus tarn regiis quara ecclesiarum etc. exactiombus ita currat, ut centum majores denarii, noviter cusi, valeant uniira llorenum auri, de alia vero minori moneta, quartinus vocata, eo tem- pore currente, quadringenti denarii simililer valeant. Interim, quo- usque major et minor dicta moneta mukiplicaretur, pro uno denario majori vel quatuor minoribus, decern denarios monetae, duccat ap- pellatae, solvi debere. In corailalu itaque zagrabiensi et crisiensi, decimas non aJiter quam ea moneta duccat, alias abolita et ad terapus tantum admissa, solvebant Capitulum Sigismundo detulit, qui mandat omnibus in lis comitaiibus bona habentibus» ut statuto se accomodcnU alioquin iisdera litteris mandat Hermano Sclavoniae bano, ut eos corapellat ad justitiam faciendam,

Gcorgii Murccluvid : Kege^ta Diplomit* aHorumque Documcot. MSC. ia bUothcca Arcliidioecesis /agnib.

58.

Anno 143 ]« 19, s^ptembris. ^grabiae.

"rforgius^ fiUus ducts Jc Afarchali^ i/uoJ aUinet ati currtium rotas^ quas tXircUus ejus tn lialutm proficiscens Zaj^rabiae a Nkoiai dt Gar a John- fionibm, persoiuto prius prcth^ vi acctperat^ communitatem montis Gte* censis innoceutem esse iieeUtrat.

[Nos Georgius, Olius Dionisii bani] ncc non wayuode de Mar- chali. Meraorie commendamus per presentes. Quod ducente nobis im- peratoris clcmencia cum gentibus nostris (more exer)cituancium versus Italie partes ex precepto serenissimi principis dnmini nostri, domini Sigismundi regis pcrvenimus ad Zagrabiam, casualiter confractis rotis curruum nostrorum, easdem rotas alias reperire non potuimus nisi in civitate regia montis Grechensis de iuxia Zagrabiam predictam hominum et jobaginnum magnifici viri domini Nicolai de Gara regni Hungarie palatini^ quas rotas cum nobis idem jobagiones domini pala- tini dare recusassen* ct eisdem carere non potuissemus, recepimus easdem propria auctoritate nostra, deposito condigno precio earumdem, Ideo fatemur, quod dvitatenses in et ablacione dictorum curruum om- nino sunt innocentes. llarum nostrarum testimonio literarum et sigilli nostri appensione communitarum. Datum in dicta Zagrabia feria quarla proxima post festum Kxallacionis sancte crucis. Anno domini millesimo quadringcntesiroo XXX primo.

t>rigifialc 111 ch:irtiL, valdr e^efum. In mnrginc ini^Tlon impre«uni e^t fifjjilbim In Aichiv, lib. reg« dvU. idgrabiensiE.

70

Doc, 5p. — Aru I^J2*

59.

Aano 1432, 3. Jantt, Zagn»biac.

Legati commuptitatis civiMis et rec tores parochialis ecchsiae s* Mtirci cum

T/utma, cammico iasmensi^ de nennuhrum Friderid ins ti tarts rtrum et

bonorum ncepthpu coram capituh zagrak pacticmem faciunt,

Nos capitulutn ecclesic zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes^ quod providis viris Petro judice ac Georgio et Briccio alias judicibus (senioribus), necnon Marino, Blasio et Fabiano juratis et ci- Yibus civitatis mentis Grechensis; item discretis viris dominis Anthonio et Johannc plebanis ecclcsie beati Marci cwangeliste in dicta civitate ftindaie in ipsorum ac tocius comraunitatis civitatis antedicte pcrsonis ut actoribus ab una, ac honorabili viro domino Thoma, canlore cano- nico collegiate ecclesie sancti Spiritus chasmensts, tamquam in causam atlracto parte ab alia personaliter coram nobis constitutis, per easdem partes confessum extitit spontanea eorum voluntate pariter et relatum in hunc modum: quod quamquam alias ipsi cives et hospites dicte civitatis In quadam causa seu lite, que vertebatur inter ipsos cives ab una, parte vero ex altera Ladislaum, filium Johannis de Zynche, pretextu ablacionis et recepcionls nonnullarum rerura et bonorum condam Friderici institoris similiter civis dicte civitatis in valore centum florenorum et in prompto quinquaginta florenos auri, eidem Ladislao in obprobrium dictorum civium procurasse et dedisse, primo in pre- sencia reverendi in Christo patris domini Johannis dei et apostolice sedis gracia episcopi zagrabiensis^ sacri romani imperii et regni Hun- garie summi cancellarii. domini et prelati nostri^ consequenterque in presencia honorabilis viri domini Johannis cantoris dicte ecclesie nostre zagrabiensis, socii et concanonici nostri ac ipsius domini nostri episcopi vicar ii in spiriiualibus generalis, in causam attraxerint et ipsa causa inter eosdem cives et ipsum dominum Thomam cantorem diu- cius ventilata et mota fuerit; tamen ordinaria composicione nonnul- lorum proborum et honorabilium virorum pacem parcium amancium interveniente ipsi cives et idem dominus Thomas cantor super uni- versis litibus, questionibus, controversiis, iniuriis, diffaroacionibus, dampnis nccumentis ac interesse et expensis ceterisque quorumcumque vel qualiumcumque malorum generibus sibi invicem vel mutua vicis- situdine qualitercumque et quomodocumque hactenus factis^ illalis el irrogatis et contra sese hucusque actis et perpetratis, non vi vel metus causa sed eorum spontanea et benivola voluntate et pura eorum con- sciencia sese dumtaxat mutuo el altematim quietos reddidissent et per omnia expedites, ymmo reddiderunt et commiserunt nostri io

Doc, 60, 61, 62. — An T4.J2, 71

presencia, harum nostrarum vigorc et testimonio lilerarum. Datum feria tercia proxima post festum Ascensionis domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo tricesimo secundo.

Originale in chnrta. A tergo vestigiam impressi sigilli. In arch. lib. reg. civit. zagrab.

60.

Anno 1432.

Injuriae a capitulo zagrab, civibus Grecensibus illatae, referuntur.

Item, in anno domini millesimo CCCCXXXII. tempore primi judicatus Petri, filii Pauli, feria sexta proxima ante festum sanctc Margarethe virginis et martiris Christi, honorabilis condam vir, do- minus Nicolaus de Cylia, canonicus ecclesie zagrabiensis supradicte, ex scitu et voluntate tocius capituli ecclesie zagrabiensis quemdam civem civitatis predicte in via publica in tcrritorio dicti capituli repe- riendo, nomine Marcum, camificem, filium Georgii, absque omni culpa sua diris verberum et vulnerum plagis affecisset, potencia mediante. Lite tamen inter ipsos cives et capitulum pendente.

Docamentum transactionale. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Capit. ant. fasc. 10. nr. 16. %

61.

Anno 1432, 12. septembris. Senis in Italia.

Capitulum coram Sigismundo queritur contra civitatem, quod terras capituli, signanter in possessionibus Raboch et Geremlye, ultra metas per eos abolitas occupassent et alias injurias subditis et capi- tulo inferrent. Prohibet ista civitati Sigismundus et scribit se mandare Johanni episcopo zagrabiensi et Hermano, bano Sclavoniae, comiti- busque et vicecomitibus comitatus zagrabiensis, ut eos coerceant.

Georgii Marcelovid: Regcsta ut supra.

62.

Anno 1432.

In octavis sancti Michaelis, Georgius canonicus zagrabiensis in- quisicionem chasmensem coram Matheo de Paloch, judice curiae re- giae contra civitatem proposuit in merito occupati Otok 1427., quam non comparentem, mandat judex chasmensibus proclamare. Datum 36. die termini praenotati.

Georgii Marcelovid; Regesta ut supra.

72 Doc. 63. — An. 14.33.

63.

Anno 1433, 14. marcii. Quinqueecclesiis. A Johanne Albeno, episc, zagrab,, pia hgata testavtento reUnquuntur,

Hoc anno 1433. 14. martii, Joannes episcopus zagrabiensis, im- perii et regni Hungarie cancellarius aegrotus decumbens Quinqueccle- siis in stubella parva in palatio chori in castro quinquecclesiensi testamentum condidit, in quo disponit: quod velit sepeliri Zagrabiae in cathedrali ante suum altare in choro. Argenteriae totius medietatem legat ecclesiae zagrabiensi in ornatus reliquiarum et calices etc. juxta dispositionem capituli; medietatis vero unam partem Rudolpho de Alben et de Medve fratri suo carnali, ut preces fieri curet pro ejus et Eberhardi condam episcopi, fratris eius, anima; aliam vero aequa- lem partem legat cathedrali s. Petri quinquecclesiensi ad emendas cappas et omamenta ecclesiae. Libros, casulas ac vestes pontificales ecclesiae zagrabiensi. Brevianim vero ecclesiae dumbrensi, ut ejus rectores pro ipso orent. Vestitum suum, tres item currus ipsius et quartum pendentem una cum equis curriferis legat praebendariis za- grabiensibus et chasmensibus. Pannos magnos imaginibus et picturis contextos, dudum jam per eum ecclesiae zagrabiensi destinatos, eidem legat, appendendos suls temporibuf. Civitatem de monte Grecz juxta Zagrabiam sitam, quam a Sigismundo tilulo pignoris possidebat, legat regi, eidem pecuniam superinde concessam, relaxando. Ratione castri Kuvar, civitatis Kapronczae cum pertinentiis, item Zent-Peter prope Dravum et tributum, quod ab eodem Sigismundo obtinuerat titulo pignoris pro hungaricalibus 10.000 et 300. jobagionibus, quos idem Sigismundus ratione castrorum Tadika et Peleske pro curatoribus eidem Joanni dare promiserat, sic disponit: considerando Sigismundi in se benignitatem 3000 tlor. ei remittit de summa 10.000 in tributo et possessione Zent-Peter haerentium: reliquos eero 7000 flor. et 600, civitatem et 300. jobagiones fratri legat medietatem castri et civitatis per executores possidendam usque ad tempus redemplionis pro fabrica ecclesiae zagrabiensis. Flor. auri 315. receptos a vicario suo in tem- poralibus Thoma, pro missa s. Stephani regis in qathedrali perpetuo celebranda, comittit cxecutoribus ut solvant, pro qua pecunia acce- dentibus ordinationibus cujusdem jam factis circa castrum Kemlek vult earn missam perpetuo celebrari singulis diebus. Legat insuper 1500 llor. ad fabricam ecclesiae zagrabiensis continuandam. Anulos legat filia- bus Anthonii comitis de Blagay ex Magdalena sorore ejus progenitis. Pulvinar suum majus in castro Gompnecz habitum .•^uccessori epi- scopo zagrabiensi. Unum pulvinar magnum in castro Medwe habitum

D&€. 6j, — An. r^jj.

73

Rudolpho fralri. Duas magnas coperturas, vulgo poplun, in codem castro, ecclesiae pro ornamentis altarium. Omnia reliqua pulvinaria ubilibet habita, vendi, et exindc paupercs vestiri vult Henrico de Plombcrg capitaseo castri Kemlek salarii quos tenelur tlor. 114. solvi vult uti et aliiS secundum conventionem, aliis vero non salarisatis, qui ex gratia servierunt, legal lion 000. secundum qualitatera ser- vitii inter cos per executores dividendos. Castruro suum Nag^-Kemlek cum territorio suo legat ecclesiae zagrabiensi juxta dispositionem per alias litteras coram capitulo quinqueecclesiensi factam. Ad fabricam ecclesiae s, Margarithae domhrcnsis legat duos equos mcliores suh sella. Pro altaria ss. Cosmae ei Damiani. quod altare in lectorio ante cliorum construi fecit ita disponit, ul casu quo ea ex Nagy- Kemlek juxta dispositionem factam stare nequiret, pro ca erigenda executores dent ilor 500. — Ladislao sororio suo tlon 1000. Prael>en- danis quinqueecclesiensibus confraternitalis singulis feriis quintis in novilunio celebrari solitae legat flon 26; aliis extra confraternitatem praebendariorum tlor 24., ut orent pro ipso. Omnes domos suas et palatia Budae habita, legal successoribus episcopis zagrabiensibus itg, Ul quolibet anno pro censu pendant capitulo Ilor, 20. incorporandos pro conservaiione trium missarum in dispositione Kemlek fundatarum, proul melius ipsis videbilun Commitlit fieri unam domum cum nc* cessariis in oppido Dombro, in loco ubi commodius videbiiur, pro hospitio viatorum. Flor 500. pro exequiis, missis etc. ad trigesimum diem fieri solilis, F^auperibus virginibus pro dote tlor. 500. Pauperisms sacerdotibus tlor. 500. in eleemo^ynam pro missis distribucndos pro anima ejus, fralrum el sororum ipsius ac parcnlum, pro singulis missis denarios io. Ad missam Kberhardi cpiscopi zagrabiensis melius conti- nuandam tlor 80., per executores disponit, ut cum eisdem cura cum dispos*itione dc Kemlek melius peragi possit. Clauslro zagrabiensi s. Francisci rlon $0 , s. Nicolai Praedicatorum Zagrabiae tlor 50.» Pauli- norum prope Zagrabiam flor. 50,, chasmensilms Dominicanis 50. tlor. Mospitalibus s. Anthonii et s, Elisabeth Zagrabiac 25. tlor. Paupe- ribus leprosis in hospitali s. Petri in suburbio zagralnensi el in ho- spitali chasmenii flor 25. \fonasleria de Toplica pro fabrica eiusdem flor, 100, Monaslerio in Bela pro fabrica ejusdem tlor, 100. Claustro Paulinorum ad claustrum Garich flor, 50. Ad fabricam ecclesiae wes- primicnsis tlor, iOi>, Capitulo xagrabiensi tlon 150,, ul orent pro ipso. Pro fabrica collegiatae s. Spiriius Cha^mac Ilor. 100.. si quid super- fuerit in eleemosynas depuiat Omnia testamenta (excepta dispositione de Kemlek) revocat hactenus per eunp facta, quorum unum rcpositum ost in ccelesia zagrabiensi . . . . de Zireza. canonico zagrabiensi tencri

u

Do€.

HS3

se diclt flor. loo. Portionera fluam tributi in Thersycz per quemdani comitem Nicolaum ei et eius fratri impignoratam remittit cidem. — Executores nominal Henricum eptstopum quinqueecclesicnsera, fratrem suum, Joannem cantorem vicarium suum, Eberhardum lectorem ca- nonicum ragrabiensern, Iknricum de Plomberg capetaneum in Kemlek etc Testes, fratres canonici, aliqui quinqueecclesieuses, Thomas ple- banus de Dombro canonicus zagrabiensis, Joanna de Rakonok cano* ulcus zagrabiensis.

E regcstis Georgii MjtrccloTJd. Id bibliotb. eccl. cathcdr. lagrab. 37. j Conf, KrCclid: Hislor. calhcdr. cccL I. pag, 165 166, — F*rllati Illif, Sacr, Tom, V. pag 467.

64.

Anno 14^3* 23. aprilis Casmie.

Qr/itulum ctismtmf^ postquam vim civium zagrabiemium paisessiani en- pituU zagrab, Mudd iihtmfi exquhmt^ Sigismundo rfgi rtfert,

Serenissimo principi domino Sigismundo dei gracia Romanonim regi, semper augusto, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. regi, domino ipsorum natural!, capiiulum ecclesie chasmensis ora- cionum suffragia dcvotarum, Vestra noverit serenitas, quod nos obc- diencia qua decuit receptis litteris vestris annualibus pro honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis, ad inquisiciones, evocaciones, prohibi- ciones ac ad omnia alia^ que iuxta regni vestri consyetudinem talibus in processibus fieri consvevenint facienda , confectis el emanatis, eidemque per vestram maiestalem ad anni curriculum graciose daiis et concessis, nobis prcceptorie directis« ei iuxla earumdem conlinenciam unacum Blasio, filio Bencdicli de Therzlenyk, homine vesiro, in eisdem litteris vestris annualibus, inter alios homines vestros nomi- natira conscripto, nostrum hominem, videlicet discretum virum Ge- orgium presbiterum chori ecclesie nostre predicte prebendarium, ad infrascriptas inquisicionem et evocacionem faciendas vestro pro tesli- monio transmisimus fide dignum; qui tandem exinde ad nos reversi, nobis uniformiter retulenint, quod prefatus homo vester prcsenie dicto nostro tesiimonio^ feria quarta proxima post dominicam Ramis- palmarum, proxime preteritam, ab omnibus, a quibus decuissei et licuisict palam et occulie diligenier de infrasciiptis inquirendo, talem scivisset veritatem, quomodo Anthonius Italicus, judex, Benedicius dombrensis, Georgius sartor, Jaxa, filius Boletycb, Michael, lllius Sebastian!, Martinus Parvus, Johannes Peronis, jurat!, aliique civcs ct hospttes civitatis montis Grechensis in anno cuius Lam lercia insiaret

Doc, 64. — An. r4jj.

revolucio, circa festum Pcnlhecostes» tunc preterituiii, cum quamplu- ribus equilibus ct peditibus manu armata ad quoddam fcnile ipsius capituli prope in silvam Rodes, habitum, irruentes, fossatum ipsius fenilis cum maximis laboribus et expensis in antiquo eius cursu rc- novatuin, replcri et cum superllcic terre taliter adequari fccissent, ut nee fossatum ibi fuisse apparuisset, et tandem pecora et pecudes ipsius civ i talis in ipsum fenile inpelli et sub armatorum custodia pluribus diebus et noctibus pasci disposuissent, per quod ipsum fenile destruxissent et anichilassent; de quo non contenti prefati jurati, nee non Nicolaus judex et Petrus Hungarus similiter judex, cum aliis ipsius ctvitatis civibus in anno proxime preterite in maiorem prefati capituli oppressioncm, gregem ipsius civitatis per to tarn estatem in ipso fenili similiter sub custodia plurimorum armatorum pasci fe- cissent et custodiri» disponentes: ut si quis homo capituli in ipso fe- nili reperiretur, ibidem intcrficeretur ; quorum metu nullus homo dicti capituli ad ipsum fenile pro eius revisione et custodia ire de- buisset, quo sic tot jam vicibus destructo et anicbilato per huius- modi ipsorum metum et tiranidem dictum fenile ab ipso capitulo alienare ct sibi ipsis potencialiter appropriare conarentur, potencia mediante, in ipsius capituli preiudicium ef dampnum valde magnum. Unde facta huiusmodi inquisicione codem die inquisicionis idem homo vester presente eodem nostro testimonio, Stephanum, filium Micbaelis modernum ac Michaelem, filium Sebastiani, Anthonium Italicum, Be- nedictum dombrensem, prenotatos, Petrum Hunganim, Georgium sar- torem et Nicolaum, alias judices. nee non Fabianum littcralum, Fryche. Blasium, filium Wytezych et Georgium, tilium Francisci ac alios ju- ratos cives, hospites et lotam communitatem predicte civitatis montis Grcchensis in cadem civitate moniis Grechensis contra memoratum capi- tulum ecclesic zagrabiensis ad octavas festi beati Georgii martiris, nunc Venturas, vestre sercnitatis evocasset in presenciam, racionem de pre- missis reddituros. Datum octavo die diei inquisicionis et evocacionis predictarum. Anno domini millcsimo quadringentesimo tricesimo tercio, (A tergo). Domino regi. Pro honorabili capitulo ecclesie zagra- biensis contra provides viros Stephanum, filium Michaelis modernum ac Michaelem, filium Sebastiani, Anlhonigm Ithalicum el Briccium, filium lienedicti alias judices ac cives, hospites et totam communi- tatem civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam, ad octavas festi beati Georgii martiris in presencia domini nostri regis inquisicionis et evocacionis relacio.

OrJgiiiAte in cbarta. A tergo vestf^um impreftsi si^lli. In arch. vcn. Capit eccL lAgn&b. Act. Cap. ant. fa>»c. 10 m. 25.

76 Doc. 65". — An. 14.33.

65.

Anno 1433, 24. Junii. Zagrabiae.

Hermanns, Cileae comes et banus, quibusdam personis mandat, ut fines

communitatis civit, Grecensis et capituli in vicis Budei, VrabU et Grmlje

sitis, de quibus jus ambigitur, explorent

Hermannus Cilie, Sagorieque comes etc. regni Sclauonie banus. Reverendo in Christo patri, amico carissimo et lideli, domino Johanni episcopo Tynniensi nee non honorabili, egregiis et nobilibus, fide- libus dilectis, domino Nicolao de Orbaua, lectori ecclesie chasmensis, Petro Ade, vicario in temporalibus episcopatus zagrabiensis, Georgio de Bigzad, Johanni Weriun burger capitaneo nostro Sagoriensi et ma- gistro Michaeli de Rauen salutem cum dileccione. Quia factum dis- sensionis inter venerabiles nobis dilectos dominos canonicos ecclesie zagrabiensis ex una et providos viros nobis dilectos, judicem, juratos, ceterosque cives et hospites civitatis montis Grecensis iuxta Zagrabiam partibus ex altera, de et super quibusdam terris arrabilibus et pratis circa metas possessionum Rodes ac Rabocz et Gvrimlye vocatarum habitis et adiacentibus, alias dudum exorte et per vos, cuius iam tercia vel quarta anni instaret revolucio, una cum quondam domino Johanne episcopo zagrabiensi reambulatum et revisum et iam de novo partes inter predictas resuscitatum per vestram fidelitatem quemad- modum alias revisum extitit, iterum reambulari volumus et revideri. Fidelitati igitur vestre committimus firmiter et mandamus, quatenus mox visis presentibus ipso die dominico proximo festum sancti Jacobi precedente , ad facies dictarum terrarum et pratorum procedentes, inibique presentibus partibus utrisque, quas harum serie ad id venire jubemus, metas et limites prelibatarum terrarum arabilium et pra- torum alias per vos revisas rursus suo modo reambulare et revidere, reambulatasque et revisas cum serie prime reambulacionis, in quo statu hoc factum . eotunc dimiseritis et que dictarum parcium contra huiusmodi vestram dimissionem venerit aut fecerit, nobis vestris pa- tentibus litteris clarius denotatum remittere debeatis, ut secundum hoc pretactum factum proximis in octavis, scilicet sancti Jacobi ibidem Zagrabie, utrimque audiendi?, eo melius decidere et concludere vale- amus. Et secus non facturi. Presentibus quoque perlectis, reddi ju- bemus presentanli. Datum ipso die sancti Johannis baptiste sub castro nostro Montis regalis. Anno domini millesimo quadringentesimo tri-

cesimo tercio. (.'ommissio propria domini bani.

Originale in charta. In marline inferiori impressum est sigillum. In arch ven. Capit. eccl. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. lo. nr. 22.

Doc. 66. — An. T4.33. 77

66.

Anno 1433* 20. Jalii. Romae.

SigismunduSy Hungariae etc, rex, Rudolpho Albeno, nobili de Medved, mandaty ut ex Johannis Albeni, episcopi zagrabiensis, testanunto dimidiutn pretii castri Kuvar et civitatis Kaproncae testamenti executoribus assignet

Commissio propria domini imperatorls.

Sigismundus del gratia Romanorum imperator, semper augustus, ac Hungarie, Bohemie etc. rex. Nobili Rudolffo de Alben resident! in castro Medwe, iideli nostro dilecto, gratiam nostram et omne bonum. Nobilis, fidelis, dilecte! Quemadmodum quondam venerabilis Johannes episcopus zagrabiensis, cancellarius noster devotus, dilectus frater tuus, bone memorie, suum diem clausit extreraum, suumque testa- mentum condidit et fecit, in quo testamento castrum Kewar ac civitas Kapruncza cum suis pertinenciis comprehenduntur, et super eisdem certa summa pecuniarum ad fabricam ecclesie zagrabiensis est per eundem episcopum deputata. Sic nos huiusmodi testamentum audivimus et intelleximus bene dare; volentensque, quod huiusmodi testamentum in illo puncto nullatenus debeat impediri, sed suum sortiri effectum, fidelitati tue ex certa nostra scientia districte precipimus et mandamus presentium per vigorem, quatenus iuxta tenorem ipsius testamenti medietates de predictis castro Kewar ac civitate Capruncza una cum ulilitatibus et pertinenciis suis executoribus huiusmodi testamenti absque contradictione ct more dispendio visis presentibus assignes et condescendas habendum, tenendum, utifruendum et possidendum iuxta ipsius testamenti continenciam ipsis testamentariis et executoribus nullum impedimentum in eodem testamento et eius disposicione in- ferendo quovismodo. Aliter non facturus in premissis prout nostram gratiam volueris conservare. Datum Rome die XX. Julii. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. XLVIL, Romanorum XXIII. Bohemie XI If., et imperii primo.

Originale in charte. In margine infer, impressum est sigiUum. In arch Capit, eccl. zagrab. Act. Cap ant. fasc. loi. nr 25,

ven.

78

Doe. 6j. — An. 14JJ.

67

Aaoo 1 4 33, 28, Qclobns, Basilcae.

Sij^isfnumius, Hungariae rtx^ Rudofpkum Albenum^ qui ix Johannis Albem episcopi kstamenta dmuiium f^retn castri Kuvar et civitatis Kafrroncae itsiamtnti txtcutorilms n&n amgnavitt rtprthendU^ tig ue poena m minitatur

Coroinbsio propria dommi tmperatorls, Sigismundus dei gracia Romanorum imperator, semper augustus, ac Hutigarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rex, Fideli nostro egregio Rudolfo de Medwe alias de Alben saluteni et graciam. Ad nostre de- ductum est noticiam rnaiestatis, quod licet condam reverendus do- ininus Johannes episcopus zagrabiensis, frater tuus, in suts extremis directam medietatem tarn nostre civitatis Kaproncza quam eciara castri nostri Kewar et suarum pertinenciarum cunctorumque proven- luum eorumdem ipsura condam dominum episcopum titulo pignoris a maiestaie nostra concernencium ad fabricam ccclesie sancti regis Stephani zagrabiensis testamentaliter legaverit per executores sul te- stamenli usque tempus redempcionis earumdem civitatis et castri con- servandam et pro huiusmodi fabrica atque labore ipsius ecclesie iide- liter percipiendam et dispensandam disposuerit et conimiserit, Tamen tu, nescitur qua ductus presumpcione, ipsam medietatem predictarum civitatis et castri suarumque pertinenciarum memoratis executoribus dare et reraittere dcnegasses, ymmo quod deterius est, eciam pre- dictos provenlus ex ipsa medietate civitatis et castri, suarumque pretinenciarum predictarum provenientes , ipsos executores perci- pere et levare non admisisses in tui honoris scandalum et salutis tue anime notabile detrimentum. Et quia nos predictum testa- mentum antefati condam domini episcopi , fratris tui , quod ad pia et salubria opera conditum est, in suo vigore volumus rema- nere, ideo fidelitati tue lirmissime precipimus et mandamus, qua- " tenus habita presencium noticia super omnibus proventibus predictis ex iamdicta medietate civitatis et castri suarumque pertinenciarum predictarum per te anno in presenti perceptis pretitulatis executo- ribus testament! prenotati plenarie satisfacere debeas^ ipsamque me* dietatem civitatis et castri ac suarum pertinenciarum prenotatarum sepefatis executoribus secundum formam predicti testamenti per ipsum condam dominum episcopum, fratrera tuum, conditi, remittcre el resignare debeas omnibus modis et nee te peramplius de predicta medietate civitatis et castri ac suarum pertinenciarum, proventuumque et quarumcuraque obvencionum earum intromiltcre presumas quovis modo, quinymmo ipsam civitatem et castrum cum suis pertinendis

\\

ii

Bl

Dae, 68, — An, /fjj.

79

atque proventibus univcrsis antelatis exccutoribus tenere et conser- varp, levareque et percipere sinas ct permiltas sine difficuliate el con trad iccione aliquali, ulteriori nostro mandato super inde non ex- pec tato. Qui si secus feceris, ex tunc commisimus ct harum serie fir- niiter committimus iideli nostro spectabili et magnifico Hermanno Cilie et Zagorie comiti, regnique nostri Sclauonie bano, socero nostro carissimo, ut ipse te ad premissorum nostroriim inandatorum sed el testamenti prennarrati omnimodam observacionem eciam per tua gra- vamina arcius conipeUat et aslringat auctoritate nostra sibi in hac parte specialiter attributa mediante, Ht nichilominus memoratis exe- cutoribus annuimus et harum serie concedimus (plenam) facultatem, ui ipsi contra le si secus feceris rigore juris et justicie eciam per censuram ecclesiasticam agere possint et procedere valeant, si neces- sarium fuerit et opportunum, Secus ergo nullatenus facere presumas gracie nostre sub optentu. Prcsentes eciam post carum lecturam reddi iubemus presentanti* Datum Basilee in festo beatorum Simonis et Jude apostolorum. Anno domini MCCCCXXXIIl Regnonim nostrorum anno H(ungarie etc. XL)V[r, Romanorum XXUH Bohemie ^V^\, imperii vero primo*

Originale in charta. In tnargine iofenori impressuin e*t sigilluin mains. In archivo vcn. Cap. zagrab. Act. Cap fnon registrata).

68.

Anno 1453, 11 QuvemWiA, Badsie«

Mtiihms di Paioc/t, Judex curiae, capitulo casmensi mandat, ut commu- niiatem nmiih Grectnsh propUr vim capiiuh zagrak iiiafam, per iegaium

in jus ducat,

Amicis suis reverendis capilulo ecclesie chasmensis comes M(a- Iheus de Pa loch, judex curie domini Sigismundi, dei gracia Roma- norum regis), semper augusli, ac (Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Cro- acie etc.) regis, amiciciam paratam cum honore. Noveritis, quod ma- gister Georgius Lad , . pro honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis cum procuiatoriis litteris eiusdem iuxta continenciam litterarum (nostranim provoca)toriarum in ociavis festi beati Michaelis arcbangeli (nunc pro- xime preteriti), in ligura nostri judicii (comparendo, contra Siephanum, filiumj Michaelis modernum ac Michaelem, filium Sebastian!, Antho- nium Italicum, Briccium, filium Benedicti, Petrura Hunganim et Ge- orgium sarlorem alias judices nee non Fabianum (litteratum, Fryche.) Blasium, filium Wythezich, Georgium» filium Francisci et alios (ju- ratos civcs et hospijtes et lotam coramunitatem civitatis montis Gre-

8o

D&€, 68n — Aru I^JJ*

censis de iuxta >?agrabiam, quasdam litteras vestras inquisitoriat et cvocatorias domino nostro vegi ad suum regium litteratorium man- datum rcscriptas, asserenlcs accionem et proposicionem dicti capituU lilteris contineri in eisdem, nobis presentavit declarando: quod Bla- sius filius Benedicti de Tberzthenyk, regius, et discretus vir Georgrius presbiter chori ecclesie vestre predicte prebendarius, vaster, homines ad regium litteratorium mandatum transmissi, feria quarta proxima post dominicam Ramispalmarum, proxime preteriiam, in comttatu zagrabiensi procedendo, ab omnibus quibus decuisset et licuisset palam et occulle diligenter de infrascriptis inquirendo talem scivis- senl veriiatem : quoraodo Chwn, judex, Valentinus, Gobech dictus, An- thonius de Florencia^ Johannes, filius Peronis, Demetrius, Mart inns sartoris, decanus, Georgius de vico sutorum, Andreas, filius Petri, Paulus Thatar^ jurati ; Michaelf filius Sebastiani, Johanes Zygethchyak dictus, Johannes Pehem, Johannes Hungarus, Gregorius Hudosthyr, Briccius, fraier ciusdcm, Jaxinus, filius Bok, Clemens in{stit)or, Ja- komellus, Paulus, filius Giuan, Paulus Hungarus, Egidius carnifex, An- thonius, Petrus dictus Plemenschyak, Chaganchewych, Paulus Sal- kowych, Paulus carnifex, Martinus juratus, Blasius dictus Frawyn, Lau- rencius institor, alter Laurencius Sydowchych, Andreas Ztepkouich, Dominicus Maxethycb, Stepbanus litteraius dictus Rakarycb, Grego- rius Valentin!, Benediclus Rufus» Dionisius Mozlawech, Paulus Rusman dictus, Mathyas sartor, Ladislaus et Emericus aurifabri, Farkasius. filius Hgidii. Ivan Italtcus, Paulus sartor, Kwsuc carnifex de civitate . item Dominicus et Paulus sellipares, Kenned, Blasius sutor, Stephanus dictus Kweth, faber, Johannex pellifex, Nicolaus, Andreas dicii Bog- danych, Clemens Praudych, Paulus Iwankowych, Ambrosius, Georgius filius Francisci, Thomas Kryuiych, Thomas Camus, Nicolaus, Valentinus dictus Peren, Gyurak et Valentinus dicti Mozlawech, Paulus sagitarius Thomas dictus Diuaek, [acobus. Elyas sagitarii. Johannes arcupar, Va- lentinus sutor, Valentinus Antbonii et Galus arcupares, ceterique urn- versi cives et populi civiiatis montis Grechensis in eadem civitate et in suburbio eiusdem civitatis juxla Zagrabiam» mala eorum opera in ipsura capitulum a diutumis temporibus crudeliter et inmaniter excr- cuissent et commisissent, et que nuperrime evasissent, sumpta exinde temeritatts audacia in anno domini millesimo quadringentesimo vigc- simo secundo pretcriio, videlicet in festo sancte Trinitatis turrim ip- sius capituli in dicto monte Grech habiiam, ubi res et bona dicte ecclesie el dicti capituli zagrabiensis propter metum Turconim ad con- servandum reposuissent. obsidentes. et multa caterva hominum arma- torum circumvallantes, magistrum Ladislaum de Dauootb socium ct

^db

Doc. 68. — An. lifjj.

8t

coficanonicuiD pro tunc ipsonim pro oistodia dictarura rerum et bo- norum ipsius ccclesie et capiluli in eadem lurri constilutum capere et interficere sathagentes, positls eidem hinc inde insidits, pluribus diebus etindem prestolassenl ; et ut ipsos canonicos ipsius capiluli absque sono campane et sine strepitu clangoris hominum in domibus eonim incautos reperire potuissent, erecto vexillo in turri ecclesie sancti Nfarci in dicta monte Grecbensi habila, omnes unanimiter ar- raati, ad invadendum dictum capitulum fuissent congregati; et nisi idem Ladislaus de Dawoth concanonicus eonim in dicta turri ipsius capituli existens, rumorem popuU et discursum armatorum hominum et sagittarum hinc inde per vicos et plateas eorum senciens, erecto parvo Hneo in uno baculo ligneo ipsis canonicis et clero ipsius ec- clesie za^abicnsis de ipsa turri signum dedisset, el ipsi hoc signo viso et intellecto, cum rebus et bonis eonim ad ecclesiam kalhe- dralem et curiam episcopalem affugissent, predicti cives et hospiies eorum malignum propositum utique opere complevissent. Et quia hoc ipsum pro tunc facerc non potuissent, ob hoc iterum habitis inter se colloquiis et fraudulentis occasionibus, congregati ad quoddam terri* torium dicti capituli Croogh vocatum, retro claustrum sancti Nicolai firatrum Predicatorum habitum, in cuius pacifico dominie dictum ca- pitulum a centum annis vel citra pacifice extitisset, quosdam eorum concives cum armis et sagtttis destinantes, nonnuUos homines ho- norabilis viri domini Mathye, eotunc prepositi ipsius ecclesie zagra- biensis, quosquidem cum bobus et aratris ad dictum territorium ad arandum destinasset, cum mini? et vituperiis de ipso territorio expul- sissent, aliis eorum concivibus invicem similiter cum armis preterea congregatis, ut si ipse propositus vel capitulum aliquos eorum fami- liares ad repellendum dictos eorum concives, videlicet quos ad ir- ritandum et provocandum misissent, destinassent. subiio omnes una- nimiter super dictum capitulum absque dubio irui^ssent. Item, iidcm cives et hospttes adhuc, ut eorum malignum propositum contra dictum capitulum a diu conccptum adimplere potuissent, occasiones nequiter excogitando» die dominico proximo ante festum beate Margarethe vir- ginis et martiris, similiter preteritura, cerlos eorum concives, videlicet : Anthonium de Florencia et Valentinum, dictum Gobech. cum aliis tribus vel quatuor ad medium dominorum de dicto capituio, ubi ipsi in sacnstia ecclesie eorum kathedralt post missam capitulariter fuis* sent congregati^ destinantes, per eosdem ipsis dominis expresse inii- massent: quod ipsi domini de capitulo ad metendum fruges eorum in dicto territorio eorum Croogh vocato seminatas et tunc ad messem paratas, homines eorum nuUo modo deberent dcsiinare, addendo et

6

Zt

D0€. 68, — Ah, i^jj.

dicendo eis publicc, quod si sccus facerent, extunc ipsi vcllcnt ipsas fruges manu armata ab ipsis recipere et tpsum territonum contra predictura capitulum defensare, plures minas eisdem dominis de dicto capitulo ibidem inponentes. Tandem sequenti die, videlicet in festo beatc Margarethe Tirginis et manim, similiter codem anno, qua die videlicet in ipsa civitate forum annuale seu nundine cum certis libertatura prcro* gativis a diu celebrari consvevissent, hora vesperarum, dum ipsi domini de dicto capttulo cum clero ipstus ecclesie vespertinum officium decan- tassent, prcdicti cives et hospites et signanter in platea suloniro in suburbio dicte civitatis commorantes, coadunatis sibi nonnullis homi- nibus servientibus, qui ad buiusmodi nundinas seu forum annuale ipso die festi beate Margarelhc virginis in dicta civitate celebrari solitas, fuissent congregati, ex preconcepta a diu contra ecclesiam zagra* biensem ac capitulum et derum eiusdem ecclesie rancoris malicia, manibus armatis et potenciaris ad predictum capitulum contra liber- tales eorum et cetera pacta pacis ei concordie inter ipsum capitulum el cives, temporibus diu retroactis innila et facta, vigorosisque litteris sub certis penis in eisdem expressis firmata, per ipsos cives jam se- pius el signanter tempore combustionis domorura canonicaliura de dicto capitulo per eosdem cives pridem facte, ausu temerario, violen- taque manu hostiliter descendendo, curiasque et domos eorumdem ca- noniconim et signanter dominorum Ladislai de Dawoth, predicti, Jo- hannis Farkasii archidiaconi de Bexen, magistri Michaelis doctoris artis medicine et Johannis cantoris eiusdem eccleaie inmaniter invadendo el subintrando serasque et clausuras, nee non hostia domorum et ce* lariorum confrangendo, lectistemia. pulvinaria ac laridos et panes et bona in eisdem domibus eorum repertas et inventa auferrendo et asporlando; duos familiares raagistri Jacobi de Zerdahel videlicet: Ma- thyam et Gregoriura, item qualuor familiares magistri Nicolai Almant^ scilicet: Lucam, Stephanum, Paulum et Petrum, item Jaxe familiarem domini Thome preposili ecclesie bacbyensis, canonicorum ecclesic za- grabiensis, gr^vibus sagittarum (ictibus) letaliter vulnerassent; et Gyurak villicum domini Petri dubicensis el Demetrium jobagionem magistri Gcorgii de Marocha, similiter canonicorum eiusdem ecclesie miserabiti nece interemisseni ; Anthoniumque dictum Chunek, jobagionem memorati domini Matbyc preposili prope Ebres commorantem, diris et lelalibus ictibus sagittarum affecissent et per predictum capitulum discursus fa- ciendo, rcpllcatis clamoribus vociferando : sacerdotes, sacerdotes inierfi- cite, plures ex ipsis civibus usque ad ipsara ecclesiam kathedralem cuccur- rissent et nonnubi sagiitas seu ictus sagittarum in ipsam ecclesiam el cius turres ac quosdam dommos de capitulo predicto, qui ibi fuge presidio

Dee, 68. —

'#33-

«3

afugissrot emittendo, et nisi ipsi dominie et canonici dc predicto capi* lulo rumorc perterriti de ipso vesperarum officio, ad quod fuisseni congregali ad sacristiam fugiendo se rcclusisscnt et certorum hbminum ac faro ilia Hum condam Dionisii bani ac reverendi in Christo palris. domini Johannis cpisopi zagrabiensis, regie fet reginalis maiestatum suTDpmi cancellarii aliorumque nonnulorum proborum et nobilium virorum, qui ad ipsum forum annuale convenissenl, furtbundo die* torum civium occursu se virilitcr opponencium presidio et auxilio futssent defensati, oranes in eadem ecclesia pariter extitisseat jugulati, Eo non contenti predict! .cives et hospUes, et preseVllm, ut prefcrtur, ia platea sutorum residentes, sequenii die videlicet fcria tercia pro- xlma post predictum festum.beate Margarethe virginis ad sonum cam- pane, ut consvevissent, ad consilium congregati extitissent» nisi per ali- quo!? probos et bonos homines, quibus mala J\uiusmodi displicuUsent, ab eorum propositu fuissent prohibit!, unanimiter ad dictum capitulum irruendo, domos et edificia canonicorum immo et ipsam ccclesiara furiosn irapftu invadcre, resque et bona ac litteras et privilegia tarn dictc ccclesie quam nobilium et aliorum hominum inibi reposita, sacri- lega manu auferre et asportare et totum clerum interimere voluissent potencia eorum mediante, in preiudicium ipsi us capituli et dampnum satis grande. Facta huiusmodi inquisicione ipsi eadem die prefalos Stephanum, filium MichacUs modernum, Michaelem, filium* Sebastian! » Briccium, filium Benedicti; Anthonium italicum, Petrum llungarum, Nicolaum et Georgium sartorem, alias judices, Fabianum litteratum, Fryche, Georgium, filium Francisci et Blasium, filium Wythezych, juratos ac alios uni versos et quosUbet cives et hospites ac totam com- muniiatem prescripte civiiatis mentis Grechensis in eadem civitate mon- tis Grechcnsis contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad oc- lavas festi bcAti Georgii martiris tunc Venturas in regie serenitatis evo» cassent presenciam, racionem de premissis reddituros. Ad quasquidem octavas festi beati Michaelis archangeli, (sic} prefati in causam attracti per annotatum procuratorem dicti capiitiU ta persona eiusdem con- gruis diebus ipsarum octa varum coram nobis expectati, nostram in presenciam non venerant neque miserant, se mediantibus aliis litteris nostris judiciariis exinde confectis in judicio aggravari permittentes ; postulans prefatus procurator dicti capituli, eidem ex parte memo- ratorum in causam atlractorum per nos in premissis juris equitaiera inpertiri, Et quia prefati in causam attracti ad premissa vice secun- daria cvocandi fore visi fuerant, pro eo veslram amiciciam litteratoric pecieramus diligenter, quatenus vestrum mitteretis bominem pro testi- moDio fidedignum* quo presente homo regius infra declarandus, me-

84

Doc. 68, — An. 14$$-

moratos in causam attractos in premissis peremptoric responsuros, racionemque efficacem reddituros contra annotatum capitulum ecclesic ragrabiensis ad octavas festi Hpiphaniarum domini tunc venturas rc- giam evocaret in presenciara, tt post hec ipsius evocacionis sericm cum nominibus evocatonim ad easdem octavas dicto domino meo fidcliter rescriberetis. A quibusquidem octavis, dum causa parcium prescripta partes inter easdem scriebus litterarum nosirarum prorogatori- arum ex commissione prelatorum et baronum regni ventillanda, ad pre- sentes octavas festi beati Jacobi apostoU prorogative devenisset, tandem ipsis octavis festi beati Jacobi apostoU instantibus, Ladamer dc Ada- nooch pro dicto capitulo ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis Ittteiis ciusdem in nostram veniens presenciam, litteras vestras super preraissa evocacione dicto domino meo regi rescripcionales nirsus presentavit, in quibus per Michaelem de Kysgora regium, et Jacobum presbiterum chori ecclesie vestre predicte prebendarium vestrum, homines, feria quinta proxima post festum Concepcionis virginis gloriose, proxime preteritum prelibatos Stephanum, filium Michaelis, modcinum, Mi- chaelem, filium Sebastiani, Petrum Hungarum, Anthonium italicum, Briccium, filium Benedict! et Nicolaum alias judices, Fabianura lite- ratum, Fryche, Georgium, filium Francisci ei Blasium, filium Wythe- zych ac alios universos et singulos juratos, consiliarios, cives, hospitcs et totam communitatem civitatis montis Grechensis de juxta Zagrabiam in eadem civitate montis Grechensis contra annotalum capitulum ec- clesie zagrabiensis ad dtctas octavas fesii Epipbaniarum domini regiam in prcienciam legiHime evocatos fore comperimus manifesto Ad quas- quidem octavas festi beati [acobi apostoU (sic) prefati in causam attract! per annotatum procuratorem dicti capituli in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octavarum coram nobis expectati, nostram in presen- ciam non venerunt neque raiserunt, sed raediantibus aliis lilteris nos- tris judiciariis exinde confectis in judicio aggravari permitcntes, postulans prefatus procurator dicti capituli eidem ex parte predic- torum in causam attraclorum, per nos in premissis juris equiiaiem elargiri. Et quia prelibati in causam attracti ad preraissa vice terci* aria evocandi fore videbantun pro eo vestram amiciciam presentibus petimus diligenter, quatenus vestrum mittatis bominem pro testimonio fidedignum, quo presente: Valentinus. Illius Stephani, .vel Nicolaus aut Demetrius de Drenoua sin Dionisius, filius Emerici de Adanouch seu Lucas sive Michael de Kysgara, neve Ladomer de dicta Adanoouch aliis absentibus, homo vester, prcfatos in causam attractos in premissis peremptorie responsuros, racionemque efficacem reddituros ac de sexaginta sex marcarum nobis et parii adverse satisfacturos contra

Dqc. 6g. — An, 1433,

85

annotatum capitulum ccclcsie zagrabiensis ad octavas festi beati Mi- cl^aclis afchangeli nunc venturas regiam evocaret in presenciam; et post hec ipsius evocacionis seriem cum nominibus evocaiorum ad easdem octavas dicto domino meo rcgi fideliter rescribatis. Datum Bude Iricesimo septimo die lermini prenotati. Anno domini millesimo quadringcntcsimo tricesimo tercio,

(A tergo). Amicis suis reverendis capitulo ecclesie chasmensis» pro honorabili capitulo ccclcsie zagrabiensis, contra Stephanum, filium Michaelis, modernum judicem civitalis montis Grcchensis dc iuxta Za- grabiam et alios intrascriptos ac octavas festi bcati Michaelis archan- gcli, evocatoria.

Originale satis lacerum in cbarta. Vestigium unius sigilli a tergo. In arch ▼en. capie. zagrab. Act, capit, ant. fasc, 6, nr. 22.

69

Anno I413f 32. decembns.

^gttmundus Hungariat etc, rex, communitati montis Greansis imperat, tu mpediat, qmmtnus lurcorum invasioms meh*^ capitulum Zii^abkme turrim jf Popov turtn*^ vocatam ntamqut in €&mmunitat£ reficiat atque muniat.

Commissio propria domini imperatoris. Sigismundus dei gracia Romanorum imperalor, semper augustus, ac Hungarie, Bohcmie, Dalmacie, Croacic etc. rex. Fidelibus nostris providis, judici, juratis, ceterisque civibus et loti communitati noslre civitatis montis Grecensis de Zagrabia salutem et graciam. Gravem querelam per iideles nostros venerabiles decretorum doctores, dominos Johannem Bachensteyn camarcensem et alteram Johannem de Wrbowcx, archidiaconos, canonicos ecclesie zagrabiensis, pro parte honorabilis capituli ciusdem ecclesie zagrabiensis nobis allatam* recepimus con* tinentem, quod cum ipsi nuper metu et formidine sevissimorura Tur- corum partes illas sepenumero vastancium ac cuiusdam Rottar, qui ipsum capitulum tirannice et hostiliter invadere velle famabatur per- territi, turrim eorum angularera, quam intra muros prefate civiiatis Dostre montis Grecensis ex donacione et institucione divorum nostro* mm predecessorum regum Hungarie tenent et possident, in suis tec- turis, muris et edificiis collapsam ac delectus el ruinam pacientem, reformare, in ipsaque pro tuciori preservacione et conservacione cle» nodiorum, ornamentorum ac rerum el bonorum prefate ecclesie za- grabiensis certas testudines et woltas construere et edificare voluisseni, tunc vos, nescitur qua ducti presumpcione, cos ab huiusmodi retbrma- Clone et tectura prefate turris ac stiuctura et ediUcacione huiusmodi

r^. — Ah. i4ss.

woltarum ct testudinum intra ipsam turrim causis ex premissis fa- cienda iahibuissetis el nee ad huiusraodi reformacionem lecture anie- fete turns, construccionem et edificacionem woltarum et testudinum prediclarura admisisseiis, gravem iniuriam ipsi capiiulo per hoc in- ferendo. Verum quia nobis nuper in urbe Romana existentibus, quidam vestri concives, nostre celsitudinis accedentes conspectum, de prefato capitulo in eo conquerebanlur, quod idem (^apilulum aniefatam turrim corum cum sue situ et cum acie et area ad ipsam turrim pcrtinentibus a prefata civitatc per elevaturo et ex lapidibus edifi- catum murum vellent recludere, obstruere et separare, nosque eisdem coDcivibus vestris per expressum laic recordamur ex ore nostro pro- prio eoiunc dedisse responsum: quod huiusmodi edificacionem et elevacionem muri, per quern ipsam turrim cum sue situ et area a prefata civitate nostra separaretur et obstrueretun nullomodo adniit- tcmus; in tccturis tamen et onmibus aliis reformacionibus ct r^ara- cionibus defectuum, rupturarum el ruinarum eiusdero turns ipsi capi- tuJo plenam dedimus facultatem, prout iidem concives vestri^ vos si voluerunt, c'lare super hoc informare potuerunt Ideo fidelitati vestre firmissimc precipimus et omnijio volentes mandamus, quatenus liabita presencium noticia, memoratas'wohflis et testudines ac alia ediUcia per memoratum capitulum pro tuciori preservacione et conservacione clenodiorumj ornamentorum ac rerum et bonorum antefate ecclesie zagrabiensis infra ipsam turrim edilicare et facere, ipsamque turrim in sua tectura sub tali forma et disposicione sicut nunc existit et in omnibus aliis suis rupturis ac defcctibus rcformare permittatis, demptis tantum aliis el notabilibus extensis mentis et propugnaculis vulgo erkel dictis in ipsa lurri de novo faciendis, que nolumus fieri in pre- iudicium nostre civitatis supradicte. Preterea prefaii utcrque domini Jobannes, doctores^ nominibus quibus supra/ nostre querulose dete- xerunt maiestati, quod post reversionem de pretacta urbe Romana. dictorum vestroruni conciviura vos multimode, ipsos dorainos de dicto capitulo in propriis ipsorum territoriis impedivisselis, perturbassetis et molestassetis, imped ireque, perturbare ac molestare non cessarelis de presenti in g^rande preiudicium ipsorum dorainonim de capitulo prenotato, Et quia uti exinde manifeste recordamur, eotunc spectabili ct magnifico Hermanno Cilie, Zagorieque comiti ac regni noslri Scla- uonie bano, socero nostro carissimo ac fideli, dilecto, in eo districte mandaveramus, ul omncs differencias, contenciones atque controversias inter prctactum capitulum ab una, el xos ab altera partibus exortas et suscitatas sopire, complanare ac fine debito terminare dcberet. Qui tamen, uii ex pretaclorum conquerencium slgnificacione intelte-

Doc, 70. — An. 1434. 87

ximus nil in hiis usque in presenciarum facere curavisset; ideo fide- litati vestre simili nostro sub prccepto firmiter iniungimus, quatcnus interim, donee videlicet et quousque prefate differencie, contenciones et controversie inter dictos dominos et vos per prefatum comitem Cilie, aut aliquem alium per nos ad id deputandum seu propriam nostram maiestatem complanabuntur, seu forma juris sedabuntur et eciam expost prefatos dominos in eorum territoriis, in quorum do- minio iidem de presenti existunt, et pro tunc dum prefati vestri con- cives in dicta urbe Romana in presencia nostre maiestatis fuerunt, extite- runt, sed et aliis ipsorum possessionibus ac juribus possessionariis atque tenutis nullatenus impedire, molestare et perturbare presumatis nee sitis ausi modo aliquali. Qui si contrarium feeeritis, extune eommi- simus et serie presencium committimus fideli nostro magnifieo comiti Matkoni, inter cetera episcopatus zagrabiensis et antefate eivitatis nostre gubernatori et suas vices ibidem gerentibus, ut ipsi vos ad observacionem prefatorum nostrorum mandatorum arcius eompellant et astringant. Secus ergo facere non ausuri nostre gracie sub obtcntu. Presentes autem post earum lecturam reddi jubemus presentanti. Datum Basilee feria tercia proxima ante festum nativitatis Domini. Anno eiusdem MCCCCXXX tercio. Regnorum nostrorum, anno Hun- garie etc. XLVII. Romanorum XXIIII. Bohemie XIIII. Imperii vero primo.

Originale in charta. In margiue inferiori impressum est sigiUam. In arch, archiepisc. zagrab. Politica fasc. 1. nr. 2.

70.

Anno 1434, 16. martii. Basileae. Si^i^ismundiis Hun<^aruie etc, rex, Georgia archiepiscopo sirigoniensi mamiat, ut in ius vocet Ritdolphum Albcnum , qui le^atum ab Johannc Albeno episcopo cccUsiae cathedrali zagrabiensi relictum adhuc non solvit,

Commissio propria domini imperatoris. Sigismundus dei gracia Romanorum imperator, semper augustus, ac Ilungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rex. Fideli nostro devoto et sincere dilecto reverend issimo in Christo patri, domino Georgio archiepiscopo strigoniensi, locique eiusdem comiti perpetuo ac primati et apostolice sedis legato nalo salutem et graciam. Nuper pro parte honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis contra et ad versus egregium Rodolfum de Alben et de Medwe, fralrem scilicet cainalem condam reverendi patris domini Johannis episcopi zagrabiensis, proposita nobis gravi querela continente in effectu, quomodo ipse Rodolfus contra

Dae. 70, — An, r4J4*

disposicionem et legacionem testamentariam, prefatl condam domtni Johannis episcopi de medietate casiri Kuvvar ei oppidi Kaproncza per nos dudum ipsi condam domino Johanni cpiscopo pro seplem millibus^ florenis auri impignoratonim , iamfato capitulo zagrabienst ex eo factam , ut proventus eorumdem taradiu , donee per nos redimerentur, et post ipsorum redempcionem medieiatem prenomi- natorum septem minium tlorenorum auri per dictum capttulum zagrabiense et executores sui testamenti ad fabricam dicte ecclesie zagrabiensis dispensarentur, ad huiusmodi medietatem iara dictorum caslri et oppidi dictum capitulum zagrabiense et testamenti ipsius condam domlni Johannis episcopi executores nuUatenus admisisset neque admittere vellet, eandem apud manus suas potencialiter reti- nendo, dicens et subinferens idem Rodolfus, prout ipse eciam coram nobis hoc idem asserebat huiusmodi testamentariam disposicionem prelibati condam domini Johannis episcopi, frairis sui, frivolam esse et nullis posse aut debere viribus subsistere, cum de eisdem ipse nullam testandi habuerit facultatem, et quod insuper idem Rodolfus quandam villam Cralyoucz et tributum in Czerye exigi solitum, que et quod per condam reverendum patrem dominum Eberhardum epis- copum zagrabicnsem pro celebrandis in pcrpetuum missis in quodam altari in ipsa ccclesia per ipsum instituto, capitulo predicto et recto- ribus ipsius altaris donate extitissent, et quorum dominium atque pacilicam possessionem idem capitulum et rectores ipsius altaris per totum tempus ipsius condam domini Johannis episcopi habuisscnt, ab eisdem auferre et ad castrum Medwe applicare et annectere conarctur, allegans ipse Rodolfus, prout et coram nobis personaliter allegavit, dictam villam ac tributum ad ipsum castrum Medwe semper et ab antiquo perlinuisse, et ipsum condam dominum Eberhardum epis- copum in preiudicium sui juris huiusmodi disposicionem de dictis villa et iributo facere non potuisse, mandaveramus per nostras lit- tcras spectabUi et magnifico Hermanno Cilie et Zagorie comiti, nostriquc regni Sclauonie bano, socero nostro, ut causam huiusmodi testamentarie disposicionis et ectam ordinacionis prefati condam do- mini Eberhardi episcopi super premissis rebus inter iarafatum capi- tulum zagrabiense et rectores altaris prenotati ex una ac sepefatum Rodolfum ex altera partibus habitam, evocatis eisdem sui in presen* ciara et re visa liitera testamenti dicti condam domini Johannis epis- copi, ceterisque juribus nee non proposicionibus et allegacionibus earumdem parcium cum sibi per nos adiunctis. visis, auditis, intel- lectis, examinaiis, ruminatis el discussis judicaret ac fine debito et decisivo terminaret, partesque inter easdem in ipsa causa jure dictante

Doc, jr. — Ah. 1434.

89

judicialiler sentenciam ferret, non advertente illo tunc, quod huius* modi cause, que mere ecclcsiastice sunt, non debeant in judicio se- cular! tractari el judicari, quod nunc considerantes animo deliberaio in contrarium mandati superioris, mandavimus prefato comili Ctlie. ut de judicio huiusmodi cause se nullatenus impedire aut intromit- lere prcsumat, sed eandem per prefatas partes libere et sine omni contradiccione ad tui presenciam deduci permitlat judicandam, Et quia auctoritate prescripie natelegacionis apostoUce, qua instar prede- cessorum lucrum archipresulum ecclesie strigoniensis fungeris huius- modi et alias quascumque causas ecclesiasticas, que ad te et tuam sedem judiciariam deducunlur, plenara servans juridicis processibus judicandi et fine debiio lerminandi nee non tuo judicio reluctantes pcrccnsuras ecclesiasticas coercendi babes facultatem. Hanc itaque causam pretactam inter iamfatos capilulum ^agrabiense et reclorem altaris, nee non Rudolfom de Medve habitam, tuo judicio duximus committendam et committimus presencium per tenorera, le affecluose exhortantes et nicbi- lominus tibi iniungentes, ut partibus prenarratis, quibus ut coram le compareant, precipimus in tui presenciam legittime ordine processuum juris ecclesiastici observato evocatis, dictam causam super rebus pre- missis, ut prelibatum est, inter antefatas partes habitam, cum om- nibus incidentibus, connexis et clcpcndentibus partes inter easdem ser- ▼atis debite juridicis tcrminis judicare ac fine debito ci decisive juris ordine dictante terminate et prout opus fuerit et justicia svadebit super tuo judicio sentenciam difUnitivara ferre debeas et pronunciare recusa et subterfugio quibuslibet relegatis. Datum Basilee feria tercia proxima post festum beati Gregorii pape. Anno domini MCCCCXXX quarto. Regnorum nostrorum anno I-Iun^^arie trtc. XLVII, Romanorum XXim. Bohemie XIHL Imperii vero primo.

Origioale in charte. Id margioe tofeiiori vestigiiim impressi i^igiUL In &rch> ten, capit, zjigrab. Act. cap, ant. fasc. 2. nr. 30.

71.

Anoo 14341 6. Jnlii. Zagrabiae.

Mathaeus laiovac, episc&patus zagrak gnhernator^ indkit^ m sola quaedam

HtigioSii. quae post Johannis Albtni tphcopi m&rttm inter capituium et

{ommunitiUem cnntatts relkta sunt, caiantur, pritis quam permisent,

Nos Mathko de Talloucz comes Kouiniensis ac judex Comano- rum el gubernator episcopatus zagrabiensis. Memorie commendamus per prcsenles, quod nobis feria secunda proxima post festum Visita- cioinis vlrginis gloriose (Zagrabiej existentibus^ bonorabiles viri, do-

90

Dec, 7/. — An 1434^

mini Johannes cantor et canonicus, vicariusque de capitulo ecclesie zagrabicnsis sede vacantc in spirilualibus generalis, ceteriquc canonici ciusdem ecclesie zagrabiensis, noslram adeuntcs presenciam, presentibus et atidientibus Johanne, filio Pcronis judice el Anthonya ithalico, Pelro Ilungaro, Stephano, alias similiter judicibus, necnon Thoma, 01io Cholny, Georgio sartore ac Benediclo similiter sartore et Fabyano litterato, juratis et civibus civitatis motitis Grecensis de Zagrabia, contra et ad versus eosdem, qui pro seipsis personaliter et pro ceteris omnibus et singulis civibus et hospitibus ipsius civitatis montis Grecensis cum suflicienti procuracionis mandate nostri in presenlia adhebant, necnon uni versos juratos et cives civitatis antedicte proposuerunt et conquest! sunt gravi cum querella in hunc modum: quod licet alias reverendus in Cbristo pater dominus Johannes episcopus zagrabiensis ac sacri romani imperii et regni Hungarie summus cancellarius, felicis remi- niscencie, dominus et prelatus eorumdera dominorura canoniconim, gubernatorque ipsius civitatis in causa seu controversia inter ipsos dominos de dicto capituto zagrabiensi ac annotatos cives ct hospites racione ct pretextu cuiusdam magne quaniitatii lerre, necnon ccrti rubetj et nonnullorum fcnilium ac pratorum dictorum dominonim canonicorum ct ecclesie zagrabiensis prodicte exorta ct suscitata^ de commissione et mandate serenissimi doraini nostri impcratoris Sigis* mundi et regni Hungarie regis, unacum reverendo in Christo patre, domino Johamic episcopo , tunc eleclo thinicnsi ac preposilure de Byenyko gubematore ct Petro, filio Ade de Zcnthlewlek, alias vicario in temporalibus eiusdem episcopatus zagrabiensis, necnon magistro Michaele prothonotario scdis crisicnsis et magistro Johanne condam de Rakonok dicto ac aliis quampluribus probis et nobilibus viris iuxta continenciam litterarum eiusdem condam domini Johannis epi- scopi obligatoriarum ad fassiones earumdcm utrarumque parcium confectarum et emanatarum, pro earum arbitris clectis inter dictum capitulum et annotatos cives civitatis predicte mctas earumdcm par cium iuxta continencias privilegiorum ct jtirium tarn ipsius capituU quam eciam annotate civitatis reambulasscnt ct revisissent, revisisque eisdem metis pro eo. quod ipse eotunc rcalem earumdem meiharum distinccioncm inter partes prcdictas faccre non voluissent, eisdem partibus auctoritatc supcrarbitrii in clsdcm litteris suis obligatoriis conlcntis, id commisisict sub ccrtis penis et obligaminibus, quod neutia parcium predictarum» ultra ea, in quarum lerrarum, nemorum et pratorum ipse partes tempore rcvisionis i^ ' im metharum domtnio cxiitinsont, nihil penitus sub cisdcra obi,, i^us de eisdem

tcrrid occupare ct innovare vel extirpftre debuisseiU; lamen ipsi civr

^/. — An, 1434^

9t

dicte civitatis nihil oinnino huiusmodi' conimissioncm predicli domini episcopi curantes seu advertentcs mox et in continenti, mortuo anno- ^ato condam doniinb Jobanne episcopo za^abicnsi, sepissimis vicibus magnam partem terrarum, ncmorurn, fenilium et pratorura annotati capituli contra ipsius capituU inhibicione^ occupassent in cisdemquc mulia** cxtirpaciones facicndo easdem sutninassenl, feniliaque depasd ac conculcari et annichilari fecisscnt, eisdemque terris^ fenilibus, nc- moribus et rubetis ad ipsorum libitum uterentur eciam dc present! potcncia mediantc, in preiudiciutn juris dicle ecclesie el annotatomm dominorum canonicorum satis grande. Quo audito, prefaii Johannes* filius Peronis, judex ac Anthonya ithalicus, Petrus Hungarus, Ste- phanus alias similiter judices, ncc non Thomas, Georgius, Benedictus^ sartores, ct Fabyanus litteratus, jurati et cives predicte civitatis, ut premittitur, pro se ipsis pcrsonaliler et pro aliis predictis civibus cum pleno mandalo in nostram exurgcndo prcscnciam responderunt ex adverse: quod ipsi post prescriptam revisionem metharum pre- dictarura nicbil penitus dc cisdera Icrris, nemoobus et pratis occu- passent et hoc revisione oculata proborum et nobilium virorum pes* sent comprobarc, petentes nos» ut easdem methas revideri facerc dignarcmur. Nos igitur auctoritate ipsius domini nostri imperatoris el regni Mungarie regis in hac pane nobis attributa, partes inter easdem volentes super premissis certo cercius experiri et edoceri, egregtos ct nobiles viros Stephanum Bychkcle de Zelnawar, Gcorgium de Byk- zaad, Andrcam, filium Vtthecz de Karaarcha, Stephanum, filiura Farkasii de Ebres ct prefatum magislrum Michaelem ac alios quam- plures nobiles et probes viros ad revisionem dictarum occupancium duxissemus destinandos. Qui tandem exinde ad nos reversi et per nos requisiii diligenter, presentibus eisdem partibus. nobis uniformiler retulerunl co modo: quod pretacti cives post preallcgatam revisionem metharum ct terrarum prcdictarum magnam partem prescriptarum terrarum arabilium, fenilium ct rubctonim seu nemorum ultra con- signacioQcm per eundem dominum cpiscopum tempore annotate rcvi- sionis factam^ occupassent et easdem terras exlirpari, seminari, feni- liaque depasci et annichilari fecisscnt El licet dicli cives pro huius- modi accLOnis ipsorum polcnciarie segetcs in eisdem tcrris seminatas omnino perdere debuisscni, tamen nos cL^dem rigorem iusticle levi- tate misericordie lemperarc volentes» easdem segetes ipsis pro hac vice metendi el recipicndi annuimus, Sed quia nos, aliis arduis factis ipsius domini nostri imperatoris occupati ad present fincm el conclu- sionem facto in codcm inter partes predictas facerc non valcmus, ideo , nos ipsam causaTii racjone diirle occupacionis prcdictarum terrarum

Doc. 72, — An, i^J^.

coram nobis modo prchabito vertentem, taliter duximus prorogandam:

quod neutra parcium prediclarum de dictis tcrris litigiosis, per ipsos cives, ut prefcTtur, occupatis et cxtirpatis, necnon fenilibus et rubctis usque dum nos pcrsonaliter ad faciem dicte (terre) litigiose proccdere poterimus, uli, frui presummanl modo aliquali, sed easdem terras, fenilia et rubeta ab omni usu et cultura inlacta presen^are et con- servari facere tcneantur. excepto tamen fenili, condam domuii Nicolai archidyaconi, nunc erga dominum Thomam archydiaconum de Warasd habito, in cuius doniinio dictum capitulum ad prcsens existere dinos- citur, salTO remanente; quod si qua ijarcium predictarum ab usu earumdem terrarum sc inhibere non curaverit et contra buiusraodi nostram inhibicionem ac usum earumdem et culturam qualitercunique se ingresscrit, extunc talis pars contra partem alteram in ducentis marcis denariorum pro tempore currencium judici et parti adverse irremissibiliter persolvendarum convincatur ipso facto, testimonio pre- sencium mediante- Datum Zagrabie predicta, secundo die termini pre- notati. Anno domini millesiroo quadringentesimo tricesimo quarto.

Orig^iiiale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. I& fttch. ▼en capit. sagrab. AcL Cap. atit» fasc. 6. nr, 23.

72.

Anao I434t 6* Julii, Zagmbiae*

A Mathaea Taltwac ^ episcopatus zagrahiemis giibernatore^ commttnitas

chntath zagrah.^ quae hartum cathedra its tcchsiae s. Enter ici devastavit,

centum marcis denariorum muktatur,

Nos Mathko de Talloucz comes Kouiniensis el judex Comanorura» gubernatorque episcopatus zagrabiensis etc. Memorie commendamus per presentes, quod nobis feria secunda proxima post festura visita- cionis beatc Marie virginis Zagrabie cxistentibus, honorabUes viri, domini, Johannes cantor et canonicus in ecclesia zagrabiensi, locique eiusdem sede vacante vicarius in spiritualibus generalis. ceterique domini canonici de capitulo eiusdem ecclesie zagrabiensis, nostram adeuntes presenciara, presentibus et audientibus Johanne, filio Perouicz, judice, Anlhonya iialico, Petro Hungaro et Stephano, alias judicibus, item Benedicto sartore, Fabiano liiierato, Thoma filio Chun, Georgio sarlorc et Leonardo italico, juraiis civibus, pro se ipsis personaHler et pro aliis civibus civitatis montis Grecensis de juxta Zagrablam cum sufficienti procuracionis mandato, coram nobis astantibus, contra eosdem judicem, juratos, cives et totam communitatem civitaUs pre- dicle proposuerunt et conquest! sunt eo modo: quoraodo iidem judex et universitas civium civitatis predjcie htis diebus noviter transactis.

Do€, J2, — An, 143^

93

malo freti consilio ortum plebani ecclesie sancti Emerici ducis el confessoris ante fores dicte ecclesie zagrabiensis constnicle, ex utraque fluvii Cyrkwenyk adiacenlem, irruendo, caules ct alias seminaturas in eodem orto seminatas contra legitlimas prohibiciones nobilis viri Pauli provisoris curie episcopalis zagrabiensis, familiaris nostri, pedibus con- culcari et destrui, ac terrani de eodem otto effodi et quasdam clau- suras eiusdem fluvii Cyrkuenik obstrni fecissent, eunderaque ortum pro se ipsis minus juste et indebife occupassent potencia mediante in preiudicium juris dicte ecclesie sancti Emerici et per consequens pre- scriptorum dominorum canonicorura satis grande, ex parte quorum per nos in premissis judicium et justiciam pecierunt impertiri. Quo audito prefatl Johannes, filius Perouicz, judex, Anthonya italicus, Pctrus Hun- garus et Stephanus alias judices, item Benedictus sartor, Fabianus litteratus ac Thomas, filius Chun, Georgius sartor et Leonard us ita- licus, jurati elves, pro se ipsis, ut premittitur, personaliter et pro aliifi predictis civibus cum sufficienti procuracionis mandato, in nosiram exurgentes presenciam responderunt ex adverse: quod hoc verum esset, quod una pars dicti orti a parte occidentis dicti tluvii (Zjr- kuenyk adiacens intra metas dicte civitatis habetur et ob hoc eandem partem dicti orti non minus iuste, %^\ uti eorum jus occupassent. In quorum contrarium prefati domini canonici hoc, quod ipse ortus plebani ecclesie sancti Emerici ducis ex utraque parte dicti fluvii Cyrkwenik adiacet et eidem ecclesie de jure pertinere debeai, exhi- bicione Htterarum composicionalium prelate civitatis sub sigillo pro- prio dicte civitatis^ die dominico proximo post festura apparicionis beati Michaelis archangeli anno domini millesimo trecentesimo nona- gesimo secundo privilegialiler emanatarum manifeste declarabani: iidem judex et cives tenori el forme dictarum litterarum composicio- nalium in nullo obiceie el contradicere valuerunt Quibusquidem lit- teris exhibitis cisdem paitibus in premissis per nos judicium et justi- ciam impertiri poslulanlibus, quamvis prefati cives eandem partem dicii orti a dicta plaga occidentis adiacenlem pro se ipsis occupavcrint, tamen dicia pars eiusdem orti ex virtute prescripte composicionis annotate ecclesie sancti Emerici ducis de jure pertinere dcbere, nobis ct nobilibus regni nobiscum in sede judiciaria sedenlibus perspicue agnoscebatur, pro eo 00s auctoriiate imperialis maiestatis et regni Hungarie regis nobis in hac parte attributa, nolentesque dictorum judicis, juratorum et cetcrorum civium dicte civitatis montis Grccensis huiusmodi actus poiencionarios simpHciter et impune pertransire, ne alii ab ipsis exemplati ad similia facta potencionaria se apponere presummant sed pocius ipsorum penalis conlricio aliis transcat in

94

Doc. 7J. — -^Jf. 1434.

excmplum, cosidcm judicem ac juratos et cetcros civcs pro prcmlssis eorum aclibus potenciarits, per ipsos, nsodo quo supra, commissis, in factis polencie, ex eoqac in centum marcis dcnariorura in duabus partibus nobis, el tercia parte, parti adverse persolvcndis, conviclos fore coirtmittimus atquc aggravatos aucloritale nostra judlciaria rae- diante. Datum Zagrabic. sccundo die termini prejiotaii. Anno domini millesimo quadringcnlcsimo tricesimo quarto,

Ong'iaalc ia churta. In margine inferiori impres&um 'est^ stgillum. la arch, vcn. Capit. jcAgrab, Act. Cftp« ant, fiuc. 10. nr. 11.

73.

Aqdo 1434* 8 Julii« Z^grabiae,

Johanftes, ChUransmm zagrah, abbai^ Rmiolphum Aibenum a se in jus

esse tmcatumt '/^/<7 Johannis Albeni episcopt legatum eccksiae zagrabiensi

non soherit^ Georgia afchiepiscep<f nuniiaL

Reverendissimo in Christo patri et domino, domino Georgio miseracione divina archiepiscopo strigoniensi, lociquc eiusdem comiti perpctuo, primati et apostoHcc sedis legato nato, domino ct patri sibi plurimum bonorando, frater Johannes, divina favente clemencia abbas monasterii beate Marie virgin ts dc Zagrabia, executor ad infrascripta unicus electus et deputatus, oracionibus devotis in Chrisio Jhesii ju- giter preoblatis. Litteras vestrc R. P* citntorias pro parte honorabilis capituli ccclesie zagrabicnsis contra nobilem Rodolfura dc Alben alias de Med we war confcctas et emanatas vcstre R. P. sigillo minori con- signalas, micbique per egregium virum dominum Johannera decre- torum doctorem, arcbidiaconum de Vrbowch et canonicum dicte za- grabiensis ecclesie, nominibus et in pcrsonis dominorum de dicto capitulo zagrabiensi exbibitas et prcsentatas cum omni qua decuit reverencia et obediencia recepi, quas vestre R. P, in prcsentibus in specie duxi transmittendas ; quanim tenor sic incipit: Georgius miseracione divina archiepiscopus strigoniensis , locique eiusdem comes perpetuus, primas et apostolicc sedis legatus natus. Dilecto nobis in Christo vcnerabili ct religioso viro domino fratri abbati monasterii beaic virginis de Zagrabia salutem (et obedienciam nos- tiis) immo verius sacratissimi basiliensis concilii mandatis. Litteras eiusdem basiliensis (concilii per hanorabilem) virum dominum Georgium de Moravcha , canonicum ecclesie zagrabiensis, procuratorcm legit- timum venerabilia capituli zagrabieasis tempore et loco infrascriptig preseiuatas nos (omni ea qua) decuit reverencia noveritis reocpisse (in hec verba): Sacrosancta generalis synodus Basiliensis, in spiri'Ti

I>oc, 7J. — An. 1434. 95

sancto legitime congregata universalem ecclesiam representans. Vene- rabili archiepiscopo strigoniensi, salutem et omnipolentis dei benedic- tionem. Exhibita nobis pro parte dilectorum ecclesie filiorum capituli ecclesie zagrabiensis nee non executorum testamenti seu ultime volun- tatis bone mcraorie Johannis olim episcopi zagrabiensis peiicio conti- nebat, quod dilectus ecclesie filius Rodolphus de Alben, armiger in diocesi zagrabiensi morara trahens, eosdem capitulum et executores in nonnullis bonis mobilibus et immobilibus ex obitu ipsius episcopi seu voluntatis predicte etc. et sic finit: Datum Strigonii in castro nostro, die sabbati vigesima sexta die mensis Junii. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo octavo, indicione duodecima, hora vesperarura vel quasi illius diei. Pontificatus autem sanctissimi in Christo patris et domini nostri, domini Ewgcnii pape quarti, anno quarto. — Post quarumquidcm ipsius vestre R. P. litterarum exhibici- oncm et presentacioncm per eundem dominum Johannem doctorem fui requisitus debita cum instancia, ut ad execucionem dicti vestri, immo verius prefati sacrosancti concilii basilicnsis, mandati procedere deberem. Ego vcro frater Johannes abbas, executor ut supra, tamquam obediencie filius mandatis vestre R. P. immo verius dicti sacrosancti concilii basilicnsis humilitcr parcre cupiens, ut tcneor, die Jovis, que est octava mensis Julii, hora tcrciarum vel quasi, unacum notario et testibus infrascriptis ad dictum Rodolphum, ipso in castro suo Med- wewar nuncupato pcrsonaliter existcnte, ubi eciam suam continuam facit residenciam, pcrsonaliter acccssi, ibique, quia ad suam perso- nalcm presenciam me admittere noluit, convocatis nonnullis probis et idoneis ciusdcm Rodolphi familiaribus, ipsum dominum Rodolfum vip^ore dictarum vestre R P. litterarum publice et manifeste sic citavi perhemplorie vestre R. P. in presenciam, ut ipse tricesimo die a die citacionis (prescncium) sibi per mc facte computando, si audita fucrit et vestre R. P. vol vcstrum in hac causa subdclcgalum, quem con- stituerit . . . reddendum jure, pro tribunali sedere contigerit, alioquin

dicta die juridice coram

veslra R. P. vel subdelegato predicto compaieat, dicto capitulo za- grabiensi vel suo procuratori Icgittimo, constituto responsurus ac ju- sticie complementum in premissis rccepturus, procedique visurus in premissis usque ad diffinilivam sentenciam . . certificantes eundem, quod si coram vestra R. P. vel dicto subdelegato comparuerit, bene quidem, alioquin vero ulterius non hie in partibus sed in foribus ecclesie vestre R. P. strigoniensis citato ad partis coram vestra R. P. vel dicto subdelegato comparentis instanciam, prout justicia svadebit, juxta preceptum sacratissimi concilii in ipsis causis et causa usque

o6

Doc. 7^. — An,

ad diffinitivam sentenciam inclusive veslra R. P. vel prcfatus subdc- Ic^^atus procedet allcriys partis absencia vel contumacia non obstante. In quorum omnium fidcm ct testimonium huiuscemodi nostras lilleras scu (nostrum) mstnimentum huiusmodi cilacionis relacionem in se contincnles seu continens . . . per notarium .... cum subscripcione eiusdem notarii, mei sigilU jussi appensione muniri. Datum ct actum in predicto castro Medwewar, sub anno domini millesirao quadringentesimo tricesimo quarto, indiccione duodecima, ac ponlificatu et bora, quibus supra. Prcscntibus ibidem nobilibus et providis viris: Stephano notario predicli Rodolphi, Leonardo castellano dicii castri Medwewar nun- cupali, Nicolao de Marowcza ct Paulo filio Malhie de Gora testibua Ode di^nis ad prcmissa specialiter vocatis et ro^atis.

(f Si^num noiarii Gregorii fiUi Nicolai de Marocha clerici za- grabiensis et subscriplio eiusdem, sed illcgibilis).

Originale fn membraiit, in medio valde lai^^rom cl attntum. In Tnargioe fofe- riofi fragtneD mcmbmnae, quod pro viacttlo stgilli iDscrviebat. In arciiiv. ven. Cap, tagrab.

74.

Anno \M\% 25. J alii Casmae, Coram capiiulo iasmensi Rudoiphus Albtnus, nobilis de Medved^ Johannis Aibmi eptscopi hgatum capituh zagrab. per/eete ixpimiit Nos capittilum ccclesie chasm ensis» notum facimus tenore pre- scncium quibus cxpedit universis* Quod egrcgius Rodolfus de Medwc alias de Albcn coram nobis personaliter const i tutus onus et gravamen Leonardi, filii sui, in se spontc assumendo, dixit et confessus est ora- culo vive vocis; quod quamvis ipse per exccutores testamenti condara reverendi in Christo pairis domini Johannis episcopi zagrabiensis, fratris sui carnalis, et capitulum ecclesie zagrabiensis, racione et pre- textu recte ct equalis medictaiis civilalis Kaproncze necnon castri Kwkaproncza vocati el suarnm pcrtinenciarum abas per invictissimum et serenissimum principem dominum Sigismundum Romanorum impc- ratorem, semper augustum, ac Hungarie etc, regem, dominum nostrum naturalcm, prefato condam domino epi^copo et ipsi Rodolfo pro septcm mil li bus necnon centum sexaginta sex florenis auri ac trecentis jobagionibus irapignoratorum per eundcm condam dominum cpiscopum ad fabricam ecclesie sancli regis Stephani zagrabiensis kathedralis le- gatorum et dcputatorum in causam aitractus et ad sacrum basiliense conciHum citatus, cum eisdem in ipso sacro concilio et eciam coram ipso domino nostro imperatore aliquamdiu in Hie processcril ct sc contra disposicionem in dicto testamcnto exprcssam detcndere conalus

Doc, 7^, — Aiu Ijfj^..

97

fuerit ; tamen ipse postmodura matura in sc dcUbcradone prehabita et usus consilio saniore, nolens eciam ultimam ipsius condam domini episcopi fratris sui voluntatem et ca, que per ipsum ad pios tasus sunt salubriter disposita inlringcre vel aliquomodo impedirc, mediante nichilominus composicione leverendi in Chris to patris domini Johannis episcopi tyniensis et giibematons prepositure de Byenyko, nobiliumquc et egregionim Georgii de Bykzaad et Johannis Thot de Zwmzedwar ac aliorum nobilium et proborum virorum per ipsas partes com- muniter electorum, unacum honorabili viro domino Johanne cantorc ct canonico vicarioque sede vacante dicle zagrabiensis ecclesie in spiri- lualibus generali, executore scilicet testament! prcdicti condam domini

Johannis episcopi, omnium aliorum virtute dicli teslamenti

representante, necnon prefatis dominis de capitulo zagrabiensi sanatis penitus et sedatis ac depositis omnibus controversiis ct litibus hu- cusque inter se habitts ad talcm pacis ct concordie devenissent uni- onem: quod ipse Rodolfus rectam et equalem medietatem dicte civi- tatis Kaproncra ct castri Kwkaproncza vocatarum, omniumque posses- sionum, villarum, tribulorum, vincanim, silvarum, nemorum, lerrarum arabilium, raoncium et terragiorum, fenctorum, pratoruro, aquarum et tluviorum, molendinonim ct piscaturarura, cunctoniraque et singu- lorum aliorum provcntuum, emolumcniorum et utilitatum quomodo- cumque ex eisdem et de eisdem proveniencium et provenire deben- cium, realomquc et corporalera possessionem ipsius medietatis civi- tatis Kaproncza necnon castri, possessionumque et villarum, illam vide- licet partem, quam prefatus condam dominus Johannes episcopus post divisionem dicti castri et possessionum inter ipsos alias factam habuisset et tenuisset, prcfato domino caniori, tamquam executon, ac annotaiis dominis de capitulo zagrabiensi tamquam coadvutoribus huius saluberime execucionis testamentarie disposicionis ipsius condam domini episcopi pure et simpliciter remisisset, relaxasset et rcliquissct, immo coram nobis rcraisit, relaxavit ct reliquit» secundum vigorem dicti teslamenti et disposicionem prefati condam domini Johannis epi* scopi ad fabricara dicte ecclesie sancti regis Stephani zagrabiensis, per eosdem dispensanda, anncctenda et converlcnda, hoc specialiter declarator quod in cventu, quo prefatus dominus noster imperator, Tita sibi comite, aut aliquis regum Hungarie, successor suus, prescript tam civitatcm Kaproncza necnon prcdictum castrum Kwkaproncza appcUatum pro prcmissis sex millibus centum sexaginta sex florcnis auri ac trecenlis jobagionibus vellet redimere vel redimerit do fiacto, exlunc similiter recta et cqualis medietas tam predicte summe ilorc- Tinrnm quam dictorum trecentorum jobagionum ad predictam zagra*

7

98

D&€, 7S' — ^^' H34-

bicnscm ccclesiam et capitulum ad fabricam scilicet ciusdem pcrpe- tuis temporibus devolvatur el condescendat, ipsi Rodolfo ct prefato filio suo aut eorum successoribas contradicerc non valcnlibus in hac parte. Ad que omnia et singula supradicta prenominatus Rodolfus coram nobis existens assistencia personali suo et dicti fUii sui suonim que succcssorum nominibus et in personis bona fide et sine fraud' servanda ct cffectu mancipanda sc obligavrt vigore et tcstimonlo pu scncium medianle. In cuius rei mcmoriam ct perpetuam firmitatem presenter liileras nostras concessimus nostri sigilb autcntici muniminc et appcnsione roboratas. Datum in festo sancli Jacobi apostoli. Anno dcrmini millesimo quadringcnlcsimo tricesimo quarto.

Originate in membrana. Zona ^cHcea violacci colons dependet ab»|ue si^illo In M-chivio ven. capituli zagrabiensis

75.

Anao 1434, 25. Julii. Casmae.

Coram capHufo casmensi, Ruiiolphus Albemis, nobilh He Medved, posses-

sionihus Kraljevtc^ Cerjc^ Kobiijak, Svihijt et Nart, quas Eberhardus

tpiscopus cathedrali eccUsiae sagrabiensi in perpetuam altariam rilu^uit,

se abdicat tasque cnpiiuh administrandas tradiL

Nos capitulum eccksie chasmensis. Memoric commendamus te- norc prcsencium significanles quibus expedil uni\^er$is. Quod egregius et nobilis vir Rodolphus, fiJius Rodolphi de Medwc alias dc Alhcn, nostra conslitulus in presencia in sua ac Leonard!, filii sui, personi^ onus et gravamen ciusdem Leonardi filii sui in sc assumendo dixit et est confessus vivc vocis sue oraculo: quomodo ipse sedula mcdila- clone in sui cordis armario revolvens ct matura dclibcracionc ani- madvcrtcn'5, sue, hercdumquc ct fralrum suorura saluli intcndens, potis* sirae condam revcrendi in Christo patriii domini liberliardi eplscopi zagrabiensis, felicis recordacionis consanguinei sui, a quo quamplu- rime possessioncs et non nulla temporal ia bona in ipsum suosque lie- redes condescend issent, eademque habcrel et possideret, pro quorum bencficiorum donis ab ipso condam domino Kberhardo episcopo, ut prefcrtur, pcrceplis, nolens vicio ingratitudinis notari» quin pocius memor et gralus rcpcriri, ad laudem dci omnipotenlis et gloriose vir- ginis Marie, matris dei, honorem ac tocius cclcstis curie gloriam pro uberiori fundacione et (irmiori perpetua stabiliiale duai'um mi^isarum, unius in cantu, alterius in lectura in ara sancle cruci? in ecclc^io sancti reeris Stephani zagrabiensi kathedrali, per ipsum condam do- minum libcrhardum episcopum pro nnimc sue salute cotlidic cole-

Doc. 75, — Ah. 14J4,

9<>

bran coniiiiisi>arura ct dispositarum, certas posscssiones Kralyowcz, Cbcryc ad candcm Kralyowcz pertinctttem, cum tributo in cadcm Chcrye exigi soli to, ncc non Kobylyak, Zwyblyc ct Narth vocatas in coinij^ta zagrabicnsi existentcs, quas ipse condam dominus Ebcrhardus cpiscopus inter alias possessioncs a screnissimo domino, domino Sigis- mundo Romanorum imperatorc, semper augusto, ac Ilungaiie etc rcge, domino nostro gracioso, labores maximos, fatigas et expensarum sumptus mnumerabilcs non sine sui corporis tediosa inquietudinc sub- eundo ct sufferendo» sibi ac condam reverendo in Christd patri, do- mino Johanni similiter cpiscopo zagrabiensi, ncc non Pctro et Johanni banis Dalmacie et Chroacic, fratribus camalibus ipsias Rodolphi, ipstque Rodolpho et suis hcredibus in perpetuum impetrasset, cum Tinivcrsis carumdem posscssionum Kralyowcz, Cherye, Iributi, Kobilyak, Zwyblyc et Narth vocatis utilitatibus, tcrris videlicet arabilibus, cultis ct incuUi>, silvis, pratis» nemoribus, aquis, aquarumque decursibus, molendinis et locis molendinorum, piscaluiis ac cunctis carumdem ulilitatibus, cmolumentis» fructuositatibus quovis nomine vocitatis ad easdem ct idem ab antique spectantibus cum omni co jure, quo prc- diclc poSfe-es$iones ct Iributum ad ipsum Rodolphum suosque heredcs ex collacione et donacione prcfati domini nostri imperatoris vel quo- cumquc alio modo pcrtincrcnt et dinoscerenlur pertincre pro ipsorum condam dominorum Kberhardi et Johannis episcoporum ac sue proprie, heredumquc, nee non prefatorum Petri et Johannis banorum, aliorum cciam fratnim suorum salute ct re medio anime, in signum elemosine ct pcrpetue donacionis dicti altaris sancte crucis ac ipsarum duarum missarum conlinuacione, honorabilibus viris, dominis canonicis de ca- pilulo dicte ecclesie zagrabiensis et per consequens predicto allari sancte crucis, ncc non' rectori ejusdem altaris, juxta limitacioncm conimdem dominorum canonicorum predicte ecclcsic zagrabiensi.s pro tempore constitucndis et disponendis, dedisset, donasset ct conlulissct, tmmo coram nolas dcdit, donavit et contulit jure perpcluo et irrc vacabiliter lenendas, possidendas pariter et habendas, nil juris, nilqui proprietatis in eisdem possessionibus et tributo sibi et suis hcredibus ac posteris ulterius reservando, sed toium jus omneraquc proprietalem carumdem posscisionum et tributi in prescriptos dominos canonicos capUuli dicte ecclcste zagrabiensis ac altare sancte crucis prenotatum, ncc non rcctorem ejusdem aliari?, sic, ui premitlitur, per eosdem dominos institucndi penitus transferendo; omniaque cciam jura et quevis littcralia instrumcnta ?^ub quacumquc forma vcrborum in facto ipsarum possession urn ct tributi pro parte sua ac suorum hcrcdum confecta el cmanata in jus et proprietalem diclomm dominorum ca-

lOO

D0C, 2S* — ^'f' ^434-

nonicorum ac altaris sancte crucis ascribendo et Iransferendo, sibique et suis heredibus ac posleris per amplius nuliius vigoris aut firma- menti esse^ sed dlctis domtnts canonicis ac altari sancte cnicis aniodo profectura et in perpctuum valitura comraittendo. Hoc eciam expresso et specialiter declarato, quod quia prefatus condam dominus Johatmes episcopus fraler ipsius Rodolphi, quandam possessionem Bathina vo- catam per ipsum condam dominum Eberhardum episcopum eidem altari sancte crucis pro continuacione dictanim missarum datara et depulatam precio vendidisset, et ab cod em altari ac eius rectore alienassct, certas eciam pecunias ad magnam sumpmam se exten- dentes, similiter per ipsum condam dominum Eberhardum episcopum pro continuacione diclarum missarum de cerlis possessionum sibi impignoratarum provenlibus dari debendas prefatus condam dominus Johannes episcopus, ipse eciam Rodolphus, ad nutum suum dispo- suissent, quorum scilicet dominorura episcoporum res et bona ac possessiones per ipsos acquisiie ad eundcm Rodolphum post eorum obiium condescenderunt, ideo idem Rodolphus cupiens in hac parte galuti proprie consulere et ipsius fralris sui condam domini Johannis episcopi aniraam a penis alleviare, voluit et sponte coram nobis assumpsit, quod si in processu temporum ipse vel lllius suus pre- dictus aut eorum posteri nittercntur donacionem dictarum possessio- num et tributi per ipsum, ut premittitur, factam, et eciam in sup- pleraeotum pccuniarum prcdictarum depositam infringere et eidem resistendo contraire, hoc attemplare minimc valeant, neque preiactos dominos canonicos de capitulo predict© aut eorum alierum seu quem- piam ex ipsis vel observatorem missarum predictarum, per eosdem dominos canonicos slatuendum, in causam ac litem atrahere possint, nisi prius depositis sex millibus tlorenis auri pretactis dominis cano- nicis ac annolato altari pro continuacione ipsarum missarum annec- tendis, prius et absque qualibet prorogacione ac difficuUate aliquali per talera seu tales integraliter persolulis. Ad que omnia premissa et premi*»sorum singula firmiter observanda et bona fide et sine fraude et dolo effectui mancipanda prcnominatus Rodolphus suo et dicti filii sui ac successorum suorum nominibus se obligavlt coram nobis sua spontanea voluntate. In quorum fidem et testimonium prcsentes lit- teras nostras concessimus nostii sigilli munimine roboraias. Datum in feslo sancti Jacobi apostoli. Anno domini millcsimo quadringentcsimo Iricesimo quarto.

Originate in membmna. Sericea leona flavi et caeralei colons dcj»cndct absqoG sigillo. In srch. veii. capita zagrab. Act. Cap. aot. £tac. 3. ur. 31.

Doc. y6. — An. r^j^

lOl

76.

A&ao 1434, 7. ieptembii». Zagrftbiae.

Nennannus, Cileac comes et CroaHac tanus, mantiat capituio iasmemi^ ut capitulum zagrah in Ugitmam possessionem Kraljevec statuatur.

Amicis suis revcrcndis, capitulo ecclcsie chasmensis, Hermanus Cilie, Zagorieque comes etc. regni Sclauonie banus, amiciciam paratara cum honorc. Dicitur nobis in pcrsonis honarabilium vtrorum domi- norum canonicorum de capitulo ecclcsie xagrabicnsis ac lectorU aU taris sancte crucis in eadem ecclesia kathedrali zagrabiensi futidati, quomodo ipsi in dominium possessionum Kralyowch ac Cherye ad ipsam Kralyowch spcctantis, nee non tributi in cadcm Cherye exigi soliti, item Kobylak, Zywblye et Naarth vocataniro, in comitatu za- grabiensi existencium et habitarum, ipsos juridice concernencium, legit- time vcllent introire, super quo vcstram amiciciam presenlibus pe- timus reverenter, quatenus vestrum mittaiis hominem pro testimonio fidedignum, quo presente Nicolaus vel Georgius, filii Ladislai, llUi Ladomcrii de Radomerch, aut Marcus, lllius Johannis de Chawa« sin Michael, tilius Nicolai de Kisgora, sive Johannes, filius Emerici de Nerpesa, abis absentibus, homo noster, ad facies prescriptarum pos- sessionum el tributi vicinis el commetaneis earumdem et eiusdem univcrsis inibi legittime convocatis et presentibus accedendo, introducat prefatos dominos canonicos ecclesie zagrabiensia et rectorcm dicli attaris sancte crucis in dominium earumdem et eiusdem, statuatque easdem et idem eisdem jure ipsis incumbente perpetuo possidendas, si non fuerit contradictum; con trad ictores vero, si qui fuerint, citet cos contra annotatos dominos canonicos zagrabienses et rectorcm altaris predicti nostram in presenciam in sedem zagrabiensem ad ter- roinum competentem, racionem con trad iccionis eorum reddituros; et post hec ipsarum possessionarie introduccionis et statucionis sericm cum nominibus contradictor urn et cilatorum, si qui fuerint, terminoque assignato nobis amicabililer rcscribatis, Presentes sigillo Stephani KwhiDgcr de Bathyna, comitis nostri zagrabiensis, fecimus consignari. Datum Zagrabie in vigilia fesli nativitatis beate Marie virginis. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo quarto.

£ tnuisiiiEipto capUali cbsismeasia, ut infcniuL Doc. 78,

toa

Do€, 77. jS. — An, I^J4,

77.

Anno 1434, 14. septembris. Fosonii.

Evocata autcm saepius civitatc ad curiam regiam abscnte Sigis- mundo, et iam per tcrnam proclamationeTn ratione occupatarum ter- rarum, aliarum violentLarum, seroper tamcn conlumadter se absetitante, causa finiri non potuit ; ideo Sigismundus ad parcondum expensis, ab- nipto longo proccssu, prima in praesentia causam concludere volcns, mandat civitati, ut Albam rcgalem compareat octaro die Epiphaniac.

Georgii Marcclovid: Regesta at supra.

78.

Anno 14^4. 2}, septembris. &Lsmae.

CapihUum casmense nundai capitulum zagrahienst in possessionem KraJjevec sine contrndictione esse stntuHim.

Capitulum ecclcsic chasmensis. Omnibus Christi fidolibus tarn prcsentibus quam futuris prcscncium noticiam babituris salutcm in omnium salvatore. Ad universorum noticiam harum serie volumus perYenire, quod nos litteras spectabilis cl magnilici domini Hcrmani, Cilic, Zag^oricquc comitis ctc> rci^ni Sclauonie bani, introductorias et stalutorias nobis directas, honore quo dccuit, recepimus in hcc verba: (vide Doc. 76. de anno 1434, die 7, septembris). Nos itaquc arnica- bilibus pclicionibus ipsius domini Ilermani bam annut*nles, unacum prefato Nicolao, filio Ladislai, lilii Ladomcrii de Radomcrch, bomine ipsius domini bani, nostrum homincm fidcdignum, discrctum virum Georgium prcsbilcrum chori ipsius ecclesie nostra prcbendarium ad premissam possessionariam statu cioncm facicndam nostro pro testi- monio duximus destmandum. Qui tandem cxinde ad nos reversi, nobis voce consona retuleninl isto modo: quod prediclus homo dlcti domini bani prcsente eodem nostro tcstimonio feria tiuinta proxima post prcdictura fcstum nativitalis bcate Marie virginis» nunc prcteritura, ad facies prcdiclarum posscssionum Kralyouch ac Chcrye, ad ipsam Krai vouch speclantis, nccnon Iributi in predicta Chcrye exi^i con- svcti, item Kobylak, Zywblic et Naarth vocatarum, in comitatu za- grabiensi existcncium, vicinis et commctaneis ipsarum ct ciusdcm univcrsis inibi legittime convocatis et prescotibus accedcndo inlro- duxissct prefatos dominos canonicos dicte ecclesie ragrabiensis nccnon reclorem dicti altaris sanctc crucis in cadem ccclcsia fundati in do- minium earumdem et eiusdem, siaiuissetque easdcm ct idem cisdcm jure ipsis incumbente pcrpctuo possidendas, nullo penitus con trad j<

a^

mMk

Doc, jg — An. 14.34.

103

tore apparcntc, dicbus Icgittimis et congniis juxta regni consvetuditiem in facicbus earumdcm pennanens. In cuius rei inemoriara, firTniia- teroquc perpctuam prcsentes littcras nostras piivilegiales pendcnlis autcntici sigilli nostri munimine roboratasralphabeto intercisas, eisdem dominis canonicis et rectori dicti altaris duximus concedendas. Datum quintodecimo die possessionarie statucionis prenoiate. Anno domini supradicto.

Origioale in membrana. A ^ona sericea viobcel colons app«adet dgillum. In arch, vea. oipit, zagrab. Act. cap. ant. Case. 2. nr« 32.

7».

Anno 1434, ^3. septembris. Casma«.

Capitulum casmmse Mathato Paloch, mriai judke cogcnU, c&mtfmnitnUm dxniatis zagraL a s£ in jus vocakim €sse Sigtsmundo rtgi refirf.

Serenissimo principi domino Sigismundo dei gracia Romanonim impcratori, semper augusto» ac Ilungaric, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rcgi, domino ipsorum naturali, capitulum ecclesie chasmcnsis ora* cionum suffragia devoiarum cum perpetua fidelitate. Noverit ipsa vestra serenitas, quod nos honore quo decuit reccptis litteris magnLQci domini comitis Mathyus de Paloch judtcis curie ipsius vestre sercnitatis cvocatoriis, nobis amicabiliter directis, quas capite nostri sigilli consig- nantes vobis in specie duximus transmittendas et iuxla earumdera continenciara unacum Demctrio de Drenowa, homine eiusdem vestre sercnitatis in eisdera litteris ipsius doraini comitis Matbyus evocatoriis inter alios homines ipnus vestre screnitatis nominatim consoipto, nostrum hominem videlicet discretum virum Georgium clericum de Zwsycza, chori ecclesie nostre predicte prebendarium, ad infrascriptam cvocacionem faciendam nostro pro tcstimonio transmisimus fide dignura. Qui tandem exinde ad nos reversi nobis uniformiter retulerunt, quod prefatus homo ipsius vestre sercnitatis, presentc dicta nostro tcstimonio, sabbalo proximo ante festum beati Mathei apostoli et ewangeliste proximo preteritum, Stephanum, filium Michaelis, modernum, \fi- chaelera, filiura Sebastiani, Gregorium Hodosthyh, Briccium, fratrem dusdem, Anthonium de Florencia, Petrum Hungarum, Nicolaum nienky; Georgium sartorera, alias judices; Fabianum litteratum, Frychc Thewtunicum, Blasium, filium Wytezycz ct alios juratos, cives, hospites ct totara communitatem civitatis monlis Grecensis in eadem civitate montis Grecensis ad contenta dictarum litterarum evocatoriarum ipsius domini comitis Mathyus in premissis perhemptoric responsuros» racio- nemque eflicacem reddituros ac de judiciis triginta trium marcarum

I

104

Dm. So. — An, 14J4^

vobis el parti adverse salisfacturos contra honorabile capitulum ec- cksie zagrabiensis ad oclavas festi beati Michaelis archangeli nunc Venturas, vestre serenitatis evocassct in presenciam. Datum sexto die diei evocacionis antedictc. Anno domini njillesimo quadringentesimo tricesimo quarto.

fA tergo). Domino rcgi, pro honorabili capitulo ecclesie zagra- biensis, contra Stcphanum, filium Micliaelis modemum judicem ci?i- tatis raontis Grecensis de juxta Zagrabiam ct alios intrascriptos ad octavas festi beati Michaelis arcbangcli evocacionis relalio.

Originale in chirtA, A tergo Testigium impress sigiUi In arch, ven. Capit. cccL £agr:ib. Act« Cap. anL iasc. 6, nr. 25.

80.

Anno 1434. Injuriae a capiiuh tagrab, civtbus Grecensibus iliaiae, refcruntur.

Item, in anno domini millesLmo CCCCXXX quarto, tempore iudi- caius viri providi et circurospecti Johannis, lilii Pero, honorabilis vir dominus Petrus archidiaconus dubicensis ex scitu et voluntate tocius capiiuli ecclesie zagrabiensis, quemdam civem civitatis prefate, nomine Johanncm Plusar, absque omnx culpa sua crudelibus et enormibus vulnerum plagis affecisset. ipsum semivivum relinquendo ; qui tandem post paululum lemporis ex eadem plagacione vulnerum vttam suam finivit temporalem, Lite tamen inter cives predicios et capitulum pendente*

Item, eodem anno et iudicatu, discretus vir dominus Nicolaus prebendarius, capellanus honorabilis viri domini Jacob! de Zcrdahel canonici ecclesie zagrabiensis prenotate, ex scitu et voluntate prefali domini Jacobi ac ipsius tocius capituii, quemdam civem civitatis pre- dicte, nomine Martinum^ sutorem, in territorio capituii rcpertum, absque omni culpa sua dire et crudeliter verberavit et plagavit usque ad sanguinis effusionem, potcncia mediante, Lite tamen inter cives et capitulum pendente.

Item, in anno domini millesimo CCCCXXX quarto, nunc pro- ximc elapso, tempore iudicatus judicis Johannis, (ilii Pero, homines el famiUarcs dommi GregorLi custodis et canonici ecclesie zagrabiensis, circa festum sancti Michaelis archangeli cum allis familiaribus aliorum dominorum capituii prenotati, clara diei luce, quosdam certos concives ct cohabitatores nosiros, videlicet: Bcnedictum Dudinych cum certis socils suis in campo ct territorio civitatis in pascuis eiusdem civitatis communibus repertos, absque omni culpa eorum, diris vcrberum ct

DtK. Si. — /^jF>.

105

vtilncrum plagis affecerunt ct semivivos it idem rcliquerunt, et insuper bovcs eorum octo magnos, una cum aliis eorum rebus ab ipsis rece- pcrunt t*x consensu et admissione atque voluntale predictonim domi- norum capituli prcnotati, potencia mediante, in preiudicium et viola- cionem iurium et libertatum ac territorii civitatis pronotalc; quod cciam factum doraino Mathkoni et domino Perkoni^ fratri suo, bene notum est, Et dum superinde ab ipsis doroinis capituli scpefaU iusti- ciam nobis imperliri postulasscmus, in sacristia eorum postulassemus et satisfaccionera, tunc in presencia hominis dominorum Mathkonis ct Perkonis fratris sui, curiensis videlicet curie episcopalis zagrabiensis, coram codem curiense nuUam nobis justiciam nee atiquam satisfac- cionem impenderc voluerunt domiiii capituli scpefati, in contemptum ct dcrogamen ac oppressioncm jarium et libertaJum civitatis scpefatc.

DocuBQentum transactioDalt, In aruhiv. veiu Capit, zagrab. Act. Capit, ant, fasc. 10. ur 16,

Anoo 143$^ I. januarii. Zagrabiae.

}oltanna, Osiercit zagrab. abbas^ comtnunitaH cmtath zagrab, c.xffnpiar ngis Sigismundi iiiteramm, quibus (ommunitas civcsqut in tuUlam a$su-

muntur^ deferU

Nos frater Johannes, abbas monasterii beatc Marie scraper vir- ginis de Zagrabia, ordinis fratrum Cisterciensium, tolusquc conventus fratrum loci ciusdem. Significamus tenorc presencium, quibus expedil universis, quod Johannes, filius Pero, iudex et Anthonius ac Fryche. iurati cives civitatis mentis Grecensis, pro se et pro univcrsis civibus ac pro tota communitate eiusdem civitatis, ad nostram personaliter vcnientes presencia m, exhibuerunt nobis quasdam litteras palentes exccnentissimi principis domiui Sigismundi, dei gracia Romanorum impcraioris, semper augusti, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacic, Croacic etc. regis, dominl nostri et eorum naturalis, plurimum metuendi atque generosi, sigilio sue serenitatis rejy^ie dudum consi^^Tiatas, pelcntes nos deb\ta prccum cum instancia, ut tenorcm earumdem Htterarum ipsius domini nostri regis present ibus litteris no^fris paten tibus inseri ct sigilio nostro et convenluali consigriari facientes» eisdem ex co dare dignarcmur, ne per discrimina viarum ipsas litteras eiusdem domini nostri regis^ eosdem cives dicte civitatis quoquomodo amittere con- tingat. Quarumquidera litterarum tenor talis est: (vid. VoL I. Doc. 404, de anno 1397* 21. martii), Nos itaiiue peticionibus memoratorum iudicis el iuratorurb civium civitatis prenotale, iustis utputa et luriconsonis

io6

Doc, S2, — Afi, f^jj.

annucntcs, predictas littcras pretitulati domini nostri regis, non ab- rasas, non cancellatas^ nee in aliqua ipsorum parte viciatas, scd prorsus oniiii vicio ct suspicione cardites, presentibus liltcris nostiis patentibus dc verbo ad verbura sine diminucionc et additamento ali- quali inseri et stgilli nostri convcntualis appcnsione communiri fad- cntes, eisdcni judici ct iuratis ciyibus ci?italis sepcfatc, uberiorcm ip- sorum racionem ct cautelam ob premissam duximus concedendas. Datum Zagrabie prtnotata, in fcsto Circumcissionis domini. Anno ciusdem millesimo quadringcntcsimo triccsimo quinto.

Origtimle is tnembraoa^ a duabtis umls senceis pendebant duo, mmc afulso, sigilla. to arch. lib« teg, dvit. zagruK

Adiio I435r '4* jaanarii, Alhae.

Cofwenti4s Cruciferorum de AWa^ kgatoi qniikm cmiatis month Gre-

cefisis centra twbiUs de Susai die pmesitMa adtitnhse, nobilis autem de

Suscd frustra esse exspictaias^ confirmaL

Nos convcntus Cruciferonim domus hospital is ecclesie bcati regis Slephani de Alba. Meraoric commendamus, quod Jacobus, fllius Johannis, dicli Bolya, civis civitatis de monte Grecensi iuxta Zagrabiam existente, in sua ac judicis, jurato'rumquc civium ut tocius commu- ni talis de cad em personis in nostram reniens prcscnciaro, nobis per inodum protestacionis sij^nificare curavit in hunc modum: quomodo Ladislaus, filius Nicolai et Johannes, filius Laurcncii dicti Tliot de Zomzedwar in causam attract! per prefatos judicem, juratosquc cives et totam communitatem actorcs, mcdiantibus litteris cxccllentissimi principis domini Sigismundi imperatoris in prescnciam ciusdem ad oclavum diem festi Epiphaniarum domini proxime preteritum in ci- vitatcm Albcnsera evocati extitisscnt; ipsoquc lermino advcniente, idem Jacobus, filius Johannis, pro eisdcm judice, juratisque civibus ct pro tola communitate cum procuratoriis litteris eorumdem m eadem civi* tate Albensi comparuisset; undc facta huiusmodi protestacione, idem Jacobus, filius fohannis, littcras nostras super prcdicta protcstarione postulassei, quas nos eidem concessimus comrauni justicia svadentc. Datum fcria sexta proxima post octavum diem prescript! festi Epipha- niarum domini. Anno ciusdem millesimo quadringentcsimo triccsimo quinto,

Origiaale tii chaita, A tergo vestigittm Imprci^.! deUU* In ifch. lib. rec dv. sagrmb.

Doc. 8 J. 84. — An. 14.35. 107

83.

Anno I435» post dominicam Laetare, Posonii.

Siffismundus causam capituli contra civitatcm, quam ex curia regia abscntantibus se civibus ab ejus curiae judicio, in suam prac- sentiam in suo ad rcgnum reditu revocaverat, ubi etiam a Thoma et Georgio canonicis zagrabiensibus, procuratoribus capituli, plures in- quisitiones et protestationes capitulorum et judicum nobilium prae- sentaverant contra civitatem; nihilominus imperator impeditus aliis negotiis, rursus ad Hermannum banum Sclavoniae vel vicebanum seu vicecomitem et judices nobilium zagrabiensis comitatus remittit ad octavas s. Georgii finiendam, ne uUa pars ad eum amplius recurrat.

Georgii Marceluvid; Regesta ut supra.

84.

Anno I435» 29. martii. Posonii.

Sigismundus Hungariae etc, rex, Hermanno bano praccipity ut in causa,

quae inter communitatem civitatis et nobiles de Sused de possessionibus

Petrovina Hrai^a et Siljakovina agcbatur, rem Judicet

Commissio propria domini imperatoris ex dcliberacione baronum in judicio facta.

Sigismundus dci gracia Romanorum imperator, semper augustus, ac Ilungarie, Bohcmie, Dalmacie, Croacie etc. rex. Fideli nostro spec- tabili et magnilico Hermanno, Cilie et Zagorie comiti, regni nostri Sclauonie bano, socero nostro carissimo, salutem et graciam. Nostram venientes in presonciam fideles nostri providi viri : Petrus, dictus ^ragyar, alias judex ct Xicolaus litteratus, cives civitatis nostre mentis Grecensis de Zagrabia, nobis in suis ac ceterorum universorum conci- vium, hospitum et populorum eiusdem civitatis nostre personis expo- suerunt querulose^ quomodo alias condam Nicolaus ac Laurencius, filii Nicolai dicti Toth de Zomzedwar, quasdam tres possessiones pre- fate nostre civitatis et consequenter ipsorum civium: Petrowyna ac Ilrastya et Syllyakowyna vocatas in comitatu zagrabiensi habitas ab ipsa civitate nostra et cisdem civibus indebite ac minus iuste pro seipsis occupassent et occupatas, dum vixissent, tenuissent et conser- vassent. Nunc autem ipsis Nicolao ac Laurencio defunctis, Ladislaus, prefati Nicolai ac Johannes, antefati Laurencii filii, detinerent similiter indebite, immo potencia mediante, in ipsorum civium dampnum et preiudicium valde magnum; super quo supplicarunt ipsi Petrus ac Nicolaus litteratus, cives nostre civitatis zagrabiensis prcdictc, sibi et

io8 Doc. 85. — An. 1435.

dictis ceteris eorum concivibus per nos de condigno juris remedio provider i. Unde cum noS qucmquam regnicolarum nostrorum suo justo jure indcbite destitui nolentes, inter eosdem cives nostros ac prefatos Ladislaum et Johannem judicium fieri et debitam justiciam ministrari velimus, igitur lidelitati tue firmiter precipientes mandamus, quatenus habitis presentibus prefatis ambabus partibus simulcum eanimdem universis litteris et litteralibus munimentis factum annotatarum posses- sionum tangcntibus tui vocatis et accersitis in presenciam, auditisque ipsarum parcium proposicionibus, allegacionibus et obieccionibus ac revisis et diligenter examinatis huiusmodi eorum litteralibus instrumcntis inter easdem partes super facto predictarum possessionum apud manus ipsorum Ladislai et Johannis occupative, ut dicitur, habitarum, merum judicium ac debitam justiciam recusa et dissimulacione absque ali- quali, regni nostri consvetudine dictante adeo, ut pro defectu justicie neutra ipsarum parcium nostre exinde per amplius cogatur qucnilari maiestati, facere et impendere modis omnibus debeas et sccus in premissis non facturus. Datum Posonii feria tercia proxima post doroinicam Letare. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo quinto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. quadragcsimo octavo. Romanorum vigesimo quinto. Bohemie quintodecimo. Imperii vero sccundo.

Originalc in charta, in margine inferiori impressum sigUlum maios. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

85.

Anno 1435. Injuriae a capititio zagrab, ctvibus Grecensibus lllatae, referuntur.

Item, in presenti registro notantur et contincntur multe iniurie et obprobria ac dampna et nocumciita, quasque honorabiles viri do- mini de capitulo ecclcsie zagrabicnsis in anno domini millesimo qua- dringentesimo XXX quinto, nunc presenti, post recessum magnifici domini Mathkonis de Thallowcz etc. gubematoris prioratus Aurane et episcopatus zagrabicnsis ac civitatis montis Grechensis de iuxta Za- grabiam, per eundem dominum Mathkoncm circa serenissimum prin- cipem dominum Sigismundum, dei gracia Romanorum iraperatorem etc. factum diebus infrascriptis, super cives, incolas et inhabita tores dicte civitatis montis Grechensis contra mandata, prohibiciones et 'bligamina ipsius domini Mathkonis literatoria inter eosdem dves et

Doc, 85. — An. J^JS^

109

inter ipsos dominos dicti capituli ra^rabiensis per ipsum doininum Mathkoneiti facta.

Item, primo in die scu circa diem medie Quadragcsime prcfati domini dc capitulo zagrabiensi, quondam civem prediclc civitatis, no- mine Stephaniam, sutorem^ per iudicem eorum specialem et per qucm- dam capellanum ipsoruro, absque omni culpa ipsius Stephani suloris, dctincri fecerunt bina vice ct lamdiu in tippone scdcre fecerunl, quousque ipsorum placuit voluntati, nulla lamen ex parte eiusdcm Stephani suloris et iudice civitaiis prenolate iusticia postulata^ in preiudicium et derogamen prcfatorum civium civitatis prenotatc.

Item, feria quinta proxima ante dominicam Ramispalmarum do* minus Jacobus dc Zcrdahel, canonicus ecclesic zagrabiensis, missis ho minibus et pastor ibus suis cum bobus et peccoribus suis ad campum el tcrrilorium civitatis prenotate, segctcs et fruges ipsonim civium in campo ct teiritorio eiusdem civitatis habitas per cosdem homines ct paslorcs suos cum ipsLs bobus et peccoribus suis depasci et destrut ac devaslari fecit in dampnum et nocumcntum eonimdem civium yalde magnum; et dum ipsos bovcs dicti domini Jacobi iidem civcs pro ipso dampno et nocumento eorum dc more alias consveto esli- mando ad judiccm civitatis dcpulUssent seu dcpclli feci^sent, tunc adhuc ipse dominus Jacobus ipsis civibus minas mortis inposuit ct nequaquam ab ipso judicc civitatis prcdictc ipsos suos boves redimere voluit, nisi iudcx cunc cpiscopatus zagrabicnsis, pro scrviciis suis per peticiones ct per preccs suas ab eisdcm civibus ipsos bovcs obti- niiissct.

Item, in die Ramispalmarum dominus Mathias Kclkedii, similiter canonicus prcdictc ecclesic zagrabiensis, in libero foro in civitate montis Grecensis supradicta habito, piscatores forenses in eodem foro pisces vendentes vcrbcravit usque ad sanguinis eflfusionem, absque omni culpa eorum. Et tandem dum iidem piscatores sibi ex parte ipsius domini \fathic iusticiam per iudicem dictc civitatis irapcrtiri postulasscnt, tunc adhuc idem dominus Mathias canonicus ibidem in eodcra foro in prescncia ipsius judicis astans omni revcrencia tarn ipsius judicis quam sua postposila, eundcm judiccm ipsius civitatis Tcrbis turpibus ct cnormibus cnorraitcr vituperavit in preiudicium ct derogamen ac opprcssioncm civitatis predicts

Item» feria quinta proxima post festum apparicioms beaii Mi- chaelis archangcli, scu post festum sancti Staniztai, prenotaius dominus Jacobus dc Zerdahel canonicu?, ut prefertur, ipsius ecclesic zagra- biensis per certos homines ct familiarcs suos ex consensu ct volun-

110

D9C. 8s* — An, I4JS

talc ac comroissione omnium dominorum dc prcfato capitulo zagra* bicjisi concanonicorum videlicet ct consociarum suorum sex cives ci habiialores civitatis sepcdicle in campo ct tcrritorio eiusdera civitatis in pascuis boves sues tempore nocturno pascentcs repcrlos, vestibus c-t ceteris rebus corum extunc apud ipsos habitis spoliari et spoli- atos dire vcrbcrari ct crudcliter colligari fecit, et tandem spoliates, verberatos et crudelilcr colltgatos petie§ equos eorum, super quos pro tunc cquitarunt, iidcm famuli per campuro ipsius civitatis trabl fecerunt orani sine culpa eorura ac misericordia dci pcnitus postcrgata in preiudicium ct deroi^amen et oppressionem libertatum et tcrritorii civitatis sepcdicte. Ex quibusqtiidenn sex hominibus, qiiatuor eorum secundo aut Icrcio die vix sunt reperli, duo autem eorum usque in hodiernum diem adhuc non sunt invenli necxue reperti, quos prefati ipsius domini Jacobi famuli illuc fecerunt el reposuerunt, quo ipsorum placult voluntatis dc quibus adhuc nescilur ubi sint, polencia me- diante. Lite tamen inter capilulum el cives pendente.

Item, insupcr prefati domini de capitulo prenotato missis fa- miliaribus et ceteris armatis hominibus et pastoribus eorum cum bobus, cqtiiS et ceteris animalibus ipsorum scgctes et fruges ac fe- nilia et cetera pascua communia civitatis sepedicte in tcrritorio ct campo civitatis predicte penitus et per omnia depasci et dcstrui ac dcvastari fecerunt impune in preiudicium similiter el derogamen ac oppressionem libertatum ct tcrritorii civitatis sepedicte, minas mortis civibus ipsius civitatis semper imponentes.

Item, eciam hi is mabs non contenti sed peiora peioribus accu- mulanles, feria quarta proxima ante fcstum Penthecostcs, iidem do- mini de capitulo, missis certis eorum familiaribus armatis ad campum et tcrritorium civitatis sepcdicte, cuiusdam habitatoris et civis di' civitatis nomine Petri, culloris terram suam arabilcm, in predicio campo ct tcrritorio ipsius civitatis, rastro ferreo vulgo brana vocato, pro seminando milio cum duobus bobus suis rastrantis, pretcr quoa plures non habebat, cum quibus eciam bobus sibi et pueris suis victum acquirebat, unum bovem ex eisdem bobus duobus ad^ terram ciiideUier demactari fecerunt usque ad mortem absijue omni culpa ipsius Petri, in dampnum et nocumentum eiasdem Petri valdc magndro, potencia ipsorum mediante. Lite tamen peodente inter ipsos, contra libertalcm civitatis sepefate.

Item, feria secunda proxima post feiium Pc^lhecostcs in anno prc:5cnii honorabilis vir do minus Grcgorius custos et canon reus treclestc zagrabicnsis, cum quodam Gregorio dicto Ho^jjatUycbilch, iobagione suo, ct aliis familiaribus ct jobagionibufi suis gladiis ct aUis armi^ ipsorum

DtK, S6; — Am, IfJS'

evanginalis ct cxcmptis in tcrrilorium civitatis prcdicte prope eccle^siam saacie Margarelhe virgbiis ex consensu et voluntate iocias capituli predictc ecclesic zagrabiensis polencialiter irrucndo in horto Tome iurati, lilii Choni, iudicis, in suburbio et tcrritorio ipsius civitatis habito, palos sou valla, vult^o prezleczc dicta, potenctalitcf extrahcndu ' in ipsum hortura potcnli ct armata manu irrucndo, quemdam servum suum Gregorium Churman, prcnominatum, sub nomine furis arriperc et capcrc ac dctincri fecit, potencia mediantc, in preiudicium cl op- prcssionem ac violacionem Hbcrtalum, lerriioriique civitatis prenotatc valde magnum. Lite inter capitulum ct civcs predictos pendente.

Item, sabbato proximo post feslum beati Johannis bapiistc» anno similiter in prcsenti, honorabilis vir dominus Jacobus de Zcrdahel canonicus ecclesie zagrabiensis, per certos homines et familiares suos in terriiorio et in campo civitatis predictc, Franciscuro sutorem cum uno servilore seu pastore suo unum equum et boves suos pascentem ex scitu, consensu et voluntate tocius capituli predicti depredari et predictum Ciiuum suum recipi ct abduci ac ab ipso pastore suo vesti- menta et cin^,'ulum cum pera et pccuniis dcpredative recipi el aspor- tari ac auferri fecit potencia mcdiante, in preiudicium ct dampnum ac opprcssionem libcrtatis civitatis prenotatc ct territorii eiusdem. Lite tamen inter ipsum capitulum et predictos cives pendente,

Documentum tniosactjonale. In arch. ven. Capit. jcagmb. Act cap. Ant. fa»c. 10. nr. i6.

86.

Anno I435t lo. Anguslt. Brunae

SigismuHiius HungnHac He* rex, Mathata Tahvac^ episcopatm zagraif, guber-

nat0ri, itutque fmtri mamial, ut capitulum in fructum a^rorum a a>m-

munitaU civiiniis ei ereptomm risHtuat,

Commissio propria domini imperaloris. Sigismunius dei gracia Romanorum imperator, semper augustus, ac Hungarie, Bohcmie^ Dalmacie, Croacic etc. rex. Fldelibus nostris magnitico Mathkoni dc Talloucz inter cetera coraiti kouinensi et aipe- taneo nandoralbensi ac gubernaloii episcopatus zagrabiensis et cgregio Perkoni de dicta Talloucz, fratn eiusdem, salutem ct graciam. Pro parte ct in persona honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis nostre cxponilur maicstali gravi cum querela, quomodo icmporibus proximc preteniit^ judex, juid1i« cetcrique civcs et populi civitatis nostre montis Giecen^is de Zagrabii quasdam terras arabile^^ et fenilia predicti capi- tuli Krog vocalfls. in quarum domlnio idem capitulum a tempore

112

D&c, 86, — An. ^435-

cuius contrarium mcmoria horainum tjoti comprchenderit perstitisset, ab eodcm capitulo anno in present! indebite, immo polcncialiler, occupas- sent et occupatis utercntur etiani de prescnti, potencia eonira med)- ante, in preiudicium ct dampnum, jurisquc derogamen ip$ius capituli valdc magnura. Et quia nos ipsum capitulum huiusinodi suis justis juribus minus juslc ct indcbite per quempiam destitui nolumus ct privari, ideo fidelitali vestre firmissime precipimus et mandamus, quatenus statim receplis prcscntibus prcmissas terras ct fen ilia Kiog appellatas, de quarum scilicet dominio ipsum capitulum per antefatos judicem ct civcs nostros de mone Grccensi modo premisso exclusos fore compenctis, nirsus et iterum eidem capitulo reslatucre debeatis, prefatos judicem et cives de dominio earumdcm cxcludcndo; ipsum eciam capitulum in eisdem contra quosvis illegitimos impctitores et signanter adversus iamfatos judicem ct cives nostros in persona ct auctoritate noslrc maiestatis presenlibus vobis in hac parte attributa mcdianle conservarc, proicgere et indempniter manutcncre debeatis, committentes prefatis judici et civibus nostris, lit si iidem in facto buius- modi terrarum et fenilium Krog nuncupatanim quitquam juris sc habcie prciendunt, id coram nostra maiestate aul alio judice eorum ordinaiio juridicc ct secundum legem ac consvetudinem rcgni nostri legiltime prosequantur super capitulum prenotatum, ex parte quorum nos aut alter judex eorum ordinarius omnino contra cos querelam. judicium et justiciam impendemus aut impendet prout dicta verit ordo juris, Secus ergo non facturi gracie noslre sub obtentu. Presenlibus perlectis^ cxbibcnti restitutis. Datum Brunne parcium Morauie in feslo beati Laurencii martiris. Anno domini millcsirao quadringentesimo trice- simo quinto, Regnorum nostrorum anno Hungaric clc XLIX. Roma- norum XXV. Bohemie XVI. Imperii vero lercio,

OrigiBale in charta. In mArgine infer, impressam est sigiltum. In arcli wn, Cnpii. ecd, zagrab. Act Cap ant, fasc. 6, nr 24.

In regestis Georgii Marcclovid post mentionem buiUB r< - 1 n tn lati, ndflilttr: Lltteras anprascriptas Sigismundi rMnissionaIes» Hermano bano j j i^ « nt Ait procurator capituli Fablanus de Slreza canotiicus zagrabieosis^ simulque alia» Mathiae de Palocb, jiidids curiae, proclamatas anno 1435. in octavi^ s. JacobI, infonnaodo euis» uti olim Paloch a Georgio canonico lagrabiensi infonnabatur de cnidelitate clvium an. 142 excrcita, idquc probavit inquisidooc chasmensisw po^gani «t judicum nobllium conn- tatus zagrabicnsis; itiFUpcr ad commQnem iQqui&icion^m rem offcrens, cires com* miuiem ioquisitioncm non acoeptantes repouuutt inquisitortim productas nan valcre practentantes litteras Sigismundi an 1405. YXI. kaleudas mati, io qaibus e>at: drcrc^- TlnmS) quod nullus publicus notarius in causis, quae inter duos laicos verhtntu sive coram judice ccclesiastfco sive saeculari procurare audeal vel ullatenus advocati. fled nee extranenm testimonium inter cives locum kabeat, nee nobiles seti vlrl

Da€. 8j, — An. //JJT-

1J3

eceledastid inquiftitionrs possiiit facere contra eos. — Judex licet exislimaret juitlu morem regm, utiltttite nllr^nta, juT^meDtum ad capita civium adjudicanditni, tamen jndlciliiii cattsae ct cxcctitioDcm Htteranim productanim ad octavos s. Michaelis in p«rsoaa)em praesentiam tmnsmistt. obligaado cive^ ad eamm littcranim productioacm tunc, ut rcprcsentent ad octavas Epipliaiiiae jttdicii seriem. Zagrabie 34. die octavarUQi s. Jacobi,

87.

Anno I41S> 7* octobns. Sigismamius , Hungariae etc. nx, communitak cmtatis roganu anu^pmm Beiae IV\ privUegium ik libtrfatibus ei conassis confirtnaL

Sigismundus dei gracia Romanorum imperator, semper aiigustus, ac Hungarie, Bohcmic, Dalmacie, Croacie, Rarae, Seruie, Gallicie, Lodo- mcrie, Coraanie, Bulgariequc rex. Omnibus Chrisii fidclibus prescn- tibus pariler et futuris prescns scriptura inspecturis salutem in co, qui est omnium vera salus. Dum fideles regii per donum principis libertalis bencficio ct cxempcionis solacio pociuntur, tunc regaUs celsi- ludo laudem et augraentacioncm honoris adipiscilur in present!, in fuluro autcm gloriam consequi poterat sempitemam, et tanto in su- orum subiectorum multitudine uberius glariatur, quanto ipsos direcUs circiter oculorum conspeclibus ad sue maicstatis exccllcnciam vidit copiosius ampliari. Proinde ad universorum tarn presencium quam ftiturorum noticiam harum scrie volumus perremre; quod fidclis nosier Jacobus, filius Johannis Bolyc ct Fr>xz juraii cives civiiaiis nostre montis Greccnsis de Zagrabia in ipsorum ac judicis, univcrso- rumque el singulonim civium» incolarum ct hospitura ciusdem civi- tatis nostre personis, exhibuerunt et presentavcrunt nobis quasdam litteras nostras privilegiales priori novo dupplici autenlico sigillo nostro, quo ut rex Hungarie utebamur, et pridem propter augmentum tituli nostri impcrialis suscepiis coronis imperialibus rupto ct in partes dissccato, loco videlicet cuius aliud similiter autenticum dupplex sigil- lum pro nostra celsitudine sculpi fecimus et fabricari in pendenii consignatas, tenores quarumdam liiterarum condam incliti principis domini Karoli regis Hungarie predecessoris nostri laudande memoric postremi sui dupplicis autentici sigilli appensione munitarum, confir- mancium tenorem cuiusdam privilegii eiusdem condam domini Karoli regis, vetcri suo sigillo autenlico consignati confirmative in se habentcs privilegium condam domini Bele, similiter regis Hungarie, proavi ipsius condam domini Karoli regis et predecessoris sui, pie recorda- ci0ni9y super libertatibus eorumdem judicis, civium, hospitum ct inco- larum eiusdem civitatis montis Grecensis de Zagrabia eisdem conces- sis ac coUacione cuiusdam terre circa montem Grech sub distinccio-

8

114

D&c. 87, — An, J435.

nibus et linjitacionibus certarum metarum in eodem pnvilegio expres- sati5, per cundem condam dommum Belam regem, pro ipsis judice, civibus, incolis et hospitibus pretacte civitatis nostre rite faclis con- fectum in se confirmative habcntes tcnoris infrascripti, supplicantes annolati Jacobus^ filius Johannis Bolye et Frycz, iurali cives predicte nostre civitatis, suis ac aliorum, quonim supra npniinibus et in per- sonis nostro culmini prece subiectiva, ut easdem litteras nostras privi- Icgiales ratas, gratas et acceptas habendo nostris litteris similiter privi- k'gialibus sub presenti novo dypplici autentico sigillo nostro, quo nunc ut rex llungarie utimur, emanandis, verbotenus inscri facientes pro eisdem judice, civibus, incolis et hospitibus civitatis nostre predicte ipsorumque heredibus et posleris universis innovandas pcrpetue vali- luras condrmare dignaremur. Qu arum quid cm litterarum nostranim tenor talis est: (vid. Doc. 10. an, 1406, 10. januarii). Nos igilur humi- limis et devotis supplicacionibus prctactorum Jacobi et Frycz iura- torum civium, per eos suis ac aliorum, quorum supra, nominibus nostre cxinde porrectis maiestati imperiali atque regali benignitate exauditis clemcnter et admtssis, pretactas litteras nostras privilegiales non abrasas, non cancellatas ncc in aliqua sui parte viciatas immo mere el sincere veritatis intcgritate prepollentes, presentibus de vcrbo ad verbum insertas, quoad omnes ipsarum contincncias, clausulas et articulos acceptamus, approbamus et ratificaraus, easque nichilominus considcratis fidelitatibus et fidelium serviciorum mcritis annotatorum iudicis, civium, incolarum et hospitura pretacte civitatis per eos maie- stati nostre iuxla ipsonim possibilitatis exigenciam exhibitis simul cum ratificacionibus et confirmacionibus prelibalis nccnon libertatibus ct prerogativis ac collacione predicte terre prope montem Grech necnon liraitacionibus et distincctonibus metarum aliisque omnibus et singulis supcrius in tenoribus predictanim litterarum limpidius specificatis et conlcntis mcra auctoritate ct potestalis pknitudine et ex certa sciencia nostre maiestatis pro ipsis iudice, civibus^ incolis et hospi- tibus pretacte nostre civitatis montis Grecensis de Zagrabia ac eonim postcris universis innovantes pcrpetuo valituras confirmamus prc- sentis scripti nostri pairocinio median le, sal vis juribus alienis. In cuius rei memoriara firmitatcmque perpetuam prescntes concessimus litteras nostras privilegiales pendentis autentici sigilU nostri novi dupplicis, quo pro nunc uti rex Hungarie utimur, muniminc robo- ratas. Datum per manus venerabilis domim Mathie do Gatbaloucz prepositi ecclesie quinqueecclesicn>is, aulc nostre summi cancellarii, fidelis nostri dilccii. Anno domini millesimo quadringentcstmo tric<»- simo quintOi nono idus octobris. Eegnorum nosirorum anno Hungai

Do€^ 88. — An. 143S'

IIS

etc quadragesimo nono, Romanorum vigesirao sexto, Bohemie scdecimo, imperii vero tercio, Vencrabilibus in Christo patribus, dominis Ge- orgio archiepiscopo strigoniezisi^ colocensi sede vocante, Dwymo archie- piscopo spalatensi, jadrcnsi sedc vacante, Petro de Rozgon, agriensi, waradinensi sede yacante, Gcorgio Lapes, iransilvancnsi, zagrabiensi sede vacante, Henrico quinqueeclesiensi, Simone de antedicta Rozgon wesprimiensi, Clcmente jauriensi, vaciensi sede vacante, Georgio ni- triensi, chanadiensi sede vacante, Jacobo sirmiensi, Joseph bosnensi, Johanne tiniensi, Vito corbauiensi , Johanne de Dominis segniensi, ecclesiamm episcopis, ecclesias dei feltciler gubernantibus, sibinicensi, novensi , scardoniensi , traguriensi , makariensi et pharensi sedibus vacantibus. Item magnilicis Mathius de Palowc2 prenominati regni nostri Hungarie palatino, comite Stepbano de Batbor iudice curie nostre, Ladislao de Chaak waywoda nostro transilvanensi, Johanne et Stephano Wegle, Segnie et Modrusse comitibus regnorum nostrorum Dalmacie et Croacie predictorum, Mathkone de Taloucz tocius regni Sclauonie» Desew et Ladislao de Gara machouiensi, banis ; Johanne de predicta Rozgon tavarnicomm, Emerico et Johanne de Marcrali janitorum, Johanne et Stephano de Peren dapiferorum , Paulo et Johanne Kompolt de Naua pincemarum^ Laurencio de Hedrehwar, agazonum nostrorum magistris, ac Stephano et Georgio de antelala Rozgon comitibus nostris posoniensibus, aliisque quam pluribus regni nostri comitatus tenenttbus et honores.

E tnmsampto Wkdialai regis am»o (493. ' grabiensis.

lo arcMvio lib. reg, civit. za-

88.

AiLDo I455i 7' Dovembris. Basileae.

Coram synodo Basil iensi capitulum et episcopus zagrabiensis quest! sunt, eomm bona et proventus a variis occupari, cosque varie a pluribus vexari, petentes, ut cum difficile sit pro singulis Romam recurrere. cis de remedio providercnt; comittit itaque synodus epi- scopo quinqueecclesiensi, abbati beatae Virginis de Zagrabia et . . Viennac, dtoecesis Pataviensis, ut illi judicium impcndendo eos pro- teganl.

G^orgii Morceloirtd: Regesta Diplomat* allorumque Docament MSC. ia bibliotheai archidioeoctis lagrab.

Il6

Dot, 89. po. — An. r^js.

89.

An&o 1455, 8. novembris. Posonii.

Sigrsmundus^ Hungariae etc, nx, omnibus tributariis ct vUetrihutarm mamiai^ ne a civibm mantis Grectnsis ullum iributum petant mve exigant,

Commissia propria domini imperstods.

Sigismundus dei gracia Romajionim iraperator, semper augustus, ac ?Iungarie, Bohcmic, Dalmacie, Croacie etc. rex. Fidelibus nostris universis et singulis tributariis ct vicetributariis, tarn nostris quam alionim quonimcumque in regno nostro Hungarie ct partibus eidem subiectis, ubilibet constilutis, presenlibus scilicet et futuris prcsencium noiiciam habituris, saluicm et graciam. Quia fidcles nostri iudcx, luratt, ceterique cives et incole civitatis nostre montis Grecensis de Zagrabia iuxta eorum aniiquas libcrtatcs et prcrogativas per divos reges Hungarie, nostros scilicet predecessores, eisdcm gra close con- cessas et per nos nunc confirmatas, ab omni tributaria solucione de personis ac rebus et bonis corum facienda exempt! sunt penitus et emancipati; ideo volumus et vejstrc et cailibct vestrum fidelitati firmissime precipimus et mandamus, qualenus amodo in antea a pre- tactis iudicc, civibus et hospitibus et incolis pretactc civitatis nostre montis Grecensis de Zagrabia. ac rebus et bonis eorum quibuscumque, contra predictas eorum libcrtatcs, nullum tributum, nullaroquc Iribu- tariam solucionem petere et exigere, petiqui et exigi facere prcsu- matjs, nee sitis ausi modo aliquali, gracie nostre sub obtentu. Prcscntes quoque perlcctas reddi iubemus prescntanti. Datum Posonii fcria tcrcia proxima ante fcstum beati Martini cpiscopi et confessoris. Anno do- mini millesimo quadringentcsimo tricesimo quinto. Regnorum nos- trorum, anno Hungarie etc XLVIIIl Romanoium vigesimo quinto, Bohemie sedecimo, imperii vero tercio.

Originale in membranAp ia margiae in/erioti impressum est sigillam. In mrchiv. lib. re^. civ. za^rab.

90.

Ajmio t435f 8, nov«mbrii. Posoali. Sigismufitius, Hunga^ine tU. r^x, commmutaum avttaiis monHs Gncensts, si cofiira qmscunqyi orJine juduiario copttncia eritt i^t mnnibus mukiis sol- vindis a parhom judidaria nktxat

Nos Sigismundus dei gracia Romanonim imperator, semper au* gustus, ac Hungarie, Bobemie, Dalmacie, Croacie etc, rex. Memoric commcndamus per prcscntes, quod nos turn ad humilUmc supplica* clonls instanciam nonnullorum fidclium nosirorum per cos pro parte

Dot. pr. — An. 14^5-

V17

judicis, juratorum, cctcrommque liniversonirti civiam ct hOspitildi nostrc dvitatis montis Grecensis de Zagrabia mdicstati nosttc pOr- rcctam, tarn eciam ex gracia spcclali univcrsa birsagta et qticvis judicionim gravamina in quibus ipsi in prescnciis quornmcutaque judicum et justiciarionim rcgni nostri quandocutnque et conti-a quoscumquc ordine judiciario convicli fuissent et agravati, porctonenl judiciariam concemenlcm eisdcm judici, juratis ct universis civibus et hospltibus duximus rclaxanda et rcraittenda, immo rclaxamus ct re- inittiraus prcsencium per vi^orcra. Quocirca vobis fidelibus nostris magnilicis palatino ct judici curie nostre, item regni nostri Sclauonie bano, vesirasquc in judicatu vices gercntibus nee non comitibus vcl vicccomitibus ac judicibus nobilium comitatus zagrabiensis, item uni- versis birsagiorum cxactoribus tarn nostris quam aliorum quorucumquc presenlibus et futuris harum seric firmissin^L- prccipimus e\ mandamus, quatenus memoratos judiccm, juratos et universes dves et hospitcs (predicts civitatis nostrc) racione prcraissorum birsagiortjm per nds ipsis, ut premittitur graciose relaxatorum, intra ct extra judiciumi tarn in personis, hereditatibus, rebusquc et bonis ipsorum quorum- cumque itnpedire ct molestare, irapediriquc et molesiari facere nulla- tcnus prcsumatis nee sitis ausi modo aliquali. Prescntes eciam post Icciui am, semper reddi jubcmus presentanti. Datum Posonii feria tercia proxima ante festum bcati Martini episcopi et confessoris. Anno do- mini roillesimo quadringentesimo tricesimo quinto. Regnorum nostro* rum anno Ilungaric etc, XLIX- Romanorum XXV. Bobcmie scdecimo, impcrio vero Icrcio.

OrigiDAlc in chartji, exesum. In margine tnferioh impreisum est sigillum. In aitHiv. lib, reg. ci^it. tAgmbieiisis,

91.

Anno 1435, 9. novembris, Posonii.

' Sighmundm, Hungariae etc rex^ capitulo H^ksim Alhat rt^aHs mandate ut virum miitat, qui cum ipsius le^to communitatts civitatis montis Gre- censis p&ssessiafies reambuUt earumque metas ren&vet,

Sigismundus del gracia Romanorum imperator. semper augustus, ac Hungarie, Bohcmic, Dalmacie, Croacle etc. rex. Fidelibus nostris capitulo ecclesie Albe rcgalis, salutem et graciam. Dicilur nobis in personis iidcliura nostrorum judicis, juratonim, ccterorumquc civium et incolarum citritalis nostrc montis Grecensis dc Zagrabia, quomodo idem civitas nostra Icgittima rcambulaciono et mctarura ercccionc raiovacionc pluiimum indigeret, super quo fidclitati vestrc firmitcr

118

Dae. g2, — An r^JS.

precipientes mandamus, quatcnus vestnim mittatis hominem pro tcstimoaio fidedigtinm , quo presentc I^dlslaus Thoot de Zwm* 2edwar, vel Nicolaus» filius Nicolai de Grebcn, aut Jacobus, filius Johannb dc eadem, ceu Georgius et Johannes, filii alterius Jobannis de dicta Greben, sin Johannes, filius Johannis dc Brczouicza, sin Gcorgius, filius Iwan de eadem, neve Slephanus , filius Nicolai de eadem , ceu Ladislaus Zaloych de Egidowcz, aliis absentibus, homo noster , ad facicm predicle civitaiis montis Greccnsis et suarum pcriinenciarum vicinis et commelancis suis univcrsis inibi legiitime convocatis ct prescntlbus accedendo, reambulet, easdem per suas veras metas antiquas, novas iuxta veteres in locis necessariis erigendo, reambulatasque et ab aliorum juribus possessionariis mcta* liter ueparatas et distinctas relinquat eisdem judici, juratis cetcrisque civibus et incolis pretacte civitatis nostre jure ipsis incumbente per- petue possidendas, si non fuerit contradictum ; contradictores vero, si qui fuerint. evocet ipsos contra ipsos judicem, juratos, cives ac universos hospites in presenciam regni nostri Sclauonie bani in sedem zagrabiensem ad lerminum competentem racionem contradiccionis eorum reddituros. Et post hec huiusmodi reambulacionis ct metarum erecci- onis seriem cum cursibus metarum inibi erigendarum, contradictorum et eyocatorum, si qui fuerint, ac vicinorum et commctaneorum, qui premisse reambulacioni intererunt nominibus, tcrminoque assignalo, nobis Meliter rescnbatis. Datum Posonii feria quarta proxima ante festum beat! Martini episcopi et confessoris. Anno domini millesimo quadringcntesimo tricesimo quinto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc, XLVllIi Romanorum XX VL Bohcmie sedecimo, imperii vero tercio. (A. tergo). Fidelibus nostris capitulo ecclesie Albe regalis, pro judice ac juratis ceterisque civibus civitatis nostre montis Grccensis dc Zagrabia. Reambulatoria,

Orig^inale in charts. A tergo ?estigium impressi sigiUi maioris. In archiT. lib« ttg, ciTit zagrab.

92.

Anno 1425, 16. Decembris, In Frodavic,

Mathaem Jahvac banus, omnibm hominibus possessionatis^ tjui tributa tencnt, mandai, fu Sigtsmundi re^^ jussu a civibus zagrabiensibus uJIum

tributum exiganL

Alathko de Tallowcz regni Sclauonie banus, Universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status dicti regni Sclauonie possessionatis hominibus tributa ubilibet icnentibus et habentibus prescncium no- liciam habituris salutem cum dileccione. Ex lilterls domini nostri

Doc. 93. — An, 1435,

1 10

Sigisraundi dci gracia Romanorum impcraloris ct regis Hungaric etc. doinini nostri g^raciosissimi, pro parte civium et hospitum dYitati^ montis Grecensis do luxta Zagrabiam emanatis, vobis et cuilibet vestrum loquentibus, coram nobis productis, vidimus contineri, quod sua maiestas, ex juribus ipsorum civium coram sua serenitate pro- ductis, ipsos et res eorum quaslibet merciraoniales a cuiuslibet tributi solucione cxemptos fore reperiendo, vobis et cuilibet vestrum mandassetj ut ipsos cives et hospites racionc alicuius solucionis tribu- larie in locis Iributorum vestrorum non auderetis quoquomodo impe- dire* Super quo ct nos in persona prefati domini nostri imperatoris vos et qucmlibct vestrum requirimus et hortamur auctoritateque

nostri officii com mittimus prescncium notiiia.

amodo ct in postcrum a prefatis civibus et hospilibus, rebusque et bonis ipsorum quibuslibet in locis dictorum tributorum vestrorum, contra mandatum dicti domini nostri imperatoris nullum tributum, nuUamvc solucioncm iributariam recipere ct cxigcre presumpmalis nee sitis ausi modo aliquali ; ct aliud, prouti transgressor cs dictorum mandatorum impcrialium effici formidatis, facere non ausuri in pre- missis. Prcsontcs ociam post earum Iccturam ubique rcddi jubcraus pre^cntanli. Datum in Prodauiz feria scxta proxima post festum beatc Lucic virginis. Anno domini millesimo quadrrngentesimo XXX quinto.

Origiiialc in charta, in caarginc infcriori imprcssum est sigiilom* In irchiVt ind. Acad. Scieat. Slav, merid.

93.

Anno 1436, 8, febmafii. lo Draielc

Maihaeus Tahvac baftus, /// annmunitaii ctvttaiis vtcttuUia p^r Jniirem

umm homintsqut suns comsumpta restiiuai, nsUiuiiattm ptcuniariae taxae

rtgio mandato impositae nlaxat commumtatL

RicUcio domini Perkonli. Nos Mathko dc Talloucz regni Sclauonie banus. Damus pro memoria, quod nos ad peticionis instanciam in personis providorum vironim civium videlicet et hospitum civitatis montis Grecensis dc promontorio Zagrabicnsi nobis allatam, paupcrtatis inopie eorumdem compacientcs, residuitaiem taxe pecuniaric per egrcgium Perkonem, fratrcm nostrum, de imperiali mandato super ipsos imposite, nondum exactam^ in satisfaccionem victualium per ipsum fralrem nostrum et homines suos post suum reccssum consumptorura, eisdem civibus et hospitibus, per ipsos exigendam, duximus relaxandam immo relv xamus presendum Utterarum nostrarum (testimonio) ct Vigore medi-

lao

DiK. 04, — Am. I4j6>

ante, Quocirca vobis nobilibus Pclbardo de Vt.Tgnoucz ac Blasio lite- rate dc Thcsa ct Paulo dc Azthalnok serie presendum lirmitcT prcci- pimus, quantcnua nullum ex civibus ct bospitibus civitatis predictc racionc rcsiduitaiis dictc taxc pccuniaric per ipsos nonduin, ut prc- fertur cxsolute, irapedire, aut vero solucionem eiusdem astringere et compellcrc audeatis Deque prcsummatis modo aliquali. Secus non facturi de prcmissis. Presentibus perlectis exhibenti restituUs. Datum in Drasclcz feria quinta proxima post festum beate Dorothec virginis. Ajquo domini njillesimo CCCCXXXVI

OriginiU in charta. SigiUom impressuai. In afhlv. t&d. Acad. Scient. Slav. Bierid.

94.

Amio I436» 12. febraarii. ZagrabUe.

Exactor ti taxae imptrialis residuitatem taxae praeiiciae (i, e. J 4 flarJ

communitati ckntath montii Grecenm exigendam it dehita vktualium,

quae Pctrus Talmmc cum sua familia in eadem cwitate fectsut, c&mfnu-

nitati exsolvendam sesc commisissc m publico profitcntur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Mcmorie commcndamus per presentes, quod cum nos ad instantem ct legittimam peticionem judicis, juratorum ac tocius communitatis civitatis mentis Grecbensis, honorabiles viros, magistros Franciscum et Vrbanum, duos ex nobis socios et concanonicos nostros ad infracriptam fassionem audicndam et ad ipsam civitatem montis Grecbensis legittime destinassemus, tandem iidem exindc ad nos reversi nobis concorditer retulcnint eo modo: quod cum ipsi hesterno die ad ipsam civitatem ad nobiles viros videlicet Pelbartum predialem de Gessazcntiwan et Blasium litteratum, dicatores et exactores taxc imperialis maiestatis per cgre- gium dominum Petrum de Thallowch, gubematorem episcopatus zagra- biensis et ad ipsam dicacionem et exaccioncm ipsius taxe deputatos accessissent^ tunc ipsi Pelbartus et Blasius litlcratus, presente multi- tudine civium eorumdem, id fassi extitissent, quomodo ipsi residuitatem taxe predicte, quam dixerunt se extendere ad florenos quinquaginta et quatuor cum medio iloreno auri, quam ipsi nondum ex cxcissis sibi exigere non valuissent^ cisdem judici, juratts el civibus ac toti communitati dicte civitatis exigere ct dcbita victualium, que prcfatus dominus Petrus de Thallowch cum sua familia in dicta civitatc fecis^ set, exsolvere comisissent; et dixissent insuper iidcm Pelbartus ct Blasius littcratus, dicatores supradicti, quod ipsi iaro secundum vas vini Andree Friglimel civis dictc civitatis^ quern ipsi drcebant se a

Doc. ps^ - Aft. I4jt.

lit

dicacionc ct solucione dicte taxe tinperialis majeslatis absentassc, recc- pisscnt soli auctoritalc domini Petri prevent! et ad usum suura conrer- tissent SupcT quibus omnibus premissis, ipsi cives peciertint per nos superindc sibi dari littcras nostras, quas eisdem concessinius com- muni justicia racdianle. Datum fcria sccunda proxima post fcslura beatc Scholasticc virginis ct martiris. Anno domini millcsimo qua- dringcnte>ijno tricesimo sexto*

Origmiile in diarta sat ezesum, Tergo impressum est sigillum. In arcHv* lacL AcatL Scicnt, Slavor mcrid.

86.

Anno 1436. Injuriae a mpitulo zagralh civibus Grecensibus iilatae, riftruntur.

Item, in anno domini raillesimo CCCCXXXVI, tempore secundi judicatus prcfati Petri judicis, Symon ofQcialis seu iudex capituli pre- dicli cum familiaribus suis ex commissionc ct Toluntate capituli pre- notati, quemdam civcra civitatis predicte nomine Martinum cultorem^ dictum Chuck, in koucha sua circa vineam ipsius noctis in silcncio existentis, manibus et armatis et potenciariis invadendo, diris et le- thalibus vcrberum ac vulncrum plagis affecit, potencia mcdiante, nullis culpis suis cxigcnlibus, ipsum semivivum relinquendo, Lite tamen inter civcs ct capitulum pendente.

Item, honorabilis vir dominus Gcorgius de Marowcha, canonicus ecdcsie zagrabiensis, anno similiter presenti, circa festum invencionis aaiictc Cruds, nunc proxime preteritum^ unum equum cuiusdam con- civis nostn Nicolai in pascuis repertum, ad se recepit ct circa se landiu tcnuit, usque super eum familiares suos proprios hinc ct inde pro faclis et neccssariis suis destinando, voluntatora suam adimpleirit; nee eundcm nobis aut ipsi copcivi nostro pluries postulanti usque ad explecionem sue voluntatis reddere penitus curavit. in prciudicium et dampnum dicti concivis nostri, nostrorumque dedccus valde ingens.

Item postremo, dicti domini de capitulo per certos ofliciales et homines ipsorura in turn prefata circa fcslum beate Anne matris virginis benedicte, plures et innumerabiles homines detincri et ?in- culis mancipari feccrunt in prciudicium el villipendcnciam libertatis ct jurisdiccionis civitatis prenotate,

DocQtnentimi transoctionale. In archin ven. Capit. lagrab. AcL Capit aaL

fasc. to. ur. 16,

\22

Do€. p6, — Afu 1436^

96.

Anno 1436, 7. Augusti. Sub castro Zyri.

Mathaeus Talavac banus, egregiif Supiiano BkkeU de ZtUnavar^ ei f&miii,

vuicomitibus^ judicibuu^ue nobiHum comitatus zagrab. pniecipit, nt in causa ^

quae infer communitatem civi talis et capitulum de Utigiosis agns a^itur^

Judicium faciant^ priusquam ipse decrivirit

Mathko de Tallowcz regnonim Dalmacie, Croacie et todus Sclauonie banus etc. Dilcclis nobis egregio Slephano Byczkele de Zel- nawar, necnon comiti vel vicecomiti et judicibus nobilium comitaius zagrabicnsis salutem cum dileccione. Qucrclara pro parte providorum ct circumspcclorum judicis, juratonim, ccterommque civium ct hos- pitum civitatis montis Grccyensis de iuxta Zagrabiam nobis porrcctam accepimus conlinentcm, quoniodo honorabiles doniini de capitulo ecclesie zagrabiensis ipsis insciis et penitus ignorantibus, se median- tibus quibiisdani litlcris nostris ?obis loqiicntibus ad querimoniam prefatorum doniinonim de capitulo zagrabicnsi emanatis, ad quasdam terras, fenilia, rubcta, super quibus ipsi judex et jurati se et corum communitatem sufficicncia iura habere asserunt, racione quarum inter eosdem dominos et dictos cives ac eoruro communitatem lis et qucs- tionis materia a pluribus retroactis temporibus mota dicitur fuisse et exorta, per vos introduci procurassent, et segetes in eisdem habitas sibiipsis usurpare ct recipere machinarentur in preiudicium ipsorum exponencium et darapnum valde magnum, supplicantes per nos ipsis in premissis de condigiio juris remedio opportune provideri. Et quia nos ad presens serviciis serenissimi domini nostri imperatoris in hiis partibus Croacie occupati examini dicte cause et conclusioni eiusdem vacare non possumus, nolumusque eosdem judices ct juratos et cives dicte civitatis montis Grecensis corum juribus sic improvise destitui seu privari quoquomodo, ideo dileccionl vestre committimus per pre- sentes, quatenus habita presencium noiicia fruges et segetes in facie dictarum tcrrarum litigiosarum habitas et seminatas tamdiu, donee nos auxiliante domino abhinc revertentes discussion! et examini cause premisse commode vacare et attendere poterimus, in sequestro reponi- facere, ct ipsas ambas partes ab omni usu premissarum lerrarum, fenilium et rubctorum litigiosorum sub penis et obligaminibus, alias per nos propterea impositis, inhibcre et interdicere debeaiis. Secus non facturl Presentes post earum Iccturam semper reddende presentanti. Datum in descensu nostro exercituali sub castro Zyri vocato, babito^ feria tercia proxima post festum sancie Marie de nive. Anno domini MCCCCXXX sexto.

Ori|[iaalc in ch&rta, ia nmrgiae iafcriori impressum est signiiiin. In arcli lib. reg. civ, uignb.

Doc, p/, — An. I4j6,

133

97. Anno 1436, 12. August!. Iglavisu:,

Sigistftundus, Hi4ftgariae etc. rex^ Mathaeum Tahvac hamtm vituperai, quad litigiosos quosdam agros capitulo zagraifiensi adpuUcavit^ lUigatorisqut

in suum jus citaL

Commissio propria dotniii] Imperatoris. Sigismundus dci gracia Romanorum impcrator, semper augustus, ac Hungarie, Bohcmic, Dalmacic, Croacic etc. rex. Fideli noslro Math* koni de Talloucz rcgnonim nostrorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie bano salutem ct graciam. Venientes nostrum in conspectum providi : Valentinus, lilius Ifk et Jacobus, lilius Johannis. dicti Bolia^ jurati cives nostre civitatis zagrabiensis, ipsorura ac universonim civium et hospHum eiusdem civitatis nostre zagrabiensis ifi personis, nostre exposuerunl maiestati laracntabiU cum querela, quomdo tu circa festum beate Margarethe virginis et martins, proxirae preleritum, quasdam terras arabiles, prata et fenilia^ silvas et rubeta ipsorum civium nostrorum ad predictam civitatem nostram zagrabiensera spec- tantes, in quarum quieto dominio ipsa ci vitas nostra a diutumis temporibus, cuius contrarium memoria hominum non potest enarrare, extitisset et easdem possedisset, capitulo ecclesie zagrabiensi minus iuste et indebite et absque lege statuisses, et idem capitulum in ip- sarum dominium introduxisses in preiudicium el juris derogamen dicle civitatis nostre valde magnum, Lmmo verius in specialem dis- pltcenciam nostre maiestatis. £t quia nos predictam causaro partes inter prenotatas, dura deo volente in regno noslro Hungarie constitu- emur examinare volumus et justo juris tramite propria nostra in per- sona adiudicare, ideo Udelitati tue fi^rmissime precipimus et mandamus, quatenus statim receptis present! bus, excluso predicto capitulo zagra- biensi de dominio pretactarum terrarum arabilium, pratorum, fenilium sUvarum et rubetorum, rursus et iterum memoratos cives et hospites iamfate civitatis nostre zagrabiensis in dominium ipsanim terrarum arabilium, pratorum, fenilium, sil varum ct nibetorum per te, ut predicitur, dicto capitulo zagrabiensi statutarum reintroducere et easdem ipsis restatuere eosdemque in dominio ipsarum contra et adversus prelibatum capitulum zagrabiense pretegere» tueri et defensare debeas auctoritate nostre maiestatis tibi presentibus attributa mediante. Com- mitendo cisdem partibus, quibus et nos per presentes Ermitcr com- mittimus, ut ipse ambe partes in primis octavis, postquam deo duce nos abhinc revertendo intra ambilum regni nostri Hungarie ubicumque constituemur celebrandi coram nostra personal! presencia cum omnibus

1 24

Doc. p8, — An, 1436,

earum juribus, si que ad huiusmodi terras arabiles, prata, fenilia, silvas et rubcta habent, dcbeant et tencantQr comparcre judicium et justiciam factis in prt^missis a nostrc maiestatc reccpture. £l tandem quidquid id in prcmissis feccris, id nostrc maiestati fidelitcr rescribas ac octavas prenotatas, Secus facere nan ausunis, grade nostre sub obtentu. Prcsentibus pcrlectis, exhibenti rc&tituiis. Datum Iglauic, parcium Mora vie, die dominico proximo ante fcstum assumpcionis beatc Marie virginis gloriose. Anno domini millesimo quadringentc* sixno tricesimo sexto. Regnorum nostrorum, anno Hungarie etc. quin- quagesimo. Romanorum XXVI. Bohemie XVII. Imperii vero quarto,

OrtgtDale ta chart*. In margine inferiori impressum est sigilltttD maius. In aichivio lib. reg. civit. wigrab Ex^tat in transumpto in archiv. vcn, Capit. jmgrab. -itct. Cap. ant. fasc. 6. ur. 26.

98

Adqo 143^>, 14. August!. Iglaviae.

SigismufuiuSf Hufigariae etc, rex, judid curiae et Siavaniae regni hana

matidat^ ut ad ipsius advenfum in causa, quae inter communitatem m&ntis

Grecensis et capita turn agitur. Judicium differant,

Sigismundus dei gracia Romanorum imperator, semper augustus, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rex. Fidelibus nostris magniUcis palaiino et iudici curie noslrc, item regni nofitri Sclauonie bano, vestrasque vices in iudicatu gerentibus salutcm et graciam Quia nos universas et quaslibct causas inter honorabilc capitulum ecclesiL zagrabiensis ab una, ac providos iudicem, iuratos et cetcros cives necnon totam communitatcm civitatis nostre zagrabiensis ab altera partibus, racione quonimcumquc factorum et negociorum usque ad presens tempus motas et vcstri seu alterius vestrum in prescncia vertcnles, dum dantc domino ab hiis cxicris partibus reg^num nostrum Hun- garie feliciter revertemur, volumus propria nostra in persona discu- tcre, adiudicare ct fine debito terminare ; igitur fidelilati vestre fir- missime precipicntes mandamus, quatenus rcceptis prcsentibus pre- tactas universas causas panes inter prcnotatas, ut premittitur motas ct vertentcs, absque omni gravamine et v^ariacione aliquali, ad primas CK:tavas post felicem nostre maiestatis ab hiis regionibus ad regnum nostrum Hungarie fiendum redd i turn occurrentes, in personalem nostre maiestatis presenciam, ubicumquc cotunc intra ambitum dicti regni nostri Hungarie deo duce fuerirous constituti^ prorogare debeatis ct dilTere, et secus non facturi Presefttibus dcnique perlccliSj exliibeni

Doc. pp. — An, 1436,

125

restitutis. Datum Iglauic^parci urn Morauie, in vigil la festi assumpcionis beate Marie virginis gloriose. Anno domini millesimo quadringenlesitno tricesimo sexto. Regnorum nostrorum, anno Hungaric etc. quinquage- simo, Roman orum vigesimo sexto, Bobemie XVII, imperii vcro quarto.

E tnuisumpto Johaimifi ftbb. monast. b. v. Mftriae, Zagrabiae, ord Ci«terOw anno 1 4 36. di« t6, octobris ut infra. Doc. 101.

89.

A&DO 1436, 13. septembrts. Budae.

S/x^hmt/m/us, Hungarhe tk. r€x\ ctvi$: qui armati dofnum trietumahm

impetu facta spoUaverunt et damnum ^00. fiarenofum imporiavtruni^ aurbis

Virbts vituperate mandatqut w, ut siatim ipolia reddant,

Ek deliberadoae prelatorum et baronum ncariorum. Sigbmundus del gracia Romanorum impcrator, semper augustus, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rex, Fidelibus no&lris judici, juratis, cetcrisque civibus nostrc civi talis montis Greccnsis dr Zagrabia salutcm et graciara. Gravem querelam fidelis nostri cgregii Leonardi Noffvy de Baymocz triccsiraarum et urburanim et cusionis monctarum nostrarum conjitis, cclsitudini nostre ac prelatis et baro- nibus vicariis scilicet nostris porreclara pcrcepimus displicenter, quo- modo vos diebus novissime preteritis temeraria ducli presumpcione ad instanciam et icquisicionem cuiusdam Pauli de Zylagh, provisoris curie episcopalis zagrabiensis, pariter cum codem ad curiam seu domum nosiram tricesimalem in dicta nostra civitate vestri scilicet in medio existenlem, armatis manibus el potenciariis imientes, destructis portis seu bostiis curie et domus eorumdcm, quasdam res el bona in pannis barhanis ct aliis rebus mercimonialibus consistencia, per ho- mines ct familiares seu vicetricesimatores pretacti coroiti* Leonardi inibi conslitutos, a quibusdam mercatoribus in falsa et indirecta via cum cisdem clandestine transeuntibus a solucioneque provenltium tricesiraalium nostre maicstatis se et ipsas occultantibus* licile, uli fcrtur, receptas ct ablata, simulcum univcrsis aliis rebus et bonis eoruradem familiarium sed et pecuniis ex ipsis provenlibus nostris congregatis, aufcrentes, duos ex cisdcra familiaribus capiivassetis, qui ct nunc apud vos seu dictum Paulum capti et vinculati conser- varcniur, Quidam vcro alii ex eisdcm familiaribus ipsius comitis Leonardi mctu consimiljs capltvitaiis ct incarceracionis tacti ab ilJioc fugientes in aliis provinciis divagarentur quoad presens. Per que pre- missa nostre maicstati ac prctacto comiti Leonardo plusquam tiuadrin- gcntorum tlorenorum auri darapna intulissetis, quod utiquc non solum

1|6

Doc* too, — An, i^^6.

in etusdein comitis Leonard! preiudicium, verum eciam in nostre maiestatis displicenciam cedit multnm grande, de quo in veritate pes- sirae slaiBUs conlenti et vobis nee immerito cogimur egre ferre, ex eo potissime, nt vos, qui more ab olim observato, huiusmodi vice* tricesimatores proventuum scilicet nostronim collectores atque perccp- tores, nedum taliter sicut presumpsistis persequi et moleslare, vcnim pocius debuissetis eciam ab aliis quibusvis impetitoribus loto vestro posse defensare. Unde fidelitati vestre firmissinie et seriosissime man- dantcs precipimus, quatenus statim agnita presencium noiicia, omnes ct quaslibct buiusmodi res in quocumque consisiant, per vos, ac pretactum Paulum provisorem curie episcopalis antedicte, de pretacta curia et domo nostra Iricesimali receptas, que sub vestra potestate ac vestri in medio existunt a maiore usque ad minimam, pretactis homi- nibus et faroiliaribus anootati comitis Leonardi, harum utputa ostcn- soribus, plenarie et ex integro reddere et restitueret de ceteroque et per amplius ipsis hominibus et vicetricesimatoribus dicti comitis Leonardi, per eundem inibi conslitutis seu consiituendis, ad quorum- cumque instanciam nullum impedimentum nullamquc molestiam infenre seu irrogare, quin pocius eosdem ab aliis omnibus et singulis ilkgitimis impetitoribus, more alias consveto^ protegere, tueri et defensare ac ad percipicndos proventus nostros regales, ipsis favo- ribus et auxiliis vestris adesse et assistere modis omnibus debeatis^ secus sub pena capitum vestronim facere non ausuri. Present! bus perlectis, si secus feceritis, quod absit, exhibcnli reslitutis. Datum Budc feria quinia proxima ante festum exaltacionis sancte Crucis. Anno domini MCCCCXXX sexto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc* L. Romanorum XXVL Bohemie XVII. Imperii vero quarto*

Onginale in chartai in margine inferiori impressum est sigillum mains. In arch. lib. reg. civ. rograb.

100.

Anno 1436, 29, septembris.

Anno 1436. In festo beati Michaelis archangeli, Concambiales, vi quarum magister Michael lapicida, filius Slephani, olim aeque la- picida, domum suam muratam in civitate zagrabiensi penes fundum ecclesiae b. virginis Catharinae existentem, duas curias integras effi- cicntem, cum omnibus pertincntiis in Malhacum sartorem, filium Stephani, concivem zagrabiensem, pro alia domo eiusdem in eadem civitate habila, unam quartam et octavam curiae efEcientem ac tri» ginta quinque florenis auri puri jure perennali tranafert coram ma- gistratu loci, celebralae.

Do€. toT, — An, r4j6.

127

(Hahentur etiam aliae Utterae, quae prae mauibus patram Domifticanomm

Dt, eiasmodi sunt litterae vcDdicionales cuiuadam domas, doas curias continentis,

^^^lSblt» templtim s, Catharinac, cum sigillo civitatis datae auuo 1436. — Item alUe

Utterae super domum muratam ac faudum templi s, Cath&rinae, datae anno 1430.

— Item litterae concernentes Tineam quandam et terras arrabiles^ quae jam una

cum Tinea in silvas conversae suot, datae anno I540.

Act Soc, Jesu, Fasc, 10. nr. 21. Ant. Soc. Jesu, Fasc 18, nr, 20» In archiT, regni Croat, Slav, Dalm.

lOL

AuDo 1436, 1 6, octobris» Zagrabiae.

Johaftftes, abbas Cist en. sagrab^^ cam murt Hate pre^ante lidem exemplar Ittterarum regis Si^ismumH^ de ittigiosts quibusdam agris^ tfadit*

Nos frater Johannes, abbas monaslerii beate Marie semper vir-

ginis de Zagrabia, ordinis fratrum Cysterciensiunip ac totus conventus

fratrum monSsterii etusdem, tenore prescncium significamus, quibus

expedit universis, quod viii providi el circumspecti Briccius, alias

iudex civitatis mentis Grecensis de iuxta Zagrabiam, fiUus Bencdicli

et Valcntinus, filius hvk, ac Marinus, fiUus Klarych, iurati moderni,

civesque eiusdem civitatis pro se ct pro universis civibus ac pro tota

communitate ipsius civitatis ad nostram personaliter venientes pre-

senciam exhibuenint nobis quasdam lilteras patentes serenissimi et

invictissimi principis domini Sigismundi, dei gracia Romanorum im-

peratoiis, semper au gusli, ac Hungarie, Bohemie, Dalraacie, Croacie

etc. regis, domini nostri naturalis plurimum metuendi et generosi,

sigillo sue maiestalis imperiali patenter consignatas, pctentes nos hu-

mili precum cum instancia, ut tenorem earum preseniibus inseri et

sigillis nostro ac ipsius conventus consignari face re dignaremur ob

cautelam ipsorum, cavente^s, ne per discriraina viarum easdam litteras

ipsos proficisccntes quoquomodo amittere contingat Quarum scilicet

litterarum tenor talis est; (vid. Doc. 97. el 98. anno 1436. die 12. et 14.

Augusti). Nos itaque pcUcionibus prediclonim Briccii iudicis et Va-

lentini et Marini iuratorum, civiumque civitatis prenotate iuslis utputa

et iuriconsonis annuentes, maxime ex eo, quia ipsas litleras reppe-

rimus non abrasas nee in aliqua sui parte viciatas sed prorsus omni

vicio et suspicacione carentes, tenorem eaniradem litterarum presen-

tibus litteris nostris de verbo ad verbum sine diminucione et aug-

mento aliquali inseri et nostro ac ipsius conventus sig'rllorum appen*

sione fecimus consignari uberiorem ipsorum ob cautelam. Datum Za-

grabic prenotata in fcsto beati GalH abbatis. Anno domini millesimo

quadringcntesimo tricesimo sexto, supradicto.

Origtnale in membrana, tericea« aoooe viridis colons, appendeat absque sU gfllis. In arcbiv. lib. reg. civ. aagrab«

138

Da€. 103. roj, — Am. i^j6.

102.

Attiio 1436, 23. Octobris. QniDqaeecd^u.

Coram capitulo quinqueecclesitnsi Ugaius £af*itu!t tai^rabiensts de doniiiwne €t Jructu castri Medved contra fwbiUs Alhenos inicrcessi&nem facii,

Nos capitulura ccclcsic quinqiieeccksiensis. Mcmoric commcn- damus, quod honorabilis vir magister Fabianus eiusdom eccleste nostrc et zagrabiensis ecclesianim canonicus, in medio nostri personaliter constitutus egregium Rodolfum, filium Rodolfi de Alben, ac Leonardum filiumeiusdem, necnon sercnissimum principem dominum SigLsmundum dei gracia Romanonim imperatorem ac regni Hungarie etc. regem, domi- num videlicet nostrum graciosissimum, a donacionc, vendicione, impigno- racione seu quavis alienacione cuiusdara castri dicti capituli zagrabiensis et ecclesic eiusdem Medwewar dicti, in comitatu zagrabiensi habiti et existcntis, universarumque villarum et possessionum ac aliarum utili- latum ad idem castrum spectancium, necnon villarum seu possessionum Szlannowcz et Zenthjacob nuncupatarum in dicto comitatti zagrabiensi existencium, necnon vadi seu portus fluvii Zaue in eadcm Zenthjacob habiti, cunctarumquc utilitatum sou proventuum ad eas porciones Szlannowcz et Zenthjacob pertinencium ; item magnificum Fridcricum, filium condam Hermani de Cilia, comitera de eadem, ac Wlricum, filium eiusdem et alios quoslibet ab empcione, pro pignorumque recepcione et sibi ipsis quovis alio quesito sub colore perpeiuacione seu appropriacione predictorum catri Medwewar ac possessionum Slannowcz et Zenthjacob nominatarum, cunctarumquc possessionum ac villarum et aliarum utilitatum ad idem castrum et dictas duas posscssiones spectancium, usuumque, fructuum et quarumlibet utili- tatum eiusdem et earundem pcrcepcione et pcrcipifaccionc qualiler- cumque factis vel fiendis prohibuit contradicendo et contradixit inhi- bendo publice et manifeste coram nobis. Datum feria tercia proxima post fcstum beatarura undecim millium virginum. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo trigesimo sexto.

Bfttb, Kr^elid. Hist. eccl. zagrab. p. 69. It. Kakuljrvid, Arkiv xa poTJcstmcu j«eoilATenskui str. 90.

103

Adqu 1 430, I. novcmbris. Zagrabiac.

In tabula hanali^ in qua inter capituium et ctvitatis cmnmumt*item Hi agfbattir^ capituium zagrabiense jmtkium differifidum curat.

Nos Mathko de Tallowcz regnorum Daimacie. Croacie et tociuts Sclauonie banus elc. Mcmoric commendaraus per presentcs, quod cum nobis una cum magnifico Henrico, fiUo wayuodc dc Thamasi etc.

Doc. 104. — An. 1436.

lag

aliisque nobilibus viris in judtcio consedentibus providi Yiri, judex, jurati el nonnulli alii cives civitatis montis Grecensis de Zagrabia, quasdam litteras sercnissimi principis et domini nostri, domini Sigis- muudi, dei gracia Romanorum imperatoris, semper augusti ac regis Hungarie etc. nobis preceptorie loquentes, tenons infrascripti, nostri in presenciara produxtssent ; mox tunc honorabiles domini : prepositus, lector, cantor et cetiri domini de capitulo ecclesie zagrabiensis coram nobis personaliter comparentes, tenorem prescriptarum littcrarum imperialium in transumpto littcrarum nostranim ipsis dari petierunt ad cautelara. Quarum tenor talis est: (vide Doc. 97. die 12, Augusti, an. 1436). Nos igitur juriconsonis peticionibus ipsonim dominorum prepositi, lectoris, cantons et ceterorum dominorum de capitulo dicte ecclesie zagrabiensis annuentcs, tenorem prefatarum litterarum imperialium presentibus litteris nostris verbaliter inserturo^ eisdem dominis preposito, lectori, cantori et ceteris dominis de capitulo ante- fate ecclesie zagrabiensis duximus concedendum, communi justicia exposcente. Datum Zagrabie predicta in festo Omnium sanctorum. Anno domini MCCCCXXX sexto.

Ori^nikle in chAitii. In m&rgtae inferiori impressum est Bigilliim. In ardi. ▼en Capit. £agnib« Act Cap. ant. fa»c. 6, nr. 26.

104.

Anno 14564 2. novembris. Zagrabiae.

Maihaeus Taiovac banus sese capitulo et ccmtmunitati civitatis montis Grt-

ccftsis mandane, ui in causa^ ^uae dc Htigiosis agris agehatur, jusjurandum

darentf Sigismundum regcm certiorcm facit*

Serenissimo et invictissimo principi domino Sigismundo, divina favente clemencia Romanorum imperatori, semper augusto, ac Hungarie, Bohemie , Dalmacic et Croacie regi , domino sibi graciosissimo et naturali, Mathko de Tallowcz eiusdem vestre serenitaiis regnorum Dalmacie et Croacie predictonim ac toclus Sclauonie banus, debttorum obsequiorum servicia cum perpetua fidelitate. Vestra noverit serenitas me litteras eiusdem ventre serenitatis preceptorias, micbi per cives et hospitcs civitatis eiusdem vestre serenitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam, tarn pridem prope Bihigium, quam nunc in presencia magnifici viri Ilenrici, filii wayrode de Thamasy aliisque multis probls et nobilibus viris mecum in judicio hie Zagrabie existentibus exbi- bitas et prescntatas, ad eorumdem civium querelam eidem vestre se> renitati porrectam emanatas, humili obedtencia et debita cum reve» rencia recepisse in hcc verba: (vide Doc. 97. anno 1436, die 13.

9

130

Doc. 104. — An. 1436.

Augusti). Unde ego mandalis ipsius veslre serenitatis semper In om- nibus obedire cupiens, ut leneor, ad contenia dictarum liUeranim ipsius vestre serenitatis taliter respondeo: quod prefati Valentinus, filius Ifk et Jacobus, filius Bolya, jurati cives dicte vestre civitalis zagrabiensis ipsorum ac universorum civiura et hospitum eiusdem civilatis in personis, non ita quemadmodum res se habuit vestre cu- rarunl exponere serenitali, quia alias reverendus in Christo pat^, dominus Johannes, felicis reminiscencie episcopus pretacte ecclesie zagrabicnsis, vcstrarumque imperialis et regie majcstatum sumpmus cancellarius, gubernatorque pretacte civitalis zagrabiensis, revisis prius unacum quondam reverendo in Christo patre domino Johanne cpi* scopo tyniensi ac gubernatore prepositure de Byeniko, necnon nobi- libus viris Petro, filio Ade de Zenlhlilck, magistro Michaele protho- notario sedis crisiensis, Andrea, filio Viteez de Kamarcha ac Johanne Thoth de Zumzedwar, aliisque quam pluribus circumspeclis viris, prescriptis lerris, pratis, fenetis, sihis et rubetis per prescriptas partes demonslraiis el ostensis a diuturno tempore litigiosis, ipsas partem; a cultura, extirpacione et usufruicione earurodera usque ad debitum fincm dccisionis cause huiusmodi sub certis penis el gravaminibus inhibuerunt, partesque inter ipsas, de voluntate earumdem et assensu certos arbilros sub certis obligaminibus disposuerit et statuerlt; tamen ipsi cives et hospites, prefato condam domino Johanne episcopo de medio sublalo, ab ipsarum terrarum, pratorum, fenilium, silvarum et rubetorum cultura ct fruicionc nuUo mode se cohibere voluerunt, scd easdera in raaiori parte quam prius succidenint, extirparunl, preararunt et seminarunt contra inhibiciones capituli ecclesie zagra- biensis prenotati, Cumque ego de parlibus Italic versus predictas partes vestre serenitatis Mungarie et Sclauonie prenotatas per eandem vcsliam sercnitalem transmissus et dcslinalus ad dictam Zagrabiam perv'cnissem, ad multiplices et infestas querelas parcium prcdictarum nonnullos probos et egregios ac nobiles viros videlicet: Georgium de Bikzaad, And ream Viteez de Kamarcha, magistrum Michaelem prolho- notarium predictos, ac Stephanum Dikchclc de Zelnawar ct alterum Stephanum Farkasy de Ebies utriusque castri Hrazthowiche castel- lan um, pro revisione occupacionis et perarracionis, necnon extirpa- cionis et succisionis prescriptarum terrarum, tcnilium, praiorum, sil- varum et rubetorum a communi usu utrarumque parcium et frui» cione inhibitarum duxissem dcslinandos; iidcm cgregii et nobiles viri ad me rcvcrsi taliter michi rctulerunt: quod prefati cives el hospites prescriptas terras, prala, fcnilia, silvas ct rubeta a quibus eranl ambe ipse partes inhlbitc, contra huiusmodi inhibiciones ct obligamiua icm-

Doc. 104. — An, I4j6.

»3i

pore dicti condam doTnini Johannis episcopi facias et inlta in multo maiori parte quani prius et contra ipsius capituli similiter inhibiciontrs occupassenl, perarrassent et extirpassent, seminasseni et succidissent, et hoc ipsi fide conspexissent occulata ; sic ego rursus et denuo ipsas ambas partes ab usu et fruicione terrarum, pratorum, fenilium, sil- vanim et rubetorum prenotatonim sub cerlis penis inbibueram tamdiu, quousque revision! eaninvdera per me vacare et bonum iinem Lnier ipsas partes facere valuissem ; at ipsi cives et hospites ab usa et fruicione earumdern terrarum, pratorum, fenillun>» silvarum et rube- torum tam contra huiusmodi priorcs ipsius condam domini Johannis episcopi, quam nieas inhibiciones se minime cohiberc voluerunt, sed casdcm de die in diem eciam nunc succidunt, extirpant, arant et sc- minant, propter quod attentis hits, que pro parte dictonim civiura vestre serenitatis contra me tacita veritale et suggesta falsitaie sunt exposita ac eciam huiusmodi cottidianis presumptuosis et temerariis occupacionibus, abolicionibus, succiosionibus ipsarum terrarum per jamfatos cives factis et patratis, tam prefatos cives, quam eciam dictum capitulum ecclesie zagrabiensis ab ipsis terns, silvis, pratis, fenilibus et rubctis duxi inhibendos et inhibui manifesto Et quam^ quam prcfaii Valentinus, filius Ifk et Jacobus, filius Johannis, dicti Bolya, prefatam civitatera vestre serenitatis a diuturnis temporibus, alius conirarium raemoria hominum non comprehenderet in quieto doroinio prescriptaram terrarum arrabilium, pratonim et feniUum ac silvarum et rubetorum esse et fuisse lemere asseruerunt, in conirarium tamen huius rei, ex tenore Iltteranim quondam spectabills et magni* fici domini Hermanni Cilie, Zagorieque comiiis ac regni Sclauonie bani, ubi idem de sua sede judiciaria zagrabiensi certos nobiles viros, signanler Stephanum Hwhinger. coraiiem suum zagrabiensem, ac egre- glos Johannem Thoth de Zwmzedwar et Georgium de Bikzaad pre- dictos, necnon duos ex judicibus nobilium dicle scdis zagrabiensis ad revisionem ipsarum terrarum per jamfatos cives occupatarum disti- nasset, ac certa fassione nonnuUonim proborum et nobilium virorum eosdem cives et hospites non in paciHco dominio dictarum terrarum, silvarum et fenilium ac rubetorum esse et fuisse, sed podus ipsos cives dicfas terras, prata, fenilia. silvas et rubeta contra huiusmodi sepissimas inhibiciones occupasse reperi manifesle, proul ipsa vestra serenitas tam ex ipsius condam domini Hermanni comitis et bani, quam eciam multis aliis littcris exinde confectis opportune tempore coram vestra scrcnitate exibendis clare polerit informare. Commisi eciam paritbus prediclis, ut ipse ambe partes in primis octavis post* quam deo duce ipsam veslram sereniiaiem intra ambitum regni vestre

133

Doc, los* io6, — Ah, 14J6 — 14J7.

serenitatis Hungarie ubicumque cclebrandis constitui contingent, coram Testra personal! presencia cum omnibus conim juribus, si que ad huiusmodi terras arrabiles, prata, fcnilia, silvas et rubeta habent confectas et emanata debeant et teneantur comparere, judicium et jusliciam factis in premissis a vestra maicstate recepture^ eosdemque cives ac dictum capltulum ab ipsarum terrarum, pratorum, fenilium. silvarum et rubetorum cultura el fruidone usque ad decisionem litis per vcstram serenitatem panes inter easdem fiende, denuo et ex novo sub certis penis ex preyiis racionibus Inhibui. Datum Zagrabie pre- dicta secundo dei festi Omnium sanctorum. Anno domini millesimo quadringentesimo trieesimo sexto supradicto.

Onginale in charts. In margiue inferloH impTcssum e^t Mgillum« In arch. Ten. Cap. zagrab. Act. cap. ant. fasc. 6. nr, 26.

105.

Anno 1436.

Per Vilhelmum castellanum castri Medwe illatac violentiae per judices comitatus investigantur in anno 1436.

Regeflta document, lib. reg. trw\\. sagrab.

^

Anno 1457. 6. Jolti. Zagrabiae.

Coram Aiexamiro, medico^ et Paulo Astahwk^ tuiart civfum zagrabien-

sium, Petrus triceiimator communUatem dvitatis postulate ut peccata contra

jura Uberttj Usque ipsius civitatis commissa, sibi ignoscanhtr.

Ego magister Allexander doctor in phisica seu in arte medici» oali liberalj. Significo Icnoie presencium quibus expedit universis, quod Pelius triccsimator seu exactor tricesime zagrabicnsis feria lercia in festo scilicet visitacionis gloriose semper virginis Marie unum ctvem civitati£ mentis Grecensis de iuxia Zagrabiam, nomine Georgiuiiuagri- fabrum, ausu temerario ~et propria sua vi contra libertalera civitatis prefate in domo exaccionis ipsius tricesime convencionali in dicta civitate habita, detinuit el incaptivavit in preiudiciura juris ct dictc liberialis ipsius civitatis. Et cum ipsojfactojude^ jurati et universi cives ac tola communitas civitatis predicte penes ipsa jura ct dlctas libertates civitatis prefate eadem jura et ipsas libertatcs eorum lucri ct defcnsare satagentcs, ipsum tricesimatorem seu exactorem trice^me

Dae, io6, — An, 1437,

133

predicte contra ipsa jura et Hbcrlates ipsorum prmlegiatas ausu, lat predicitur, temerario et propria sua vi infringentcm quodammodo agravare et tenere voluissent ordine et justicia equitatis requi rente, a Paulo dicto Aztalnok curiensc seu provisore ac judice curie epis- copalis Zagrabie habile, taraquam a tutore et prolectore eoniin per magnificum dominura Matbkonem banum regnorum Dalmade» Cro- acie ct locius Sclauonic etc* dominum mcum bonorandum et gra- ciosum ipsis deputato, sibi ipsis superinde juslicie complcmentum inpertiri postulanles , tunc predictus Paulus Aztalnok idem factum seu ipsam causam ad crastinum diem dicti festi ipsius visttacionts beate Marie virginis per peticionem suam prorogavit Ipsaque craslina die facta, ego unacum predicto Paulo Aztalnok in eQdcm f(acto) laborantes, prefatum tricesimatorem seu exactorcrn dicte tricesime agressus^ diligenterque ab eodem factum perscrulans ct (examinans) id inveni et rescivi exacerto, quod ipse Petnis tricesimator facto in eodem fuisset per omnia culpabiUs, In quo facto idem cciam tricesimator se ipsum omnino reddidit fore culpabilem, Et cum tandem ego cum prcfato Paulo Aztalnok eidem tricesimatori pro predicto facto suo malo ct ncphario apud prefatos judicem, juratos, civesque ac commu- nitatem civitalis predicte gradara invenissemus, tunc idem Petrus tricesimator solus personaliter in medium ipsorum judicis et jura- torum ac unlversorum civium ct tocius commujiitaiis civitalis pre- dicte adveniens, se ipsum jjublice et manifestc coram me ibidem et coram prefato Paulo Aztalnok ac coram tota communitate civitatis prcnotate in sede eorum judiciaria reddidit per omnia fore reum et culpabilem, sibTque ibidem Ijem tricesimator personaliter sola propria sua vqluntale ab "ciscfera civibus et tota comlnunitate civitalis sepe- fale coram eisdcm stando pro prefato facto suo per ipsum contra dicta jura et libertates ipsius civitalis indebile et illicite perpetrato, • graciam et veniam postulavit et invenit ita videlicet ct talcm: ut hec et omnia ac qucvis huiusmodi facta illicita inter ipsum tricesi- matorem et dictam communitatem dvitatis superius dicte hucusque habita et ventilata sint per omnia inter ipsos sopila, el quod predicta et alia ipsis similia facta per cundem tricesimatorem de cclcro non sint renovata nee renovanda. Assumpsit insuper idem tricesimator ibidem, quod predictos judicem, juratos et uni versos dves ac totam communitatem civitatis sepelate vult per amplius pro fratribus el amicis specialibus habere et cum ipsis bono modo vivere. Super quibus omnibus premissis ipsi judex, jurati et universi ctves ac tota communiias civitalis pluries dicte sibi ipsis per me litteras testimo- niales dari posiularunl uberiorem ipsorum ob cautelam, quas eLsdem

m

Doc, loy. — An. ^437*

concessi communi justicia requirente. Datum predicta Zagrabie, die dommico proximo post prcdictum feslura visitacionis beate semper virginis Marie, Aono domini millesimo quadringentcsimo tricesimo sepilmo,

Onginale in cbarta, pamm attntum. Stgillnm impreasimi. In ftrchiv. lib reg. civit, xa^rab.

107.

Anno 1437, 2f. deccmbris. Krapinae.

Fridcricus comes CUcae capihiio et cammunitnti cwiiatis sese eorum accu*

mtiones Vilhthni^ castri Mahied capetatii, suscipcre litigatonbus^ue justam

sententiam ferre esse promptum nuntiaL

Fridericus dei gracia Cilie, Ortenburge, Zagorieque etc. comes.

Honorabiles ac providi nobis dilecti! Per nobilem Sigismundum Hann. . de Bednya, comitem nostrum varosdiensem, uti ex relacionibus eiusdem pcrcepimus, id nobis inrimastis, quod vos coniroversiarum et discor- dianim materiam inter vos ab una et egregium Vilbelmum nostrum, illustrisque principls comitig Vlrici etc. lilii nostri carissimi, capita- neum de Medwe parte ex altera motam et suscitataro, judicio, arbi* trioque et disposicioni ac manibus nostris submisistis. Unde cum nos paci et concordie parcium pocius quam discord ie inlendamus, animo libenti pro sedanda, intbrmandaque et complananda ipsa controversia seu discordia, ac consolidanda atque ordinanda inter vos pace firma, unacum aliis probis volumus interponere favorabiiiter partes nostras, non advertentes illud, quitquid sit, quod contra nos commisistis, quamvis non levem ponderat excessum. Et verum, quia judicio, arbitrioque et disposicioni huiusmodi ex vobis dominis de capitulo tres vel quatuor, ex vobisque civibus totidem, qui accionem vcstram scianl, proponere et contra proponendam finaliter respond ere, de tola intencione vestra informati, super judicioque et arbitrio ac disposicione premissis conten- tantes, plenam habentes potestatem, presente eciam prefato Vilhelmo capctaneo. quern similiter coram nobis superinde coraparere faciemus^ necessario debent Interesse; pro eo vestras preseniibus consulentes moncmus dilecciones, quatenus homines vesiros predictos vestri ex parte, uti premisimus, coram nobis de premissis ad comparendum necessaries, vestri e medio eligendos, in vigilia festi Bpipbaniarum domini proxime nunc affuturi, termino scilicet per nos ad id depii* tato, nostri in presenciam destinare non postponatis in slalera eqm- tatis super premissis finem receptnri decisivum» quitquid tamen in premissis precogitantes dcliberaveriiis, nobis quantocius vestras per

Do€. io8, — /#i*^.

135

litteras rcscribere non recusetis. Datum Krappine in festo beati Thome martins. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo septimo,

(A lergo). Honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis, ac providis judici, juratis et universis civibus montis Grecensis de Zagrabia, nobis gratis et sincere dilectis,

Origioale in charta. A tergo Tcstigium impressi sigilli. In arch. Ten. Capit. €ccL sagrab. Act Cap. ant. fasc 91 nr. 41.

108.

Anno 14384 6, jannarii, Krapinae.

Fridericus it l/incus, €omitis CiUai^ caniMunilati civitatU it capihUo jus

cammireii promithmtj tt una magisttatilms castri Midvui mandant^ ut

civitus sagrab, vixandis se ahsttncnt,

Wir Fridreich Tnd auch wir Vlreicb, sein Sun, von golsgnaden Graven xe Cili, ze Ortenburg und in dera Segern etc. Bekennen von solcher zwayung vnd stozz wegen. So sich dann zwischen unserm lieben gelrewen Wilhalmen von Stamm, vnserm bawbtman zu Mcdwe ains uils, vnd dcr Chorhern von Agrom auch der Burger daselbit, des andern, gcgeben vnd gemacht habcn, biz auf hcwt datum des briefs. Vnd darumb wir an baiden tailcn ainen anstand vnd frid auf sand Jorgcn tag schiriftkunfugen vnd auch daczwischen. als von hewt, datum des briefs, vber vicrzehen tag, ainen tag fur vns zu frcundth- lichen aynung benennet haben ; alss haben wir auch darauf denselben Chorhern von Agramb und auch den Burgem daselbst, vnd alien Iren dicnem vnd vndertanncn vnsere sicherhait vnd gelait biz auf dcn-iclben sand Jorgen tag fUr uns, vnd all die vnscm gegeben vnd geben auch wissentlich mit disera brief, also: das sy vnd die iren in msern berschaften vnd gebietlen, vnd den dcmach in derselben zeit alsonst in des notdurft tut komen handelji vnd gewandeln mugen an vnser vnd aller der vnsern Irrung vnd hindernuss ungeuerlich davon. So cmphellen wir alien vnsern hawblleuten, Burkgraven, Phlegem» Richtern, Ambtleulen vnd alien andern vnsern dienern vnd vnder- tanncn, den dcr gcgenburtigc vnser brief gezaigt wirdet, ernstlich, vnd wollen das Ir wider solch vnser anstand, frid vnd sicherhait nicht lut, sunder das slat vnd unzcrbrochen haldet, vnd dawidernye- tnandcn andern re tun gestattct, das ist genzlich vnser maynung. Ge* gcben zu der Kremppen an der heiligen dreyer Kunig abend. Anno domini millesimo quadringeniesimo iiiccsirao octavo.

Iv. Kukuljcvi^. Arkiv %% povjestnico jagoAlaven^ku. knj. III. str. 95 — 96,

13^

I^0€, lop. — Ah. X43S.

109.

Anno 143S, [3. januarii. Za^&biae.

Maihaeus Takwac banut^ ui de injuriis a Viihtima^ capttano eastri Medvtd^ mtnatorihts zagrahitmibas ilhfis guaesiimem ferai, capttuh

iasmensi mandaL

Amicis suis reverendis, capitulo ccclesie chasmensis, Matbko de Thalloucz regnorum Dalmacie, Croacie et locius Sclauonie banus, ami- ciciara paratam cum honore Dicitur nobis in personis judicis, jura* torum ac tocius communitatis civitatis montis Grecensis de iuxta Za- grabiacn, quomodo quidam Wilhelmus vicecapelaneus caslri Medwe per illustres principes dominos Fridericum Cilie, Ortenburge, Zago ricque comitem ac Vlricum, eiusdem domini Friderici natum, in codem castro Medwe constitutus, in festo beatorum Cosme et Damiani mar- tynitn, proxime preteritum, malo fretus consilio, queradara Barlholo* meum Italicum, vitriparem, habitatorem dicle civilatis montis Gre- ccnsis ex scitu et comniissione dictorum dominoruni suonim, via in libera de Pethonia versus propria cum cerlis suis rebus ac bonis et equis proliciscentem, prope molendina dicte civitatis et in icrritorio eiusdem civitatis per certos suos homines, et signanter per quemdam Jeronimum ac Colomanum Trankenbergar captivari et captum, liga- lumque a tergo manibus et sub cquorum ventribus pedibus ipsius, penes dictum castrum Medwe, datis prius eisdem latronibus de ipso castro Medwe cibis et potibus, ad pretactum castrura idem Tranken- berger deduci et tandem in quadraginta tlorenis auri pactari, er quibus idem Bartholomeus ibidem viginli in specie exsolvisset, pro aliis vero viginti ipse Wilhelmus, quasi in premissis innoxius, se lideiussorem posuisset^ et sic sub talibus pactis ad peticionem pluri- morum proborum virorum de ipsis vinculis abire pcrmisisset. Hiis non conlentus prelibatus Wilhelmus, malum malo accumulare non verens, in festo beati Andree apostoli, proxime preierito, similiter ex com* missione et scitu dictorum dominorum suorum, missis ante auroram et destinatis nonnullis tam prefatorum dominorum suorum, quam suis hominibus et familiaribus de dicto castro Medwe nonnullis, immo quam pluribus colonis dicti castri et jobagionibus ad possessionem ipsius civitatis Pobresye vocatam, penes lluvium Zawc habitam, ma- nibus armatis et potenciariis eandem possessionem penitus ac in toto spoliari et depredari» resque et bona hominum in eadera habitandum, signanter pecora et pecudes et vestimenta tam virorum quam mu- lierura^ ligones et secures ac alia que levari potuissent» aufferi ct ad dictum castrum Medwe deportaxi fedsset. Prcterca idem Wilhelmus

Doc, //o- — An. 1438.

la?

ex consensu similiter et voluntate dictonim dominorum suorum, feria quinta proxima ante festum beati Thome apostoli proxime preteritum, nonnuUos jobagiones et colonos dicte civitatis in villa Grachan vocata coraniorantes, nonnullosque civcs et habitatores dicte civitatis per vineas ct kuchas in montibus et circa vlneas predictas, signanter in cellarils carundem vinearum repertos et inventos captivari et captos dire tormentari, ad dictumque castrum Medwe vinculaios dcduci et in suis carceribus detineri fecisset, quos servaiet vinculatos eciam de prescnti; aliquos antem ex eisdem in magna quantitate pecunianim pactatos abire permisisset, potencia mediante, in preiudicium et damp- num diclorum civium valde magnum. Super quo vesiram amiciciara prcsentibus peiimus reverenter quatenus vestium mittatis hominem pro lestimonio fidedignum, quo presente, Siephanus, filius Nicolai, aut Georgius, filius Iwan de Brezouycra, ceu Ladislaus, filius eiusdem Nicolai de eadcm, aut Gregorius de Beryzloucz vel Johannes aut Paulus, lilLi Jacobi de Jazenowcz, sive Maihias, filius Emerici, lilii Dominici de Adamowch, seu Mathias, filius Nicolai de Alboglawnicza. aliis absentibus, homo noster, ab omnibus, quibus incumbit, roeram de premissis experialur vcritatem, quam tandem nobis amicabiliter rescribaiis. Presentes sigiUo Nicolai, filii Gregorii de Gepew, comiiis nostri zagrabiensis, fecimus consignari. Datum Zagrabie octavo die festi Epiphaniarura domini. Anno eiusdem roillesimo quadringentesimo tricesimo octavo,

!▼. Kukuljevid, Arkiv za povjestnicu jugosUvcnsku, knj. III, str, 95— 94»

no.

AoDo 1458* 13. janaarii, Zagrabiae.

Mathaeus Talovac bonus capituh iasmmsi mandat, ut de injurih a

Viihiimo, cask llano castri Medwid, posstssiom eommuniiatis Graiani cl

mercatoribus zagrabiensibui iilatUn quaestiontm constituaL

Amicis suis revcrendis capitulo eccle^ie chasmensis, Mathko dc Thaloucz, regni Sclauonie banus, amiciciara paratam cum honore, Dicitur nobis in personis judicis, juratorum et tocius communitatis civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam* quomodo Vilhelmus Thewtonicus castellanus castri Medwe, circa festum beati Mychaelis archangeli in anno domini millesimo quadringentesimo irigesimo sexto transacto preteritum, tempore scilicet introitus sui ad dictum casirum, ex commissions precepto et induccione ilfustrium principum domi- norum Fridcrici et Vlrici, eiusdem domini Friderici nati, comitum

138 Doc. no, — An. 14.38,

scilicet Cilie, Ortenburge et Zagorie, dominonim suonim, duas vaccas cuiusdam colon! ipsius civitatis in possessione Grachan vocata com- morantis, omni sua sine culpa recipi et ad dictum castrum Medwe deduci ac usui suo deputari fecisset £t quod idem Wilhelmus anno proxime transacto circa festum beati regis Osualdi nonnuUos cives, hospites et habitatores dicte civitatis montis Grecensis de nundinis sou foro annuali pethouiensi cum eorum rebus mercimonialibus versus propria proficiscentes, via in libera, similiter ex scitu, voluntate et commissione dictorum dominonim comitum, dominonim suonim, per quosdam familiares ac homines suos et ipsorum dominonim comitum, precipue per quemdam Colomanura Trakenberger ac Jeronimum et Martinum, filium Ladislai de Gorycha, que scilicet res mercimoniales fere ad duo millia florenorum auri se extendissent. recipi et quo sue placuisset voluntati, deportari et dividi fecisset Hiis non contentus idem Wilhelmus similiter ex consensu, scitu et voluntate dictorum dominonim suorum circa festum Nativitatis virginis gloriose, proxime preteritum, nonnulla pecora et pecudes dictorum civium de posses- sione Roycha, foro scilicet similiter annuali versus propria ducentes, via in libera, omni ipsorum civium sine culpa, recipi et aufferi ac in certis pecuniariis quantitatibus pactari et permitti fecisset, po- tencia mediante, in preiudicium et dampnum eorumdem civium valde magnum. Super quo vcstram amiciciam presentibus petimus diligenter quatenus vestrum mittatis hominem pro testimonio fidedignum, quo prcsente Stephanus vel Radoslaus, filii Nicolai, vel Georgius aut Johannes, filii Iwan de Brezouycza, ceu Gregorius de Beryzlaucz aut Mathias, filius Gregorii, filii Dominici dc Adamouch, aliis absenlibus, homo noster, ab omnibus quibus incumbit meram de premissis expe- riatur veritatem, quam tandem nobis amicabiliter rescribatis. Presentes sigillo Nicolai, filii Gregorii de Gepew, comitis nostri zagrabiensis, fecimus consignari. Datum Zagrabie octavo die festi Epiphaniarum Domini Anno eiusdem millesimo CCCCXXX octavo,

Iv. Kukuljevid. Arkiv za povjestnlcu jugoslavensku, knj. Ill str. 91—92.

Dot. III. 112, — Ah. 143S.

111.

Anoo 1 438* 15. januarii. f^ismae.

Capituium iasmemt Mathiuum Ta!(wa€ bmium certiorem reddit inquisi'

Hone esse reptrtum ommum injttriammf civthus tagrattensibus iiiatarum,

cuipam susHntre Vilhdmum castelianum,

Magnifico viro domino Mathkoni de Thallaucz regni Sclauonie bano, amico ipsoriim honorando, capitulum ecclesie chasmensis ami* dctam paratam cum honore. Litteras vestras inquisilorias per vos nobis amicabiliter directas honore quo decuit, noverit nos recepisse in hec verba: (vid. Doc. 109. no. an. 1348. 83. januarii). Nos itaque vestris amicabilibus pelicionibus annuentcs, una cum prefato GregoriQ de Beryzlowch predicta» bominc vestro, nostrum hominem fidedignum, discretum virum Steplianum presbiterum et prebendarium chori ip» sius ecclesie nostre ad premissam inquisicionera faciendam, noslro pro testimonio duximus destinandum. Qui tandem exinde ad nos reversi, nobis voce consona retulerunt isto modo: quod pred ictus homo vaster presente dicto nostro testimonio, feria quarta proxima post predictum octavum diem fcsli Epiphaniarum domini, nunc pretcriii, ab omnibus illarum pare! urn hominibus, a quibus decuisset et licuissct, palam et occuUe diligenter de premissis inquirendo^ omnia premissa et quo- rumvis premissorum singula sic et eodem modo facta et perpetraia fuisse et esse rcscivissent, prout eidem vestre magniiicencie dictum exlitisset et sicut tenor litterarum vestrarum coniinet predictarum. Datum tercio die diei inquisicionis prcnotate. Anno domini supradicto.

!▼. Kukuljevid, Arkiv ta povjestnieu jugoslavenskD, knj. III. str, 91—94,

112.

Audo 1438^ 31. janaarii. ZagrabiM. C&mitiitus zagrab. acHone a civibm zagrab. instituta de mjuriis a VU- heima casUUano castri Medved contra vUum Graiani et mercatorts zagrab, faetis quatsitionem esse tatam nuntiat^ cutpamque in Vilhehnum cpnfert.

Nos Nicolaus, filius Gregorii de Gepw, comes, ac judices nobi- Iium comitatus zagxabiensis. \femorie commend amus, quod cum nos ad instantem peticionem judicL^ juratorum et tocius communitatis civi- tatis montii Grecensis de iuxta Zagrabiara» Thomam littcratum de Domagouich ac Georgiumi fiUum Matheus de Sythomeria et Petrum, filtum Johannis do Sythar, tres ex nobis scilicet judices nobilium ad infrascriptam inquisicionem faciendara de sede nostra judiciaria legU- time desttnassemus, qui demum exinde ad nos reversi nobis unifor-

140 Doc. 112. — An, 1438.

miter retulerunt, quod ipsi ab omnibus, quibus decuisset et licuisset palam et occulte diligenter inquirendo talimodam de infrascriptis sci- vissent veritatem: quomodo Vilhelmus thewtonicus castellanus castri Medwe circa festum beati Michaelis archangeli in anno domini mille- simo quadringentesimo trigesimo sexto transact©, preteritum, tempore scilicet introitus sui ad dictum castrum, ex commissione, precepto et induccione illustrium principum dominorum Friderici et Vlrici, eiusdem domini Vlrici (sic) nati, comitum scilicet Cilie, Ortemburge et Zagorie, dominorum suorum, duas vaccas cuiusdam colon! ipsius civitatis in possessione Grachan vocata commorantis, omni sua sine culpa recipi, et ad dictum castrum Medwe dcduci ac usui suo deputari fecisset Et quod idem Vilhelmus anno in proxime transact© circa festum beati regis ei confessoris Osualdi nonnullos cives, hospites et habitatores dicte civitatis montis Grecensis de nundinis seu foro annuali pethouiensi cum eorum rebus et bonis mercimonialibus versus propria proficis- centes, via in libera, similiter ex scitu, voluntate et commissione dic- torum dominorum comitum, dominorum suorum, per quosdam fami- liares ac homines suos et ipsorum dominorum comitum precipue per quondam Colomanum Trakumbergar ac Jeronimum et Martinum, illium Ladislai de Goricha, que scilicet res mercimoniales fere ad duo millia florenorum auri sc extendissent, recipi et quo sue placuisset voluntati deportari et dividi (fecisset). Pliis non contentus idem Vil- helmus similiter ex consensu, scitu et voluntate dictorum dominorum suorum circa festum Nativitatis virginis gloriose, proxime preteritum, nonnulla pecora et pecude's dictorum civium de possessione Roycha, foro scilicet similiter annuali versus propria ducencium, via in libera, omni ipsorum civium sine culpa recipi ct aufFeri ac in certis pecu- niarum quantitatibus pactari et permitti fecisset, potencia mediante, in preiudicium et dampnum eorumdem civium valde magnum. Datum Zagrabie feria scxta proxima ante festum Purificacionis virginis glo- riose. Anno domini millcsimo quadringcntesimo tricesimo octavo.

Originale in charta. A tergo vestigia quatuor sigillorum. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

Doe, lij. — An. I^j8.

H»

ua

Anno 14381 31. janu&rii. ZagrabUe.

C&mitaius zagmb^ dvibm precantibus inquhitwnem dt injuriis a Vilheinw

cmtiiiano dvitatit month Grectnsis illatU a sc esse constitutam ri/irl,

omnesque accusathmes facit ratas.

Nos Nicolaus filius Gregorii de Gepew, comes ac judex nobi- Hum comitatus zagrablcnsis* Memorie commendamus, quod cum nos ad instantem pelicionem judicis, juratorura et tocius coramumlatis cm* tatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, Thomam liiteratum dc Domagouich ac Gcorgium, filium Matheus de Sylhomeria et Petrum, filium Johannis de Syihar, Ires ex nobis scilicet judices nobilium ad infrascriptam mquisicioncm faciendam de sede nostra judiciaria legit- time de-stinasseraus , qui demum exinde ad nos reversi uniformiter retulcnint, quod ipsi ab omnibus, quibus decuisset et llcuisset palam et occulle diligenter inquirendo, talem de infrascriplis rescivissent vcritatcm: quomodo Wilhelmus thewtonicus castellanus castri Medwe ex scitu, consilio et mandate illustrium principum dominorum Fride- rid, Cilie, Ortenburge et Zagoric comitum ac Vlrici similiter comiti<;, eiusdem doroini Friderici filii, dominorum suorum, diabolico instigatus machinamento, octavo die festi beaii Andree apostoli, proxirae pre- teriti, missis et destinatis quibusdam familiaribus suis armalis equi* tibus ad valvas seu portas dicte civitatis montis Grecensis regalis, ibique aliquos homines cives et habitaiores dicle civitatis, custodes scilicet portarum predictarum, in eisdem portis ictibus sagittarum de balHstris gravitcr vulncrari et sagittari fecisset, ex quibus quidam ibidem vitam finicrunt temporalcm, alii vero semivivi remanenlei gravitcr torqucrentur. Hiis non conlentus idem Wilchelmus, similiter ex scilu et voluntate dictorum dominorum suorum per prefatos fa- miliares suos equestres, a dicta dvitate huiusmodi patranies mala revcrsus, quosdam cives ct homines alios dicte civitatis via in libera progredicnles reperios, similiter ictibus sagittarum de balistris adco et taliter vulnerari fecisset, quod aliqui ex eisdem ibidem obiissent, alii vero semivivi remanentes torqucrentur ad presens, de quorum vita dubium baberetur Hiis adhuc minime contentus idem Wilhelmus ex scitu, voluntate el speciali commissionc dictorum dominorum su- orum^ diebus novissime elapsis, imi versos ct quoslibet jobagiones ct colonos dicte civitatis in possessione Grachan vocata commoranles, nocturno in sllencio slmul cum uxoribus ct pueris levari, ac aliis

eorum rebus et bonis universis abduci et nescituran ipsas aut

alias predas fecissel. Ei licet prctati domini comites biaas vel trinas

142 Doc. 114. — An. 1438,

litleras eorum, ipsi Wilhelmo, quod de premissis malis supersedere amplius, ac de dampnis, injuriis et nocumentis dictis civibus illatis, omnimodam satisfaccionem impendere debuisset, djrexissent, tamen ipsi domini comites sabatbo proximo ante festum Nativitatis domini proxime preteritum, ad peticionem eiusdem Wilbelmi, de Crapyna quinquaginta duos armatos usque ad talos, pro subsidio, ac non mo- dicam catervam pcditum armatorum eidcm Wilbelmo ad dictum castrum Medwe transmisissent, cum quibus ipse Wilhelmus et aliis quam pluribus suis armatis ct alias acqusitis thewtunicis latronibus, signanter autem cum illis Colomano Trakenbergar ac Jeronimo et Georgio Pers, necnon Martino filio Ladislai de Goricha et Thoma Koposunych et aliis quampluribus, ex commissione ct mandato dic- torum dominorum comitum, dominorum suorum, feria secunda ante predictum festum natalis Domini, iam de novo elapsum, more exer- cituali ad valvas et portas dicte civitatis personaliter veniens, ipsam- que civitatem expugnare machinans, nonnullos greges boum et pec- corum auferri et ad dictum castrum Medwe deduci et depelli, non- nullosque homines et cives ac habiiatores dicte civitatis captivari et tandem vulnerari; ultimatim impetum magnum in ipsos cives cum clangore buccinarum more exercituali fieri, ibique quamplures ex eisdem crudelissima morte interfici et in multorum sanguinem lan- ceas suas et suorum, ac gladios et durissimas sagittas inebriare, et plures vulneratos captivari et captos, ligatis a tergo manibus et sub equis pedibus, ad dictum castrum Medwe deduci fecisset et captivos teneret eciam de present!, ex quibus triginta vel plures jam perhi- bentur defuncti, potencia mediante, in preiudicium dicte civitatis re- galis ac regni et dampnum corumdem valde magnum. Datum Za- grabie feria sexta proxima ante festum Purilicacionis virginis gloriose. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo octavo.

Iv. Kukuljevid. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knj. III. str. 94—95.

114.

Anno 1438, 2\. februarii. Budae.

Cora?n Alberto Hungariae etc. re,i^e, U/ricus, comes Cileae^ et legatl ca-

piiuli ct communitatis civitatis assentiuntur, ut lis de injuriis a Vilhelmo

castellano factis ad tabulae banalis arbitrium refcratur,

Nos Albertus dei gracia rex Ilungarie, Dalmacie, Croacie etc. Austriequc et Stirie dux, necnon marchio Morauie. Memorie commen- damus per presentes, quod fidelis noster illustris princeps Vlricus

Doc. 114, — AfK ^438^

143

Cilyc Often bergensis ct Zagorie comes, personalitcr, onera et grava- mina illustris prmcipis Friderici, similiter CiJie, Ortenburgensis et Zagoric comitis, patris sui, ac omnium famillanum et homintim suorum, singuloruraque ad ipsos pertincncium, nolanter autem egregii Vylhclrai castcllani caslri Medwe nuncupati et ad ipsum perlinencium, super sc assumpmendo, ab una , parte vero ab altera honorabiles viri Johannes decxetomm doctor et Thomas plebanus de hvanych, cano- nid ecclcMc zagrabiensis, pro se personaliter ac pro toto capitula dusdem eccksie zagrabiensis subdittsque ct familiaribus ipsorum cum procuratoriis littcris ipsius capituU; item Pctrus, alias judex et Bla- sius, juratus dvis civitatis nostre montis Grecensis de Zagrabia pro se ipsis similiter personaliter ac pro judicc, juralis civibus et tota com- munitate dicte civitatis nostre montis Grecen'^is» ipsorumque universis subditis cum procuratoriis littcris eiusdem civitatis, a tercia partibus coram nobis constituti, sunt confessi in hunc modum: quomodo ipsi dc commissionc ct annuencia nostre maicsiaiis, nonnullorura eciam baronum noslrorum peiicione ad id acccdcnte, uni versa et quevis facta, contencionesque et controversias quaslibet inter partes prctactas usque modo quomodocumque et qualitercumijuc raota, habitas ct sus- ciiatas judicio. disposicioni, deliberacioni et arbitrio magnificorum virorum Ladislai, lllii Nicolai palatini dc Gara machouien^ii et Math- konis de Talloucz regnorura nostrorum Dalmacie et Croacie predic- torum ac tocius Sclauonic banonim plenarie submisissent et submi- serunt coram nobis tali modo: ut quiiquit iidem Ladislaus et Mathko bani, audilis predictarum pardum proposicionibus , quenmoniis et obiecciombus, visisque eorumdem probacionibus ct documentis legit- timis inter easdem partem disposuerint et dclibcrati fucrint, id ipse panes inviolabiiiter obscrvare tcneantur. Casu vero, quo aliqua parcium predictarum disposicionem el arbitrium ipsorum Ladislai et Mathkonis banorum in toio vel in parte acceptarc nollct scu recusaret, ex tunc talis pars dictam disposicionem seu judicium non acceptans, contra aliam partem judicium acccptantem suam accionem ammittat et in- super in omnibus acquisicionibus et accionibus ipsius partis accep- tantis succumbai et convincatur eo facto. Ad que se ipse partes sponle obligarunt coram nobis testimonio prescncium mediante- Datum Bude in fesio beati Mathye apostoli. Amio domini millesimo quadringen- tesimo trigesimo octavo.

E trftnsTifnptJi capituli €a«men*is facto Anno 1 4 38. ut infra, — !▼ Kukuljcri^.

Afkiv tSL pov)c9Lnitu ju|;o(ilnvrn»ku, knj. HI, str. 96—97,

144

Doc, 11$, — An. 1438,

115.

Anno 14^^* 3. marlii. Budae. AlberhiS, Hun^arie ck, rtx^ Mathaeo tt Petro Taiovac bants praecipitt ne communitatis tnontis Grecensis libtrae achnintstrathni se immisceant.

Conmiissio propria domioii regis, Henrico filio

waivodc maestro curie rcferculi.

Albertus del gracia rex Hungarie^ Dalmacie, Croacie etc Aus- trieque ct Stirie dux, nccnon marchio Mora vie. Fidelibus nostris roagni- ficis Mathkoni de Tallowcz regnorum nostronim Dalmacie et Croacie predictorum ac tocius Sclauonie, item Petro de eadem Tallowcz mode siniili ipsonim regnorum nostrorum Dalmacie et Croacie banis, saluicm €t graciam, Revera nostra edocla existit serenitas, quod et vobis constare non ambigimus, qualiier civitas nostra montis Grecensis de Zagrabia, in regno nostro Sclauonie situata, hactenus sicuti et ex nunc apud manus vestras habiia, semper et ab antiquo, tam coni^am excellentissiroi principis domini Sigismundli imperatoris et regis Hun- garie, patris nostri carissimi, quam eciam aliorum nostrorum prede- cessorum regum Hungarie icmporibus, inter alias liberas regni nostri civitates existit computata, pluribusque libertatibus et graciarum pre- rogativis ex concessLone pretactorum nostrorum predecessorum divorum scilicet regum Hungarie usa fuit et gavisa. Quamobrem volcntes ipsam nosirara civitatem euisque cives et incolas huiusmodi suis libertatibus pacifice et illibate perfrui, nee per quospiam contra easdem impediri seu gravari inlendentes, fidelitati vestre firmissime precipimus et man- damus, quatenus de cetero et per amplius de iurisdiccione et quali- cumque gubcmacione civitatis pretactc civiumque et incolarum eius- dem, vos quovismodo ingerere seu intromitiere non presumentes, manus %Tstras et vestrorura penitus de eadem excipcre et removere debeaiis, quinimmo eandem civiiatcm et eius cives adinstar aliarum libcrarum civitatum apud manus nostras regias pacifice persist ere, suisque libertatibus perfrui et gaudere permittaiis, et secus facere non ausuri. Presentibus perlectis exhibenti restitutis, Datum Bude feria secunda proxim post dominicam Invocavit Anno domini roillcsimo quadringenlesimo tricesimo octavo,

Originalc io charta, in margine inferiori impreunm est ^igillum. In archiv. lib. reg. civ. zagrab.

Doc. li6. — An. 14.38,

»4S

U6.

Anno 1438, 4. martii. Bndiie,

Coram Aiherto, Hungarie etc. rege, f mikes delecti de injuriis a VUheIm& easteilano castri Medvtd facth dUant senfentiam, quae a rege e&nfirmatur,

Nos Albertus del gracla rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc Austrieque et Stiric dux^ necnon marchio Morauie etc. Mcinorie commendamus per presenles, quod cum fideles noslri illustris VI- ricus Cilic. Ortumburge, Zagorieque etc. comes, personaliter, onera ct gravamina similiter illustris Friderici corumdem Cilie, Ortum- burge, Zagorieque etc comitis, patris sui, ac omDium familiarium et hominum suonim ac ad ipsos comites pertinencium, notanter Vylhelmi capeianei scu castellani castri sui Medwe appellati et similiter ad eundem pertinencium super se assumpmendo, ab una, item providi et circumspect! viri Petrus» alias iudex et Blasius ju- ratus, cives civilatis nostre maiestatis mentis Grecensis de Zagrabia personaliter pro se et pro lota communilate civium civitatis eius- dem cum procuratoriis lilteris eiusdem civitatis ab altera partibus, coram nobis constilutl de nostre raaiestatis speciali commissione et licencia, prelatorumque et baronum noslrorum interveniente consilio, uni versa et que vis facta, necnon conienciones et controversias inter ipsos usque modo qualitercumque mota ac subortas et suscitatas pretextuque quorum et quarum eedem partes nunc coram nobis litis ct queslionis materias contra sese movere preiendisscnt^ judicio^ dispo- sicioni, deliberacioni et arbitrio fidelium nostronim magnificorum La- dislai, filii palatini de Gara, machouiensis, et Maihkonis de Tallowcz, Dalmacie et Croacie predictorum, tociusque Sclauonie regnorum no- slrorum banorum, plenaric submisissent coram nobis tali modo: ut quidquid iidem bani nostri auditis parcium preiictarum proposicio- nibus, querimoniis, responsionibus, allegacionibus et obieccionibus, habitisque probacionibus et legittimis documentis inter easdem partes disponerent et arbitrarentur, id ipse ambe partes inconcusse obser- vare deberent Casu vero, quo aliqua parcium prcdictarum huiusmodi di^posicionem et arbitrium prescriplorum banorum nostrorum accep- tare et observare in toto vcl in parte nollet seu recusaret, extunc talis pars contra partem alteram, juxta contenta aliarum litterarum nosirarum obligatoriarum supcrinde confectarum, ipsam disposicionem acceptantem, suam accionem anjmitteret ac insuper in omnibus acqui- sicionibus et accionibus ipslus partis acceptantts succumberet et con- vincerctur ipso facto. Tandem iidem Ladislaus et Mathko bani, noslre

10

U6

Do€, ii6. — An, i^jS.

TDaiestaiis in presencia personaliter constiluti, nobis pari voce retu- lerunt: quod ipsis in festo beati Maihie apostoli, proxime preterite, et aliis diebus sequenlibus ad id aptis et suflicientibus, unacum ma- gistris prothonotariis curie nostre ac ceteris plerisque regui noslri nobilibus pro audiendis ipsarum parcium querelis justiciaque exinde CIS ministranda consedentibus, prefati Petrus alias judex et Blasius juratus, cives dicte civitatis montis Grccensis, suis ac locius coramu- nitatis civium civitatis prcdicte in personis, presentibus prefato Vil- helmo castellano dicti castri Medwe ac Anthonio litterato et Johanne dicto Wrag de Mar>^asouch, Icgittirois procuratoribus corumdem Vlrici comilis et Vylhelrai castellani castri sui Medwe antcfati, contra eosdem coram ipsis banis conquest! fuissent in hunc modum: quomodo in festo beati Andree apostoli, proxime preterito, prcfatus Vylhelmus cum suis complicibus ad villam ipsorum Pobresya vocataro mane diluculo irruentes, omnes boves et vaccas et vitulos, necnon porcos lardos, palia, tunicas viriles ac vestes muliebres, ferra aratri, ligones, falcasira ac omnes res et bona hominum et concivium ipsorum in eadem villa commorancium reccpissent, et ad dictum castrum Medwe deduxissent. In qua villa ipsi homines et cives plus quam centum et quinquaginta florenos auri dampna percepissent Hiis auditis prefatus Vylhelmus caslellanus personaliter ac prefati Anthonius lilteratus et Johannes Wrag de Maryasovch, procuratores legittimi prediclonim Vlrici comitis et Vylhelmi castellani sui, coram eisdem banis nostris astantes, respondissent : quod aliqua dampna idem Vylhelmus cum suis complicibus villa in eadem ipso die diluculo commisisset, sed non in tan to numero et valore, prout ipsi cives contra ipsum Vyl- helmum proposuissent. Hoc percepto ipsi bani nostri cum dictis ma- gistris nostris prothonotariis et aliis assessoribus facto in eodem taliter arbitrati fuissent: quod homines in pretacta villa Pobresya commo- rantcs in civitate pretacta montis Grecensis in ecclesia sancti Marci in eadem constructa, coram uno ex judicibus nobilium comitatus za- grabiensis, cui iliac presentibus ire jubcmus, super pretactis centum el quinquaginta florenis auri quilibei eorum super uno tloreno auri propria in persona octavo die fest Pasche domini, proxime venturi» jurare tcneatur, ipsiquc Vlricus comes et Vylhelmus castelianus eius- dem ipsos centum et quinquaginta llorenos auri eisdem populis et hominibus solvere tenebuntur. Item, quod eodem die, puta in festo sancti Andree apostoli, proxime preterito, idem Vylhelmus cum dictis sujs complicibus ad villam Gradsan etusdem civitatis Irruendo ab hominibus seu concivibus in eadem commorantibus decern boves, octo vaccas, quadraginta porcos, qualuor lardos, quinque palia. quod-

Doc. n6. — An. T4.J8,

V47

libet per unum florcnum auri emptum, undecira Ironcos apum, novem lintiamina, quinque camisias muliebres superiores in wlgo surla vo- catas, ct decern camisias mulibrcs inferioies, ligones, secures, ferra arairi ac omnes res et bona ipsorum hominum in eadem villa cora- morancium recepissct et ad ipsum castruni Med we deduxisset, ipsos homines in eadem villa comraorantes caplivasset et captos ad idem castrum adduxisset, et de quolibet ipsorum tres florenos auri pacta- tive recepissct, quosdam vero super fideiussoria cauciooe similiter pactatos dimisisset. Ad quod prefati procura tores annotati Vylhelmi respond issent: quod ipse Vylhelmus in huiusmodi accionibus dictoriim civium innocens esset et immunis; prefalis Petro et Blasio civibus se hec nonnullorum proborum virorura attcslacionibus veridicis et aliis probabiUbus documentis in partibus Sclauonie et in dicta civi- tate nostra probare posse asserentibus, prefati bani nostri unacum dictis eorum assessoribus de parcium volunlate super premissis hu- iusmodi probacionero coram iidelibus nostris, Stephano Biczkele de Zelnawar ac Johannc Thoth de Zwmzcdwar, necnon Gregorio de Vmouch et Pciro de Schytaryeua, hominibus nosiris per nos ad hec specialiter depulatis, Zagrabie premisso octavo die festi Paschc do- mini fieri debere admisisscnt ct distulisseni taliter; quod prefati cives civilatis predicte ac homines in dicta Gradsan coromorantes docu- menta et attestaciones eorum super premissis necessarias coram eisdem hominibus nostris producere teneantur, ipsique Vlricus comes et Vyl- helmus huiumodi attestacionibus habitis, iuxta indicium eorumdem nostrorum hominum dictis populis in eadem Gradsan commorantibus super universis eorum dampnis salisfacere tenerentur. Item, quod feria quinta proxiraa ante festum beati Thome apostoli, proxime pre- teritum, homines et familiares annotatorura Vlrici comilis et Vyl- helmi castellani eiusdem ad domos seu stabula civium predictorura penes vineas eorumdem civium civitatis predicte existentes et habita, irrucntes, a Bariholomeo, Thatar dicto, quatuor boves, unara vaccam, unum pallium, unum tlorenum auri valentem, unam tunicam, tres pensas valentem et quindecim Iigones; item ibidem unum hominera detinendo ab eodem quinque cum media pensas denariorum vyennen* sium, hiccellum cum cingulo, arcum cum sagiltis ac tunicam, pro tribus pensis emptam» et capicium pro quadra^ia denariis emptum^ reoepisseni. Quibus auditis prefati procuratores annotaiorum Vlrici comitis et Vylhelmi, judicio predictorum Slephani Bychkele, Johannis Toth. Gregorii de Wrnouch et Petri de Schytaryeuo, jamdiclis Petro et filasio civibus consencientibus. juxta eorumdem civium comproba- clones legittimas, fi^ndo^ submisissent* Item, quod in vigilia fcsti con-

148

Da€. Il6. — An. I4JS.

cepcionis beaie Marie virginis, proxime preteriti^ homines el familiares predictoium Vlrici el Vylhelmi ad portara civitatis prcdicte, tensis balistis, irrucnles, quamplures cives ipsius civitatis in custodia eiusdem civitatis existentes, ictibus sagittarum sauciassent, ex quibus tres morttit fuissent. In quo facto iidcm procuratores ipsoruin civium eosdem judicio et examini dictonim Stephani Byczkele, Johannis Toth, Gre- gorii de Wmouch et Petri de Schytar}Tuo juxta probaciones et do* cumenta eonimdem civium in dicta civitate habendo submisissent Item, quod feria secunda proxima ante festum Nativitatis domini, proxime preteritum, prefatus Vylhelmus cum suis complicibus de scitu et TOluntate dicti Vlrici comitis more exercituali in ipsos cives civitatis predicte irruendo, a Nicolao alias villico, quatuor boves, ac merce- nario eiusdem unam tunicam, pro tribus pensis em>tam, unum palium, unum florcDum auri valens; item a Blasio duos boves, duas vaccas; item a Stephano lapicida, duos boves, unam vaccam abstulisset^ ac filtum suum letaliter vulnerasset; item a Cleraente tres boves; item a Petro duos boves; item a Valentino duos boves; item a Herricho- nicz duos boves et cumim suum recepisset. Et dum ipsi cives civitatis predicte pro defensione predictorum bourn et aliarum rerum suarum exivissent^ tunc prefatus Vylhelmus cum aliis suis complicibus ac armigeris, exercitualitcr di>positts, in ipsos irruendo eosdem diris et letalibus vulneribus sauciasset et acriter vulnerasset Ex quibus ci- vibus ibidem octo interfecti fuissent, et tandem unus familiaris unius civis eciam ibidem occisus exUlisset, et duodecim capti, et una cum preda predicta ad castrum Med we ducti fuissent et ad hue essent vivi de ipsis vulneratis decern et octo, de quorum vita dubitaretur, ac omnia bona et res, pecunias et vestes, lam circa illos inlerfectos, quam eciam circa captivos habitas et existentes rccepisset et ad ipsum castrum deduxisset. Que omnia eciam judicio et examini die- torum Stephani Bycbkele, Johannis Toth, Gregorii de Vraoucb et Petri de Schytaryeuo consimiliier juxta probaciones et documcnta eorumdem civium ibidem prod ucen das fiendo, ipsi procuratores et cives submisissent. Item, quod in feslo beatorum Cosme et Damiant martirum, proxime preteritum, iidem homines et familiares dicti co- mitis Bartholomeum vilriparem cum familiaribus suis de Petouya cum rebus ct bonis (eorum) versus propria venientem sub castro Medwe in via libera et publica repertura caplivassent el captum penes idem castrum Medwe, quo ipsorum placuisset voluntati dedn xissent, ac duos cquos suos, necnon pecunias et res ac bona crga ipsos habitas recepissent, ipsumque in quadraginta Horenis auri pac tassent. ex quibus viginti tlorcnos auri ipsis persolvLsset, ei pro vi

mm

D*K. lit. — An. 1438,

149

ginti florenis auri prefatus Vilhelmus sibi terminum deputasset Quo percepto, ipsi bani nostri judicio et examini dictorurn noslrorum ho- miauni, predictis procuratoribus parciura prefatanim consencientibus, similiter juxta probaciones ct docuirenta ipsius Bartholomei et alio- mm civium civitatis prddicte fieri coramisissent. Quibus super uni- versis et singulis premissis judicium et arbiirium et disposicionem inter ipsas partes faciendi et terminandi plenam vigore presencium damus et attribuimus facultatem. Item, dum quidam cives civitatis predicte de Petouya de foro annuali cum rebus mercimonialibus in estate, proxime preterita, versus propria per liberam viam profecti fuissent, tunc homines ipsonim comitum in dicto castro Mcdwe exi- stentes, pata Jeronimus et Wolfardus, lilius Jacobi walpoth de Crapina, cum aliis in eodem castro Medwe habilis in libera via et publica in ipsos irrucnles, tres currus ipsorum civium pannis et rebus merci- monialibus repletos et oneratos spoliassent, et omne* res mercimo- niales in eisdem curribus existentes, ad valorem duorura milUum florenorum auri sc cxtendente^, recepissent; prefatis procuratoribus jamdicti Vlrlci comitis preraissa per homines ipsius et neque de scitu et voluntate sua ipsa spolia commissa fuisse respondenlibus, prefati bani nostri laliier judicassent et arbitrati fuissent : quod prefatus Vlricus comes sola sua in persona Zagrabie coram tcstimonio capituli ecclesie chasmensjs, quod per idem capiiulum ad id iliac transmitti jubemus, in eo, quod homines illi, qui eadem spolia commisissent, sui homines non fuissent* neque de scitu et voluntate suis eadem spolia commissa fuissent et patrata, suum juramentum deponcre debebit* Item, quod circa festum nativitatis beate Marie virginis^ proxime prcteriium , dum quidam cives civitatis predicte de foro annuall in oppido Roychc celebralo, cum peccribus ipsorum in eodem foro emptis versus propria procedeates ad Rakonok, possessionem scilicet ipsius Vlrici comitis, pervenissent, tunc homines et familiares dicli VTrici comiiis, ipso Wlrico comiie in eadem Rakonok pro tunc per- sonal iter existente, de scitu et voluntate ipsius, eadem pecora, sine culpa ipsorum recepissent, et tamdiu ipsa pecora eisdem non resti- tuisscat, donee viginli florcnos auri ipsi cives ibidem ipsis persol vis- sent, que predictis procaratoribus annotati Vlrici comitis, plane ne* ganlibus» ipsi bani nostri eisdem procuratoribus dicti comitis Vlrici hoc benivole acceptando judicanles decrevissent, ut prefatus Blasius civis dicte civitatis sola sua in persona juramentum super premissis pTcsiare deberet, et habita ipsa juramentali deposicione ipsius Biasii d ictus Vlricus comes pretactos viginti florenos auri solvere tenctur civibus prenotatis. Item, quod circa festum Nativitatis dominit proxime

150

D0€. ii6. — An. 1438.

preieritum, qucndam fatniliarem Nicolai aurifabri clvis ciyitatis pre* dicte de Toplica versus Zagrabiam in via libera proceienlem, homi- nes ipsius Vlrici comitis prope Rakonok reperiendo, equo cum sella et freno spoliassent ; eisdem procuratoribus hoc simpliciter negantibus, 4psique bani nostri taliter arbitrati fuissent, quod prefatus Nicolaus aurifaber sola sua in persona super sedecim florenis auri valore, set- licet equi predicti, super estimacione scilicet eiusdem jurare deberet, et deposilo ipso Juramenlo, pretactus Vlricus pretactos sedecim flo- renos auri ipsis civibus solvere teneretur. Post quarumquidem que- limoniarum, predictorum avium declaracionem, procuratores prefaU Vylhclmi contra Jacobum judicera dicte civitatis id proposuissent, quomodo ipse quendam familiarem ipsius Vylhclmi dc Rakonok in suis ambasiatis destinatum versus eundem Vylhelmum reverlentem, dum ad dictam civitatem pervenisset, idem Jacobus judex, eundem minus juste captivasset. Hiis auditis prefati Petrus et Blasios cives, procuratores dicte civitatis in persona dicti Jacobi judicis respondis- sent: quod ipse eundem non captivasset, sed solum ad querelam cui* Tisdam hominis super ipso familiari dicti Vilhelmi quenilantis, in sui presenciam eundem vocare fecisset In quo facto dicti bani nostri ta- liter arbitrati fuissent quod ipse Jacobus judex sola sua in persona ibidem in ecclesia sancti Marci ewangeliste in civitate predicta jurabit, quod dictum familiarem annotati Vilhelmi non captivasset. Item, quod dum idem Vilhelmus capitaneus et castellanus predicti castri Medwe quendam villicum suum ad emendos pisces pro uno floreno auri ad dictam civitatem destinasset, tunc prefatus Jacobus judex eundem captivasset et captum diucius conservasset, et ipsum florenum auri ab ipso recepisset Quibus auditis, prefati procuratores respondissent, quod pretactus vilHcus dicti Vilhelmi, hora quasi sexta noctis, in si- lencio sub muro civitatis predicte tanquam explorator per vigiles eiusdem civitatis repertus et sic captus judici predicto fuisset presen- tatus, ipseque judex dictum villicum annotati Vilhelmi pro huius- modi suis dcmerilis captum conservasset et tandem, pro commutacione nonnuUorum concivium suorum in captivitatc dicti Vilhelmi^ in dicio castro^ledwe cxistencium, eundem juxta disposicionem treugarura per dictos_Fridericum et Vlricum comites eisdem civibus datarum et dispositarunj^c ipsa captivitate permisisset, ipsumque florenum auri ab ipso non recepissel. In quo facto dicti bani nostri taliter arbitrati fuissent, quod prefatus viUicus Vilhelmi jurabit sola sua in personia super dicio uno floreno auri ibidem Zagrabie coram testiraonio capi- tuli ecclesie chasmensis prenotate; ipseque Jacobus judex habita huius- uiodi juramentali deposicione ipsum florenum auri cidcm persolvcn

Doc, ii6. — An, ifjS,

IS»

tenebitur; captivitatem vero, quam passus extilit, per eosdem banos nostros repertus est, suis demerilis exigentibus, debite fore passus. Item, quod alias predict! cives exleiius in campo duos homines ipsius Vilhelrai interfecissent et quatuor vulnerassent Super qulbus dicti procuratores respondissent: quod cum idem Vilhelmus cum suis com- plicibus more excrcituali predicta feria secunda proxiraa ante feitum Natiyiiatis domini, proxime preteritura, ad spoliandum ipsam civitatem et terminos ipsius civitatis hostiliter invasisset, nonnullaque pecora ct boves quamplures recepisset ct abducere voluissel, tunc quidam ex civibus in custodia terminorum dicle civitatis constituti, dicta pecora ac ipsos boves defendere volentes, eosdem hostes ct spoliatores inse- quentes in captivitatem ciusdem Vilhelmi devenissent, et nonnulU ex eisdem per eundem et suos complices interfecli fujssent, ubi, si qui per eosdem cives occisi et interfecti fuissent, tanquam malefactores et predones in sui defensione eosdem interfecissent et vulnerassent, ipsiquc cives minus juste et indebile per ipsum Vilhelmum et suos complices interfecti el vulnerati extitissent. In quo facto ipsi bani taliter judi- casscnt et arbitrative commisissent, quod prefatus Stephanus Bychkelc ac Johannes Toth, necnon Stephanus de Bochka el Nicolaus de Gye- pew, vicecomes comitatus zagrabiensis, ac Gregorius de Vmouch et Petnis dc Schytaryeuo, homines per ipsos banos nostros ad id spc- cialilcr deputati, predict© octavo die festi Pasche domini, proximc ven- turot Zagrabiam predictam convenientes, quibus iliac ire et omnia ea, que ipsi bani commiserunt exequi mandamus, super huiusmodi inter- empcione et vulneracione hominum predictorum probaciones et docu- mcnta per ipsas partes coram eisdem producendo audire et recipere, ct si id ex documentis et probacionibus huiusmodi ipsarum parcium ipsi agnoverini, quod aliqui ex premissis interfectis et vulneratis jujtta eorum demerita et culpas sunt interfecti et vulnerati, extunc homagia taUum interfectorum et vulnera vulneratorum tanquam malefactor urn pro nichjlo reputentur. Illorum vero, qui minus juste interfecti existunt el vulnerati per illos» per quos commissa existit strages, huiusmodi homagia talium cl vulnera juxla regni consveludinem persolvantur. Disposuisse edam inter partes predictas iidem bani se asseruerunt, quod neutra parcium aliquos actus potenciarios, contra regni consve- tudinem« contra sese et ad se pertinente^ innovarc prcsummat, sed quidquid accionis contra sese vici^sim habuerint, hoc iuaticia medianle prosequi teneatur jure et consvetudine regni nostri requirenle, Suppli- catum itaque extitit pro parte dictorum civium civitatis predicie nostre maiestali, ut huiusmodi judicium, disposicionem et arbitrium per jamfalos banos nostros modo prehabila facta grata habere el eadem

I5a

Doc, ity, — AfL 14^8,

execucioni facere demandare dignaremun Nos igitur huiusmodi pettcio- nibus juslis el debiiis annuentcs, eandem disposicioncm et arbilriura qQoad omnes articulos et clausulas acceptantes et approbantes, prescriplis hoiDinibus noslris per predictos banos nostros ad preraissa deputatis, in personis eorumdem banorum cotninittimus exequenda, raandantes eisdem, quatenu$ ipsi pretacto octavo die festi Pasce domini, proxime affuturi, ad dictam Zagrabiam conveniendo, ibique coram predicto testimonio capituU chasmeasis et judicibus nobilium ipsius comitatus zagjabiensis, premissa omnia iuxta disposicionem prenaratam exequi debeant, bre- vemque terminum pro satisfaccione et solucione racione premissorum ficndis deputando* El post hec seriem omnium premissorum et quit- quid in piemissis actum fuerit et secutum per dictum capitulum chasmeme et prefatos judices nobilium comitatus zagrabiensis anledicti* nostre fideliter lescribi volumus maiestati Datum Bade feria tercia proxima post dominicam Invocavit Anno domini loillesimo quadrin- gentesimo tricesimo octavo.

£ transumpto Cftpituli chasmen&U, de anno I438, nt infn. Doc. 118. In srchiv. lib. reg. civ. zftgrab.

U7.

Anno 1438, 16. apiilb* Albne.

C^ram canvtntu Cruci/erorum de Alba^ capitulum zagrahieme ini€r£etsi&'

nem facit, ne ex quibtisdam rtgih UtUris FriderUus et (Jlricus^ nobiies

Cikae^ in castri Mtdved possessionem claudestine venianL

Nos conventus Cruciferorum domus hospitalis beati regis Ste- phani de Alba. Memorie commendamus, quod Stephanus sublector za^ grabiensis in persona honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis ad nostram personaliler veniens prescnciam, per modum protestacionis nobis significare curavii in bunc modum: quomodo honorabilis vir magister Johannes de Somlto, canonicus ecclesie albensis, vigore qua- rumdam liiterarum regalium, una cum homine regio missus pro testi- monio fide digno, stalutoriarura illustribus principibus Friderico et Vlrico eius nato, comitibus Cilie, Ortenburge et Zagorie, super castro Medwe cum suis pertinenciis et aliis possessionibus, qui quidem re- gius et dicti capituli albensis homines, non convocatis vicinis et com- metaneis, uti in talibus solitum est et consvetum, dictos comites clan- destine ad dominium predictanim possessionum prctacti capituli za- grabiensis, ipsos ab olim, cujus hominum memoria non existit, pad- fica possessione ac legittima tencione, uit dicitur, statuisscnt, in pre- iudicium et daomum pretacti capituU ^agrabieasis valde magnuni

Do€, ti8. — An. 1438.

153

Qua protcstacionc facta, pretitulatus magister Stephanus subleclor, peclit nos, ut cidem capitulo zagrabicnsi Htteras nostras superinde concedere dignaremur. Quas nos ipsi capitulo concessimus commuai iusticia svadenle. Datum feria quarta proxima post festum Pasche Domini. Anno eiusdem millesirao quadringentcsimo trigc^imo octavo*

Bftth. Kredie, Hist, ecc!, lagrab, p. 70. Ir. Kakuljcvii, ArkW za povjestnjcQ jiigOJ»bvea£ktt, koj. III. fir, 91.

U8.

An DO T4i8, 26 apHli^. Cftsisne.

Capitutum i^smense, UlrUum^ c^milem Ciitof^ ex senteniia tabulae rtgme pro injuriis a VMelm& casttihmo fnctis^ muktam die dicta nan persoivissi

Alberto regi refert,

Serenissimo principi et domino, domino Alberto dci gracia regi Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Austrieque el Sliric duci, necnon marchioni Morauie etc. domino ipsorum naturali et gracioso, capi- tulum ecclesie chasmcnsis oraciones in domino dcbitas et devotas cum perpetua fidelitate. Litteras binas eiusdem vcstre serenitatis patcntes pro parte judicis, juratorum, ceterorumque civium et tocius communi- tatis ciTttatls eiusdem vestre screnitatis monlis Grecensls dc iuxta Za- grabiam site et existentis, emanatas et confecta*, nobisque preceptorie loquentes et dircctas sumpma cum obcdicncia noverit eadem veslra serenitas nos recepissc in hec verba. Quarum unius tenor talis est: (vide Doc, 114. anno 143S. die 35. februarii). Alterius vero conli- nencia verbalis hcc est: (vide Doc, 116. anno 1348, die 4, martii). Nos itaque mandatis eiusdem vestre serenitatis in omnibus obedire cupientes, ut tenemur, tuxta mandalum eiusdem vestre serenitatis nostrum hominem fide dignum, unum ex nobis, videlicet honorabilem virum magistrum Blasiura sodum et concanonicum nostrum ad pre- missa fideliter pcragenda et exequenda, nostro pro testimonio du* ximus destinandum. Qui tandem exinde ad nos rcversus, nobis Fetulit isto modo: quod ipse in predicto octavo die fesU Pasce domini, pro- xime preterili, ad dictam Zagrabiam personaliter accessissct, ibique prefati Stephanus de Bochka ipsius Ladislai bani el Nicolau^ de Gye- pcw^ vicecomes dic(i comitatus zagrabiensis, jamfati \fatkonts bani, necnon Johannes Thoth et Stephanus Bychkele, item Gregorius de Wmouch et Pcirus dc Schytaryeuo eiaslem vestre serenitatis homines, ad premissa exequenda deputati, necnon Thomas de Doraagouych et Geoigius dc Sythomerya, iudices nobilium dicti cx)mitatus, iuxta com* missionem eiusdem vestre screnitatis convenicates, modo infra deno-

154

Doe. iiS. — An 14^8.

tando omnia premissa et que vis premissonim, prout in registro si- gillis ipsorum consignato, idem homo nosier nobis apportavit, execuli fuissent et judicialiler decreviSsent auctoritate eiusdem vestre sereni- latis prenotata: quod primo ValenllnuS Ladisych, in pcssessione dicte civitatis Pobresya vocata commorans, vigesimo se hominibus super viginti florenii;; auri, valore videlicet boum. pecorum et aliarum rerum suarum ; item Martinus Drobanych de eadem, decimo se super decern llorenis auri, valore scilicet bourn, pecorum et aliarum rerum su- arum; item Georgius Bankouich de eadem, quintodecimo se super quindecim florenis auri, valore videlicet bourn, pecorum et aUaniin rerum suarum ; item Anthonius Zmethan de cadera, quinto se super quinque tlorenis auri, valore scilicet boum, pecorum ac aliarum rerum et bonorura suorum; item Gywrgych de eadem decimo octavo se super deoem et octo florenis auri, valore videlicet bourn, pecorum ac aliarum rerum suarum; item Martinus de eadem, sexto se super sex florenis auri, valore videlicet bourn ac pecorum et aliarum rerum suarum; item Petrus de eadem villa, quarto se super quatuor flo- rcnos auri, valore scilicet bourn, pecorum et aliarum rerum suarum; item Clemens de eadem, sexto 5e, super sex florenis auri, valore sci- licet boum, pecorum et aliarum renam suarum ; item Thomas, lilius Michaelis de eadem, duodecimo se super duodecim florenis auri, va- lore videlicet bourn, pecorum et aliarum rerum suarum ; item Gallus filtus Martini de eadem, quarto se super quatuor llorenis auri, valore videlicet bourn, pecorum et aliarum rerum suarum; item Fabianus Bankouych de eadem, sexto se super sex florenis auri, valore scilicet bourn, pecorum ac aliarum rerum et bonorum suorum; item Blasius de eadem, tercio se super Iribus ilorenis auri, valore videlicet pe- corum et aliarum rerum suarum ; item Nicolaus de eadem, secundo se super duobus florenis auri, valore scilicet rerum suarum; item Gallus de eadem, quinto se super quinque florenis auri, valore vide* licet pecorum et aliarum rerum suarum ; item Pelrus, filius Pauli de eadem, tercio se super tribus florenis auri, valore videlicet pecorum et aliorum bonorum suorum; item Ladislaus filius Georgii de eadem, quarto se super quatuor florenis auri, valore videlicet pecorum et aliarum rerum suarum; item Michael, filius Anthonii de eadem, oc- tavo se super octo florenis auri, valore scilicet bourn et rerum su- arum; item Petrus, filius Mathie de eadem, sepiimo se super septem florenis auri, valore videlicet pecorum et rerum suarum; item Tho- mas, filius Gordina de eadem, octavo se super octo florenis auri, va- lore scilicet bourn et pecorum et aliarum rerum suarum; item Sthanko de eadem, quarto se super quatuor florenis auri, valore videlicet pe*

Doc. III. 1 1 8, — An, r^jS,

155

corum et aliarum rerum suarum ; item Blasius juratus civis civitatis predictc^ sola in persona iuxta adtudicacionem dictorum banorum super viginti fiorenis auri per homines et familiares dicli comilis Vlrici in possessione sua Rakonok vocata, minus juste et indebite receplis; item Nicolaus aurifaber juratus civis ipsius civitatis, sola sua in persona super quinque cum medio fiorenis auri, valore videlicet unius cqui sui ac freni ct selle; item Jacobus alias judex civitatis predicte, sola sua in persona iuxta commissioncm dictorum banorum suum deposuit juramentum prout debuit super eo, quod ipse quendam familiarem dicti Vylhelmi non captivasset, in ecclesia ipsorum paro- cbiali in honore sancti Marci ewangeliste in eadem civitate constructa^ coram dictis judicibus nobilium comilatus zagrabiensis el no&tro tesli- monio prescriptaque eorum iuramenta prout debuissent, legiitirae deposuissent Item in clausula pro parte Bartholomei vilnparis, in dicta civitate commoraniis, iuxta commissionera dictorum banorum coram cisdem vcstrc serenilatis et eorumdcm banorum hominibus iuxta contenta earumdem litterarum vestre serenitaiis proborum vi- rorum in presenciam eorumdem adduclorum attestacionibus, necnon sufficientibus aliis probacionibus et documcntis id comprobavit, quod homines et familiarcs prefali comitis Vlrici unacum viginti Uorenis auri, quos eisdem super relaxacione et permissione de captivitate ipsorum facta pcrsolvit, ac cum rebus et equis computando in valore sexaginta unius llorcni auri eidem Barlholomeo dampna intulUssent Item in clausula racione homagiorum hominum interfectorum et vul- nerum in eisdem litteris eiusdem vestre serenitatis conscripta, prefati cives cum certis litteris inquisicionalibus et quamplurimonim nobi- lium vicinorum et commetaneorum videlicet zagrabiensi, crisicnsi et warasdinensi comitatibus existencium, coram eisdem hominibus vestre maiestatis adductoium id suflicientcr comprobassent, quod prefatus Wilhelmus cum suis compUcibus die predicto ad tenuta et terminos ipsius civitatis manu armata veniens, predictos cives in custodia ter* minorum dicie civitatis constitutos minus iuste et indebite octo cives ex eisdem et unum familiarem cuiusdara civis nece miserabili intere- misset ac decern ct octo ex ipsis letaliter Tulnerasset» necnon duodecim ex ipsis civibus captos ad dictum castrum Medwe abduxisset, ipsos- que omnibus rebus et bonis ipsorum tarn interfectorum quam vulne- ratorum et captivatorum spoliasset; quorum quidem civium homagia iuxta libertates et jura dicte civitatis per predictos homines vestre serenitatis pro singulis civibus jnterfectis per quinquaginta marcas dcnariorum regal ium, homagium vero dicti familiaris pro sex marcis denariorum similiter regalium» solvere debenda, iudicialiter decre^

IS6

Doc. iiS. — An. i4j8.

vissenl et commisisscnt. Iiem pro vulneribus civium predictorum, ex quibus unus in facie et quatuor vulneribus in corpore sub vestimentis letalitcr vulneratus exiitit, taliter decrevisent, quod pro ipso vulnere in facie habito Ires marce denariorum regalium, pro aliis vero sub vesfiraentis babitis, pro singulis singuli centum denarii regales persol- verentun Item alter in manu mutilatus exisiit, pro cuius muiilacione tres marcas denariorum regalium persolvendas decrevissent AUorum vero omnium vulneratorum vulnera per centum denarios persolvendos commisissent- Item, iidem ipsius vestre serenitalis et predictorum ba- norum homines, auctoritate eiusdera vestre serenitalis iu pretactis lit- teris vestris eis attributa, judicialiter taliter commisissent et decrevis- sent quod ex premissis omnibus et singulis pecuniis, tarn racione dampnorum predictorum civium et hominum ipsonim, quam eciam homagiorum et vulnerum ipsis civibus et hominibus eorum proveni- enttbus, primo trecentos florenos auri quinlodecimo die a prediclo octavo die festi Pasce domini, proxime prelerili, immediate corapu- tando eisdera solvere; item alios trecentos florenos auri octavo die festi nativitatis bcati Johannis baptiste, nunc afFuturi, item residuos ducentos et quadriginta sex florenos auri octavo die festi beaii Jacobi aposloli, similiter nunc venturi, Zagrabie, scraper coram nostro testi- monio cisdem civibus ac hominibus, popuUs et familiaribus ipsorum sub penis et obligamimbus in eisdem lilteris vestre serenitalis trans- criptis et specificatis solvere debeant et teneantur, Et quia prefatus coraes Vlricus in prescripto termino sola sua in persona contra eos- dem cives suum juramentum deponere debens, non deposuit, et neque prescriptas quantitates pecuniarum racione dictonim dampnorum per- solvere et deponere debendas, non persolvisset, ideo ipsi elusdem vestre serenitatis et dictorum banorum homines ipsus Vlricum co- mitcm in universis premissis aliis articulis in prciactis litteris vestre serenitatis conscriptis et per eosdem cives suflicieniibus docu mentis coram eisdem comprobatis commissent judicialiter fore convictum et aggravatum, Quorumquidem omnium premissorum seriem iuxta man- datum eiusdem vestre serenitalis unacum prediclis judicibus nobi- lium dicli comitatus zagrabiensis eidem vestre serenitati duximus rescribendum. In cuius rei memoriam et testimonium premissorum pre^ientibus sigillum nostrum duximus appendendum. Datum sexto die diei execucionis premissorum. Anno domini millesimo quadringen- tesirao tricesimo octavo, supradicto.

Orlj^iDnle ia membmna, Zoua sericea viiidtE coloris appendei absque dgillo.

^gg^

D^. //p. 120. — An, i4s8.

157

U9. Anoo 143S,

BudaCi in vigilia s. MichaeUs coram Stephano Bathor, judice curiae Albcrti regis, Petrus canonicus zagrabiensis, procurator capi* tuli praesentavit litteras Malhiae Pa loch evocatorias ratione Otok occupali 1427. judiciales, et tres chasmenses evocatoriorelatorias contra civitaiem de anno 1434., qui cum non adessent, eos denuo proclamari jubct Stephanus capitulo chasmensi.

Georgii Marcelovid: Regesta Diplomat, aliommqiie Docameiitonim. Msc. Id bibliotheea aichidioec. zagrab.

120.

Anno 1438, 30. septembrU- Budac. Step/tanus Bathor, judex curiae^ mandat capituh iasmensi, ut pertmptorie ad octavas JesH b, Michaeiis archangdi commumtaUm civitatis month Gncemis in Jus vocet, quod iam anno 14JJ. capituh zagrab, eiusque p0stissionibu$ it hominibus magnas injurias imp&suit,

Araicis suis reverendis capilulo ecclcsie cbasmcnsis, comes Ste- phanus de Balhor, judex curie domini Alberii^ dei gracia Romanorum regis, semper augusli, ac Ilungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie elc. regis, amiciciam cum honore. Noveritis, quod nobis in vigilia festi beati Michael is archangeli unacum regni nobilibus pro faciendo moderativo judicio causantibus in sede nostra judiciaria sedentibus, honorabilis vir, magister Petrus canonicus ecclesie zagrabiensis pro honorabili capitulo eiusdem ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdem in nostram vcniens presenciara Ires litteras, duas condam comilis Matheus de Palocz, alias similiter judicis curie regie, unam evocaloriam, nobis directam^ el aliam judicialem, necnon ter- ciam vestram super ipsa evocacione relator iam in terminis et annis infrascribendis emanatas, nobis pre?;entavit declarando : quod magister Georgius canonicus dicli capltuli ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdem iuxta conlincnciam litierarum eiusdem coraitis Matheus prorogatoriarum in octavis festi beati MichaeUs archangeli in anno domini MCCCCXXX tercio preteritis, in figura judicii eiusdem comitis Matheus comparendo, contra Stephanum, filium MichaeUs, tunc judicem, ac Michaelem, fiUum Sebastiani, Anlhonium Italicum, Briccium, filium BenedicU, Peurura Hungarum, et Georgium sartorem et Nicolaum, alias judices, necnon Fabianum litteratura, Fryche, Blasium, filium Wiihczych, Georgium, filium Francisci et alios juratos, elves el totam cnmmunitafi m i ivha!]*; moniis Grecensis de iuxta Zagrabiam quasdam

158

Doc, J20. — An. i43S.

litteras vestras inquisitorias et evocatorias domino Sigismundo regi ad stium regium lilteratorium mandatum rescriptas, asserens accionem ct proposicioncm dicti capituli litteris contiDCri in eisdem, eidem co- mitis Matheus presentasse declarando: quod Blasius, 0Uus Benedict! de Therstenik regius et discretus Yir Georgius presbiler chori ecdesie vestrc predicte prebendarius vester, homines, ad regium lilteratorium mandatum transmissi, feria quinta proxima post doroinicam Ramis- palmanim in dicto anno preierito in comitatu zagrabiensi procedenles ab omnibus quibus decuisset et licuissel palam el occulle de infra- scriptis inquirendo, talem scivissent veritaiem; quomodo Chyin, judex, Valentinus, Gobech dictus, Anihonius de Florcncia, Johannes, filius Peronis, Demetrius, Martinus sartor, tunc decanus, Georgius de vioo sutorum, Andreas, filius Petri, Paulus Thatar jurati; Michael, filius Sebastiani, Johannes, Zygelhthyak dictus, Johannes Pehem, Johannes Ilungarus, Gregorius Hwdesthych, Briccius, fratcr eiusdem, Jaxinus, filius Bok, Clemens institor, Jacomellus, Paulus, filius Giwan, Paulus Hungarus, Egidius carnifex, Anihonius, Petrus, dictus Plesmenchak, Chagantowich Paulus, Swlkowich Paulus carnifex, Martinus juratus, Blasius dictus f'raym, Laurencius institor, alter Laurencius, Paulua Sydowanich, Ladislaus Ztipkouich, Dominicus Maxelhycb, Stephanas lilteratus, dictus Bakovcb, Gregorius Valenlini, Benediclus rufus, Dyonisius Mozlawech, Paulus Kusman dictus, Mathias sartor* la* dislaus et Emericus aurifabri, Farkasius, filius Egidii, Iwan Italicus, Paulus sartor, Kusuc carnifex de civitaie, Dominicus et Paulus selli* pares, Newred, Blasius sutor, Slephanus dictus Kwetli, Iwan fabcr, Johannes pellifex, Nicolaus et Andreas dicti Bogdanich» Clemens Prau- dich, Paulus Iwankovich, Ambrosius, Georgius, filius Francisci, Thomas Kwnnycb, Thomas calvus, Nicolaus, Valeminus dictus Peren, Gywrak et Valentinus dicti Mozlowich, Paulus sagitarius, Thomas dictus Dwack, Jacobus, Elias sagittarii, Johannes arcupar. Valentinus sutor, Valentinus Anthonii et Gallus arcupares, celeriquc universi cives et populi civitalis montis Grecensis in eadem civitate et in suburbio eiusdem civitatis iuxta Zagrabiam mala eorum opera in ipsum capitulum a diulurnis temporibus crudeliter et immaniter exercuissent et commisissent, sumpma exinde temeritalis audacia in anno domini millesimo qua- dringentesimo vigesimo secundo preierito, videlicet in festo sancte Trimtatis turrim ipsius capituli in dicto raonle Grech habitam, ubi res ct bona dicte ecclcsic et dicti capituli zagrabiensis propter metum Turcorum ad conservandum reposuissent, obsidentes, et mulia catcrva hominum armatorum circumvallantcs, magistrum Ladlslaum de Dauoth socium ct concanontcum pro tunc ipsorum pro custodia dictarum

Boc. 120. — An. r^S^.

tS9

rerum et bonorum ipsius ecclesie et capituli in eadem turn consU* tutum capcre et interficcre saiagenteS) positis eidem hmcinde insidiis pluribus diebuSj eosdem spoliassent, et ut ipsos canonicos ipsius ca- pituli absque sono campane et sine strepitu clamoris hominum in domibus corum incautos reperire potuissent, erecto vexillo in luni ecclesie sancti Marci ia dicta monte Grecensi babita, omnes unani- miter armati ad invadcndum dictum capitulum fuissent congregati, ct nisi idem Ladislaus de Dawoch concanonicus eorum in dicta turn ipsius capituli existens, rumorem populi et discursum armatorum hominum et sagiitarum hincindc per vicos et plateas corum scnciens, erecto panno lineo in uno baculo lignco ipsis canonicis et clero ipsius ecclesie zagrabiensis de turri signum dedisset, et ipsi hoc signo viso et intellccto cum rebus et bonis eorum ad cccle^iam kaihedralem et curiam episcopalem atTugissent, predicii cives et hospiles eorum ma- lignum proposilum ulfque opere complevissent; et quia hoc ipsum pro tunc facere non potuissenl, oh hoc iterura habitis inter se collo- quiis et fraud ulentis occasion ibus, cxcogitationibus, ad quoddara tcrri- torium dicti capituli Croogh vocatum, retro claustrum sancti Nicolai fratmm Predicatorum babitum, in cuius pacifico dominio ipsum capi- tulum fuisset a centum annis vel citra pacifice. quosdam eorum con- civcs cum armis et sagittis dcslinantes, nonnullos homines honorabilis viri domini Maihie extunc preposiii ipsius ecclesie zagrabiensi% quos- quidem cum bobus cl aratro ad dictum terriiorium ad arandum de- stinasset, cum minis et vituperiis de ipso territorio expulliisent, aliis eorum concivibus invicem similiter cum armis preterea congregatis, ut si ipse prepositus vel capitulum aliquos eorum familiares ad re- pellcndos dictos concives, videlicet quos ad iritandum et provocandum misissent, destinasset, ut subito omnes unanimiter supradictum capi- tulum absque dubio imiissent Item iidem cives et hospiles adhuc ut corum malignum propositum contra dictum capitulum a diu con- ceptum adimplere potuissent^ occasiones nequiter excogitandas, die dominico proximo ante festum beate Maigareihe virginis et martins tunc preteritum, celeros eorum concives videlicet Anthonium de Flo- rencia et Valentinum dictum Giubcch cum aliis tribus vel quatuor ad medium dominorum de dicio capitulo, ubi ipsi in sacristia ecclesie eorum kalhcdrali post missam capitulariter fuissent congregati, desti- nanles, per eosdem ipsis dominis expresse intimassent, quod ipsi do- mini de capitulo ad metendas frugcs eorum in diclo territorio eorum Crogh vocato seminatas et tunc ad messem paratas homines eorum nullo modo debeant deslinarc, addendo el dicendo eis publice, quod si sccus facer ent, extunc ipsi vcUent ipsas frugcs manu armata ab

i6o

Z>^. 120, — An. T4jS.

ipsis reciperc ct ipsum territorium contra predictum capitulum de- fensare; plures minas eisdem doinims de dicto capitulo ibidem inpo- nentes. Tandem sequenti die in festo beate Margarethe virginis at martins simililer eodem anno, quo die videlicet in ipsa civitate fomm annuale seu nundine cum ceteris libertatum prerogativis a diu cele- brari consvevissenl, hora vesperarum, dum ipsi domini de dicto ca- pitulo cum clero ipsius capituli vespertinum of&cium dccantassent^ predicti cives et hospites, et signanter in platca suiorum in suburbio dicte civitaiis commoranies, coadunatis sibi nonnullis hominibus fo- ren^ibus, qui ad huiusmodi nundinas seu forum annuale ipso die festi beate Margarethe virginis in dicta civitate celebrari solitas, fuissent congregati, ex preconcepta a diu contra ecclesiam zagrabiensem ac c^pilulum et clerum eiusdem ecclesie rancoris raalicia, raanibus ar- raatis et potenciariis ad predictum capimlura contra libertates eorum ct cetera pacta pacis et concordie inter ipsum capitulum et cives temporibus reiroaclis innita ci facta, vigorosisque litleris sub cerlis penis in eisdem expre&sis firmata, per ipsos cives jam sepius et sig- nanter tempore corabustionis domorum canonicorum de dicto capi- tulo per eosdem cives ad tunc facta, ausu temerario, voluntateque, manu hoslililer deseendendo, curiasque et domos canonicorum eorum- dem et signanter dorainorum Ladislai de Dawoch predicti, Stephani Farkasii archidiaconi de Bexyn, magistri Michaelis docioris artis me- dicine et Johannis cantoris eiusdem ecclesie immanitcr invadendo et subintrando,. seras et clausuras, necnon hostia domorum et celariorum confrangendo, lectisternia, pluynaria, lardos. aliasque res et bona in eisdem domibus eorum repertas, inventa, afiferendo ct asportando, duos fam ilia res magistri Jacobi de Zerdahel, videlicet Mathiam et Grego- riura, item quatuor familiares magistri Nicolai Almani, scilicet Lucam, Stephanum, Paulum et Peirum ; item familiares domini Thome, domini prepositi bacbiensis, canonicorum ecclesie zagrabiensis, gravibus sagit- larum ictibus letaliter vulnerasient et Gywrak viliicum domini Petri dubicensis et Demetrium jobagionera magistri Georgii de Marocha si- militer canonicorum ecclesie eiusdem, miserabili nece interemis^ent; Anthonium dictum T>vwak, jobagioncm raeraorati domint Maihie pre- positi in Elues commorantem diris et letalibus icUbus sagitarum afle- cissent et per predictum capitulum discursus faciendo, repUcaiis cla- iporibus^ vodferando: sacerdotes interficile! plures ex ipsis civibus psque ad ipsam ecclesiam kathedralem cucurrissent et nonnuUas $a- gittas seu ictus sagittarum in ipsam ecclesiam seu eius turres ac quoslam dominos de capitulo preiicto, qui ibi fuge presidio auffa- gjj^sent emitendo, et nisi ipsi domini et canonid de predtcto capitulo

Doc. T20, — An. 14.38. 161

nimore perteriti, de ipso vesperanim officio, ad quod fuissent congre- gati, ad sacristiam fugiendo se reclusissent et ceterorum hominum ac familiarium condam Dyonisii bani ac reverendi in Christo patris do- mini episcopi ecclesie zagrabiensis, regie et reginalis maiestatum sumpmi cancellarii, alionimque nonnuUorum proborum et nobilium virorum, qui ad premissum forum annuale convenissent, furibundo dictorum civium occursu se virililer opponencium presidio et auxilio fuissent defensati, omnes in eadem ecclesia pariter extitissent jugulati. Et non contenti predicti cives et hospites et presertim, ut prefertur, in platea sutorum residentes, sequenti die, videlicet feria tercia pro- xima post festum predictum beate Margarethe virginis ad sonum campane, ut consvevissent, ad consilium congregati extitissent, nisi per alios probos homines, quibus mala huiusmodi displicuissent, ab eorum proposito fuissent prohibiti, unimiter ad dictum capitulum irruendo domos et edificia canonicorum, immo et ipsam ecclesiam furioso impetu invaderent, resque et bona ac litteras et privile- gia tam dicte ecclesie tamque nobilium et aliorum hominum inibi reposila, sacrilega manu auffere et asportare ac totum clerum inleri- mere voluissent , potencia mediante , in preiudicium ipsius capi- tuli et dampnum satis grande. Unde facta huiusmodi inquisicione ipsi eodem die predictos Stephanum, filium Michaelis, proad tunc judicem, ac Michaelem, iilium Sebastiani, Briccium, filium Benedicti, Anthonium Italicum, Georgium sartorem, alias judices; Fabianum litteratum, Fryche, Georgium, filium Francisci, Blasium, filium Wy- Ihezych juratos et alios universos et quoslibet cives et hospites ac totam communitatem prefate civitatis montis Grecensis in eadem ci- vitate monlis Grecensis contra annotatum capitulum ecclesie zagra- biensis ad octavas festi beati Georgii martiris, tunc venturas, in regie serenitatis vocassent presenciam, racionem de premissis reddituros. Ad quasquidem octavas festi beali Michaelis archangeli (sic) prefati in causam attracli per annotatum procuratorem dicli capituli in persona congruis diebus ipsarum octavarum coram eodem comite Matheus ex- pectali, eiusdem in presenciam non venissent, neque misissent, se me- diantibus aliis litleris eiusdem judicialibus cxinde confcctis in judicio aggravari permittentes, postulans prefatus procurator dicli capituli eidem ex parte memoratorum in causam altractorum per ipsum co- mitem Matheus in premissis juris equitatem impertiri. Et quia pre- fati in causam attracti ad premissa vice secundaria evocandi fore fuissent visi, pro eo vestram amiciciam idem comes Matheus littcratorie peciisset diligcnter, quatcnus vestrum mitlatis hominem pro testimonio fidedignum, quo prescnte, homo regius infra declarandus memoralos

11

i62 Doc, I20. — An. 1438.

in causam atiractos in premissis perhemptorie responsuros, radonemque efficaciorem reddituros, contra annotatum capitulum ecclesie zagra- biensis ad octavas fesii Epiphaniarum domini, tunc Venturas, regiam evocaret in presenciam ; et post hec ipsius evocacionis seriem cum nominibus evocalorum ad easdem octavas dicto domino nostro regi fideliter rescritetis. A quibusquidem ociavis dum causa parcium pre- scripta partes inter easdem seriebus litterarum eiusdem comitis Ma- thcus ventilanda ad octavas festi beati Jacobi apostoli in anno do- mini MCCCCXXXIV. preteritas prorogative devenisset. Tandem ipsis octavis festi beati Jacobi apostoli instantibus, Ladomer de Adonowecz pro dicto capilulo ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis litteris eius'lcm in eiusdem comitis Matheus vcniens presenciam, litteras veatra.s super premissa evocacione dicto domino nostro regi rescriptas, ' ii^m pr'sentasset, in quibus ipse per Michaelem, de Kysgora. regium, ',u: y>\f/)\j\xm presbiterum chori ecclesie vestre predicte prebendarium V'strurn, homine.-, feria quinta proxima post fcstum Concepcionis vir- '/ir;i, j'jorios/.-, tunc proximc preteritum, prelibatos Stephanum, filium Ml' h;i' lis, tunc judicem, Michaelem, filium Sebastiani, Petrum Hun- j.',anjm, Aniiionium Italicum, Briccium, filium Benedicti et Nicolaum alias judice-), Tabianum litteratum, Frych, Georgium, filium Francisci, lilasium, filium Wythezych et alios universos et singulos juratos, con- si liario5, cives et totam communitatem civitatis montis Grecensis de juxta Za^'r.ibiarn in eadem civitate montis Grecensis contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad dictas octavas festi Epiphaniarum (lomiiii ii-;;iam in presenciam legittime evocatos comperisscnt mani- fc-ste, ad qiias quidem octavas festi beati Jacobi apostoli prefati in causam attract! jjer annotatum procuratorem dicti capituli in persona eius'Iem con^Muis 'liel.>us ipsarum octavarum coram eodcm comite Afatheus expectati, eiusdem in presenciam non venisscnt neque misis- sent, se mcdiantibus aliis litteris eiusdem inde cxinde confectis in ju- dicibus a^;;ravari permittentes, postulans prefatus procurator dicti capituli cidem ex parte predictorum in cau>am attractorum per ipsum eomitem Matheus in premissis juris equitaiem impcrtiri. Et quia pnliliati in causam attract! ad premissa vice tcrciaria evocandi fore vi.->i Uiissent, pro eo idem comes Matlieus vestram amiciciam littera- tone peciisset diligenter, (juatenus vestrum mittatis homincm pro te- htimouio iidedij^num, ([uo presente, homo rejj^ius infra dcclarandus, se- pelatos in causam attractos in premissis perhemptorie responsuros, lacioiiemque clficacem reddituros ac de judicio viginti marcarum juilici et parti adverse satisfacturos contra annotatum capitulum za^rabiense ad octavas festi beati Michaclis archangeli tunc venturas

D&c. 120, — An, 1438,

163

regiam evocaret in presenciam, et post hcc ipsius evocacionis seriem cum nominibus evocatorum ad easdcm octavas dicto domino nostro rcgi fideliter rescribcretis, Vos igitur receplis litleris annotati co- mitis Matheus evocatoriis , juxta earumclem contincnciam unacum Demetrio de Drenova, homine rcgio, vestrum hominem Georgium cle- ricum de Swsicha, chori dicte ecclesie vestie prebendarium ad pre- missam evocacionem faciendam vestro pro testiraonio tranmisisselis lidedignum. Qui tandem cxinde ad vos revcrsi, vobis concorditcr re- tullisscnt, qucd ipsi sabbato proximo ante fostum beati Mathei apo- stoli et ewangeliste in dicto anno domini millesimo quadringentesimo triccsimo quarto preteritum, prcfatos Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem ac Michaelera, (ilium Sebastiani, Anthonium Italicum, Briccium, iilium BeneJicli, Gcorgium sartorem, Petrum Ilungarum, alias judices, Fabianum litteratum, Fr>xhe, Blasium, iilium Wylbezych et Georgium, filium Francisci, juratos^ ac ceteros cives et totam com- munitatera civitatis mentis Grecensis de iuxia Zagrabiam in eadem civitatc mentis Grecensis contra annotatum capitulum ecclesie zagra- biensis ad premissa ad dictas octavas fesli bcati Michaelis archangcli regiam evocassent in presenciam, ad quas tandem octavas fesli beati Michaelis archangeli prefati in causam altracti per annotatum pro- curatorem dicli capituli in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octa varum coram ipso comite Matheus expectati, eiusdem in presenciam non vcnissent^ neque misissenl, nee persolvissent judicia prenominata, sed se mediantibus diclis ItUeris annotati comitis Matheus judicialibus exinde confcctis pro eorum non veniendo in judicium consvetis et pro non solucione dictorum judiciorum in dupplo eorumdem aggravari permisissent. Quibus cxhibitis prcfatus procurator ipsius capituli ale- gavit CO modo, quomodo causa in premissa medio tempore inter easdem partes quodammodo condescensa extitisset, unde si id juri conformaret et equilati videretur, extunc idem capitulum prcfatos in causam attractos ad premissa regiam in presenciam le^^ittime facer e vellet proclaraari. Et quia allegacio procuratoris ipsius admiltenda fore videbatur, pro eo vestram amiciciam presenlibus petimus diligenler, quatenus vestrum mittatis hominem pro testimonio fidedignum, quo presente Valentinus, iilius Stephani, vel Nicolaus aut Demetrius de Drenowa, seu Dyonisius, filius Emerict de Adanowch, seu Lucas sive Michael de Kysgora, ncwe Ladomer de dicta Adanowcz, aliis absen- tibus, homo rcgius, prclibaios in causam attractos in premissis per- hemptorie responsuros, racionemquc efiicacem rcddiluros, ac de judicio quinquaginta marcarum nobis et parti adverse satisfacturos contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad octavas fcsti beati Mi-

i62 Doc. 120. — An. 1438,

in causam attractos in premissis pcrhemptorie responsuros, racionemque efficaciorem reddituros, contra annotatum capitulum ecclesie zagra- bicnsis ad octavas festi Epiphaniarum domini, tunc Venturas, regiam evocaret in presenciam; et post hec ipsius evocacionis seriem cum nominibus evocatorum ad easdcm octavas dicto domino nostro regi lideliter rescribetis. A quibusquidem octavis dum causa parcium pre- scripta partes inter easdem seriebus litterarum eiusdem comitis Ma- thcus ventilanda ad octavas festi beati Jacobi apostoli in anno do- mini MCCCCXXXIV. preteritas prorogativc devenissct. Tandem ipsis octavis festi beati Jacobi apostoli instantibus, Ladomer de Adonowecz pro dicto capitulo ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdem in eiusdem comitis Matheus veniens presenciam, litteras vestras super premissa evocacione dicto domino nostro regi rescriptas, eidem presentasset, in quibus ipse per Michaelem, de Kysgora. regium, ac Jacobum prcsbiterum chori ecclesie vestre predicte prebendarium vestrum, homines, feria quinta proxima post festum Concepcionis vir- ginis j2:loriose, tunc proxime preteritum, prelibatos Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem, Michaelem, filium Sebastiani, Petrum Hun- garum, Anlhonium Italicum, Briccium, filium Benedicti et Nicolaum alias judices, Fabianum litteratum, Frych, Georgium, filium Francisci, Blasium, filium Wythezych et alios universos et singulos juratos, con- siliarios, cives et totam communitatem civitatis mentis Grecensis de juxta Zagrabiam in eadem civitate mentis Grecensis contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad dictas octavas festi Epiphaniarum domini regiam in presenciam legittime evocatos comperissent mani- feste, ad quas quidem octavas festi beati Jacobi apostoli prefati in causam attracti per annotatum procuratorem dicti capituli in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octavarum coram eodem comite Matheus expectati, eiusdem in presenciam non venissent neque misis- sent, se mediantibus aliis litteris eiusdem inde exinde confectis in ju- dicibus aj^gravari permitleiitcs, postulans prefatus procurator dicti capituli eidcm ex parte predictorum in causam attractorum per ipsum comitem Matheus in prumissis juris equilatcm impertiri. Et quia prclibaii in causam attracti ad premissa vice terciaria evocandi fore visi fuisicnt, pro eo idem comes Matheus vcstram amiciciam littera- toiic pcciissct dili^entcr, quatcnus vestrum mittatis hominem pro te- stimoiiio lidcdiL;num, quo prescntc, homo regius infra declarandus, se- pcfatos in causam attractos in premissis pcrhemptorie responsuros, racionem([uc elTicacem reddituros ac de judicio viginti marcarum judici ct parti adverse satisfacturos contra annotatum capitulum zagrabiense ad octavas festi beati Michaelis archangel! tunc venturas

Doc. 120, ~ An, i4jS,

regiam evocaret in presenciam, cl post hec ipsius evocacionis sericm cum nominibus evocatorum ad easdem ocla?as dicto domino noslro rcgi HdcUter rescriberetis. Vos igitur receptis litteris annoiali co- mitis Matheus evocatorits, juxla carumdem continenciam unacum Demetrio de Drenova, homine regio, vestruro bominem Gcorgium cle- ricum de Swsicha, chori dicle ecclesie vestre prcbendaiium ad pre- missam evocacionem faciendam vestro pro tcstimonio tranmisisselis fidedignum. Qui tandem cxindc ad vos revcrsi, vobis concorditer re- tullissent, qucd ipsi sabbato proximo ante festum bcati Mathei apo- stoli ct cwangeliste in dicto anno doraini millcsimo quadringcntesimo tncesimo quarto preterilum, prefatos Slephanum, tilium Michaelis. tunc judicem ac Michaelem, lllium Sebastiani, Anthoniura Italicum, Bricciura, fillum Benedicti, Georgium sartorem, Petrum Ilungarum, alias judtces, Fabianum lilteratura, Fr}xbc, Blasium, lilium Wyihczych ct Gcorgium, iilium Francisci, juratos, ac ccteros ci?es et totam com- munitatcm civitalis raonlis Grecensis dc iuxia Zagrabiam in eadcm civitatc monlis Grecensis contra annotatum capitulum ecclesie zagra- biensis ad premissa ad dictas octavas festi bcati Michaelis archangel i regiam evocassent in presenciam, ad quas tandem octavas fesli beali Michaelis archangeli prefati in causam attracti per annotatum pro- curalorem dicti capituli in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octavarum coram ipso comite Matheus expectati, eiusdem in presenciam non venissent, neque misissent, nee persolvissent judicia prenominata, scd sc median tlbus dictis Itttcris annotati comilis Matheus judicialibus exinde confeclis pro eorum non veniendo in judicium consvclis el pro non solucione dictorum judiciorum in dupplo conimdem aggravari permisUsent. Qui bus exhibitis prefatus procurator ipsius capituli ale* gavit eo modo, quomodo causa in premissa medio tempore inter easdem partes quodammodo condescensa extilisset, unde si id juri conformaret et equitali videretur, extunc idem capitulum prefatos in causam aitractos ad premissa regiam in presenciam legitlime facere Tellet proclaraari. Et quia allegacio procuratoris ipsius admittenda fore videbatur, pro eo vestram amiciciam prescntibus petimus diligenter, quatenus vcstrum mittatis hominem pro tcstimonio fidcdignum, quo prcscnte Valcntinus, lilius Siephani, vcl Nicolaus aut Demetrius dc Drenovva. seu Dyonisius, filius Emerici de Adanowch, seu Lucas sire Michael de Ky.sgora, ncwe Ladomer de dicta Adanowcz, aliis absen- ttbus, homo regms, prelibalos in causam attractos in prcmissis per* hemplorie responsuros, racionemque efllcacem leddituros, ac dc judicto quinquaginta marcarum nobis ct parti adverse satisfacturos contra annotatum capitulum ecclesie Mgrabicnsis ad octavas festi teaii Mi*

164 Doc, 121, — An, 1438.

chaelis archangel!, in altera revolucione annual! venturas, publice et manifeste regiam fac!at proclamari in presenciam, insinuando ibidem, ut s! venerint et se in premissis bono modo emendaverint de dic- tisque judiciis nobis et parti adverse satisfacturos, bene quidem, alio- quin non obstante ipsonim absencia et rebellione finem debitum et indilatum faciemus causa in premissa prout dictabit ordo juris; et post hec ipsius trineforensis proclamacionis seriem cum nominibus proclamatorum ad easdem octavas dicto domino nostro regi fideliter rescribatis. Datum Bude secundo die termini prenotati. Anno domini millesimo quadringentesimo XXX octavo.

(A tergo). Amicis suis reverendis capitulo ecclesie chasmensis, pro honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis contra Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam et alios intrascriptos ac octavas festi beati Michaelis archangeli, pro- clamatoria.

(Tenor exccutionis). Homo* regius Valentinus, lilius Stephani de Drenowa, capitularis, Georgius prebendarius. Proclamacio primo facta est die dominico proximo post festum nativitatis beate Marie virginis in Wgrouch, ac secundo feria tercia eciam immediate sequenti in Stubicha, tercioque et ultimo feria quarta tunc succedente in Iwanych possessionibus, vocatis, sunt proclamati ad octavas, ut intra dictum, tercio die.

Originale in charta. In arch. ven. cap. zagrab. Act. cap. ant. fasc. 6. nr. 27.

121.

f Anno 1438, 8. novembris. Remethe.

Michael, vicarius conventus Remetensis^ communitatem civitatis 60, florenos,

legatum dominae Gertriidis, ad usum eccl, b. v, Mariae monasterii Remet^

rclictiwij solvisse confinnat,

Nos frater Michael ordinis fratrum sancti Pauli primi heremite, vicarius, totusque conventus claustri beatissime virginis Marie de promontorio zagrabiensi. Memorie commendantes, significamus tenore presencium quibus cxpedit universis; quod quia prudentes et providi viri videlicet Marinus, filius Klario, judex, jurati, consiliarii et uni- versi civcs ac tota communitas civitatis montis Grecensis de quibusdam scxaginta tlorcnis auri, per quatuor et mcdiam pensas denariorum wicnnensium compulando, per ipsos nobili et generose domine Ge- drudis vocalc, relicte condam domini Afuchim de Lippouch, iuxta continenciam litterarum obligatoriarum communitatis prenotate, in festo sancti Martini cpiscopi et confessoris plenarie persolvere deben-

Doc. 122, — An. 143S,

165

dis, nobis et ad fabricam ecclesie nostre predicle ad honorcm beatis- simc virginis Marie per eandem dominam dare et persolvere com- znissis, nobis ommmodam solucionern et satisfaccionem impenderunt iuxta conlinenciam litterarum obligatoriarura predictarum ac aliarum litleranim prefate domine Gedrudis vocate nobis assignataruin ; jdeo nos prefaii vicarius et conventus, prefatos jadicem, juratos et totam communitalem super premissis sexaginta florenis auri, conputi pre- missi, reddidimus et commisimus quietos» expeditos et raodis omnibus absolutos vigore et testiraonio hanim litterarum nostrarum medianlc Datum in domo nostra cenobiali, sabbato proximo ante festum sancti Martini episcopi et confessoris, prenotati. Anno domini millesimo quadringentesimo XXX octavo.

Originale in chaita, in timrgiae infedari impressum est fiigiilom. In archiv loci. Acad. Scient. Slav, nieiid.

122.

Anno 14 58, 9. aovembris, BndM.

Suphnnus Bathor, judex curiae^ idtntkUm capituh iasmcnsi mandate ui commumtaiem civitaHs^ quae in curiam venire dubitet^ ^rmnbus verbis in

jut citeL

Amicis suis reverendis capitulo ecclesie chasmensis» comes Ste- phanus de Bathor, judex curie domini Alberti, dei gracia Romanorum regis, semper augusti, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie» Croacie etc regis, amiciciam paratam cum honorc. Novcritis, quod nobis in octavis fesli beati Michaelis archangeli, unacum regni nobilibus pro faciendo modcrativo judicio causantibus in sede vestra judiciaria sedentibus, honorabilis vir magister Petrus, canonicus ecclesie zagrabiensis, pro honorabili capitulo eiusdem ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis littcris eiusdem in nostram veniens prcsenctam tres litteras. duas con- dam comiiis Matheus de Palocz, alias similiter judicls curie regie unam cvocatoriam et aliam judicialem^ nccnon terciam vestram super ipsa evocacione relatoriam in lerminis et annis infrascribendis ema- natas nobis presentavit declarando : quod magister Gcorgius canonicus pro dlcto capitulo ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis littcris ei- usdem iuxta conlinenciam litterarum eiusdem comiiis Maiheus pro- rogatoriarum in octavis fesli beati Michaelis archangeli in anno do- mini MCCCCXXX tcrcio, preteritis* in figura judicii dnsdem comitif Matheus comparcndo, contra Stephanum, filium Michaelis, tunc jndi- cem, Michaelem, filium Sebastianu Pelrum Hungarum, Anthontum

1 66 Doc, 122, — An, 14.38.

Italicum, Briccium, Georgium sartorem et Nicolaum alias judices; item Fabianum litteratum, Frychc, Georgium, filium Francisci et Bla- sium, filium Wythezych et alios juratos cives et totam communitatem civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, quasdara litteras ves- tras inquisitorias et evocatorias domino Sigismundo pridem regi ad suum regium litteratorium mandatum rescriptas, asserentes accionem et proposicionem dicti capituli litteris contineri in eisdem, eidem co- miti Mathius presentasset declarando : quod Blasius, filius Benedict! de Therzthenyk regius, ac discretus vir Georgius presbiter chori ec- clesie vestrc predicte prebendarius vcster, homines in eisdem litteris norainatim conscripti, ad rcgiumque litteratorium mandatum transmissi, feria quarta proxima post dominicam Ramispalmarum in dicto anno preteritam, in comitatu zagrabiensi simul procedentes, ab omnibus quibus decuisset et licuisset palam et occulte diligenter de infrascriptis inquirendo talem scivissent veritatem : quomodo prefatus Anthonius Italicus judex, Briccius, Georgius sartor, Jaxe, lilius Bolethych, Mi- chael, filius Sebastiani, Martinus parvus, Johannes, jurati, aliique cives et hospites civitatis montis Grecensis in anno cuius tunc quarta pre- terisset revollucio circa festum Penthecostes,. tunc preteritum, cum quampluribus equitibus et peditibus manu armata ad quoddam fenile ipsius capituli propc insulam Rodes habitum irruentes, fossatum ip- sius fenilis cum maximis laboribus et expensis in antiquo eius cursu renovatum replerc et cum superficie terre taliler adequari fecissent, ut nee fossatum ibi fuisse apparuisset. Et tandem pecora et pecudes ipsius civitatis in ipsum fenile impelli et sub armatorum custodia pluribus diebus et noctibus pasci fecissent, per quod ipsum fenile destruxissent et annichilasscnt. De quo non contenti prefati jurati, necnon Nicolaus judex et Petrus Hungarus, similiter judex, cum aliis ipsius civitatis civibus in anno tunc proxime transacto pretcrito in ma- jorcm prefati capituli obprcssioncm gregem ipsius civitatis per totam estatcm in ipso fenili similiter sub custodia quamplurimorum arma- torum pasci fecissent et custodiri, disponentcs, ut si quis homo capi- tuli in ipso fenili reperiretur ibidem interficeretur, quorum metu nullus homo capituli ad ipsum fenile pro eius rcformacione et custodia ire dobuisset; quo sic iam tot vicibus destructo ct anichilato per huiusmodi ipsorum metu et tirranidc dictum fenile ab ipso capitulo alicnari et sibi ipsis potciicialiter appropriare conarerentur potencia mcdiante in ipsius capituli preiudicium et dampnum valde magnum. Unde facta huiusmodi inquisicione eadcm die inquisicionis memoratum Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem, Blasium, filium Wythezych, Michaelem, filium Sebastiani, Anthonium Italicum, Briccium Dom-

Doc, 122, — 14-38, 167

brensem, Petnim Hungarum, Georgium sartorem et Nicolaum alias judices, necnon Fabianum litteratum, Fryche ct Georgium, filium Fran- cisci ac alios juratos, cives et hospites ac totam communitatem pre- dicte civitatis monlis Grecensis in eadem civitate montis Grecensis contra annotatum capitulum ecclesie zagrabicnsis ad octavas festi beati Gcorgii martiris tunc venturas in regie serenitatis cvocassent presenciam, racionem de premissis reddituros; ad quasquidem octavas beati Michaelis archangeli prcfati in causam attracti per annotatum procuratorem dicti capituli in persona eiusdcm congruis diebus ip- sarum octavanim coram ipso comite Mathius expectati, eiusdem in presenciam non venissent neque misissent, se mediantibus litteris ipsius judicialibus exinde confectis in judicio agravari permittentes, postul- lans procurator dicti capituli eidem ex parte memoratorum in causam attractorum per ipsum comitem Mathius in premissis juris equitatem impertiri. Et quia iidem in causam attracti ad premissa vice secundaria evocari debuissent, pro eo idem comes Mathius vestram amiciciam littcratorie petivisset diligentcr, quatenus vestrum mitteretis hominem pro testimonio fidedignum, quo prescnte homo regius infra declarandus memoratos in causam attractos ad premissa contra annotatum capi- tulum ecclesie zagrabicnsis ad octavas festi Epiphaniarum domini tunc Venturas regiam evocaret in presenciam, ct post hec ipsius evocacionis seriem cum nominibus evocatorum ad octavas easdem dicto domino nostro regi lidelitcr rcscriberetis. A quibusquidem octavis festi Epi- phaniarum domini dum causa parcium prescripta partes inier easdem scriebus littcrarum eiusdcm comitis Mathius proroga tori arum ventil- landa ad octavas festi beati Jacobi apostoli tunc proxime prcteritas prorogatorie devenissct; tandem ipsis octavis instantibus Lodomerius dc Adonowch pro annotato capitulo ecclesie zagrabicnsis cum procu- ratoriis litteris eiusdcm in eiusdem comitis Mathius vcnicns presenciam, littcras vcstras super ipsa evocacione a dicto domino rege rescrip- cionales eidem presentasset, in quibus ipse per Michaelem de Kys- gora regium ac discretum virum Jacobum presbiterum chori ecclesie vcstre prebendarium, vestrum, homines, feria quinta proxima post festum Concepcionis virginis gloriose in dicto anno preteritam, pre- fatos Stcphanum, filium Michaelis tunc judicem, Michaelem, lilium' Scbastiani, Antlicnium Italicum, Briccium Dombrensem, Petrum Hun- garum, Georgium sartorem et Nicolaum alias judices, necnon Fabi- anum litteratum, Fryche, Blasium, filium Wyihezych et Georgium, filium Francisci et alios juratos. hospites, civcs et totam communitatem dicte civitatis montis Grecensis in eadem civitate montis Grecensis ad premissa contra annotatum capitulum ecclesie zagrabicnsis ad dictas

i68 Doc, 122, — An, 1438,

octavas festi Epiphaniarum domini regiam in presenciam legittime evocatos fore comperiisent manifeste; ad quasquidem octavas festi beati Jacobi apostoli prefati in causam attracti per annotatum pro- curatorem dicti capituli in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octavarum coram eodem comite Mathius expectati, eiusdem in pre- senciam non venissent, neque misissent, se mediantibus litteris eiusdem judicialibus exinde confectis in judicio agravari permittentes, postulans prefatus procurator annotati capituli eidem ex parte memoratonim in causam attractorum per ipsum in premissis juris cquitatem im- pertiri. Et quia iidem in causam attracti ad premissa vice terciaria evocandi fore visi fuissent, pro eo idem comes Mathews vestram ami- ciciam litteratorie petivisset diligenter, quatenus vestrum mitteretis hominem pro testimonio lidedignum, quo presente homo regius infra declarandus memoratum Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem, Michaelem, filium Sebastiani, Anthonium Italicum, Briccium Dom- brensem, Petrum Hungarum, Georgium sartorem et Nicolaum alias judices, necnon Fabianum litteratum, Fryche, Blasium, filium Wythe- zych et Georgium, filium Francisci, juratos, cives et hospites et totam communitatem dicte* civitatis mentis Grecensis in premissis perhemp- torie responsuros, racionemque efficacem reddituros ac de judicio vi- ginti duarum marcarum judici et parti adverse satisfacturos contra annotatum capitulum dicte ecclesie zagrabiensis ad octavas festi beati Michaelis archangeli tunc vcnturas regiam evocaret in presenciam; et post hec ipsius evocacionis seriem cum nominibus evocatorum ad easdem octavas domino nostro regi fideliter rescriberetis. Vos igitur receptis dictis litteris annotati comitis Mathews evocatoriis juxta ea- rumdem conlinenciam unacum Demetrio de Derenowa, homine regio, vestrum hominem videlicet Georgium clericum de Swsicha chori dicte ecclesie vestre prebendarium ad premissam evocacionem facicndam vestro pro testimonio transmisissetis fidedignum, qui tandem exinde ad vos revcrsi, vobis concorditcr retulissent, quod ipsi sabbato pro- ximo ante festum beali Mathei apostoli et ewangcliste in anno dicto domini MCCCCXXX quarto preteritum, prefatos Michaelem, filium Sebastiani, Briccium Dombrcnsem , Georgium sartorem, Nicolaum, Petrum Iluni^arum, Anihonium Italicum, alias judices, Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem, Grc^^orium llwdasty, Fabianum litte- ratum, Fryche, Blasium, filium Wythczych, Georgium, filium Francisci et alios juratos ac cctcros civcs ct totam communitatem civitatis mentis Grecensis contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad premissa ad dictas octavas festi beati Michaelis archangeli regiam evocassent in presenciam; ad quasquidem octavas prefati in causam

Doc, 122, — An, 1438. 169

attract! per annotatum procuratorem dicti capituli in persona eiusdem congniis diebus ipsarum octavarum coram ipso coroite Mathiws expectati, eiusdem in presenciam non venissent, neque misissent, nee persolvissent judicia prenotata, sed se mediantibus dictis litteris ipsius comitis Mathiws judicialibus exinde confectis pro eorum non veniendo in judicium consvetis et non persolucione dictorum judiciorum in dupplo eorum agravari permisissent. Quibus exhibitis prefatus procurator ipsius capituli allegavit eo modo : quomodo causa premissa medio tem- pore inter ipsas paries quodammodo condescensa extitisset, unde si de jure consumare et equitati videretur, extunc idem capitulum prefatos in causam attractos ad premissa contra se regiam in presenciam legi- time facere vellet proclamari. Et quia allegacio ipsius procuratoris admittenda fore videbatur, pro eo vestram amiciciam presentibus pe- timus diligenter, quatenus vestrum mittatis hominem pro testimonio ' fidedignum, quo presente Valentinus, lilius Stephani, vel Nicolaus aut Demetrius de Drenova, sin Dyonisius, filius Emerici de Adamowcz, seu Lucas sive Michael de Kysgora, neve Lodomer de dicta Adamowcz, aliis absentibus, homo rcgius, memoratos Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem, ac Michaelcm, filium Sebastiani, Anthonium Italicum, Briccium Dombrensem, Petrum Ilungarum, Georgium sartorem et Nicolaum, alias judices, nccnon Fabianum litteratum, Fryche, Blasium filium Wythezych et Georgium, filium Francisci et alios universos cives, juratos et hospitcs et totam communitatem civitatis montis Gre- censis de iuxta Zagrabiam in premissis perhemptorie responsuros, racionemque efficaccm reddituros ac de judicio quinquaginta quinquc marcarum nobis ct parti adverse satisfacturos, contra annotatum capi- tulum ecclesie zagrabiensis ad octavas festi bcati Michaelis archan- geli in altera revolucione anmiali Venturas in tribus foris conprovin- cialibus publice et manifeste regiam faciant proclamari in presenciam, insinuando ibidem, ut si venerint et in premissis se bono modo emen- daverint de dictis judiciis nobis et parti adverse satisfecerint, bene quidem, alioquin ipsorum non obstante absencia et rebellione fincm debitum et indilatum faciemus causa in premissa, prout dictabit ordo juris; et post hoc ipsius trineforensis proclamacionis seriem cum nomi- nibus proclamatorum ad easdem octavas domino nostro regi fideliter rescribatis. Datum Budc tricesimo quarto die termini prenotati. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo octavo.

(A tergo). Amicis suis revcrendis capitulo ecclesie chasmensis, pro honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis contra Stephanum, filium Michaelis, tunc judicem civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam

170 Doc, I2J, — An. 1439.

et alios inlrascriptos ad octavas festi beati Michaelis archangel!, proclamatoria.

(Tenor executionis). Homo regius Valentinus filius Stephani de Dre- noua, capitularis, Georgius prebendarius. Proclamacio prima est facta die dominico post festum beate Marie virginis Nativitatis in Wgrouch, ac secundo feria tercia immediate sequcnti in Stubicha, tercioque et ultimo feria quarta similiter immediate succcdente in Iwanycz possessio- nibus, sunt proclamati ad octavas ut intra datas.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio ven. Capit. eccl. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 10. nr 23

123.

Anno 1439, 23. aprilis. Posonii. Albcrius JIungariae etc, rex capitulo zagmbiefisi possessiones Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Svibije et Nart cum omnibus juribus, quae insunt, dono dat,

Commissio propria domini regis magistro Stephano de Byk, preposito albensi et prothonotaiio referenti.

Nos Albertus dei gracia Romanorum rex, semper augustus, ac Hungarie, Bohcmie, Dalmacie, Chroacieque rex, et dux Austrie etc. Tenore prescncium signilicamus, quibus expedit universis. Quod nos sicuti ad certonim nostrorum fidelium supplicacionem et instanciam nobis propterea subiective porrectam, sic novimus, immo potissime, summa nos devocione monente, qua beatissimo Stephano regi, huius regni Hungarie patrono ct apostolo, quo monente et salubriter ope- rante idem rcgnum primeva fidei katholice accepit fundamenta, in cuiusque nomine glorioso kathedralis ecclesia zagrabiensis fundata et copiosa dotacione decorata cxistit, speciali intencione afficimur, sed ob spem, quam ad sacrosanctam, salutifcram ct vivilicam crucem, cuius signaculi mistcrio ab omnibus jugitcr liberamur periculis, ge- rimus prccipue et habcmus, quasdam possessioncs Krolyowcz vocatam, ac porcioncm posscssionariam in posscssione Czerye appcllata, habita, nee non tributum in eadcm Czerye exigi solitum ; item alias posses- sioncs Kobylyac, Zwyblye ct Naarth nuncupatas, omnino in comitatu zagrabicnsi existcntes, in quarum pacilico domino prcfata ecclesia zagrabiensis et altarc prenotatum in ipsa ecclesia constructum et per consequens rector altaris ciusdem a dudum perstitisse, persistereque assccuratur eciam de prcscnti, simul cum omni jure nostro rcgio, si quod in eisdem possessionibus ct porcione possessionaria ncc non tribute predicto qualitcrcumque habcremus et nostram quibuscumque modis, causis et racionibus concemeret maiestatem, cunctisque suis

D(fc, 124. — An. 1439^

171

pertinenciis ct otilitalibus, terris scilicet arabilibus, cultis ct incuUis, agris, pratis, silvis, nemoribus, virguUis, rubetis, aquis, fluviis, vineis, molendinis ct locis molendinonim, necnon juribus, jurisdiccionibus, provcnlibus, rcdditibus et emolumcntis et generaliter quarumlibel tiUlitatum et pertinenciarum intcgritatibus quocumque nomine voci- talis ad ipsas possessiones ac porcionem possessionariam et tributum huiusmodique jus nostrum in eisdem habitum speclantibus et pcrli- nore debcntibus, sub suis vcris metis et anliquis Umitibus ex ccrta nostra sciencia et animo deliberato premissis, sic ut nobis exposlta sunt stantibus, anlefate ecclesie zagrabiensi, necnon altari sancte crucis prcnotato et conscqucntcr rectori eiusdem altaris suisque successoribus rectoribus, dedimus, donavimus et contulimus, immo damus^ donamus et confcrimus jure perpetuo ct irrevocabiliter possidendas, tenendas pariter et habendas, salvo jure alieno, harum nostrarura vigore et iestimonio litterarum mcdiante, Quas in fonnam nostri privilegil redigi faciemus, dum nobis in specie fucrinl rcportatc. Datum Posonii in fcsto beaii Marci ewangeliste. Anno domini millesirao quadringen- tesimo tricesimo nono.

Origiaalc ia membrana. In inferiori msirgiae vesligium impressi sigilU. In ' archiv, incl. Acad, Scieut, Slav, merid.

124.

Atmo 1439« 6. mati. Fosomi. Aibcrtus ffun^anae e(c, rex capitiih iasmensi mnndatt ut c<tpitutum zagrab. in usumfructum donatarHm possessionnm, qtiat vocanhtr Kraijtvec^

Ccrjt etc, inducat.

Albertus dci gracia Romanorum rex, semper augustus, ac Ilun- garie, Bohemie, Dalmacic, Croacic eta rex ct dux Austrte etc. Fide* libus nostris capitulo ecclesie chasmensis, salutem et graciam. Cum nos serie ct vigore aliarum litterarum nostrarum superindc confectarum quamdam possessionem Kralyowcz vocatam ac porcionem possessio- nariam in possessione Czerye appellata, habitam, necnon tributum in eadero Czerye exigi solitura, item alias possessiones Kobylyak^ Zwyhyt et Narth nuncupaias, omnino in comitatu zagrabiensi existentes, m quarum pacifico dominio ecclesia xagrabiensis et altare sancte cruds in cadcm ecclesia conslructum et per consequcns rector prctacli altaris a dudum pcrstitisse, persistereque asseruntur eciam de present!, simul cum jure noslro rcgio si quod in eisdem possessionibus ac porcione ipossessionaria necnon tnbuto predicto qualitercumquc haberemus, ct lnostrain qutbuscumque modis^ causis et racionibus concemeret maies-

I7t

Doc, /^j. — An. 1439.

tatem, cunciisque suls pertinenciis et iiUlitatibus, quoTis nomine Tocatis prefate ecclesie zagrabiensi necnon altari sancte crocis prenotato et ccnsequenter modenio rectori eiusdem altaris, suisque successoribus recloribus in perpetuum duxerimus conferendum, veliniusque ipsos in dominium earumdem per nostrum et vestrum homines legiiiime facere Lntroduci, Igitur fidelitati vestre firmiler mandantes precipimus, quatenus vestrum mittatis horainem pro testimonio fidedignum, quo presente Johannes vel Nicolaus, filii Gregorii de Gcpcw, ant Michael, iilius Nicolai de Kysgora, sive Dominicus, filius Ladislai de Broko- nowcz^ alils absentibus, homo noster, ad fades prediclarum posses- sionum ac porcionis possessionarie necnon tributi, consequenlerque juris nostri regii in eisdem habiti, vidnis et commetaneis suis uni- versis inibi legittime convocalis et presentibus accedendo, inlroducat prefatara ecdesiam necnon aliare supradicttim, consequenlerque recto- rem eiusdem in dominium ipsarum et eorumdem, statuatque easdem et ipsas eisdem preraisse nostre donacionis titulo perpetuo possidendas, si non fuerint contradictum ; con trad ictores vero, si qui fuerint, evocet ipsos contra prefatura rectorem in presenciam regni nostri Sclauonie ban! in sedem zagrabiensem ad terrainum competentem^ racionem contradiccionis eorum reddituros, et post hec huiusmodi introduccionis et statucionis sericm cum con trad ictorum et evocalonim, si qui fuerint, vicinorum et corametaneorura, qui premisse statucioni intererunt, nomi- nibus et termino assignato, eidem bano more solito rescribatis. Datum Posonii in festo beati Jobannis antem portam latinam. Anno doraini millesimo quadringentesimo tricesimo nono.

E Uansumpto capituU 6asineiisis de aano 14B]. In membraaa. In arch. vco. ctipit. j^ngrab. Act, cap. anl, fuse, 2. ur, 35.

125.

Anno 1439, 6. Junii. Cisraae. Capitulum iasmmse nnntiat capiiulum zagrab, in usumfructum donatarum Possesshntim, ^uae vocantur Kraljevec eU. ntdh contradictore appartnti

esse inductum,

Capitulum ecclesie chasmensis. Omnibus Christi fidelibus tarn presentibus quam futuris presencium noticiam habituris salutem in omnium salvatore. Ad universorum noticiam harum serie volumus pcrvenire, quod nos litteras serenissimi principis et doroini, domini Alberli dd gracia Romanorum regis, semper augusti, ac Hungarie, Rohemie, Dalmacie, Croacie etc. regis et ducis Austrie etc. domini nostri naturalis introductorias et statutorias nobisque preceptorie loquen*

Do€. I2S. — An. /^jp.

173

enles et directas summa cum obediencia reccpimus in hec verba: (vide Doc. 1^4, de anno 1439. die 6. maii)» Nos itaque mandalis ipsius domini nostri regis in omnibus obedire cupientes, ut tenemur, unacura prefato Doroinico, filio Ladislai, de predicla Brokonowcz, bomioe eitisdem regie maiestatis, nostrum hominem fidedignum discretum virum Stcphanum presbiterum et prebendarium chori dicle ecclesie nostre ad premissa fideliter peragenda nostro pro testimonio duximus destinandum. Qui tandem exinde ad nos reversi nobis voce consona retulerunt isto modo, quod piefatus homo rcgius presenle dicto nostro testimonio, sabbati, die videlicet in vigilia festi Penthecostes, proximc preteriti, ad facies prediclarum possessionis Kralyowc, necnon porcionis possessionarie in prescripta possessione Czerye habits ac tributi in eadem exigi soliti ; item possessionum Kobylak, Zwyblye et Narth predictartim, consequeaterque dicti juris regit in cisdem habiti, vicinis et commetaneis suis universis, signanter vero Micliaele de Kysgora, procuratore curie episcopalis zagrabiensis et ofUciale in dicta pos- sessione Czerye , quoad porcionem episcopalem constituto , necnon Nicolao, Johanne et Georgio, filiis Ladislai, filii Ladomerii dc Rado- mercz et de Belowar et Michaele, filio Petri Prybych de Marocha, officiale prioratuts Aurane in possessione Bosyako appellata constituto, inibi legittime convocatis et piesentibus accedenles, introduxissct pre- fatam ecclesiam zagrabiensem ac altare sancte crucis supradicium, consequenterque rectorcm eiusdem modemum in dominium ipsarum et eiusdem, statuissetque easdem et idem eisdem premisse regie donacionis titulo perpetuo possidendas, nullo penitus contradictore apparenle, tribus diebus continuts et legittimis iuxta regni consvetadinem in faciebus earum.dem ct eiusdem permanentes. In cuius rei meraoriam firmttateroque perpetuam presentes litteras nostras privilegiales pen- denlis autentici sigilli nostri mutilmine roboratas , alpliabeto inler- cisas, eisdem iuxta regii ct nostri hominum fassiones duximus conce- dendas. Datum quintodecimo die diei possessionarie statucionis pre- notate. Anno domini supradicto.

I E transumpto capituU cbiismcnsis, de anno 1481. In ardnv. vcn. capit.

sagrab. Act, cap. ant. fasc. 2. or. 35,

172 Doc, 125. — An, 14.39.

tatem, cunctisque suis pertinenciis et utilitatibus, quovis nomine vocatis prefate ecclesie zagrabiensi necnon altari sancte crucis prenotato et ccnsequenter moderno rectori eiusdem altaris, suisque successoribus rectoribus in perpetuum duxerimus conferendum, velim usque ipsos in dominium earumdem per nostrum et vestrum homines legittime facere introduci. Igitur fidelitati vestre lirmiter mandantes precipimus, quatenus vestrum mitlatis hominem pro testimonio fidedignum, quo presente Johannes vel Nicolaus, filii Gregorii de Gepew, aut Michael, filius Nicolai de Kysgora, sive Dominicus, filius Ladislai de Broko- nowcz, aliis absentibus, homo noster, ad fades predictarum posses- sionum ac porcionis possessionarie necnon tributi, consequenterque juris nostri regii in eisdem habiti, vicinis et commetaneis suis uni- versis inibi legittime convocatis et presentibus accedendo, introducat prefatam ecclesiam necnon altare supradictum, consequenterque recto- rem eiusdem in dominium ipsarum et eorumdem, statuatque easdem et ipsas eisdem premisse nostre donacionis titulo perpetuo possidendas, si non fuerint contradictum ; contradictores vero, si qui fuerint, evocet ipsos contra prefatum rectorem in presenciam regni nostri Sclauonie bani in sedem zagrabiensem ad terminum competentem, racionem contradiccionis eorum reddituros, et post hec huiusmodi introduccionis et statucionis seriem cum contradictorum et evocatonim, si qui fuerint, vicinorum et commetaneorum, qui premisse statucioni intererunt, nomi- nibus et termino assignato, eidem bano more solito rescribatis. Datum Posonii in festo beati Johannis antem portam latinam. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo nono.

E transumpto capituli 6asmeiisis de anno I481. In membrana. In arch. ven. capit. zagrab. Act. cap. anl. fasc. 2. nr. 35.

125.

Anno 1439, 6. Junii. Casmae. Capitulum ^asmense nuntiat capiiulum zagrab. in usumfructum donatarum possessionum, quae vocantur Kraljevec etc, nullo coniradictore apparente

esse in due turn,

Capitulum ecclesie chasmcnsis. Omnibus Christi fidelibus tarn presentibus quam fuluris presencium noticiam habituris salutem in omnium salvatore. Ad universorum noticiam harum serie volumus pervcnire, quod nos litteras sercnissimi principis et domini, domini Albcrli dei gracia Romanorum regis, semper augusti, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. regis et ducis Austrie etc. domini nostri naturalis introductorias et statutorias nobisque preceptorie loquen-

Doc. 125. — An. 1439. 173

entes et directas summa cum obediencia recepimus in hec verba: (vide Doc. 124. de anno 1439. die 6. maii). Nos itaque mandatis ipsius domini nostri regis in omnibus obedire cupientes, ut tenemur, unacum prefato Domijiico, filio Ladislai, de predicta Brokonowcz, homine eiusdem regie maiestatis, nostrum hominem fidedignum discretum virum Stephanum presbiterum et prebendarium chori dicte ecclesie nostre ad premissa fideliter peragenda nostro pro testimonio duximus destinandum. Qui tandem exinde ad nos reversi nobis voce consona retulerunt isto modo, quod prefatus homo regius presente dicto nostro testimonio, sabbati, die videlicet in vigilia festi Penthecostes, proxime preteriti, ad facies predictarum possessionis Kralyowc, necnon porcionis possessionarie in prescripta possessione Czerye habits ac tributi in eadem exigi soliti; item possessionum Kobylak, Zwyblye et Narth predictarum, consequenterque dicti juris regii in eisdem habiti, vicinis et commetaneis suis universis, signanter vero Michaele de Kysgora, procuratore curie episcopalis zagrabiensis et ofliciale in dicta pos- sessione Czerye , quoad porcionem episcopalem constituto , necnon Nicolao, Johanne et Georgio, filiis Ladislai, filii Ladomerii de Rado- mercz et de Belowar et Michaele, filio Petri Prybych de Marocha, officiale prioratus Aurane in possessione Bosyako appellata constituto, inibi legittime convocatis et piesentibus accedenles, introduxisset pre- fatam ecclesiam zagrabiensem ac altare sancte crucis supradiclum, consequenterque rectorem eiusdem modemum in dominium ipsarum et eiusdem, statuissetque easdem et idem eisdem premisse regie donacionis titulo perpetuo possidendas, nullo penitus contradictore apparente, tribus diebus continuis et legittimis iuxta regni consvetudinem in faciebus earumdem et eiusdem permanentes. In cuius rei memoriam firmitatemque perpetuam presentes litteras nostras privilegiales pen- dentis autentici sigilU nostri munimine roboratas , alphabet© inler- cisas, eisdem iuxta regii ct nostri hominum fassiones duximus conce- dendas. Datum quintodecimo die dici possessionarie statucionis pre- notate. Anno domini supradicto.

E transumpto capituli chasmensis, de anno I481. In archiv. ven. capit. zagrab. Act. cap. ant. fasc. 2. nr. 35.

174 ^o*^- ^^^- ^^- — ■^«- ^439-

126.

Anno 1439, 27. Junii. Zagrabiae, Johannes, Cisierc, zagrabiensium abbas, communitati civitatis mentis Gre- censis exemplar diplomatis Sigismundi regis edit

Nos frater Johannes abbas monasterii beate Marie virginis de Zagrabia, ordinis fralrum Cycterciensium. Significamus tenore presen- cium quibus expedit universis. Quod vir providus et honestus Bric- cius, filius Benedict!, pridem iudex, civisque civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, pro se et pro judice ac juratis, necnon universis civibus ac pro tota communitate civium eiusdem civitatis ad nostram presenciam veniens, exhibuit nobis quasdam litteras patentes condam excellentissimi principis domini Sigismundi, dei gracia olim Roma- norum imperatoris, semper augusti, ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. regis, olim nostri et ipsorum domini naturalis plurimum metuendi et generosi, felicis reminiscencie, sigillo ipsius sue serenitatis in inferior! margine consignatas, pelens nos debita cum instancia, ut tenorem earumdem ipsius condam domini nostri regis litterarum, prescntibus litteris noslris patentibus inseri et sigillo nostro solito consignari facientes eidem ob tutelam ipsarum litterarum regalium uberiorem dare dignaremur. Quarumquidem litterarum tenor talis est: (vide Doc. 98. de anno 1436. die 14. Augusti). Nos itaque peti- cionibus predicti Briccii iudicis, justis utputa et iuri cotisonis annu* entes, predictas litteras ipsius domini Sigismundi regis veras et omni prorsus suspicione carentes, presentibus litteris nostris patentibus de verbo ad verbum sine diminucione et additamento aliquali inseri et sigilli nostri soliti inpressione consignari facientes, eidem Briccio judici et aliis, quibus supra, ob premissam racionem et tutelam ipsorum duximus conccdendas. Datum in festo beati Ladislai regis et confes- soris. Zagrabie prenotata. Anno domini millesimo quadringentcsimo tricesimo nono.

Originale in charta, in inferiori margine impressum est sigillum. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

127.

Anno 1439, 3. Julii. Budae. Albertusy Hungariae etc, rex, capitulo cnsmcnsi mandat, ut communitati civitatis montis Grecensis, quae in regis Judicium nan venit, diem dicat,

Albertus dei gracia Romanorum rex, semper augustus, ac Hun- garie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rex et dux Austrie etc. Fide- libus nostris capitulo ecclesie chasmensis salutem ct graciam. Nove-

D0€. 127. — An, r^jp.

175

ritis (quod nobis in octavis) beati Johamiis baptiste unacum prelatis et baronjbus, regnique nostri proceribus pro faciendo causantibus judicio moderalivo pro tribunali conscdenlibus, honorabilis magister Petnis, lector wesprimiensis, eiusdemque et zagrabiensis ecclesiarum canonicus pro honorabili capitulo ipslus zagrabiensis ecclesie cum procuratoriis litteris eiusdem ..,,.,.,.. quasdam litteras condara magnifici comitts Malhius de Palowcz judicis curie condam domini Sigismundi Romanonim imperatoris ct dicti rcgni Hungarie regis proclamatorias, Budc, tricesimo sexto die octavarum festi beali Michaelis archangeli anno domini millesimo quadiingentesimo tiicesimo quarto clause (ema- natas) , , . , nobis prcsentavit, exprimentes, quod Georgius canonicus ecclesie zagrabiensis pro honorabili capitulo eiusdem ecclesie cum procuratoriis lilteris eiusdem iuxta conlinencias litter arum prefati comilis Mathius prorogatoriarum in octavis festi beati Michaelis archan- geli in anno domini millesimo quadringentcsimo tricesimo tercio prcle- ritis in ligura judicii eiusdem (comitis Malhius) comparendo, contra Stephanum, filium Michaelis, tunc, Michaelem, tilium Sebastiani, An- thonlum Italicum, Briccium Dombrensem, Petrum Hungarura, Geor- gium sartorem et Nicolaum, alias judices, necnon Fabianura lilieratum, Friche, Blasium, filium Vythezych et Georgtum, filium Francisci ac alios juratos, cives, hospitcs et totam communilatem civilalis raontis Grechensis de juxta Zagrabiara, quasdam litteras vestras inquisitorias et evocatorias dicio domino regi ad suum rcgium litteratorium man* datum rescriplas, assercns accioncra et proposicioncm dicli capituli litteris contineri in eisdera, dicto comiti Mathius presenlasset, decla- rantes, quod Blasius. filius Benedicli de Thcrzthenyk, regius, ac discretus vir Georgius, presbiler chori ecclesie vcstre predictc probendarius, Tester, homines, ad regium litteratorium mandatum transmissi, feria quarta proxima post dominicam Ramispalmarura in anno domini mUlcsimo quadringentcsimo tricesimo sccundo preteritam, in coraitatu zagrabiensi proccdentes, ab omnibus quibus decuisset et licuisset, palam et occulte diligenter inquLrendo, lalem de infrascriptis sciirissent veritatem : quod cum feria quarta ante festum Purillcactonis vir- ginis gloriose in anno domini millesimo quadringentcsimo tricesimo scptimo preteritumj honorabilis dominus Johannes cantor ct canonicus ecclesie zagrabiensis tres familiaies suos, videlicet unum mercenarium, Nicolaum nomine, pro inducendis ct apportandis lignis in portu insule didi capituU Jarun vocate pro usu curie dicti domini cantoris agre- gatis et repositi^, cum duabus equis et uno vehiculo, alios vcro duos, videlicet ^fichaclcm, (ilium Demetri de Adamolch et Stcphanum de Sub-Kcmlck pro ccriis suis negociis expediendis ad prediclam insulam

176 Doc. I2y - An. 143 p.

Jarun destinasset; et cum ipsi Michael et Stephanus in eodem vehi- culo sedentes et prefatus Nicolaus mercenarius ipsum vehiculum in equo sedens conduxisset ad dictum portum applicuissent, tunc Mar- tinus sartor, civis civitatis montis Grecensis unacum aliis compli- cibus et sociis suis, cum civibus, ex consensu, instigacione et speciali transmissione prefati Anthonii de Fiorencia, judicis, Jaxin et prescrip- torum aliorum juratorum et' civium dicte civitatis, cum armis, sagittis et cuspidibus ex preconcepta rancoris malicia in quad am silva eius- dem capituli circa ipsum portum habita congregati et in insidiis positi in ipsos latenter irruendo, prefatum Michaelem letaliter in capite vulnerassent, memoratum vero Stephanum in terram prostementes in capite, manibus, brahiis, totoque corpore gravibus vulneribus et ver- beribus afficientes, semivivum reliquissent, prelibatum autem Nico- laum mercenarium gravibus verberibus et vulneribus sauciando, omnibus eorum rebus et bonis videlicet armis, arcubus, feretris et sagittis, biccellis, cingulis et cromenis nccnon pecuniis pro tunc erga eos repertis more predonico et latronico spoliassent; quos quidem arcos, faretras cum sagittis et biccellis prefati Martinus, cum diclis suis complicibus ad sedem judiciariam, ubi ipsi judices et cives solent congregari, eodem die apportans, presentibus ibidem nonnullis nobi- libus, videlicet Matheo, lilio Johannis, pro tunc comite zagrabiensi, Petro de Rakonok, Ladislao de Gyepew et aliis quampluribus nobi- libus et probis viris, pro tunc ad peticionem dictorum dominorum de capitulo ad notilicandum et insinuandum dictis judici et juratis et aliis civibus predictam ipsis sic illatam injuriam fuissent congregati, coram eisdem judice et juratis ac aliis civibus proiecissent, que ipsi nobiles fide vidissent oculata, ubi cciam ipse dominus cantor pro tunc pcrsonaliter cum ipsis nobilibus extunc dc injuria huiusmodi sibi et dictis dominis de dicto capitulo illata sollempnem fecisset protesta- cionem. Et cum tandem sequenti die, videlicet feria quinta ante dictum festum Purificacionis virginis gloriose prefati judices nobilium per dictum capitulum destinati ad dictum portum insula Jarun persona- liter acccssissent, tunc ibidem iuxta predictum portum effusionem sanguinis dc vulneribus dictorum familiarium prefati domini can- toris similiter vidissent fide oculata, ubi eciam mcmoratus Martinus sartor pcrsonaliter adhercndo, ipsis audientibus dixissct: quod licet hucusquc in jamfata silva ab hominibus et familiaribus dicli capi- tuli secures rcceperunt, tandem talem timorem vcllcnt cis incutere, quod talia facere contra ipsos vcrcrcntur: propria eorum potcncia mediante, in prciudicium dicti capituli valde ingcns. Unde facta huiusmodi inquisicione eadem die inquisicionis ipsius , prefatos

D&€. I2f. — An. 1439^

177

Stephanum, niium Michaelis ac Michaelem, iilium Sebastian!, An- Ihonium Iialicum , Briccium , fi lium Benedicti , Petrum Hunganim et Georgium sartorem, alias judices. necnon Fabianum litteratum, Friche » Dlasium , filium Wylhezych , Georgium , Ulium Francisci et alios juratos ac cives , hospites et totam communitatem pre- dicte civilatis montis GrecensLs in cad em civitate montis Grecensls contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad octavas festi beati Georgii raartiris, tunc Venturas, regie serenitatis evocasset in presenciam, racionem de premissis reddituros; ad quasquidem octavas festi beati Michaelis archangeli prefati in causam attracti per anno- tatum procuratorem dicti capituli in persona eiusdem congruis diebus ipsarum oclavarum coram ipso comite Mathius expectati eiusdem in presenciam non venissent, neque misissent, sc mediantibus aliis liiteris eiusdem comitis Mathius judicialibus exinde confeclis in judicio aggra- vari permittentes, postulans prefatus procurator dicti capituli eidem ex parte raemoratorum in causam atractorum per eundem comitem Mathius in premissis juris equitalem impertiri. Et quia iidcm Stephanus, Mi- chael, Anlhonius, Jacobus, Briccius, Petrus, Georgius et Nicolaus alias judices, necnon Fabianus littcratus, Blasius et Georgius aliique jurati, necnon cives et hospites et tota communitas dicte civitatis ad pre- missa vice secundaria evocandi visi fore fuissent, pro eo idem comes Mathius vestram amiciciam litteratorie petivisset diligenter, quatcnus vestrum miltcretis hominem pro testimonio fide dignum, quo presenle homo regius infra declarandus, memoratos Stephanum, filium Mi- chaelis, Michaelem, fiUum Sebastiani, Anthonium Italicum^ Briccium Dombrensem, Petrum Ilungarum, Georgium sartorem et Nicolaum, alias judices, necnon Fabianum litteratum, Friche, Blasium, filiura Vi- tezych et Georgium, filium Francisci ac alios juratos, cives et hospites et totam communitatem civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam in premissis perhemptorie rcsponsuros, racioncmque efficacem reddi* turos contra annotatum capitutum ecclesie zagrabiensis ad octavas festi Epiphaniarum domini, tunc Venturas, regiam evocaret in presen- ciam, et post hec ipsius cvocacionis seriem cum nominibus evoca- torum ad easdem octavas dicto domino regi Qdeliter lescriberetis. A quibusquidem octavis festi Epiphaniarum domini dum causa par* cium prescripta paries inter easdem seriebus litterarum ipsius comitis Mathius prorogatoriarum ex coramissione prelatorum et baronum regni ad octavas festi beati Jacobi apostoli in anno domini millesimo quadringentesimo Iricesimo quarto, preteritas, prorogative devenisset; tandem ipsis octavis instantibus Lodomer de Adamolch pro annotate capitulo ecclesie tagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdemi in

12

1^8

Doc, 12^. — An, 14J9.

eiusdcm comitis Mathius vcniens prcscnciam litteras vestras super ipsa cvocacLone dicto domino regi rescripcionales ei(3em comiti Ma- thins presentassel. In quibus ipse per Michaelem de Kysgora regiuni ac discretum vinim [acobum chori dicte ecclesie vestre presbiterura vestrum, homines, feria quinta proxima post festum Concepcionis virginis gloriose in diclo anno domini millesimo quadringenlesimo tricesimo quarto, preteritum, prefatos Stephanum, filium Michaelis, Michaelem, filium Sebastiani, Anthonium Italicum, Briccium Dom- brensem, Petrum Hungarum, Georgium sartorem, Nicolaum, alias judices, necnon Fabianum litteratum, Friche, Blasium, lilium Vyihezych ac alios jiiratos, civcs et hospites ac totam communilalem dicte civi- tatis montis Grecensb in eadem civitate montis Grecensis ad pre- missa contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad dictas octavas festi Epiphaniarum domini regiam in presenciam cvocatos fore comperisset seriose; ad quasquidem octavas festi beati Jacobi apostoli prefati in causam attracti per annotatum procuratorem dicti capituli in persona eiusdem congniis diebus ipsarum octavarum coram ipso comite Maihius expectati, eiusdem in presenciam non veoissent neque misissent, se mediantibus aliis litteris ipsius comitis Mathius judicialibus exinde confectis in judicio aggravari permittentes, postulans prefatus procurator dicti capituli eidem ex parte memoratorum in causam attractonim per eundem comitem Mathius in premissis juris equitatem impertiri. Et quia iidem in causam attracti ad premissa vice terciaria evocandi fore visi fuissent, pro co idem comes Mathius vestram amiciciam Utteratorie petivisset diligenter, quatenus vestrum mitteretis bominem pro testimonio fide dignum, quo prcsente homo regius infra declarandus, memoratos Stepbanum , filium Michaelis, Michaelem, filium Sebasiiani, Anthonium Italicum, Bricciura Dom- brensem, Petrum Hungarum, Georgium sartorem et Nicolaum, alias judices, necnon Fabianum litteratum, Friche, Blasium, filium Vythezych ac alios juratos, cives, hospites et totam communitalem dicte civitatis montis Grecensis in premissis perhemptorie responsuros, racioncmque efficacem reddituros ac de judicio viginti duarum marcarum judici et parti adverse satisfacturos contra annotatum capitulum ecclesie za- grabiensis ad octavas festi beati Michaelis archangeli tunc Venturas regiam evocaret in presenciam; et post hec ipsius evocacionis seriem cum nominibus evocatorum ad easdem octavas dicto domino regi fide- liter rescriberetis. Tandem ipsis octavis instaniibus prefatus Lado- merius de Adamolch pro annotate capitulo ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdem in ipsius comitis Mathius Teniens pre- senciam, litteras vestras super ipsa evocadone dicto domtno regi

D0C, I2j, — An, 1439,

179

rescripcionales eidera comiti Mathius presentasset, in quibus ipsi per Demetriuin de Drenowa regium ac discretum virum Georgium cle- ricum de Zwsicha cbori eccle^ie vestre prebendarium vestrum, bo- mines, sabbato proximo ante festum beati Mathei apostoli et ewan- geliste in prefalo anno doraini millesimo quadringenlesimo triccsimo quarto preteritum, prefatos Stepbanuiii, filium Michaelis, Michaelem, filium Sebasliani, Petrum Hungarum. Anthonium Italicum, Briccium, Georgium sartorem et Nicolaum alias judices^ necnon Fabianum litte- raium. Friche, Georgium, filium Francisci, Blasiura, filium Wytezych et alios omnes juratos, consules, cives, hospites et totam communl- tatem prefate civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam in eadem dvitate montis Grecensis ad premissa contra annotatum capitulum ccclesie zagrabiensis ad dictas octavas festi beati Michaelis archangeli regiam in presenciam evocalos fore comperisset manifesto Ad quas- quidem octavas festi beati Michaelis archangeli prefati in causam attract!, per annotatum procuratorem dicti capituli in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octavarum coram ipso comite Maihius ex- peclati, eiusdem in presenciam non venissent neque misisscnt, nee persolvissent judicia prenotata, sed se pro eorum non veniendo in jndiciis consvelis et pro non solucione dictorum judiciorum in dupplo corumdem, raediantibus aliis litteris ipsius comitis Mathius judicialibus exinde confectis, in judicio aggravari permittentes ; postulans prefatus procurator dicti capituli eidem ex parte memoratonim in causam altractorum per eundem coraitera Mathius in premissis juris equi- tatem impertirl Ft quia ildem in causam altracti adhuc ad premissa in tribus foris comprovincialibus proclaraandi fore visi fuissent, pro eo idem comes Mathius vestram amiciciam litieratorie petivisset dili- genter, quatenus vestrum mitterelis hominem pro testimonio fide dignum, quo presente homo regius, memoratos Stephanum, filium Michaelis, Michaelem, fi^lium Sebastiani, Petrum Hungarum, Anthonium Italicum, Briccium, Georgium sartorem et Nicolaum, alias judices, necnon Fabianum litteratum, Friche, Blasium, filium Vythezych et alios omnes juratos, consules, cives, hospites et totam communitatem pretacte civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam in premissis perhemptorie responsuros, racioneraque efiicacem reddituros ac de judicio quinquaginta quinque marcarum judici et parti adverse satis- facturos, contra annotatum capitulum ecclesie zagrabiensis ad octavas festi Epiphaniarum domini tunc venturas, regiam in presenciam faceret proclamari, insinuando, ut si venirent et in premissis se bono modo emendarcnt, de dictisque judiciis nobis et parti adverse saiisfacerent, bene quldem, alioquin non obstante ipsorum absencia et rebellione

i8o

Doc, I2J, — An, 1439.

linem debitum et indilatum faceret causa in premissa comes Matlnus preDOtatus, prout dictaret ordo juris, el post bee ipsius trincforensis proclamacionis seriem cum nominLbus proclamatorum ad easdem octavas diclo domino regi fideliter rescriberetis. Qiiibus pre&entalis ipse Petrus lector procurator aniiotati capituli ecclesie zagrabiensis in persona eiusdem allegavit eo modo: ul domini de prefato capitulo ecclesie zagrabiensis quibusdam aliis ipsorum negociis expediendis eolunc prepediti premissam proclamacioncm iuxla contenta prefa- tarum litterarum prelibati comitis Mathius proclamatoriarum ad pre- dictum terminum facere neglexissent et obmbissent, sic huiusmodi causa eorum interim et medio tempore inter ipsum capitulum ab una et pretactos eorum adversaries condescensa extitisset. Unde si juri consonaret et equitati viderelur, extunc ipsum capitulum memoratos in causam attractos vice iterata contra se nostram personalem in presenciam in predictis tribus foris conprovincialibus legiltime facere vellet proclamari. Et quia iidem in causam altracti ad premissa pro- clamandi fore videbantur, ideo fidelitati vestre larmiter precipientes mandamus, quatenus vestrum mittatis hominera pro testimonio tide dignum, quo prescnte, Valentinus, filius Siephani, vel alter Valen- tinus, sin Demetrius de Drenowa, seu Dyonisius, filius Emerici de Adamolcb, sive Lucas neve Michael de Kysgora, ceu Ladomer de dicta Adamolcb, aliis absentibus, homo nosier, prelibatos Stephanum, filium Michaelis, Michaelcm, £)ium Sebastiani, Petrum Hungarum, Anthonium Italicum, Briccium Dombrensem, Georgium sartorem el Nicolaum, alias judices, necnon Fabianum litteratum, Friche, Blasium, filium Vylhez>xh, Georgium, filium Francisci et alios omnes juralos, consules, cives, hospites et totam communitaiem dicte civitatis montis Grecensis super premissis perhemptorie responsuros, racionemque eflicacem reddituros, ac de prescriptis judiciis quinquaginta quinqufe marcarum judici et parti adverse satisfacturos contra annotatum ca- pitulum ecclesie zagrabiensis ad octavas fesli beati Michaelis archan- gelv nunc venturas, in tribus foris conprovincialibus . nostram perso- nalem publice facial proclamari in presenciam, insinuando ibidem, ut si venerint et in premissis se bono modo emendaverint, de dictisque judiciis judici et parli adverse satisfecerint, bene quidem, alioquin uon obstante ipsorum contumacia et rcbellione fincm debiium facie- mus causa in premissa dictante juris equitate ; et post hec ipsius tri- ncforensis proclamacionis seriem cum no minibus proclamatorum ad easdem octavas eidem nostre personali presencie fideliter rescribatis. Datum Bude secundo die termini prcnotati. Anno domini millcsimo quadringentesimo tricesimo nono.

^^A

dA*

Doc, 128. — Afu I43p,

iSi

(A tergo). Fidelibus nostris canonicis ecclesie chasmensis, pro honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis contra Stephanum, lilium Michaelis, alias judicem civitatis mentis Grecensis de iuxta Zagrabiam et alios intrascriplos ad octavas festi beati Michaelis archangeli nostram personalera in presenciam.

Origittale ia cbarta. A tergo impreisuro est sigilluro. In archivio vcn. Capit ecd. Sftgmb. Act. Cap, ant, fasc. 10 nr. 2\.

128.

Anno 1439, 13. Julii. Budae, Aibirtus, Hungariae etc. rex^ cammunitatem civitatis montis Gncmsis reprehendit in eo, tjuod capitulo sagmi^iensi minatur.

Alberlus dei gracia Romanorum rex, semper augustus, ac Hun- garie, Bohemie, Dalmacie, Croacic etc, rex et dux Austrie. Fidelibus nostris providis judici, juratis, ceterisque civibus et toti communitati nostre civitatis mentis Grecensis de Zagrabia salutem et graciam. Sumrae displicuit celsitudini nostre quod novissime excepta relacione percepimus, qualiter suborta inter vos et honorabile capitulum ec- clesie zagrabiensis, pocius vestri, quam ipslus capituli parte, quadam discordia sub dissensione^ vos presumpcionem vestram nostre regie auctoritati preferri volcntes et eciam existimantes nos ex parte eiusdem capituli super illis, que contra eos obiceritis, vos justiciara minislari non posse racionc huiusraodi discordie, propriis insultibus contra ipsum capitulum vindictam cxpetere, idemque diversimode dissidantes muUiplicibus minanim imposicionibus et obprobriis variis coltidie afficeritis, immo et quod deterius est et circa banc rem documentum evidencius, quidam ex nobilibus regni nostri Sclauonie, nunc hie in curia nostra existentes, intencionis veslre, ut presumpmilur non ignari, uno ex dominis de dicto capitulo ab ore suo audientes, minas exu- stionis et incineracionis aree capilularis antefate ecclesie ac hominum inlerempcionis et vulneracionis imponentes, gravem ulcioncm de in- juriis in quibus ipsum capitulum criminaremini, eidem capitulo per vos gladio non jure intligendo pronunciasset et manifeste id ipsum vos velle asscruisset, quod non solum in nostre maiestatis gravem displicenciam, verum eciam singulorum audiencium scandalum cedit satis grand e; unde quia principum auctoritate divina providencia ceterorum dilcccionls dedite interest subditorum excessus et mutuas tnsolendas interdum rigore justicie interdum vero alterius generis, prout rei qualitas exposcit^ eraenda reformare, non expedit vobis quoquomodo presumpcionem vestram racione quarumcuraque acce^i-

i82 Doc. I2p, — An. 14.39,

tarum injuriarum contra quempiam adeo extendere, ut exinde nostre regie auctoritati, a qua unusquisque justicie potest complementum assequi, preiudicium et contemptibilitatem contigeret gcnerari Qua de re nos, qui super omnibus questionibus ex parte antelati capituli vobis justiciam suis loco et tempore parati suraus ministare, volumus et fidelitati vestre universitatis et cuilibet vestrum sub penis capitum et ammissionis omnium rerum et bonorum vestrorum firmissimo nostro regio sub edicto ex certa sciencia precipimus et mandamus, quatenus nullus omnino vestrum quavis occasione ductus pretextu quarumcumque injuriarum, si que forsitan per antelatum capitulum vobis vel aliquibus ex vobis illate sunt aut inferentur, contra idem capitulum propria presumpcione vindictam expetere, aut adversus ipsos communitatem concitare, sive vos universaliter in ipsorum detri- mentum insurgere, seu antedictam vestram pravam inlencionem ad affectum deducere audeatis seu presumpmatis quoquomodo; sed si quidquam accionis vel questionis contra ipsum capitulum habetis vel habueritis id in presencia nostre maiestatis aut regni nostri Scla- uonie bani juridice prosequamini contra eosdem, ex parte quorum vobis judicium et justicia non deerit evidens et condigna, secus ergo prout penas pretactas evitare cupitis, facere non ausuri. Ut autem presencium litterarum nostrarum noticiam habeatis cerciorem easdem per testimonium capituli ecclesie chasmensis, quod per ipsum capi- tulum ad hoc serie presencium transmitti jubemus, vobis volumus presentari; cujus tandem exhibicionis seu presentacionis seriem et vestrum ad easdem fiendum responsum per idem capitulum nostre fideliter rescribi volumus maiestati. Presenlibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in festo beate Margarethe virginis. Anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo nono.

£ transnmpto capital! eccl. chasmensis e. a. In arch i v. yen. Capit. zagrab. Act. Capit. ant. fasc. 10. nr. 12.

129.

Anno 1439, 28. Julii. ^asmae. Capitulum Hasmense communitatem civitatis montis Grecensis in Jus esse citatam Alberto regi 7iuntiat.

Serenissimo principi et domino, domino Alberto dei gracia Roma- norum regi, semper augusto, ac Hungarie, Bohemia, Dalmacie, Croacie etc. regi et duci Austrie etc. domino ipsorum naturali, capitulum ecclesie chasmensis oracionum suffragia devotarum cum perpetua fldelitate. Litteras eiusdem vestre serenitatis patentes, nobis preceptorie

D0C. I JO. — An. 1441,

183

loquentes et directas» obcdiencia qua decuit et Hcuit noveritis nos recepisse in hec verba; (vide Doc. 138, de anno 1439. die 13, Julii). Nos itaque man^atis ipsius vestre serenitatis seniper obedire cupientes, lit tenemur, nostrum hominem videlicet discretum virum dominum Siephanuni presbiterum rectorcm capelle sancti Johannis ewangeliste supra Novam villam existentis, chori ecclesie noslre prebendarium ad premissa Udeliter pcragenda nostro pro tesUmonio transmisimus fide- digaufD. Qui tandem exinde ad nos reversus et per nos diligenter requisitus ad consciencie sue puritatem retulit eo modo, quomoda ipse feria scxta videlicet in vigilia festi beati Jacobi apostoli proxime preteriti circa piefatos judicem, juratos^ ceterosque cives et totam comraunitatem predicte civitalis vestre serenitatis montis Greccnsis de Zagrabia ad domum con^lii eiusdera civitatis, ubi ad sonum campane generalitcr et singulariter omnes ac universaliler fuerim congregati, personaliter accessisset, ibique prefatis judici, juratis, ceterisque civibus et toll communilati predicte civitatis vestre serenitatis montis Gre- ccnsis prcicriptas litteras vestre celsitudinis exhibuissct et presentasset Quiquidem cives eisdem Htteris vestre serenitatis cum obcdiencia re- ceptis et earura continenciam diligenter perlectis ad contenta earum- dem taliter respondissent, quod ipsi nullas minas seu minarum impo- siciones dominis de dicto capitulo et eorum hominibus intuUissent nee inferrent de presenti, et quidquid contra ipsos prefate regie maies- tati narratum extitisset per verbum: deus non det, facta fore abne- gassent. Datura feria icrcia proxima post festum beati Jacobi apostoli prenolatum. Anno domini supradicto.

Originale ia diarto. A tergo vestigiatn impre^si sigilU. In archiv, vea, C«pit. sagribieiuis. Act. Cap. ant. £uc. 10. nr. 12.

130.

Annu 1441, tq. aprills. Prope Sabsirtani,

Ccmmumiatem civitatts montis Grecensis a Fridcrica it UlncQ^ comittbus Ciiitu^ exagitari VhvUslam^ Hungariac etc, rex, vetat,

Commissio propria domiai regis, Wladislaus dei gracia Hungane, Polonie, Dalmacie, Croacie etc. rex, Lythwaniequc princeps supremus ac heres Ruscie etc. Fidelibus nostris sincere dilcctis, illustribus principibus Friderico et Vlrico, Cilie, Orlemborge et Zagorie comilibus, salutem et graciam. Intelle- ximus qualiter vos et nobilis domina censors vestra, scilicet comes VIrice, ncscitur qua de causa cives civitatis noslre montis Grecensis divcrsimode impcdirctis et perturbaretis, impedireque non desist eret is

184 Doc. IJI. — An, 1441.

de present!, quod in preiudicium et dampnum eorumdem civium nostronim cedit manifestum. Et quia, uti et vobis bene constat, pre- dicta civitas nostra montis Grecensis inter alias liberas civitates co- rone computata semper et ab antiquo eidem corone regni Hungarie pretacti fideliter servivit, regibusque Hungarie, nostris scilicet prede- cessoribus et nemini alteri obedire astricta fuit, ideo fidelitates vestras harum serie diligenter requirimus, eisdem commitentes seriose, qua- tenus de cetero et per amplius ipsos cives civitatis nostre montis Grecensis per tos aut predictam dominam consortem vestram, scilicet comes Vlrice, in nullo impedire et perturbare velitis et permittatis quovismodo, secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti resti- tutis. Datum in descensu nostro campestri prope oppidum Sabarie, feria quarta proxima post festum Pasce domini. Anno eiusdem mil- lesimo quadringentesimo quadragesimo primo.

Originale in charta, in qua impressum est sigillum regis. In archiy. ind. Acad. Scient. Slav, merid.

131.

Anno I44i> 6. maii. Budae.

VJadislaus, Hungariae etc. rex, cives montis Grecensis consolatur, certitH resqtu facit sese niandasse comitibus Ciliae, ut homines suos a crvitatis

obsidione removerent.

Commissio propria domini regis.

Wladislaus dei gracia Hungarie, Polonie, Dalmacie, Croacie etc. rex, Lithwanieque princeps supremus et heres Russie etc. Providi et circumspecti , fideles nobis sincere dilecti. Missas nobis hac vice per vos litteras accepimus et contentum in eis lenorem, re mira- bili contextum sane intelleximus, amirantes vehementer de his, que in eisdem ex parte comitum Cilie describuntur. Unde audita ilia tribulacione vestra, mox scripsimus ipsis comitibus seriosas litteras nostras, ut ipsi gentes et homines ipsorum, singulosque ad eos perti- nentes, ab obsidione illius civitatis removere debeant. Qui si fecerint, bene quidem, alioquin disposuimus de festino vobis auxilio provideri. Requirentes vos et rogantes quatenus interim dumtaxat donee mit- tendum vobis auxilium iliac attingere poterit, vos et illam civitatem a surrepcione preservetis, non dubitando in brevi vos ab ilia tribu- lacione liberarL Datum Bude sabbato proximo post festum apparici- onis beati Michaelis archangeli. Anno domini millesimo quadringen- tesimo quadragesimo primo.

Doc. IJ2. — An. /^//.

i8s

(A iCTgo). Providis et circumspectis judici, iuratis, ceterisque civibus et toti communitati nostre civitatis montis Grecensis de 2a- grabia, fidelibus nostris sincere dlleclis.

On^nalc in clmrta. A tergo imprcssum est sigilluDi. la archivio lib. reg. civ. ^agmb,

132.

Anno 1441, u. mail. 2^grabiae. Coram capitula zagraK G corpus presbyter agrum quemdam, qui in Nm>a villa, situs est, ex Omstantini episcopi Hosnensis testamenta aitari s. Marine Mngdaleruie in ecciesia catkedraii exhibet.

Nos capitulum ccclesie zagrabiensis. Notura facimus tenore pre- sencium, quibus expedit universis. Quod discretus vir dominus Geor* gius presbiler et predicator de Meglech, diocesis nostre zagrabiensis ac magister ialtaris beate Marie Magdalene in predicta ecciesia nostra existentis et habiti, per honorabilem virum dominum Petrum plebanum ecclesie sancti Johannis de Nova villa nostra hlc Zagrabie habita ac canonicum ecclesie quinqueecclesiensis necnon executorem lestamenti quondam reverendi in Christo patris domini Constantini episcopi rosnensis et dum vixisset vicarii in pontificalibus ecclesie nostre preli- bate genera lis, cum ceteris suis coexecutoribus pro salute animc ipsius quondam domini Constantini episcopi rosnensis nostram personaliter reniens in presenciam> confessus est oraculo vivc vocis sue in hunc modum: quoraodo ipse dotnum seu civile suum empticium in predicta villa nostra nova inter fundum seu civile honorabilis magistri Georgii de Roycha socii et concanonici nostri, ex una, ac domum prebcndalem quam nunc discretus Valentin us presbiter de Besene, chori ecclesie nostre predicte prebendarius ex nostra coUacione possideret, ab altera partibus, existentem et habiium, cum omnibus suis perrinenciis ac ediUciis domorum, necnon orto infra usque fluvium Cirk\venyk voca- tum se protendentem, prefato domino Petro executori teslamenti prenotati et per consequens ad altare suum beate Marie Magdalene prenotatum, pro viginti ilorenis vendidisset, tradidiset, et asslgnasset, nunc ut prefertur, per ipsum dominum Georgium predicatorem et cunctos suos successores magistros altaris beate Marie Magdalene prelibati, perpetuo et irrevocabiliier tenendum, possidendum, pariter St habendum. Harum nostrarum sigilli nostri appensione signatarum vigorc et testimonio litterarum mediante. Datum feria quinta proxima post festum apparicionis beati Michaelis archangeli. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo quadragesimo primo.

Origisale in membrana. Sigillam deest. Zona seiicea rubri ct ▼iolacel coloris pendet. In arch, vexu capit. zagrab. Act cap. ant. faac^ 76« nn 17.

i86

Doc, rjj. — An. r^i.

133.

Anno J4|t, 9. Jitnii. Zagrabiac.

Cpram Johanne^ Cisterc. zagraL atbak^ C&nradus Ratnar Stbakh Majer iiomum suam, quae est in Opatovina^ certis cmidithnibtn ceJsi,

Nos fraler JohanEes abbas raonasterii beate Marie virginis de Zagrabia, totusque conventus fratrum loci eiusdem, Cisterciensis ordinis. Memorie commendamus tenore prescncium signilicantes, quibus expedit universis, quod providus vir Conradus, Rawsar dictus, dc Landeshut in sua ac provide domine Elizabet vocate, consoriis sue^ pcrsonis onus ipsius et gravamen per omnia in se ipsum assumpmendo, nostram veniens in presenciara confcssus est in hunc modum: quod ipse unacum dicta domina consorte sua curiam seu domum ipsorum hie Zagrabie in vico dicti monasterii nostri inter fundum seu domum prebendalem viri discreti domini Marci, chori ecclesie zagrabiensis prebendarii a parte orientali, et a parte meridionali viam publicam, necnon a parte occidentali capellam sancti Leonardi existentcm et habitam, ipsos legittime tangentem et concementem, cum omnibus ipsius curie seu fundi ipsorum ac edificiis domorum et cellario subter* raneo sub eisdera domibus habito et specialiter alia medietate curie eiusdem per nobilem ^imm Seboldura, dictum Mayer, magistrum coquine illustris principisse domine conthoralis illuslris principis do- mini Vlrici, Cilie etc. comitis a nobis pro quatuor Uorenis auri erapte et comparate et eidem curie iam adnexe totaliter et aplicate, eideni Seboldo ac suis heredibus et posteritatibus universis sub condicitmibus et solucionibus infrascriptis perpetuo et irrcvocabi liter tenendam, possidendam» pariter et babendam turn ob recompensam alie domus seu curie ipsius Seboldi, vigore certarum aliarura litterarum nostrarum eisdem Conrado et domine sue consorti date et assignate, turn etenim pro quadraginta florenis auri per ipsum Seboldum eisdem plenarie datis et persolutis, per modum cambialis permutacionis^ dedissent, donassent et contulissent, ymmo idem Conradus Rawsar suo et nomine quo supra, dedit, donavit et contulit coram nobis ita tamen, quod prefatus Seboldus et dicti ipsius heredes et successores universi de ipsa curia seu domo in festo beati Gcorgii martiris ducentos denarios monete usualis pro tempore hie Zagrabie currentis, ac tria munera solila el consveta utputa, unum munus in festo Pasce domini, videlicet XII- ova, unum caseum et pro uno denario panes ; necnon in festo beaii regis Stephani secundum munus, videlicet duos pullos bonos et similiier pro uno denario panes, et festo nativitatls Chrisli consimiliter tercium munus, videlicet duos bonos capooes et pro uno denario panes, annis

singulis perpetuis futuiis tcmporibus pena sub duppH nobis et mona* sterio nostro prenotalo dare et aministrare debebunt ct tenebuntur cum effcctu. Hoc ceiara expresso et declarato, quod si prcfatus Sc- boldus vel dicti ipsius heredes et successores aut ceteri ipsius curie seu domus et cellarii prenotati tentores et possessores aliquam notam infideliiatis aut ingratitudinis incurrerint contra nos ct monasteriuTn nostrum prcnotatum, exiunc ipsi ab omni jure, dorainio et proprietate eoniradem curie seu domus et cellarii cadant et dcstituanlur, et ip- sorum disposicio ad nos devolvi et rcdundari debeat ipso facto pleno iuris cum eftectu. In cuius rei memoriam, lirmitatemque perpetuam presentes eidem concessimus litteras nostras sigillorum nostrorum appensionibus roboralas. Datum in monasterio nostro prenotato feria sexta proxima ante festum sanciisime Trinitatis. Anno domini MCCCCXL primo. Hoc eciam adiuncto, quod si prcfatus Seboldus, vel dicti ipsius heredes et successores aliquo temponim in processu dictam curiam seu domum cum prcscriptis suis pertinenciis vendere vellint, exiunc ipsi eandem nemini alteri nisi medtante ammonicia ipsius Conradi Rawsar ac domine sue consortis prenotate et suorum heredum aiiis vendere possint nee valeant modo aliqualt. Datum, ut supra

Cottceptufi dicti abbatis Johaanis, in charta simplid. Act» Capit. ant. fasc. 101. ar. 50.

134.

Anno 1443# 4. jaAttarii, Zagrabiae* Testamentum Georgit, fiiti Nicolai^ dicti Baxa, civis mentis Grecenm.

In nomine domini. Amen. Anno nativitatis eiusdem millesimo quadringentesimo quadragesirao tercio, feria sexta proxima ante festum Bpiphaniarum domini» hora diei sexta vel quasi* Ego Georgius, lilius condam Nicolai, dicti Baxa de Prybych, nobilis de eadem Prybych, civisque civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam, in domo habi- tacionis mee civili in eadem civitate montis Grecensis babita, egritudine corporis nunc preventus ex voluntate divina^ eger licet corpore, sanus tamen mente, puraque loquela, racioneque bona existens, de omnibus possessionibus meis nobilibuset civilibus in predictis Prybych et civitate montis Grecensis seu eanim pertinenciis et territoriis habitis et existen- tibus me juridice et litteratorie seu quomodolibet aliter rite et legiilirae concernentibus, ac aliis quibusvis rebus et bonis meis mobilibus vi- delicet et immobilibus michi a dec concessis tale meum verum et ultimum ac inviolabile facio el condo testaraentum. Item primo» re- commcndo corpus et animam meam dco omnipotenti jugiter guber- aandam. Item, possessionem meas nobiles in predicta Prybych habitas.

i88

D0€. IS4* — An. 1441.

me jure nobilitatis hereditario rite et legittime concementes, cum om- nibus earum utilitatibus et pertmenciis quibusvis, si michi in preienti infirmitatc mea mori contigerit, lego et dimitto omnibus sex iiliis meis equaliler jure nobilitatis perpeluo possidendas. Item, quasdam possessiones meas duas in eadem Prybycb, prope ecclesiam habitas, Gomyla et Ztermecz vocatas, si micbi in presenti inGrmitate mori contigerit, lego et recommilto tarn diu tenere ct possidere ac uii ex eisdem quousque Ipsi lilii mei easdem a domina Vrsula uxore mea legittima pro centum florenis auri ab eadem redemerint, quando autem ipsos centum florenos auri ipsi filii mei predicte domine Vrsule, matri corum, plenarie persolverint, tunc statim eadem domina Vrsula uxor mea, mater ipsonim filiorum meorum, eisdem filiis meis, rehabitis prius dictis centum Jlorenis auri, pred iotas duas villas seu possessiones meas rcddere el restituere teneatur ; interim autem quousque easdem duas villas seu possessiones meas ab ipsa domina Vrsula uxore mea ipsi filii mei redemcrinl pro ipsis centum florenis auri, lamdiu eadem domina Vrsula easdem duas possessiones Gomyla et Ztermecz vocatas, debeat tenere et possidere ac uti ex eisdem, ut prefertur. Item, pre- dictam domum meam civilem in predicta civitate montis Grecensis habitam» me litteratorie empcionis titulo concerncntem, cum fundis et hedificiis aliisque cunctis suis utilitatibus et perlinenciis universis, si michi in presenti intirmitale mea mori contigerit, lego et dimitto predicte domine Vrsule uxori mee el Elcne, filie similiter mee, ex ipsa domina Vrsula et ex me progenite perpctuo possidendam. Item, si michi in presenti mea inflrmilate mori contigerit, extunc recom- milto predictam uxorem meam unacum prediciis pueris et possessio- nibus meis nobilibus luicioni, proteccloni et defensacioni magnificorum dominorum Stephani et Martini comitum Wegle, Modrussiequc etc. iiUorum condam Nicolai groff de Frangyapan, ac nobilis viri Martini, filii condam Ladislai dc Gorycza, filii scilicet sororis mee, ac nobiliura virorum llliorum condam Petri de Rakonok. fratrum scilicet uteri- norum et camalium predicte uxoris mee, ut ipsi eosdem, videlicet uxorem et pueros meos unacum predictis possessionibus corum nobi- libus ipsis pueris meis per me legatis, contra quoslibet molestatores el inquietatores eorum debeant tueri, protegere et defensare causa del el salulis animarum eorum ob respectum, non tantum propter pelicionem meam. Item arma mea omnia, que habeo, si michi mori coniigeiil, lego dari pro anima mea ad clauslrum sancti Francisd confessoris, Zagrabie fundatum, ubi committo corpus seu funus meum me moriente lumularL Item filii seu hcredes condam Lowrandi^ filii Gurgek Delosan tenentur michi ducenlos (loreno* auri, quos prefatua

Doc, 135 —

^44S'

189

condam pater mcus dedcrat Syhemberger pro rcdempcione predicti Lowrandi, quando ipsura Lowrandum prcdictus pater meus ab ipso Syhembergar pro ipsis ducentis ilorenis auri redimerat de captivate, super quibus habeo litteram capituli ecclesie zagrabiensis, quos du- centos llorenos auri lego dari et persolvi predictis uxori et lilie meis me moriente. Item habeo unam bonam loricam circa nobilem virum Jacobum de Thosaycz curiensem curie episcopalis zagrabiensis pro qua- tuor ilorenis in pignore^ quam loricam lego dari et redimere iilio meo seniori Nicolao nominato. Exccucionem itaque presentis mei testamenti recommito super prediciam dominara Vrsulam uxorera meam et super prefatos fratres suos carnales ftlios scilicet ipsius Petri de Rakonok predictam ac super predictum Martinum, filium sororis mee et ipsius Ladislai de dicta Gorycza, uti ipsi de omnibus premissis per me prelcgatis ac aliis omnibus ipsis per me verbotenus recommissis plenam et omnimodam exequendi et disponendi habeant polestatem iuxta commissionem et pelicionera meam fideliter et conscienciose. Prescns quoque testamentum mcum actum et scribi factum est per me, presentibus discreto viro domino Gallo presbitero, capellano ecclesie sancti Marci ewangeliste in civttate prcdicta fundate, ac pro- vidis et honestis viris, Nicolao, filio Petri, Judice modcrno civitatis predicte, ac Marino, filio Klario et Martino, fiUo Thome, pridem judicibus, civibusque civitatis predicte, ac aliis quara pluribus tide- dignis testibus ad premissa per me pro testimonio specialiter vocatis et rogatis, quorum sigillis propriis idem testamentum meum in sui margine inferiori pecii consignari facere per eosdem in fidem et te- stimonium omnium prcmissorum.

Originalc io clidrtii. Penes bigillmn civitatis iinpre.iS3t sunt adhuc tiia sigiUa. In wchiv. lib. rcg, civ. zagrab.

135.

Aqdo I443» 8. januani, Zagrabiae,

Q^ram Johannt^ tUcntorum doc tore et vicario eccksiae sagrakt Geargius fie Me^tech presbyter et rector aitaris s. Magdaienae cwts mantis Grt- censis injuriarum faetarum arcessit.

Universis et singulis cuiusvis status, gradus, ordinis, el preemi ncacle $int et existant, presentes viiuris seu inspecturis, Johannes decretonim doctor, canonicus et vicarius ecclesie zagrabiensis in spiri- tualibus generalis salutcm in domino sempitemam et presentibus tidem indubiam adhiberi. Noveritis, quod nobis feria tercia proxima post fcslum Epiphaniarum donaini, proxime pretcritura, una cum nonnullis

IQO

Doc. 135. — An. J443.

aliis jurisperilis assessoribus nostris nobiscum pro faciendo judicio moderaiiyo consedentibus, causasque cunctorum coram nobis litligario processu proponencium justo juris tramite discucientibus, discrctus vir dominus Georgius» natus Fabiani, de Meglech presbiler et predicator diocesis zagrabiensis, necnon magister altaris beate Marie Magdalene in dicta ecclesia zagrabiensi fundati una cum notariis pubUcis et testibus infrascriptis in noslram et eorumdem assessonixn nostronim exurgendo presenciam per modum et formam legtttime citacionis ob- scrvando accionem et proposicionem suam contra et adversus providos et circumspectos vires Nicola um aurifabrum, modemum ac Petrum Hungarum, Nicolaum, llenky dictum, Johannem Perowych, Martinum, Blasium, alias judices, preterea Nicolaum lilteratuni, Gregwrych^ al- Icrum Gregorium, Wrecharych nuncupalum, Mathiam, dictum Farkas, Georgium carnificem^ alium Georgium sartorem, Emericum sutorem, alterum Emericum, Sega dictum, TnodernosJ, Valenthych, iUiura Micha- elis, alias jura turn, ceterosque complices eorumdem, cives, hospites et totam communitatem civitatis montis Grechensis de iuxta Zagrabiam coram nobis et eisdem assessoribus nostris (nee non) notariis publicis et testibus declarare curavit in hunc modum: quomodo ipse Nicolaus aurifaber, judex et alii prenotaii ex preconcepta contra clerum rao- coris malicia feria quinta videlicet in vigilia feiti beati Baitholomei apostoli, proxime preteriti, quemdam hominem et familiarem ipsius domini Georgii predicaloris, Dominicum nomine, (nullis) suis culpis cxigenlibus in ipsa civitate montis Grecensis captivari, carapturoque carceribus mancipari et diucius conservari et enormiler tormentari, quamplures quoque res et bona ac pecunias tarn ipsius domini Georgii quam eciam dicti hominis sui pro tunc erga ipsum repertas et invenla, recipi et auflerri et ab eodem pecunias extorqueri vel spoliari fecisscnt ; et cum ipse dominus Georgius predicator feria sexta proxima ande festum beati Egidii abbatis^ similiter nunc elapsum, ad prescriptam civitatera montis Grecensis et per consequens sedem ju» diciariam, ubi iidem cives more solito et consvelo insimul fuissent congregati, perscnaliter accessisset ac de captivitate et dctencione ipsius predict! hominis sui, necnon ablacione et recepcione rerum et bonorum predictorum sibi ipsi iudicium et iusiiciam iuxta rcgni consvetudinem et ipsius civitatis exposlulasset; tunc annotatus Nicolaus aurifaber judex et alii predicti complices sui animo furioso et ran* coroso in ipsum dominum Georgium predicatorem manu sacrilega irruendo, eundemque per precone^ ipsorum captivari et hincinde enor- miler trucidari ct dehoneatari (fecissent) et verbis illicitis ci vituperiosis aflicl et ipsum non verum sacerdotem sed canem esse et exis^ere

d

m^

Doc. ijs. — An, 144J.

igi

publice et manifeste appellari fecissent, et de ipsa captivitate (vivum) non emisissent, donee idem dominus Georgius per itnposiciones mortis, rainarum et verberum, oninia et singula contra et adversus eosdem cives coram notario publico facta et proiestata, lamquam vi com- pulsus rcvocasset et abrenunciasset, necnon certos fideiussores, videlicet honorabiles viros dominos: Thomam de Iwanych, Stephanum de Wy- zoka canonicos ecclesie zagrabiensis predicte, Martinum^ alias judicem et Anthonium, dictum Golyas, alias juratum, cives civitalis antedicte eisdera Nicolao aurifabro et aliis predictis civibus super eo, ut ipse sufficientes litteras expeditorias in (prcmissis ....... zagrabiensis

prenotate dare deberet pro se ipso . et assignasset in

(personis) domini Georgii predicatoris et dicti hominis sui preiudicium ac dedecus valde magnum; et in huiusmodi comprobacionis dicte sue

con{questionis) certos testes infra declarandos et nominandos,

premisso modo citatos, nosiram et eorumdera assessorura nostrorum presenciam adduxit, petens nos (bumili cum) instancia, ut eosdem testes acceptare et examinare, ac dicta et attestaciones ipsorum recipere et conscribi facere dignaremur. Nos vero Johannes doctor et vicarius prefatus attend entes requisicionem huiusmodi justam fore et racioni consonam, cum eosdem testes videlicet honorabilem et discretos viros, dominos Petrum, plebanum ecclesie beati Johannis de Nova villa

. . . . ♦ Anthonium raagistrum capelle beate Marie

virginis de dicta monte Grecensi in ecclesia

zagrabiensi, Benedictum de Polosychycza, Paulum et Mathiam de . ,

prebendarios .,.».. premisso ad

consciensias ipsorum tactis in manuus nostiis corporaliler prestito

juramento requisites habuissemus, tunc ipsi ore proprio

omnia et singula per prefatum Nicolaum aurifabrum judicem et alios predictos tempore ........,,., contra Georgium et Dominicum

hominem suum commissa fore et perpetraia, prout et quemadmodum

coram nobis et ipsis assessor i bus nostris et notario publico

proposicionis sue antedicte contineret In cuius

rei testimonium presentes litteras nostras sigilli (nostri appensione) simul cum subscripcione notariorum publicorum infrascriptorum ro- boratas, ipsi domino Georgio duximus concedendas juris ipsius ad cau- telam . ....,,. in domo solite residencie nostre

* , . . . . feria tercia proxima post predictum festum

Epiphaniarum domini, axmo eiusdem millesimo quadringentesimo qua* dragesimo tercio, indiccione sexta, die vero octava mensis januarii, bora sexta vel quasi. Pontiiicatus autem sanctissimi in Christo patris et domini, domini Eugenii divina providencia pape quarti, anno eius

192 Doc, Ij6. — An. 1443*

duodecimo. Presentibus ibidem honorabili et discretis viris, dominis, Michaele de Thasaych, canonico; ac Mathia de macellis, Nicolao de Bela, Petro, Valentino de Cherzthwcch et altero Valentino de Bes- senew, chori ecclesie zagrabiensis predicte prebendariis, testibus fide- dignis, ad premissa specialiter vocatis, requisitis et rogatis.

Signam notarii.

Et ego Petrus Thome de Ratcha, clericus eiusdem zagrabiensis dyocesis, publicus sacra imperiali auctoritale notarius, quia premissis dictis, accionis seu proposicionis et declaracionis dicti domini Georgii predicatoris premisso modo factis nee non testium predictorum . . . ....,.., acceptacioni . . . ipsorum enunciacioni atque attestacioni, aliisque et singulis superius in litteris dicti domini Johannis vicarii expressis et specificatis, una cum notario similiter publico proximo infrascripto, videlicet Clemente, filio Blasii Zolarych de Kapruncza, modo simili clerico dyocesis zagrabiensis presens interfui, eaque omnia et singula sic fieri vidi et audivi, ideo presentes litteras seu publicum instrumentum, me aliis negociis occupato, per alium lideliter scriptas seu scriptum publicavi et in banc publicam formam redegi et hie me manu propria subscripsi, signoque et nomine meis solitis et con- svetis consignaviy rogatus et requisitus in fidem et testimonium om- nium et singulorum premissorum.

Originale in membrana, sat lacerum. A zona sericea violacei et viridis coloris, appcndat sigillum. In arch. ven. capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 10. nr. 13.

136.

Anno 1443* 4. aprilis. Zagrabiae. Coram communitate civitatis moniis Grecensis, Helena, Johannis civis insiitoris morte viduata^ agros sues dementi carnifici vendit

Nos Benedictus, filius Michaelis, judex, Vrbanus, Emericus, Paulus, Sebastianus, Petrus, Demetrius, Michael et Georgius jurati, consiliarii et universi cives civitatis montis Grecensis. Memorie commendamus per presentes, quod provida et honesta mulier Elena vocata, Rosa cognominata, filia condam Valentini jurati, relicta vero viri quondam pro vidi Johannis institoris olim concivis nostri, filii Thome, nunc vero censors legittima viri similiter providi et honesti Georgii clientis, concivis similiter nostri, filii Andree, nostra similiter concivis, ad nostram personaliter veniendo presenciam confessa est in hunc modum :

D&c, Ij6, — Am, 1443*

103

ut ipsa totales sesstones suas numero trcs, simulcum sex jugeribus sell dictis in campo et terrilorio civitatis prefate in yilla videlicet Pobresya inter possessiones seu sessiones jobagionales liberorum sea successorum viri condam providi el honesti Michaelis olim iudicis et concivis nostri, Ulii Sebastiani, utrimque habitas et existentes, alias Banatclleky, cum ipsis sex iugeribus seu dietis terre vulg:o Zadwor- nycze diciis appclatas, ac eciam quasdam terras suas arabiles in eodem campo et terrilorio civitatis prefate iuxta predictam villam Pobresye vocatam in vicinitate tcrrarum liberorum seu successorum condam Johannis Grac^yn et liberonara similiter seu successorum ac hercdura condam Donaii dc Meczo, vulg:o Zadwornycze dictarum, penes viam communem ad portum liberorum condam I^dislai, filii Johannis, de Chehy duccnlem, habitas, certis signis mctalibus consignatas et edam alias terras suas similiter arabiles inter terras liberorum seu successorum condam Petri, dicti Nobilis, olim concivis nostri et quemdam meatum aque pluvialis, Chogoynycza appellatum, ac duas vias communes existentes, nccnon alias similiter terras suas modo simili arabiles, ibidem in opposito ultra viam earumdem terrarura a parte orientali, inter terras condam liberorum seu successorum olim magistri Petri litterati, a parte dicti meatus aque Chogoynycza nun- cupate et liberorum consimiliter seu successorum condam Vrbani, dicti HansethvTi, olim similiter nostri concivis, et duas vias com- munes in campo nostro supradicto sitas ad predictas sessiones joba- gionales et ipsa sex jugera lerre semper et ab anliquo de jure el legitime speclantcs ct pertinenle^, ipsara scilicet Elenam raulicrem a prefalo Johannc institotc. priorc videlicet domino ct raarito suo legittimo, post obitum ipsius jure hereditario iuxta ipsius civitatis anliquam consvetudincm et privilegiatam liberiaiem, nemine penilus contradicente» rite et Icgittime concemenles, simulcum omnibus ipsarum trium sessionum suarum jobagionalium ac dictarum sex jugerum terre, necnon ipsarum aliarum terrarum arabilium utilitatibus, juribus, usibus, iniegritatibus, fructuositalibus et pertincnciis universis viro similiter provide Clemcnti camifici, filio Michaelis, concivi nostro, decano moderno colendini contraternitatis carnilicum, ac per eum suis birredibus pro tredccim llorcnis auri per cundem Clementem cami- ficcm prefate Elene mulierL prout rpsamet nobis retulit, jam plene persolutis, vendidisset, immo ex consensu tarn prefati Georj^^ii clientis* domini videlicet ct mariii sui legittimi, quam vicinorum prcdictorum, vend id it coram nobis jure pcrpetuo et irrevocabilitcr possidendas et quomodocumque voluerint disponcndas juxta condicionem civitatis pronotalc ab aulIuLio approbatam Tii ruhi- n-i memnrinin firraiia*

194 ^^^' ^37' ^^^' — ^^ ^443-

temque perpetuam sigillum nostrum commune duximus apponendum. Datum in festo beati Ambrosii episcopi atque doctoris. Anno domini millesimo quadringentesimo quadragesimo tercio.

Originale in membrana. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. ciy. zagrab.

137.

Anno I443f lo. aprilis. Badae.

(Vladislaus) rex prohibuit sub poena capitis, exilii et privationis omnium bonorum ne canonici huic episcopo (Benedicto) obediant, cui mandate cum hi obtemperassent, ad instanciam Benedict! ejusdem episcopi zagrabiensis, suspensi et interdicti fuerunt, a qua sententia appelarunt ; interim appropinquantibus festis supplicarunt cardinali legato . . . s. Sabinae cardinali s. Angeli vulgariter nuncupate, ut eos absolveret, ne a sacris abstinere per festa cogerentur, praecipue cum sperarent se posse interim cum eodem episcopo zagrabiensi con- cordarc et non sponle, sed mandato regio, ab obedientia retraherentur. Cardinalis mandat abbati B. V. ut eos absolvat a suspensione et etiam irregularitate, si quam celebrando incurrerunt, ita ut inter 40. dies concordent, intra quos, si non concordaverint ipso facto in easdem poenas recidant. — Eugenii IV. anno XIII.

Georgii Marcelovi^; Regesta, ut supra.

138.

Anno I443» 21. septembris. Zagrabiae.

Coram conimunitate civitatis montis Grecensis Mathaeus FarkaS Siephano Sajko' carnifici agrum vendit.

Nos Benedictus, filius Michaelis, judex, Vrbanus, Emericus, Paulus, Sebastianus, Petrus, Demetrius, Michael et Gcorgius jurati, consiliarii et universi civcs civitatis montis Grechcnsis. Memorie commendamus per prescntcs, quod vir providus et honestus Mathias, dictus Farkass, filius Egidii de Klokoch, pridcm juratus, concivisque noster ad nostram personaliter veniendo presericiam confessus est in hunc modum: ut ipse quandam terram suam arabilem in campo nostro sou civitatis predicte inter antiquum meatum seu descensum fluvii Chernomercz vocati ab occidentc, Mathichina vocatum, ct inter duas vias publicas, unam a meridie et alteram a septemtrione cxistentes, ac inter terras similiter arabiles liberorum seu successorum condam Joannis judicis, filii Jacobi dicti Bolie ab oriente, mediante moderno meatu seu de*

"yoc. ijp. — An, 1445.

195

cuTsu prefati fluvii Chernomercz vocati, sitam, simul cum quoddam fenili panro, eidem terre arabili adjacente habitum et exislens, duo- decim vel citra dietas terre in se continentem, ipsum scilicet Mathiam Farkass a nobili et honesto viro Marinche vocato, socero condam nobtlis similiter et honesti viri Michaelis, olim concivis nostri, filii Andree de Japna, alias capetaneo Nandoralbcnse, nunc vero servitore magni£ci viri domini Mattkonis dc Talouecz regnonim Dalmacie, Croacie ac tocius Sclauonie bani, empcionis titulo litteratorie concer- nentera, prout habetur in quadam littera nostra sou civitatis predicte privilegiali tempore presentis judicatus prefati judicis nostri modemi de anno domini nunc presenti et infrascripto feria sexta proxima post festum sancti Gregorii pape atque doctoris, aliquamdiu prcteriti, pro parte ipsius Mathiae Farkass superinde. confecta et emanata ac coram nobis in specie producta, cxprcsse vidimus contineri, simul cum om- nibus eiusdem terre arabilis ac dicti fenilis cidem terre arrabili adjaceniis utilitatibus, juribus, usibus, integrilatibus et pertinenciis universis, viro similiter provido Stephano camilici, dicto Zayko, filio Maren Klokocheuecz, concivi similiter nostro, ac per eum suis here- dibus pro quinquaginta tlorenis aureis, per eundem Stephanum carni- licem prefato Mathie Farkass jurato, prout ipsemet nobis retulit jam plene persolutis, vendidissel^ immo ex consensu virorum predictorum vendidit et contulit coram nobis jure perpetuo el irrevocabiliter possidendam. tenendam, pariter el habendam ac juxta condicionem civilaiis prenotate ab antiquo approbatam quomodocumque voluerit disponendam. In cuius rei memoriam atque testimonium, firmitatemque perpetuara presentibus sigillum nostrum commune duximus appen- dendum. Datum in festo sancti Mathci apostoli et ewangeliste. Anno domini millesimo quadringenicsimo quadragesimo tercio.

E tranfumpto saec, XVII. In archivio rcgo. Croat. Slav. Dalm. Act. Jc»» fasc. 18. nr, 20.

139.

Anno 1445.

Gverales litterae magistratus civitatis montis Grecensis super vinea Ambrosii inslitoris, lilii Georgii, civis in territorio ejusdem civi- tatis habita, simul cum stabulo, cunctisque eiusdem vineae utilitatibus Leonardo sutori et Emerico agricolae fratri eiusdem, filiis Nicolai fabric similiter dvibus memoratae civitatis, alias sororiis dicti Ambrosii, per illosque ipsorum haeredibus pro quindecim llor. auri, salvo jure montano in sex cubulis colendisslmo Latinorum parocho videlicet vici Latinorum annue obtingente, percnnaliter vendita, emanaiae.

Act moQ. Remet Fasc. 11 ar. 22. In archiv, rcgn. Croat, Slav Dalm.

196 Doc. 140. 14.1. — An. 1445—1446.

140.

Anno 1445, 17. deccmbris. Zagrabiae.

Capitulum dat litteras confirmantes, quod Ambrosius presbiter de Glaunicha, praebendarius zagrabiensis ecclesiae, cupiens praedium suum et suae praebendae Zepnicza vocalae, impopulare, omnibus illo- candis libertatem dedit, ut duodecim annis sint ab omnibus servitiis, taxis etiam extraordinariis liberi, demptis decimis bladi et muneribus solitis; post duodecim annos vero a qualibet sessione nonnisi quatuor pensas denariorum, in festo s. Georgii duas, et duas in festo s. Mar- tini, ac decimas bladi solum de terris suis tlacalibus et munera so- lita, alias autem decimas extra tlacales terras capitulo cedant; taxam etiam regiam pro tempore casualiter emergentcm atque capitularem' solvere debebunt.

Georgii Marcelovid: Regesta, ut supra.

141.

Anno 1446, I. januarii. Zagrabiae.

A BenedlctOy episcopo zagrabiensi, canonicis zagrabiensibus jus testandi

confinnatur,

Benedictus dei et apostolice sedis gracia episcopus ecclesie zagra- biensis. Universis et singulis Christi lidelibus presentibus et futuris harum litterarum nostrarum noticiam habituris salutem et celestium graciarum continuum incrcmentum, ad perpetuam rei memoriam. Pastoralis cura cui innitimur ex alto et nostri officii debita sollici- tudo, qua insignimur inmeriti, ad ilia potissime animo exercenda vigi- lanti nos attendere satagit per que commune bonum, res publica et cultus divini officii augcri in ccclesia dci ac devocio jugiter deo famu- lancium in cadem vehcmcncius et indefesse provocari valeat et ac- cendi. Et si singulorum nobis subiectorum commodo quam et provi- sion! intendimus, erga tamen fratrum nostrorum quieiem, quos ni- mirum ampliori et sinceriori complectimur affectu, curam eciam debcmus impcndere solliciciorem, ut ipsi uberius beneliciorum donis et libertatum privilcgiis fulcitos se ipsos senciant sccuritatis clipeo et nostrc presidio plcnitudinis circumcirca; tandem cjuod vivant quiecius et placabilcm hostiam pro nostra, vivorumque et morluorum salute omnium ofTcre possint crcatori, nam cum eorum oncra cxcutimus, dum scandala removcmus, nos in eorum quicte quiescimus et utiquc fovemur in pace. lit cum ullus vix modcrnis sit tcmporibus, qui pro libcrtatibus ecclesiasticis et personarum tuicionibus, quas ordo

t. f^r. —

h^

T07

clericalis includit, se murum defensionis apponat; sane nobis hodie per ipsos venerabiles viros, dominos fratres nostros amantissimos, videlicet: prepositum, lectorem, cantorem, archidyaconos, custodero et singulos ac universes canonicos dicte ecclesie nostie zagrabiensis humiliter et devote exposilo, quod cum ipsi cominumtcr et divisim prout ipsorunr) prcdecessorcs semper a fundacione primeva dicte ec- clesie noslre zagratsiensis habuissent, proul hodie haberent, de stilo» more, consvcludine et observancia diu et Icgittime prcscriplis ac alias hucusque inviolabiliter et inconcusse per quoslibet reverendos patres episcopos zagrabienses, prelatos ipsorum, nostros videlicet pre- deccssores, cciam a tanto tempore cuius contrarii seu inicii memoria horoinum non existeret, observatis ultra ea, que ipsis et aliis qui- busvis personis ecclesiasticis a jure communi forent indulta de qui- buslibet bonis ipsorum ac rebus mobilibus et immobilibus, tam videlicet dc ipsorum beneficiis huiusmodi, quam alio quocumque modo et undecumque acquisitis, plenam et omnimodam testandi, legandi et in ultimo voto sui tcstamenti ac testamentura facere, quibus, quo- modo et cuicumquc . . vellent disponcndi potcstatem pro sue Hbito voluntatis^ et in ipsius testamentarie disposicionis seu ordinacionis fuissent et essent ipsi et eorum predecessorcs juris possessione paci- fica, reali et quicla vcl quasi. Ouamquidcm consvetudinis et prescrip* cionis legem sive observanciam plurimorum nosirorum predessorum prcdictorum, signanter bone memorie dominorum Eberhardi, Johannis, PauH, Stephani et Anihonii cpiscoporum sive presulum condam za- grabiensium, litlerarum lestimoniis ibidem specietenus coram nobis exhibiiarum approbal?ant fore confirmatara, supplicantes nobis humi- liter et devote quaienus nos eciam huiusmodi ipsorum pelicionibus pateinaHter incUnati, quia ex ipsorum predeccssorum nostrorum lit- tcrarum tenoribus, quos hie pro sufficientcr expressis et piesentibus pro inierlis habere volumus ct habemus^ quibus eciam absque exhi- bicione ipsarura priarum littcrarum, dc quibus supra fit meiicio, semper et ubique fidcm adhii>eri volumus et deckramus, comperimus clarc dictam consvetudiiiem tt.'^iandi tore fuisse cl esse ab aniiquo de sUlo, more et observancia eiusdem nostre zagrabiensis ecclesie ita per omnia tcntam et observaiamac modo prehabito Icgittime prescripiam ct per antefatos predecessores nostros contirmatam, omniaque alia et singula ipsorum narrata veritate fulcirl Idco nos ex certa sciencia nostra et animo deliberaio prefatam ipsorum fratrum nostrorum et aliarum ipsius ecclesie nostre personarum laudabilem consvetudinem, ratam et gratam habentes ct approbantes, presentis scripli stabili- mcnlo confirmamus. et eisdcm shigulis siniirulariter ac corum cuilibct

198 Doc. 14.2, — An, 1447.

auctoritate nostra ordinaria, qua fungimur, eciam si necesse foret, denuo et nove nostre concessionis titulo de gracia special! damus et concedimus irrcvocabiliter de singulis eorum bonis sive de beneficiis eorumdem sive aliis qualicumque modo acquisitis et habilis, eisque et eorum cuilibet a deo coUatis mobilibus videlicet et immobilibus in vita pariter et in morte tarn a jure quam ab homine concessam, testandi et testamentum seu ultimam voluntatem faciendi et condendi juxta ipsorum libitum voluntatis plenariam et omnimodam potestatis facultatem ; singulas litteras nostrorum predecessorum predictorum et quevis alia ipsorum munimenta quoad omnes et singulas ipsorum clausulas, continencias et tenores in hiis et super hiis qualitercumque factis expresse et ex certa nostra sciencia innovantes in perpetuum valituras confirraamus. Harum nostrarum vigore et testimonio lit- terarum, sigilli nostri appensione roboratarum. Datum Zagrabie in palacio nostro episcopali, solite nostre habitacionis, in festo circumci- sionis Domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo quadrage- simo sexto.

Originale in membrana. SigiUum periit, zona sericea caenilei colons pendet. In arch. yen. Capit. zagrab. Act cap. ant. fasc. 2. nr. 3. Farlatti Illir. sacr. Tom. V. pag. 473— 4»

142.

Anno I447i 20. mail. Zagrabiae.

Capitulum zagrabiense litteras Demetrii, episcopi tiniensis, de sua ad episcopatum zagrabiensem translatione curiae ramanae missas , falsas

declarat.

Beatissime pater et clementissime domine. Post humilem nostram recommendacionem omni sinceritatis et devocionis affectu ad oscula sanctitatis vestre pedum beatorum, ipsi sanctitati vestre humiliter sup- plicamus presencium per tenorem. Ex multorum relacione didicimus, quomodo reverendus in Christo pater dominus Demetrius Chwpur, tiniensis ecclesie episcopus, nuper per certos suos nuncios et procu- ratores in romana curia in presencia beatitudinis vestre nee non col- legio cardinalium eiusdem sanctitatis vestre in eo gloriatus extitisset, quod nos eidem litteras nostras super consensu et assensu translacionis de sua ccclcsia tiniensi ad ecclesiam zagrabiensem fiendam nostro sub sigillo dedissemus. Scire dignetur beatitudo vestra gloriosa, quod nos sub nostro sigillo maiori sive minori, sed neque scripto vel facto ad huiusmodi translacionem fiendam nullo tempore nostrum consensum ad scitum nostrum prebuimus pariter et assensum. Et si forsitan

D0€. r^j, — An, 1441^

199

aliqua littera aul littere, quod non credimus, sub sigillis noslris apud coinmissarios felicis recordacionis Ewgcnii pape in eadem causa re- perianiur, ex tunc dicimiis, quod talis littera aut littere fuerunl ct sint false nee de scitu ac voluntate nostra emanate; quia,- beatissime pater, scirous, dominum licncdictum episcopum nostrum virum doctum et benemcrilum esse et fuisse» est enim arcium liberal ium magister et sacre theologie baccalaureus formatus, ad regimen predicte ecclesie aptum ct utilem, tarn in spirilualibus quam temporalibus sufficientem, qui ipsam ecclesiam plurimis annis rexit et utiliter gubemavit» Ideo pater beatissime, eidem sanctitati vestre supplicamus humiliter et devote, quatenus divine retribucionis intuitu, eadcra bealitudo vestra vclit viam et raodum cogitare, ut predicta iranslatione mutata, prefatus dominus Benedictus, prelatus noster, honoribus suis pristinis apud ecclesiam zagrabiensem conservetur ct nobis restituatur, quern per presentes repetimus quantum de jure possumus, quia nostrum inlcrest habere bonum et utilem pastorem. Pro quibus beatitudo vestra nos babebit pro salute et longeva eiusdem beatitudinis vestre prosperitaic bumillimos exoratores, quam altissimus fellciter conservare dignetur ad regimen ecclesie sue sancte et universalis status christianitatis unionem optatara. Datum die Veneris, vigesima mcnsis maii. Anno domini millesimo quadringentesimo quadragesimo septimo.

Omtores et capcUani capitulum ecclesie zagmbiciMis.

Liber rubeos ven. capituli eccl zagrabieosis. In archiv, ind. Acad, scient* Slav, merid.

14a

Aano 14471 23. octobns. Zagnibiac. C^ram i&niitiitu sagrab, afmntunitas civitath montit Greccnsh a capituh zagrabkmi agros quo s dam communitatis contra jus occttpari VfUtt.

Nos Georgius Glaynar comes et judices nobilium comitatus zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod vir providus et hone^lus Matbyas, iilius Andree, juratus civis civitatis moniis Gre- censis de juxta Zagrabiam, procurator Icgittimus virorura similiter providorum et honestorura, judicis et juratorum ac universorum civiuro et tocius communitatis civium et hospitum et inhabitatorum civitatis prcnotaie nominibus et m personis ipsorum nostrum judiciarium adiens conspectum, nobis per modura protestacionis et inhibicionis significare curavit in hunc modura: ut sicut ipse unacum dictis judice, juratis et universis civibus ac tota communitate civiura et hospitum ac inhabitatorum civitatis prenotate percepi>sent, honorabiles vih do- mini prepositus, cantor et lector ac ceteri domini videlicet archi-

200 Doc. 14J. — An. 144Y,

diaconi et canonici universi ecclesie sancti regis Stephani zagrabiensis, tempore banatus illustris condam principis et domini, domini Her- manni olim Cilie, Zagorieque etc. comitis ac regni Sclauonie bani, patris illustris similiter principis et domini, domini Friderici, dei gracia Cilie et Zagorie predictamm ac Ortemburge etc. comitis, nunc similiter predicti regni Sclauonie bani et avi illustris consimiliter principis et domini, domini Wlrici eadem dei gracia Cilie et Ortem- burge ac Zagorie predictamm etc. comitis «t nunc similiter ipsius regni Sclauonie bani in anno videlicet domini millesimo quadringen- tesimo tricesimo quinto, dudum preterito, post mortem revercndi condam in Christo patris et domini, domini Johannis olim pie me- morie episcopi predicte ecclesie zagrabiensis. contra prefatos judicem et juratos et imiversos cives, necnon totam communitatem ipsorum civium et hospitum ac inhabitatorum civitatis prenctate, nobilem virum Stephanum Kuhyngar de Kathyna, tunc comitem comitatus za- grabiensis supradicti ac iudices nobilium eiusdem comitatus zagra- biensis et alios plures nobiles viros ad reambulandas et revidendas quasdas terras arabiles ac rubeta et fenilia ac prata et pascua ip- sorum judicis el juratorum ac universorum civium, necnon tocius communitatis dictorum civium et hospitum ac inhabitatorum civitatis supradicte intra veras metas et cursus metales territorii civitatis prenotate a parte occidentis habitas, sitas el cxislentes, in quarum dominio ipsi judex et jurati ac universi cives, necnon tola commu- nitas ipsorum civium et hospitum ac inhabitatorum civitatis prelibate a memoria hominum et hucusque semper fueiunt et permanserunt, absque consensu, scitu et voluntate eorundem judicis et juratorum ac universorum civium et tocius communitatis civium et hospitum ac inhabitatorum civitatis sepedicle eduxissent, et ipsos educendo, quasdam fassiones minus iustas contra eosdem judicem et juratos ac universos cives, necnon totam communitatem ipsorum civium et hos- pitum ac inhabitatorum civitatis scpedicte fieri procurassent et fecis- sent, ac sibiipsis supcrindc lilteras obligatorias et alias plures litteras ipsius condam domini Ilermanni bani sub sigillo predicti Stephani Kuhyn<?ar, tunc comitis zagrabiensis, eiusdem condam domini Iler- manni bani ac judicum nobilium eiusdem comitatus contra voluntalem et consensum ac contra legiltiraas prohibiciones et contradicciones prefatorum judicis, juratorum ac universorum civium, necnon tocius communitatis ipsorum civium et hospitum ac inhabitatorum civitatis prenotate confici et emanari fecissent et procurasent indebite et minus juste in grande juris preiudicium ipsorum judicis et juratorum ac universorum civium ac tocius communitatis eorundem civium et

Doc. 1 4 J. —

H47

201

hospitum ac mbabitatortim civitatis sepefatc damnuraque ipsorum et nocumentum valdc raa^num; cum tamen eedem terre arabiles, ac ipsa rubeta et fenilia, necnon prata et pascua ipsorum judicis et juratoruni ac universorum civium et tocius communitatis dictorum ciirium et hospitum ac inhabitatorura civitatis sepefale cos justo juris titulo concernere et spectare dinoscuntur de jure. Unde facta huius- modi protestacione prefatus Malhyas juralus, nominibus et in personis quorum supra, prefatum Stephanum Kubyngar comitem et Ipsos judices nobilium predicti comitatus zagrabiensis et predictos nobiles vtros ac alios quoslibct a predicta reambulacione et revisione ipsarura terrarum arabilium ac rubetorum et feniliuro, necnon pratorum et pascuoruro, ac eciam ab ipsa fassione eorum qualibct, necnon a confeccione, sigillacione et eraanacione ac e-^tradacione tam obligatori- arum quam statutoriarum litterarum predictarum, quara eciam aliarum quarumlibet litterarum per CDsdem Stephanum Kubyngar comitem et judices nobilium comitatus zagrabiensis supradicti et alios quoslibct contra predictos judicem, juratos et universes cives ac totam com- munitatcm civium, hospitum et inhabitatorura civitatis prenarrate hucusque quomodocumque facta, prefatos vcro dominos ipsius capituU zagrabiensis et alios quoslibct ab ipsa huiusmodi predictarum litterarum lam obligaioriarum quam statutoriarum et aliarum quarumlibet lit- terarum ipsis judici, juratis et uuiversis civibus ac toii communitati civium et hospitum ac inhabitatorura civitatis sepefatc in facto dic- tarum Icrrarum eorum arabilium et rubetorum ac fenilium, necnon pratorum et pascuorum eorum nocivarum et contrariarum confici et emanarifaccione, procuracione^ extraccione. recepcione ac ab occupa- cione, detencione et usurpacione predictarum terrarum arabilium, rube- torum et fenilium ac pratorum ct pascuorum ac sibi ipsis eas scu ea appro priacione, perpetuacione et staiuifaccione, seque ipsos in do- minium earumdem terrarum arabilium. rubetorum et fenilium ac pra- torum et pascuorum quovjs quesito colore, ingenio, modoseu forma intro- missione, usuum quoque et fructuum ac quarumlibet utilitatum ipsarum percepcione seu percipifaccione quoriuomodo jam factis vel faciendis prohibuit contradicendo et contradixit inhibendo publice et manifeste coram nobis, presencium nosirarum vigorc et testimonio litterarum mediantc. Datura Zagrabie decimo octavo die octavarum festi beati Michaelis archangeli. Anno doraini millesimo quadringentesimo quadra- gesimo septimo.

Originde ia chAfta. A tergo vestigia tiium sigillorum. lo archivio lib, reg.

202 Doc. 144. l^S, — An. 144J - 1449.

144.

Anno 1447.

Funduales communitatis civium montis Grecensis super quodam fundo communi alias deserto, jam per Thomam, filium Jacobi, insti- torem et concivem suum, aedificiis instructo, simul cum certo adja- cente terrae spatio, praefato Thomae ac per eum suis haeredibus per- petuo, de mandate illustrissimi principis Ulrici, Ciliae, Ortemburgae, Zagoriaeque comitis nee non regni Sclavoniae bani, elargitae.

Act. monast. Remetensis fasc. II. nr. 30. In archiv. regni Croat. Slav. Dalm

145.

Anno 1449, 8. maii. Crisii.

Ulricus comes Cileae, ex quodam Sigismundi regis mandato nobiles possessionatosque homines a civibus zagrabiensibus tributum pro merce

exigere vetat

Vlricus dei gracia Cilie, Ortemburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Universis et singulis prelatis, baronibus, nobilibus et alterius cuiusvis status dicti regni Sclauonie possessio- natis hominibus et in suis possessionibus tributa habentibus et tenen- tibus, item ipsorum tributariis ubilibet constitutis, presencium noticiam habituris, salutem cum favore. Ex litteris quondam serenissimi prin- cipis et domini, domini Sigismundi Romanorum imperatoris, ac Hun- garie, Bohemie etc. regis, pro parte fidelium nostrorum judicis, jura- torum, ceterorumque civium et hospitum ac incolarum civitatis montis Grecensis de Zagrabia emanatis, vobisque et cuilibet vestrum loquen- tibus ac coram nobis per eosdem in specie productis, clarius vidimus contineri, quod sua maiestas ex juribus et antiquis libertatibus ipso- rum civium, alias coram sua serenitate productis, ipsos et res eorum quaslibet venales et mercimoniales a cuiuslibet tributi solucione exemptos et exonerates fore reperiens, vobis et cuilibet vestrum in solidum id seriose mandasset et commisisset, ut ipsos cives et ho- spites ac eorum alterum racione alicuius solucionis et exaccionis tri- butarie in locis tributorum vestrorum ubivis habitorum non auderetis nee presumpmeretis quoquomodo impedire et molestare seu dampni- ficare. Super quo et nos, vos et quemlibet vestrum requirimus et hortamur, nichilominusque banali nostra auctoritate vobis committi- mus et mandamus seriose, quatenus a pretactis judice, juratis, cete- risque civibus et hospitibus ac incolis annotate civitatis montis Gre- cencis de Zagrabia, de rebusque et bonis eorum venalibus et mercimo- nialibus quibuscumque in locis dictorum tributorum vestrorum et al- terius vestrum contra mandatum prefati condam domini Sigismundi

Doc^ 146, — An, i449^

203

iinperatoris et regis etc. seu predictas eorum liberUtes, nullum tii- butum, nullamve tributariam exaccionem et solucionem petcre, recipere et exlgere velitis nee presumpmatis modo aliquali, sed ipsos cives et eomm quemlibet, dicta tributaria exempcione necnon antique liber- tatis eorum prerogativa, ipsis in hac parte concessa, uti, frui et gau- dere permittatis et permitti faciatis, divorum regum regni Hungarie muUipliciter concessanim graciarum conteraplacionis intuitu et ectam libertatis antique dicte civilatis monlis Grecensis de Zagrabia ob respeclum, nostreque complacencie singularis ob favorem. Presentes quoque post earum lecturam erga manus exhibcntis semper sedule volumus rcmanere. Datum Crisii in festo apparicionis beati Mi- chaelis archangeli. Anno domini millesimo quadringentesimo quadra- gesimo none.

Origixule in membrana, in margine inferiort tmpressttm est dgillum, In arch. lib, reg, civil, ;ta^rab.

146.

Anno 1449, 12. maii. Crisii.

Coram Uirico bano et nobilihus re^ni Ladislaus BUkelc accusat^ quod

fureni^ qui Ladislat jobagionis bovem furto in communitatem civitatis

mantis Grecensis abegti, deprehendete, iudiciumque projiteri negiexerit,

Nos Vlricus dei gracia Cilie, Ortemburge, Zagorieque comes etc necnon regni Sclauonie banns, Memorie commend amus, quod nos feria secunda proxima post octavas festi beati Georgii martins unacum regni nobilibus pro faciendo moderalivo iudicio causantibus in sede nostra iudiciaria sedentibus, egregius Ladislaus Bykchele de Zelnawar, ad nostram personaliter veniendo presenciam, presentibus et audien- tibus Rawsar, alias iudice ac Mathia litterato, notario et Blasio^ ci7ibus civitatis mentis Grecensis contra eosdem et alios cives ipsius civitatis montis Grecensis, proposuit eo modo: quatenus nuper quidam fures seu malefactores unum bovem iobagionis antefati Ladislai Bikchele subtraxissent, idemque iobagio vestigia ipsius bovis sequens ad dictam civitatem per ipsius vestigia venisset ; mox et in continenti ipsum bovem in specie in curru Symonis, concivis eiusdem civitatis reperisset, et eundem per indices, iuratosque et asses- sores ipsius civitatis sibi iusticia medianle, ut moris est, de consvetu- dine regni extradeie postulasset, vol ens iuramentum prestare super illo bove, ut est consvetudo regni, aut quod venditorem illius bovis, qui ipsum illi Symoni vendiderat, deraonstraret, quod eidem facere recusassent, in preiudicium dicti exponentis et darapnum valde mag- num. Quo audito memoraii Rawsar, iudex, Mathias litteratus et Blasius,

204 Doc, 147* — An. 1449,

ut premiltitur, in ipsorum et aliorum civium civitatis mentis Gre- censis personis in nostram exurgentes presenciam, responderunt ex adverse, quomodo ipsi et dicta civitas tali libertate fruerentur, ut quicumque aliquanim rerum furtive ablatarum eraptorem earum- dem, nostri de medio, nominate non posset, talis solummodo precium talium rerum et non plus rehabere posset ; et in huius declaracionem verborum suorum quasdam litteras nostrum produxerunt in con- spectum, in quibus inter cetera continebatur : ut nisi aliquis ex ipsis se per testes iuridicos in facto huiusmodi rerum ablatarum expurgare non valeret, tales res iuxta consvetudinem ab antiquo observatam solvere seu extradare teneretur. Et quia nobis et ipsis regni nobilibus id prospicue agnoscebatur, ut ex converso ipsum venditorem, scilicet a quo asserebant ilium bovem fuisse emptum, et neque iuramentum prestare est admissus super ipsum bovem, ut moris est, quod idem index, iurati et assessores memorati secundum regni consvetudinem ipsum bovem aut in specie extradare vel plene persolvere tenerentur. Presentes sigillo vicebanorum et comitum nostrorum crisiensium fe- cimus consignari. Datum Crisii septimo die termini prenotati. Anno domini millesimo quadringentesimo quadragesimo nono.

Originale in charta, a tergo vestigium impressi sigiUi. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

147.

Anno 1449, 13. maii. Crisii.

Coram Ulrico bano et nobilibus regni, Hcnning de Sused incusat commu-

niiatem civitatis montis Greccnsis, quod viam sub Sused sitam vitavit, no-

vamque viam, quae fert Crapinam et Stubicam, munivit, ut tributum pro

inercimoniis detrectaret,

Nos Vlricus dei gracia Cilie, Ortemburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Alemorie commendamus, quod nobis feria secunda proxima post octavas festi beati Georgii martiris unacum regni nobilibus pro faciendo moderativo judicio causantibus in sede nostra judiciaria sedentibus, egregius Henyngh de Zomzedwar, perso- naliter nostram vcniens in presenciam, prcsenlibus et coram nobis astantibus Blasio, filio Pauli, Corardo Rawsar et Matheo notario, ci- vibus civitatis montis Grecensis, contra eosdem, necnon judicem et juratos, ceterosque cives et inhabitatorcs ciusdem civitatis proposuit eo modo: quomodo iidem judex, jurati, civesque et inhabitatores prenominate civitatis zagrabiensis obmissa et postergata magna et publica via de dicta civitate zagrabiensi versus castrum suum Zom-

Doc, 147, — An. 14,49,

205

zcduar predictum et Iributum sub eodem castro exigi solitum du- ceniera, quandam aliam novam viam versus possessionem Ztulbicza et ab inde ad Krapinam tendentem adinvenientes et sibi ipsis eligentes, tam in dicto loco ipsius sui tributi sub dicto castro Zorazeduar exigi soliti, quarn edam in dicta alia nova via per eosdem adinventa de rebus et animalibus ipsorum venalibus ex mercanciis tribula sibi et suis tributariis dare et exsolvere nollent et recusaient in suum preiu- dicium et dampnum valde magnum, ex parte quorum sibi per nos judicium et justiciam postulavit imperliri. Ouo audito prefati Blasius, Corardus et Matheus, cives, in ipsorum et dictorum judicis, juratorum, aliorumque civium et inhabitatorum prefate civitatis zagrabiensis nominibus et in personis nostram exurgentes in presenciam respon- demnt ex ad verso: quomodo ipsi, predictusque judex, jurati, ceterique cives et inhabitatores dicte civitatis zagrabiensis intra terminos et limites regni Hungarie et parcium sibi subiectarum tarn de personis quam de rebus et mercimoniis eorum quibuslibet tributum solvere non tenentur, et in huiusmodi comprobacionem litteras olim serenis- simi principis domini Bele regis quarii, anno domini millcsimo ducen- tesimo sexage^imo sexto, nono kalendas dccembris, regni autem sui tricesimo primo privilegialiter emanaias, dupplici suo sigillo autentico valiatas, coram nobis curarunt exhibere, in quibus inter cetera hec clausula adinvcniebatur: Item tributa infra regales terminos in nullo loco solvere teneantun Quibus exhibitis prefatus Hennyngh alegavit tali modo: quod quamvis prefalus condam dominus Bela rex prcli- balis civibus zagrabiensibus pretactam libertatem in prefata clausula in prenarratis litteris suis adinventam declaratam dederit et consen* serit, taracQ quia in huiusmodi clausula ipsi cives zagrabienses de rebus eorum mercimonialibus a solucionc dicli tributi minimc exempli fore denolarenlur, ob hoc ipsi cives prefatum tributum de pretactis ipsorum rebus et animalibus in loco dicti sui tributi sicuti alias a nonnullis retroactis temporibus usque in presenciarum exsolvissent, dare el persolvere deberent et tenerentur* In facto autem pretitulato sui tributi antiquiora et efficaciora jura, quam predict! judex, jurati, civesque et inhabitatoics prenotate civitatis zagTabiensis, haberet ema* oata, que non ad pre^ens^ sed in termino ulteriori, per nos sibi dando, coram nobis producerc et exhibere prompius essel et paralus. Unde nos hiis perceptis judicanles commisimus eo modo, ut memoratus Hennyngh sed et annotali judex, jurati et cives prescripta ipsorum jura et literaria instrumcnta, que in facto preiacli tributi haberent confccta, in octavis festi beati facobi apostoli. nunc Venturis, in sedc sagrabicnsi coram nobis exbibere teneantur, ut hiis visis judicium et

do6

Doc, 14S, — An, 14.50,

justiciam facere valeamus inter partes in premissis prout dictabit ordo juris, Presentes sigillo ricebanonim et comitum nostrorum cri- siensium fecimus consignari. Datum Crisii octavo die termini preno- tali Anno domini millesimo quadringentesimo quadragesimo none.

E transutnpto cotnitis Friderici de lUiDo zagmbieosls.

148.

1450. In archivio lib. reg. civit.

Circa an. 1 450, mease nuirtio.

Magisiratus civitaiis Capromae de sententia in cama quad<tm pronun' tiata cammunitatem civitatk month Grecensh pcrcontatur,

Fralernali salutacione omni caritate fratres et amici nostxi in Christo dilecti. Noiilicamus vestris amiciciis per presenies, quomodo nuper videlicet feria secunda ante camisbrevium talis causa contigit, quod venimus in civilatem Kapranchara cL cum sedemus in demo judicis eiiisdem civitatis, extunc veniens coram nobis Johannes Pranuch, civis de Salczprug, conqucrebatur judici seu nobis eo modo: quomodo ipse venisset in eandera civitatem et assumpsisset ab uno cLve nostro, videlicet Fabiano, unam domum ad dcponenda sua mercimonia suo in precio, quiquidem Pranuch ibidem perraanens apud eundem hos- pitem suum non pauco tempore, premeditans se idem Johannes supra- dictus, emit civille^ terras arabiles el certas possessiones in eadem civitate, ut socius eorum civium firmus exstitisset in eadem dvitate Kaprancha, Cum vero voluisset cxire in fundum suum emticium de domo apreciato cum rebus suis, videlicet pannis et ceteris, extunc idem hospes suus, a quo domum apreciaverat, irruens super famili- ares suos, Johanne nesciente, unura pannum absque voluntate sua, vi pro se recepisset, dicens: obligalur michi cum precio et expensis, sed tamen primo avidice minimc requisierat; dicens, idem Johannes SIC coram nobis constitutus quenilose: domini judex ac magistri tavernicorum conquer o vobis super eo facto , quomodo Fabianus nuper hospes raeus, modo vero socius, cum sim ila civis sicut et ipse, recepit a familiaiibus meis unam peciam panni, quod nesclo utrum sit nigrum vel album aut nibeura, sua potencia mediante, dicens : si essem debitus, deberet me cum iusticia ante judicem vcl coram vobis proquerere, sed hoc roinime fecit. Extunc nos eundem Fabianum ad nos vocavimus et ex biis omnibus suprascriptis eundem interogavimus cur et quare hoc fecissel; quiquidem respondit, ut prenotatur, quod ei debitus foret et exisieret dicens: ideo sum judex domus meej quod nobis justum non videbatuj-« ut absque judice et

Doc. J4g. — I4SO.

307

juristramite in civitate libera possit se unus solus a socio suo satis- faccionem pro se inpendere, nisi coram judice et juristramite decre- vetar, Ideo nos eundem parnium, per eundem qui reciperat, vi fecimus coram nobis aportari dicentes sic: Johannes est hoc pannus tuus, qui animadvertit: hoc est pannus meus. Nos vero e con^rario dicebamus: si est pannus tuus recipias eum et serves, tu tanta habes quod poteris nobis judicio astare ; quiquidcm respondit : nolo. Iterum alium aliciavimus, qui eundem pannum reciperat, videlicet hospitem: recipias eundem pannus et serves eum usque iusticia venerit sicut primo recepisti et quocumque causa discucierit illo tempore ibi detur ; qui quidem recusavit se recipere, dicens: cum fecistis hue per me portare, abhinc ego nolo amplius reportare, sed mea cum quibus obli- gaiur raihi ab eodem volo rehaberc; et nullus voluit pannum assump- mere seu recipere. Ideo nos eundem pannum pro se recepimus, De ceteris vero querimoniis inter ipsos ita judicium deiudicamus, quod eosdem judex ipsorum haberet deiudicare» et hcc queritur quia auctor non susteutabatur judicem, modo utrura iuste deiudicavimus et quidquid exinde deiudicaveritis, nobis vestris in littcris amicabiliter rescribatis. Scripta in Karaprancza feria tercia proxima post dominicam Letare. In cuius rci memoriam sigillum nostrum duximus apponendum, ob cautellamque maiorem cum sigillo judicis fecimus consignari.

Hec Nicolaus ac Michael nobile^ viri vicecastellani de Kewar^ magistri vicetavemioorum, amici vestri in omnibus.

(A tergo). Providis et circumspectis viris judici, juratis ac uni- versis civibus seu hospitibus civitatis Zagrabiensis, amicis nostris karissimis.

Originale m charliu A tergo vestigium lagrabiensis.

!>igiUi. In archivio Ub, reg. civ.

149.

Anao 14 so* <>« Julii. Propc Ztikolcam.

Ulrkui comes Ciitae €t banuSt cammunitaH civitatis mantis Grtcmsis

mandate ut res it bona Htltnae, qum Sudt/ avis uxor fuit^ Grcgorio

cuidam, qui se ejus ncpotem fateiur, administramia tradat^

Vlricus dci graeia Cilie, Ortcmburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Providi, lideles nobis grate dilecti, Quemadmodum Corardum Rausther etc. ci?em civitatis montis Gre- censis ex parte quarumdam causarum testamentalium transmisistis ad nos» cuius dicta sane intelleximus, ita dileccionibus vestris serie pre- fiencium committimusj volentes, ut res et bona condam Helene relicte

2o8 Doc, ISO. — An. 1450.

Nicolai Zudich, Gregorio, qui se nepotem eius fatetur, dare et com- mittere velitis, sic ut ipse eisdem utatur in civitate nostra et non ad manus divertat alienas, donee lacius informati eriraus, ipsum verum esse heredem. Pecuniam autem apud te Seboldum usque adventum nostrum volumus retineri. Revera pro parte pellificis iterum man- damus, quatenus eidem, quidquid sibi testamentaliter legatum est, de- putetur, residuum autem secundum hactenus introductam consvetu- dinem et privilegia civitatis vestre ad ipsius fabricam vel pia loca distiibuatur; vestras cnim in hoc non desideramus infringere liber- tates. Datum in exercitu campestri ante civitatem Zakolcza feria quinta post festum sancti Vdalrici episcopi. Anno MCCCCL.

(A tergo). Fidelibus et providis Seboldo capitaneo nostro zagra- biensi, necnon iudici et iuratis civitatis nostre mentis Grecensis, nobis grate dilectis.

Originale in charta. Tergo sigillum impressum. In archivio lib. reg. civit. zagrabiensis.

150.

Anno 1450, 20. August!. Zagrabiae

UlricuSy comes Ciieae et banus, in causa, quae inter Henningum et com- munitatem civitatis montis Grecensis agitur, diem constitutam prorogat,

Nos Vlricus dei gracia Cilie, Ortenburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Damus pro memoria, quod instrumen- talem exhibicionem, quam egrcgius Ilennyng de Zomzedwar contra judicem, juratos et cives civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam, iuxta continenciam litterarum nostrarum prorogatoriarum super factis in litteris nostris adjudicatoriis contentis in octavis fesli beati Jacobi apostoli facerc tenebatur coram nobis, de voluntatc nobilium regni ad octavas festi beati Michaelis archangeli nunc proxirae venturas duximus prorogandam. Presenies sigillo egrcgii Georgii, filii Stephani Farkasii de libress, comitis nostri zagrabiensis, fccimus consignari. Datum Zagrabic dccimo nono die termini prcnotati. Anno domini millcsimo quadringcntesimo quinquagcsimo.

(A tergo), Pro judice, juratis ac civibus universis civitatis montis Grecensis dc juxta Zagrabiam contra egrcgium Ilennyng de Zom- zedwar ad octavas fcsti beati Michaelis archangeli, prorogatorie.

Originale in charta. A terpo vestigium sigilli. In nrch. lib rep. civ. zagrab.

Doc. I^I. — An. 1450. 209

151.

Circa an. I450, 21. septembris. Ciliae.

Ulricus comes Cikae et banus, comitatui crisicnsi praecipity ut causam, quae inter capitulum zagrabiense, communitatemque civitatis montls Gre- censis de sedecima vini et frugum in territorio civitatis montis Grecensis excrescentium agitur, ad fine fn adducat.

Vlricus dei gracia Cilie, Oitunburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Fidelibus nostris egregiis Georgio de Bykzad et Thome de Zyrak vicebanis et comitibus nostris crisiensibus, ipsorumque vicecomitibus et judicibus nobilium comitatus crisiensis eiusdem, salutem et graciam. Occasione sedecime vinorum et frugum in territorio civium montis Grecensis de Zagrabia annuatim excrescen- cium inter prefatos cives zagrabienses ab una et honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis ex altera partibus, conlencio et lis est suborta atque in presenciam nostram partes per predictas pro sui discussione et deliberacione extitit deportata. Et verum, quia nos aliis multum arduis pro nunc occupati negociis et peragendis cause huiusmodi et eius discussioni commode, prout deceret, vacare non valemus, valentes ergo et acceptantes presentibus causam ipsam in facto prefate sede- cime partes inter predictas motam et suscitatam, discussioni et deli- beracioni vestris, nostri in persona fiendis, presencium serie submi- simus. Super quo lidelitati vestre firmiter precipientes mandamus, quatenus, habitis presentibus, in proxime Venturis octavis festi beati Michaelis archangeli, convocatis partibus predictis et vestri in pre- senciam accersitis, prout eedem eciam id se coram (nobis) retulerint, visis et examinatis earumdem juribus et literalibus instrumentis coram

vobis ac regni nobilibus in sede vestra crisiensi ipsarum

aliis quibuslibet probabilibus documentis, unacum dicti regni nobi- libus deliberantes, id adinvenire debcalis, cui parcium

predictarum sedecima huiusmodi de jure et regni consvetudine pro- venire et administrari debeat et (teneatur), ac tandem deliberacionis et discussionis seriem, prout fucrit expediens, nobis vestris in litteris

rescribere studeatis et s(ilis obligati) Presentibus perlectis,

exhibenti restitutis. Datum Cilie in festo beati Mathei apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo

E transumpto lacero et exeso, vicebanorum Georgii de Bykzad et Thomae de Zyrak. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav merid.

^\

aio Doc. IS 2. 153. — An. 14.50.

152.

Anno 1450, 6. octobris. Zagrabiae. Communitas civiiatis montis Gr£C£nsis, Fridericum banum rogat, ut Heningi de nova via munita accusationis exemplar, sibi edaiur,

Nos Fridericus dei gracia Cilie, Ortenburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Memorie commendamus, quod nobis in octavis fasti beati Michaelis archangeli unacum regni nobi- libus pro faciendo raoderativo iudicio causancium in sede nostra ju- diciaria sedentibus, magister Matheus, notarius civitatis montis Gre- censis, ad nostram veniens presenciam exhibuit nobis quasdam litteras illustris principis domini Vlrici, dei gracia etc., nati nostri carissimi, tenons infrascripti, petens nos sumpma cum instancia, ut tenorem eanimdem de verbo ad verbum transumpmi et transcribi, presenti- busque litteris nostris patentibus inseri faciendo, eidem dare digna- remur juris sui ad cautelam. Quarum tenor talis est: (vide Doc. 147. de anno 1449). Nos itaque peticionem annotati Mathei notarii justam fore agnoscentes, easdem litteras transcribi et transumpmi de verbo ad verbum sine diminucione et augmento aliquali facienles, presentibus litteris nostris inseri ac sigillo comitis nostri zagrabiensis fecimus consignari. Datum Zagrabie die termini prenotati. Anno do- mini millesimo quadringentesimo quinquagesimo.

Originale in charta. Tergo impressum est sigiUum. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

153.

Anno 1450, 24. octobris. Zagrabiae. Fridericus banus capitulo zagrabiensi mandat, ut Heningum, qui adversus communitatem civitatis montis Grecensis litem agens die constituta in ju- dicium non venity mulctam minitans, in jus diet,

Amicis suis revcrendis, capitulo ecclesie zagrabiensis. Fridericus dei gracia Cilie, Orteraburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus, amiciciam paratam cum honore. Noveritis, quod quia in causa inter egregium Hennyngh de Zomzedwar actorem, ab una et inter judicem, juratos et universes cives civitatis montis Gre- censis de iuxta Zagrabiam in causam attractos, partibus ex altera, juxta contenta noslrarum prorogatoriarum super factis in quibus- dam litteris illustris principis domini Vlrici comitis etc. et dicti regni Sclauonie similiter bani, filii nostri carissimi adiudicatoriis, contentis, ia presentibus octavis festi beati Michaelis archangeli, coram nobis mota et habita, prefatus Hennyngh de dicta Zomzedwar per legit-

Doc. IS 4^ — An, 1450, 211

timum procuratorem dictorum in causam attractorum legittimis et congruis diebus ipsanim octavarum coram nobis expectatus, dictam suam accionem executurus, actor existens, nostram in presenciam non venit neque misit, sed se mediantibus litteris nostris judicialibus exinde confeclis in judiciis agravari permisit; et ob hoc prefatus Hennyngh premissam causam suam executurus, de dictisque judiciis nobis et parti adverse satisfacturus contra memoratos judicem, juratos et cives prescripte civitatis montis Grecensis nobis evocandus fore videbatur, pro eo vestram amiciciam presentibus petimus diligenter, quatenus vestrum mittatis hominem pro testimonio lidedignum, quo presente Georgius, filius Pauli, de Mlaka, aut Johannes, filius Iwan, de Bre- zouicza, vel Stephanus, lilius Nicolai de eadem, sive Valentinus, filius Briccii de Chrenkowcz, seu Martinus, filius Petri de Sytharia, sive Ladislaus litteratus de Drenowa, neve Demetrius, lilius Martini de eadem, ceu Iwan, filius Nicolai de Glawnycza, aliis absentibus, homo noster ad prefatum Hennyngh de Zomzedwar accedens evocet eundem contra memoratos exponentes dictam accionem suam executurum, ac de dictis judiciis nobis et parti adverse satisfacturum nostram in pre- senciam in sedem zagrabiensem ad octavas festi Epiphaniarum do- *mini nunc venturas. Et post hec ipsius evocacionis seriem, ut fuerit expediens, cum nomine evocati ad octavas easdem, nobis more solito rescribatis. Presentes sigillo comitis nostri zagrabiensis fecimus con- signari. Datum Zagrabie decimo nono die diei octavarum dicti festi beati Michaelis archangeli. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo.

£ transumpto capituli zagrabiensis de anno 1450. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

154.

Anno 1450, 26. octobris. Zagrabiae.

Fridericus hanus statuit, ut Heningus sui juris tributi a civibus montis Grecensis exigendi testimonial si habeat, ad judicem afferat,

Nos Fridericus dei gracia Cilie, Ortenburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Memorie commendamus, quod cum in presentibus octavis festi beati Michaelis archangeli, adinstar alias consvetum, littere judiciales pronunciarcntur, inter aliasque litteras tempore dicte pronunciacionis, littera judicial is pro parte egregii Hennyngh de Zomzedwar contra judicem, juratos et universos cives civitatis montis Grecensis in facto produccionis litterarum seu littera- lium instrumentorum per eundem egregium Hennyngh in dicta sede

212 Doc, 154. — An. 14.^0-

judiciaria, mediantibus lilteris illustris principis domini Vlrici etc. nati nostri carissimi, adiudicatoriis exhibere assumptarum emanata, pronuncia- relur et ut moris est tripliciter proclamata fuisset, ipsi judex, jurati et universi cives, immo nee procurator eorumdem ad dilaniandam eandem ibidem comparere aliquatenus valuissent, mox procurator! dicti egregii Hennyngh iuxta sedis ipsius consvetudinem ipsa littera judicialis per notarium dicte sedis assignata fuisset ; statimque Matheus litteratus procurator et notarius dicte civitatis zagrabiensis, adhuc eodem procu- ratore dicti Hehnyngh ibidem existente, ad premissa respondere, pre- scriptam eciam litteram judicialem dilaniare ac birsagium si ipsi cives racione previa in aliquo convicti extitissent deponere promptus fuerat et paratus. Quiquidem procurator, ut premittitur, annotati Hennyngh per Georgium Marethych judicem nobilium ad deponendam et restituendam eandem litteram et ad recipiendum ipsum birsagium legittime amonitus, premissa facere minime voluisset in preiudicium dictorum judicis, juratorum et civium universorum valde magnum, ex parte cuius ipse Matheus litteratus in sua necnon annotatorum judicis, juratorum et civium civitatis predicte personis, per nos in premissis sibi judicium et justiciam peciit inpertiri. Quibus sic habitis et perceptis, licet prescripta littera judicialis premisso modo, racione modice absencie ipsorum judicis, juratorum et civium dicte civitatis eidem procuratori dicti Hennyngh per eundem notarium dicte sedis sit assignata, tamen quia ipse procurator dicti Hennyngh per prefatum procuratorem dictorum judicis, juratorum et civium dicte civitatis ibidem preventus et per ipsum judicem nobilium ad levandum ipsum birsagium necnon ad recipiendos dictos sex solidos, legittime amo- nitus, premissa facere minime voluisset, ideo nos unacum predictis nobilibus nobiscum in judicio existentibus judicantes decrevimus pre- fatum procuratorem dicti egregii Hennyngh non obstante extraccione et contumaci detencione dicte littere judicialis, ad premissa respondere litlerasque et litteralia instrumenta, si que ipse Hennyngh se in facto dicti tributi habere pretenderet, eundem Hennyngh iuxta suum as- sumptum aut dictum procuratorem suum contra ipsos cives exhibere et producere debere, ipsamque litteram judicialem, nuUius vigoris existere nee in aliqua firmitate permanere debere, harum nostrarum vigore et testimonio litterarum mediante. Quas sigillo egregii Georgii, filii Farcasii de Kbres, comitis nostri zagrabiensis, fecimus consignari. Datum Zagrabie vigesimo die octavarum predictarum. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo.

Originale in cbarta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio incl. Acad. Sdent. Slavor. mciiJ.

Doc. isj. — Ar. 1450.

at3

155.

A II no 1450. 30. octobiis. Zagrabiae.

Coram capituh zagrab, communitas dvitatis mentis Greamis occurrif Hen in gum abjudicaia trtbuta a $e ipsa Jla^itart\

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memoiie commendamus per prcsentes, quod providua et honeslus vir magister Matheus, filius Luce, notarius et civis civitatis mentis Grecensis de juxta Zagrabiam, procurator legittiTiius judicis, juratorum et universorum civium et inco- larum predicte dvitatis in sua, ac eiusdem judicis, juratorum ac aliorum quorum supra personis, nostri veniens in presenciam per modum prote- stacionis et inhibicionis nobis signiiicare curavit in hunc modum: quod licet in anno proxime preterito videlicet in octavis festi beati Georgii martiris anni (preteriti) in sede judiciaria crisiensi, dum egregius Hen- nyngh de Zomzedwar in facto iributi sui litis et questionis materiam in pre^encia illustris principis et domini, domini Vlrici, dei gracia Cilie, Orlemburge, Zagorieque comilis ac rcgni Sclauonie bani ac universorum regni nobiUum eolunc cum prefato domino Vlrico co- mitc in predicta sede cnsiensi pro Iribunali sedencium contra pre- fatos judicem, juratos ac universes cives et incolas pretacte civitatis mentis Grecensis juxta contlnenciara Ulterarum adiudicatoriarum eius- dem domini Vlrici comitis ct bani movisset et moveri habuisset; sed quia eadem lis et questionis materia debitum finem eotunc certis ex causis habere non valuisset, ob hoc prefatus Hennyngh in predicta sede judiciaria per ipsum dominum Vlricum comitem et banum ac universes regni nobiles similiter in octavis festi beati Jacobi apostoU, immediante sequentis predictas octavas beati Georgii, et similiter anno in presenti in octavis festi beati Georgii martiris per comitem sed is zagrabiensis ct regnicolas sedis eiusdem inhibitus fuisset in eo, ut ncc ipse Hennyngh nee eius tributarii, aut homines eiusdem, tributum aliquod in possessionibus et tenutis ipsius quibuscumque a civibus et hospitibus ac incolis civitatis mentis Grecensis prenotate nee de per- sonis ncc rebus et bonis eorumdem quibuscumque tarn diu petere et exigere ac recipere deberent modo aliquali, donee ipsa lis et que- stionis materia partes inter premissas iusticia mediante finem reciperet decisivum. Tamen pretactus Hennyngh, ipsam inhibicionera minimc advertens, tributum a predictis civibus, hospitibus et incolis civitatis prenotate de rebus el bonis ipsorum exigere et extorquere ac recipere non cessassct et nee cessaret cciam de presenti in preiudiciura dicto- rum protestancium valde magnum. Faclaque huiusmodi protestacionc prefatus magister Matheus sue et nominibus, quibus supra, prefatum

314 ^^^- ^S^- — ^^' ^4S0'

Hennyngh et cunctos tributarios ac homines et officiales eiusdem a peticione, exaccione et recepcione tributi a prefatis judice et civibus ac universis incolis et inhabitatoribus prefate civitatis, necnbn rebus et bonis eorumdem tamdiu, quousque prefata lis et questionis materia inter iamfatos Hennyngh et ipsos protestantes line debito terminabitur, publice et manifeste prohibuit contradicendo et contradixit inhibendo coram nobis, testimonio presencium mediante. Datum feria sexta pro- xima ante festum omnium sanctorum. Anno domini millesimo qua- dringentesimo quinquagesimo.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigiUi. In archiv. lib. reg. civ. zagrab.

156.

Anno 1450, 29. novembris. Zagrabiae.

Capitulum zagrab, Heningum de Sused in bani judicium vocatum esse Friderico bano nuntiat

Illustri principi domino Friderico dei gracia Cilie, Ortemburge, Zagorieque etc. comiti, necnon regni Sclauonie bano, domino et amico ipsorum honorando, capitulum ecclesie zagrabiensis, amiciciam paratam cum honore. Vestra noverit illustritas, nos litteras vestras evocatorias nobis amicabiliter directas, honore quo decuit recepisse in hec verba: (vide Doc. 153. de anno 1450. 34. octobris). Unde nos amicabi- libus peticionibus vestre illustris dominacionis annucntes, unacum prefato Ladislao litterato de Drenowa, homine vestro, nostrum ho- minem videlicet discretum virum Elyam de Crisio, presbiterum chori ecclesie nostre predicle prebendarium, ad premissa fideliter peragenda nostro pro testimonio transmisimus fidedignum. Qui tandem exinde ad nos reversi, nobis uniformiter retulerunt: quod prefatus homo vester, presente dicto nostro testimonio, sabbato proximo ante festum beati Andrea apostoli, proxime preteritum, prefatum Hennyngh de dicta Zomzedwar in porcione sua possessionaria in possessione Zthe- newcz vocata, per discretum virum dominum Galium plebanum et Martinecz jobagionem, suos, de dicta Zthenewcz, contra memoratos judicem, juratos et universos cives civitatis mentis Grccensis predicte ad octavas festi Epiphaniarum domini, nunc Venturas, vestre illustris dominacionis evocasset in presenciam in sedcm zagrabiensem, dictam accionem suam executurum ac de judiciis vobis et parti adverse satis- facturum, ac ad contenta dictarum litterarum vestrarum responsurum. Datum secundo die diei evocacionis antedicte. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo supradicto.

Doc. /f/. — An, 101,

»15

(A tergo). Regni Sclauonie bano. Pro judice, juratis et universis civibus civitaiis monlis Grecencis de iuxta Zagrabiam contra cgrcgium Hexmyngh dc Zomzedwar ad octavas festi Epiphaniarum domini nunc Venturas, in scdem zagrabienscm, evocacionis relacio.

Ori^nnlc in cbarta. Tergo itnpressum est sigillum. In orchivio lib rcg. cir. zagHLbiensis.

157.

Axmo 1 45 1 1 19* in^> Zagrabiae.

Coram Friderico bano et regni notilibus communiMs cnniatis montts

Graensn intcrcessionem facit Heningo <ie Suscti^ qui jam bis comicmnatus^

a civibus tribuium pro merce Jia^dtt,

Nos Fridericus dd gracia Cilie, Ortemburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauonie banus. Meraorie commendamus, quod nobis in octavis festi beati Georgii martiris unacum regni nobilibus pro faciendo moderativo judicio causancium in sedc nostra judiciaria sedentibus, providus et honestus vir magister Matheus, notaiius et civis civitatis monlis Grecensis de juxta Zagrabiam, procurator scilicet judicis, juratorum et universorum civium ac incolarum predicte civi- tatis legittimus in sua ac eorumdem judicis, juratorum et civium ac aliorum, quorum supra, personis, ad nostram venicns presenciam per modura prolcstacionis el prohibicionis nobis significare curavit in hunc modum : quod licet inter ipsos jndicem, juralos ac cives ab nna et inter egregium Hennyngh de Zomzeduar ab alia partibus, ra- clone recepcionis ct exaccionis sen solucionis tributi quedam lis et questionis materia in sede crisiensi priraum et tandem hie in sede nostra zagrabiensi a certo tempore mota extiterit et de present! movenlur; tamen Hennyngh per easdem crisiensem et zagrabiensem sedes cum universis Iributariis et hominibus snis, per easdem crisi- ensem et zagrabiensem sedes a peticione» recepcione et exaccione eiusdem tribnti tamdiu prohibitus et arestatus fuisset, quousque eadem litis et questionis materia racionc eiusdem tributi inter ipsos decisa ct terminata fuisset. Tamen ipse Hennyngh quadam temeritate ductus, prcmissa lite inter ipsos pendente, ab eisdem civibus civitatis predicte ac de rebus et bonis eorum dictum tributum incessanter exigi et recipi fecisset, fecerelque eciam dc piesenti in preiudicium eorumdem dvium^ jurisque eorum derogamen valde magnum, Unde facta huius* modi prolestacione, prefatus magister Matheus in sua, ut premittitur, et aliorum, quorum supra personis, memoratura Hennyngh ac quos- Ubet tributarios et homines suos a peticione, exaccione et recepcione

2i6 Doc. 158. — An, 14.51,

ipsius tributi ab eisdera protestantibus seu civibus civitatis prefale

et rebus ac bonis ipsorum quoquomodo factis vel fiendis prohibuit

et interdixit contradicendo coram nobis, testimonio et vigore presen-

cium mediante. Quas sigillo egregii Georgii, filii Farkasii de Ebres,

comitis nostri zagrabiensis, fecimus consignari. Datum Zagrabie decimo

octavo die termini prenotati. Anno domini millesimo quadringente-

simo quinquagesimo primo.

Originale in charta. Tergo impressum est sigillum. In archivio yen. Capit. zagrabiensis.

158.

Anno I45i> 28. maii. Zagrabiae.

Martinus Cipsar communitaUm civitatis montis Grecensis pro domo et

agris, quos empserat, p6. marcas denarionon sibi solvisse coram capitulo

zagrabiensi prae se fert.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod Martinus Czypsar dictus, pro nunc vicecastellanus castri sancti Georgii, nostram personaliter veniens in presenciam confessus est in hunc modum: quod quia idem quandam domum muratam cum turri eidem adiacente, in civitate montis Grecensis habitam, unacum quinque sessionibus jobagionalibus in Grathchan existentibus , ac duobus molendinis, vineis, certisque terris arabilibus cultis et incultis, pratis, fenilibus et quibuslibet aliis utilitatum integritatibus et perti- nenciis iiniversis ad domum et turrim predictam de facto et de jure spectantibus et pertinere debentibus, ab illustrissimo principe domino Vlrico, Cilie etc. comite ac regni Sclauonie bano, domino suo gene- roso pro fidelium serviciorum suorura meritis habuisset. Domusque et turris predicta cum omnibus suis prenominalis perlinenciis per providos et circumspectos viros, cives et totam coramunitatem civium prelibati montis Grecensis ab eodem Martino Czypsar pro nonaginta sex marcis denariorum wiennensium, marcara per ducenlos denarios computando, redempta fuisset et remutata, ipsaque pecunia eidem Martino Czypsar plenarie, uti idem nobis retulit, persoluta ; ideo idem eosdem cives et totam communitatem civium predictorum racione huiusmodi plenarie solucionis et satisfaccionis premissarum nonaginta sex marcarum, quietos reddidisset et absolutes, commisissetque modis omnibus expedites, immo reddidit, reliquit et comraisit nostri in pre- sencia, presencium testimonio mediante. Datum feria sexta proxima post festum beati Vrbani pape. Anno domini millesimo quadringen- tesimo quinquagesimo primo.

Originale in charta. A tergo vestigium imprcssi sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

Doc 159. — An. 14s I- 217

158.

Anno 145 1 » 17. Au{^usti. Zagrabiae.

Communitate civitaiis montis Grecensis precante, comitatus zagrabiensis

inquisitione constituta, Heningum iam condemnafum, a mercatoribus zagra-

biensibus tribuhim exposure reperit,

Nos Georgius, filius Farkasii de Ebres, comes ac judices nobi- lium comitatus zagrabiensis. Memorie commendamus, quod cum nos ad instantem peticionem judicis, juratorum ac universonim civium montis Grecensis de juxta Zagrabiam, Georgium Marethith de Clo- koch, unum ex nobis, secus judicem nobilium, ad infrasciiptam in- quisicionem faciendara de sede nostra judiciaria legittime destinas- semus, tandem idem ad nos exinde reversus nobis reluUit eo raodo: ut ipse ab omnibus, quibus decuisset et licuisset, palam et occulte diligenter inquirendo, talem de infrascriptis scivisset veritatem: quo- modo licet inter ipsos judicem, juratos ac cives ab una et inter egre- gium Hennyngh de Zomzedwar racione et pretextu execucionis et recepcionis ac solucionis tributi lis, questionisque materia in sede crisiensi priraum et tandem in sede zagrabiensi, mota fuerit et exorta ac minime inter eos extiterit decisa et terminata, ipseque Hennyngh per easdem crisiensem et zagrabiensem sedes cum uni- versis tributariis et hominibus suis a peticione, recepcione et extra- dacione ipsius tributi a prefatis civibus pretacte civitatis ac rebus et bonis ipsonim tamdiu inhibitus et arestatus fuisset, quousque eadem lis et questionis materia racione eiusdem tributi inter ipsos decisa et terminata fuisset. Tamen idem Hennyng non expectata decisione et terminacione ipsius litis seu cause sed, ut predicitur, inter ipsos eadem lite seu causa pendente, dictum tributum ab eisdem exponentibus ac rebus et bonis eorumdem pro se ipso recipi et exigi fecisset, faceretque eciam de presenti potencia mediante, in preiudicium dictorum civium et dampnum manifestum. Datum Zagrabie feria tercia proxima ante festum beate Elene rcgine. Anno domini Millesimo quadringentesimo quinquagesimo primo.

Originale in charta. Vestigium duorum sigillorum apparent a tergo. In arch, lib. reg. civ. zagrab.

2i8 Doc. i6o. — An. 145 J.

160.

Anno 145 1, 25. octobds Zagrabiae.

Coram notario publico Helena quaedam, Georgii ei Stephani canonicorum coctrix, quinque annorum jam nan acceptum questum suum, praebenda- riorum collegia pro animae suae parentumque suorum salute dono dat

In nomine domini. Anno a nativitate eiusdem millesimo CCCC quinquagesimo primo, indiccione quartadecima, die vigesima quinta mensis octobris, hora vesperarum vel quasi, in via publica ante dotem seu prebendam discreti viri domini Anthonii de Dubicza, pontificatus sanctissimi in Christo patris ac domini Nicolai, divina providencia pape quinti, anno qiiinto. In mei notarii publici et testium subscrip- tonim presencia constituta personaliter provida et honesta mulier Elena vocata, alias coctrix honorabiliura virorum domini condam Georgii plebani de Royche et Stephani, fratris sui carnalis, canoni- corum ecclesie zagrabiensis, omnibus melioribus modis, jure, via et causa, quibus melius et efficacius potuit, universa servicia sua per quinque annos prefato domino Georgio et per consequens Stephano fratri suo exhibita et fideliter impensa, eideraquoque minime perso- luta, pro animabus parentum suorum et sua, tantum videlicet exsolvi et recipi solita et consveta, sicut et aliis coctricibus sexus feminei in capitulo prefate ecclesie zagrabiensis, discretis viris, dominis uni- versis prebendariis chori pretitulate ecclesie zagrabiensis ita tamen, quod eandem in oracionibus ipsonim eo modo memorie commendent, sicut et alios ipsonim coadiutores et benefactores pro eadem deum exorando, dedit, donavit et recipi commisit; ipsos tamen dominos condam Georgium et Stephanum fratrem pro aliis duobus annis, quibus ipsis diucius ante dictos quinque annos servivisset, pro quadam parva peccuniali solucione per ipsos facta quietos reddidisset et fexpeditos commisit. Super quibus omnibus et singulis discretus vir dominus Valentinus plebanus sancti Anthonii de vico Latinorum, prebendarius et decanus supradictorum dominorum prebendariorum nomine et in persona ipsorum a me notario publico infrascripto unum vel plura, publicum seu publica instrumentum seu instrumenta fieri et conlici peciit. Acta sunt hec et facta anno, indiccione, die, loco, hora, mense et pontificatus, quibus supra. Presentibus ibidem nobili et provide, viris: Ladislao de Marocha, alias familiari domini Johannis cantoris et canonici ac vicarii eclesie prefate zagrabiensis et Gregorio, litteratis, de Kaproncza, testibus ad premissa vocatis et rogatis.

Doc. i6i, — An. 1452.

219

Signum notarii,

Et ego Johannes, Dominici Wenczeslai de Jakozerdahcly, clericiia zag^abiensis diocesis et publicus sacra imperiali auctoritate nolarius, quia premissis fassioni« donacioni et recipiadmissioni, aliisque et singulis premissis dum stc lierent el agcrcntur unacum prenominalis testibus inlerfui, eaquc omnia et singula sic fieri vidi el audivi, ideoque hoc presens publicum instrumentum exinde confeci, signoque et nomine meis solitis et consvetis consignavi rogatus et requisitus, in fidem et testimonium ommum et singulorum premissorum.

Origlnale in membrana. la archivio Iioa, cgllegLl Praeb. zagrub.

161.

Aqdo 14^3, 3 fcbmarii, Zagmbiae*

Coram Urbam^ viilico via Latmorum, Ursula ihmma et Givan, dv€S cwffaiis moniis Gnansis^ Andreae canonko terram suam arahiUm quinqtu

flor^ auri Vindunt^

Nos Vrbanus villicus, jurati, ceterique cives et hospites libere ville vici Laiinorura de Zagrabia, (Memorie commendamus tenore) presencium sigmficantes quibua expedit cniversis: quod provida do-

mina Vrsula vocala (relicta) , et Givan civis civitatis

mentis Grecensis, ab una parte, parte vero ab altera venerabilis do- minus (Andreas) archidiaconus kamarcensis et canonicus ecclesie za-

grabiensis coram nobis personaliter constitutis confessum

extitit oraculo vive vocis sue in hunc modum: quomodo ipsa quasdam terras suas (arabilcs) in territorio nostro existentes et habitas, quinque dietas terrc arabilis in se continentes, quarumquidem (terrarum vici- natur a septemlrione) ...... a parte vero orientali terra arabilis

venerabilb viri domini Vlti prepositi dicti Boskka^ a parte vero me- ridionali terra arabilis discrctl vlri domini Dominici prebendarii, pre- beiidalis, a parte vero occideniali lluvius Bvvkowschyak et usque fossatum se prolendcnles^ cum omnibus earumdem quinque dietarum terrc arat^iiis utilitatibus et pertinenciis universis eidem magistro Andree, aut illi vel illis, cui vel quil)us ipse in vita vel in morte dedcrit, donaverit vel legaverit vel vendiderit, pro quinque ilorenis auri plene, ut dixit, ab codem receplis et habitis, vendidisset, tradi- dUset et assignasset, immo vendidit, tradidit el assignavit per eundem aui ilium vel illos, cui vel quibus, sicut prefertur, in vita vel in morte donaverit, legaverit aut vendiderit, jure perpetuo et irrevoca-

2 20 Doc, 162, — An, 14.52,

biliter tenendas, possidendas pariter et habendas, hanim nostrarum vigore et testimonio litterarum pendenti sigillo nostre communitatis consignatarum mediante. Datum in festo purificacionis beate Marie virginis. . Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo secundo.

Onginnle in membrana, maocum. Zona sericea viridis appendet absque sigillo. In arch. ven. capit. zagrab.

162.

Anno 1452, 29. mail. Zagrabiae.

Legationum testamentariarum a s. Marci parochianis monasterio Cister"

ciensiwn zagrab. factarum, portio canonica parochis s. Marci in civitate

communitatis montis Grecensis a Benedicto episcopo addicitur,

Benedictus dei et apostolice sedis gracia episcopus ecclesie za- grabiensis. In Christo nobis dilectis, discretis yiris, dominis : Thome, sancti Emerici de Zagrabia, altero Thome, sancli Johannis de Nova villa et Valentino sancti Anthonii de vico Latinonim, ecclesiarura plebanis, aliisque universis et singulis dominis plebanis et ecclesiarum parochialium rectoribus, ubilibet intra ambiium nostre diocesis zagra- bien'sis constitutis et existentibus, presencium noticiam habituris, vel qui presentibus fueritis requisiti, aut alter vestrum fuerit requisitus, salutem et diligenciam habere in commissis. Noveritis, quod cum nos feria secunda proxima post festum beati Vrbani pape, proxime prete- ritum, in sacristia interiori, unacum honorabilibus viris, prepositis, archidiaconis et canonicis de capitulo ecclesie nostre predicte zagra- biensis, fratribus nostris in Christo carissimis, ad reddendum iura causancium seu litigancium pro tribunali consedissemus, tunc de medio aliorum causancium discretus vir dominus Nicolaus presbiter, rector seu plebanus parochialis ecclesie seu capelle sancti Marci de monte Grecz, de iuxta Zagrabiam, legittime citacionis modum observando, in nostram, dictorumque nostrorum assessorum presenciam exurgens, contra et adversus religiosum virum dominum Mathiam abbatem monasterii ecclesie beate Marie virginis in vico seu area capitulari constructe, Cisterciensis ordinis, coram nobis personaliter constitutum proposuit et allegavit gravi cum querela eo modo : quod licet ipse nuper in presencia honorabilis viri domini Stephani archidiaconi kathedralis et canonici in dicta ecclesia nostra zagrabiensi, venerabi- lisque viri domini Leonardi licenciati in decretis, vicarii nostri in spiritualibus generalis locumtenentis, racione et occasione quarte et obvencionum seu canonice porcionis pretextu funeralium et testamen-

Doc, 162. — An, 1452^

221

torutn, celerarumque rerum ct bonorum utriusque sexus hominum, ab hac luce in ipsa civitate montis Greccnsis decedencium, contra pre- fatum dominura Mathiam abbatem, necnon lotum conventum predicti monaster ii beate Marie virginis et fratres eiusdem, necnon futures unl- versos eiusdcm monastcrii abbates, in eo, quod ipse dominus abbas modernus et futuri abbate5 dicii monasterii de universis ^t singulis quibuscumquc rebus tam funeralibus quam de aliis quomodocumque dimissis aut donalis per parrochianos &eu plebizanos prefati domini Nicolai plebani predicle ecclesie sancti Marci de dicto monte Grecz, cives videlicet civitatis eiusdem montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, qui in suis extremis sen ultimis voluntalibus quomodocumque et qualilercumque ipsi domino Mathic abbati pro nunc existenti et futuris abbatibus in ecdem monasterio degcntibus legaverint et testamenta- liter dimiserint, et gencralitcr de cunclis obvcncionibus^ legacionibus tcstamentariis quibuscumque et qualitcrcumque et quomodocumque ad quoscuraque usus in vita seu in mortis articulo dalis, legatis et dimissis, ipsi domini abbates modernus ct futuii porcionem canonicam seu quartam prefato domino Nicolao moderno et futuris plebanis predicte ecclesie sancti Marci dare tenentur et realiter respondere, sentencias diffinilivas obtinuisset et reportasset, ad plurimasque am- moniciones per certos plebanos eidem domino Mathie abbali moderno factas, idem dominus abbas de huiusmodi canonica porcione, seu quarla, de universis rebus prenotalis nullam impenicre eidem curavisset satisfaccioncm, in preiudicium iuris sui et dicte ecclesie sue satis gran Jc. Et in vim predicte sue accionis annotatas sentencias prefati domini Siephani arcbidiaconi katbedralis, locumtenentis prelibati do- mini Leonardi vicarii nostri in spiritualibus generalis, necnon eciam sentencias con dam alterius honorabilis viri domini Stephani arcbidia- coni Kemluk, pro tunc vicarii reverend! in Christo palris, domini Ebcrhardi, episcopi eiusdcm ecclesie zagrabiensis^ predecessoris noitri charissimi. vicarii similiter in spiritualibus generalis; demum confir- macionem sentencie annotati condam domini Siephani arcbidiaconi de Kemluk, vicarii sui spiritualis per cundem condam dorainum Eberhardum dale et roborate exhibuit et presentavit coram nobis* Quo audito prefatus dominus Mathias abbas, suo et nomine conventus tocius fratrura predicli monasterii coram nobis personaliler astando, respondit ex ad verso eo mode: quod licet prefatus dominus Nicolaus plcbanus predicte ecclesie sancti Marci huiusmodi sentencias super annotala porcione canonica seu quarta oblinuerit ct reportaverit, tamen ipse huiusmodi quartam seu canonicam porcionem minime dare obli- garetur, quia prediclum monasterium per sedcm apostolicam ab om-

2 23 Doc. 162, — An. 14.52,

nibus solucionibus exemptum esset et libertatum, et in vim sue acci- cnis exbibuit quandam copiam papiream cuiusdam bulk, per quam copiam nichil docere valuit de libertacione seu exempcione huius- modi porcionis canonice seu quarte prefato domino Nicolao ple- bano debende. Nos igitur volentes uberius et cercius edoceri causa in eadem, unacum predictis assessoribus nostris, necnon iurisperitis nobiscum in iudicio consedentibus, Clementinam per eosdem iurispe- ritos fecimus apportari, ubi in capitulo de sepulturis, et in capitulo ubi dicitur; Ne parochiales ecclesie etc., nos unacum dictis assessoribus nostris et iurisperitis lucide et limpide repperimus in eadem Clemen- tina, ut ordinum fratres de obvencionibus omnibus, tam de funera- libus, quam de quibuscumque et quomodocumque relictis distincte vel indistincte ad quoscumque certos vel determinatos usus, de quibus eciam quarta sive canonica porcio dari seu exigi non cosvevit, necnon de datis vel qualitercumque donatis in morte seu mortis articulo in infirmitale donantis vel dantis, de qua decesserit, quicumque directe vel indirecte fratribus ipsis vel aliis monasteriis seu claustris ipsorum pro eisdera, quartam parteqi parochialibus sacerdotibus seu ecclesi- arum parrochialium rectoribus, necnon curatis, largiri integre tenentur. Quibus siquidem proposicionibus et allegacLonibus parclum predictarum, coram nobis personaliter astancium, auditis et intellectis, cum eisdem nostris assessoribus et iurisperitis nobiscum in iudicio consedentibus, deum et eius iusticiam pre oculis habentes de consensu et assensu eorumdem nostrorum assessorum et iurisperitorum consilio, Christi nomine invocato, considerantes nichilominus predictarum sentenciarum vigorem et annotati condam domini Eberhardi episcopi confirma- cionem, premetitis nichilominus divorum regum huios almi regni Hungarie libertatibus, necnon laudabilibus consvetudinibus, quibus ipsum regnum a beatissimis sedis apostolice pontilicibus existit liber- tatum et a iurisdiccione buUarum exemptum; attento eciam, quod prefatus dominus Mathias abbas a sentenciis et earum gravaminibus per prefatum dominum Stephanum archidiaconum cathedralem, locum- tenentem annotati domini Leonardi vicarii nostri in spiritualibus gene- ralis, nullam fecit appellacionem, ipsaque causa cum universis suis dependenciis et emergenciis in rem transiit iudicatam et vim obtinet firmitatis; prescriptas omnes sentencias auctoritate nostra ordinaria confirmamus, roboramus et ratificamus ac premissam canonicam por- cionem seu quartam de universis rebus et bonis racione funeralium et testamentorum, ut prefertur, ceterarumque rerum ct bonorum utriusque sexus hominum ab hac luce in hac civitate monlis Grecensis decedencium, prefato domino Mathiae abbati moderno et futuris abba-

Doc. 162, — An. 14.52.

323

tibus prescripti monasterii beate Marie virginis quomodocumque, qualiiercuitique relictarura et donatarum, prefalo domino Nicolao moderno plebano et futuris univcrsis plcbanis per eosdem abbates, modernum et futures, semper debere persolvi pleno cum efFectu, adiu- dicamus el per has nostras diffinitivas sentencias dari et persolvi dcberc pronunciamus ct mandamus pro nunc et omnibus fuluris tempo- ribus : In nomine patris, et filii, et spiritus sancti* Amen. Quocirca Tobis dominis plebanis supradictis, necnon universis et singulis dominis plebanis et ecclesiarum parochialium rectoribus, ipsorumque vicariis seu locuratenentibus prcsencium nottciam habituris, ad quos presentes pervenerint, vel qui preientibus fueritis requisiti, aut alter vestrum fueril requisitus, in virtute sancte obediencte et sub excommunicaci- onis pena, quam si secus feceritis in vos et vestrum quemlibet fe- rimus in hiis scriptis, firmiter precipimus et mandamus, quatenus vestrum imiversi uoiversaliter et singuli singular iter, qui presentibus fueritis rcquisiti, aut alter vestrum fuerit requisitus, circa prefatum dominum Maihiam abbatem modernum et futuros abbates annoiati monasterii beate Marie virginis, si fuerit opportunura, personaliter accedatis, ipsosque verbo nostro salubriler ammoneatis, ut ipsi infra spacium quindecira dierum a die monicionis ipsis iiende immediate computandorum, quorum quinque pro prime, quinque pro secundo et rcliquos quinque dies pro tercio et premptorio termino ac canonica monicione eisdcm assignamus, de omnibus et singulis obvencionibus, legacionibus quibuscumque et qualitercumque in vita vel in mortis articulo aut in infirmitate decedenlis per parrochianos annotati domtoi Nicolai aut successonim suorum quoscumque dalis vel donatis ac di- missis, plenam et omnimodam impendat vel impendere debeant satis- faccionem. Qui si fecerint, bene quldem, alioquin elapsis dictis quin- decira diebus, prefatum dominum Malhiam abbatem modernum ex nunc prout ex tunc, et ex tunc prout ex nunc et omnes suos succes* sores abbates videlicet predictl monasterii beate Marie, si necesse fuerit et prediclis plebanis ccclesie sancti Marci predictam canonicam porcioncm seu quarlam de bonis et rebus supradictis dare abnega- verint, singulis diebus dominicis et festivis in vestris ecclesiis, dum maior multitudo popuU ad divina audienda convenerit, pulsatis cam- panis, candelis accensis ac eisdcm extinctii et in terram proiectis, pcdibusque conculcatis in signum malediccionis cternc, publice et manifcsle excommunicetis et excommunicatos fore pronucietjs^ eosdem dominum Maihiam abbatem modernum et futuros abbates a Christi fidelibus facientcs arcius evitari, nulla sollacia nature humane cum eis peragendo. aut elemosinam sea hospicium adminislrando; quos

3 24 ^^^' ^^^' — ^^- ^45^'

et nos, si secus fecerint quod mandamus, excommunicamus et excom- municatos fore denunciamus in his scriptis ab inde tamdiu non ces- santes donee ipsi de preraissa porcione canonica seu quarta de sup- radictis rebus et bonis per annotatum dominum Mathiam abbatem perceptis per eumderaque et suos successores futuros abbates percipi- endis, annotate domino Nicolao et suis successoribus satisfacerint cum effectu, aut a nobis aliud habueritis in mandatis. Insinuantes eisdem moderao et futuris abbatibus pretacti monasterii beate Marie virginis, quod si ipsi animo indurato, quod absit, facere premissa contempse- rint, extunc ac aggravacionem et reaggravacionem, ac ad graviora usque ad invocacionem brachii secularis contra eosdem procedemus. De execucione vero omnium et singulorum premissorum fideli et con- digna, nos per vestras litteras patenles certificetis et nobis conscien- ciose rescribatis. Presentes tandem post lecturam et execucionem iugiter reddende exhibenti. In quorum omnium et singulorum fidem et testimonium presentes nostras diflinitivas sentencias, necnon confir- macionem in se continentes, cum subscripcione honorabilis viri, ma- gistri Stephani de Wyzoka, canonici in dicta ecclesia nostra zagra- biensi, sacra imperiali auctoritate publici notarii infrascripti, nostrique sigilli sub appensione fecimus communiri. Datum et actum in predicta sacristia interiori vigesima nona die mensis maii, hora terciarum vel quasi, indiccione quintadecima. Anno dominice incamacionis millesimo quadringentesimo quinquagesimo secundo. Presentibus ibidem egregiis, venerabili et honorabilibus viris, dominis, Jacobo de Tywer, iuris cano- nici, Markwardo medicine, doctoribus; Thoma, plebano de Iwanich, canonicis; et Ladislao custode ecclesie zagrabiensis et aliis quamplu- ribus testibus lidedignis ad premissa vocatis paritcr et rogatis.

Signum notarii.

Et Ego Stephanus Emerici de Vizoka, clericus zagrabiensis dio- cesis publicus sacra imperiali auctoritate notarius, quia litterarum venerabilis viri domini Stephani archidiaconi kathedralis, canonici et locumlenentis predicti, sentencialium, confirmacionem, roboracionem ac ratificacionem ac premisse canonice porcionis seu quarte de uni- versis rebus et bonis funeral ibus et testamentariis pre fa to domino Mathie monasterii beate Marie virginis abbati modernp et futuris abbatibus prescripti monasterii legatorum et donatarum prescripto domino Nicolao sancti Marci de monte Grecz modemo et futuris universis plebanis montis Grecensis predicte, adjudicacionem et per sentenciam diffinitivam dari et persolvi dicto domino Nicolao plebano

Doc, i6j. — An, 1452,

235

pronunciacionem, ac mandato omnibusque alias et singulis premissis, dum sic, ut premittitur, per prefatum dominum Benedictiim epis* copum fierenl et agerentur, unacum prenomiuatis testibus presens inlerfui, eaque omnia et singula sic fieri vidi et audivi, ideo hoc presens publicum instrumentum, me cerlis preoccupato negociis, per alium lideliler scriptum, exinde confeci, publicavi et in banc pu- blicam formam redegi ac de mandato prcfati domini Benedtcti epis- copi manu propria subscripsi^ signoque et nomine nostris solilis ct consvetis unacum appensione sigilli dicti domini Benedicti episcopi consignavi, rogatus et requisitus in fidem et testimonium omnium el singulorum premissonim.

(A tcrgo). Exhibite miht Valentino plebano montis Grecensis vi- gesima die mensis januariL Anno domini MCCCCLX quarto.

Originale ia membrana, » zonxi sericea rubra peiidet sigiUum episcopi Bene- dict!. In arch. ven. Capit. zsigrab.

163.

Anno 1452, 5. Janii, Zagrabiae,

Coram capiiuio tagrab, Nicolaus de Beleshvec et Catharina PravdU^ eius fitia, a cmnmuniiaie civitatis docufnenta passesswnis oppignorata nbi resH*

tuia esse profitentur,

Nos capitulum ccclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod Nicolaus, filius Sebastiani de Belezlowcz ac nobilis domina Katherina vocata, filia eiusdem Nicolai, filii Sebastiani, relicta vero condam Georgii, filii olim Nicolai literati dicti Prawdych de Drcnowa, in ipsorum ac Marci, N(icolai et) Georgii, filiorum predicti condam Georgii Prawdych, ex eadem domina Katherina progenitorum personis, oneribus eorumdem et gravaminibus per omnia in se ipsos assumptis, ad nostram personaliter venientes presenciam, confessi sunt oraculis vive vocis eorum in hunc modum: quod quia viri pro- vidi ct honesti Jacobus Eberspek, Alius VIrici, judex, juratique ac consiliarii et universi cives ac tota communitas civium et incolarum ac inhabitatorum civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam, oranes ct quasvls litteras et quelibet litteralia instrumenta ipsius condam Georgii Prawdych, patris videlicet dictorum Marci, Nicolai et Georgii, factum universarum possessionum et porcionum possessionarianim ciusdam condam Georgii Prawdych, nuperrime defuncti, ac consequenter eorumdem Marci, Nicolai et Georgii in predicta Drenowa sen alias iibivis habitanim et existencium quoquomodo concementes et tan- genles, que in manibus et potesiate ipsorum judicis, juratorum, con- siUariorum et universorum civium ac tocius communitatis eorumdem

2 36 Doc, i6j, — An. 1452,

civium et incolarum ac inhabitatorum eiusdem civitatis montis Gre- censis per virum providum Nicolaum sutorem, filium similiter Nicolai, Chehko dictum, inhabitatorem suburbii dicte civitatis, pro certis de- bitis suis, quibus sibi prefatus condam Georgius Prawdych dictns, vita sibi comite propter certos excessus suos, seu culpas suas, debitorem iusto modo obligabatur, fuenint arestate seu arestata, justicia mediante, prefato Nicolao avo et domine Katherine matri ipsorum Marci, Nicolai et Georgii in personis eorumdem Marci, Nicolai et Georgii racione persolucionis dictorum debitorum ipsius Nicolai sutoris Chehko eidem Nicolao sutori Chehko dicto, per ipsum condam Georgium Prawdych partim videlicet quantum ad tres florenos auri codem Georgio Praw- dych adhuc vivente datis, partim autem quantum ad residuitatem ipsorum debitorum ipsius Nicolai Chehko eidem Nicolao Chehko pro nunc, seu modo, per ipsum Nicolaum avum eorumdem filiorum ip- sius condam Georgii Prawdych, post mortem eiusdem Georgii Praw- dych de propriis peccuniis eiusdem Nicolai, filii Sebastiani, avi ipso- rum, filiorum dicti condam Georgii Prawdych iam plenarie facte et complete, integraliter et sine omni defectu extradederunt et manibus eorumdem Nicolai avi et domine Katherine matris ipsorum filiorum sepedicti condam Georgii Prawdych totaliter et realiter assignaverunt. Ob hoc ipse Nicolaus civis et dicta Katherina mater sepefatorum filiorum prefati condam Georgii Prawdych nominibus et in personis eorumdem, prefatos judicem, juratos, consiliarios et universos cives ac totam communitatem eorumdem civium et incolarum ac inhabitatorum civitatis montis Grecensis supradicte ac annotatum Nicolaum sutorem, Chehko dictum, in heredes heredum et posteros eorum universos ra- cione et pretextu predictarum omnium litterarum et quorumvis litte- ralium instrumentorum ipsius condam Georgii Prawdych, ipsis vide- licet Nicolao avo et domine Katherine matri supradictorum filiorum eiusdem condam Georgii Prawdych per eosdem Jacobum judicem, juratosque et consiliarios ac universos cives ac totam communitatem civium, incolarum et inhabitatorum sepedicte civitatis plene et inte- graliter et realiter sine omni defectu, ut prefertur, extradatarum et manibus ipsorum totaliter assignatarum seu assignatorum reddiderunt, commiserunt et reliquerunt coram nobis quietos fore et expcditos, pacificos et omnimode absolutes, llarum nostrarum vigorc et testi- monio litterarum mcdiantc. Datum fcria sccunda proxima post festum sancte Trinitatis. Anno domini millcsimo quadringenlcsimo quinqua- gesimo sccundo.

Originale in charta, a tergo vestigium imprcssi sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

Dec, 164, — Ah, /^j *.

237

164.

Anuo 1452, 4. Augusii. Krapiottc.

Fruicrktis comes Cilrat et banm^ capitulo zaj^r^ihiense precante concedit^

tti ii fh^hHibus regni SiaViViiae ad cuHum dnmium in cede sin cathftfrttH

augcndum posstssionts domntur.

Nos Fridericus dei gracia Cilie, Ortemburgc, Zagorieque comes etc. cecnon regui Sclauonie banus, tutorque ct advocates ccclesie za- grabiensis, Notum facimus lenore presencium quibus expedit universis^ quod pro parte ct in pcrsonis honorabilium virorum dominorura ca- nonicorum do capitulo ecclesie zagrabiensls nobis exlitit declaratum, quomodo forent plerique nobiles regni Sclauonie in crisicnsi et zagra- biensi comitalibus ac in regno Sclauonie existentcs, qui ob salutem animaruni parentura suorum ct animanira proprianim» possessionem seu porciones ipsorum possessionarias pro augmento cultus divini et conlinuacione seu missarum celebracionc in ecclesia sancti Slephani regis eisdem canonicis seu capitulo eiusdem ecclesie zagrabiensls in perpetuam elemosiiiam dare vellent el donate, Supplicatum itaque exlitit nobis nominibus et in personis eorumdem canonicorum dc capitulo eodem huniililer et devote, ut nos aucloritate nostra ba- nali super huiusmodi donacione et collacione quocumque tenipore et per quoscuraque fiend is nostrum benivolum consensum prcbcre dignarernur pariter et assensum. Nos igitur tamquam advocatus pre- dicle ecclesie zagrabiensls cupientes ex animo, turn cultum divinum el officia ecclesiastica, missarumque celcbraciones in cadem cathedral! sancti StcphanL regis ei confessoris facere ampliari^ turn eciam ob spem et devocionem nostram, quam circa eundem sanctum Slephanum regcm et confessorem gerimus indefesse, cuius meritis el precibus nedum in prescnii vita, verum eciam in futuro seculo in celesti regno speraraus confoveri, turn eienim supplicacionibus iustis et juricon- sonis eorumdem dominorura canonicorum et capituli nobis porrectis et oblatis pie ad missis et graciose inclinati, id aucloritate nostra ba- nali concedimus graciose, quod quicumque nobilium in prctactis cri- ciensi et zagrabiensi comilatibus aut in regno Sclauonie ubicumque fuerit consiilutus, voluerit omnes possessiones seu porciones ipsorum possessionarias cum earumdem utilitatibus ct pertinenciis universis pretactis canonicis, necnon ecclesie et eius capitulo libcram et omni- modam de nostro consensu pariter et assensu donandi, dandi, legandi, fatendi et in perpetuam elemosmam ascribendi ac perpetuandi pro libilo voluntatis eorura habeanl facultalem, aucloritate nostra eisdcm aitributa mediantc In cuius rei raemoriara firmitatemque perpetuam presenles litteras nostras pendenlis sigilU nostri munimine roboraias

aa8 ' Doc. 165. — An. 14.52.

eisdem dominis canonicis duximus concedendas. Datum Crappine feria sexta proxima ante festum beati Oswald! regis. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo secundo.

Originale in membrana. Tjqvol sericea violacei coloris appendet absque sigillo. In archiv. ven. capit. sagrab. Act. cap. ant. fasc. 2. nr. 27.

165.

Anno 1452, 30. novembris. In castro Sanach. Pridericus, comes Ciliae et banus, universiiati nobilium comitates zagrab. mandate ui catisam, quae inter communitatem civitatis et Heningum de Sused de tributo agitur, absolvant.

Fridericus del gracia Cilie, Ortemburge, Segorieque comes etc necnon regni Sclauonie banus. Egregii, nobiles, fideles, dilecti. Intel- leximus litteras vestras nobis loquentes in eo, qualiter pridem in proximis octavis festi sancti Michaelis vobis pro iudicio communi consedentibus, egregius Hennynky de Zomzedwar quandam litteram dilatoriam magnifici fratris nostri Johannis de Hwnnyad, guberaatoris etc. vobis exhibuit, inhibendo quatenus causam inter eundem Henyng racione tributi sub eodem Zomzedwar habiti et providos, fideles nostros cives montis Grecensis civitatis nostre zagrabiensis parte ex altera motam et ventilatam usque ad coronacionem futuri regis suspendere et prorogate, causamque ipsam nuUatenus determinare deberetis, super quo fidelitates vestre causam ipsam usque ad festum sancti Andree, nunc preteritum, deliberacioni et determinacioni nostris, quid faciendum foret racionabiliter submisistis. Pro eo vestris committimus fidelita- tibus, precipientes cum littera ipsa preceptoria prefati fratris nostri domini gubernatoris, satis de antiqua data foret et nullum alium sciamus et profiteamur regem futurum, quam serenissimum dominum nostrum Ladislaum regcm modemum, qui iam dudum legittime coro- natus existit, quatenus causam ipsam inter partes predictas sine aliqua dilacione et procrastinacione, non obstantibus premissis quibuscumque, examinare, iudicare ac secundum regni consvctudinem fine debito determinare velitis et debeatis auctoritate vobis attributa et iusticia mediante. Secus non facturi. Datum in castro nostro Sancky feria sexta post festum beati Andree apostoli. Anno MCCCCLII.

(A tergo). Egregiis, nobilibus Georgio Farkasii de Obrees, vice- comiti, judicibusque nobilium ac toti universitati nobilium comitatus nostri zagrabiensis, fidelibus nobis et grate dilectis.

Originale in charta. Tergo sigillum impressum. In archivio lib. reg. civit. zagrabiensis.

Doc. j66. — An. r^s.

329

16a

Anno 1452, 6. decembris. S^rmbliie.

M&naittrio x, Francisci zagrabiensi pistrini lej^ati usus a ma^htratu zagrab, tmnscnpto docununto (enfirmaiur.

Nos Nicolaus, filius Demetrii, judex» Thomas, Stephanus, Geor* gius, Paulus, Georgius, Pctrus, Stephanus et Ladislaus jurati, consili- arii et universi cives civitatis mentis Grechensis. Memorie commen- damus per prescnies, quod nobis feria sexta proxiraa post festum beati Andree apostoli, nunc proxime preteritum, in general! et com- muni nostra congregacione in judicio pro tribtinali sedentibus, cau- sasque cunctorum coram nobis litigancium justo juris tramite discu- cientibus, religiosns et deo devotus frater Benedictus, guardianus conventus fratrum clauslri sancti Francisci confessoris, Zagrabie fundati, in sua et tocius conventus ipsonim fratrum claustri prenotati personis ad nostram veniendo presenciam, exhibuit et presentavit nobis quandam lilterara nostram scu civitatis predicte privilegialem, pro parte ipsius et cunctorum fratrum conventus claustri predicti, in eodem claustro pro tempore deo devote famulancium, super quodam molendino infrascriptOj tempore judicatus viri condam providi et honesti Andree, olim judicis ct concivis nostri, filii Petri, sub pendenti sigillo nostro communi confecta et emanata, petens nos debita cum instancia^ ut tenorem ipsius Uttere nostre privilegialis, ex eo et ea de racione presentibus lilieris nostris privilcgialibus inseri et ssgillo nostro com- muni pendenti muniramc confirmare dignaremur, quia eadem littera nostra privilegialis super predicto molendino^ modo premisso confecta et emanata, quodam tempore impacato et disturbioso nuperrirae retro- lapso in charta pargameni in aliqua sui parte corrupta et distracta fore dignoscebatur. Cuius quidem littere tenor talis est: (vide Doc 42. anno 1425. ^l- Julii)* Nos iiaque peticionibus prefati fratris Benedicti guardiani claustri prenotati, tamquam justis, jurique congruis per eundem fratrem Benedictum guardianum in personis, quorum supra, nobis juri consone porrcctis, ex eo et ea de racione pocius incli- nati et annuentcs, quia licet ipsa littera nostra seu civitatis predicte privilegialis, tempore prescript! judicatus ipsius annotati judicis super prefato molendino, modo supradicto confecta et emanata in predicta charta pargameni in aliqua sui parte, ut prefertur, corrupta et dis- tracta sit, tamen in sigillo nostro communi, quo eadem littera in serico slbi impendent! munita ct roborata extitit penitus iUesa immo oranino intcgra fore dignoscebatur, candem Uttei*am nostram seu civi- tatis predicte priviegialem, super sepedicto molendino tempore prefati

230 Doc, 1 6 J. — An. 1453,

Andree judicis modo supradicto confectam et emanatam, non abrasam, non cancellatam, nee in aliqua sui parte viciatam sed omnino quolibet vicio et suspicio carentem reperientes, presentibus litteris nostris privi- legialibus insert facientes et sigillo nostro communi perpetuo valituram confirmantes, prescriptum molendinum in vicinitate, supradicto modo premisso, habitum et existens ac decurrens, cum premissis cunctis suis utilitatibus, juribus, usibus, subjacenciis et pertinenciis universis, sub eius prioribus, ut predicitur, veris ac antiquis metis, prout idem molendinum a construccione sui et primcvos suos possessores veros et legittimos hactenus rite et legittime ac justo modo tentum fuit et possessum, predictis fratribus conventus prenotati claustri sancti Fran- cisci presentibus pariter et futuris in eodem claustro deo devote famulantibus seu famulandis premisso empcionis titulo ipsis incum- bente, eisdem litteris nostris presentibus privilegialibus statuimus et confirmamus racionibus et causis ex premissis, jure perpetuo et irre- vocabiliter possidendum et quomodocumque voluerint disponendum iuxta condicionem et jurisdiccionem civitatis prenotate ab antiquo approbatam ita tamen, quod idem molendinum cum suis cunctis pertinenciis prenotatis a jurisdiccione ipsius civitatis prenotate et eius territorii per nuUos eius possessores presentes scilicet vel futuros uUo unquam tempore avelli possit seu alienari modo aliquali. Anti- quas quoque litteras universas, si que presentibus forent contrarie cassas relinquimus et viribus carituras. In quorum omnium premis- sorum testimonium, lirmitatemque perpetuam presentibus sigillum nostrum commune duximus appendendum. Datum in festo beati Ni- colai confessoris. Anno domini millesimo quadringentesimo (quinqua- gesimo secundo).

E transumpto sacc. XVII. In arch, regnicol. Act. Jes. fasc. 12. nr. 22.

167.

Anno 1453, I. januarii. Varasdini. Catkarina, comitissa Ciliaey tributimi acceptum communttati civitatis testatur.

Wir Katherina, von gots gnaden Grafin zu Cilli, zc Ortemburg und in dem Seger etc. Bekennen, das vns Jacob Kberspelch vnser Statt Richter zum Agram in vnsre Kamer halt geannttwurt vicrcziky Grifen * phennig, die vns dye Statt daselbst Jarlcchcn zc dinst phlichtig sein ze geben; ze Vrkund under vnserm betschad. Geben zu Warasdin am Newm Jar. Anno (MCCCC) quinquagesimo tercio.

* (xrife, slav. grivna = marca denarionim.

Originale in charta. A tergo sigillum de ccra rubra. In archivio lib. rcg. civit. zagrabiensis.

Doc. r6S, i6g, — An. i^^j.

33 »

168.

Anno 1455* 31* jaouaiii. Zagmbiac.

Fmkrkta, Oiiae comes ei batius, diim constiMnm in causa quae initr communitatem civitatis ei ffenifigum tU Sused agihtr, prorogaL

Nos Fridericus dei grade Cilie, Ortenburge, Zagorieque comes etc. necnon regni Sclauoaie banus, Daraus pro memoria, quod causam, quam judex, jurat! et universi cives civitatis mentis Grecensis de juxia Zagrabiam contra cgrc^ium Henniigh de Zomzedwar iuxta continen- ciam litterarum nostrarum prorogalorianira super faclis in litteris nostris cttatoriis et capituli ecclesie zagrabiensis contentis in oclavis festi Epiphaniarutn domini movere babebant coram nobis, in quo eciam termino idem Henn}Tigh judicia sex marcarum nobis et parti adverse persolvere lenebatur, de voluntate nobilium regni ad octavas fesli beati Georgii martins, nunc Venturas, simul cum dictis judiciis duxiraus prorogandam. Presentes sigilio egregii Georgii, filii Farkasii de Ebres, comitis nostri zagrabicnsis fecimus consignari. Datum Za- grabie decimo nono die termini prenotati. Anno domini millesimo quadringesimo quinquagesimo tercio.

(A tergo), Pro judice, juratis et universis civibus civitatis raontis Grecensis de iuxta Zagrabiam contra egregium Hennyngh de Zom- zedwar ad octavas festi beati Georgii martins prorogatorie.

Origioale in chairta. A tergo vestigium uppressi sigilU. tn arclilvio lib. reg. civ. zagrab.

169.

Anoo 1453i 6. cnartii. Budae.

(/irkus, taverfmorum regaiium magister^ cmnmunitati cwitdtis numdat, ui su for tints in pH stints itiam porro ntgotium get ere corned at

Vliicus, filius Joannis de Kanisa, necnon (inter) alios honores, tavernicorum regaiium magister. Dilectis nobis viris providis, judici, juratis et cunctis civibus civitatis montis Grecensis et Zagrabiensis dileccionem cum salute. Kx veridica relacione percepimus^ quomodo videlicet universitas, disposiciones et constitudones, nuper nobis apud vos el vestri in medio existentibus, in nonnullis laboratorum et arti* ficum in codem vestri medio residencium factas, per nos et vestram consvetudinem actas et dispositas, per ipsos artifices et laboratores conservare et tenere mlnime curassetis; saltern uni versos su tores ad easdcm disposiciones et constituciones astrinxissetis , consvetudini eorumdem sutorum in preiudicium valde grave, Cumque nos prefatos

333 Doc, lyo. lyi, — An, 1453,

sutores roagistros, consvetudinibus et libertatibus, alias confectas, veluti yos alios artifices et laboratores in phstinis eamndem consvetudinibus, artibus et laboratoribus persistere decrevistis, conservare intendamus, et de jure conservare liceat et deceat, pro eo vestre fidelitati com- mittimus et mandamus universitati, quatenus prefatos sutores impe- dire, eorum consvetudines artibus sicuti alios artifices et laboratores pacificos relinquimus ut communitatem sutorum, damno et impedi- mento sine omni tamdiu, donee per alios artifices disposiciones et constituciones conservare faciatis prenotatas. Qui, si feceritis, bene quidem, alioquin commisimus domino Petro, archiepiscopo colocensi, ibidem vices nostras gerenti et serie presencium committimus, ut pre- libatos sutores contra quoslibet impetitores pro pristinis consvetudi- nibus sub nostra confiducia conservare et tenere habeat facultatem auctoritate regia atque nostra sibi commissa mediante in hac parte, harum nostrarum testimonio litterarum. Presentes autem post lecturam reddi mandamus presentanti. Datum Bude, feria tercia proxima post dominicam Oculi. Anno domini MCCCCXXXXXIII.

£ simplici transumpto saec. XVII. In archiv. ven. Capit. zagrab.

170.

Anno I453» l. Junii. Cileae.

Fridericus Slavoniae banus, tutorque et advocatus ecclesiae za- grabiensis, Ciliae praesentatis sibi per Vitum praepositum, Marinum dubicensem ac Sigismundum varasdinensem archidiaconos et Eliam de Saploncza, custodem* canonicos zagrabienses, Johannis episcopi zagrabiensis litteris 1432. continentibus litteras Eberhardi episcopi za- grabiensis, 1399. de decimis campi zagrabiensis, mandat comitatui zagrabiensi et capetaneis suis castri in Medve et civitatis zagrabiensis et castellano suo de Stupnik, ut nobiles castri Medve de campo za- grabiensi ad solvendas decimas compellat.

Georgii Marcelovi<5: Regesta, ut supra.

171.

Anno 1453, II. Junii. Zagrabiae.

Coram magistratu civitatis Mathaei Farkas civis hcredes 7fionastcrio s. Francisci zagrabiensi legatum tradunt,

Nos Conradus Rawsar, filius Vlrici, judex, Georgius, Dyonisius, Clemens, Nicolaus, Georgius, Petrus, Blasius et Benedictus jurati, consiliarii et universi cives ac tota communitas civium civitatis mentis Grecensis. Memorie commendamus tenore presencium significantes, guibus expedit universis, quod religiosus ac deo devotus vir, frater

10C. rjf, — An, 1453,

m

Benedictus, gwardianus claustri sancli Francisci confessorU, Zagrabie fundati, in sua et tocitis conventns fratrum monachorum ordinis sancti Francisci predict!, in eodem claustro sancti Francisci nunc permanen- cium et deo devote famulancium personis, ac provida et honesta domina Katherina yocata, relicta viri condam proridi et honesti Mat- hye dicti Farkas, olitn jurati et concivis nostri, filii Egidii de Klokoch, concivis nostra, ad nostram personaliter venientcs presenclam confess! sunt in hunc modum; ut ipsi quoddam fenile prefati condam Mathye Farkas in campo et tenritorio nostro seu civitatis pre fate, inter fenile viri proridi et honesti Valentin! senioris judtcis et concivis nostril filii condam Michaelis judicis, dicti Saronych, ab occidente, et inter ¥ias communes, unam a septcmtrionc et aliam ab oriente aitum, ncc- non inter dumos spineos seu locum Zygeth nostre communilatis a meridie habitura et existens^ ipsum scilicet condam Mathyam, dictum Farkas, a proba et nobili domina Lucia vocata, filia condam Symonis dicti Chcpemych, olim concivis nostri, nunc consorte legittiraa nobilis similiter viri Mathye litterati, filii condam Jacobi, olim castellani de Mcdwewar, lilii condam Georgii de dicta Klokoch, jure permutacionis et concambii litteratorie concemens, prout hoc in quadam littera nostra seu civitatis nostre privilegiali, tempore iudicatus viri condam providi et honesti Nicolai olim judicis et concivis nostril filii Fabiani^ de anno domini niillesimo quadringentesirao triccsimo quinto in festo scilicet beati Clementis pape, dudum preteritis, pro parte ipsius condam Mathye Farkas superinde confecta et cmanata ac coram nobis in specie producta expresse vidimus contineri, per ipsum itaque condam Mathyam Farkas in sue ultime voluntatis eulogio commis- sariis et executoribus testaraenti sui verbalis post mortem ipsius dominc Katherine uxoris sue vendi ct pro anima sua expend! ad predicium claustrum sancti Francisci et ad ipsum totum conventum fratrum eiusdem claustri commissum, prout superinde ex relatu plu» riraorum fidedignorum et honestorum virorum certitudinaliter edocli sumus et inforraati, simul cum omnibus eiusdem fenilis utililatibus, juribus, usibus, integritatibus et pertinenciis universis nobili viro Georgio, filio Mauri de dicta Klokoch, sororio videlicet ipsius domine Katherine, ac per ipsum Georgium, Martino, lilio eiusdem Georgii, Wojko cognominato, ex eodem Georgio et ex proba ac honesta do- mina Elyzabeth vocata, sorore eiusdem domine Katherine uterina et camali, consorte vero Icgiltima ipsius Georgii, legiltime progenito et procrcato, ac per eos ipsorum beredibus pro quindecim ilorenis auri per cundcm Georgium sororium ipsius domine Katherine, eidem do- mine Katherine et prefato fratri Benedicto gwardiano, prout ipsimct

234

Di7c. 172. — An. i4S3^

nobis retulerunt jam plene datis ct persolutis, per eundem fralretn Bcnedictum gwardianum ad predictum claustriim sancti Francisci confessoris ct ad ipsum conventum fratnim eiusdem claustri et ad alia necessaria ipsius claustri, pro anima predict! condam Matbye Farkas ex consensu ipsius domine Katherine expositis et expensaiis vendidissent et contulissent, immo ipsis tamquam consanguineis, pro- pinquis eiusdem domine Katherine, aucloritate commissaria ipsis in hac parte alrributa, mediante, vendidernnt et contulenint coram nobis jure perpetuo et irrcvocabililer possidendum, tenendum pariter et habendum ac juxta condicicnem civitatis prenotate ab antiquo appro- batam quomodocumque voluerit disponcndura. In cuius rei memoriam atque testimonium, firmitatemqiie pcrpetuam, presentibus sigillum nostrum commune du^^imus appendendum. Datum in festo beati Bar- nabe apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquage- simo tercio.

Origiuale iti membraaa. Tergo imp^e5^>um c$t sigiUutn commum&. E collect d. Levini Horvat,

172.

AoQO 1453, 15. Augasti. Romae, A Nicoiao Vn papa nbbati Cystercitmium saj^ab. dgiur potestas, ui eius nomine statuta kospUain s. Elhabeih sitt in capttuH area rccenuat^

prohetqi^

Nicolaus episcopus, servus servorum dei. Dilecto filio abbati monastcrii sancte Marie, zagrabiensis, salutem et apostolicam bene- diccionem. Ea» que pro hospitalium et aliorum piorum locorum nee- non miserabilium personarum commodo et utilitate, illorumque sa- lubri regimine provide facta sint, lirma perpetuo et illibata persistant, libenter, cum a nobis petitur, favorem apostolicuro impertimur. Bxhi- bita siquidem nobis nuper pro parte venerabilis fratris Benedict! epi- scopi zagrabiensis peticio continebat, quod dudum ipse provide coa* sideracionis hospitale pauperum sancte Elisabeth, zagrabiense, in suis fructibus et ordinacionibus ruinam minare ac reparacione et restati- racione non mediocriter indigcret, et ad illas faciendas ipsius hos^i talis facuUas rainime suppetere, pia devocionc ductus, hospitale ipsum ac illius structuras et edificia tarn pro infirmis ibidem recipicndis et refocilandis, quam pro capellanis in illius ecclesia , divino culiu dedicandis, multiplicitcr reparavit ct restauravit, aliaque utilia ct salubria pro dircctione ac manutcncione dicti hospilalis statuit et or- dinavit, que dictus episcopus summopcre desidcrat apostolico muni- mine roborarl Quare pro parte cpiscopi ct capituU prcdicte cccIcsj

Doc, 172. — i4S3'

235

nobis fuit humUiter supplicatum, ut statutis et ordinacicmibus huiiis- modi, pro illorum subsij^tencia firmiort, robur apostoUce confirmacionis (tribuatur), ac episcopo zagrabiensi pro tempore cxislenti, quod cum eius familia in ipso hospitali seu in doinibus hospitacionis eiusdcm morari aul inoram trahere, necnon capilulo, prcfalis, nee aliquem ex canonicis vel capitularibus dicte ecclesie seu in d^f^^nitate constitulis ad ipsum hospilale, dum reciore camerit, prout consveverunt^ pre- scntare aut ad eius regimen deputare presumant, inhibere; quodque elemosine ipsi hospitali erogande, eiusque fructus in sustentacione paupcrum convertantur, slaluere et ordinare, aliisque in premissis oportune providere de benignitate apostolica dignareraur. Nos itaque de premissis certam noticiam non habentes, huiusmodi supplicacionibus inclinaii, discrecioni tue per apostolica scripta mandamus, qualenus, si et postquam libi de statutis et ordinacionibus huiusmodi, et quod ilia pro manutenencie et felici regimine dicti hospital is salubria exi- stantj legitime constiterit, statuta el ordinaciones huiusmodi auclori- tale nostra approbes et confirmes, suppleasque omnes defectus, si qui forsan intervenerint in eisdcm ; el nichilominus si conJirmacionem et approbacionero predictas, per te vigore presenciura, contigerit episcopis zagrabiensibus pro tempore existentibus, quod in ipso hospitali seu eius habitacionibus cum eorum familia de cetero coramorari aut moram facere; necnon capitulo prefatis, si illorum ad hoc expressus accedat assensus, nee aliquem ex canonicis seu capitularibus aut in dignitate constiiutis ad hospitale ipsum, dum illud rectore carere contingent, presentare aut in illo instituere et ad eius regimen deputare presumant, eadem auctoritate inhibcas et statuas ac ordines, quod clemosine aut fructus predict i, ut prefer tur, in suslentactonem pauperum et intirmorum ac alias in utilitatcm dicti hospitalis iuxta constilutionem felicis re- cordacionis Clementis pape V, predecessoris nostri, in concilio wien- nensi super hoc editam, convertantur, ipsumque hospitale iuxta sta- tuta et ordinaciones dicti episcopi perpetuis futuris temponbus regalur et gubcrnctur, non obstante consvetudine predicta ac conslitucionibus et ordinacionibus apostolicis» necnon statutis et consvetudinibus dictis, juramcnto, ccnfirmacionc apostolica vel quavis firmitalc alia roboratis, ccterisque contrariis quibuscumque, jure lamen capiluli prediclorum et cuiuslibet altcrius alias in omnibus semper salvo. Datum Rome apud sanctam Martam maiorem. Anno incainaclonis dominicc millesimo qua- dringCQlcHimo quinquagcnmo tercio, Idus Augusti. Poniificatus nostri anno septimo.

E {rBii»unij)(o cupltuH diasmensU ralde kcero de Anno 1453. In arch. ven. csptt. zagrab. Acl. cstp, an I. foscu 7s. nr. IS.

236 Doc. 173. 174, — An. 14.53.

173.

Anno I453f 24. Angnsti. Viennae.

Ulricus Ciliae comes etc. Slavoniae banus, tutor et advocatus ecclesiae zagrabiensis, litteras Johannis episcopi zagrabiensis conti- nentes litteras Eberhardi super decimis campi zagrabiensis, praesen- tatas sibi per Petrum lectorem varasdinensem et canonicum varadi- nensem et zagrabiensem et Joannem cantorem chasmensem confirmat Viennae, festo s. Bartholomaei.

Georgii Marcelovid; Regesta, ut supra.

174. .

Anno I453» 6. octobris. Zagrabiae.

A Mathaeo, abbate Cysterc. zagrab., statuta hospiialis s. Elisabeth no- mine papae approbantur.

Universis et singulis Christi fidelibus, cuiuscumque status, gradus, dignitatis et preeminencie ecclesiastici videlicet et secularis per et infra civitatem et diocesim zagrabiensem aut alias ubicumque locorum sint et existant, presentes litteras nostras seu presens publicum instru- mentum visuris, inspecturis, pariter et audituris Mathias abbas mona- sterii beate Marie virginis, ordinis Cysterciensis, in area capitulari zagrabiensi fundati, commissarius et executor ad infrascripta a sede apostolica specialiter deputatus, salutem in domino sempitem^m et presentibus fidem indubiam exhibere. Litteras sanctissimi in Christo patris et domini nostri, domini Nicolai, divina providencia pape quinti, eius vera bulla plumbea in cordula canapis more romane curie impen- denti buUatas, sanas et integras, non viciatas, non cancellatas, non abrasas, nee in aliqua sui parte suspectas, sed omni prorsus vicio et suspicione carentes, nobis per reverendum in Christo patrero, dominum Benedictum, dei et apostolice sedis gracia episcopum zagrabiensem, principalem in ipsis litteris principaliter nominatum, die Martis, sexta mensis octobris, coram notario publico et testibus infrascriptis presentatas, nos cum ea, qua decuit reverencia, noveritis recepisse huiusmodi sub tenorc: (Vide Doc. 172. an. 1453. die 15. Augusti). Post quarumquidem litterarum apostolicarum presentacionem ac recepci- onem, fuimus per prefatum dominum Benedictum episcopum zagra- biensem ac rectorem hospitalis beate Elisabet vidue in area capitu- lari fundati, debita cum instancia requisiti, quatenus ad cxecucionem dictarum litterarum apostolicarum et contentorum in eisdem iuxta ip- sanim vim et formam et tenorem procedere dignaremur. Nos igitur

Doc. 174, — An. 14SJ,

m

Mathias abbas commissarius et eisecutor predictus, volens huiusmocii mandatum apostolicum nobb in hac parte directum exequi reverenter, ut tenemur, exaininatis diligenter omnibus et singulis circumstanciis ad nostram informacionem et veri talis experienciam, que in talibus fieri consveverunt. sufficientibus, super reparacione, restauracione, fundacione et ordinacione ac dotacione ct limitacionc cultus divini hospltalis bcate Elisabeth predictij que in litteris prefati domini Benedict! episcopi et bonorabilis capituli ecclesie zagrabiensis impen- dent! consignatis et exprcssis et speclficatis clarius ct limpidius con- tinentur et exprimuntur, quas hie pro insertis habere nolumus, et quia omnia et singula in ipsis litteris ipsorum episcopi Benedicti et capituli predictorum reperimus et occulata fide conspeximus super reparacione^ restauracione, fundacione, ordinacione, limitactone et elemosinarum dotacione prefato hospital! beate Elisabeth per ipsura dominum Benedictum episcopum facte, fore vera et veritate subnixa, ideo nos auctoritate apostoHca nobis in hac parte attributa et com- missa, huiusmodi tundacionera, ordinacionem, limitacionem et dotaci- onem approbamus, ratificamus et perpetuo confirmamus. ^ichilominus auctoritate apostolica predicta, nobis in hac parte coramissa, universis et singulis episcopis ecclesie zagrabiensis predicte pro tempore consli- tutis, successoribus tamen legittimis ipsius domini Benedicti episcopi, committimus et mandamus, quod in dicto hospital! seu eius habita- cionibus tarn eorum familia deinceps de cetero ac in antea commo* rare aut inhabitare scu morara facere, nee aliquera ex canonicis aut capitularibus in dignitate quavis constitutis, ad ipsum hospitale dum rectoratus, post discessum antelati domini Benedicti episcopi careret, string! aut ad illud instituere et ad eius regimen deputare presumant modo aliquali, eadem auctoritate apostolica inhibuimus et inhibemus presencium per tenorem. Statuimus eciam et ordinavimus, quod ele- mosine ac fructus (eidem hospital!) in futurum per quoscuraquc do- tata^ collata seu elargita, sive sint posscssiones, teire arabiles, fenilia, vel alia quecumque, quovis nominis vocabulo vocitentur, ad susten- 'tacionem seu perpeiuam eleraosinam facta fuerint seu extiterint (dicto) hospital! ac in eodem deo famulantibus illibata, inconcussa et irre- vocata pcrmaneant, ipsumque hospitale luxta statuta et ordinaciones dicti domini Benedict! episcopi de consensu pretacti capituli futuris perpetuis tcmporibas regatur et gubemalur (non obstanlibus) ordrna- cionibus aposlolicis, nccnon statutis et consvetudinibus, juramento, confirmacionc usu» quam alia firmitate roboratis, ceterisque contrariis

quibuscumque, , , , . dicto capituli semper

aut aliquid . , . ac mandatis, monicionibus. ordinacionibus et

238 Doc. 174. — An, 14.53,

statutis nostris huiusmodi, immo verius apostolicis nobis in hac parte

commissis . , domino episcopo zagrabiensi in futurum consti-

tuto et existente, cui ob reverenciam dignitatis duximus deferrendum predicta auctoritate apostolica nobis in hac parte attributa, canonica monicione premissa, post sex dierum spacium ecclesie (ingressum prohibemus) et interdicimus in hiis scriptis . . . post huiusmodi sex dierum aliis sex diebus immediate sequentibus (si) animo sustinueritis indurato eadem canonica monicione premissa suspendimus a divinis. Verum eciam si prefatis interdicti et suspensionis sentcncias per alios sex dies, prefatis duodecim diebus immediate sequentibus, quod alias animo sustinueritis indurato, vos propter huiusmodi contemptum nos- trum, prefata canonica monicione premissa, excommunicacionis sentencie vinculo innodamus in hiis scriptis. In vos vero capitulum ecclesie zagrabiensis, aut ilium vel illos huiusmodi presentatis ct admissis seu institutis contradictores seu rebelles quoslibet huiusmodi nostras confirmacionis, declaracionis ac statuta impedientibus super premissis vel aliquo premissorum auctoritate apostolica per nos edita aut im- pcdientes, dantes auxilium, consilium vel favorem publice et occulte, directe vel indirecte, cuiuscumque status, condicionis, gradus, preemi- nencie, dignitatis, auctoritatis aut condicionis existant, auctoritate apo- stolica, canonica monicione premissa, suspensimus ab ingressu dicte ecclesie zagrabiensis et interdicti sentencias promulgamus in hiis scriptis. Absolucionem vero omnium et singulorum premissorum, qui prefatas nostras sentencias vel eam aliquam quoquomodo incurreritis seu incurrerit, nobis aut successossoribus tantum nostris reservamus. In quorum omnium et singulorum fidem et testimonium premissorum prescntes litteras nostras seu presens publicum instrumentum cxinde fieri et per notarium publicum infrascriptum subscribi et publicari mandavimus, sigilliquc (nostri jussimus) appensionc communiri. Datum et actum in domo estuarii seu stube prefati hospitalis anno domini millesimo quadringcntesimo quinquagcsimo tercio, indiccione prima, die Martis, hora terciarum vel quasi. Pontificatus autem sanctissirai in Cristo patris et domini, domini Nicolai divina providencia papc quinti, anno eius septimo predicto. Presentibus ibilcm discretis et honcstis viris, dominis Johannc de Kachys, aquilegicnsis dyocesis, Dominico dc Chasma sent(lclek), Slcphano dc Rakytnycza ct Am- brosio sancte crucis dc Hwthyna ccclcsiarum plcbanis, Pctro prcben- dario chori ecclesie zagrabiensis predicto et Anlrea de Zthwbycza prcsbiteris zagrabiensis dyocesis et aliis quampluribus testibus ad premissa vocatis pariter ct (rogatis). Et ego Stcphanus Emcrici dc Wy- zoka clericus zagrabiensis diocesis, publicus sacra imperiali auctori-

Doc. lyS' — ^- H53^

239

tatc notarius, quia premissarum liiterarum apostolicarum cxhibicioni, presentacioni, requisicioni, confirmadoni, roboracioni, interdicti et suspension is senscnciis lacionis . , . et singulis premlssis, dum sic, ut preiniUilur, per prefalum dominum Mathiain abbalera commisa- rium et cxecutorem unicum fierent et agerentur, unacum prenotaiis tcstibus presens interfui eaque omnia et singula sic fieri vidi et au- divi, ideo presentes liUeras seu (hoc publicum) insirumentum sub ap- pensione sigilli ipsius domini Mathie abbali^ commissarii et execu- toris roboratum, me certis preoccupato negociis, per alium fideliter scriptum ac dc mandato prefati domini Mathie abbalis commissarii et executoris (supradicti) in banc publicara formam redegi et hk me manu propria subscripsi, signoque et nomine meis solitis et consvetis consignavi. rogatus et rcquisitus in (idem et tesiimonium omnium et singulorum premissorum.

E coaevo transumpto capituli casroeosis, valde laccro. la archivio ven. CapiL 7,agrab, Act, Cap. ant, fasc. 75. nr. 35.

175.

Anno 1453f 25« octobris. Zagrabiae.

A Friderico^ Ciiiae comiie ef bano^ dies in causa, t/uae inter communi- iatem civitatis ct Heningum de Sused agitur de tributo fxigendo, cm-

StitUCtUK

Nos Fridericus dei gracia Cilie, Ortemburge, Zagoricquc comes etc nccnon regni Sclauonie banus» Mcraorie commendamus, quod nobis in octavis festi bcati Xfichaelis archangeli unacum regni nobi- libus pro faciendo moderativo judicio causancium in sede nostra ju- diciaria xagrabiensi sedentibus, providi viri, Blasius alias judex et ma- gister Mathias juratus civitatis montis Grecensis in personis judicis, juratorum ac univcrsorum civium seu hospitum dicte civitatis monlis Grecensis ad nostrara venientes presenciam per modum protestacionis nobis signiiicare curarunt in hunc modum; quod licet ipse judex ac jurat! ceterique cive-s antedicte civitatis nuperrime quandara causam seu litem ipsorum cum egregio Hennyngb de Zomzedwar racione cuiusdam tributi seu exaccionis eiusdem habitam et inter ipsos vcrtentem, utputa iuxta continenciam Htterarum nostrarum adiudicatoriarum, in curiam rcgiam, judicisquc eiusdem in presenciam transmissionalium prosecu- cioni et procuracioni ipsius cause Johanni, filio Johannis, filii Viti de Corbawa. uti ipsorum legittimo procuratori demandassent, dedis- scntquc et assignasscnt ; tamen quia ipse Johannes corum procurator prcscriptam causam seu litem ipsorum ad presentes octavas, ut de-

240 Doc, 1^6, — An, 14.53.

buisset reportare et eiusdem execucionem eisdem referre, minime curavisset, imrao nee se eisdem representasset ; ob hoc ipsi formi- darent ne ipsis in hac parte in causa eorum prenotata, aliquod dampnum seu periculum eveniret, petentes nos cum instancia, ut eis unum certum terminum prefigeremus, usque quem terminum ipsi prefatum Johannem procuratorem ipsorum investigarent, sciscitarent, et rescirent quo defuisset, utrum captus vel interfectus, vel inlirmus, vel mortuus esset et existeret, et quo premissam eorum causam seu litem, necnon ipsas litteras transmissionales fecisset et quomodo pro- curasset causam eorum prenominatam. Unde nos, regni consvetudine requirente in talibus observari solita, eisdem judici, juratis, ceterisque civibus civitatis predicte montis Grecensis pro exequendis premissis octavas festi Epiphaniarum domini proxime venturas, ad quas eciam causas universorum nobilium dicte sedis nostre judiciarie zagrabiensis prorogavimus, pro termino duximus prefigendas atque deputandas. Super quibus iidem Blasius, alias judex et magister Mathias notarius, nominibus et in personis quorum supra, litteras nostras dari pecie- runt, quas nos sigillo egregii Georgii Farcasii de Ebres, comitis nostri zagrabiensis, consignari facientes, eisdem duximus concedendas com- muni justicia svadente. Datum Zagrabie vigesimo die termini preno- tati. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo tercio.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. civ. zagrabiensis.

176.

Anno 1453, 13. novembris. Zagrabiae.

Plebani civitatis zagrab, Mathaeum prioretn Praedicatorufn, totumque con- ventum coram populo in ccclcsiis parochialibus a se proscriptos nuntiant,

Nos Thomas sancti Emerici de Zagrabia, alter Thomas, sancti Johannis de Nova villa, Valentinus sancti Anlhonii de vico Latinorum et Philippus sancti Martini de suburbio civitatis montis Grecensis, ecclesiarum parochialium plebani. Tenore presencium notificamus omnibus presentes inspecturis, quod iuxta vim et formam litterarum sentencionalium vcnerabilis viri domini Martini, archidyaconi dubi- censis et canonici in ecclesia zagrabiensi, reverendiquc in Christo patris domini Benedicti, dei et apostolice sedis gracia episcopi eiusdem ecclesie, vicarii in spiritualibus generalis, in festo beali Martini con- fessoris in nostris ecclesiis coram populorum multitudinc, religiosum virum fratrem Mathiam, priorem et totum conventum claustri beati Nicolai de Zagrabia, ordinis fratrum Predicatorum sub regula sancti

Doc. 177. 178 — An, i4$j^i4S4^

34t

Augustini degencium, ad instanciam diso'eti viri domini Nicolai pie- bani ecclesie sancti Marci de monte Gerecz racione quarte seu cano- nice porcionis de funeralibus sibi legitime provenientis, publice et manifeste cxcommunicavimus et excommunicatum fore pronunciavimus. In robur igitur premissorum presentibus duximus sigilla nostra appo- nenda. Datum Zagrabie tercio die termini prcnotati. Anno domini mil- lesimo CCCC quinquagesimo tercio.

Originale in charti^ in margiDc infenort tria imppressa sigilla^ In arcliivio lib, reg. civ, zagrab.

177.

Anno 1453.

Anno 1453. Fassio perennalis executonim testamenti Nicolai condam sutoris, dvis zagrabiensis , super terra eiusdem arrabili in tenitorio dicte civitatis zagrabiensis penes terram arrabilem bospitalis civici in honorem b. Mariae virginis extructi, habitam, pro Thoma aeque cive zagrabiensi, pro triginta duobus ilor. auri, coram magi- stratu loci celebrata.

In archie, regni Croat. Slav. DaliD« Act, Soc. Jean. Fasc 16, nr. 16,

. 178.

Anno t454» 20. mut. Zagrabiae. Friderkus, Ciiiae comts et banus. in causa^ quae inter iommunitateiH civi- tatis et Heningum agitur, iterum diem canstituit

Nos Fridericus del gracia Cilie, Ortemburgc, Zagorieque comes, necnon regni Sclauonie banus, Memorie commendaraus, quod Albertus litteratus de Galaad, pro egregio Ilennyngh de Zwmzedwar cum pro- curatoriis lilteris nostris ab una, item pro judicc, juratis et univerais civibus civitatis mentis Greccnsis de iuxta Zagrabiam, magister Ma- thyas» notarius dicte civitatis mentis Grecensis similiter euro procu- ratoriis Uttcris nostris parte ab altera, coram nobis constituti^ sunt confessi in hunc modum: quod ipsi discussionem et deliberacionem cuiusdam cause, que inter prcfatum egregium Ilennyngh ab una et inter memoratos judicem, juratos, civesque civitatis monlis Grecensis parte ab altera iuxta continenciam litterarum magnitici comitis La- dislai de Palocz» judicis curie regie prorogatoriarum super factis in llttens nostris transmissionalibus contentis, in octavis festi beati GeoTgii martins coram eodem judice curie regie vertebatur^ dc par- cium procuratorum voluntate ad octavas festi beati Georgii martiris in octava rcvolucione annual! vcnturas absque omni gravamine et

«42

Doc, lyg, — An. 143^-

variacione aliquali et statu in eodem in prescnciam dictl judicis curie regie duxissent prorogandam, imrno proroganint coram nobis testi- monio presencium mediante, Quas sigillo egregii Georgii, filii Farkasii de EbreSj comitis nostri zagrabiensis fecimus consignari. Datum Za- grabie vigesimo die octavanim festi beati Georgii martins predictarum. Anno domini millesimo quadiingentesimo quinquagesimo quarto.

Oiigiiiale ld charta, a terg^o yestlgium impressi sigilli. Id archiv, incl, Acad, Scient. Slavor. merid.

179.

Anno I454t a8. JnnU, ZagrabUe.

In Pet rum Slodrked archidiaccnum propter fa ha nam cutusdam documenti capitu tarts ugiliatUmem poena con sit tut tur,

Sequitur registrum omnium domino rum canonicorum capituli zagrabiensis, qui interfuerunt consilio et decreto per ipsos contra do- minum Petrum Sloterkch dicto, archidiaconum dubicensem eta pro falsaria sigillacione cuiusdam littere per ipsum furtive et occulte preter scitum dominorum aliorum facte, feria sexta proxinia post festum Ladislai regis et confessoris, anno domini millesimo quadrin- gentesimo quinquagesimo quarto, et sub iuramentibus ipsorum trac- tate et terminate ita, quod per tempora vite sue pxefalus dominus Petrus exclusus est de consorcio fratrum et quod nunquam inteiesse poterit sigillacioni, ut videbit sigillum, et proventibus eiusdcm carebit perpetue et eciam aliis provenlibus canonicalibus carebit;

Item primo, domiuus Vitus prepositui zagrabiensis. Bartholomens cantor. Item Mathias prepositus cha^mensis et de Bienico. Item StetTanus kathedralis. Item domi&tis Petrus archidiaconum de Kemlck. Item Sigismundus archidiaconus Warosd. Item Jacobus de Placenda. Joannes Bcxin. Item Frandscus. Item Matlieus de Kelked. Item Thomas Iwanicb. Item Fabianas de Roycba. Item SterVanus de Cherstwecjc. Item Johannes de Morowcha, Item Stcfianus de Visoka. Blasius Nemes. Item Michael Thussawec?. Item Jacobus de Tiuer, doctor. Item Clemens dc Gajna. Item Thomas Chad. Item Marttnuis de Martinowecz. Item Mathias Rakonok. ttem Johannes de Stain. Item Elyas de Soploncza, qui decreto et consilio consensit el interfuii ac juravitj eciam dominiLs Jacobua archidiaconus goriciensis, licet debiliii.

Et isti prescripti domini sub juramento promiserunt astare et jurare asm ipoornm personis, rebus et bonis ac honore ita, quod si idem dominus Petras per •ingolires personas, canonicos prenotatos vcUet quoquomodo vexare, quod omnes tenentur defensare sub juramenlo prenotato, et st quis ex premissis (feceril) aUtul (et) axilium sibi prebebit eandem dampnadonem incurrat •

Liber rubcus ven. Capit. zagrab. In archiv, inci. Acad. Scient. Slav, merid.

Doe, tSo. — An, 1454,

M3

180.

Atino 1454, %. JiiliL Cileae.

A Btnidkio episcopo %agrabiensi^ paena, f/uae in Sloterke^ arckldiaconum comtituta est a capituh^ conprobatur.

Benedictus dei et apostolice sedis gracia episcopus ecclesie ra- grabiensis, Venerabiles, nobis in Christo sincere dilectL Intellejcimus credenciali ex commissione venerabili viro magistro Sigismundo, ar- chidiacono varasdiensi et canonico vestro per vestras dilecciones facta, quod enormia et statutis vcstris et ecclesie nostre dissonum in medio irestri perpetrata, in sacristia videlicet, ubi bonum pacis et ecclesie commodum nierito dcbeant perpetrari, que omnia huiusmodi illicita facta ulique ad nostrum et vestrum non cedunt honorem, tmmo in* detrimentum ipsarum personarum veslrarum. Superinde nos rcquisi- vistis supplicantes, quatenus huiusmodi gwcrrarum et dissensionum excitatores iuxta statu ta alme ecclesie nostre, dudum a Sanctis patribus sanccita, puniendi adinstar demeritorum qualitatem, vobis concedercmus facultatem. Sed quia cum nos semper commodum et honorem ecclesie predicte nostre fervide desideremud, uti obligarour et debemus, immo lotis conatibus huiusmodi utilitati resistere volentibus, nos opponere debemus. Idcirco nostrum benivolum consensum pariter et assensum sicut per prius ita ex nunc per presenles vobis damus et concedimus huiusmodi excessores secundum excessuum qualitatem digue puni- eodos et penandos, formam juris et ordinem statutorum observandam, ut alii exinde exemplati deinceps gravioribus precludatur via delin- quendi, prout ipse dominus Sigismundus archidiaconus de nostra in- tencione eisdem vestris fratemitatibus clarius referet. Datum Cilie in festo visitacionis bcale \farie virginis Anno domini MCCCCLIV. — Venerabilibus viris, dominis dc capitulo ecclesie zagrabiensis, fratribus nostris in Christo sincere dilectis.

Ego Michael Salak de Krainbiirga publicus impenAli auctoritatc notanos, vigesima tercja die mcnsis decembris, videlicet fcria tercia pru^iiiiia ante festum natiyitatis Do- mini taillesimo quadringentebinio (]QiD<|aagesimo quioto facta est absolacio per qaeDdam veDerabilem vinim doininam Wymandum abbatem mooastcrii beate Marie virginis, Kagrabieni^is, coram preposito et capitulo ipsius ecclesie zagrabiensis a qoodam jura- mcnto yallato in cxclusioiie Tencrabilis viri domini Petri de Dnbicaa et canonici ecclesie zagrabiensis racioae quarumdam litteramm i&igillataniiD, ot siipra, io regif^tro prenarratanim. Prcscnlibus ibidem discretis viris, dominis- Paulo, alias decauo, Al- berto Polono, Mathia sacrista, prebeodariis cbori sagrabiensb. £t ibidem domini de capitulo plenissimam fecerunt gmciam, quod amplius eondem occa^^ione premissurum tioUstentis molestaotur — Michael m«nu propria, notarius.

Lfbtr rutieus ven. Capit sogrvb. In archiv. tad. Acad, Sdent Slavor. merid.

244

Doc. i8i. tS2. — An. 14^54 — 14^55.

181.

Circa an, 1454.

Foedtis cafiituiarium pro eUcto ephcopo Magrak

Seqtiitur registrum dominoniin, qui consensum prebuerunt ad dandam copiam absolucionis ad omnem eventum domino electo sub pena cxclusionis de consorcio fratrum et privadonis omnium proven- tuum, et hoc de unanimi consensu omnium infrascriplorum in inte- riorl sacristia constitutoruiDy ita, quod omnes unanimiter uno voto, si quid contingent, vicissim se defendent

Johannes lector et canoniciis man a propria me subscripsL Ego Bartlio- lotneus cantor et cam m. pi s. Ego Petms dubicensis, m. p. a. Ego Fstnia de Kemlek arcliidlaconiiB et can. eccL zagraMeiins m. p. a. Ego Sigiamiiiidus archidiacoQUs et can, m. p. s. £go Marqnardus archidaacontis de Vrbowicx et can, m. p. s. Ego Franciscaa can» propria manu mca Bcripsi, Ego Ladislaus custos et can. m, p, me s. Ego Fabianns can. p. m. s. Ego Matheas Keelkeed m. p. Ego StepbaDUE de Vizoka m. p. s. Ego Stephanu* Cherztbwec* m. p. s. Ego Johannes de Maroucba consencio disposicioni prcmisse. Ego Jacobus doctor can, eccl. tagnib. m. p. m. s. Clemens de Gara m. p. Ego Elyas custos cbasmensis et can. eccl« zagrab. m. p« 9, Ego Johannes Bexin m. p. Ego Matbyas prepositas cbasmeo^ can. £agrab, m p. Blasius de Nemesourk m. p. Ego Leonus archidiacoDus kamar* c^ensJs ac can» eccl. zagrab. m. p.

Liber rubens ven. Capit xagrab. In archiv, incl Acad. Sclent, Slav, merid.

182.

Anno I455» 25 JnlU, Zagrabtae.

Pefrus Gumiii^ qui communitatem contumeha affecUy a spans&nbus e car- cere ptcuma redimihir.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presenter, quod Gallus, filius Petri, Gwndych dicti, filii Gregorii de villa Wraguwcz vocata, et Fabianus, fiiius Valentini, similiter Gwndich dicti, filii prefati Gregorii de villa Kachynz appelata, ac Paulus, fiiius Pauli, de jam dicta villa Wragovcz ex eodera Paulo et ex provida muliere Anna vocata sororc uterina ipsius Petri Gwn- dych, legittime genitus, et Matbias, fiiius Fabiani de MUethyncz, ex eodem Fabiano et ex provida muliere Elena vocata, sorore similiter uterina ipsius Petri Gwndych Icgitlime progenitus, de quorum, Pauli, filii Pauli et Mathye, filii Fabiani noticiis personalibus, honorabilts vir magister Blasius de Nemes, socius et concanonicus noster; item de dictonim Gallic filii ipsius Petri Gwndych et Fabiani, filii ipsius Valentini» frairis ipsius Petri Gwndych, annotaii Pauius et Mathias nos certificarunt et assecurarunt in ipsonim ac universorum heredum, »tjum, pioximoiuro et consanguinecium eoruradcm personi?, one-

D^. 1S2. — An 7^55.

MS

ribus ci g^avarainibus eorura in facto infrascripto per omnia in se ipsos assumptis, coram nobis personaliter constituti dixenint et sponle sunt confessi vive vocis eonim oraculis in hunc modum: Quod quia prefatus Petrus Gwndych pater ipsius Galli el patruus dicti Fabiani ac avunculus ipsorum Pauli et Mathye, certii et racionabilibus ex causis contra Petrum, filium Stephani Swechych dictum et Valentinum, filium Mychaelis Sarouych, alias judlcem ac uni versos cives et totam coro- munitatem civium civitatis mentis Grecensis de juxta Zag^rabtam in manife^ta calumpnia tribus vicibus exstitisset repertus, per eosdemque cives et dictara communitatem dicte civitatis montis Grecensis, racione eiusdem calumpnie manifeste convictus fuisset et aggravatus, et tan- dem juxta sua deraerita captivalus et in carcerem ipsius civitatis missus, pro eisdem suis excessibus calumpniosis puniiurus, propter quod ipsi Gallus, Fabianus, Paulus et Mathyas prefatum Petrum Gwndych de dicta captivitate et carceribus ipsorum civium civitatis predicle ad obligamina eorum infrascripta excepisseot tali modo se obligantes coram nobis: ut si ipse Petrus Gwndych aut per se aut per aliam personam quamcumque, contra predictos cives et totam communitatem ipsorum civium dicte civitatis quovis temporis in pro- cessu ipsam calumpniam reiteraverit , aut in eadem scu in simili calumpnia modo quocumque processerit, extunc mox ipso facto pre- dicti Gallus, Fabianus, Paulus el Mathias eundem Petrum Gwndych personaliter prefatis civibus et comraunitati toti ipsius civitatis pre- sentare debeant ct teneaiur, quern si personaliter prcsentare el ai manus eorum dare nequiverint, extunc in continenti quinquaginta marcas denariorum, pro tempore currencium, domino ipsorum natu- rali seu terrestri et alias quinquaginta marcas denariorum predicle comraunitati ipsorum civium persolvere debeant, ac dampnificacionem ipsis civibus et toti communitati civium supradictorum totum damp- num eorum, quod exinde consequererentur et subirent totaliter refun- dere et persolvere teneantur Ad que premis>a obligamina annolali Gallus, Fabianus, Paulus et Mathias suis el quorum supra nominibus et in personis se spontanea eorura coram nobis obligarunt voluniate. Harum nostrarum vigore et teslimonio litterarum mediante. Datum feria sexta in festo videlicet beati Jacobi apostoli. Anno domini mille- simo quadringentesimo quinquagesimo quinto.

Origituik in chaita. A tcrgo Tcstij^iuiij imjircssi sigilli. In archiv. Acad. Scicnt. Slavor. merld.

incl.

446 Doc. 183. — An. 14.55.

183.

Anno I455f 3'* <iccembris. Zagrabiae.

Petrus et Betudictus aurifabri zagrabUnses, ob argentum restitutum pro theca ad conservandum pueri innocentts corpus praeparanda, a capitulo

absolvuntur,

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes: quod quamquam nos ccrtara quotam argenti noslri et ec- clesie nostre, primum viginti qualuor marcas cum aliqua excrescencia, tandem eo amplius simul cum predictis viginti quatuor marcis ad tri- ginta sex cum media marcis argenti, demptis quatuor nezeek, se ex- tendentem, dempto dumtaxat argento, quod nondum extitit laboratum, providis viris Paulo et Benedicto, aurifabris, civibus civitatis montis Grechensis de juxta Zagrabiam ad preparandam tecam ad conser- vandum et deferendum corpus pueri innocentis, dederamus et assi- gnaveramus, que triginta sex ac media marce, minus quatuor nezeek, sint ad eandem tecam cuse et preparate. Et quia dictum argentum, sicut premittitur, preparatum una cum non preparato propter instan- tem pestilenciam et aliis de causis animum nostrum ad id moventibus, ne ab eadem ecclesia ipsa teca et huiusmodi argentum a nobis et dicta ecclesia nostra quoquomodo deperdatur, ab eisdem Paulo et Benedicto aurifabris eandem tecam ac argentum tam preparatum quam et non preparatum ad nos recepimus, immo recepimus realiter et cum effectu. Ideo nos annotatos Paulum et Benedictum aurifabros predictos racione huiusmodi plenarie assignacionis ipsius tece et ar- genti, modo quo premittitur nobis facte, quietos, pacificos et modis omnibus reddidimus absolutos ; eosdemque Paulum et Benedictum auri- fabros a fideiussoria caucione providorum virorum Valentini, filii condam Michaelis Sarouych dicti ac Nicolai aurifabri et Pauli Wal- polh dicti, civium dicte civitatis montis Grechensis, racione dicte tece omnino absolvimus et absolutos reddimus per presentes. Harum nostrarum vigore et testimonio litterarum mediante. Datum feria quarta proxima ante festum Circumcisionis domini. Anno eiusdem MCCCC quinquagesimo quinto.

Liber rubeus ven. capituli eccl. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav. mend.

Doc. 1S4, rSs^ — AfK I45S''I4S6.

247

184.

Autto 1455, 31. decembris, Zagrabiae.

Sp^Hsorts fiiidam ob tirgintum datum Fitro ti Befudkta auHfahm pro ihcca ad conservamium putri inmfcmtis corpus, quUtantur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 'per presenles, quod licet providi viri. videlicet Valenlinus, tilius con- dam Michaelis, Sarouych dicli, Nicolaus aurifaber ac condam Paulus, Walpoth dictus, cives civitatis montis Grechensis de juxta Zagrabiam, racione cuiusdam argent! nostri, scilicet viginti quatuor marcaruin hungaricalium et quarlam dimidiam uncis ad preparandam tecam ad deferendum et conservandum sanctum innocentem, per provides viros Paulum et Benedictum aurifabros, cives dicte civita(is montis Grechensis, qui eandem tecam laboranini, fideiussores nobis exsti- lissent et in robur huiusmodi fideiussorie caucionis certi tenoris litteras sub sigillo civitatis montis Grechensis predicte nobis a ssign assent ; quas litlcras per negligentem custodiam et conservacionem condam honora bills viri magistri Michael is de Thosaycz, socii et concanonici nostri, cognoscimus fore deperditas; ideo nos, annotates Valentinura, Nicolaum et condam Paulum Walpoth, racione huiysmodi fideiussorie caucionis quietos, pacificos et modis omnibus absolutos (reddidimus), immo reddimus et comraittimus, litteras etiam lldeiussorias, sic ca- sualiter deperditas, van as, cassas et viri bus relinquimus cariluras, immo ubiquc litterarum exhibitor! earumdem nocituras. liarum no- sirarum vigore et testiraonio litterarum mediante. Datum feria quarla proxima ante festum Circumcisionis domini, Anno eiusdem MCCCC quinquagesimo quinto.

Liber rubeiis ven capituli eccl juigrabieDsis. In archiv, tncl, Acad, scteut Slav, mcrici

185.

Anno 1456, I, icptembris. Romae.

A Caiisio /// papa potestas duohus mnonkh tagrab, datur, ut omnes he mines sceiesios, si possessions monasterio s. Nieaiai^ ordints Praediea- torum erepias non reddiderint^ excommunieent,

Calislus episcopus servus servonim dei, Dileclis liliis Matheasso de Chulchet et Jacobo de Placentia, canonicis ecclesie zagabriensis salutem el aposlolicam bencdictionem. Signiiicarunt nobis dilecti filii prior el fratres domus sancti Nicolai extra mures Zagabrie, ordinis Predicatomm, quod nonnuUi iniquitatis lilii, quos prorsus

248 Doc, 185. — • An. 14.56,

ignorant, census, fnictus, redditus, proventus, terras, domos, grangias, casalia, predia, maneria, vineas, ortos, campos, virgulta, prata, pascua, nemora, silvas, molendina, stagna, lacus, piscarias, piscinaS; aquas, aquarum decursus, arbores, arborum fnictus, ligna, postes, trabes, plantas, vini, bladi, frumenti, ordei, avene, siliginis, olei, leguminum, auri, argenti monetati et non monetati quantitates, calices, cruces, omamenta ecclesiastica, tocalia, tasseas, ciphos, cochlearia, vasa aurea, argentea et deaurata, erea, stannea, pannos laneos, lineos et sericeos, lectos, linteamina, copertoria, bancalia, domorum utensilia, vestes, tunicas, foderaturas, mantellos, cappas, capucia, equos, iumenta, boves, vaccas, oves, porcos, capras et alia animalia, libros, litteras autten- ticas, instrumenta publica, contractus, documenta, cedulas, recogni- tiones, obligationes, registra, arreragia, testamenta, codicillos, notas, chartas, prothocoUa, debita, credita, legata, pecuniarum summas, et nonnulla alia mobilia et immobilia bona ad prefatam domum spec- tantia temere et malitiose occultare et occulte detinere persummunt, non curantes ea prefatis priori et fratribus exhibere in animarum suarum periculum et ipsorum prioris et fratrum ac domus non modicum detrimentum ; super quo iidem prior et fratres apostolice sedis remedium imploranmt. Quocirca discrecioni vestre per aposto- lica scripta mandamus, quatinus curatis omnibus modis huiusmodi occultos detentores censuum, fructuum, reddituum et aliorum bonorum predictorum, publice in ecclesiis coram populo per vos, vel alium seu alios moneatis, ut infra competentem terminum, quem eis pre- fixeritis ita prefatis priori et fratribus a se debita restituant et reve- lent, ac de ipsis plenam et debitam satisfactionem impendant, et si id non adimpleverint infra alium competentem terminum, quem eis ad hoc peremptorie duxeritis preligendum, extunc in eos generalem excommunicationis sententiam proferatis et earn faciatis ubi et quando expedire videritis usque ad satisfactionem condignam solenniter pu- blican. Quod si non ambo hiis exequendis potueritis interesse, alter vestrum ea nihilominus exequatur. Datum Rome apud santam Mariam maiorem. Anno incarnationis dominice millesimo quadringentesimo quinquagesimo sexto, kalendis septembris. Pontificatus nostri anno secundo.

Jo. dc Cremonensibus.

Origiiwle in membrana. Bulla pontilicia e zona canabis dependet. In archiv. ven. Capit. zagrab.

2?<w, i86, 187. — An. 1457.

249

186

Anno l4S7i S. jumarii. Cileae.

Catharina, cmutiua Ciiiae, communitati mittit iegatum, ^i hahei ems

mandata,

Katherina dei gracia, relicta quondam illustris principis domini Vlrici, Cilie, Ortemburge, Zagorieque etc. comitis, Providi et circum- specti viri, benivoli et fideles nostril nobisque sincere dilectL Quem- admodum e medio vestri, hos ulputa exhibitores» iideles nostros, concives vestros, in cerlis negocii^ vestris ad nos destinare curastis, quos graciose audiviraus et super legacionibus suis plenariara eisdem concivibus vestiis dedimus relactonem et vicissim ad vos cum pleno response remittimus, quorum verbis omnimodam fidera hac in re adhibeatis, in eo nobis gratam complacenciam ostensuri. Datum Cilie die sabbatho proximo post Epipbaniarum domini. Anno MCCCCL septimo,

(A tergo). Providis et circumspectis viris, fidelibus nostris, grate et sincere dileclis, iudici et iuratis ac universitati civium civitatis nostre montis Grecensis.

Onginale Lo charta. A tcrgo sigillum de cera rubra. lu archiv, lib, rug. civ. jc^gnibiensis.

187.

AnQo I457t 34> niaii. Budae.

LtjiiislauSf Ifun^aruic etc, rex^ nuniiai se stntere mamiasse, ut turns (aptdea j^ Popov (urcn^ apptllata, oUmque a Ulruo^ Ciiinc lomiU, occupata^ com-

munitaH rediieretar.

CommiBsio propria domini regb. Nos Ladislaus dei p^racia Ilungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rex, Auslricque et Stirie dux, nccnon marchio Morauie etc. Me- morie commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit universis. Quod noslre maiestatis venienles in conspectum fideles nostri honorabilis dominus Vitus prepositus, ac magisiri Clemens de Gara et Thomas Thorn pa de liorzowa, canonici ecclesie zagrabiensis, in su- omm et aliorum universorum canoniconim ac tocius capituli dicte ecclesie xagrabiensis nominibus et in personis nobis proponere cura- Terunt eo modo: quomodo condam illustres Fridericus et Vlricus comites Cilie etc, quandam turrim ipsorum lapideam intra muros civitatis jsagrabiensis construclam, superioribus annis ab eisdem cano- nicis el capitulo violenter ac manu (potenti) contra jus eorumdem

250 Doc, 187. — An. 1457,

canonicorum et capituli indebite occupassent et ipsam ex induccione et consUio quorumdam emulorum prefate ecclesie et capituli zagra- biensis in magna sui parte dirui fecissent. Supplicantes maiestati nostra iidem Vitus prepositus et Clemens ac Thomas canonici ante- dicte ecclesie zagrabiensis in personis, quorum supra, humiliter et devote, quatenus dictam turrim, quam alias prefati condam Fridericus et Vlricus comiles, ut dicitur, potencialiter occupassent, ipsis graciose reddere et remittere dignaremur. Nos vero, cum ipsos ad eandem tuirim jus habere ac ipsam per prefatum capitulum ab antiquo possessam cognoverimus, ob devocionem nostram, quam ad sanctissimos reges Stephanum et Ladislaum confessores, in quorum alterius nomine prefata ecclesia zagrabiensis constructa, alter vero ipsam ecclesiam fundasse perhibetur. gcrimus et habemus, et presertim iusticie annu- entes, supplicacionibus antescriptorum Viti prepositi, magistrorum Clemcntis et Thome canonicorum sepelate ecclesie zagrabiensis per cos in personis, quorum supra, nostre humilliter porrectis maiestati magna pietate exauditis et clementer ad missis, pretactam turrim an- tefatorum canonicorum et capituli supradicte ecclesie zagrabiensis speciali gracia nostra et potestatis plenitudine ex certaque nostre maie- statis sciencia et animo deliberato, prelatorum eciam et baronum ac consiliariorum nostrorum ad id accedente consilio, eisdem canonicis et capitulo iamfate ecclesie zagrabiensis cum suis veris metis ac area, necnon curia et domibus, ceterisque aliis structuris et edificiis ad eandem turrim de jure et ab antiquo spectantibus et pertinere deben- tibus duximus remittendam et relaxandam, immo remittimus et rela- xamus per eosdem canonicos et capitulum predicte ecclesie zagra- biensis eo iure, quo eam perprius seu ab antiquo tenuerunt et pos- sederunt, tenendam, possidendam pariter et habendam, salvis tamen juribus alienis. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam, pre- sentes litteras nostras, quibus secretum sigillum nostrum, quo ut rex Hungarie utimur, est appensum, eisdem canonicis et capitulo dicte ecclesie zagrabiensis, duximus concedendas. Datum Bude feria tercia proxima ante festum Ascensionis domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo quinquagesimo septimo. Regnorum autem nostrorum, anno Hungarie etc. decimo septimo, Bohemie vero quarto.

Originale in membrana. A zona scricea rubri et viridis coloris appendet si- gillum. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 10. nr. 5.

Doc. iSS. — An. 145^.

188.

AniK) 1457, !• Jttnu, Budac. Ladisiaus Hun^ariite iU\ rix^ cofmnumtaUm civitatis^ ne Popov turen €af>ihth rcddalnrt imptdire vetaL

Com miss io propm domiiii rcg^is. Ladisiaus dei gracia Hunji^arir, Bohemie, Dalmade, Croacie etc. rex, Austriccjue ct Siiric dux, nccnon marchio Morauie etc. FidcUbus nosUis judicti juratis, celerisque civibus dy'itatis nostrc montis Grc- censis salutem et graciam. Quia nos una cum plurimis prclaiis, bar- ronibus cl consiliariis nostris, fideles nostros bonorabile capitulum ecclesie zagrabtensls super quad am turri capituli eiusdem in civitate nostra montis Giccensis predicta ac vcstri m medio habita, per condam comitos Cilie ab ipsis capitulo minus iuste et indebite occu- pala, plenum jus habere et ad eosdem, capitulum za^abicnse et neminera alium pertinere evidenter et manifcste compcrimus, ob hoc nos, morem predecessorum nostrorum regum predicli regni nostri Hungarie, qui bona ct proventus ecclesianim et ministrorura Christi soliti erant augmentare pocius quam diminuere, imitari volentes, prescriptam lurrim antefati capituli, ab codem capitulo, modo quo supra, potencialiler abslractam et occupatam, ex certa nostra sciencia ct animo delibcrato eisdem canonicis ct capitulo dicte ecclesie zagra- biensis, veluti proprium jus ipsorum per alias Uttcras nostras exinde confectas in perpctuum reliquimus et remtsimus possidendam, le- nendam, paritcr ct habendam. Quam ob rem fidelitati vesire harum serie firm iter commiitimus, sic omnino habere volenles, quatenus ul- leriori inandato nostro superinde non expectato, pretactam turrim ipsonim in medio vestrc habilacionis cum pertinenciis eiusdem uni- versis ad eandem ab antiquo spectantibus et pertinere debentibus sine omni mora et difficultate eisdem capitulo reraittere ei relaxare, maousque vestras de eadem penitus excipere debeatis. Secus igitnr non facturi, alioquin commisimus et serie presenciuro commitiimus fideli nostro magnifico Hening de Zomzedwar, magislro agazonum nostrorum, quatenus ipse vos ad premissa observanda auctoritate nostra presentibus sibi in hac parte specialiter concessa et iusticia exposcente per remedia opportuna compellat et astringat. Datum Bude fcria quarta proxima post festum ascensionis Domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo quinquagesimo septimo. Regnorum autem nostrorum, anno Hungarie etc decimo septimo, Bohemie vero quarto.

OngiiuUo in charta. In mArgine Infetioti im[>rcssttm est sigillum. In ardi. ven. Cap, ca|^b« Act. c&p. ant fasc, 10. nr. 6.

353 Doc. i8p. zpo. — An. 14.5'j.

1S9.

Anno 1457> i. septembris. Viennae.

Ladisiaus, Hungariae etc, rex, Johanni Vitovec de Greben bono mandate ut omnia civium zagrab, jura et libertates defendat

Ladisiaus dei gracia Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. I ex, ac Austrie et Stirie dux, marchioque Morauie etc. Fideli nostro magnifico Pan Jan Bythowecz de Gereben, regni nostri Sclauonie bano, salutem et graciam, Quia nos civitatem nostram mentis Gre- sicuti alias liberas civitates nostras regales ad manus nostras regias recepimus et eandem civibus et inhabitatoribus eiusdera gubemandam esse commisimus, volumus, quod ipsam civitatem nostram ac universos cives et inhabitatores eiusdem contra quoslibet illegitimos impetitores tueri, protegere et defensare, ideo fidelitati vestre firmiler precipi- endo mandamus, quatenus pretactam civitatem nostram mentis Gre- censis ac universos cives et inhabitatores eiusdem, contra quoslibet illegittimos impetitores tueri, protegere et defendere ac indempniter manutenere debeatis, nostre maiestatis in persona et auctoritate pre- sentibus vobis in hac parte attributa et justicia mediante. Secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restituris. Datum Wyenne in festo beati Egidii abbaiis et confessoris. Anno domini millesimo qua- dringentesimo quinquagesimo septimo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc decimo octavo, Bohemie vero quarto.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. E collect. Iv. Kukuljevi<5.

190.

Anno 1457, I. septembris. Vieuuac.

Ladisiaus^ Hungariae etc, rex, Johamii Vitovec bano tmpC rat, ut contra

Catharinam, comitissanty quae ex caste llo in civitate si to emigrare noiit,

civibus auxilium ferat.

Commissio propria domini regis, mugistro Michaele Orzag, magistro curie, referente.

Ladisiaus dei gracia Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. rex, ac Austrie et Stirie dux, nccnon marchio Morauie etc. Fideli nostro magnifico Jan Bythowecz de Gereben, le^ni nostri Sclauonie bano, salutem et graciam. Quia nos per alias litteras nostras com- misimus illustri dominc Katherine relicte condam illustris Vlrici, comitis Cilie etc. ut ipsa, castellum illud, quod in civitate nostra montis Grecensis edificatum existit, cum gubernacionem eiusdem civi-

Dot. ipi. — An. 14SJ,

m

talis nostre, more aUarum civitatuum nostranim liberaruro in manus fidelium nostrorum civium et inhabitatorum eiusdem commiserimus^ omnino distrahi et abduci facere debeat; ideo et fidelitati tue firmiter committimus, quateaus casu, quo prefata domina in contrarium man- dati nostri, prefatum castellum non distraheret, tn civibus civitatis nostre pretacte tantum auxiiium et subsidiam facere debeas, quo mediante, dictum castellum distrahi valeat effective, Et aliud facere non presumas. Datum Vicnnc in festo beati Egidii abbatis et confes- soris. Anno domini milesimo quadringentesimo quiquagesimo seplimo. Regnorum autem nostrorum anno Hungarie etc. decimo septimo, (sU) Bohemic vero quarto.

Originalc in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In ar-

IfVl r*CT f\\! vhiti-bK

chivio lib. reg, civ. sugrab.

19L

Aqoo H57, 1. septembrii. YienDae,

Ladisiaus^ Hungariae eic^ rtx^ civibus sagrak ignascU amnes caniumilias H ift/unas, ^ui^s nobiles affecerunt

Commissio propria domini regis..

Nos Ladislaus dei gracia Hungarie, Bohemie, Dalraacie, Croacie etc. rex, ac Austrie et Stiiie du.x, marchioquc Morauie etc. Memorie commeodamus per presentcs, quod nos uni versos cives et inbabita- loies civitatis nostre montis Giccensis super universis dumtaxat iliis dampnis, injurlis, offensis et nocu mentis, que iidem cives et inhabita* tores civitatis nostre ptedicte tempore occupacionis eiusdem civitatis nobtre montis Greccnsis per condam illustrcm VIricum comitem Cilie etc, facte et exposl non volunlarie sed per euniem condam VIricum comitem ac familiares suos et ad ipsum pertinentes conpulsi et coar- tali, nobilibus vel alterius cuiusvis status liominibus qualitercumque intulissent, intra vel extra judicium quietos et expedites reddidimus et commisimus, immo reddimus et commitiimus presencium lesiimonio mediante. Datum Wyenne in festo beati EgiJii abbatis et confessoris. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo septimo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc, decimo octavo, Bohemte vero quarto.

OrigimLlc in chnrtii fri marine intcriori ^ligiUum imprcitsum. In archivio lib. reg. civ, ^Agrabtcasb

254

Doc, ip2, — An, 1457,

19%

Anno 1457. I. septcmbris. Viennae.

Ladislaus^ Mungariae tic. r€x^ €wibu% zagrahiensibus mandat, ut fa^hanntm de Gradic notariwn in possesnmtem curiae aUadtahs introducant

Ladislaus del gracia Ilungarie, Bohemie, Dal made, Croacie etc. rex, Austrieque et Stirie dux, necnon marchio Morauie etc. Fidelibus nostris providis et circumspectis Judici, juratis, celerisque civibus ci- vitatis nostre montis Grecensis salutem et graciam. Cum nos pro fidelibus serviciis fidelis nostri magistri Johannis dc Gradecz, notarii caiicellarie nostre hungaricalis, quandam curiam allodialem sub dicta civiiate nostra montis Grecensis ante portam camilicuro eiusdem civi- lalis nostre habitam, que cuiusdam Seboldi alias capetanci eiusdem civitatis nostre montis Grecensis prefuisset, sed per notam infideli- tatis eiusdem, quam ipse ex eo, quod domino Friderico Romanorum irapcratori adesisset et in comitiva eiusdem existens plurima dampna et spolia in dominiis nostris, maiestalis nostre rebellando commisisset, et incurrisse dicilur, ad sacram coronam dicti regni nostri Hungaric, consenquenterque nostram maiestatem iuxta antiquam et approbatam eiusdem regni nostri consvetudinem rite et legittime devoluta esse perhibelur, simul cum cunctis suis utilitatibus et ediliciis ct pertinen* ciis quibuslibet premissis, sic ut prefertur stantibus el se habentibus, memorato magistro Johanni de Gradecz et per cum Andree, fratri suo cainali, ipsorumque heredibus et posteritatibus universis, vigore aliarum litterarum nostrarum donacionalium exinde confectarum in perpetuum contulimus, volumusque easdem in dominium eiusdem per vos iuxta morem et consvetudinem ipsius civitatis nostre introduci. Fidelitati igitur vestre firmiter precipientcs mandamus, quatenus pre- falos Johannem et Andream aut ipsorum procuratorera legittimum in dominium dicte curie allodialis cunclarumque utilitaium et pertinen- ciarum eiusdem ubivis habitarura iuxta morem et consvetudinem eiusdem civitatis nostre introducere et eandem eisdem prcmisso nostre donacionis titulo, ipsis incumbenle, perpetuo possidcre et constatare debeatis, si non fuerit contradictum. Contradictoribus vero, si qui fuerint, ac prefato magistro Johanni et Andree et eorum legiilimo procuratori ad unum certum ac brevem termlnum vestri in presenciam accersitis, auditis eorumdem proposicionibus, atlegaciombus el respon- sionibus, visisque ct exarainatis juribus eorumdem, inter eosdem men juris et jusiicie complementum faciatis» juris ordinem observanda.

Doc. ipj. — An, i4S7^

tss

Datum Wyenne in festo beati Egidii abbatis. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesirao septimo* Regnonim nostxorum anno Ilungarie etc, decimo octavo, Bohemie vcro quarto*

£ transumpto capitQli zagrabieDsis de auDO 145S. In archiv. vea. Capit. jtagrableDjts.

193.

AaQO 1457. I, aejitcmbris, Viennae.

Ladislam, Hungarhe tU. rtx, communitati civiiatis restituit quatuordechn fiindos in plaUa suiorum sites, qu&s olm Sehaldus capetaneus communiiatis

contra itgc^ occupavit,

Commissio propria domini regis, Ladislaus dei gracia Hungarie, Bohemie, Dalmacie. Croacie etc. rex, Austrie et Stirie dux, march ioque Morauie etc. Fidelibus noslris judid et juratis civibus civitatis noslre montis Grecensis salutem et graciam. Inlelleximus qiiomodo quidam Syboldus alias capetaneus per illustrem Viricum comitem Cilie etc. in eadera civitate nostra montis Grecensts constitutus, quaiuordecim fundos seu sessiones in platea sutorum versus ecclesiam sancti Martini extra muros dicte ci- vitatis nostre existentes, habitas, ab eadem civitate nostra alienasset et pro sc occupasset, illos ad quos huiusmodi sessiones pertinuissent de eisdem emendo et aliis, quibus ipse voluisset, locasset, ct supe- rinde ccrtas litteras a civibus dicte civitatis nostre pro se extraxisset, quamvis huiusmodi litteras pretacli cives nostri, eo quod ipsi per antefatum Syboldum capetaneum nimium tunc oppress! fuissent, inviti sibi dederint; tamen, quia huiusmodi quatuordecvm sessiones simul cum predicta platea suiorum semper et ab antiquo ad antefatam civi- tatem nostram moniis Greczensis pertinuissent ; cum autem nos huius- modi quatuordecim sessiones ab eadem civitate nostra alienari non velimus, quinimmo easdem sessiones cum omnibus juribus, jurisdicti- onibus et libertatibus quibus alias eedem ad dictam civitatem no- stram pertinuissent ^ eidcm ctviUti leaneciandas , ac illts hominlbus, quorum prius eedem sessiones ac fenilia fuerunt restatuendas esse decrevimus et decernimus per presenter, pretactas eciam litteras per prememoratum Syboldum a prefatis nostris civibus dicte civitatis nostre extortas, vanas, cassas et viribus carituras commitentes, fide- litati igitur vestre firmiter precipiendo mandamus, quatenus receptis presentibus, visisquc et examinatis juribus iUorum hominum, qui, ut prcmittitur, per prefatum Syboldum capetaneum de prescripLis qua-

356 Doc, ipjf. I PS' — An. 1457,

tuordecim sessionibus privati existunt eisdem plenam et indilataiin iusticiam facere et unicuique quod suum est reddere et restituere debeatis nostre maiestatis in persona et auctoritate presentibuis vobis in hac parte attributa et iusticia mediante. Secus non facturi. Datum Wyenne feria sexta proxima post festum beati Egidii abbatis et con- fessoris. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo septimo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. decimo octavo, Bo- hemie vero quarto.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum mains. In archiyio Hb. reg. civ. zagrab.

194.

Anno 1457.

Castellum in civitate erectum vidua Ulrici Cileae comitis tradat civibus gubernandum anno 1457.

Regesta lib. reg. civit. zagrab.

195.

Anno I457» 23. novembris. Zagrabiae.

Coram magistratu civitatis Paulus FUec civis, Philippo sutori, conavi,

vineam vendit

Nos Anthonius, filius Thome, judex, Clemens, Demetrius, Ste- phanus, Pelrus, Laurcncius, Blasius, Lucas et Mathyas jurati, consi- liarii et universi cives civitatis montis Grecensis. Memorie commen- damus tenore presencium significantes quibus expedit universis, quod vir providus et honestus Paulus sartor, lilius condam Mathye dicti Phylech, concivis noster, ad nostram pcrsonaliter veniendo presenciam confessus est in hunc modum: ut ipse quandam vineam suam to- talem in territorio nostro seu civitatis prefate inter vineam viri simi- liter providi Philippi sutoris concivis nostri, filii condam Stephani de quadam villa Ztanchychy vocata, provincie de Bosyako ab una, vide- licet a meridionali parte et probe ac honeste puelle Elena vocate, filie condam Anthonii carnificis dicti Kerzowaych, ab altera, videlicet a septemtrionali parte habitam et existentem, desupcr a via communi ab oriente habita et infra usque vallem seu decursum aque pluvialis ab occidente habitam seu habitum se extendentem, ipsum scilicet Paulum sartorem partim, videlicet quantum ad duas partes ipsius vinee et konche ibidem circa eandem vineam habite, a provida muliere

3S7

Kicna vocata, rclicta condam Valenlini claudi^ olirn concivis nostri, Alii Gregorii, nunc vero consorte legittlma Petri, tilii Radko de Kopefp concive nostro, empcionis titulo, partim autem, videlicet quantum ad terciain partem eiusdem vinee el konche, ab eadem Elena muliere pro quadam alia vinea eiusdem Pauli sartoris cum additamento pe- cuniali jure permutacionis et concambii litteratorie concementem, prout hoc in quadam littera nostra seu civitatis predicte privilegiali, tempore judicatus viri providi et circuraspecti Nicolai senioris judicis et concivis nostri, fiJii Demetrii, de anno domini millesimo quadrin- gentesimo quinquagesimo quinto in festo scilicet beate Cecilie virginis et martiris Christi, aliquamdiu preteritis, pro parte ipsius Pauli sar- toris superinde confecta et emanata ac coram nobis in specie demon- strata expresse vidimus continerl, simul cum omnibus eiusdem vinee gue totalis et ipsius konche ibidem habite utilitatibus, juribus, usibus, integritatibus et pertinenciis universis, prenotato Philip po sutori tam- quam uni vicino ex consensu prefate vicine sue alterius, ac per eundem Philippum sutorem, heredibus suis pro duodccim tlorenis auri, minus uno orth, seu minus quarta parte unius lloreni, per ipsum Phi- lippum sutorem prefato Paulo sartori, prout ipsemet nobis retulit jam plenc persoluiis vendidisset, immo vendidit coram nobis jure perpetuo el irrcvocabiliter possidendam, tenendam, pariter et habendam ac juxta oondicionem civitatis prenotaie ab antiquo approbatam quoraodo- cumque voluerit in vita pariter et in morle disponendam. In cuius rei memoriam atque testimonium, firmitatemquc perpetuam presenies litteras nostras privilegiales nostro communi sigillo roboralas eidem Philippo sutori per instantem ipsius peticionem digiie duximus con- cedendas. Datum in festo beati Clementis pape et martins. Anno do- mini millesimo quadringentesimo quinquagesimo septimo.

OngioaJe in charta. A tcrgo vestigiam imprtssi sig^Ili. Iii archivia lib, rtg, civit. zagrab.

196.

Anno 1457, 26. novembris. Zagmbue.

Mkhatl^ cfrd, fratrum Erefniinrum, coram magistratu agrum hertdUarium Johanni Pivari^ dvt\ tjusqut kettiiihm vtndit

Nos Anihonius, filius Thome, judex, Clemens, Demetrius, Ste- phanus» Pelrus, Laurencius, lilasius, Luca.s et Malhias jurati, consiliarii et universi civcs civitatis montis Grecensis. Memorie commendamus lenore presencium significantes quibus expedit universis, quod reltgi- osus vir frater Michael beremila, ' Ulius condam Stephani, nunc in.

258 Doc, 196, — An. 14.57,

claustro Heremitanim beate Marie semper virginis in promontorio zagrabiensi fundato, sub regula et ordine beati Pauli primi heremite, deo devote famulando perseveranter, ad nostram personaliter veniendo presenciam, confessus est in hunc modum: ut ipse quandam tcrram suam arabilem in campo et territorio civitatis prefate prope quemdam locum vulgariter Trathyna vocatum, inter terram arabilem viri pro- vidi et honesti Mathie camificis senioris jurati et concivis nostri, filii Johannis a parte orientali et inter vias communes a meridionali et ab occidentali ac a septemtrionali partibus habitam et existentem, triginta et unum sulkos vulgo zloge vocatos in se continentem, ipsura scilicet fratrem Michaelem heremitam jure divisionali litteratorie concementera, sicut hoc in quadam liltera nostra seu civitatis prefate privilegiali tempore judicatus viri providi et honesti Valentini senioris judicis et concivis nostri, filii condam Michaelis judicis dicti Saronych, in anno videlicet domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo quinto in festo conversionis beati Pauli apostoli, aliquamdiu prete- ritis, pro parte ipsius fratris Michaelis heremite superinde confecta et emanata ac coram nobis in specie demonstrata expresse vidimus contineri, simulcum omnibus eiusdem terre sue arabilis triginta unius sulkorum usibus, utilitatibus, frucluosilatibus et pertinenciis universis viro similiter provido et honesto Mathie, filio Laurentii Pywarich cognominato et per eum probe et honeste domine Dorothea vocale, consorti sue legittime, per eosque ipsorum heredibus pro sedecim cum medio florenis aureis, per eundem Mathiam Pywarich prefato fratri Michaeli heremite, prout ipsemet nobis retulit jam plene datis et persolutis, vendidisset et contulisset, immo ex consensu prefati vicini sui vendidit et contulit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenendam, possidendam pariter et habendam ac iuxta condicionem el jurisdiccionem civitatis prenolate ab antiquo approbatam quomodo- cumque voluerit disponendam. Antiquas quoque litteras universas, que presentibus forent contrarie, si in contrarium presencium per quempiam el quovis temporum in proccssu in litem producerentur cassas, mortuas commisimus ac viribus carituras, ac ipsorum exhibi- toribus nocituras. In cuius rei memoriam atque testimonium, firmi- tatemque perpetuam presentibus litteris nostris novis privilegialibus sigillum nostrum commune duximus appcndendum. Datum sabbato proximo post fcstum beate Katherine virginis et martiriris. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo septimo.

Originale in membrana. Zona sericea rubra appemlet ab>(]ue sigillo. In arch. VCD. capit. zagrab.

•59

197.

Anno MS^* ^* jaauarii. Zagmbine.

Coram mfiifulo tai^ab. cmnmunitas a'viiatis dt injuria a Bogavec Mila- kattUp rasciana, caste llano cattri Medved, 1 1 la la recusal.

Nos capitulum ccclesie zagrabiensis. Memoric commendamus per presentes, quod providi et honesti viri Nicolaus sartor, filius DaiDiani et Petrus, iilius Malegz, jurat! dves clvitatis regalis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam in ipsorum ac judicis, juralomm ct universorum civium ac tocius communitatis civitatis predicle nomi- nibus et in personis ad nostram personaliter venienies presenciam nobis per moduTn proteslacionis significare curarunt in hunc modum: quomodo egregius Bogawecz Mylakowych. rascianus, castellanus castri Medwe vocati, per familiares et servitores sues, similiter rascianos, in estate et autumpno proxime preteritis, plures equos dictorura civium civitatis predicle, videlicet Blasii Wytcsychy et Andree Symwnych, necnon Mathie Kerzawaych ac magistri Nicolai medici et aliorum quam plurium civium dicte civitatis in campo eiusdem civitatis furtive recipere et quo sue placuisset voluntati abducere et ab ipsis civibus alienarc et dcperderc fccisset, ac insuper per cosdem famili- ares suos rascianos, idem Bogawecz castellanus, duos boves civijim civitatis predicte infrascriptorum . unum videlicet Nicolai Jagodych et alium relicte Syraonis Smolchych similiter in autumpno proxime preterito in eodem campo civitatis predicle furtive recipere et ad predlctum castnim Medwe deducere et ibidem intcrficerc ac in usus suos et familiarium suorum convertcre fecissel. Ouorumquidem bourn cutesj ut dicitur, apud queradam sutorem de abbacia monasterii beate Marie virginis, ordinis cisterciensis, in area nostra capilulari fundati, qui per eosdem rascianos ad prediclum castrum Medwe advocatus, casdem cutes ab eisdem rascianis pro pecunia comparasset et erga cundem sutorem recogniie et pro maiori certitudine recaptivate exti- lissent, In quibusquidem supradictis furtis et dampnis ipse Bogawecz castellanns per prefatos familiares et servitores suos prefatis civibus civitatis predicte plusquam centum tlorenos auri dampna intulisset- Insuper idem Bogawecz, hiis minime contentus, Nicolaum sutorem dvem civitatis predicte, dum eundem cum uno juralo predicU judex et jurati civitatis predicte circa ipsum Bogawecz castellanum ad pie* dictum castrum Medwe in predicta estate circa feslum sacratissimi corporis Chrisli, iam preteritum, in eo destinaverant, ut ipse de ipsis familiaribus et servitoribus suis rascianis, qui ipsum Nicolaum su- torem in vinca hua in tcrritorio civitatis predicte liabita ab omni

Doc. if^f^^An. r4sS,

culpa sua rebus el bonis suis ab eodcm potencialiter receptis ct in- super vituperiis ac diris verberibus affecissent, ipso Nicolao sutori nuUam jusliciam impendendo; sed mox eundem ibidem captivare et in turrira m ipso castro Med we habitam intrudere ac per plures dies in eadem captivitate conservare et in vinculis cruciare fecissei. Et tandim dum eundem Nicolaum sulorem per peticionem honorabilis viri domini Sigismundi archidiaconi de Warasd, sociique et concano- nici nostri ac capellani domine comitisse, de ipsa captivitate emi- sisset, tunc ab eodem Nicolao arcum cum sagittis ac biccelura cum duobus cultellis et unum florenum auri recipere per pre fates fami- Hares et servitores suos fecisset potencia mediantc. Quamquidem captivitatem , vinculacionem ac spoliacionem super ipsum Nicolaum sutorem, absque omni culpa sua factam, idem Nicolaus sntor pro quinquaginta tlorenis auri pati noluisset. Preterea idem Bogawecz castellanus, premissis factis potenciariis minime contentus, quasdam duas mulieres inhabitatores civitalis predicte in territorio eiusdem civitatis reperiendo» absque omni eorum culpa» in predicta estate vestibus ipsarum spoliare et diris verberum plagis afficere fecisset. quas spoliacionem et verberacionem ipse mulieres pro viginti florenis auri pati noluisseni, quia ex ipsa cnideli percussione eedem mulieres cum pluribus expensis per magistrum ipsius se mendicantes vlx vive remansissent, Insuper idem Bogawecz castellanus in civitatem pre- dictaro terciusmet adveniens arma Siephani Plathnar decern florcnos auri Valencia in domo sua absque omni peccuniaria solucione poten- cialiter recepisset. De quibus omnibus factis potenciariis ac furlis ipse Bogawecz castellanus, uti nobis dicitur, per certos homines suos ad magnificum dominum Jaan B}nhowecz regni Sclauonie banum per querimoniam ipsorum judicis et juratorum civium civitatis pre- dicte specialiter superinde Iransmissos et destinatos in presenciara ipsius domini bant prefatis omnibus civibus dampnificatis, captivaiis, spoliatis ac vulneratis de dampnis, captivacionibus, spoliacionibus et vulneracionibus in area nostra capitulail in feslo circumcisionis Do- mini, proxime elapso, omnimodam satisfaccionem facere et impendere promisisset; quamquidem satisfaccionem suflicientem et omnimodam eisdem civibus dampnificatis, captivatis^ spoliatis et vulneratis pre- diclis adveniente et expirante elapsoque ipso die et termino circum- cisionb Domini idem Bogawecz castellanus per eosdem protestanles et cives expectatus, nee per se neque per homines suos facere et impendere voluisset modo aliquali. Super quibus omnibus premissis prefali protestantcs nominibus et in personis, quorum supra, sibi ipsis •^1 -^liis predictis per nos litleras nostra* proicitatorias dari postula-

Doc. ip8. — An. 14.58. 361

runt, quas eisdem concessimus lege regni requirente et communi jus- ticia svadente. Datum feria secunda proxitna post predictum festum Circumcisionis domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo quin- quagesimo octavo.

Originale in charta. h tergo yestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

198.

Anno 1458, 30. jannarii. Budae.

Michael Silagy^ Mathiae regis nomine, Johanni Vitovec de Greben bano mandate ut communitatis civiiaiis jura litertatesque tueatur,

Michael Zylagy de Horogzeg, nomine et in persona serenissimi principis et domini, domini Mathie dei gracia Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. regis, eiusdem regni gubernator, magnifico Pan Jan By- thowecz de Gereben, xegni Sclauonie bano, salutem et honorem. Quia nos ex voluntate dominorum prelatorum et baronum ac nobilium in presenti convencione generali constitutorum, et in persona prefati do- mini nostri regis civitatem montis Grecensis et alias liberas civitates regias ad manus nostras recepimus, et eandem civibus et inhabitato- ribus eiusdem gubernandam esse commisimus, volumusque ipsam civitatem regiam ac universos cives et inhabitatores eiusdem civitatis contra quoslibet illegitimos impetitores tueri, protegere et defendere; ideo amiciciam vestram rogamus, quatenus pretactam civitatem montis Grecensis ac universos cives et inhabitatores eiusdem contra quoslibet illegitimos impetitores tueri, protegere et defendere, ac in omnibus juribus et consvetudinibus eorum , quibus ab anti quorum regum temporibus usi fuerint, indempniter conservare et manutenere velitis, nostra in persona et auctoritate vobis presentibus attributa et iusticia mediante. Secus petimus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria secunda proxima ante festum purifica- cionis gloriose virginis Marie. Anno domini millesimo quadringente- simo quinquagesimo octavo.

Relacio domini Alberti, electi Nitriensis.

Originale in charta, in margine inferiori sigillum impressum. Exstat eti<im in transnmpto capituli zagrab.

362 Doc. I pp. 200. — An. 1458.

199.

Anno 1458, 10. febrnarii. Zagrabiae.

A tapitulo zagrab. communiiati civitatis exemplar mandati Michaelts

Silagy traditur,

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod Stephanus el Blasius, cives et jurati civitatis montis Grecensis in sua ac universorum civium et hospitum, tociusque communitatis eiusdem civitatis personis nostram venientes in pre- senciam, exhibuerunt nobis quasdam litteras magnifici viri domini Michaelis Zylagy de Horogzeg, nomine et in persona serenissimi prin- cipis et domini, domini Mathie dei gracia Hungarie, Dalmacie, Cro- acie etc. regis, eiusdem regni guberaatoris, patenter confectas, ^tenoris infrascripti, petentes nos suo et nominibus, quibus supra, diligenter, ut easdem litteras de verbo ad verbum transumpmi et transscribi, ac litteris nostris similiter patentibus insert facientes, tenorem et tran- sumptum earumdem ipsis et aliis, quibus supra, dare dignaremur ad cautelam. Quarum tenor talis est: (vide Doc. 198. anno 1458. 30. januarii). Nos itaque premissis justis et juri consonis peticionibus pre- fatorum Stephani et Blasii nobis suo et nominibus, quibus supra, modo prehabito porrectis annuentes, predictas litteras ipsius magni- fici domini Michaelis de verbo ad verbum absque diminucione aut augmento aliquali transsumpmi et transscribi ac presentibus litterts nostris insert facientes, tenorem et transsumptum earumdem presen- tibus verbotenus insertum eisdem Stephano et Blasio ac aliis, quibus supra , duximus concedendum ad cautelam. Datum feria sexta post festum beate Dorothee virginis et martiris. Anno domini millesimo quadrtngentesimo quinquagesimo octavo.

Originale in cliarta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. civ. zagrabiensis.

200.

Anno 145S, II. februarii. Zagrabiae.

A capitulo zai.^rab. communitati civitatis traditur epistola Ladislai regis.

qua J oha titles de Gradec, twtarius reikis y in possessionem curiae cuiusdam

allodialiSy quae olim Sebaldi capitanei civitatis fuit, iiitroducitur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod Clemens et Laurencius cives jurati civitatis montis Grecensis in sua ac universorum civium et hospitum, tociusque ''ommunjtatis eiusdem civitatis personis, nostram venientes in pre-

Dee. 201. — An. IfsS.

263

scnciam. cxhibueruni nobis quasdam lltteras serenissirai condam prin- cipis et domini, domini Ladislai, del gracia Hangarie, Bohemie, Dal- made, Croacie etc, iQgis, Austrieque et Stirie ducis, necnon marchi- onis Morauie etc, domini noslri naturalis, patenter confectas, tenoris 'infrascripli, peleates nos sue ei nominibus, quibus supra, diligenlcr, tit easdem litleras de verbo ad verbum transsumpmi et iranscribi ac litteris nostris similiter paientibus inseri facientes, tenorem et tran- iumptum earumdem ipsis et aliis, quibus supra, dare dignaremur ad cautelam. Quarum tenor talis est: .(vide Doc, 192. anno 1457* 1. seplembris). Nos itaque premissis justis et juri consonis precibus predictorum Clemen tis et Laurencii nobis suo et nominibus, quibus supra, modo prehabito porreciis, annuentes, predictas litteras ipsius condam domini Ladislai regis de verbo ad verbum absque diminu- cione et augmenio aliquali transumpmi et transcribi ac presentibus litteris nostris (patentibus) tenorem et transumptum earumdem pre- sentibus verbolenus insercntes^ eisdem Clementi et Laurencio ac aliis, quibus supra, duximus concedendum ad cautelam. Datum sabbato proximo post fesium bcaie Scolaslicc virginis.. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo octavo,

Origioale in charta, valde excrsum. A leigo vesligium impressi sigillj. In archivio lib. reg, civit. Jta§rabicQsi^.

201.

Anno I45^» 8, niartii. Budae, Mathias^ Hungariae ete, rex, Thmnam Zckei, Auranac pnorcm^ sc ad- minisiratmii communitatn civitaHs immisun vetaL

Mathias dei gracia rex IlungariCj Dalmacie. Croacie etc Fideli nostro vcnerabili et magnifico Thome Zckel de Zenthgyurgh, priori Aurane, salutcra et graclam, Inlelleximus certitudinaliter vos fidelibus nostris judici, juraiisque civibus civitatis nostre Zagrabiensis pluribus jam vidbus invitasse, ut dictam civttatem nostram ad manus vestras traderc et assignare debcrent, quia autem nos certis et racionabilibus ex causis decrevimus ei volumus ipsam civitatem nosiram Zagra- bicnsem apud manus fidelis nostri raagnifici Jan Bythowecz de Grebea bani regni nostri Sclauonie remanere, ideo fidelitati vestre harum scric lirmiter precipientes mandamus, quaienus habitis presentibus ad dictam civitatem nostram Zagrabiensem sed nee ad alias, que sub banatu dicti r^gni nostri Sclauonie existunt, manus vestras ingerere nee intromittere quoquomodo presumatts, sed ea ad que cum eodem Jan Hythowccz pro recuperacione castrorum et dominiorum predic

264 Doc. 202. — An. 1458,

torum regnorum nostrorum Dalmacie et Croacie existitis deputati fide- liter usque ad effectum finem prosequi debeatis ct secus non facturi. Presentes autem, quas propter carenciam sigilli nostri maioris, annu- lari sigillo nostro fecimus consignari, post earum lecturam reddi volumus presentatL Datum Bude feria quarta proxima ante festum beati Gregorii pape. Anno domini millesimo quadringentesimo quin- quagesimo octavo.

£ transumpto capituli zagrabiensis de anno 1459. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

202.

Anno 1458, 16. martii. Budae.

Mathias, Hungariae etc. rex, civibus zagrabiensibus mandate ut diligtnter advigilent^ ne homines nocentes in civitatem clam immigrent.

Commissio propria domini regis.

Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Circum- specti, fideles nobis dilecti. Relatu nonnullorum lidelium nostrorum illarum parcium intelleximus, quomodo plures essent in illis partibus latrones et malefactores homines, qui in civitatem nostram Zagra- biensem ea causa, ut exinde plurima mala et nocumenta regnicolis illius terre nostre inferentur, clam subintrare niterentur; unde fidelitati vestre presencium serie strictissime mandantes committimus, quatenus ipsam civitatem nostram ab omnibus maliciosis et nocivis hominibus tam pervigili custodia defendatis, ut eandem maiestati nostre a vobis debita fidelitate et constanti devocione, ab omni parte illese conser- vatam agnoscamus, pro quibus vobis tempore suo, regio animo affici valeamus. Iniupgimus enim vobis et in ea fidelitate, qua nobis debitores estis, rursus committimus, ut neminem in eam civitatem preter ma- gnilicum Jan Bythowecz de Gereben, banum vestrum, vel ipsius ho- mines, eius nomine, pro quacumque causa absque debita requisicione intromittere debeatis, sed eandem diligentes et pervigiles nostre ma- iestati teneatis. Datum Bude feria quinta proxima post festum beati Gregorii pape. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquage- simo octavo.

(A tergo). Circumspectis judici, juratis ceterisque civibus civitatis nostre zagrabiensis, fidelibus nobis dilectis.

Originalc in charta. A tergo yestigium maioris sigilli. In archivio ven, Capit. zagrab.

Doe. 203. — Ah. 145S.

»65

203.

AiiQO 1458, 8. aprilis. Zagrabiae.

Vitus t praepositm capUuli zagrab^ tt Clemens canonic us propter confu- meliam eanomco cuidam iliatam, contortia, proven tihm et praediis ad tempus

quoddam privantur.

Anno domini MCCCCLVin, sabbato proximo post festum resu- rectionis Domini, ad sonum maioris campane, omnes domini presenter capilulariter congregati, ante magnam choralera missam, muliis et diversis prius premissis tractatibus et matura prehabita deliberacione, nnanimi voto ct concordi voluntate concluserunt, quod venerabiles viri, domini, Vitus prepositus et magister Clemens, concanonici nostri, per reverendum in Christo patrem, dominum nostrum generosum^ dominum episcopum waradienscm, ex relacione honorabilis domini Thome Tompa vocati, consocii nostri, inculpati, accusati, quod iidem eundem tempore sue captivitatis certis diffamatoriis vel exacerbatoriis pocius verbis graviter offendissent Bude scilicet in nostra legacione existentes, ob quam eciam littere privilegiales capituli racione deci- marum inter Muram et Drawam per eundem dominum waradienscm quodammodo prepedite forent nee ad presens sunt extracte; primo: consortio fratrum capitularium, demum prediis canonicalibus, tandem omnibus et quibusvis proventibus tamdiu sunt privati et debent pri- vari, quousque litleras placacionis ad ipso domino varadiensi opiinu- erint et easdem coram nobis produxerint ita, quod eundem cogno- verimus per omnia placatum. Magister autem Clemens tamdiu, eciam post inventam a domino waradiensi gractam, privabitur, quousque a nobis graciam racione imperticionis Kralyouch meruerit optinere. Ad que premissa observanda omnes propria manu domini se subscribent ct sub premissis penis nemo ex dominis pro se ulterius pro Kralyo- uch ct suis pertinenciis laborabit, neque alicui consilium, auxilium vel favorem ex nobis vel alieno prcstabit.

Johannes lector et can. eccL tagrabieosis, propria manu subscripsi ad pre- missa. Bartholomens cantor ct can. m p. s, Mathyas prepo.sitQs cbasmensis m. p. Ego Petrufi, archidiaconus dubiczensis m. p, subscrlpfii ad premissa observanda. Ego Sigismitndus, archidiaconus de Waiosd m, p. s. Ego Petrus archidiaconos de Kcmick p, m, a. Ego Johannes, archidiAconofi de ficiio p, m, s Kgo Paulus, archidiaconus de Waska m. p. Ego Franciscus canonical m. p. Ego Matheus can. m. p Ego Fabianas can. m. p. Ego LadLslan» custos et can, m. p* Vincendus doctor can. et Ticajittii eccle«ie ^agrabiensts. Ego Stephanas Cbeirthweoi can. zagrab. m. p. Ego Jacobn?p doctor, de Tiuer can, eccl. zagtab. in, p. Ego Martinns de Martiuowcii t;att. eccl- jcagrab. m. p. Ego Nicolauii Toldner can. eccl lagrab, hie mc ok p, snb^icripsL Ego EKtis Saploncta can. ecd tagrab. nu p. s. Ego Thomas Tompa tie Hr^r/ntiri vtrtgotueiuis et sapatrie&sb ecclesiarum can. m. p. Ego Albertui de

266 Doc. 204. 205. — An. 1458,

Salaad can. eccl. zagrab. m. p. Ego Gerardus de Patak can. eccl. zagrab. m. p. Ego Blasius de Nemesburgh can. similiter prefate eccl. can. m. p. Ego Martinos de Ratges de Reyffnicz can. eccl. zagrab. m. p. me subscripsi. Ego Johannes de Martinecz can. zagrab. hec m. p. s. Ego Demetrius, decretorum doctor, can. zagrab. in persona magistri Nicolai de Zabothina canonici zagrabiensis hec scripsi ipso presente et mandante, presentibus dominis de capitulo et videntibus. Ego Blasius de Glaunicza can. eccl. zagrab. hie me m. p. subscripsi.

Liber rubeus ven. Capit. zagrab In archiv. incl. Acad. Scient Slav. mend.

204

Anno 1458, 12. aprilis. Zagrabiae. Capitulum constituit et designat, ut canonici aegroti cum sanis quaestufn sigiliationis communicent

Anno domini MCCCCL octavo, feria quarla proxima ante festum beati Tiburcii martiiis, proxime ventura, oranes domini de capitulo pro tunc in sigillacione presentes concordi et unanimi voto concluse- runt et firmiter deinceps observari statuerunt, quod omnes egroti ex dominis et infirmitate notabili depressi , qui scilicet intrare ad sigil- lacionem non possent, non obstante eorum absencia, quos tamen racio- nabilis excusat molestia, tanquam in sigillacione presentes omnibus sigilli proventibus misericorditer pociantur, quod perpctuis succes- sivis temporibus irrefragabiliter observetur, ul eo modo caritas mutua ad altenitrum radicetur.

Liber rubeus ven Capit. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient Slav. mend.

205.

Auuo 1458, 6. muii. Zagiabiac.

Coram capitulo zagrabiensi communitas civitatis interccssiontm facit contra Nicola um aurifabfum, quia judicium civitatis contcmpsit,

Nos capitulum ccclesie zagrabiensis. Mcmoric commendamus per presentes, quod providi et circamspccti viri Conradus Rawsar, alias judex, et Thomas Croacus, cives civitatis montis Grecensis dc iuxta Zagrabiam, in iplorum necnon judicis, juralorum, ceterorumque uni- versorum civium ac inhabitatorum et incolarum, tociusque commu- nitatis civitatis montis Grecensis predicte nominibus et in personis Dostram specialiter venientes in presenciam per modum protestacionis

Doc. 205. — 14.58. 267

nobis significare curaverunt in hunc modura: quod dum Nicolaus aurifaber, similiter alias judex et civis eiusdem civitatis montis Grecensis, unacum litteris serenissimi principis et domini, domini Mathie dei gracia inclili regis Hungarie etc. domini nostri naturalis, prefatis judici, juratis, ceterisque civibus dicte (civitatis) pieceptorie loquentibus et directis , eosdemque in eo requisivisset , ut ipsi ex parte certorum civiura et inhabitatorum dicte civitatis racione do- morum, necnon possessionum et aliorum bonorum in eadem civi- tate et territorio eiusdem existencium, eidem Nicolao aurifabro indi- cium et justiciam facere, exhibereque et aministrare debuissent. Qui- quidem index et ceteri cives mandatis regie serenitatis obedire cupi- entes, judicium et justiciam ex parte eorumdem civium eidem Nicolao aurifabro facere et exhibere parati fuissent, eisdemque partibus feriam sextam proximam post festum Invencionis sancte crucis, proxime preteritum, cum universis juribus, literalibusque instrumentis, necnon docimientis coram eisdem producere debentibus pro termino assig- nassent et prefixissent, ut sic visis et examinatis juribus et literalibus instrumentis, necnon allegacionibus et proposicionibus earumdem par- cium, eidem Nicolao aurifabro ex parte presciiptorum civium, per ipsum in causam attractorum, judicium et justiciam termino in eodem facerent, iidem judex ac cives civitatis predicte facere et exhibere voluissent ; quiquidem Nicolaus aurifaber, uti iidem Rawsar et Thomas Croaciis retullissent, nullum judicium, nullumve justicie complimentum termino in eodem coram eisdem judice ac civibus dicte civitatis asumpmere et acceptare noluisset, sed solum de domibus, necnon posscssionibus et aliis bonis suis ex parte eorumdem civium per eosdem judicem et cives dicte civitatis montis Grecensis sibi plenam et omnimodam satisfaccionem facere, restitucionemque impendere pos- tulasset. Super quibus annotati Conradus Rawsar et Thomas Croacus suis et quorum supra nominibus pecierunt ipsis et aliis predictis per nos dari litteras nostras protestarias, quas eisdem concessimus lege regni requirente et communi justicia svadente. Datum sabbato proximo post predictum festum Invencionis sancte crucis Anno domini mil- lesimo quadringentesimo quinquagesimo octavo.

Originale in charta, a tergo vestigium impressi sigilli. In archivio incl. Acad. Scient. Slav, merid.

a 68 Doc. 206. 2oy. — An. 1458.

206.

Anno 1458, 27. mail. Budae.

Mathias, Hungariae etc, rex, Johanni Vitovec banc mandat, ut civitatis possessionum fines iurbaios peragret, novosque constituaL

Commissio propria domiili regis. Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fideli nostro magnifico Jan Bythowecz de Greben, regni nostri Sclauonie bano, salutem et graciam. Dicunt nobis fideles nostri Valentinus iudex ac Anthonius de Grabrounik, cives civitatis nostre montis Grecensis, in sua ac reliquorum civium, hospitum et incolarum dicte civitatis nostre personis, quod cum hiis preteritis temporibus ipsa civitas nostra a manibus externorum hominum tenta, possessa et oppressa fuisset, mete et limites eius et possessionum suarum in territorio dicte civi- tatis existencium ab antiquo extructe et erecti suo loco submote et disturbati essent; supplicantes nobis prefati Valentinus iudex et An- thonius de Grabrounik suis ac dictorum civium nominibus, ut ipsis super hiis rebus providere dignaremur. Et quia peticio ipsorum nobis honcsta et modesta visa est, ideo lidelitati tue committimus, quatenus receptis presentibus, revisisque vestigiis metarum et limitum dicte civitatis et possessionum suarum, metas ipsas et limites iuxta con- tenta privilegiorum et evidencia documenta dicte civitatis, ut dicitur, loco suo deletos rursus reformare et renovare debeas absque tamen preiudicio iuris alieni, aliud non facturus. Presentibus perlectis, exhi- benti restitutis. Datum Bude sabbato proximo ante festum sancte Trinitatis. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo octavo.

Originale in charta, in margine inferiori impressum est sigillum regis. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

207.

Anno 1458, 27. maii. Budae.

Mathias^ Hungariae etc, rex, civibus zagrabiensibus ovines contumelias ignoscity quas nobilibus, quum Ulricits comes civitatem occupabaty jntulertmt,

Commissio propria domini regis.

Nos Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Memorie commendamus per presentes, quod nos universes cives et inhabitatores civitatis nostre montis Greeensis super universis dum- taxat illis dampnis, iniuriis, offensis et nocu mentis, que iidem cives et inhabitatores civitatis nostre predicte, tempore occupacionis eiusdem civitatis nostre montis Grecensis per condam illustrem Vlricum co-

D»€. 208, — An, 1458-

369

mitem Cilie etc, facie ct expost non voluniarie sed per cundem

condara VIricum comitcm et famiUares suos et ad ipsum periinenlcs

compulsi et coactati nobilibus et alterius cuiusvis status hominibus

qualitercumque intulissenl, intra vel extra judicium, secundum quod

dominus rex Ladislaus predecessor noster suis litteris quietos et expe*

ditos reddiderat el commisscrat, ita et nos reddidimus et commisimus

presencium vigore et testimonio mediante. Datum Budc sabbato ante

festum sancte Trinitalis. Anno domini millesimo quadringentesimo

quinquagesimo octavo.

Original c io membranii, in marine inferioti impressuoi est sigillum. In [ircli* lib« rcg« dv, jeagnib,

208.

Anno 1458, 30, mail. Budae. Coram Mathia rege , cmnmunitaih civitath kgatus lU injuria UHci, comitii CiUae^ qua multae civitatis passcssfones in ali^mis manus perve-

neruni, recusat,

Nos Mathias dei gracia rex Hungarie. Dalmacie, Croacie etc. Memorie commendamus per presentes, quod Marcus de Chawa, per- sonaliter nostram veaiens in presenciam in sua ac judicis, juratonim, ceterorumque civium et locius communitatis civitaiis nostrc montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, personis, per modum protestacionis nobis signi^care curavit co modo, quomodo alias condam Vlricus comes Cilie etc. ipsam civiiatem nostram montis Grecensis eotunc in manibus suis habitam, nonnullorum hospitum, civium predicte civitatis nostre montis Grecensis possessiones jobagionales , tarn hereditarias quam impignoralicias, necnon domos, molendina, vineas, fenilia, prata, ortos, terras arabiles ct silvas ab eisdem civibus minus juste et inde- bile occupando, quibusdam aliis hominibus distribuissel , ipsamque communitatem adeo coartasset et astrinxLsset, ut eadem communitas civium super huiusmodi sua indebita et violenta occupacione et di- stribucione litteras sub sigillo ipsius communitatis civium, pro parte talium, quibus huiusmodi possessiones et alia bona prenominata per ipsum VIricum comitera dislributa essent, emanari fecisset, potencia mediante, in ipsorum civium nostronim juris grave preiudicium et derogamen ac dampnum satis Ingens, In cuius protestacionis testi- monium presenles lilleras nostras paienies eisdem civibus nostris duximus concedendas. Datum Bude feria tercia proxima ante festum sacraiissimi corporis Christi Anno ciusdem millesimo quadringente- simo quinquagesimo octavo.

Originals in cbarta. Id niargiiie inferjori impresstus est sigillum. lit Archirio lib., reg. dviL ^ogmbienbij*

2 70 Doc. 2op. — An. 1458.

209.

Anno 1458, 21. August!. Zagrabiae.

Nicolaus Vylak et Johannes Vttovec bant capitulo zagrabiensi matidant, ut inquirat dammmi 2000. fl., quod^ quum Ulricus comes Ciliae civi- tatem occupabat, Nicolaus aurifaber et Paulus villicus de Vinica civibus

attulerunt

Amicis suis reverendis capitulo ecclesie zagrabiensi, Nicolaus de Vylak et Jan Bythouecz de Greben regni Sclauonie bani, amiciciam paratam cum honore. Dicitur nobis in personis judicis, juratorum ac universorum civium necnon tote communitalis civitatis montis Gre- censis, quomodo Nicolaus aurifaber, alias civis dicte civitatis montis Grecensis necnon Paulus valpoth de Vynicza, temporibus scilicet dum illustri principes, condam domini Fridericus et Vlricus, Cilee etc. comites et bani, cum eorum exercitu prescriptam civitatem montis Grecensis obsidentes impugnasscnt et eandem expugnatam ab eisdem exponentibus pro manibus ipsorum recepissent. Tunc prefati Nicolaus aurifaber et Paulus walpoth tempore premisse occupacionis eiusdem civitatis memoratis exponentibus in certis rebus et bonis ipsorum exponencium plusquam duo millia florenorum auri dampna intulis- sent et fecissent potencia mediante, in preiudiciura annotatorum ex- ponencium et dampnum valde magnum. Super quo vestram amici- ciam prescnlibus petimus diligenter, quatenus vestrum mittatis ho- mincni pro testimonio fidedignum, quo prcscnlc, Marlinus de Schy- taryew, Valentinus de Chernkowcz, necnon Andreas et Johannes de Brezowycza, aliis absentibus, homo noster. ab omnibus quibus incumbit meram de premissis exquirat veritatem, quam tandem nobis, more solito lescribatis. Prescntes autem sigillis comitum nostrorum zagra- biensium fecimus consignari. Datum Zagrabie feria secunda proxima post festum beati regis Stephani. Anno domini millesimo quadringen- tcsimo quinquagcsimo octavo,

(A tcrgo). Amicis suis rc^erenJis capitulo ecclesie zagrabiensis, pro judicc, juralis et civibus civitatis monlis Grecensis, inquisitorie.

< )rigiiialc in cliarta. A tcrjjo vcslij,»ium iiniiis sigilli. I^xstat iu trnnsumpto lajntuli I'asmcnsis 145S.

Doc. 210. 211. — An. 1458. 37 1

210.

Anno 1458, 19. septembris. ^asmae.

Capitulum chasmense^ Slavoniae bancs certiores reddit^ inquisitione consti-

tuta^ a Nicolao aurifabro et Paulo villico de Vinica civibus damnum

2000 fl, imporiatum constare.

Magnificis viris, dominis Nicolao de Wylak et Jan Bythowecz de Greben, regni Sclauonie banis, amicis ipsorum honorandis, capi- tulum ecclesie chasmensis, amiciciam paratam cum honore. Litteras yestras inquisitorias nobis loquenles et directas, honore quo decuit, noveritis nos recepisse in hec verba: (vide Doc. 209. anno 1458, die 21. Augusti). Nos itaque vestris amicabilibus peticionibus annuentes, ut tenemur, unacum prefato Marlino de Schytharyewo predictoque horaine veatro nostrum hominem fidedignum honorabilem virum ma- gistrum Bartholomeum socium et concanonicum nostrum ad premissa fideliter peragenda nostro pro testimonio duximus destinandum, qui tandem exinde ad nos reversi, nobis concord iter retulerunt isto modo, quod prefatus homo vester, presente eodera nostro testimonio, feria quinta, videlicet in festo Exaltacionis sancte crucis, proxime preterito, ab omnibus illarum parcium hominibus, a quibus decuisset et licuisset, palam et oculte diligenter de premissis inquirendo sic et eodem modo facta et perpetrata fuisse et esse rescivissent, prout vobis dictum ex- titisset et sicuti tenor litlerarum vestrarum continctur predictarum, dempto numero florenorum prcdictorum, de quibus ccrtitudinis veri- tatem scire non poluissent. Datum quinto die diei inquisicionis preno- tate. Anno domini supradicto.

Orifjinale in charta. A tergo vestigium imprcssi sigilli. In arcliivio lib. reg civ. zagrab.

211.

Anno circa ann. 1458.

Capitulum zagrab, Mathiam regem rogat^ ut ecclesiae zagrabiensi agri subtracts una cum turri „ Popov turen"^ nominata tandetn restifuantur,

Suplicatur serenitati vestrc, princeps serenissime, pro parte devo- torum ac humillium screnitatis vestre capellanorum capituli ecclesie zagrabiensis , quorum possessiones ecclesie eiusdcm pro certis missis et divinis officiis singulis diebus explendis a dudum retroactis tempo- ribus datas et incorporatas nuper per civcs zagrabienses iniuste ac indebite detentas et occupatas; tandemque locum cum turri, in qua

273 Doc, 212, — An, 14.$^

bona ipsius ecclesie conservari solita erant, in dicta civitate constituta et habita, ac in quibus pro nunc castellum, uti dicitur, de mandate et speciali coramissione eiusdem serenitatis vestre constructuitur, de benignitate regia restitui facere atque committere dignetur; pro quibus eciam illustris dominus Nicolaus rex Bozne, toturaque eiusdem serenitatis vestre Sclauonie regnum sive eius indigene nobiles, communi svadente justicia, diebus ante preteritis clarissime descripserunt. Si autem preno- tati cives aliquid juris et proprietatis in dictis possessionibus habere pretendunt, id iure et consvetudine regni contra idem capitulum prose- quantur.

Originale in charta. In archiy. ven. Capit. zagrabiensis. Act. cap. ant. fasc. 10. nr. 4.

212.

Anno 1459, 2. aprilis. Zagrabiae.

A capitulo zagrab, communitati civitatis Iradiiur exemplar epistolae regis Mathiae in qua civitati viandat, nt advigikt, ne hottiines malefici clande- stine immigrent.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Mcmorie commendamus per presentes, quod Johannes, filius Petri, judex civitatis montis Gre- censis in sua ac universorum civium, tociusque communitatis eiusdem civitatis montis Grecensis personis ad nostram veniens presenciam exhibuit et presentavit nobis quasdam litteras serenissimi principis et domini, domini Mathie, dei gracia regis Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. domini nostri naturalis sub annulari sigillo sue maiestatis patenter confectas, tenoris infrascripti, petens nos suo et nominibus, quibus supra, ut easdem litteras de verbo ad verbum transummi ct tran- scribi, ac litteris nostris similiter patentibus inscri facientes, tenorem et transumptum earumdem sibi et aliis, quibus supra, concederemus ad cautelam. Quanim tenor talis est: (vide Doc. 202. anno 1458. 16. martii). Nos itaque premissis justis et jurisconsonis peticionibus pre- fati Johannis judicis nobis suo et nominibus, quibus supra, modo prehabito porrectis, annuentes, predictas litteras ipsius domini nostri regis de verbo ad verbum absque diminucione aut augmento aliquali transummi ct Iranscribi ac presentibus litteris nostri insert facientes, tenorem et transumptum earumdem presentibus verbotenus insertum, eidem Johanni judici et aliis, quibus supra, duximus concedendas ad cautelam. Datum fcria secunda proxima post octavas Pasce. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo nono.

Originale in charta. A tergo vestigium higiUi. In arch. lib. reg. civ. zagrab.

Doc. ZTJ. — An. 1459.

273

213.

Anno 14S9r 14. aprilts, Zngnibiae.

Ci^ttm magistratu etvitatis He Una, quae fuit Zajeanis uxor^ agrum sunm Antonio SifiraintY civt vendiL

Nos Johannes, filius Petri, judex, Andreas, Blasius, Paulus, Acha- cius, Clemens, Thomas, Anlhonius et Jacobus jurati, consiltarli et universi elves civitatis montis GrecensU. Meraorie coramendamua te- nore prescnciura significanlei^ quibus expedit universis, quod proba et honesta mulier Elena vocata, relicta condam Zaykonis lucifiguli, olim concivis noslri, primum, nunc vero censors legiitlma Johannis litterati , concivis similiter nostri , ad nostram personal iter veniens presenciam confessa est in hunc modum : ui ipsa quandam ter- ram suam arabilem in territorio nostro extra Novam portam eius- dem civitatis, ultra ecclesiam beati Georgii martins, prope molen- dina, inter duas vias communes habiiam et cxislentem, duas, uti dicttur, dietas terre in se continentera, ipsam scilicet Elenam muUerem jure statutorio litteratorie concernentem, prout hoc in quadam littera nostra seu civitatis prefate privilegiali, tempore presentis judicatus prefali iudicis nostri moderni, dc anno domini nunc present! et infia- scTiplo feria lercia proxima post festum beaii Ambrosii episcopi atque docioris, proxime preierito, pro parte ipsius Elene mulieris superinde confecta et emanata ac coram nobis specietenus demonstrata fide con- tlneri vidimus occulata, simulcum omnibus eiusdem terre arabilis dua- rum, ut predicitur, dietarum ufilitatibus, juribus, usibus, integritatibus, fructuositatibusque et perlinenciis universis sub eius prioribus veris et antiquis metis prout eadcm terra arabilis per primevos suos pos- sessores semper et ab antiquo usque lenta fuissct et possessa, prefalo Anthonio, filio Georgii Syprasnych, modemo jurato et concivi noslro supradicto, ac per eum suis heredibus pro novem florenis auri et quinque pensis denariorum per ipsura Anthonium prefate Elene mu- lieri, prout ipsamct nobis relulit iam plene datis et persolutis, vendi- disset, immo vend id it coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenendam, possidendam pariter et habendam ac iuxta condicionem civitatis prenotate ab antiquo privilegia liter approbatam, quomodo- cumque voluerit disponendam. In cuius rei memoriam atque testimo- nium, firmitatcmquc perpetuam presenlibus sigillura nostrum commune duximus appendendum. Datum feria (sic) m festo beatorum Tiburcii et Valeriani martirum. Anno domini m^Uleiirao quadringentesimo quin- quagesimo nono.

Origliiale tn inembraaR. Zoosi 9enccaL viridis dependct ftbsc|Qe sigjllo. In «rcb. 'v«ii, c»ptt. ftii|rr»l>.

274 I^'x^- ^^4- — ■^«- ^459-

214.

Anno 1459, 8. maii. Crisii.

Ab UlricOy comitc Ciliae, nova dies constituitur in causa, quam Heningus

de Sused intulit cofnmunitaii civiiatis, quae novam viam munivit, ne pro

merce tributum solveret

Nos Vlricus dei gracia Cilie, Ortemburge, Zagorieque comes, necnon regni Sclauonie banus. Memorie commendaraus, quod nobis feria secunda proxima post octavas fesli beati Georgii martiris una cum regni nobilibus pro faciendo moderativo judicio causancium in sede nostra judicaria sedentibus, egregius Hennyngh de Zomzedwar perso- naliter nostram veniens in presenciam, presentibus et coram nobis astantibus Blasio, lilio Pauli, Corardo Rawsar, et Matheo notario, civibus civiiatis zagrabiensis montis Grecensis, contra eosdem, necnon judicem et juratos, ceterosque cives et inhabitatores eiusdem civitalis proposuit eo modo: quomodo iidem judex, jurati, civesque et inhabi- tatores prenominate civitatis zagrabiensis obmissa et postergata magna et pupplica via de dicta civitate zagrabiensi versus castrum suum Zomzedwar predictum et tributum sub eodem castro exigi solitum ducenle, quandam aliam novam viam versus possessionem Sthwbycza et ab inde ad Krapinam tendcntem adinvenientes et sibi ipsis eli- gentes, tam in predicto loco ipsius sui tributi sub dicto castro Zom- zedwar exigi consveto, quam eciam in dicta alia nova via per eosdem adinventa, de rebus et animalibus ipsorum venalibus ac mercanciis tributa sibi et suis tributariis dare et exsolvere noUent, recusarent, in suum preiudicium et dampnura valde magnum, ex parte quorum per nos sibi judicium et justiciam postulavit impertiri. Quo audito prefati Blasius, Corardus et Matheus cives in ipsorum ac dictorum judicis, juratorum, aliorumque civium et inhabitatorum pretacle civitatis za- grabiensis nominibus et in personis nostram exurgentes in presenciam responderunt ex adverso: quomodo ipsi, pretactique judex, jurati, ce- terique cives et inhabitatores dicte civitatis zagrabiensis intra terminos et limites regni Hungarie et parcium sibi subicctarum tam de per- sonis, quam de rebus et mercimoniis eorum quibuslibet tributum solvere non tenerentur, et in huiusmodi comprobacionem litteras olim serenissimi principis domini Bele regis quarti anno domini millesimo ducentesimo sexagesimo sexto, none kalendas decemtris, regni autem sui anno tricesimo primo privilegialiter emanatas, dupplici suo sigillo autentico vallatas coram nobis curarunt exhibere, in quibus inter ce- tera hec clausula adinveniebatur : Item, tributa infra regales terminos in nuJio loco solvere teneantur. Quibus exhibiiis prefatus Hennyngh

Docn 21$, — An. 1459*

275

alcgavit tail modo : quod quamTis prefatus condam dominus Bcla rex prelibalis civibus zagrabiensibus pretactam libertatem in prescripta clausula in prenarratis litteris suis adinventa, declaratam, dederit et concesseril, tamen quia in huiusmodi clausula ipsi civcs zagrabienses de rebus eorum mercimonialibus a solucione dicti iributi minime exerapli fore denotarentur, ob hoc ipsi cives prescriptum tributum dc pretactis ipsorum rebus et animalibus in loco dicti sui tributi sicuti alias a nonnullis retroactis lemporibus usque in presenciarum exsolvissent, dare et persolvere deberent et tenerentur; in facto autem prelilulato sui tributi antiquiora et efficaciora jura, quam predicti judex, jurati, civesque et inhabitatores prenotate civitatis zagrabiensis haberet eroanata, que non ad prescns sed in termino ulteriori sibi dando, coram nobis producere et exhibere promptus esset et paratus, Unde nos hiis perceptis judicantes commisimus eo modo: ut meraoratus Hen- nyngh sed et antedicti judex, jurati et cives prescripta ipsorum jura et litteralia instruraenta, que in facto pretacti tributi haberent confccta in octavis festi bcati Jacobi apostoli, nunc venturi, in sede zagrabiensi coram nobis exhibere leneantur, ul hiis visis judicium el justiciam facere valeamus inter partes in premissis, prout dictabit ordo juris. Prcsentes sigillo vicebanorum et comitum nostrorum crisiensium fc- cimus consignari. Datum Crisii octavo die termini prenolati. Anno domini millesimo quadringentesimo qutnquagesimo nono.

(A tergo). Super exhibendis quibusdam litteralibus iDstrumentiSp 'pro judice, juratis, ceterisque civibus et inhabitatoribus civiiaiis zagra- biensis montis Grecensis contra egregium Ilennyngh de Zomzedwar ad oclavas festi beati Jacobi aposloli in sedem zagrabiensem, pro- rogatorie*

Originalc 10 chortA, A tergn vestigia dilonina sigillorQm, In archiv, lib rcg, civ. £2i£rabieiu!t5.

215.

Anoo t4S9t 20< Junii, Budae. Mathias Hungariae etc, rex, communiiafi civitatis praedicUy ne capituium a passessiane mutntionis vel turris ^ Popov turcn^ nominatae arceatun

Commissio propria domini regis, Mathias dei gracia rex Hungariei Dalmacie» Croacie etc, Fide- libiis nostris judici, juratis, ceterisque civibus et toli communitati civi- tatis nostre montis Grecensis salutem et graciam. In personis fidelium nostrorum canonicorum de capitulo ecclesie zagrabiensis nostre queru- lose detegitur maiestati, qualiter vos ipsos (in possessvCiTve\ cMYa^^:ccw

276 Doc, 216, — An, 14.60,

turns ipsorum in dicta civitate montis Grecensis habite, ipsos cano- nicos ab (antique conce)mentis et metarum eiusdem cum mensuris regalibus olim mensuratarum, plurimum impediretis et nee ipsas metas, dicte turris pro tucioris ipsius capituli juris cautela, cum mensuris regalibus mensurare et metarum exinde assignaciones facere permit- teretis in ipsius capituli juris preiudicium et dampnum non modicum. Nos autero ipsam ecclesiam zagrabiensem in nomine sanctissimi regis Stephani fundatam, in quo spem nostram gerimus specialem, in suis justis juiibus opprimi et destitui nolumus quovis mode, quare fideli- tati vestre presentibus districtissime precipientes mandamus, sic om- nino habere volentes, quatenus acceptis presentibus, ipsos dominos in dominio dicte turris eorum et metarum eiusdem nullo modo impedire et metas in tolo vel parte usurpare presumpmatis, sed eisdem do- minis ipsam turrim et metas eiusdem pacifice tenere, et nichilominus metas huiusmodi ad dictam turrim pertinentes mensuris regalibus mensurare, factaque mensuracione , exinde metas novas erigi per- mittere, tandemque ipsum capitulum et dominos de eodem in tarn pacifico dominio tueri et conservare debeatis, ut ipsis de cetero nostre in hac parte non sit opus querulari maiestati. Secus gracie nostre sub obtentu non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria quarta proxima ante festum beati Johannis baptiste. Anno domini millesimo quadringentesimo quinquagesimo nono.

Originale in charta. In margiue inferiori impressum est sigiUum. In arch, ven. Cap. zagrab. Act. cap. ant. fasc. 10. nr. 7.

216.

Circa an. 1460. Zagrabiac.

Foedus capitularium cantra invasores jurium canonic alium initum

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis per subscripcionem manuum nostrarum hie inferius promittimus, quod firme et constanter stabimus et persistemus in factis et negociis nostris, que nunc procuravit nobis Paulus, archidiaconus kamarcensis, ducendo contra nos quemdam Ro- bertum doctorem ab archiepiscopo ut usurparet iurisdiccionem nostram et potestatem constituendi vicarium afferet a nobis. Et stabimus unus pro omnibus et omnes pro uno. Et ad hoc se obligavimus et astrin- gimus propriis juramentis et juvabimus expensis et fatigiis.

Johannes de Stayn, lector et canonicus dicte ecclesie zagrabiensis. Bartolo- mens cantor et can. zagr. Matbyas propositus chasmensis, can. zagr. Martinus archi- diaconns. de Waska, can. zagrab. Sigismundus archidiaconus in Worosd, can. zagr. JLadiflans castes et can. zagr. Mathens Kewlkws can. Fabianus de Roycha

l^^iy, — An, J460,

377

propria. B!asiu§ Je Nemes m. p. Jacobas dc Tiner decretoriim doctorj can. %9;gt. m. p. Thomas Thompa can. za^r. m. p. Demetrtas doctor et vicadus ecclesie za^ £rabieii3is prcdicte^ Gerardas de Patak can. eccl. 2agr. m. p. Blasius de Marowcha cwxL, sigrab. m. p. JoHatmes s. Johanois ecclesie plebmus et cau. tagr, m* p.

Ciber jubeof^ vcn. capitult eccl, zagrab. In archiv. inci, Acad. Scient« Slav« mcrid.

2X7. *

Circa an, I4<>0, 14. septcmbrls. In RaVonok,

Seikiidus Majtrvistr^ cmttUanm in Rakonok^ passessiimem qt$andmn joha-

ghnaUm^ sibi ad Ulrito^ Giiae comiti, danaiam, monmUria Cysterciensium

uigrabiensium dono dat ad tukra sua^ morumque parentum expianda,.

Nos Seboldus Mayervisher, castelanus castelli in RakoQOk habiti et fundatl Memorie commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quomodo condam illuslris princeps dominus Vlricus, del gratia Cilie, Ortemburge, Zagoriequc coraes etc. necnan regni Sclauonie banus ac dominus castri Med we, necnon dominus noster graciosus, vigore suarum lilterarum donacionalium superinde confec- tarum unam sessionem suam jobagionalem in possessione Nowak vo- cata in portu sancti Jacobi habitam, existentem, iu quaquidem sessione quidam Thomas jobagio ad presens residenciam facit personalem, cunj omnibus eiusdem sessionis jobagionalis titilitatibus, puta terris arabi- libus cultis et incuUis, silvis, pratis, fenetis, nemoribus, pascuis, aquis, fluviis, piscaiuris, pisciumque clausuris et generaliter quanimlibet uti- litatum integritatibusy^fructuositalibus et perlinenciis universis ad can- dem sessionem jobagionalem semper et ab antiqiio de jure spectan- tibus et pertinere debentibus, nobis, nostrisque heredibus, nostris pro semctis in perpetuum dedisset, donasset ct contutisset; idco nos animo deliberato eandem sessionem nostram jobagionalem in eadem possessionc nostra Nowak vocata habitam, simul cum cunctis suis utilitatibus et pertinenciis quibuslibet supradictis et speciiicatis, tam ob expiacionem scelerum nostrorum ac parentum et predccessorum nostrorum, claustro seu monasterio beate Marie virginis ordinis Cy- stcrciensis, Zagrabie fundalo. ac per consequens venerabili viro fratri Wynnamio, moderno abbati dicli monasterii beate Marie virginis, ipsiusque successoribus , totique convtntui monasterii eiusdem, turn cciam ob spcm et devocionem, quas in eadem virgine gloriosa Maria dci genitrice semper indefesse habuimus, gerimusque et habemus, pure propter deum dedimus, donavimus, contuliraus, immo damus, dona- mus el conferimus per eandem ecclesiam beate Marie virginis ac pre- fatum dominum Wynnandum modernum abbalem totumque convenlum

378 Doc. 218. — An, 14.61.

ipsius et successores abbates pro tempore existentes juro perpetuo at irrevocabiliter possidendam, tenendam pariter et habendam, nil juris

nilve proprietatis nobis, nostrisque heredibus in eadem

sessione jogabionali reservientes, sed omne jus et quamlibet iuris seu dominii vel proprietatis prerogativam, que nobis nostrisque heredibus in eadem habuimus et habemus, nostrique heredes habcrent, in eandem ec- clesiam beate Marie virginis et monasterium ac abbates et conventum predictum refundimus et derivamus ac manus et potestatem nostras de eadem penitus et in toto excipiendo et . . . ac exonerando, ita tamen, quod predicta sessio jobagionalis ab eadem ecclesia seu monasterio beate Marie virginis 'et conventu nullatenus per abbates et conventum dicti (monasterii) alienari possit nee valeat modo aliquali. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam presentibns sigillum . nostrum duximus appendendum. Datum in dicta Rakonok in festo Exaltacionis sancte crucis. Anno domini millesimo quadringentesimo

*) Wjrnnandus abbas praefuit conventui buic ab anno 1458 — 1479.

Originale in membrana satis lacenim. A zona sericea rubra et violacea ap- pendet sigillum. In archiv. ven. Capit. zagrab.

218.

Anno 1 46 1, 21. januarii. Zagrabiae.

A capitulo zagrabUnsi communitaii civitatis precafiti clausula qtiaedam pHviUgiorum ci a Sigismuudo rcgc conccssorum, littcris consignata editur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod providi et circumspect! viri Nicolaus sartor et Deme- trius jurati cives civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam, in ipsorum, necnon judicis, juratorum, consiliariorum ac universorum ci- vium et tocius communitatis civitatis predicte nominibus et in per- sonis nostram venientes in presenciam, exhibuerunt nobis quoddam privilegium seu litteras privilegiales condam serenissimi principis et domini, domini Sigismundi, dei gracia Hungarie, Dalmacie, Croacie, Rame, Seruie, Gallicie Ladamerie, Cumanie, Bulgarieque regis, mar- chionis Brandemburgensis ac sacri Romani imperii archycamerarii, necnon Bohemie et Lucemburgensis heredis, felicis reminiscencie domini nostri naturalis, sigillo eiusdem novo dupplici, uti pura facie appa- rebat in pendenli consignatas, petentes nos debita cum instancia ut nos eisdem ex tenore eiusdem privilegii quandam clausulam seu articulum, excipere ac de verbo ad verbum transsumi et transcribi et litteris

Doc. 2ip, — An, 14.61. 379

nostris patentibus inseri facientes, eisdcm judici, juratis et aliis su- pradictis dare digaaremur juris ipsorum ad cautelam. Cuiusquidem clausule seu articuli verbalis continencia de verbo ad verbum se- quitur et est talis: Insuper omnes et singuli cives civitatum, quas de novo creavimus, quibusque aliarum civitatum constituimus liber- tates, si de judicatu et sentencia judicum et juratorum suorum nolue- rint contentari, ad illam civitatem cuius libertate fungitur, aut ad magistrum thawarnicorum nostrorum valeant appellare, ita tamen, quod postquam magistrum thawarnicorum elegerint, ad judices et ju- ratos recurrere non valeant, nee e contra ad nullum ulterius, nisi si opus fuerit, ad presenciam nostram personalem appellacio possit fieri quovis modo. — Nos igitur justis et juriconsonis peticionibus anno- tatorum Nicolai sartoris et Demetrii juratorum civium dicte civitalis mentis Grecensis suis et quorum supra nominibus ad nos factis, pre- missam clausulam seu articulum ex premissis litteris privilegialibus annotati condam domini Sigismundi regis etc. presenlibus litteris no- stris patentibus inseri ac de verbo ad verbum sine diminucione et augmento aliquali transummi et transcribi, sigilloque nostro consignari facientes, eisdem judici, juratis, consiliariis ac universis civibus et toti communitati dicte civitatis monlis Grecensis duximus concedendas juris ipsorum ad cautelam. Datum feria quarta proxima post festum bea- torum Fabiani et Sebastiani martirum. Anno domini millesimo qua- dringentesimo sexagesimo primo.

Originale in cbarta, a tergo vestigium imppressi sigilli. In arch. incl. Acad. Scient. Slavor merid.

219.

Anno 1461, 8. maii. Zagrabiae

Catharina, viduata morte Ulrici, comitis Ciliae, Johanni Vitovec comiti Zagoriae, necnon regni Slavoniae bano et strenuis militibus Sigismundo et Balthasari fratribus uterinis de Weyspriach 62.000 flor. vendit omnia oppida atque dominia in regno Croatiae, quae pignori accepit, praecipue civitatem mentis Grecensis juxta Zagrabiam.

Docuin. integr. cdidit Iv. Kukuljevid. Arkiv za povjest. Jugoslav, knj. III. pag. 99. nr. XXI.

28o Doc. 220. 221. — An. 14.61.

220.

Anno 1 46 1, 10. septembris. Zagrabiae.

Vinandus y abbas Cist, zagrab., pkbanis communiiatis civitatis zagrab,

mandate ut contumaces quosdam ac excommunicaios homines propter sub'

tractionem decimarum capituH zagrab, in jus vocent,

Frater Winnandus abbas monasterii beate Marie virginis de Zagrabia, ordinis cisterciensis, conservator et judex .... perpetuus .... venerabilibus dominis capituli zagrabieasis, per sacrosanctam

generalem sinodum Basiliensem datus et deputatus. Vobis

discretis viris dominis Petro, sancti Emerici, Matheo, sancti Anthonii de Zagrabia ecclesiarum plebanis, in virtute sancte obediencie commit- timus et mandamus, quatenus mox receptis presentibus, ad universes et singulos homines generacionum Supczi, Thalichi et Zenthywancz, si ipsorum aut procuratorum eorumdem in civitate zagrabiensi copiam habere poteritis, alioquin ad valvas kathedralis ecclesie zagrabiensis accedatis, ipsosque ibidem publice et manifesle per affixionem presen- cium- vestri in presenciam ad proximam feriam quartam, ad videndum et audiendum se excommunicari pro contumacia quare idem citati peremptorie ad instanciam dictorum dominorum capituli zagrabiensis propter subtraccionem decimarum et invasionem et occupacionem earumdem, ipsorum de medio eidem capitulo provenire debendas, nee comparentes coram nobis contempserunt et commiserunt et pro qua contumaces reputati sunt, aut ad dicendum et allegandum quare previa racione excommunicari non deberent, peremptorie citetis, seriem cum nominibus citatorum, terminoquoque assignato nobis conscienciose re- scribentes, presentibus nobis in specie remissis. Datum Zagrabie in domo nostre habitacionis feria quinta proxima post festum nativitatis virginis Marie. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo primo.

de Thywrer, notarius in premissis.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum abbatis, et duo sigilla plebanorum et nota margiualis: Reverende pater. Nos Petrus, sancti Kmerici et Mathias sancti Anthonii ecclesiarum parochialium plcbani fecimus vestre. paternitatis iuxta continenciam.

Doc. 221. 222. 223. — An. 14.61—1462. 281

221

Anno 146 1.

Cassatorio-cessionales in capilulo zagrabiensi celebratae, quibus mediantibus fratres claustri b. Nicolai confessoris, ordinis Praedica- torum Zagrabie fundati, virtule isthic insertarum ordinis sui P. Provin- cialis plenipotentialium, litem ipsos inter et claustrum Paulinorum Remethense intuitu possessionis Blizna ventilatam, una cum quibusvis literalibus instrumentis in hoc merito emanatis cassando, ipsam pos- sessionem praefato Paulinorum claustro perpetuo possidendam cedunt.

. Act. Mon. Remete. Fasc. III. nr. 12. In afchiv. regni Croat. Slav. Dalm.

222.

Anno 1461.

Appellatio nomine Kamenskensis et Remethensis ordinis s. Pauli I. heremitae claustrorum, contra Winnandura abbatem monasterii za- grabiensis propter sentenciam interdicti et aggravationis in fratres Kamenskenses illegitime latam ; similiter et contra canonicos cathedralis ecclesiae zagrabiensis velut sacrilegos in quospiam fratres Remethenses invasores cum interposita protestatione coram publico notario ad sedem apostolicam facta.

Act. Mon Remote. Fasc. III. nr. 13. In archiv. regni Croat. Slav. Dalm.

223.

Anno 14C2, 19. mail. Remetbe

Antonius, vicarius fratrum Remetensium. assentitur, ut Dionysius Vodopija ciuis vineci, quam in monasterii liemetensis territorio emit, monasterio obti-

gatus fruaiur,

Fraler Anthonius, vicarius fratrum Heremitarum claustri beate Mirie virginis de prombntorio zagrabiensi, totusque conventus eiusdem mv>rasterii. Memorie commedamus tenore presencium significantes, quibus expedit univcrsis, quod providus et honestus vir Valenthych voc'.tus, pro tunc judex civitatis montis Greczensis ab una, parte vero ab altera similiter vir providus et honestus Dionysius Vodopya apel- latus, civis de eadem monte Grecz coram nobis personaliter consti- tuti, per eundem Valenthych confessum extitit pariter et relatum: quod ipse quandam vineam suam in territorio nostro inter duas vias publicas de predicto claustro versus Zagrabiam tendentes, existentem, cum quadam particula silve penes eandem vineam habite, eidem Dio- nysio, Vodopya vocato, de monte Grecz, et per eum suis heredibus,

283 Doc. 224., — An. 1462.

heredumque suorum successoribus et posteritatibus universis, quindecim florenis auri justi et boni ponderis ab eo plenarie receptis et perso- lutis, vendidisset, dedisset et assignasset, immo vendidit, dedit et as- signavit cum suis utilitatibus et fructuositatibus universis per prefatum Dionysium et suos successores jure perpetuo et irrevocabiliter le- nendam, possidendam, pariler et habendam. Cuiusquidem silve mete taliter distinguuntur: Item, prima meta incipit in via publica ab ori- ente et transit versus occidentem ad arborem querci cruce signatam, deinde itenim ad aliam arborem querci et iterum ad terciam et dein ad arborem graber vocatam prope circa meatum aque in valle et in codera meatu aque terminantur; item cum quarta parte ortuli sub dicta vinea situati, ita tamen, quod prefatus Dionysius Vodopya nun- cupatus et sui successores singulis annis ante vindemiam nobis et ecclesie noslre triginta quinque denarios, unum caponem, unam dena- riatam panis solvere tenebuntur. Hoc eciam expresso, quod si pre- fatus Dionysius Vodopya apellatus et sui successres temporum in pro- cessu contra predictam ecclesiam nostram et per consequens contra nos aliquam notam infidelitatis incurrerint, extunc eadem vinea una cum silva predicta ad nos devolvatUr. Item, idem Valenthych ibidem in predicto nostro territorio habens quandam particulam vinee inter vineas Pauli et condam Martini, dicti Plemenschaak, situatam, jure similiter empticio ipsum concernentem, quam similiter in vendicione adjunxit ac vendidit predicto Dionysio Vodopya cum superiori vinea pro precio supradicto, de qua quidem particula vinee quindecim de- narios, medium caponem et medietatem unius denariati panis nobis et ecclesie nostre singulis annis more prehabito idem Dionysius Vo- dopya ac sui successores solvere obligabuntur. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam presentibus sigillum nostrum duximus ap- pendendum. Datum feria quarta proxima, videlicet in festo Poten- cianc virginis. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo secundo.

E transumpto facto anno 1809. In archiv. archiepisc. zagrab. Juridica, vol. II. nr. 23.

224.

Anno 1462, 24 mail. Budae. Maihias, Hungariae etc, rex, episcopo varndicnsi plenum Jus omnium beneficiorum in capitulum zagrab, confercndoruni tribuit,

Commissio j^roj^ria domini regis.

Mathias dei gracia rex Hungaric, Dalmacie, Croacie etc. Fide- libus nostris honorabili capitulo ecclesie zagrabicnsis salutcm et gra- ciam. Animadvertimus inter diuturnam competitorum contencionem

Doc, 22$, — AfU 1^62.

2S3

multos errorcs et defectus turn in aliis, turn preserlim in collacione beneficionira in ilia ecclesia committi, ea eciara de causa, quod nobis per cos, qui impetraverint personaruni condiciones, ita ut sint, sepius non notiiicantur, ex quo frequenter contingil, minime idoneos el plane indignos promovcri, Quibus scandalis et enormitatibus pro debito nostro providere et occurere volentes, onxnem auctoritatem jurispatro- natus nostri regU, quod sicut in onnnibus aliis ecclesiis regni nostri kalhedralibus presertim et coUegialis, ita m ipsa ecclesia zagrabiensi, more divonim predecessorum nostrorum regum Hungarie, habere di- nosciraur, fideli nostro dilecto, reverendo in Christo palri, dorainL Jo- hanni episcopo ecclesie waradiensis ita dedimus et concessijnus, da- musque et concedimus, ut ipse omnes dignitates, personatus ac que- cumque ofiicia et beneficia ecclesiastica amodo deinceps in prefata ecclesia zagrabiensi, qualitercumque de jure et facto vacatura, per- sonis idoneis el benemeritis conferre et de eisdem providere valeat atque possit pleno jure. Idco Gdelitati vestre harum serie firmiler precipimus et mandamus, quatenus amodo in antea illos lantummodo ad dignitates, personatus, officia et beneficia ecclesiastica vacatura ad* mittere et in vestri medium accceptare debeatis et teneamini» quibus huiusraodi dignilales, personatus, ofiicia et beneficia ecclesiastica pre- fatus dominus Johannes episcopus contulerit, aliis quorumcumque lit- teris et mandatis minime curatis. Nos enim pro irrito haberi volumus, si quid huiusmodi mandati nostri in conlemptum fuerit quoquomodo forsitan altemplatum. Secus igitur non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti resiilutis. Datum Bude feria secunda proxima ante feslum Ascensionis dominl Anno eiusdem millesimo quadringentesimo sexa- gcsimo secundo.

Liber mbeiis vea capituli eccl. zagrabieosis* In archiv. incl, Aca^d. scicni Slay* merid.

225.

Anno i4<<^, 3u. mail. Budae. A Mdthia, Hungarie etc. rege^ ad s, Nk^lai onL Fratdicat&rum mona- sietmm zagrabitnse reficundum vectigaiia regit vadi in Savo flummc fief giiinque ann&s ceduntur.

Mathias dei gracia rex Hungarie. Dalmacie, Croacie etc. Fide- libus nostris capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et gractam. Cum DOS turn ad nonnullorum fidelium nostrorum humillime supplicacionis instanciara per eos pro parte fidelis nostri religiosi fratris Eustachii prions claustri beati Mcolai confessoris^ ordinis Predicatorum, Zagrahie fundati, ac universorum aliorum fratrum in eodem claustro degencium

384 Doc, 225. — An, 14.62.

nostre propterea porrecte maieslati, turn eciam pra reformacione eius- dem claustri, quod in maxima sui parte quamplurimis edificiis eget, vadum in flumine Zawy situm, quod vulgariter vadum regis vocatur, prope civitatem nostram mojitis Grecensis simul cum cunctis eiusdem vadi utilitatibus, proventibus, obvencionibus et pertinenciis pro pre- falo claustro beati Nicolai confessoris, consequenterque dicto fratri Eustachio priori, necnon universis aliis fratribus in eodem degentibiis, a die illo, quo ipsi fralres dominium dicti vadi adipiscentur^ infra spacium quinque integrorum annorum post sese immediate sequen- cium computando, vigore aliarum litterarum nostrarum donacionalium exinde confectarum, dederimus et contulerimus, velimusque eosdem fratres in dominium dicti vadi per nostrum et vestrum homines, le- gittime facere introduci. Ideo fidelitati vestre firmiter precipiendo man- damus,^ quatenus vestrum mittatis hominem pro testimonio fidedignum, quo presente Ladislaus de Byzerio, vel Johannes de Gepew, aut Ma- thias et Stephanus, Ladomerychy dicti, seu Stephanus Thewrek, seu Ladislaus et Balthesar de Thwrkalowcz, aliis absentibus, homo noster, ad facies predicti vadi vicinis et commetaneis eiusdem. universis inibi legittime convocatis et presentibus accedendo. introducat memoratos fratres in dominium eiusdem, statuatque idem eisdem simul cum cunctis ipsius utilitatibus et pertinenciis quibuslibet, premisso jure ipsis incumbente, possidendum, si non fuerit contradictum. Contra- dictores vero, si qui fuerint, evocet eosdem contra annotatos fratres in presenciam banorum vel vicebanorum regni nostri Sclauonie ad ter- minum competentem racionem de premissis reddituros. Et postquam huiusmodi introduccionis et statucionis seriem cum contradictorum et evocatorum, si qui fuerint, vicinorumque et commetaneorum, qui pre- misse statucioni intererunt nominibus, terminoque assignato, eisdem banis vel vicebanis regni nostri Sclauonie prefati suo modo rescri- batis. Datum Bude die dominico proximo post festum Ascensionis domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo sexagesimo secundo.

(A tergo). Fidelibus nostris capitulo ecclesie zagrabiensis pro religiosis fratribus ordinis Predicalorum in claustro beali Nicolai con- fessoris Zagrabie fundato, degentibus, introductoria el statutoria.

Originale in charta. In margine inferiori imprcssum est sigillum mains. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

Doc. 226. 22y. 228. — An, 14.62. aSs

226.

Anno 1462, 18. Junii. Zagrabiae. Capituium zagrab. communitati civitatis omnes injurias pYoventus decimalis . invasione iilatas tgnoscit

Nos capituium ecdesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod licet nos racione potenciarie invasionis konche nostre providum et circumspectos vires Anthonium, alias judicem et complices eiusdem cives civitatis montis Grechensis in presenciam abbatis monasterii beate Marie virginis, judicis, videlicet conservatoris jurium ecclesie nostre, citaverimus, contraque et adversus eosdem certas censuras ecclesiasticas fulminari, ac eciam ecclesiasticum in- terdictum imponi procuraverimus ; tamen expost ad attente petici- onis instanciam spectabilis ac magnifici domini Jani, Zagorie comitis et regni Sclauonie bani, easdem censuras et interdictum et universes processus, racione previa, contra prelibatos Anthonium judicem ac alios complices et cives dicte civitatis secutas et fulminatas, levari et penitus tolli ac ammoveri fecimus, eosdemque racione previa per omnia expedites commiserimus, immo reddimus et commiltimus pre- sencium per vigorem; ita tamen, quod prenominati judex et cives se de juribus et libertatibus ecclesie nostre nullatenus intromittant. Datum in festo beatorum Marci et Marcellini martirum. Anno domini mille- simo quadringentesimo sexagesime secundo.

Liber rubeus ven. Capit zagrab. In arch. incl. Acad. Sclent. Slav, merid.

227.

Anno 1462.

Quietantionales sup^r centum ilor. per fralres heremitas claustri Remethensis ratione litis, quae propter possessionem Blizna vertebatur, sopiendae, coenobio s. Nicolai, Zagrabiae fundati, ord. Praedicatorum plene persolutis, sub conventuali et prioratus dicti coenobii sigillis impressis, expeditae.

Act. mon. Remetc. Fasc. III. nr 14. In archiv. regni Croat. Slav. Dalm.

228.

Atino 1462.

Funduales magistratus civici montis Grecensis super turri mu- rata, adjacenteque eidem fundo, necnon altero fundo et spatio terrae in antedicta civjtate existenlibus, per Georgium meiicum civem. Mar- tine litterato, filio Gregorii de Berzthecz et de Dobryne, novo concivi pre summa viginti trium flor. auri perennaliter coram praefate ma- gistratu venditis.

Act. mon. Remete. Fasc. III. nr. 15. In archiv. regni Croat. Slav.IHLm.

a86 Doc. 229. — An. 14.64..

229.

Anno 1464, 17. janoarii. Casmae. Mathias, Hungariae etc, rex^ Doroteae, viduat<u mortc Heningi de Sused, veiat, ut in Stubica possessione a civibus zagrabUnsibus tributum ei telo-

nium porro petat.

Commissio propria domini regis. Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Generose domine Dorothee, relicte condam Hennyng de Zomzedvar, salutem et gra- ciam. Expositum extitit maiestati nostre in personis fidelium nostrorum prudentum et circumspectorum virorum judicis et juratorum, cetero- nimque civium et tocius communitatis civitatis nostre mentis Grecensis admodum gravis querela, quod quamvis eadem civitas nostra mentis Grecensis ac universi cives, hospites et inhabitatores eiusdem per dives reges Hungarie, nestros scilicet predecessores, ab omni solucione tribu- terum et theloniorum ubicumque et in quocumque loco in regnis no- stris Hungarie, Dalmacie et Croacie predictis ac partibus eisdem sub- iectis habiterum et exigi solitorum, graciose exempta sit et suppertati habeantur, tamen vos in possessione Zthobyczan vocata quoddam tri- butum novum erigi fecissetis, et in eodem novo tribute super prefates cives nestros ac inhabitatores dicte civitatis nostre mentis Grecensis, resque et bona ipsorum quasdam tributarias exacciones contra prefatas eerum libertates exigi faceretis, eosdemque propterea impediri, turbare et dampnificare faceretis in ipsorum libertalis preiudicium, dampnum quoque et gravamen valde magnum. Et quia nos prefatos cives ne- stros et quemlibet eerum in prescriptis ipSorum antiquis libertatibus, juribusque et consvetudinibus inviolabiliter conservari volumus, ip- sosque in eisdem per quempiam subditorum nostrorum impediri et turbari non volumus, idee vobis harum serie iirmiter committimus et mandamus, quatenus amodo deinceps huiusmodi tributarias exac- ciones super prefatos cives, hospites et incolas dicte civitatis no- stre mentis Grecensis vel aliquem eorum, res quoque et bona ee- rumdem contra prefatas ipsorum antiquas libertates in prefate neve tribute vestre in dicta possessione Zthobyczan exigi solite et in aliis tributis vestris exigi facere nusquam et nequaquam presumatis, eos- demque propterea in ipsorum personis, rebusque et bonis eorum quibuslibet impediri, turbari et dampnificari facere non debeaiis nee sitis ausi mode aliquali gracic nostre sub optentu. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum in Chasma feria tercia prexima ante feslum beale Prisce virginis. Anno domini millesimo quadrin- gentesime sexagesimo quarto.

Originale in charta, in qua sigillum maius imprcssum. In archiv. incl. Acad Saent. Slavor. mend.

Doc, 2J0. — Ah. 146^,

287

230,

AnDO 1464, 17, jaDUaril, Casmae.

Mtithias^ HuHgariat etc, rex, Mariino de Frangipanibus principi mandate Ht in passessionibus suis ttibuia, vectigaihque a cmbm zagtab, petert desimti.

Commissio propria dommi regis.

Mathias del gracia rex Ilungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fideli noslro spectabili et inagnifico MarXino dc Frangapanibus, Segriie, Wegle cl Modrusse comiti, saluiem el graciatn. Expositum extitit maieslatl nosire pro parte et in personis fidelium nostrorum pru- denlum ct clrcum^pectorum . , . . judicis et juratorum, ccterorumque dvium et tocius communtlatts civltatis rtostrc motitis Grecensis (de Zagrabia) gra\i cum querela, quod quamvis *eadem civitas nostra roontis Grccensis et universi cives, hospites el inhabitatores eiusdem per divos reges Hungaric, nostros scilicet predccessores, ab omni so- luciOTie tributorum et tbeloniorum tibicumque ct in quocumque loco in regnis nostris Hungarie, Dalmacie et Croacie prediclis ac parti bus eisdem subiectis habiiorum et exigi soHtorum graciose exempia sit et supportati babeantur. Tamen vos non curata huiusmodi solucionis exempcione et libertatc in iribato vestro in Jazlraborczka exigi solilo et in cunctis tributis vestris in aliis locis exigi solitis, quasdam super- lluas, injustasque et indebitas exacciones tributaiias non laliier, sci- licet secundum quod alias huiusmodi iributum exigi solitum fuisset, super prefatos cives et inhabitatorcs dicle civitalis nostre montis Gre- ccnsis, resque et bona eorumdem contra prefatas ipsorum antiquas Itbertates, juraque et consveiudines exigi et exiorqueri faceretis atque ipsos propter hoc plurimum impcditelis et luibaii faceretis, preterea minus juste et indebile res et bona eorumdem civium nosiroium in ierris ac bonis, possession ibusque et dominlis vestris arestari et pro- hiberi pcrmitleretis, per quod pluiima incommoda, dampnaque el nocumenta per huiusmodi indebitas ct injustas atestacioncs eisdem civibus evenissent, evenirentque et deinceps in ipsorum preiudicium, dampnum quoque et gravamen valde magnum Supplicatum igitur exiitit maicstati nostre pro parte eorumdem civium nostrorum per nos superinde de medio opportuno provideri. Et quia nos prcfatos cives nostros et quemlibet eorum in prescriptis ipsorum antiquis lihertatibus, juribusque et consvetudinibus inviolabiliter conservari voiumus, ipsosque in eisdem per quempiam subditorum nostrorum per huiusmodi superiluas exacciones tributarias et injustas lerum et bonorura ipsorum are^tacione^*, impediri, turbari ct dampnificari non volumuA, ideo lideltiati ventre harum serie firmitcr precipientes man-

a88 Doc, 2jr, — An. 1464.

damus, quatenus visis presentibus, nullis aliis lltteris et mandatis nostris superinde expectantibus, occasioneque qualibet semota, amodo deinceps, huiusmodi superfluas et injustas tributarias exacciones in pre- fato tribute vestro Jaztraboreczka exigi solito et in aliis tributis vestris super prefatos cives (nee non incolas et inhabitatores prefate) civi- tatis nostre mentis Grecensis vel aliquem eorum, resque et bona eo- rumdem quecumque contra dictas eorum antiquas libertates, juraque et consvetudines exigi facere non debeatis, neque eciam huiusmodi indebitas et injustas arestaciones in rebus ac bonis et.personis eorum- dem civium nostrorum in dictis terris, tenutis, dominiis et possessio- nibus .vestris per quospiam et ad quorum vis instanciam permittatis fieri, eosdemque cives et inhabitatores prefate civitatis nostre raontis Grecensis vel aliquenw eorum propter hoc in personis, rebusque et bonis ipsorum quibuslibet impedire, turbare vcl quovis modo damp- nificari facere nusquam et nequaquam presumatis neque sitis ausi modo aliquali gracie nostre sub optentu. De dampnis vero, que hac- tenus per huiusmodi injustas et superfluas tributarias exacciones et rerum ac bonorum indebitas arestaciones eisdem civibus nostris intu- listis et irrogari fecistis, ipsis plenarie omnimodam satisfaccionem talium rerum adeo impendatis, ne iidem superinde quoquomodo co- gantur qucrulari (et molestari). Secus non facturi. Prcsentibus per- lectis, exhibenti resiitutis. Datum in Chasma prokxima ante festum beatc Prisce virginis. Anno domino millesimo quadringentesimo sexa- gesimo quarto.

Originale in charta, sat exesum. In margine inferiori impressum est sigiUum. In archiv. incl. Acad. Scient. Slavor. merid.

231.

Anno 14^)4, 24. inartii. Budae. A Mathia, Hungarie etc, rege, commimitate civitatis prccante privilegium Belae IV, regis, quo cives zagrabienses a vectigalibus tributisque pro merce pensitandis e/iberantur, conjirmatur,

Mathias dei gracia Hungarie, Dalmacie, Croacie, Rame, Seruie, Gallicie, Lodomerie, Cumanie, Bulgarieque rex. Omnibus Christi fide- libus presentibus et futuris presencium noticiam habituris salutem in omnium salvatorc. Cum rcgnum stabile nihil magis, quam amor sub- ditorum perliciat, expedit semper principibus grata munificencia suis se reddere liberales, ut dum fervencium animos continuis beneficiis sibi conciliant, eos, amor pocius quam timor, promptos suis obsequiis alliciat, firmosque in fide faciat et constantes. Proinde ad universorum

Joe. 2JI, -^aT 1464*

«S^

noticiam harum serie volumus pervenire, quod fideles nostri pru- dcntes ct circumspecti Nicolaus judex ac Anthonius et Blasius iurali cives civilatis nostrc montis Grccensis nominibus et in personis exhi- buerunt et presentaverunt nobis quasdam litteras capituli ecclesie albensis, sigillo eiusdem, quo utitur^ in pendenti consignatas, median- tibus quibus idem capitulum quasdam litteras condam serenissimi principis domini Bele prefati regni nostri Hungarie regis, predeces- soris nostri^ super non solucione et exempcione quorumlibet tribu- torum tarn in terris, quam super aquis ac eciam tricesimarum intra ambitum regni nostri exigi solitarum per prefatum dominum Belam regem annotatis civibus et inhabitatoribus dicte civitatis nostra montts Grecensis graciose concessis emanatas, transumpsisse dignoscitur, tenons infrascripti, supplicantes maiestati nostra prefati Nicolaus judex et Anthonius ac Blasius iurati cive^ suis et dictorum universorum civium ac toctus communitatis predicte civitatis nostra montis Grecensia no- minibus, ut nos prescriptas litteras dicli capituU ecclesie albensis et omnia in eis confenta ratas, gratas et acccpta habentes, litteris nostris privilegialibus de verbo ad verbum inscribi et insert faciendo, appro- bare, ac ipsas pro prefatis Nicolao, Anihonio et Blasio ac tota com- munitate civium et inhabitatorum prefale nostre civitatis, successori- busque ipsorum universis, innovandas perpetuo valituras confirmare dignaremur. Quarumquidem litterarum tenor talis est: (vide vol I, Doc 152, de anno 1329, 13. novembris). Nos igitur huraillimis sup- plicacionibus antefatorum civium per eos suis et prefatorura omnium civium ac tocius communitatis pretacte civitatis nostre montis Gre- censis nominibus et in personis nostre, modo quo supra, porrectis maiestati, regia benignitate exauditis et clementer admi^sis, pre- scriptas litteras dicti capituli ecclesie albensis non abrasas, non can- cellalas, nee in aliqua sui parte suspectas, presentibusque litteris no- stris privilegialibus sine diminucionc et augmento aliquali insertas, quoad omnes earum conlinencias, clausulas et articulos eatenus, qua- tenus eedem rite et legittime emanate existunt, accaptamus, appro- bamus at ratificamus ac easdem et omnia in eis contenta ex certa nostrc raaiestatis sciencia et animo deliberato pro meraoraiis civibus el tola communitate prefatc civitatis nostre, ipsorumque successoribus et posteiitatibus universis innovantes, perpetuo valituras confirraamus presentis scripti nostri patrocinio mediante. In cuius rei memoriam firmitatemque perpetuam presentes litteras nostras privikgiales pen- dentis et authentici maioris sigilli nostri duppiicis munimine robo- ratas eisdem duximus concedendas. Datum per manus reverendissimi in Christo patris, domini Stephani colocensis et bachiensis ecclesiarum

290 Doc. 2^2. — An, 1^64.,

archiepiscopi, locique eiusdem Colocensis comitis perpetui, aule nostre sumpmi cancellarii, lidelis nostri dilectu Anno domini millesimo qua- dringentesimo sexagesimo quarto, nono kalendas aprilis, regni nostri anno septimo, coronacionis vero primo. Venerabilibus in Christo pa- tribus, dominis, Dionysio de Zeech, cardinal!, strigoniensi, eodem do- mino Stephano colocensi, archiepiscopis ; Ladislao agriensi, Joanne waradiensi, Nicolao transylvaniensi, zagrabiensi sede vacante, Joanne quinqueecclesiensi, Alberto vesprimiensi, Augustino jauriensi, Vincencio waciensi, Alberto chanadiensi, Thoraa nitriensi, bosnensi sede vacante, ecclesiarum episcopis, ecclesias dei feliciter gubernantibus. Item magni- ficis Michaele Orszagh de Gwth, regni Hungarie predicti, palatino, Emerico de Zapolya regni nostri Bosnensis gubernatore, Nicolao de Wylak, Joanne Pongracz de Dengelegh waivodis transilvaniensibus, comite Ladislao de Palocz, judice curie nostre, eodem Emerico de Zapolya, Dalmacie, Chroacie nee non Sclauonie regnorum nostrorum et prefato Nicolao de Wylak eiusdem Sclauonie et machowiensi banis, honore banatus zewrensis vacante, Joanne de Rozgon, tavarnicorum, Benedicto de Thwrocz, janitorum, Andrea Pongracz de Dengelegh pincernarum, Ladislao de Baihor dapiferorum, Paulo de Dombo et Ladislao de Wesen, agazonum nostrorum regalium magistris, Andrea Pawmkircher, posoniensi et Petro de Zokol thurocziensi comitibus, aliisque quampluribus regni nostri comitatus tenentibus et honores.

£ transumpto imper. Ferdinandi II, de anno 1626. In. archivio lib. reg, civit. zagrab.

232.

Anno 1464, 24. martii. Budae. A Mathia, Hungariae etc, rege^ communitati civitatis precanti priviUgium mercatus quota nnis die s. Marci festo habendi, quod a Beta IV, rege est concessum, confirmatur.

Coramissio propria domini regis.

Mathias dei gracia Hungarie, Dalmacie, Croacie, Rame Seruie, Gallicie, Lodomerie, Cumanie, Bulgarieque rex. Omnibus Christi fide- libus presentibus et futuris presencium noliciam habituris salutem in omnium salvatore. Ad universorum noliciam harum serie volumus pervenire, quod prudentes et circumspecti Nicolaus judex ac Antho- nius et Blasius jurati cives civitatis nostre montis Grecensis iuxta Zagrabiam, nostre maiestatis venientes in presenciam, suis ac univer- sorum civium et inhabitatorum ac tocius communitatis dicte civitatis nostre montis Grecensis nominibus et personis exhibuerunt et presenta-

D0C, 2 J 2. — Am, 1464^

291

verunt nobis quasdam litteras serenissimi condam principis domini Ste- phatii regis Hungarie, predecessoris nostri, in appresso consignatas, con- firmative in se habentes tenorem quarumdam libertatum serenissimi condam principis domini Bele similiter regis Hungarie, genitoris sui, quibus mediantibus idem condam dominus Bela rex prefate civitati nostre montis Grecensis nundinas ab octo diebus ante festum beati Marci ewangeliste incipiendo usque ad octavas eiusiera festi sine tributo quolibet celebrandas annuisse dinoscitnr, tenoris infrascripti, supplicantes maiestati nostre prefali Nicolaus judex ac Anthonius et B!asius jurati cives, suis et dictorum universorum civiam ac tocius comraunitatis predicle civitatis nostre montis Grecensis nominibus, ut nos prescriptas litteras prefali domini Stepbani regis et omnia in eis contenta ratas, gratas et accepta habenio suisque litteris privilegialibus de verbo ad verbum transcribi et insert faciendo approbare ac Lpsas pro prefatis Nicolao, Anthonio et Blasio ac tota comraunitate civiura et inhabitatorum prefate nostre civitatis, successoribusque ipsorum universjs innovantes perpetuo vaHturas contirmare dignareraur. Qua- rumquidem litterarum tenor talis est: (vide vol I. Doc. 51. de anno lajo), Nosigitur huroilUmis supplicacionibus antefatorum civium per eos suis ac prefatorum omnium civium et tocius communitatis pre- tacte civitatis nostre montis Grecensis norainibus et personis nostre, modo quo supra, porrecle maiestati, regia benignitate exauditis et clementer ad missis, prescriptas litteras prefati domini Stepbani regis non abrasas, non cancellatas nee in aliqua sui parte suspecias, presen- tibusque litteris nosiris privilegialibus sine diminucione et augmento aliquali insertas, quoad omnes eanim continencias, clausulas et ariiculos eatenus, qualenus eedem rite et Icgittime emanate existunt, acep- tamus, approbamus et ratidcamus ac easdem et omnia in iis contenta ex certa nostre maiestatis sciencia et animo deliberato pro memorati^s civibus el tota communitate prefate civitatis nostre ipsorumque sue- cessoribus el posteritatibus universis innovandas perpetuo valituras confirmamus presentis scripti nostri patrocinio mediante. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam presentes litteras nostras privi- legiales pendentis et auienlici maioris sigilli nostri dupplicis muni- mine roboratas eisdcm duximus concedendas. Datum per manus reve- rendissimi in Chrisio patns, domini Stephani colocensis et bachiensis ccclcsiarum archiepiscopi, locique eiusdem Colocensis coroitis perpetui, aule nostre summi cancellarii, lidelis nostri dilecti. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo sexagesimo quarto, nono kalendas aprilis Regni nostri anno septimo, coronacionis vero primo. Venerabilibus in Christo patribus, dominis, Dionisio de Zeech, cardinal! strigoniensi.

292 Doc, 2JJ, — An. 14.64.

eodem domino Stephano colocensi, archiepiscopis ; Ladislao agriensi, Johanne waradiensi, Nicolao transilvanensi, zagrabiensi sede vacante, Johanne quinquecclesiensi, Alberto wesprimiensi, Auguslino jauriensi, Vincencio waciensi, Alberto chanadiensi, Thoma nitriensi, boznensi sede

vacante, Vrbano sirmiensi, Marco tinniensi modrussiensi

ecclesianim, ipsas ecclesias dei feliciter gubernantibus. Item magni- ficis Michaele Orzag de Gulh, regni nostri Hungarie predict!, pala- tino, Emerico de Zapolya regni nostri Bozne gubematore, Nicolao de Wylak et Johanne Pangrasd de Dengeleg waywodis transilvanensibus, comite Ladislao de Palocz judice curie nostre, eodem Emerico de Za- polya Dalmacie, Croacie necnon Sclauonie regnorum nostronim et prefato Nicolao de Wylak eiusdem Sclauonie tt machouiensi, banis, honore banatus zeueriensis vacante, Johanne de Rozgon thavernicorum, Benedicto de Thwrocz janitonim. Andrea Pangras de prefata Dengeleg pincemarum, Stephano de Peren et Ladislao de Bathor dapiferorum, Paulo de Dombo et Ladislao de Wesen agazonura nostrorum regalium magistris, Andre Pawinkyrher posoniensi et Petro de Zakol themesi- ensi comitibus, aliisque quampluribus regni nostri comitatus tenen- tibus et honores.

Originale in mcmbrana. A zona scricea rubri, viridis ct cerulei colons ap- pendet sigillum. In archiv. lib. reg. civit. zagrab.

233.

Anno 1464, 20. aprilis. Budae. Maihias, Hungariae etc, rex, totius Slavoniae banis mandat, ut libertates a Hungariae regibiis, ipsius praedecessoribus, capiiulo eiusque dicioni sub- jeciis concessas dejendant

Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fide- libus nostris magnificis Emerico de Zapolya, gubernatori Boznensi ac Nicolao de Wylakvar de Tusseduen regi nostri Sclauonie banis, salutem et graciam. Exponitur maiestali nostre in personis fidelium nostrorum capituli ecclesie zagrabiensis, quomodo hiis disturbiorum temporibus bani ipsius regni nostri Sclauonie ipsos ac populos et jobagiones ipsorum in antiquis eorumdem libertatibus et juribus, ipsis per divos Hungarie reges predecessores nostros concessis, uti in litteris serenis- simorum condam principum dominorum Bale, Andree et Stephani regum Hungarie, predecessorum nostrorum, aurca eorum bulla munitis conspeximus, sepius impedivissent in preiudicium ipsius capituli et dicte eeclesie zagrabiensis damnum valde magnum. Et quia regie dignitati summopere convenit suos subditos in antiquis et approbatis

Doc. 234. 235, — An, 14.64., 293

ipsorum juribus tenere atque tueri, ideo ita volentes prefatum capi- tulum, populosque ac jobagiones eiusdem contra libertates ac jura ipsorum ab aliquibus impediri aut molestari, juribusque ipsorum per quempiam derogari, fidelitati vestre firmiter precipientes mandamus, qualenus prefatum capitulum ac populos et jobagiones ipsius amodo in posterum contra premissas libertates ac jura ipsorum molestare aut damnificare seu molestari nequaquam permittatis nee per vos aut ve- stros impedire faciatis gracie nostre sub obtentu. Hoc autem eciam per futuros banos illius regni nostri Sclauonie firmiter volumus ob- servari. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria sexta proxima post festum beatorum Thiburcii et Valeriani martirum. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo quarto. Regni nostri anno septimo, coronacionis vero primo.

Originale in iiiembrana. In margine infcriori impressum est sigillum. In arch, ven. capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. I. nr. 9.

234.

Anno 1464. 25. mail. Zagrabiae.

A capitulo zagrab, in detentores rerum a colanis delatarum poena

consdtuitur.

Anno domini MCCCC sexagesimo quarto, feria sexta proxima post Penthecostes, videlicet ipso die festi beati Vrbani pape, conclusum est capitulariter in interiori sacristia per dominos, quod quicumque alienas res et quevis bona, quocunque nomine censeantur, per colonos nostros ab exercituanlibus hac ieme preterita ablatas et recepta, a die datarum presencium computando, non restituerint et ad locum per nos deputandum non reposuerint, extunc talis vel tales tamquam reipublice occultatores et defraudatores consorcio fratrum et prediis ac omnibus eorum proventibus canonicalibus semper et tamdiu pri- ventur, quousque in pleno capitulo et omnium unanimi consensu et voto meruerint sibi ipsis graciam super huiusmodi excessibus optinere.

Liber rubeus ven. Capit. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

235.

Anno 1464, 17. Augusti. 2^grabiae.

Demetrius a capitulo vicarius capitularis eligitur,

Gracias agens altissimas dominis meis de capitulo zagrabiensi, qui pro solita benignitate ipsorum, qua et alias erga me servitorem suum uti consveti sint, ad honorem vicariatus me prefecerunt, pro-

294 ^^^' ^3^' ^31* — ^^- ^4^4— ^4^5'

mitto, quod in omnibus rebus et precipue gravioribus agendis re- curram ad auxilia et consilia ipsorura, eaque suscipiam prout voluerint. Et quod pro voluntate ipsorum eidem vicariatu cadem. Et quod exemp- cione mea contra eosdem dominos non utar. Et quod diraissorias sine licencia ipsorum dominorum non dabo et reverebor omnes et singulos

dominos meos et quod sione non taxabo quemquam.

Scripsi ego Demetrius doctor, manu propria, in medio dictorum do- minorum sedens, octavo die festi beati Laurencii martiris, videlicet feria sexta proxima post festum assumptionis Marie, hora tercia vel quasi post maiorem missam. Anno domini MCCCCLXIV.

Liber mbeus yen. Capit zagrab. In arcbiv. incl. Acad. Sclent. Slav, merid.

236

Anno 1464, 21. octobris. Zagrabiae.

A capitulo zagrab, poena talionis constituitur,

Nota! quod omnes domini in maiori sacristia capitulariter con- gregati debita deliberacione prehabita ipso die festi beatorum decern millium martirum anno MCCCCLX quarto statuerunt firmiter obser- vare, neque quovis modo iramutare de anni instantis proximis qui- busvis divisionibus et distribucionibus in pecunia et qualitercumque emergentibus , statuta ecclesie firmissime observare, absque gracia irremisibiliter tali condicione interposita, quod quicumque ex dominis pro aliquo pena statuti plectendo, postularet, simili pena statuti plecteretur.

Liber rubeus ven. Capit zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient Slavor. mend-

237.

Anno 1465, 18. januarii. Bndae.

MathiaSy Hungariae etc, rex, capihih zagrab, mandat, ut canonicis in negotiis publicis absentibus omnes proventus administret,

Commissio propria domini regis.

Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fide- libus nostris capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et graciam. Expo- suerunt nobis fideles nostri honorabiles magistri Johannes, archidia- conus goricensis, ac Stephanus de Jalza et Johannes Wythezych de Kamarcza, concanonici vestri, gravamen cum querela, quod quamvis nos alias vobis mandaverimus in eo, ut vos universes proventus, red- ditus et fructus anni preteriti prefatis exponentibus racione benefi-

395

ciorum ipsonjtn, ipsis proveniri 'debendos, e medio veitri admini- straii facere deberetis, vosque quod ad eos pertinuerit integraltter extradari facere proraisistis; taraen nunc et mandata nostra et pro- missionibas vestris posthabiiis id minime facere curassetis nee cura- retis eciam de present! in contemptum mandatorum nostrorum et vestre promissionis negligenciam, Et quamvis mandata nostra vobis cure fieri, veslraque promissa rata esse debeant, tamen quia eciam ex singular! privilegio regum et predecessorum nostrorum id fuerit observatum, ut omnes beneficiali, qui eorum curias in serviciis pu- blicls et privatis incolunt et secuntur, quacumque dignitaie emineant, omnes proventus et redditus racione suorum beneficiorum ipsis pro- venientes, absenles eque sicut presentes, deraplis cottidianis distribu- cionibus, percipere valeant atque possint. Ideo fidelitati vestre harum sehe fix miter precipientes mandamus, quatenus statim, visis presen- libus, umversos proventus, fructus et redditus ipsis racione dictorum beneficiorum eorum provenire debendos, e medio vestri tamquam pre scntibus administrare, et per eos quorum interest adminislrari facere debeatis, quod si secus feceritis, scitote, quod nos precipue propter non observacionem nostri et curie nostre privilegii, bona vestra per banos el vicebanos regni nostri Sclauonie occupari faciemus, Secus igitur non facturi. Presentibus perlectis, cxhibenti resiilutis. Datum Bude in festo beate Prlscc virginis et martiris. Anno domini millesimo quadringenlesimo sexagesimo quinto. Regni nostri anno septimo, coro* nacionis vero primo.

Libei mbeus ven. Capit. zagnb. In archiv. incl. Acad. Sclent. SIat. rocrid.

238

Aqbo 1465, 3. februarii* Zagiabine Ccram Emerico Zapoija » bano etc., capHulum a cotmntimtate civttalis reum pnfnunHatur^ quod iomiies CUiat civitaiem montis Grtccnsis per vim ceperunt, eiqut plus quam 20,000 fior. detrimenti imp&rlavtrunt

Nos Emcricus dc Zapolya, regnorum Bozne gubemator, necnon Dalmacje, Croacie et regni Slauonie banus. Memorie commendamus, quod Valenlinus» alias judex, necnon Rawsar diclus, cives civitatis montis Grecensis, ipsorum ac aliorum universorum juratorum, civium et inhabttatorum civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam pcr- sonis^ ad nostram presenciam venientes, per modum protestacionis nobis signlficare curarunt in hunc modum: quod dum condam il^ lustres principes domini comites Cilie, eta regnum Sclauonie deva- stare inciperant et ipsam civitalem per gentes ipsorum expugnarl ol-

296 Doc, 2jp. — An. 1465.

tebantur, tunc domini de capitulo ecclesie zagrabiensis quatuor ex

ipsis et signanter condam dominum Johannem doctorem et Stephanum

cathedralem, unacum aliis duobus, quam pocioribus, in obviam gen-

cium dictorum dominorum comitum destinassent et eosdem in dictum

capitulum introduxissent, eisque in domibus et curiis eorum hospicia

quiete et pacifice admisissent, locaque pLxidum ad expugnandum et

confrangendum murum dicte civitatis demonstrassent, de turri quoque

ipsorum in dicta civitate habita ipsi domini de dicto capitulo nullam

pugnam seu defensionem penes dictos cives per homines eorum in

eadem turri constitutes facere non admisissent, ipsamque turrim sim-

pliciter pro traditamento manere fecissent; ex quorum dominorum

de dicto capitulo subordinacione ipsa civitas recepta et expugnata

fuisset, cives quoque et inhabitatores eiusdem civitatis quam plures

capti et omnibus rebus eorum privati et spoliati extitissent, in quo

domino nostro regi ac toto regno Hungarie et ex eisdem civibus et

inhabitatoribus dicte civitatis ipsi domini de capitulo plusquam vi-

ginti millia florenonim dampna intulissent potencia mediante in preiu-

dicium et dampnum ipsorum manifestum. Presentes autem sigillis

egregiorum Stephani de Becchele de Zelinawar et Augustini dicti

Porkolab, comitum nostrorum zagrabiensium, fecimus consignari. Datum

Zagrabie vigesimo die diei octavarum festi Epiphaniarum domini.

Annno domi millesimo quadringentesimo sexagesimo quinto.

Originale in charta. A tergo vestigia duomm sigillorum. In archiv. lib. reg. civ. zagrab.

239.

Anno 1465, 10. martii. Budae. Coram Mathia, Hungariae etc, rcge, communitas civitatis de magnis damnis importatis per horum aliquot annorum capituli bonis a capitulo accusatur,

Mathyas dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fide- libus nostris comiti vel vicecomiti et judicibus nobilium comitatus zagrabiensis salutem et graciam. Dicitur nobis in personis honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis, quod Anthonius judex, Martinus Marty- necz, Johannes Perowych, Valentinus Sarawych dicti, Rawser, Dioni- sius sartor, Paulus et Benedictus aurifabri, Clemens camifex, Simu- nowych, Kamis, Stephanus sutor, Jacobus similiter sutor, Blasius sartor Philippus sutor, Lucas similiter sutor, Benche decanus, Anthonius sutor, Stephanych, Blasius arcupar, Plathnar, Benedictus institor, Lau- rencius judex, Michael pellifex, Blasius Wythezych, Phillippus in- stitor, Michael, filius Valentini, Mathyas arcupar, Thomas frenipar, Demetrius sartor, Blasius institor, Pazar institor, Georgius pellifex, Hansycz institor, Thomas Chyeden, Nicolaus aurifaber, relicta Mathye,

Doc. 2jp. — Ah. 146s.

191

rcUcta Thoraay, Clemens faber, Salidmarychya, ceteriqae jurati cives, inhabitatores ac tola coramunitas civitatis nostre montU Grecensis de iuxta Zagrabiam in anno cuius jam vigesima instaret revolucio pravo consilio et maligna induccione ipsorum, lurrim ipsorum expo- nencium in dicta civitate mentis Grecensis habitam el existentem, in quo tempore disturbiorum, ante melus Turcorum, res et bona ecclcsie eorum conservari et tueri consveverant, per Fiidericum et VIricum comites Cilie deslnii et anichilari fecissent, in quo eisdem exponen- tibus plus quam quinque millia llorenorum auri dampna inlullis^ent. Item in Quadragesima, cuius iam quinta instaret revolucio annualis. tmiversas domos et edilicia in area ipsorum exponencium in prefata civitate montis Grecensis habilas diruissent et destruxissent, dirruique et destrui, ac quo ipsorum placnisset voluntati fecissent, in quo ipsi exponcnies plus quam mi lie florenos auri dampna passi fuissent Hiis non contenti circa fcstum beali Michaelis archangeli, cuius iam simi- liter quinta instaret revolucio annua lis, dum videlicet dictum capi- tulum pro decimis vinorum recolligendis in solito loco concbarum dedmalium, ubi suos solent decimatores coUocare, prefati judex, jurati, cives, inhabitatores ac tota comraunitas civitatis aniedicte, nescitur quo ducti spiritu, maiiibus arraalis et potenciariis in conchas buiusmodi irruentes, decimatores predictos invasissent, ipsosque nisi fuge pre- sidio muniti fuissent miserabili nece interfecissent et ibidem quod dam plauslrum vino oneratum per quosdam pro debiiis arestalum vlolenter abduxissent, Insuper prenotati judex et jurati cives ac lota communitas civitatis antedicte ad magnilicum Jan» Zagorie comilera, tunc regni Sclauonie banum , recurrenies, suis falsis et iniquis suggeslionibus eundem Jan comitem induxissent, ut comitalum ipsorum exponencium Thoplicensem propterea occuparet, quod idem comes fecisset el tamdiu occupaiive lenuisset, quousque sue et dictorum judicis, juratorum et tocius communilatis civitatis predicte placuisset voluntati, in quo ipsis cxponeniibus plus quam tria millia tlorenorum auri dampna intul- lissent, potencia mediante, in preiudiciura prefatorum exponencium et dampnum valde magnum. Super quo fidelitati veslre firmiter preci- pientes mandamus, quatenus unum vel duos e vobis transmittatis, qui ab omnibus quibus incumbit mcram de premissis experiatur cer- tiludinis veritatera, quam tandem regni Sclauonie banis suo modo rescribatis. Datum Bude in dominica Reminiscere. Anno domini mil- tesimo quadringentesimo sexagesimo quinto. Regni nostri anno octavo, coronacionls vero prirao.

£ trmncompto Stc{>hAEii Bicchele et Au^osttui Porkolab comitum lograb Iq arcUiv, ve&. C»pJt. jAgx%h, Act. Cap. ant. fo^c:. iq. ur. 3,

398 Doc. 2^0. — An. 146$.

210.

Anno 1465, II. martii. Zagrabiae.

Coram communitate civitatis Agnes ^ viduata morfe Johannis KunUd, agrum suum Eliae, campanarum fusori, j fl. vendit

Nos Anthonius, filius Thome, judex, Blasius, Michael, Thomas, Clemens, Paulus, Clemens, Marcus et Gregorius jurati, consiliarii et universi cives civitatis montis Grecensis. Memorie commendamus te- nore presencium signilicantes quibus expedit universis, quod proba el honesta roulier Agnes vocata, relicta condam viri providi et ho- nest! Johannis Kwnsyth dicti, lilia videlicet condam Mathie de Kra- lewcz, olim concivis nostri, filii Blasii, ad nostram personaliter veniens presenciam, confessa est in hunc modum, ut ipsa quandam terram suam arabilem in campo nostro seu civitatis prefate inter terras si- militer arabiles viri providi et honesti Elye campanarum fusoris, si- militer concivis nostri, filii videlicet Benedicti de Posega, et inter terras nostre communitatis ac secus viam communem habitam et exi- stentem, quinque vel citra, ut dicitur, dietas lerre in se continentem, ipsam scilicet Agnethem mulierera a prefato condam Mathia patre eiusdem tamquam heredem et superstitem ipsius condam Mathie et eciam litteratorie concernenlem, prout hoc in quadam littera nostra seu civitatis prefate privilegiali ac statutoria, tempore videlicet judi- caius viri condam providi et honesti Petri olim senioris judicis et concivis nostri, filii videlicet Pauli, de anno domini millesimo qua- dringentesimo tricesimo secundo in festo beali Georgii martiris, ali- quamdiu preteritis, pro parte eiusdem Agnetis mulieris superinde confecta et emanata ac coram nobis in specie exhibita et demonstrata fide contineri vidimus oculata, simulcum omnibus eiusdem terre ara- bilis quinque vel citra dietas in se continentis utilitatibus, juribus usibus, integritatibus, fructuositatibus et pertinenciis universis, prefato Elye, fusori campanarum, nostro videlicet concivi, ac per eum ipsius heredibus, pro tribus florenis auri, per eundem Elyam annotate Agneti mulieri, prout ipsamet nobis retulit, iam plene datis et persolutis, ven- didisset et conlulisset, immo ex consensu alterius vicini videlicet com- munitate predicte civitatis ad hoc interveniente vendidit et contulit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter possidendam, tenendam pariter et habendam, ac juxta condicionem civitatis prenotate ab an- tiquo privilegialiter approbatam, quomodocumque voluerit disponen- dam; antiquas quoque litteras universas factum premisse terre ara- bilis, quinque vel citra dietas terre in se continentis sonantes, si in contrarium presencium quovis temporis in processu exhiberentur seu

D0i\ 2^i, — An, I^ds.

299

in lUtem producerentor cassas commisimus et viribus caritiiras, immo cxhibitoribus earumdera nocituras. In quorum omnium premissorum testiraomum, firmiiatemque perpetuam pre^entibus sigillum nostrum commune duximus appendendum. Datum feria secunda proxima ante festum beati Gregorii pape. Anno domini millesimo quadringcntesimo fiexagesimo quinto,

Origiaale id charta. A tcrgo vestigium imppressi sigilli. In archtvio Hb. reg. civ. sagrabicosi^.

241.

Anuo 1465, 5 aprilis Zagrabia«,

Inquisiii&ne constituia magna detrimenta a cammumtau civitath capittih profech isse adhta Emericus de Zafiolja ei Nkolaus de Vilak bani a €<wii(atu zagrab, ariions fiunt

Magnificis viris Emerico de Zapolya regnorum Bozne guberna- tori, necnon Dalmacie, Croacie et Nicolao de Wylak regni Sclauonie baRis, dominis ipsorum honorandis, Stephanus Bicchele de Zelinyawar ct Auguslinus Porkolab comites ac judices nobilium comitatus zagra- biensis servicii et honoris continuum incrementum. Noverint eedem vestre magnificencie, quod nos liltcras inquisitorias serenissimi prin- cipis ct domini, domini Mathye, dei gracia regis Hungaric, Dalmacie, Croacie etc, domini nostri graciosi, clause emanatas, nobisque precep- torie loquentes et directas sumpma cum lidelitate recepimus in bee verba: (vide Doc. 339. de anno 1465. 5. aprilis) Nos igitur mandatis prefati domini nostri regis in omnibus obedire cupientes, ut tenemur, Mathyam de Wrnewcz et Ladislaum Imprycz de Jampnycha, duos ex nobis, scilicet judices nobilium, ad premtssam inquisicionem faciendam duximus destinandos, qui tandem ad nos cxinde rcvcrsi nobis con- corditer retulenint eo modo, ut ipsi ab omnibus quibus decuisset et licuisset palam ei occulte diligenter inquirentes, omnia premissa et quevis premissorum singula sic et eodem modo facta fore rescivissent, prout prefato domino nostro regi dictum extitisset et quemadmodum tenor litterarum regalium conimcret predictarum, quaium seriem eisdem vestris magnilicencits duximus rescribendam. Datum Zagrabie feria sexia proxima ante dominicara Ramispalmarum. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo quinto.

Origiiude in cliarta. A Icifo vesdgia sc* sigillonim. Ic archiv. ven. Capit, cttginb. Act, cap, anl. fasc. to. nr. 8.

layyi

300 Doc. 242. — An. 1465.

242.

Anno 1465, 24. aprilis. Budae.

Mathias, Hungariae etc, rex, concedity ut quam a civibus tarn a nobilibus, dum vivunt, et hora ultima, bona monasterio s. Nicolai ord. PraedUa-

torum legentur.

Commissio propria domini regis,

Nos Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Memorie commendamus tenore presenciura significantes quibas expedit universis. Quod cum nil magis ad regiam pertineat vel justiciam vel religionem, quam ecclesias dei honorificis dotare privilegiis, sic enim divina propiciabitur maiestas in quam sanctorum eius omnis veneracio recurrit. Igitur nos ob specialem devocionem nostram, quam ad be- atum Nicolaum episcopum el confessorem, in cuius glorioso nomine claustrum ordinis fratrum Predicatorum Zagrabie fundalum tsst di- noscitur, cuiusque precibus successus nostros prosperari ac tam in terris quam in celis pie credimus confoveri, gerimus el habemus,-iii sublevamen dicti monasteri et collegii eoruradem fratrum in eo pro tempore degencium, de penuria ilia, quam in rebus temporalibus ad sui provisionem et sustentacionem necessariis frequentissime, ut acce- pimus, paciuntur, eidem claustro et per consequens prefato coUegio dictorum fratrum in eodem pro tempore degencium id graciose et de plenitudine potestatis regie duximus annuendum et concedendum, ut omnes et singuli nobiles aut alterius cuiusvis status homines^ pos- sessiones, villas, predia, vineas, domos et alias quascumque heredi- tates et jura eorum possessionaria quomodocumque appellatas et voci- tari solita tam in territorio civitatis nostre mentis Grecensis, quam alias ubivis in legno nostro habitas et existentes semper dum volue- rint in vita scilicet et tempore mortis prefato claustro et per conse- quens collegio antedictorum fratrum in eodem pro tempore degencium in eleraosinam perpetuo libere conferre, donare, legare et alias prout eis videbilur locare; prefali eciam fratres huiusmodi bona pro se et dicto claustro eorum tenere, possidere, ac illis, quibus maluerint, vendere et locare et alias juxta eorum libitum de eisdem pro utili- tate claustri et collegii eorum disponere possint et valeant. Quibus- quidem collacioni, donacioni aut legacioni, locacioni, vendicionique ex nunc prout ex tunc, cum scilicet facte fuerint, et extunc prout ex nunc animo deliberato et ex certa nostra sciencia, prelatorumque et baronum nostrorum consilio nostrum regium consensum prebuimus benivolum pariter et assensum, immo annuimus et concedimus ac

c, ^4J, — Aff, 146J.

301

prcbemus hanim noslranim, quibus secretum sigillura nostrum est appensum, vigore et icslimonio litterarum mediante. Datum Bude in festo beaii Georgii martiris. Anno domlni railesimo quadringenlesimo scxagesimo quinto. Regni nostri anno octavo, coronacionis vero secundo.

Originale io membnuia. Zona sericea appendct absque sigillo. Id regnicoL arch. Act. J«, fasa 10. nr. 19,

243.

Anoo 1465, I, Au^sti Badae»

Ma/Aias, Hu9iganat ttc, rex, mandat ahhati Cnitrc. zagrab.^ ut Hermanus de Cava ejusque maUr ab immcrita excommankahone Hherentur,

Dc commissione domini regii. Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc, Fideli nostro venerabili et rcligioso fratri Winnando abbati monasterii beate Marie virginis de Zagrabia, salutem et graciam. Exponit nobis fidelis nosier Hernnaniis de Chawa querulose» quomodo vos ipsum et do- minam Vrsulam relictam condam Marci de eadem Chawa, matrem suam, ad instanciam honorabilis magistri Johannis, rectohs domus hospitalis beate Elizabeth in area capituli zagrabiensis constructe, in quibusdam causis prophants racione cuiusdara pre^iii metis, non eccle- siasticum, sed vicarii episcopatus zagrabiensis in temporalibus gene- ralis, forum et judicium concernentibus, vigore quarumdam litterarum concilii Basiliensis» vestri in presenciam citari fecissetis, et eosdem sic in vestri f^resencia citatos, ob favorcm eiusdem magistrt Johannis vexaretis et excommunicatos denunciare faceretis in preiudicium jurium eorumdem valde magnum, unde supplicant, per nos ipsis superinde opportune provider!. Kt quia nos volumus, ul unicuique sua juris- diccio observelun ideo fidelitati vestre firmiter precipientes mandamus, quatenus acceptis presentibus, predictos exponentes a tali excommu- nicacionis sentcncia absolvatis ct vos de eisdem causis ingerere et ipsas ulterius Iraciare non debeatis, sed essdem sine rcnitencia et difficultate judicio ct examini dicti vicarii episcopatus zagrabiensis in temporalibus generalis absque omni gravamine et adiudicacione ali- quali transmitlatis, partibus predictis coram ipso vicario comparendi terminum vestris in litteris preligentes congruenlem. Secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenli restituiis. Datum Bude in festo ad vin- cula beati Petri apostoli. Anno domini millesirao quadringentesimo sexagesimo quinto. Regni nostri anno (octavo), coronacionis vero secundo.

Origiaale In chorta. lu lolefiori matgine impressum aigiUum maius. lu archiv. fficl Acad. Scieot. Slavor. mend.

302 Doc. 244. — An. 14.65,

244.

Anno 1465, 4. Augnsd. Budae.

Mathias, Hungariae etc. rex, commumtaie eivitatis precante capitulo zagrab. vetat, ut a eivitatis mercatoribus pro merce tributum porro petat. ^

De commissione domini regis.

Mathias dei gracia lex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fide- libus nostris honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis, salutem et gra- ciam. Nostra maiestatis venientes in presenciam fideles nostri Con- rardus Rauser, senior iudex, ac Blasius iuratus, cives eivitatis nostre mentis Grecensis in ipsorum ac tocius cominunitatis eiusdem eivitatis nostre personis, nobis exponere curaverunt in hiinc modum: quod licet ipsi et tota communitas dicte eivitatis nostre mentis Grecensis anliqua libertatis eorum prerogaiiva per divos reges Hungarie, nostros scilicet predecessores, ipsis graciose concessa et per nostram maies- talem conlirmata requirente, ab omni solucione tributaria, tam de personis propriis, quam de rebus et bonis ac mercimoniis eorum quibusvis, in quibuscumque locis tributorum nostrorum videlicet et aliorum quorumcumque fieri debencium, per omnia exempti sint et liberati, tamen vos non curantes huiusmodi libertatibus ipsorum, eosdem in locis tribulorum vestrorum ad solucionera tributariam compelleretis, et propter non solucionem huiusmodi tributi, eosdem in piesenciam banorum regni nostri Sclauonie reconveniretis in preiu- dicium libertatis ipsorum et desolacionem dicte eivitatis nostre non parvam. Quam ob rem fidelitati vestre fir miter precipienies man- damus, quatenus amoio deinceps a futuris civibus nostris nullum tri- butum petere et exigere, petique et exigifacere contra antiquas eorum libertates presumatis, et nee eosdem cives nostros per non solucionem huiusmodi tributi in presenciam dictorum banorum regni nostri Scla- uonie per amplius reconvenire presumatis ; nam aliter commisimus fideli nostro spectabili et magnifico Jaan, comiti Zagorie et regni nostri predicti Sclauonie bano, ut ipse prefatos cives nostros mentis Grecensis in ipsorum antiquis libertatibus conservet. Secus ergo non facturi. Presentibus perlectis, exhibenii restitutis. Datum Bude die do- minico proximo ante festum beate Marie viiginis de nive. Anno do- mini millesimo quadringentesimo sexagesimo quinto. Regni nostri anno octavo, coronacionis vero secundo.

Origiaale iu charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

Doc. 245. — An. 1^6$*

303

245.

Anno 1465, 5, AuRUstL Buclac.

Om zii^tablenses soUanium a magistro tavamicorum regalium in Jus atari posse MaMas, Hungariae etc, nx^ identldem confirmatr

Commissio propria domini regis, Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. Fide- libus suis banis vel yicebanis regni noslri Sclauonie salutem et gra- ciam. Noveriiis, quod nostrc maiesiatis venientes in presenciam fideles nostri, circumspecti, Conradus Rauscr senior judex ac Blasius juratus, cives civitatis nostra roontis Grecensii in ipsDrum ac ceterorum irni- versorum civium eiusdem civitatis nostre personis, nobis exponere curaverunt in hunc modum: quod licet ipsi cives dicte civitatis noslre montis Grecensis, mediantibus litteris divorurn regum Hun- garie, noslrorum scilicet predecessorum, et per nos cisdem confirma- tarum, solummodo judicio magistri ihavarnicorum nostrorum reser- vati sint, et judicio banorum regni nostri Sclauonie astare non tene- antur; tamen capitulum ecclesie zagrabiensis racione non solucionis Iributi in locis tributorum eiusdem capital i exigi soliti ipsos in pre- sencia banorum dicti regni nostri Sclauonie in causam convenisset, et contra dictos cives nostros sentenciam diflinitivam reportasset, vi- gore cuius eosdem cives nostros in rebus ct bonis ipsorum dampni- licaie vellet, in preiudicium eorumdenri civium civitatis nostre montis Grecensis et dampnum valde magnum. Supplicaverunt itaque prefati Conradus Rauser, senior judex, ct Blasius juratus in ipsorum ac ali- orum civium nostrorum nominibus et in pcrsonis, ut nos ipsis de remedio providere dignaremur opportuno. Unde nos nolenles ipsos cives nostros ex co, quod iidem solummodo iudicio dicti magistri thavarnicorum nostrorum reservati sunt, per quoscumque regnicolas nostros minus juste et indcbite impediri, de nostre legalis potestaiis plenitudine et gracia speciali, prefatam sentenciam pro parte dicti capituli ecclesie zagrabiensis revocantes, fidelitali igitur vestre firmiter precipicntes mandamus, quatenus amodo deinceps prefatos cives dicte civitatis nostrc montis Grecensis ad instanciam dicti capituli ecclesie Mgrabieniis racione previa in personis, rebusque et bonis ipsorum iudicare, molcsiare aut quovis modo dampnificarc nuUo modo presu- matis. Si enim alique qultquam accionis vel questionis contra anno- tates cives dicte civitatis nostre habent vel habere pretend unt hii, id coram dicto magistro thavarnicorum nostrorum, judice scilicet eorum ordinario, juridice proscquantur, ex parte quorum idem, omni contra ipsos querulanti iudicium et iusticiam faciet, prout dictabit ordo juris,

304 Doc, 246, — An, 14.65.

Secus non facturi Presentibus perlectis, exhibenti restitulis. Datum Bude in festo beate Marie virginis de nive. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo quinto. Regni nostri anno octavo, coro- nacionis vero secundo.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum mains. In archiyio lib. reg. civ. zagrab.

246.

Anno 1465, 9. Augusti. Bndae.

Capiiuli paupertaie intellecta, Mafhias, Hungariae etc, rex, praescribtt, ut a capitulo in proximo bello cum Tunis geremio, modo aliquot equi ad impe- dimenta porianda dentur,

Commissio propria domini regis.

Malhias del gracia rex Hungarie, Dalraacie, Croacie etc. Fide- libus nostris capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et graciam. Licet inter alia in facto exercituacionis contra Turcos in proximo faciende, hoc dispositum sit, quod universi nobiles et possessionati homines il- lius regni nostri Sclauonie per singula capita exercituare et de sin- gulis viginti sessionibus sive portis jobagionum suorum singulum unum armatum secum ad exercitum ducere teneantur, tamen nos considerata paupertate illius ecclesie zagrabiensis, vos et bona ac possessiones vestras ab huiusmodi exercituacione hac vice liberos red- didimus, ita tamen, ut de eisdem bonis vestris nobis certi equi, super quibus pondera ferri poterunt, disponantur. Quapropter lidelitati vestre harum serie firmiter committimus et mandamus, quatenus visis pre- sentibus, huiusmodi equos iuxta informacionem lidelis nostri egregii Friderici Lamberger capitanei castri nostri Chakthornya de pretactis bonis et possessionibus vestris disponeretis eosdem equos illis, quibus ipse Lamberger dixerit, dare et ass>ignare deberetis. Secus nulio modo facturi. Datum Bude in vigilia festi beati Laurencii martiris. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo quinto. Regni nostri anno octavo, coronacionis vero secundo.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In ar- chivio ven. Capit. zagrabiensis. Act. Cap. ant fasc. 1. nr. 10.

Doe. 24^. — At. 146s.

$0)

847.

Anao 1465, 1\. Augvisti, Zagrabiae,

C&ram capituh %agrabknsi communitas cknt mantis Grecensis de Johanna Marati trtcesima tarts injuria recusai,

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis, Memorie commendamus per presentes, quod Amhonius, filius Thome, modernus ac Valen- tinus, senior, judices civilatis montis Grecensis ia ipsorum ac tocius commynitatis civium et inhabitatorum eiusdem ciritatis montis Gre* censis nominibus el in personis ad nostram personaliter venientes presenciam, nobis per mod urn protestacionis si^iiicare curanint in huec modum : quomodo nobilts vir Johannes Maralhy, familiaris magnified Johannis Thwzy de Laak, janitorum regaliiim magistri, per eundem Johannem Thwzy iuxta litteratorium mandatum regie sere- nitatis, qui ipsam civiiaiem ad manus regias occupasset, in eadem civiiate ad exigendam tricesimam constitutus, nescitur cuius frctus consilio, in festo bcati regis Stcphani, proxime preterito, in foro vide- licet annuali in area nostra capitulari et in ipsa civiiate celebrari solito, certos homines nobilium et commetaneorum et circumvicinorum eiusdem civilatis ac castri Medwewara, de quibus nulla iricesiraa de jure pro venire debuisset, quosdam vestimentis, alios vero falcastris et eorum bobus et animalibus ac aliis rebus privasset et spoliasset, cuius spolii occasione ipse judex et alii cives dicte civilatis extra munim dicte civitaiis et eius territorium nuUas Uberi transire ausi fuissent Ceterum, cum ipse judex unacum ceriis pocioribus ac senio- ribus jiidicibus ac jura Us et dvibus dicte civilatis montis Grecensis unacum venerabili viro magistro Georgio archidiacono de Bexin, so- cioque et concanonico nostro, unacum liiteris regie serenitatis specta- bili et magnilico domino Jan, Zagorie comiti perpetuo, necnon regni Sclauonie bana etc. loquentibus, ipsiusque domini Jan, Zagorie co- mitis, similiter litteris in eo videlicel sonantibus, ut caslellum, quod per condam comilem Cilie in una parte ipsius civilatis fuerat con- stitictum dinii per ipsos cives deberet, ad prefatum Johannem Marathy accessissent et ipsum iuxta iniunctom litteratorium mandatum ipsius regie serenitatis et eciam commissionem prefati domini Jaan comiLis et barn pettvissent et requisitum habuissent, ut ipsum caslellum eis- dem diniere admisisset, Quiquidem Johannes Maralhy ibidem coram eodem magistro Georgio, socio et concanonico nostro, in ponte eiusdem castelli in eosdem judices, juratos cives dicte civilatis unacum homi- nibus et familiaribus suis, cvaginatis gladil^ manu armata irruisset, ibique certos ex ipsis verberum plagis affecisset, el nisi presidio de-

3o6 Doc. 24.8, 24p, — Afu 14.66.

fensionis se tueri valuissent, utique ibidem certos et quam plares ex eisdem civibus nece miserabili tradidisset et peremisset Eo non con- tentus prefatus Johannes Marathy, dum ipse judex unacum aliis ci- Tibus dicte civitatis montis Grecensis nostri in medium ad ipsam protestacionem contra ipsum faciendam advenisset, tunc ipse Johannes Marathy, ibidem personaliter coram* nobis adherens, prefato Anthonio judici taliter diffidasset, ut ubicumque eundem invenire seu apprehen- dere posset, ipsum nece miserabili interimere vellet et niteretur, in preiudiciimi ipsius judicis et tocius communitatis dicte civitatis montis Grecensis ac dampnum manifestum. Super quibus iidem Anthonius judex modemus et Valentinus, alias judex, sibi ipsis et aliis predictis presentes litteras nostras protestatorias dari pecierunt, quas eisdem concessimus com muni justicia svadente el regni lege requirente. Datum secundo die festi beati regis Stephani prenotati. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo sexagesimo quinto.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

248.

Anno 1466, 16. aprilis.

Paulus II. papa Mathiae regi scribit, quod nuper Demetrium episcopum zagrabiensem ad jaurinensem episcopatum transtulerit, et Osvaldum in eius locum facial episcopum zagrabiensem. XVI. ka- lendas maii.

Georgii Marcelovi<*; Regesta, ut supra.

249.

Anno 1466, 26. aprilis.

Mathias rex dat litteras, quibus profitetur se deponere ad non- nullorum supplicalionem omnem indignalionem, quam contra capi- tulum conceperat et canonicos, eo, quod ipsi archidiaconatum gori- czensem cuidam Demetrio doctori contulerit contra collationem regiam factam in favorem magislri Martini, capilulumque in graciam suam recipit

Georgii Marceloyi^: Regesta, ut supra.

t. ^yo. — An. T466.

307

250.

AmiQ 14661 23. Au^tti. ZagriLbiae.

A Mathia^ Hungariat eic^ rege, soctetatum statuta : pelHficum et artijkum frenorum ac corrigiatorum in dvtiate monHs Grtctnsis conjirmantur.

Nos Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Chroacie etc. Memorie commend am us tenore presencium significantes, quibus ex- pedit universis, quod nos» turn ad nonullorura fidelium nostrorura humillimc supplicacionis instanciam per eos pro parte universitatis pellLGcum et artificum freuorutn, ac corrigiatorum in hac dvitate no- stra montis Grecensis nunc commorancium et in faturum commora- turorum nostre propterea porrecte maiestaii, turn vero, ut iidem artes ipsorum eo Uberius exercere valeant, eisdem pelliEcibus et artificibus id graciose annuendum duximus et concedendura, immo annuimus et concedjmus pex presentes, ut_ipsi ct_ eojum universi successores et posterijjoiDiiibiis illis libertatibus et consvetudinibus, quibus pellifices et artifices aliarum liberarum civitatum oostrarum utuntur et gaudeni, futuris semper successivis temporibus uli possint et gaudere. Item, prime, quod ipsi more aliorum pellificum et artificum societatem vulganteFczeTi lubencmm pro se libere societatem facere ac singulis annis inter se decanum vel magistrum hulusmodi soci^tatis constituere possint ac valeant, qui ipsam societatem regat et universas causas pretexlu arcium et laborum ipsoium et alias qualiiercumque oriendas imprimis videat. dirimat et discuciat Et quod nullus omnino hominum ipsos vel aliquem ex ipsis in quibuscumque causis racione huiusmodi arcium et laborum ipsorum in presenciam iudicis et iuratorum civium eius civitatis nostre vel aliorum iudicum aliter, quam prius huius- modi cause per magistrum dicte societatis ipsorum discusse et iudicate fuerint, convenire possiL Ilem» quod nemo inter eos magister arcium et laborum ipsorum fieri possit, nisi is, qui eisdem et societati eorum ad huiusmodi artes sufficiens videbitur, et ad ipsum raagisterium arcium et societatem per magistrum eiusdem societatis, qui pro tem- pore fuerit constitutus, acceptatus fuerit, et talis in magisterium ac- ceptaodus primo comraunitati societatis duos tlorenos auri eTquatuor libras cere solvent, vel magistro eiusdem societatis et aliis magtstris unum prandium dederit. Preterea, quod nullus pelUfex et artifex frcnorumT^l cOmgiatorum extra societatem ipsorum constilutus au- deat seu presumat in ipsa civitate artes huiusmodi exercere; si qui vero exercerent, talium pelliiicum vel artificum labores^ magister

3o8

ZW. iPj/, — j4n, 1^66,

ipsius $ocietatis libere auffere possiL NuUus eciam mercator vel alter homo negociator pelliceas vel alios extraneos laborcs aicium prescript tarum in ipsa dvilate nostra vendere presumat, nisi tempore nun- dinarum seu fororum annualium; et si quispiam huiusmodl pelliceos vel alios extraneos labores vendere attemptaveriiit, magister dicte socieialis auferendi libcram babet potestatis facultatem ex presenti concessione nostra. Quocirca vobis fid el i bus no^tris capetancis vel vicecapetaneisj^er 1^05 vel successor es i ata civitate

nostra constituendis, item iudici etiuratis^ ccturisque civibus ipsius civitatis noslre presentibus cl futuiis presencium noticiam habituris harum serie firm iter precipimus et mandamus, quatenus amodo dein- ceps prefatos pelHficcs ct artifices frenofum et corrigiatorum vel ali- qucm ex ipsis in causis supradictis preiextu scilicet huiusmo3i ar» cium et laborum ipsorum iudicare vel vero astare iudicatui compel- lere aut alias quovismodo contra formam huiusmodT^oslrc^aciose annuencie quoquo impedirCj molcstare, autjerturbarejet damjfmlicare nullo umquam tempore^prestimalis. Presenles autem, quas appensione sigilli nostii secreU communiri feciraus, post eanim lecturam, reddi mandamus prescntati. Datum Zagrabie in vigilia festi beali Bartho* lomei aposloli. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo sexto. Regni nostri anno nono, coronacionis vcro tercio.

Protocollmn loci crcdibiUs yen. CapU. SAgrebiensts or. XXIX. p«^, 40. In wchiv, yen Cap, swigrab.

251.

Anno 1466* a 3 Augu5ti. Zagrabiac.

A Mathia^ Hun^ariac €(c. rege, sutorum in cwitatt mantis Grecensis so*

cietatis statuta €onJimiantuf\

Nos Mathias dei gracia rex Uungaric, Dalmacie, Croacie etc» tfemoric comraendamus tenore presencium significantes quibus expedil uQlversis, qtiod nos, tum ad nonnullorum fidelium nostrorum humil- lime supplicacionis tnstanciam, per eos pro pane universilatis sutorum in hac dvilate nostra monlis Grecensis nunc commorancium et in fa- turum commoraturorum, nostre propterea porrecte maiestati, tnm Vcro» ut iidem artcs ipsorum eo liberius exercere valeant. eisdem sutoribtts id giaciose annuentes duximus et concedentes, immo annulmus et concedlmus per prcsentes, ut ipsi et eorum universi successores et

Doc. 2$t. — t^66.

3og

posteri omnibus illis libcrtaiibas el consveludinibus, quibus sutores et artifices aliaruin liberanim civitatum nostrarum utuntur et gaudent, futuris semper successivis temporibus, uii possent et gaudere. Item primo, quod ipsi more aliorum sutonira et artilicura societalem vul- gariter czeh habendum, pro se libere societatem facere et singulis annis inter se decanum vel magistrum huiusmodi societaiis conslituere possini et valcant, qui ipsam societatem regat et universas causas pretextu arcium et labonim Jpsorum et alias qualitercumque oriendas inprimis videat, dirimat et discuciat, et quod nullus omnino ho- minura ipsos vel aliquem ex ipsis in quibuscumque causis racione huiusmodi arcium et laborum ipsorum in presenciam judicis et jura- torum civium dicte civitatis nostre vel aliorum judicum, aliter quam prius huiusmodi cause per magistrum dicte societatis ipsorum discusse et judicale fuerint, convenire posset Item, quod nemo inter eos ma- gister arcium el laborum fieri possit, nisi is, qui eisdem et socieiati eorum ad huiusmodi artes sufficicns videbitur, et ad ipsum magi* sterium arcium et societatem per magistrum eiusdem societatis, qui pro tempore fuerit constitutus, acceptatus fuerit, et talis in magisle- rium acceptandus, primo communitati societatis tres florenos auri solverit, et magistro eiusdem societatis ac aliis raagistris unum pran- dium dederit. Preterca quod nuUus sutor extra societatem ipsorum constitutus, audeal seu presummal in ipsa civitale artes huiusmodi exercere; si qui vero exercerent, talium sutorum labores magister ipsius societatis libere auffere possit. Nullus eciam sutor exlraneus vel mercator, auf homo negociator, calcios vel alios labores arcium pre- scriptarum in ipsa civitate nostra vendere presummat, nisi tempore nundinarum annualium, et si quipiam huiusmodi calcios vel alios labores vendere attemptaverit , magister dicte societatis aufFerendi libera m habeat potestatis facultatem ex presenti concessione nostra. Quocirca vobis lidelibus nostris capetaneis vel vicecapetaneis, per nos aut successores nostros reges in ipsa civitate constituendis, item judici et juratis, ceterisquc civibus antefate civitatis nostre montis Greccnsis presenlibus et futuris presencium noiiciam habituris^ harum seiie firmiter precipimus et mandamus, quaienus amodo dctnceps prefatos sutores vel aliquem ex ipsis in causis supradictis pretextu scilicet huiusmodi arcium et laborum ipsorum judicare vel veslro a^tare judicatui compel lere aut alias quovismodo contra formam hu- iusmodi nostre graciose annuencie quoquoroodo impedire, molestare aut perlurbare et dampnificare, nullo umquam tempore presumatis, Presenies auiem, quas secrclo sigillo nostro, quo utimur» in penden- denti com^punlri fecimus, post earum lecturam^ reddi iubemus pre-

31 o Doc, 252, 25 J. — An 1466^1467,

sentanti. Datum Zagrabie in vigilia festi beati Bartholomei apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo sexto. Regni nostri anno nono, coronacionis vero tercio.

£ transumpto Johannis Corvini, bani de ann. 1504. In archivio lib. reg. civit. zagrabiensis.

252.

Anno 1466, 29. septembris. Zagrabiae.

Recioratus aiiaris s, cruets in eccL cathedra It Ma the 0 Kelked confertur.

Anno domini MCCCCLX sexto, ipso die festi beati Michaelis archangeli, domini capitulariter in interiori sacristia congregati, vide- licet: dominus cantor, dominus chasmensis prepositus, vicarius, do- minus Kemlek, Warasd, Wasca, Bexin, archidiaconi ; Ladislaus custos, raagistri: Fabianus, Nemes, Tyuer, Elias, Zapolya, magister Johannes, alias sancti Johannis Belethnich, unanimi voto contulerunt rectoratum altaris sancte crucis venerabili domino Matheo Kelked, archidiacono l^amarcensi et concanonico eorum, ista condicione interiecta, quod omnes porci de dicto rectoratu, pro tempore provenientes, unacum pecuniis porcalibus semper dominis de capitulo modis omnibus debent provenire, et idem rector se de eisdem et de decimis ac inposicione taxarum extraordinariarum et recolleccione earum nullatenus intro-

mittere et pro posse apud dominos procurare ; taxas

et collectas autem annuales et consvetas pro se exiget idem rector.

Ego Matheus archidiaconus kamarcensis subscripsi manu propria.

Liber rubeus ven. capituli eccl. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

253.

Anno 1467, 18. martii. Budae.

Ab OsvaldOy episcopo zagrab., synodus sacerdotmn Zagrabiae convocatur,

Osvaldus dei et apostolice sedis gracia episcopus ecclesie zagra- biensis. Universis et singulis religiosis, venerabilibus, honorabilibus ac discretis et circumspectis viris , dominis abbatibus, prioribus, prepositis tam regularibus quam secularibus, lectoribus, cantoribus, custodibus , necnon archidiaconis ceterisque canonicis , tam dicte kathedralis zagrabiensis quam collegiate chasmensis ecclesiarum no- stramm, vicearchidiaconis , plebanis et eorum loca tenentibus , ac ecclesiarum capitularium, hospitalium et altarium rectoribus, aliisque

Doc. -?5J, — An. 1467.

311

bcneficiatis sed et presbiteris , gracianis quibuscumque in et stib diocesi nostra zagrabiensi ubilibet constitutis et comraorantibus pre- sencium noticiam habituris salutem in domino benediccione cum paterna. Qiium sanctorum patrum canonica sanxit auctoritas anti- stiles synodalera clero sue dyocesis celebrari congregacionem , ut per salubres exhortaciones , constitticiones synadales et canonicas raoniciones vicia extirpentur, virlutcs inserantur, reprimantur actus noxil et discipline equitatis norma dirigatur , status ecclesiamro el persone ecclesiastice reformentur. Ke igitur de manibus nostris, qui in partem sollicitudinis divina miseracione vocati sumus, subdilo- rum nostrorum sanguis in district! iudicii examine requlratur, habita superinde unacum venerabilibus et circumspectis viris domints de capitulo prefate ecclesie zagrabiensis, que a multo tempore Icgiiimo fuit orbata pastore, salubri et matura deliberacione indiximus et te- nore presencium indicimus promul^antes sanctam synodalem congre- gacionem anno in presenti in ipsa ecclesia nostra zagrabiensi die dominico proximo post festura beati Georgii martiris, proxime venturo, videlicet vicesima sexta die mensis aprilis et aliis diebus ad id aptis el sufficieniibus annuente domino per nos, aut si arduis regni maie- statis fuerimus prepediii negociis, per ydoneos viros quos iliac depu- tare el transmillere curabimus celebrandara. Universilatem itaque ve- slrara requirimus, hortarour et per hec scripta moneraus primo^ se- cundo» tercio, perhemplorieque et canonice, nichilominusque vobis et cuilibet vestrum in solidum in virtute salutaris obediencie et sub penis ac censuris ccclesiasticis in sinodo, more alias solilo, in dicta nostra ecclesia zagrabiensi celebrata in absentes et contumace^ inlligi et promulgari consvetis, districte precipiendo mandamus, quatenus ad Yeniendum et ad rep|^sentandum vos personallter ad eandam sanctam synod urn preparetis el in prefato die dominico post feslum beati Georgii martiris et aliis diebus ad id aptis et sufficieniibus ei im- mediate sequentibus; quemquidem terminum vobis omnibus et singulis supradictis viris ecclesiasticis et vesirum cuilibet cuiuscumque gradus, ordinis, coniicionis, dignitatis et preeminencic existanl pro primo, secundo, tercio et peremptorio termino, canonicaque monicione in hiis scriptis assignamus celebracionem eiusdem sancte sinodis interesse et in propriis personis vos representare sludeatis, statuta synodalia pia monicione ac exhortaciones salutifera^ ibidem proponendas audituii et diligenler attcnturi. et tandem domino cooperante et sermonem confirmantc effectualiter adimpleturi; el ne aliquis vestrum ignoran- ciam de premissis quoquomodo allegare valeat, presenles liiteras nostras valvls dlcte ecclesie nostre zagrabiensis publice afiUgi man-

iiz

Doc, 2^^, — An. 1467,

davimus, ul ad cunctorum noticiam contenta in eisdero possint patulo perveoire. Preterea mandamus, ul hec omnia ct singula archidiaconi dicte ecclcsie nostre per se vel per alios vicearchidiaconos prout exp^ diens fucrit plebanorum suorum et alioruna, quorum supra, faciant noti- ciam pervenire. Datum Bude decima octava die mensis marcii. Anno domlni MCCCCLXVH. Alberius de Nag>^wath, notarius in preraissis.

MemoHile in ^lossario coaevo To archiv. tocL Acad. Scieiit. Slavor, m«rid. U. a 79. 80.

254. Anno 1467, 13. aprilis, Budne.

A^ Osvaido, episcopa sagraK, altera symdi habendae Zagrabiat dies

comiituitur.

Oswaldus etc Universis et singulis dominis abbatibus, prepositis, toctoribus^ archidiaconls, canonicis katbedralium et collegialarum ec- clesiarutn, aliisque plebanis et ecclesiarum parochialium rectoribus in et sub tota dyocesi nostra zagrabiensi ubivis cousiitutis et exislen- tibus salutem el patemam in domino benediccionem. Quamvis nuper debtta sollicitudine oMcli pastoralis moti ad laudem et divini numinis honorem ac statu? ecclesie nostfe zagrabiensis, parilerque tocius do- minici gregis ex alto nobis credili reformacionem, celebracionem sancte sinodi in dicta nostra ecclcsia zagrabiensi fiende decreverimus, cerium ad hoc et determinatum tempus, scilicet dominicam proximam post fesium beati Georgii marliris deputaverimus, vobisque et vestrum cuilibet devociom in virtute salutaris obediencic et sub excomrauni- cacionis pena, premtssa canoaica monicione, mandantes aliis lilteris nostris pafentibus in valsis pretacie ecclesie nostre publice affixis mandaverimus, et die et loco supradicte sancte sinodi el eius cele- bracioni interesse deberetis et personaliter teneremini ; tamen pluribus et arduis negodis nunc occurrentibus dispendendis apud maiestatem regiam de suo mandate longiori quam sperabaraus lempore necesse habuimus occupari, ut per hoc tam rebus regni publicis, quam sue maiestatis honori ad bencplacita obsequeremur, ac postremo eccle- sie nostre pariter et nostrorum subdiiorum commodo consulere et statum pacificura parare possemus. Hiis el aliis iustis et racionalibus causis, nos hie detinentibus, cum in termino superioribus lilteris nostris expressato predicte sinodo ct eius celebracioni personaliter in- teresse nequcrimus, ad tercium diem ascensionis Domini proxLme ven- turum, qui erit nonus dies mensis maii, dcliberaverimus diflferendura ct defferimu* per presemcs, quo die et termino faventc domino, dictam celebracionem sancte sinodi disposuimus perficiendi, Vobi'j igilur dominie

lh€. 2SS' — ^n. 146J.

3»3

supradictis in virtute sancte obediencie et sub excomTnumcacioais pena, monicione canonica premissa, tirmiter precipiendo mandamus, quatcnus ipso die tercio predicti fesii Ascensiotiis dominice in ecclcsia nostra zagrabiensi in huiusmodi sancte sinodo et eius celebracioni itixta con- tinenciam aliarum litterarum nostrarura, vobis, ut premisimus, pyb- licatarum, comparere et interesse debealis, Vos vero domini archidi- aconi supratacti banc nostram prorogacionem omnibus plebanis in vcstris archidiaconatibus constitutis cilissime publicare et notificarc teneamini, aliud non facturi. Datum Bude, feria secunda proxima ante fesium beatonim Tiburcii et Vale(nani); etc.

MerooHale in glossario coiievo In arcluv. inc), Acad Scieot Skvor. merid.

Alid insionodo ernt fncu per domiQum episcoptim Os^'atdum ad c^e* bnandam synodum, videlicet post festtim beati Stephoni regis» die dominico; »ed ipse domiaus cpiscopus eateuus occupattts negociis regis etc, fuit ista prorogacio facta, ut supra, anno domini MCCCCLXXI; acd intiraacio fuit facta circa festum Georgii martiris eodem anno.

Itenij 3a iQiiinuacio syoodalis facta est in die Matbie apostoH, anno domini MCCCCLXXJII ad celebrandum sanctam synodum domimca qaa canitur in ecclesia vMtaericordiat doaitm«« eodem anno.

255

Anno 1467, 24. aprilis* Budfte, Mathias, Htmgariai etc, rex, exaeforibus veciigahum coranae, qui mnf Zagrahiaef praecipit, ne pro merce supra praescriptum a civibus exigatur,

Commi»do propria domini refis,

Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc Fide- libns nostris exactoribus vectigalium corone in civitate nostra zagra- biensi, nunc constitutis et in futurum constituendis, salutem et graciam. Ex querelis nonnullorum fidelium nostrorum accepimus valde displi- center, quomodo dictum vectigal corone non secundum disposicionem prclatorum, baronum et nobilium regni nostri et contenta litterarum et registri nostri superinde ediii, sed adinventis diversis abusivis cau- leiis longe aliter colligeritis et faceretis coUigere, videlicet, quod ad quascumque partes in ipso regno nostro Sclauonie babitas, res mer-» cimoniales deferrentur, cuiuscumque precii tales res existerent» buius- modi vcciigal ab eisdem faceretis extorqueri, unde ex liUeris et re* gistro nostris bene intueri potestis, quod ipsum vectigal corone so- lummodo ab illis rebus, que de hoc regno nostro et partes sibi snb* icclas ad partem** extrancas exportarentur vel de eisdem importarentur ad rcgnum nostrum exigi debet, Quam ob rem fidelitati vestre liarum

3M

Doc, 2S6, — An. 1467.

serie firmiter mandamus, quatenus visis presentibus, ommissis dictis cautelis adinventis, predictum sacre corone vectigal recte et iuxta con- tenta prefatarum litterarum et regestri nostri superinde editi, vide- licet tantummodo de rebus mercimonialibus que de parlibus extraneis importantur ad regnum nostrum vel de eodem exportantur ad easdem, ipsura vectig,^al extorquere facialis secundum modum et quantitatem in registro superinde edito emanala, Secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in festo beati Georgii mar- tins, Anno domini millesimo quadringentcsimo sexagcsirao septimo. Regni nostri anno decimo, coronacionis vero quarto.

OngtDBLle in charia Id margine ioferiori tmpres^um est sigilliim mains. la archivio lib. rcg. civ, xagrabieasis.

256

Anno 146^, 12. mail. Zagrabiae Sacirdotis zagrahiemes de afroci impthi, alihque injnriis a iaicis sytwdo iiiatis Paulum II, pantif. max. appellant.

Cum appellacionis lemediura in relevamen oppressorum vel verisimiliter opprimi formidancium a Sanctis patribus et utriusque iuris doctoribus, sumpmorum pontilicum auctoritaie fulcitum et alias canonice sit institutum, ul ea, que contra ius ficrent, ipsius auxtlio reformentur ei in statum debitum restituantun Proinde coram vobis venerabilibus et honorabilibus et discretis viris hie presentibus et astantibus et tam notario publico, tamquam autheniica persona legali et fideli, nos universi et singuli vicearchidiaconi, plebani, hospitalium et altarium reciores per totam dyocesim zagrabiensem ubilibet exi- stentes et constituti, animo et intencione provocandi et appellandi, an- nuimus et apponimus et allegamus, appellamus et appellando dcdu* cimus et hiis, quibus interest et interesse poierii quemlibet in futu* rum, gravi proponimus cum querela: quod quamvis reverendus ijj Christo pater et doininus, dominus Oswaldus, dei et apostoHce scdis gracia episcopus zagrabiensis, prelatus noster, iuxta sanctorum patrum instiiuta, hiis diebus sanctam indixcrit toti clero sue diocesis, et sig- nanter nobis plebanis, sinodum celebrandam. N^osque eidem obcdirc cupientes, tamquam domino et prelaio nostro, ipsi sinodali cekbracioni interfuissemus et ui tenebamur cum gaudio expectabamus presenciara ipsius prelati nostri, nondum cogniti sive visi, quod videlicet huius- modi sinodali celebracioni personaliter iniercsset, defeciusque nostros attendis^iet, et ipsis, ut pater nosier» gracinse occurris^et vel saltern aliquos speciales viros doctores el magistros pro informadooc et n

Doc, 2$6. — An, 1461,

31 y

formacione tocius status clerically sue dyocesis destinasset Tamen ipse revercndus paler, dominus et prelalus nosier predictus, assumpta quadam occasione se a prefata sancia synodo absentandi. per ipsum modo predicio instituta, non doctores ^q^l seductores, non tirones sed tyranos in villipendium ac oppressionem tocius cleri in medium nostri deslinavit, egregios videlicet et nobiles viros, si dici merentur: Peirum de Gwdowcz, vicarium temporalera, Ladislaura de Greben, vicebanum, Gregorium de Fodorowcz, Anthonium Kopyncz, Petrum de Bykzhad, fanko de Miketyncz, Georgium Briga, Hermannum de Chawa el Ge- orgiiira Susicza cum ipsorum complicibus, familiaribus videlicet suis» Cumque nos univcrsi cl singuli plebani et alii beneliciati preSicti pro audiendis sermonibus et aliis erudicionibus salubribus accipiendis in ecclesia kathedrali sancti regis Slephani reclusi fuissemus» ne laycalis se Veritas in contemptum cleri nos modo premisso congregatos inva- sisset; et quidam satellites nepharii, familiares videlicet predictorum nobiliura, ipsorum que conservi, lussu atque mandato, ad hospicia nostra propria, temeritate irruissenU et ibidem in domibus hospiciorum nosirorum seris confractis, res et bona nostra recepissent et receperunt et quo ipsorum pemiciose voluntati placuisset, convertissent et con- verterunt in preiudicium et dampnum nostrum et dedecus gravissimum, Sacerdoies propterea, qui se ab huiusmodi sinodali congregacione ab- sentassent, querentes, et cum non invenissent, duos saltem, unum ec- clesie parochialis zagrabiensis cappellanum, qui pro audiendis confes- sionibus ad infirmum communicandum cum Sacramento exivisset, divini sacramenti irreverili, sacerdolalisque dignitatis immemores, ipsum ad villissiraam tunicam, libro breviarii, pecuniis et aliis rebus circa ipsum repertis, spoHarunt; secundum vero sacerdolera, qui tunc raagnam missam celebravit, dum pro necessitate naturali peracta missa exi- visset, similiter capiivaverunt et spoHarunt; resque ab eis ablatas retinent adbuc de presenti. Et cum iuxta consvetudinem diucius in huiusmodi celebracione sinodali observatam ad accusacionem testium sinodalium sacerdoies et alii clerici iuxta eorum media ut repremia- rentur et demerita, ut corrigerentur, pronunciarentur, iamfali laici cum suis complicibus, qui de consveiudine eciam de iure ne crimina clericalia ipsis patcOcrent^ non debuissent interesse, eciam contra pro- bibicionem revcrendi in Christo patris et domini Slephani, dei et apostolice sed is gracia episcopi geurensis et gubemaloris abbacie in Kapornak, prcfati domini Osualdi episcopi in pontificalibus vicarii generalis ac in persona ipsius domini Osualdi episcopi^ eiusdem sacre synodalis congiegacionis presidentis, tociusque venerabilis capituH za- grabiensis proliibicione de mandato doctorum, clericorum et pleba-

3i6 Doc. 256, — An, 1467,

norum congregacionis videlicet nostre, exire nolentes, videntesque et audientes certos sacerdotes propter crimina detentatos, risus et ca- phinos elevantes, sacerdotes omnes et singulos deridebant; dumque nos plebani prescripti ultra coramunem, diuturnam et approbatam consvetudinem in ipsa sacra sinodali diucius tenemur, volentesque in ea mandatis prefatl domini Stephani episcopi presldentis, ut finem videremus, obtemperare, dum ultimo die, videlicet die Martis post diem Ascensionis domini proxima, ad locum ecclesie prenotate solitum, ad sonum magne campane turris, quod erat nobis mandatum, statim facto prandio convenissemus, foresque ecclesie, ne dicti sacerdotum inimici laici videlicet et persecutores intrarent, claudere voluissemus, ac quosdam certi ex nobis racione premissorum spoliorum ipsos Isiicos arguissent, ut res huiusmodi ab ipsis ablatas bene vole restitui requi- sissent, prefati laici cum complicibus suis prenotatis, gladiis evagi- natis, balistis apprehensis, clavis ferreis arreptis, alii vero lapides in manu tenentes, tanquam insensati, cursu veloci, nos pauperes et op- pressos plebanos, immo et dominos capitulares in dicta ecclesia in- clusos, nullis nostris nee ipsorum demeritis exigentibus, sed pocius animo inimicandi et malignandi, invaserunt et cum supradictis ingeniis dire percusserunt et verberaverunt sic, quod quibusdam manus, quibus pedes, quibus latera, quibusdam dorsa immanissime verberaverunt eciam fere usque ad mortem; alios autem vulneraverunt, quosdam in facie, quosdam in plantis, quosdam in brachiis; sanguinem Christi sa- cerdotum crudelissime per totam eflfundentes ecclesiam, de quorum numero unus mortuus est, mulli vero languentes mortem de die in diem prestolarantur. Et dum hec reverendus pater, prefatus videlicet dominus Stephanus episcopus et presidens pontificalibus indutus appa- ramentis, premissa sedare voluissel et ipsi sinodo finem cum bene- diccione imponere, sepefati satellites non solum ipsi domino epi- scopo neque altero clero dignissimo, sed et corporis dominici in ip- sorum aspectu existentis irreveriti, alios insultus peiores prioribus facere non erubuerunt; et nisi ipse dominus Stephanus episcopus pre- sidens in locum sacristie una cum certis dominis capitularibus reclusus fuisset, non absque periculo sue dignitatis exivisset. Ex quibus omnibus sic nequiter patralis inlinita scandala in clero exorta sunt et ecclesie sancte iniuria gravissima. Hiisque malcficiis prescriptis non contenti pre- fati Petrus de Gudowcz, vicarius temporalis, Ladislaus de Greben, vice- banus, Gregorius de Fodorowcz et Petrus de Byksaad in Christi sacer- dotes et eorum sanguinem sevientes, quodam caritativum subsidium, quod pocius odiosissimum subsidium et proprie spolium dici debet, invenien- les, quosdam ad decem florenos, qui vix duo; quosdam ad viginti, qui

Doc, 256. — An. 1467, 317

vix sex; quosdam ad triginta, qui vix decern, quosdam ad quadraginta, qui vix quindecim, dumtaxat sine lesione caritatis censeri debetur, dica- venint, huiusmodi subsidium, mandatum cum minis et machinacionibus per nos pauperes solvere constituerunt ; et cum ipsam summam ex- solverimus, minas carceris et mortis imponere non cessaverunt. De- cimas insuper colonorum et inquilinorum nostrorum nobis de iure et approbata antiqua consvetudine provenientes, abstrabentes, mense ipsius domini Osvaldi episcopi occupantes appropriaverunt, aliasque novi- tates, proprie tamen abusiones, invenientes, nos et universos clericos gravant et turbant; et in accepcionibus teloniorum, quod nunquam alias auditum fuerat, in eundo et redeundo molestant; quibus si non obviabitur, timendum est, ne secte heresium lalitantes in destructionera status clericalis et vilipendium sancte et universalis matris ecclesie orientur. Unde nos plebani, totaque universitas clericalis, prefaii pau- peres et oppressi sencientes se exinde fore gravatos, timentesque in posteruro plus posse generari, cum ex preteritis verisimiliter presu- mitur de futuris, ad sanctissimum in Christo patrem et dorainum, dominum Paulum, divina providencia papam secundum, eiusque sa- crosanctam sedem apostolicam in hiis scriptis provocamus et appel- lamus, appellantesque primo instantcr, secundo instancius et tercio instanlissime nobis dare petimus, si quis sit, qui eas nobis dare velit et possit, vel sallem a te notario publico, litteras testimonials seu publica instrumenta, subicientes nos et omnia bona nostra mobilia et immobilia una cum nobis adherere volentibus, tuicioni, proteccioni et obediencie sancte sedis apostolice antedicte ; protestamurque , quod banc appellacionem nostram et gravamina in ipsa contenta prosequi volumus et prosequemur in lermino nobis a jure concesso et limitato, quodque cam hiis et huic intimavimus, notificavimus, interponimus et publicavimus, si et in quantum nobis publicus patebit accessus, alia, que de iure facienda fuerint, faciemus et protestamur eciam prout est emanatum, iuris, ordinis atque stili, salvo iure addendi, minuendi, mutandi, corrigendi, alia, que huic incumbunt et de iure sunt neces- saria faciendi.

Stephanas de Marchus, notarius in premissis.

Memoriale in gloisario coaevo. In archiv, incl. Acat. Scicnt Slavor merid. II. c. 79. 80.

31 S Doc. 25T. — An. 14.67.

257.

Anno 1467, 6. novembris. Zagrabiae.

Statutum libertatum capituli defendendarum, secretorumque nan pandcndorum.

Anno domini MCCCCLXVII. feria sexta infra octavam Omnium sanctorum, domini: prepositus, lector, cantor et ceteri domini infra- scripti capitulariler in interiori sacristia congregati, attendentes, quod de die in diem ecclesia ruinam patitur, bona ipsius dilapidantur, de- cime abstrahuntur, testamenta infriguntur, clerus persequitur et alia incommoda inferuntur, peioraque in futurum formidantes iuramenti medio concluserunt ac ut robur habeant firmitatis, quilibet se sua propria manu scripsit et se ad infrascripla observanda obligavit: in primis quod laborabunt pro decimis inter Muram et Drawam, in campo et alias ubi opportunum fuerit. Similiter pro quartis arcbi- diaconorum cum iuvamine tamen expensarum suarum. Item, pro li- bertacione curiarum, rerum et personarum. Item, pro testamentis et generaliter pro omnibus utilitalibus ecclesie, quod unus alterum de- fendat, procuratorem eciam, qui in talibus laborabit, si qua incur- reret incommoda, fideliter relevabunt. Quodque presentem constituci- onem sub penis periurii et perpetue exclucionis de consortio secretis- sime inter se tenebunt. Hoc eciam adiecto, quod si quis per amplius aliqua secreta eciam et qualitercumque parva revelaverit in capitulo facta, ipsis penis omnino sit sine misericordia subiectus, ea dumtaxat, que cadent in discrimen capituli.

Johannes lector manu propria. Bartholomeus cantor m. p. Mathyas, prepo- situs chasmensis m. p. Matheus archidiaconus m. p. Martinus archidiaconus gori- ccDsis m. p. Paulus archidiaconus de Kemlek m. p. Martinus archidiaconus de Waska m. p. Johannes archidiaconus chasmensis m. p. Georgius archidiaconus de Bexin m. p. Sigismundus archidiaconus de Warasd m, p. Georgius archidiaconus de Vrbowcz m. p. Ladislaus custos et canonicus m. p. Fabianus de Roycha m p. Jacobus doctor m. p, Elias de Suplancza m p. Gerardus de Patak m. p. Deme- trius m. p. Johannes de Izdex m p. Andreas de Cracouia m. p. Michael de Reyff- nicz m. p. Item Georgius Viti de Kerbowa m. p.

Liber rubeus ven. Capit. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient Slav, merid.

Doc 2SS. — An, 14,68.

3'9

258.

Anno 1468, 9. martii. Agriac,

Mathias, Hungariae etc. rex, dves ei j^baghnes civiL montis Gnccnsis^ torum paupcrtattm miseram^ de extraordinaria iaxa medii fl^ solvenda

libiraU

Nos Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacic, Croacie etc. Mc- ni6rie commcnrJamus per presenles, quod nos, turn ad supplicacionem nonnuloruni fidelium noslrorum per eos pro parte iidelium nostrorum univeisorum civium, populorura et hospitum civilatis nostre raontis Grecensis de juxta Zagfabiaro, nostre propierea porrectam maiestali, turn eciam compacientes paupertati, desolacioni et ruine eiusdem civi- talis in quas ipsa ctvitas et incole eiusdem potissime hiis preteritis temporibus propter plagam pestiferara in incolas tltriusque sexus secutam devenit, eandem civitatem sed et cives, populos et incolas eiusdem a solucione laxe seu contribucionis medii floreni, que racione prorogacionis judicii generalis in regno nostro Sclauonic et inter alias civitates eciam ad dictam civitatem nostram montis Grecensis et in- colas eiusdem imposita fuerit, graciose exemimus, exoneravimus et supportavimus, immo eximimus, exoneramus et supportamus presen- cium per vigorem. Mandantes vobis fidelibus nostris dicatoribus et executoribus huiusmodi medii floreni in comitaiu zagrabiensi consti- lutis, harum serie firmissime, quatenas amodo deinceps prefatos cives, populos et incolas dicle civitaiis ad solvendam dictam taxara medii floreni artare et compellere vel eosdem racione non solucionis euisdem in personis, posscssionibus, necnon rebus et bonis ipsorum impedire, molcstare seu dampnificare nusquam et nequaquam presumatis nee sitis ausi raodo aliquali gracie nostre sub obtentu, Presentibus per- lectis, exhibenti restituiis. Datum Agrie, feria tercia proxima post dominicam Invocavit, Anno domini millesimo quadringentesimo LX. octavo, Regni nosiri anno undecimo, coronacionis vero quarto.

Ad relacioDcm domini episcopi lagrabiettsis.

OHginale in charta. In margine inferiori impressum est sigtllum mains. In archiTio iib« reg. civ. zagrab.

3»o Doc. 259. 260. — An. 14.68

269.

Anno 1468. 9. maii. Agriae.

A Mathia, Hungariae etc, rege, Benedictus Badan, dicator tributi, vitu- peratur, quod graviorem, quatn praeicriptum est, trthutmm a civibus exigit.

Commissio domini regis. Mathias dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacle etc. Fidell nostro nobili Benedicto de Bathyan, notario cancellarie nostre ac di- catori proventum tributi phisci nostri regalis in comitatu zagrabiensi constitute, salutem et graciam. Pridem, dum ad dicandum ilium co- mitatum deputatus fueras, scis bene qualiter tibi int^r alia commis- sum fuerat, ut tu iuxta formam decreti Budensis, pridem per pre* latos, barones et proceres regni Hungarie stabiliti et non aliter hu- iusmodi proventus phisci nostri regalis dicares et exigeres. Nunc autem accepta querela a civibus et populis civitatis nostre montis Grecensis de iuxta Zagrabiam intelleximus, qualiter tu in connumerandis portid populorum et incolarum ipsius civitatis nostre numerum in modum excessisses, et non secundum formam dicti decreti sed longe alitet egisses, ita videlicet, quod eciam alodia et domos desertas dicasses et connumerasses , et tandem dicam prope ad numerum quingentaruni portarum in medio ipsorum civiura relinquisses , cum tamen, utl nobis relatum est, nee prope tot inhabitatores domos habentes In ipsa civitate nostra habeantur. Quapropter volumus et mandamus tiW harum serie districtissime, quatenus cures, ut formam predicti decreti Budensis in connumerandis portis et exigendis prefatis proventibus tributi phisci nostri regalis in nuUo excedas, nee prefatos cives vel quoscumque alios contra ipsam formam decreti aggravare non pre- sumss; quoniam si aliter feceris, scias, quod non parcemus tibi. Secu^ ergo non facturus, Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Agrie feria quarta proxima post dominicam Invocavit. Anno domini millesimo quadringentesimo LX octavo. Regni nostri anno undecimo, coronacionis vero quarto.

Originale in charta. In marginc inferiori impressum est sigillum maius. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

260.

Anno 146?^, 20. Augusli. Zagrabiae.

A Capitulo zagrab, domus in Nova ves sita, altari s, Bernardini in eccL cathedrali ex Jacob arcidiacont testamento addicitur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Notum facimus tenore pre- sencium significantes, quibus expedit universis. Quod quia vir dis- cretus Mathias presbiter, Byskwp dictus, rector altaris beati Bernardini

Doc, 260, — An. TJeJwT

331

confessoris per condam venerabilem virura dominum Jacobum olim archidiaconum goo'czcnsem , sociumque et concanonicum nostrum, in ecclesia parochiali beati Emcrici ducis in area nostra capltulari fundala construcU, id sufticienti et evidenti testimonio atque docu- mento venerabilis ac honorabilis, providique, virorum, dominoruin: Malhic prepositi chasmensis ac Fabiani de Roycha, sociorum similiter el concanonicorum nostrorum et Blasii Zihoymylych dicli, alias judicis dvilalts mentis Grecensis , executorum et commisariorum legitti- morum annotati condam domini Jacobi archidiaconi goriccnsis, noslri in medio personaliter constiiutorum et existencium, legittime compro- barunt coram nobis, ut dum prefalus condam dominus Jacobus archi- diaconus in extremis vite sue temporalis laborasset, suumque scribi et condi fecisset testamentum, tunc ipse inter certas suas salubres lega- ciones et disposiciones quandam doraum suam sen civile simul cum fundo ac edificiis, cellarioque subterraneo, necnon curia et orto simi- liter suis in villa nostra nova, aliter Lepawez appellata, ac inter domum et ortum prebendalem a meridione, nunc discreti viri Micha- elis presbiieri de Zenihgerg, cbori ecclesie noslre predicte prcbendarii, a parte autem septemirionali inter viam seu semitam ac infra usque ad meatum fluvii Medwednycza dicli tendentcra, seque protendentem, ipsum condam dominum Jacobum empcionis titulo concernentem* simul cum omnibus ciusdcm domus, edificiorumque, necnon cellarii subterranei, cuiiaque ac orlo predictis» prefato Malhie presbitero By- skup dicto, pro fidelibus suis serviciis dederat et legaverat ad pre- scriptumque altare beati Bernardini anaexerat et contuierat, prout hoc in testamento ipsius condam domiai Jacobi archidiaconi scripto et coram nobis in specie producto limpide el clare vidimus contineri, Sed quia prefatus Mathias presbiter super premissa legacione et do- nacione prescripte domus, fundique civilis predicli cum suis ulilita- Ubus sibi ipsi et predicto suo altari ad hec tempora a nobis litteras non receperat nee impetrarat; igitur supplicavit nobis prefatus Ma- thias presbiter dcbita et humili precum cum instancia, quatenus nos huiusmodi donacioni, legacionique ipsius domus, edificiorumque, necnon cellarii, curie ei orii predictarum per ipsum condam dominum Ja- cobum eidem Mathie presbitero legatarum et ad prc>riptum altare annexarum et dimissarum nostrum benivolum consensum pariter et a^scnsum prebcic, Htterisque nostris privilegialibus raihificare et con- lirmare dignaremur Nos igitur supplicacionibus annotati Mathie pres- biieri, item ex premissa attestacione annotatorum dominorum Mathie prepositi chasmensis ac Fabiani sociorum et concanonicorum no- slrorum ac prefaii Blasii judicis /flinvmylych executorura eiusdem

32 2 Doc, 261. — An, 14.68,

condam domini Jacobi archidiaconi, coram nobis, ul premittitur, facta et porrectis inclinati, premissam domum, necnon cellarium subterra- neum, necnon curiam et ortum, sic, ut premittitur, per annotatum condam dominum Jacobum ipsi Mathie presbitero legatamque, da- tamque et ad prescriptum altare beati Bernardini annexam prefato Mathie presbitero, moderno rectori, ipsiusque successoribus predict! altaris pro tempore possessoribus ex premissis legacione et donacione statuimus et conHrmamus, moreque et adinstar aliorum civium no- strorum in eadem villa nostra Lepawez vocata civilia possidencium, sub solucionibus et condicionibus nobis et ecclesie nostre provenire debentibus et administrari solitis et consvetis jure perpetuo et irrevo- cabiliter tenendam, possidendam, pariter et habendam ita tamen, quod prefatus Matbias presbiter modernus rector eiusdem altaris beati Ber- nardini, ipsiusque successores eiusdem domus et altaris pro tempore possessores, se contra nos et ecclesiam nostram prenotatam insontes preservare a nota infidelitatis studeant, alioquin secus facienles, de dominio eiusdem domus et suarum utilitatum cadant et destituantur, ipsorumque disposicio ad nos et ecclesiam nostram prenotatam devol- vatur ipso facto. Harum nostrarum vigore et testimonio litteranim mediante, quibus sigillum nostrum duximus appendendum. Datum in festo beati regis Stephani. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo octavo.

Auscultata per me Stephanum Bartholomei de Iwanych et con- cordat cum suo originali de verbo ad verbum, super quo facio fidem.

Originale in charta. In archiv. ven capit. zagrab. Act. cap. anl. fasc. 75. nr. 7.

261.

Anno 1468, 23. Augusti. 2^grabiae.

Johannem de Brezovica fundos suos altari s. Magdaknae oppignoratos cedere nolle a comitatu zagrab, capitulo nuntiatur,

Nos Johannes de Palathya, comes, ac judices nobilium comitatus zagrabiensis. Memorie commendamus, quod cum nos ad instantem peti- cionem discreti viri domini Anthonii rectoris are seu altaris beate Marie Magdalene in ecclesia sancti regis Stephani constructe, Michaelem litteratum de Gwlechinz unum ex nobis, scilicet judicem nobilium, ad infrascripta peragenda de sede nostra judiciaria legittime destinassemus, tandem idem ad ncs exinde reversus, nobis retulit eo modo: quod ipse ab omnibus, quibus decuisset et licuisset, palam et occulte dili- genter inquirendo talem de infrascriptis rescivisset certitudinis veri--

Doe, 362. — An. ff68.

323

talem» quomodo licet alias Ladislaus, filius condam Nicolai, iilii Iwan de Brezowicza, pro quibusdam necessitatibus suis, ipsum eo tunc ur- genlibus evUandis, decern et octo sessiones suas jobagionales in dicta Brezoycza et suis pertinenciis existentes, babitas, are prenotate et per consequens rectorl eiusdem videlicet domino Anthodo exponendo, me- diantibus certis litteris capituli ecclesie zagrabiensis fassionalibus super- inde confeclis, sub diversis arliculls, clausulis, penis et obligaminibus in eisdem conscriptis et denotatis, eidem are et annotate domino An- thonio pro sexaginta florenis auri puri scilicet pro pecunia eiusdeni are scu altaris prenotate titulo pignoris duxisset obligandas. Tandem ipse Ladislaus quodam male fretus consilio easdem sessiones nulla prius super pretacta sumpma seu auri eidem exponenli satisfaccione impensa, easdem sessiones pro se ipso minus juste et indebite occu- passet, occupatasque conservaret eciam de presenii potencia mediante in eiusdem exponentis juris preiudicium et dampnum valde magnum. Qua inquisicionc facta, idem judex nobilium in festo beati Slephani regis proxime preterito ad prefatum Ladislaum accessisset, ipsuroque hie Zagrabie personaliter repertum^ in eo, ut ipse predictas sessiones jobagionales per ipsum eidem exponent!, modo quo supra impigno- ralas, pacilice et quiete remitteret et resignaret, de penisque seu obli- gaminibus litteris annoiati capituli prenominatis eidem exponenii con- gruam et omnimodam reddere deberet et teneretur satisfaccionem ammonuisset; qui quidem Ladislaus nee pretactas sessionei jobagio- nales eidem expooenti remittere et resignare el nee de pretaciis penis seu obligaminibus raemoraii exponent is aliquam satisfaccionem facere voluisset et nee curasset, sed se in eisdem penis et obligaminibus convinci et aggravari permittens. Datum Zagrabie lercio die diei am- monicionis prenotate. Anno domini miilesimo quadringentesiroo sexa* gesimo octavo,

Originale in chartau Tergo impressa tria sigilla. In arch. ven. capft. zagrab, Act. Cap. ant. fasc. 76, nr. 18.

262.

Anno 1468, 19. scptembris. ZAgrmbiae.

A CafiituU zagrab. cotUgio praihmdari&rum (Uchna in Maravce ccditur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendarans tcnore presencium signiiicantes, quibus expedit universis. Quod nos ea, que in augmentum cultus divini» ecclesieque et salntis noslre au- xilium disponi possunt, sagaci indagacione animadvertentes nullatenus dcbeant protardari^ quodque ea non tarn salubriieT tamque diligenler,

324 Doc. 26j, — An, 146^,

nisi per prebendaries chori ecclesie nostre prefate expediri valeant atque possint. Eorum paupertati nichilominus in ea parte succurere cupientes, ut qui prius circa cultum divinum eiusque ministeria dili- gentes fuerant comperti, per nos tandem remunerati atque dotati magis pervigiles eisdem serviciis divinis insislerent, eaque, que per nos pluribus intentis curis et signanter horis canonicis et misse beate virginis Marie, cum quibus onerati non sufficienter provisi fuerant, expleri non possent, per eos accuracius atque diligencius exequerentur. Nos ex unanimi voto nostro atque matura deliberacione prebabitis omnes et singulas decimas nostras ad porcionem videlicet dumtaxat no- stram in districtu de Morawcha concementes et provenire solitas atque consvetas, eisdem iure perpetuo et irrevocabiliter duximus fore con- cedendas atque donandas, immo concedimus atque donamus. Harum nostrarum sigilli nostri appensione communitarum vigore et testimonio litterarum mediante. Datum feria secunda proxima ante festum beati Mathei apostoli et ewangeliste. Anno domini millesimo quadringente- simo sexagesimo octavo.

£ libro statatornm coll. Praebend. saec. XV. In arch, honorab. coll. Praeb.

263.

Anno 1469, 16. Angusti. Nandoralbae.

Georgius Bradai, qui in civitate domum emit, ut in numerum ctvhim

asciscatur, contendit,

Nos Gregorius Bradacz de Ladomercz, capitaneus nandoralbensis. Circumspectis et honestis viris, judici et juratis ac universis hospitibus civitatis zagrabiensis , dominis, amicis et fratribus nobis honorandis, salutem cum honore. Circumspecti domini, amici et fratres nobis ho- norandi. Constat vobis et cuilibet vestro, quod nos quendara fundum curie in medio vestri comparavimus et precium eiusdem fundi ple- narie persolvimus et ad perpetua nos in medium vestri transtulimus permansurum et moraturos. Ideo vestras petimus dominaciones, ami- cicias et fratemitates, quatenus omni vestro adiutorio et auxilio nobis adesse velitis, promittimus enim harum serie et fide nostra mediante, ut in omnibus secundum jura civitatis vestre procedere et obedire volumus et ad omnia jura vestra nos obligamus, harum vigore et testimonio litterarum nostrarum mediante. Datum in castro Nandor- albensi secundo die festi Assumpcionis gloriose. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo nono.

Originale in charta, in margine inferiori sigillum impressum. Exstat etiam in transnmpto capituli zagrab.

Doc. 264. — Atu 14.6Q.

3>S

284.

AoQO 1469, 3. octobris* Zagmbiae. Communitas civifiUis month Greanm cum cafiiiuia zagrak fiacisdiur.

Nos tota communitas civium, incalarum et inhabitatorum civitatis * gSlonlis Grecensis de juxla Zagrabiam. Omnibus Christi fidelibus pre- scntem paginam cerncntibus, eiusque noticiam habituris. salutem in salulis largitore- Cum igitur nichil sit tarn congruum humane fidei quin et quam ea, que inter homines aguntur £rma et illibaia omni tempore conserventur, et ne in oblivionem forte posterum devenire poterunt, litterarum patroctnio fulciantur. Proinde ad universorum tarn presencium quam futurorum noticiam harum serie volumus de- venire: qiioniam hiis diebus videlicet post festum beati Michaelis ar- changeli, proxime preteritum, sevissimi Turci, inimtci Crucifixi, fideique et religionis christiane perseculores atque devastatores usque vadum seu portum lluvii Zawe aplicuissent et advenissent, cuius iluvii Zawe aqua multura decreverat ct immorata extiterat» ubi muliitudo chri- stianorum utriusque sexus bominum ex ilia parte ipsius fluvii Zawe fugiendum omnibus bonis, necnon domibus et rebus acrematis et derelictis affugissent, ipsumque flumen Zawe vix transvadassent, visis eciam eotunc validissimis ac impetuosis, multiplicatisque et accensis ignium flammis, quorum llamme usque ad aera celcstia se subleva- bant; ex quorum Turcorum sic multiplicatis insultibus et invasio- nibus, necnon devastacionlbus, nobis et toti communitali dicte civitatis tam propter paucitatem bominum, quam et carenciam victualium terror maxiraus incumbebat. Et nisi nutu omnipotentis, misericordisque dei, inopinate hiis in proxime sequentibus et efluxis diebus, ipse tor- rens fluvii Zawe inundasset et accrcvisset, nedum nobis el huic civi- tati sed et eciam toti regno periculum et exicium finale ingruebat et inmincbat. Et quia venerabiles domini canonici, ceterique viri ec- cle^iaslici de capitulo ecclesie zagrabiensis videnles et persencientes ipsorum Turcorum inmanissimas christianorum invasiones et periclita- cioneSi hominumque utriusque sexas abducciones, ignium et domorum combustiones, propriis eorum in personis una cum familia, armisque ac rebus et bonis, necnon victualibus ipsorum in auxilium et defen- sionem nostram et ipsius civitatis apportatis et adductis, contra eosdem paganos pugnaturi, et ipsam civitaten auxiliante omnipotenti creatore, toto ipsorum conamine una nobiscum defensaturi advenerant. Quos nos favorabiliter, hilariterque et beolgne assumpmentes et in ipsam civitatem ac in medium nostri intromiltentes, hospicia et domos no- stras eisdcm prebenies, licet cum inter nos et ipsam communitateta

326 Doc. 264, — An. 146 p.

nostram ab una et ipsos dominos canonicos de dicto capitulo zagra- biensi parte ab altera ab olim et dudum tarn pretextu injuriarum, dampnorum, nocumentorum, rixarum, controversionum, dissensionum, necnon differenciarum, zyzanianimque hactenus et usque ad hec tem- pera quomodocumque et qualitercumque et per quemcumque in ad factarum, illatarum et patratarum, factis quoque potenciariis, aliisque quibusvis malonim generibus per eosdem dominos canonicos de capi- tulo zagrabiensi ac ad ipsos pertinentes nobis et dicte civitati usque in hodiemura diem quovismodo illatis et irrogatis et signanter in facto excommunicacionis cuiusdam sentencie, olim per condam do- minum Johannem episcopum zagrabiensem pro parte et ad instan- ciam ipsius capituli zagrabiensis contra nos in eo videlicet late et fulminate, ut Hlii nostri usque quartam generacionem ad nuUos gradus ac ordines, beneficiaque et feuda ipsorum in medio promoveri et op- tinere non potuissent nee valuissent, litis, dissensionis et controver- sionis materie, invidieque fomites et rancoris malicie exorte fuis- sent ac diucius ventilate et protracte extitissent. Tamen nos cum eis- dem dominis canonicis de dicto capitulo zagrabiensi volentes, cupi- entesque et onmino desiderantes amodo deinceps ac imposterum pacis et amenitatis pulchritudine, necnon tranquilitate frui, poliri, gaudereque et permanere, omnia premissa in alterutrum mutua vicissitudine facta, patrata, commissaque et exorta dampna juribus nostris possessionariis sedavimus et sopivimus, ac de et super articulis ac clausulis infra declarandis et lacius speciiicatis buiusmodi pacem et firmam concor- diam cum ipsis dominis de dicto capitulo zagrabiensi perpetue dura- turam immunius fecimus et stabilivimus : Item primo, quod ipsi do- mini de dicto capitulo zagrabiensi, ipsorumque tributarii pro tem- pore per eosdem constituti, tributum in foro annuali seu nundinis in festo sancti Marci ewangeliste ac aliis diebus ante et post se- quentibus, excepta dumtaxat consveta porcione eiusdem tributi, vulgo fylarschyna vocata, nobis et dicte civitati proveniente et spectante semper salva remanente, recipere, extorquere et exigere poterunt et valebunt Item, quod antelati domini de dicto capitulo zagrabiensi ipsorumque tributarii de curribus et equis per cives et inhabitatores dicte civitatis ab exteris partibus apreciatis et ad ipsam civitatem res et bona per nos vel alterum nostrum comparatas et addu- cendas, nullum tributum, nullamve tributariam exaccionem habere, exigereque et recipere non poterunt nee valebunt modo aliquali. Hoc eciam clare declarato, quod si ipsi domini de dicto capitulo zagra- biensi, aut tributarii eorum pro tempore constituti, super aliquibus rebus per nos vel alterum nostrum ab exteris, ut premittitur, p^-

D&c. 264. — An. 1469.

3»7

libus apredatis et ad ipsam civitatem adducendis suspidonem super eo haberent vel haberet, quod nos aliquem vel aliquos in fraudcm huiusmodi ipaorum tribuii, nostra bona aut aUerius nosiri asserendo, Ubcrtare voluerimus, extunc nos aul aller nostrum, juramento raedi- ante ad suam vel eorum expurgacionem se expurgare coram tribu- tario eorum tenebuntur et tenebitur. Item, quod ipsi dommi dc dicto capitulo aut dedmatores eorum tempore vlndemii in konchis et locis in tenilorio ipsius civitatis nostre dedmas vini seu musti exigenles, dura et quoadusque in ipsis dedrais et konchis in exigendis vinis seu mustis perseveraverint, tam nos videlicet cives ac eciam inhabitatores et incolas dicle dvttatis pretextu dumtaxat debitorum vini et non aliarum rerum, quam eciam homines forenscs seu extraneos racione quorumcumqae debitorum arestare , judicare , ipsorumque judicio astarifacere poterunt et valebant, Universas quoquc litteras causales, inquiiiiorias, proiesiatoria^. inhibitorias, evocatorias, insinuatorias. ob- ligatorias, ammonitorias, judiciales, obmissionales et sentencionale^ et alias quaslibet pro parte nostra contra ipsos dominos de dicto capitulo zagrabiensi sub quacumque forma verborum confectas et emanatas seu confici et emanari procuratas, demptis, sic ut premittitur, litteris nostris factum jurium nostrorum possessiona riorum tangentibus. vanas, frivolas, mortuas, cassas et innanes, viribusque carituras penitus reli- quimus, ipsarumque exhibitori intra et extra judicium ubique noci- turas commisimus. Super quibus omnibus premissis, supertus speci- licatis et declaratis, nos communitas dicte civitalis niontis Grecensis ac ipU dommi de dicto capitulo zagrabiensi premissis motibus et respectibus, unionibusque iniiis et faciis, altematim et mutua vicia- situdine reddidimus et commisimus fore expeditos pariter et quietost aliis composicionibus et concordiis nostris prius cum eisdem dominis de dicto capitulo zagrabiensi factis et habitis in earum vigoribus semper salvis remancntibus. In quorum omnium robur atque testi- monium premissorum, firmiialemque perpetuam, presenles litteras no- stras privilegiales nostro communi sigillo impendenii consignatas eis- dem dominis de dicto capitulo zagrabiensi duximus concedendas. Datum feria tercia proxima post festum beati Jeronimi doctoris eximii. Anno domini miUesimo quadringentesimo sexagcsimo nono.

Originale in membriuia. Zona sericea mbm et violAcen ftppendet absque si* gfllo. In archir* archiepisc, ta^ab. Politicum fade, I. or. 5.

D&c, 26^. — An. iydp.

265.

Anno 1469, 3, octobds. Zagrabiae.

Capitulum zagrabiense cum communtUrte civit monfis Grecettsis isncHs

tnjurih paam componiL

Nos capitulum ecclesic zagxabicnsis. Notificamus tenore presen- cium sigTiificantes, quibus expedit universis: quod ne rerum gestarum series propter lluxibilitatem diclim labenlis temporis posteris veniat in oblivionem^ aut quod interdum maxima agendarum rerum exposdt necessitas, varietate redarguencium mculpetur, racione dictante decre- vimus ea litleiarum testimonio in presencium et fulurorum^ quorum interest, noticiam devenire: quomodo sabbato, secundo videlicet die festi beati Michaelis archangeli. tarda jam satis hora noctis et cunctis pene quieijcentibus et soporatis, adeo maximum rumorera et strepitum miscrabilium personarum seviciara perfidorura Thurkorum undique fugiencium et timorosis vocibus perstrepencium persensimus, et pre- sertim quorumdam ex alia parte fluvii Zawe, cuius aqua illis diebus multum decreverat et minorata fueral adventancium, qui parentibus, coniugibus, proHbus et omnibus bonis eorura amissis et habitaculis eonim per eosdem Turccs concicmatis senyviTi auffugerant, idipsum vociferantes, quod iam maxima muUitudo Turkorum et notabilior pars exercitus eorum alveum fluvii Zawe per proximum nobis portum transvadasset; visis eciam eotunc validissimis et muUiplicatis accensis ignibuii, quorum flamme vehementer in altitudinem aieris elevate, terrorem maximum nobis et omnibus intuentibus horrorem maximum et finale excidium minabantur, quorum formidabilis metus, timorque et tremor adeo nos attonitos reddidit, ut quid agere, quove diverti deberemus prorsus nesclreraus. nobisque in tanto discriminc consti- tuiis periit orane consilium a nobis, nee aliud restabat consilium, nisi quod unusquisque, relictis omnibus bonis, solum de proprie persone salvacione esset solicitus* Talique sub eventu^ tardissima hora noctis non valenles quoquam longius auffugere, inevitabili necessitate metu mortis pertingente, in civitatem nobis proximam montis Grecensis con- fugere compulsi sumus; quorum cives et incole, quamvis alias mutuas inimicicias , differencias et dissensiones nobiscum babuissent , nos tamen eotunc apertis et reseratis portis eiusdem civitatis satis huma- niler susceperunt* doraosque eorura et hospicia nobis et noslris hila* filer tribuerunt. Eaque transacta nocte, et die sequenti dominica illu- scencenie, non minoris pavoris et terror is, immo multo maioris, ho- mines formidine perculsi, Turcos vehementissime nobis apropinquasse afOrmabant Ad quorum timorosam turoullacioDem nimio, vehement

D0€, b6s — Am i46p.

3«9

tique terrore perterriti, cum juribus, reliquiis sanctorum, thezauro, calicibus^ et aliis bonis, que festinantissime levari facere pro tunc poteramus, ad eandem civiialem importantes confugimus, in qua uni- versa eadem bona et ad presens consistunt; cura pluribus diebus precedenlibus et usque ad presens tempus circumquaque in vicinis noMs locis omnia devastantes, desolantes et concremantes, infinilos et innumerabiles homines ulriusque sexus, condicionis et etaiis abdu- cunt , et aliis ac aliis predis homtnum et animalium aliquoctens associali?, et ad eorum tenutas transmissis, ipsi denique replicatis vi- cibus per se pro similibus perpetrandis nepharie sunt regressi, qui commuai fama pervolanle, nee hac tantum vice, scd sepius invadere vellc partem istas rcferuntur. Quique a proximo festo beati Johanois Baplisie usque prenolaiura festum beati Michaelis archangeli vice iam altera in hoc raiserabile regnum, specialiter et paries ultra dictum fluvium Zawe reversi, eisdem totaliter desolaiis, infinitis predis ho- minum et animalium abductis, mansionibusque hominum ignis voragine coQsumptis, more beluarum seviencium crudeliter depopulali sunt; et nisi nutu misericordie del inopinale hiis proximis diebus fluvius Zawe innundassef, nedum nos et ecclesia nostra, verum toii regno finale periculum inminebat. Quibusquidem periculis et aliis pene innuraera- bllibus malis undique perspectis et in acie mentis nostre sane pre- metilis, formidanles, nisi deus misertus fuerit, in posterura, uti fa- matur, multo peiora prioribus tarn nobis, quara rebus et bonis no- stris et ccclesie nostre succedere posse, ab ipsisque iuxta possibili- talem nostra m cum auxilio cunctapotenlis, presidioque araiconim cu- pientes precavere, licet ab oHm inter nos ab una et prefatos providos et circumspectos viros cives, incdtas et inhabitatores et totam commu- nitatem dicte civitatis mentis Grecensis de iuxta Zagrabiam, parte ab altera, tam pretexlu iniuriarum, dampnorum, nocumentorum, rixarum» conlroversiarum, dissensionura et dififercncLarum hactenus et hucusque quomodocumque et qualilercumque et per quemcuroque modum fac- tarum, illatarum et patraiarum, quam eciam hominum interfeccionibus, vulneracionibus, membrorum mulilacionibus, domorum combussionibus, factis potenciariis ac aliis quibusvis malorum generibus per eosdem nobis et nostris usque in hodiemum diem quovis modo irrogatis et commissis et signanter in facto excommunicacionis cuiusdam sentencie olim per condam dominum Johannem episcopum zagrabiensem pro parte et ad instanciam dominorum pro tunc de dicto capitulo, no- stramque et nostrorum successorum ex premissis iniuriis contra eosdem cives, incolas et Inhabitatores ac totam communitaiem dicle civitatis raontis Grecensis late et fulminate in eo videlicet, ut iliii eorumdera

330

Do€. 26s* — Ah. 1469.

usque quartam geneiacionem ad nullos gjadus ac orpines, tieneficiaqiie et feuda in medio nostri promo veri et oplinere potuissent aut valu- issent, litis, dissensionis et coDtroversionis materia, invidieque foraes et rancoris malicie exortc fuissent, ac diucius ventilate et protracle exlitissenl. Tamen nos cum eisdem civibus et tola coramuniiate dicte civitatjs montis Grecensis amodo deinceps et in antea perpetuis fu- turis temporibus volentes, cupientes et omnino desiderantes tanquam cum vicinis nostris pacis ei amenitatis pulchritudine frui, potiri et gaudere ac in bona concordia permanere, omnes iniurias, omaia dampna, omniave nocumenta tarn in dicta sentencia, quam eciam aliis quibusvis liiteris et literalibus instrumenlis spccificaias et nominaia, nobisque et predecessoribus nosiris per ipsos cives irrogatas et illata, eisdem civibus et toti communitaii prefate civitaiis moniis Grecensis, demptis juribus nostris possessionariis, lemi^imus et relaxavimus ac de et super omnibus premissis eosdem quietos et expedites reddi- dimus et commisimus, promitlentes, quod neque nos el neque nosiri successorcs annotatam sentenciam contra eosdem cives, incolas el in- habitalores ac totam communitatem dicte civitaiis montii Grecensis. iiUosque et posieros eorumdem modo quo supra latam, ullo unquam tempore movere, prosequi et procedere cum eisdem volumus et neque valebunt modo aliquali, Insuper auiem de articulis infra nominandis et declarandis cum eisdem civibus et lota communitaie dicte ctvitatis montis Grecensis laliter concordavimus: Item primo, nos, nostrique tributarii pro tempore per nos conslituti et nostros successores in fu- turum constituendi, tributum in foro annuali seu nundlnis in festo sancti Marci ewangeliste ac aliis diebus ante et post sequenlibus, ex- cepta dumlaxat consvcta porcionc eiusdem tributi phylarschyna vocata, dicte civiiati proveniente et spectante salva remanentc, recipere, ex- torquere et exigere poterimus et valebimus. Item, quod nos, nostrique tributani de curribus et equis per cives et inhabitatores dicte civi- laiis ab exteris partibus appreciatis et ad ipsam civitatem eorum montis Grecensis res el bona per eosdem vel eorum alterum compa* rata et adducenda, nullum tributum, nulla^nve tributariam exaccionem habere, exigere et recipere poterimus et valebiraus et nee valebunt modo aliquali. Hoc tamen clare specificato, quod si nos vel nostri tributarii super aliquibus rebus et bonis per eosdem cives et inha- bitatores dicte ci%4tatis vel eorum alterum ab exteris, ut premitiitur> partibus appreclatis et ad ipsam civitatem adducendis, suspicionem super eo habuerimus vel habuerit, quod aliquem vel aliquos In fraudem huiusmodi nostri tributi, sua bona asserendo, libertare fo» luerint vel voluerit, cxtunc talis aut tales juramento medianie ad

Doc, 266, — An. r^dp. 331

suam vel eorum expurgacionem se expurgare coram diclo nostro tri- butario teneantur et teneatur. Item, quod nos et decimatores nostri tempore vindemii in konchis et locis in territorio ipsius civitatis de- cimas vini seu musti exigentes, dum quoadusque in ipsis decimis et konchis in exigendis vinis seu mustis permanserint, tam cives, incolas et inhabitatores dicte civitatis pretextu dumtaxat debitorum vini seu musti et non alianim rerum, quam eciam homines forenses seu ex- traneos racione quorumcumque debiiorum arestare, judicare, nostroque aut eorum judicio arestinafacere poterimus et valebunt. Universasque et quaslibet litteras causales^ inquisitorias, evocatorias, insinuatorias, protestatorias, inhibitorias, obligatorias, amonitorias, judiciales, obmis- sionales, et sentencionales, aliasque quaslibet 4am ecclesiasticas quam seculares pro parte nostra contra ipsos cives et totam communitatera dicte civitatis mentis Grecensis sub quacumque forma verborum ema- natas et confectas seu confici et emanari procuratas, demptis litteris nostris, factum jurium possessionariorium tangentibus et concernentibus, vanas, frivolas, mortuas, cassas et innanes, viribusque penitus carituras ac ipsarum exhibitoribus ubique tam in judicio quam extra judicium nocituras reliquimus et commisimus; aliis composicionibus et concor- diis nostris prius cum eisdem civibus et tota communitate dicte civi- tatis mentis Grecensis factis et habitis in eorum vigoribus semper salvis remanentibus. Harum nostrarum, quibus sigillum nostrum est appensum, vigore et testimonio litterarum mediante. Datum feria tercia proxima post festum beati Yheronimi doctoris. Anno domini mille- simo quadringentesimo sexagesimo nono.

Originale in membrana. Sigillum avulsum. In arch. lib. reg. civ. zagrab., ac par in archiv. ven. Capit. zagrab Fasc. 10. nr. 14.

266.

Anno 1469, 17. novembris. Budae.

Mathias rex ad supplicationem capituli conccdit ex speciali gratia, ut cum prope Turcorum incursiones fierent, capitulum se- pibus circumdare et munire fossatis liceat, ac propugnaculis, illudque possideat.

Georgii Marcelovid: Regesta, ut supra.

333 Doc. 26J. — Ah. 14.70.

2ssn.

Anno 1470, 12. Augusti. Zagrabiae.

Coram capitulo zagrabUnsi communitas civitatis intercessionem facit, quod a jobagionibus de Bozjakovina civium armcnta in pabulo armata manu

ercpta sunt

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus per presentes, quod circumspectus vir Conradus Ravsar, judex civitatis montis Grecensis de juxta Zagrabiam, in persona tocius communitatis eiusdem civitatis raontis Grecensis, nostram personaliter veniens in presenciam, universos cives, populosque et jobagiones ac totam com- munitatem ad castellum Bosyako vocatum spectantes, in eo inhibuisset et interdixisset, ne iidem universi universaliter et singuli singulariter, aut quicumque ex eisdem universos boves et pecora ac animalia que- libet aut quodcumque ex eisdem animalibus dicte civitatis montis Grecensis, quos et que iidem populi et jobagiones ac tota communitas ad ipsum castellum Bosyako vocatum pertinentes adunatis sibi Stephano Kys et Johanne Paloczky castellanis de eadem Bosyako, die sabbati pro- ximo post festum beati Laurencii martiris, proxime preteritum, in campo dicte civitatis montis Grecensis manibus armatis et potenciariis more predonico recepissent et abduxissent, interim et tamdiu alicui darent, traderent, dispergerent aut in usum suum converterent, donee et quo- usque prefata communitas civitatis montis Grecensis causam* ipsius spolii, huiusmodique violacionis libertatis sue domino nostro regi aut magnifico domino Blasio Magyar regnorum Bozne, Dalmacie, Croacie, et Sclauonie bano, scire et intelligere dare poterit. Arestassetque eosdem boves et animalia predicta apud dictos cives, populos ac totam communitatem ad dictum castellum Bosyako vocatum pertinentes, ne usque tempus prenotatum ex eisdem bobus et animalibus aliquod perdi et a civibus annotate civitatis montis Grecensis alienari vide- atur, immo inhibuit, interdixitque et arestavit coram nobis testimonio presencium mediante. Datum in festo beate Clare virginis et martiris. {sic). Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo.

Originale in charta. A tcrgo Testigium impress! sigilli. In archiv. incl. Acad. Scient. Slavor. merid.

Dot, 268. 26g, — An. 14

333

268

Anno 1 47 It 2 janoarii, Buclae.

Capitulum queritur Mathiae regi, quod in ipsoriim ct praeben- dariorura domibus et curiis ac boais capitularibiis, per saepissimos descensus exercituum, magnae desolaiiones factaesint; rex itaque pro- hibet banis et capitanels regni, ut etiam in possessionibus canoni- corura et praebendariorura contra voluntatem eorum cum comitibus descendere audeant

Geor^i Murcelovi6: Regesta, ut supra.

269.

Anno 1471, 25, martii, Caktorajae.

Coram noiarw publico dtkcti (apituli zagrabiertsis postulant, ut yij, flon^ quos Fridericus^ Lamberger kgavit ^ eccknae caihedrali quam primum

tradaniun

In nomine domini. Amen. Anno eiusdem millesimo quadringen- tesimo septuagesimo prime, indiccione quarta, die vero lune, vige- sima quinta mensis marcii, bora duodecima vel quasi, in castro Cstha- kentum sub turre, dioecesis zagrabiensis , pontificatus autem sane- tissimi in Christo paths ac domini nostri, domini Sixti, divina provi- dencia pape quarti, anno eius primo, in mei notarii publici, tcstiumque infrascriptorum presencia constituti personaliler venerabiles viri, do- mini: Bartbolomeus cantor, Sigismundus Topnaw in Varosd et Mar- tinus de Waska archidiaconi et canonici ecclesie zagrabiensis, omnibus melioribus raodo, via, forma, jure et causa, quibus id melius et effi- cacius debuerunt et potuerunt, requisiverunt per omnia in persona capituli ecclesie zagrabiensis nobiles viros Vlricum, Fledericum el Caspar Lamberger, fratres condam Frederici Lamberger, tamquam dispen- satores sive curatores uxoris, heredumque suorum ac bcnorum per ipsum Fredericum relictorum, quatenus septingentos tredecira florenos auri puri, justi et boni pendens, de rebus et bonis per Henricum condam Entzesdorf in ultima sua voluntate ad fabricam ecclesie za- grabiensis predicte legatos et teslamentaliter ordinatos, quos idem condam Fridericus {Lamberger) sc tenebatur dicte ecclesie zagrabiensi exolverent ac de eisdem salisfaccionem impenderent pro ipsius lestatoris anime salutem. Quiquidem Vlricus, Fledericus ac Caspar Lamberger ad requisicioncm huiusmodi factam responderunt, quod pecuniam inexe- cutam predictos sc plingeotos tredecim florenos auri assignare

334 J^<*^' ^o. — An, 14.71.

vellent pocius Wilhelmo nato condam Henrici Entzesdorf , sibique eandem .... prout heredi ad dicte eccle<ie fabricam distribuendam et alien nulli. Domini vero cantor, archidiaconi et canonici ex ad- verso replicando dixerunt, prenominatam pecunie summam ecclesie sue legatam, nee umquam de volunlate lestatoris fuisset eandem per Wilhelmura filium suum ad dicte ecclesie fabricam ad distribuendum fuisse commissam, quod si hoc de voto suo fuisset, idem (in ultima voluntate) expressisset

Originale in membrana satis lacenim et maacum. A zona sericea rubra et violacea appendet sigillum. In archiv. ven. Capit. zagrab.

270.

Anno 1471* I. octobris. Budae.

Mathias, Hungariae etc.reXy miliUs in canonicorum curiis,possesstonibusque

collocari vetat

Commissio propria domini regis.

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris magnificis Blasio Magyar et Damiano Horvath regni nostri Sclauonie ban is vel eorum vicebanis, salutem et graciam. Exponitur nobis in per<nnis fidelium noslrorum honorabilis capiluli ecclesie zagrabiensis ad moJum gravis querele, quod vos hiis temporibus proxime Iransactis homines et familiares vestros in propriis domibus et curiis dominorum eiusdem capituli contra voluntatem eorumdem sepius descensum facere permisissetis, per quos non mediocra dampna atque opprobria eisdem dominis inferri facere misissetis. Novissime eciam homines vestros ad possessionem eiusdem capituli Thoplyka vocatam, in comitatu waros- diensi existentem, more exercituancium transmisisseiis, per quos prop- tier quandam taxam per vos ad bona ipsius capituli contra liber- tates eiusdem sibi a divis regibus Hungarie, nostris scilicet predeces- soribus superinde concessas, impositam, prope viginti homines simi- liter in eadem possessione et suis pertinenciis commorantes nece mise- rabili interficere permisissetis, multa quoque alia mala atque dampna ipsi capitulo fecissetis, facereque niteremini in preiudicium ipsorum et dampnum. Quare supplicatum est per maiestatem nostram ipsi capitulo superinde opportune proviieri. Unde nos sicuti neminem sub- ditorum nostrorum, sic nee prefatos exponentes contra ipsorum liber- tates per quemqiam iniuste opprimi volentes, fidelitati vestre harum «^rie strictissime mandamus, quatenus amodo in antea ad domos et

Doc, 2fT, — AlU 1472*

335

curias eiusdem capitult vos personal iter contra voluntatem eiusdem non descendalis, hominibusque vestris ibidem descensum facere nulla- tenus permittatis, prefalann eciam taxara, modo premisso ad bona eiusdem capituli iniusle imposilam, exigere el exiorquere vel idem aut homines suos propter non solucionem eiusdem quoquomodo mo- lesiare et dampnificare de ceteroque aliam taxam super bona eiusdem contra libertates eiusdem premissas imponere quoquomodo presumatis aut sitis ausi modo aliquali, Presentibus perlectis, exhibenti restitutis/ Datum feria tercia proxima post festum beati Michaelis archangeli. Anno domini millesimo quadringentesimo sepiuagesimo primo. Regni nostri anno quartodecimo, coronacionis vero octavo.

Originale in charts. In margiue inferiort impressum est sigillum. In aicb« veo. Cap. ZAgrab. Act* cop. ant. fasc. I. nr. 12.

271.

A|ttko 1472. 20. mail. Budae,

^'Maihia, Ilurtgariae etc* regi, communUas civitatis a praveniibus mar- dtiiinalidiis^ omnibus faxts^ coNiributlontqut extraardinaria solve miis, Hberatur,

De oommissioiiA propria domini regit.

Nos Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Tenore pre- sencium significamus quibus expedit universis, quod nos turn ad non- nullorum (idelium nostrorum huraillime supplicacionis instanciam per eos pro parte fidelium nostrorum prudentum et circumspectorum judicis, juratorum, ceterorumque civium et communitatis civitatis no- stre mon»is Grecensis de iuxta Zagrabiam nostre propterea porrecte maiestati, turn eciam con^^ideralis fidelium obsequiorum mentis eo- rumdem civium, que iidem primum predecessoribus nostris regibus Hungarie et sacre corone regni nostri et tandem eciam maiestati no- stre sub diversitaie temporum atque locorum exhibuissent, et precipue consideratis illis oppres<ionibus et calaraitatibus, necnon sumtibus et cxpensis, quas pro defen^ione et conservacione illius civitatis nostre, que cottidie hoslibus fidei obiecta est, fecissent; volentes igilur ipsis civibus et communitati pro tantis ipsorum serviciis saltem in aliquo graciam nostram regiam ostendere, ut in poslerum eo fervenciores ad servicia nostra reddantur, eosdem cives et communitatem dicte civi- tatis nostre tnontis Grecensis scilicet incolas in suburbio eiusdem commorantes, presentes et futures, a solucione tam proventuum mar- durinalium nobis et fisco nostro provenire debencium, quam eciam.

336 Doc, 2J2, — An, 14,72.

omnium taxarum seu contribucionum extraordinariarum et aliarum quarumvis solucionum in medium regnicolarum regni nostri Sclauonie quantumque et quomodolibet fiendarum et imponendarum ex gracia speciali et auctoritate nostre celsitudinis in perpetuo graciose exi- mendos duximus et supportandos, immo eximimus et supportamus presencium per vigorem. Quocirca vobis fidelibus noslris magnificis banis vel vicebanis dicti regni nostri Sclauonie, necnon comitibus vel vicecomitibus et judicibus nobiliura comitatus zagrabiensis, item uni- versis et singulis dicatoribus et exactoribus huiusmodi proventuum mardurinalium necnon taxarum et quarumlibet aliarum solucionum in prefato comitatu zagrabiensi pro tempore constitutis, presentibus et futuris, presencium noticiam habituris, firmissime precipientes com- mittimus et mandamus quatenus amodo deinceps prefatos cives et incolas ac communitatem dicte civitatis nostre montis Grecensis pro tempore in eadem commorantes ad solucionem huiusmodi proventuum mardurinalium ac quorumlibet taxarum extraordinariarum quando- cumque et qualitercumque in medium regnicolarum dicti regni nostri Sclauonie, ut premisimus, imponendarum ad solvendum eosdem in medium ipsorum regnicolarum nostrorum artare et compellere aut eosdem propterea in personis, rebusque et bonis ipsorum quibusvis contra formam premisse nostre exempcionis 'impedire, molestare seu quosvismodo dampnilicare nusquam et nequaquam presumatis, nee s.tis ausi modo aliquali, gracie nostre sub obtentu. Presentes autem, quas sigillo nostro in pendenti communiri fecimus, post earum lec- turam reddite presentanti. Datum Bude feria quarta proxima post festum Penthecostes. Anno domini millesimo quadringentesimo sep- tuagesimo secundo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. quinto- decimo, coronacionis nono, Bohemie vero quarto.

£ transumpto capituli zagrabiensis de anno 1473. et regis Vladislai de anno 1505. In archivio lib. reg.civit. zagrab.

272.

Anno 1472, 20. maii. Budae.

MathiaSy Hungariae etc, rex, mandat capitulo albensi, ut civitas montis Grecensis in legittimam possessionem KraljcveCy Cerje, Kobiljak etc, statuaiur.

Mathias del gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris capitulo ecclesie albensis, salutem et graciam. Cum nos consideratis fidelitate et serviciis fidelium nostrorum circumspectorum judicis, juratorum, ceterorumque civium civitatis nostre montis Grecensis de juxta Zagrabiam , per eos nobis exhibitis, possessiones Kralewcz,

Dm. 272. — An. i^j2.

337

Oserye, Kobilya, Zwiblya, Narth, Pctrowyna, Syllakowyna et Hraschya vocaias, omnino in comitaiu zagrabiensi existentes, habitas, in quarum pacifico dominio prefali cives predecessores suos ab antiquo persti- tisse; sed tandem preteritis disturbiorum leraporibus per nonnullos deten tores earumdem qualttercumque minus iuste ab ipsa civitate no- stra occupatas et alienatas fofe asserunt Iteip tptum et opif^ jas nostrum regium, si quod in prefatis possessionibus quaUtercumque haberemus aut noslram ex quibuscumque cassis, viis, modis et raci- onibus qoncerneret maiestatem, simul cum cunctis earumdem ^tilita- tibu$ et pertinenciis quibuslibet premissis, sic ut prefertur, stantibus et habentibus, memorate civitati nosire monlis Grecensis et per coi^- sequens civibus et hospitibus in eadem pro tempore commorantibuSi^^ vigore aliarum litterarum nostrarum donacionalium exinde confec- tarum in perpetuum contulerimus, velimusquc eosdem in dominiuni earumdem per nostrum et vestrum homines legittime facere ^ntro- duel Super quo fidelitatl vcstrc mandamus, quatenus vestrum mit*, tatis hominem pro tcstimonio fidedignum, quo presenle, Iwek de Bre- , zowycza, sqw Martinus de Schytaryewo, vel Michael Bencekowyth^ aut Petrus de Kayenik, seu Valentinus de Chernkowcz, aut Stephanus de Adamowcz, aliis absentibus, homo noster, ad facies prescriptarum possessionum vicinis et commetaneis earumdem universis inibi legi- time convocatis et presentibus accedendo, introducat memoratos cives et communitatem dicte dvilatis in dominium earumdem, statuatque pasdem eisdem simul cum dicto jure nostro regio in eisdem habitp kc cunctis earumdem utilitatibus et pertinenciis quibuslibet premisse nostre nove donacionis titulo perpetue possidendas, si non fuerit con- iradictum; conlradictores vero, si qui fueiint^ evocet eosdem contra annotatos cives in presenciam banorum vel vicebanorum regnl nostri Sclauonie ad terminum competenlem, racionem sue contradiccionis reddituros. Et post hec huiusmodi introduccionis et statucionis seriem . cum contradictorum et evocatorum, si qui fuerint, vicmorumque et ^ commetaneorum, qui premisse statucioni inter erunt norainibus, term It noque assignato eisdem banis vel vicebanis nostrif fideUter rescribatif^^^ Datum Bude leria quarta proxima post feslum Penlhecostes. Anno domini millesimo quadringenlesimo septuagesimo secundo. Regnorum nostrorura aimo Hungarie etc. quintodecimo, Bohemie vero quarto*

(A icrgo). Fidelibus nostris capitulo ecclesie albensis pro cir- cumspectis judice, jural is, cetcrisque civibus civiiatis nostre inontiff ^ Grecensis, introductoria et statulona.

Qrigtasile in cbarU^ esitat eciam in Inm^umpto capilvli albcasts de anna 1^7^ la lu'du Ul>. r«g, QT, s«giabt

338

Doc, S^J. — An. 14^2.

273.

Anno 1472, 20. mail. Budae.

Mathias^ Hungariae etc, rex, mandate capituh alhtmi, ut imnnmnitas mantis Grtcensis in legittimam possessionem Dedidi^ Cmomerec etc, sfatmitun

Matbias dei gracia rex Ilungarie, Bohemie etc. Fidelibus noslris capirulo ecclesie albensis, salutem et graciam. Cum nos considcratis fidelitate et serviciis fideliura nostronira ciTCumspectorum judicis, ju- ratorum, ceterorumque civium civitatis nostre montis Grecensis de jtixta Zagrabiam, per cos nobis exhibitls, possessiones Dedycz, Cber- nomercz, Bytbek et Nouak vocatas, oninino in territorio civitatis nostre existcntes, babitas, in quarum pacifico dominio prefati cives predccessores suos ab antique perstitisse, sed tandem preteriiis di- sturbiorum icmporibus per nonnullos detentores eanimdem qualitCT- cumque minus juste ab ipsa civitate nostra occupatas et alienatas fore asserunt, et insuper quoddam vadum Kyralrew vocaturo, in fluvio Zawe babilum, ad castrum nostrum Medwe pertinens, de ipso castro nostro Medwe sequestrantes, item totum et omne jus nostrum regium, si quod in prefatts possessionibus et vado qualitercuraque baberemus, aut nostram ex quibuscumque causis, viis, modis et ra- cionibus concernerel maiestatcm, simul cum cunctis earuradem et eiusdem vadi utilitatibus, fruciuositatibus et pertinencits quibuscumque premissis, sic ut prefertur, stantibus et se babentibus, memorate ci- vitali nostre montis Grecensis et per consequens civibus et bospiiibus in eadem pro tempore commorantibus, vigore aliarum litterarum no- strarum donacionaliura exinde confectarura in perpetuum contuleiimus. velimusque eosdem in dominium earumdem et eiusdem per noslium et vestrum homines legittime facere iniroducL Super quo lidelitaii vestrc mandamus, quatenus vestrum miltatis bominem pro testimonio fide dignum, quo presente, Iwek de Brezowycha, vel Micliael Bena- kowycb, aut Petrus de Kayenyk, seu Valenlinus de Chernkowcz, sin Martinus de Scbytaryewo aut Stephanus de Adamowcz, aliis absen- tibus, bomo noster, ad facies prescriptarum possessionum et dicti vadi Ticinis et commetaneis eiusdem universis inibi legiliime convocatis et presentibus accedentes, inducat memoratos cives et communitatem in dominium earumdem et eiusdem, siatuatque easdem et idem eisdem simul cum dicto jure noslro regio in eisdem babito ac cunctis ca- rundem et eiusdem utilitatibus et pertinenciis quibuslibet premisse nostre nove donacionis titulo, perpetuo possidcndas, si non fueril con- tradictura. Contradictores vero, si qui fuerint^ evocct eosdem contra annotalos cives in prescnciam banorum vel viccbanomm legnl nostri

Doc, 2J4.. — An. 1472.

339

Sclauonie ad termintim oorapetentem, racionera contradiccionis eorum reddituros. El post bee huiusmodi introd^iccionis et statucionis seriem cum contradictorum et evocalorum, si qui fuerint, vicinorumque et commetaneoTuirij qui premisse slatucioni inlererunt noininibus, lermi* noque assignato, eisdem banis vel vicebanis suo modo rescribalis. Datum Bude feria quarta proxima post festum Penthecostes. Anno domini milJesimo quadringenlesimo septuagesirao secundo, Regnorum nostrorum anno Hungarie etc quintodecimo, Bohemie vero quarto^

(A tcrgo). Fidclibus nostris capitulo ecclesie albensis pro circum- spectis judice, juratis ceterisque civibus civitatis nostre montis Gre* censis, introductoria et statutoria.

Ori^DAle in chart a. In tnargiae mferiorl imprtssum est sigiUam. Id arcbiv. lib. ttg civit* £agrab«

274.

Anno 1472, 20. mail, fiudae Maihias, Hungariae etc, rex, communitati civitatis ertpias posscssianes De- di^if Cemomerec Biiek etc. reddii.

N08 Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Memorie commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit uni- vcrsis. Quod cum gloria regum in multitudine populorum ac decus et robor regnorum in diviciis ac amplitudine consistant civitatum, expedit principibus omm diligencia intendere populis servandis et beneficiis augendis ac civitalibus magnificandis, utpote ex quibos pre- missa regum, regnorum commoda proceiant, quatenus principantis ex hoc et laudetur discreta providencia et status utilitatem augmen- tumque sumat. Qua de re grata consideracione pensamus multimoda serviciorum genera^ que ci vitas nostra montis Grecensis de iuxta Za- grabiam, cuius cives et communitas predecessor ibus nostris regibus et regno nostro Hungarie, ac eius sacre corone semper integra mente fideles, ut veridico tcstimonio docemur, primum ipsis predecessoribus nostris regibus et tandem nobis in rebus diversis et muliimodis diver- sitatum et guerrarum tempore adeo constanter exhibucrunt, ut quamvis sepius a nonnuUis pravis, regios honores ac stalum persequentibus Yiris, impugnaciones pessimas, dampna rerum, pericula personarum ac alias adversas calamitates et multas iniurias susceperint, numquam tamen a vere iidei semita visi sunt deviasse, sed eo clarior eorum fides evasit, quo incommoda suscepit graviora, Consideravimus quoque non parvas expensas ipsorum civium et civitatis predicte, quas llde^ pro conservandis castrls regni nostri Bozne hiis temporibus pxc^ V^

340 Doc, J?7^ — An, 1472.

• — 7"< — T . ' — —I . ■ \ —

nore nostri nominis liberaliter et copiose fecerunt, pro quibus otn- nibus ac fedam iit reccnnpensam et satirfacciotietti Oltihitrta pti^tttiis- safarti* ejtpensanim civitim et clvitatis predi<:te, et nichJlomitltid ecr^ respectu, lit cives prtfati civitatem ipisorum amplificdi:^, ciTibus'^feft ' edificiis commTitairi valeant, possessiones Dedych, ChemomeTC2i, Bythfelt et Nowak Vocatas, omnino in territorio dicte civitatis exlstente^ et habitas, in quarntn pacifico dominio prefati cives pred^ce^sores snbd' ab antiqtio perstitisse, sed tandem preteritis disturblonitn tempoiilitts' per nonnulos detentofes eanimdem qualitercumqixe miliiis jUste ab ipsa cititate nostra occupatas et alienatas fore asserunl. Item totum et omne ius nosttum regium, si quod in prefatis possessionibus qualiter^" cumque haberemus, aut nostram ex quibtiscumqile eausis, modis et racio- ' nibus cancerneret maiestatem, simul cnm, cunclis earumdem utilita- tibus et pertinenciis quibuslibet, terris scilicet arabilibus eultis et in*^ cultis, agris, pratis, pascuis, campis, fenetis, silvis, nemoribus, montibus, vallibus, vineis, vinearumque pro.montoriis, iluviis, piscinis, piscaturis, aquarumque decursibus, molendinis et molendinorum locis, generaliter verp quarumlibet utilitatum et pertinenciarum suarum integrilatibus, quovis nominis vocabulo vocitatis ad easdem de jure et ab antiquo spectantibus et pertinentibus cum suis veris metis et antiquis pre- miisiis, sic ut prefertur, stantibus et se habentibus, et insuper quoddam vadum Kyralrew vocatum in fluvio Zawe babitum ad castrum no- strum Medwe vocatum, pertinens, de ipso castro nostro Medwe seqtie- strantes, memorate civitati nostre montis Grecensi et per ^ consequent civibus et hospitibus in eadem pro tempore commorantibus simul cutn cunctis eiusdem utilitatibus, fructuositatibus, obveftcionibus et . . ;.■ quibuslibet ad idem de jure et ab antiquo spectantibus et perlinere debentibus denuo et ex novo dedimus, donavimus et contulimus, immo damns, donamus et conferimus jure perpetuo et irrevocabiliier te- nendas, possidendas pariter et habendas, salvo jure alieno, harura nostrarum vigore et testimonio litterarum medianie. Quas in formam • nostri privilegii redigi faciemus, cum nobis in specie fuerint report tate. Datum Bude feria quarta proxima post feslum Penthecostes. Anno domini milksimo quadringentesimo septuagesimo secundo. RegnOrum nostrorum anno Hungarie etc. quintodecimo, coronacionis nono, Bo- hemie vero quarto.

E transurapto, sat exeso, Wladislai regis de anno 1505. et 1508 In arch, ven, Capit. zagrabiensis.

,\.s ',\\ \\ ■'.•V

341

275.

Mathms^ Ntingari&i ttt, rex^ c^mmtdPtitiXii civitaiis erepias possessimts Km-

litviw Crru', KMlJak etc, rtddit

De commissione propna domiiii regis. Nos Mathlas dei'gracia rex llungariae, Bohemic etc. Jifemorie comraendamus tenore presencium significantes, quibus expedit uni- T^rsis, Quod cum gloria regum in mulliiudine populorum ac decus et robor reg|iorum in diviciis ac amplittidme consislant civitatum, CMedi^t prmcipibus oinni diligencia intendere populis servandis et be- neficib augendis ac civitatibus magnificandis, utpotc ex quibus pre- missa reguiDj regnorum commoda procedanl, quatenus principantis ex hQC et laudetur discrela providencia et status utilitatent, augroentumque $uniat. Qua de re grata consideracione pensavimus multimoda servi- cjorum genera, que civitas nostra inonlis Grecensis de iuxta Zagrabiam, cuius cives et communitas predecessoribus nostris regibus et regno nostro Hungarie ac eius sacre corone semper Integra mente ildeles, ut veridico te^timonio docemur, primum ipsis predecessoribus nostris regibus et landetn nobis in rebus diversis et muUimodis diversitatum et guerrarum tempore adeo coristanter exhibuerunt, ut quamvis sepius a nonnuUis pravis, regies honor es ac statum persequentibus viris, im- pugnaciones pessimas, dampna rje;rum, pericula personarum ac alias adirersas calamitates et multas iniurias susceperint, nunquam tamen a vere lidei semita visi sunt deviasse, sed eo clarior eorum fides evasit, quo incommoda suscepit graviora, Consideravimus quoquc non parvas expensas ipsorum ciyium ct civi^tis predicte, quas iidem pro conservandis castris regni nostri Bozne hiis temporibus pro honore nosfri nomirns liberaliier et copiose fecerunt, pro quibAjs omiiibus a* eiciam in recompensara et satlsfaccionem omnium premissarum expen- sarum clviiim et clVilatls predicte, et nichilominns eb resirectti, ut ciVei prefaii dvitalem ipsorum ampHlicare, ctvibus et ediflciis com- muniri vakant, possessiones Kralewcz, Czerye, Kobilya/ S%v7blya, TJarili^ Petrowyna; Sillakowyna et Hrascbya vocatas, omnind in co- Tniiaiu zdgrabiensi eXlslentes. habiiai, ' in quarum pacifico dominio prefaii cives predec^ssores suos ab ailt5quo perslitisse, sed tandem preteritis disturbiorum temporibus per nonnullos detentores eanimdem 4^aiitereumque triinui iustc sib ipsa dviiatc nostra occupatas et alie- fta'tas fore ^ Item totum et omne ius nostrum regiuni/ si quod

in prefatis ^ . lonLbus qualitercumque haberemus, aut nostram t\ '^uibuscumque causls, Viis, modis, et racionibus concem^ret maiestatemi

34i

Doc. 376, — An. 1472.

simul cum cunctis eammdem utiUtatibus et pertinenciis quibuslibet terns scilicet arabUibus cultis et incultis, agris, pratis, pascuis, cam pis fenetis, siJvis, neraoribus, inonlibus, yallibus, vineis, vinearumque promontoriis, fluviis, piscinis, piscaturis et aquanim decursibus, mo- lendinis el molendinonim locis, generaliler vero quanimlibet uUli- tatum el pertiDenciarum suarum inlegritatibus quovis nominis Tocabylo vocitatis ad easdem de jure et ab anliquo speciantibus, ac spectare et periinere debenttbus, sub suis veris metis et antiquis premissis, sic ut prefertur, stantibus et se habenUbus memorate civitati Qostre mentis Grecensis et per consequens civibus, hospitibus et inbabitato- ribus in eadem pro tempore commorantibus denuo et ex novo de- dimus, donavimus et conlulimus, immo damus, donamus et conferimus jure perpefuo et irrevocabiliter tenenda5, possidendas et babendas, salvo jure aiieno, harum noslrarum vigore et testimonio litteranim mediante, Quas in formam noslri privilegii redigi faciemus, dura nobis in specie fuerinl reportate. Datum Bude feria quarta proxima post festum Peethecostes, Anno domini millesimo quadringentesimo septua* gesimo secundo. Regnorum noslrorum anno Hungarie etc, quintode- cimo, coronacionis nono, Bohemie vero quarto.

Original e in loembniiui, sat exesuto. In nurgiae mferioii impreMiim est st- gilliuQ, In orcliiv lib. reg. civit. ftagnabiensia.

276

Aaoo 1473, 20, Junii. Albac. Coram capitulo aibtnsi capitulum zagrahieme dt p^ssessiane Kraljevec etc, communitaH civitaHs condonata retmat

Nos capitulum ecclesie albensis. Memorie commendamus, quod vcnerabiles viri, domini Bartbolomeus cantor et canonicus ac vicarius in spiritualibus generalis et Demetrius, archidiaconus kathedralis, in ecclesia zagrabiensi nostram venientes in presenciam, suis ac honora- bills capituli etusdera ecclesie zagrabiensis in personis per modum protestacionis et inhibicionis nobis significare curarunt eo modo : quod prout ipsi percepissent, hiis proxime evolutis diebus Valentinus judex, Joharmes Perowyth, alter Johannes Paasar, Anthoniui de Klo- koch, Dominicus, filius Perowych, Johannes Soldmarycz, ceterique Gives ac universi hospites montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, adin- vcntis quibusdam sinistris cautelis, possessiones et porciones posses- sionarias prcfati capituli Cralewcz, Zwybye, Narth, Kobylak et Czcrjc vocataSf nccnon tribuium seu theloniura in eadem C2cr}*e habitumf in

Doc. 276. — An. 14.72, 343

comitatu zagrabiensi existentes ad altare sancte crucis in eadem ec- clesia zagrabiensi situm, de jure spectantes et pertinentes, preter omnem juris ordinem a maiestate regia pro se ipsis impetrassent et eas pro se clam et occulte ac preter consvetudinem huius regni occu- passent, seque ipsos in earumdem dominium introduci fecissent potencia mediante, in eorumdem protestancium et dicti capituli juris, preiudi- cium et dampnum manifestum. Unde facta huiusmodi protestacione, memorati domini Bartholomeus cantor et canonicus ac vicarius in spi- ritualibus generalis et Demetrius, archidiaconus kathedralis, in ecclesia zagrabiensi predicta suis et prefati capituli ecclesie zagrabiensis no- minibus et in personis serenissimum principem dominum Mathiam, dci gracia regem Hungarie, Bohemie etc. dominum nostrum gracio- sissimum a donacione et collacione, prefatos vero Valentinum judicem, Johannem Perowycz, alterum Johannem Pazaar, Anthonium de Klo- koch, Dominicum, filium Perowycz, Johannem Sald3rmaricz, univer- sosque cives seu hospites pretacte civitatis montis Grecensis et alios quoslibet cuiusvis status et condicionis homines ab huiusmodi impe- tracione, occupacioneque et usurpacione prescriptanim possessionum et porcionum possessionariarum Cralewcz, Zwybye, Narth, Kobylak et Czerye necnon tributi ac pertinenciarum earumdem, suique ipsorum in earumdem dominium intromissione et sibi ipsis appropriacione et statuifacdone, ab ipsisque protesiantibus quavis alienacione, usuumquo- que et fructuum ac quarumlibet utilitatum earumdem percepcione et percipifaccione et insuper universa capitulorum ac conventuum aliaque credibilia loca, auttentica sigilla habencia, ab omni et quarumlibet litterarum introductoriarum et statutoriarum superinde contra ipsos protestantes emanacione et concessione seu confeccione et extrada- cione factis quomodolibet vel liendis inhibuerunt contradicendo et contradixerunt inhibendo publice et manifeste coram nobis testimonio presencium mediante. Datum sabbato proximo ante festum nativi- taiis beati Johannis baptiste. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo secundo.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigiUi. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. cap. ant. fasc. 2. nr. 36.

a '44 Doc. 277. — An. T4J2.

277.

Anno 1472, II. Jnnii. Bndae.

Actione a capituh zagrabiensi intenta, communitas civitatis de possesstone Kraljevcc capitulo erepta in judicium vacatur a Mathia, Hung. etc. rege

De propria commissione domini regis.

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostrfs circumspectis judici et juratis, ceterisque hospitibus et toti communi- tati civitatis nostra mentis Grecensis salutem et graciam. Exponirur nobis in personis fidelium nostrorum honorabilium dominorum de ciapitulo ecclesie zagrabiensis ad modum gravis querele, quomodo vos hiis diebus novissimis possessiones eonim Kralowcz, Zwyblye, Narth, Kobylak et Czerye vocatas simul cum tributo seu theolonio in eadem Czerye habito, ip comitatu zagrabiensi existentes, ad altare sanctc crucis in ipsa ecclesia zagrabiensi constnictum ab antique et a multis annis retroactis legittirae et omnis juris titulo spectantes et possessas preter omnem viam justicie et juris processum ac consvetudinem regni minus juste et indebite occupassetis et occupatas tenereiis modo quoque, potencia vestra mediante, in preiudicium et dampnum dictorum exponencium et antiqui juris dicte ecclesie derogamen et dispendium animarum vestrarum manifestum; unde supplicatum est maiestati nostre in personis eorumdem exponencium humiliter, ut ipsis super- inde remedium opportunum adhiberemus. Et cum nos sicuti alias quaslibet ecclesias regni nostri, ita et ipsam principaliorem ecclesiam zagrabiensem, cuius tutores existimus speciales, potissime pro eo, ne divinis officiis, que pro eisdem possessionibus per vos occupatis cele- brari instituta sunt in eadem ecclesia zagrabiensi privari vel cessare contingat, eandem suis justis juribus et bonis destitui non velimus, ideo fidelitati vestre firmiter precipientes aliud omnino habere no- Icntes mandamus, quatenus receptis presentibus absque omni recusa et difficultate prcscriptas possessiones dictorum exponencium et ecclesie corum pretacte per vos modo premisso occupatas eisdem indempniter remitterc, manusque vestras et vestrorum quorumlibet de eisdem pe- nitus excipcre et excipi facere debeatis, ulteriora nostra mandata su- perinde ad vos venire minime expectantes. Et tandem, si quid acci- onis aut juris exinde vos habere pretenditis ordine juridico prosequi teneamini; secus gracie nostre sub obtentu nullatenus facere presum-

Doc. zyS. — An. 1472,

345

matis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude sabbato proximo ante festum beate Margarethe virginis et marliris. Anno do- mini millesimo quadringentesimo septuagesimo sccundo. Regni nostri anno quintodecimo, coronacionis vero nono.

Originale m charta. In margiiie infcriori impressum est sigillum, la arcbivio ▼CQ. Capit. £iigrab. Act. Cap. ant. fasc. 2, nr, 37.

278.

Anno 1472, 15. Julii, Budae.

Mathias, Hungatiae etc, reXf Damiano Horvat bana consHtuii, ui cipes

in civttatis possessionibus adversus omnnes h&mims , praecipuc adversus

dotninos castri Medved defendat,

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohcmie etc. Fideli nostro magnifico Damiano Ilorwatli. regnonim nostromm Dalmacie, Croacie et Sclauonie bano, eiusque vicebanis, item comiti vel vicecomiti et judicibus nobilium comltatus zagrabtensis, salulem et graciam. Ex querelis fidelium nostrorum circumspectorum civium civitatis ncfstre montis Grecensis intelleximus. qualiter nonnulli forent ex regnicoUs dicti regni nostri Sclauonie, qui eosdem cives nostros in possessio- nibus iponun Dedych, Chernomercz, Bytbek et Nowak vocatis, ac vado Kyralrew vocato, omniaO(,4E^,teriiloriQ dicte civitatis nostre montis Grecensis babitis, alias per maiestatem nostxam ipsis civibus donatis el restiiutas, impedire et molestare veUent et niterentur ; et quia nos prcfatos civcs nostros in prescriptis eorum possessionibus et vado per nos, ut prefertur, eisdem donatis et restitutis, illibate contra quos- cumque tenere voluraus et conservare, fidelitati igitux vestre harum seiie firmiter precipientes mandamus, quatenus amodo deinceps pre- falos dvcs nostros in huiusmodi eorum possessionibus et vado contra quoscumque illegitiraos iropeiitores et turbatores, et signanter contra et adversus raagnilicum Johannem Thwz de Lak et suos castellanos iii castro Mcdwe constiiutos, qui, ut prefertur, eosdem cives nostros in prescriptis eorum possessionibus et vado impedire vellent, tueri protegerc et defensare ac indempniler manutere debealis, nostre maie- statis in persona et auctoritate nosti-a regia, presentibus vobis in hac parte attributa et iusticia mediante. Secus non facturi. Presentibus perleclis, exibenti restiiuti. Datum Bude in festo divisionis aposto- lorum. Anno domiiii millesimo quadringentesimo septuagesimo secundo. Rcgnorum nostrorum anno Hungarie etc. quintodecimo, Boheraie vero quarto.

Origtimlc in cbarta. In marginc infcriori irapressum est sigillum. E collec. tioue d. £ LaSoTsky,

346 Doc. 2^p. — An. 1472.

270.

Anno 1472, I. Augnsti. 2^grabiae.

Andreas de Zelina praebendarius propter pravos mores proscribitur.

Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo secundo, ipso die ad vincula sancti Petri, nos domini infrascripti, capitulariter congregati, considerantes nonnuUorum prebendariorum et alionim subditorum nostrorum mores et vitam incorregibiles et scandala non solum in clero sed eciam in populo ex eisdem plurima oriri, conclusimus: quod de cetero quicumque talium reperiretur, monicione saltem bina ad maximum premissa, et preserlim, qui dominos non honoraret aut aliquibus verbis afficeret iniuriosis, ex tunc ipso facto prebenda sive ara aut aliquocumque officio in ipsa ecclesia habito sit privatus et de medio capituli seiunctus. Et quia Andreas de Ze- lina, qui et baccalarius communiter nuncupalur, qui actenus in pre- benda magistri Fabiani de Royscha, non ob sui bonitatem, sed propter dicti magistri Fabiani amiciciam et favorem tolerabatur, multis previis monicionibus salubribus, piis ac patemis, ut vitam emendaret, acusatus sit, nee illam emmendare curavit, quin pocius in dies deterior fit; hiisque non contentus, die hodiema aperto ore, in estu temerario et insultu impudico in medium nostri veniens, plures ex nobis et nostris irreverenter verbis impudicis, inhonestis et iniu- riosis affecit; nolentes itaque eidem similia pati de cetero, eundem dicta sua prebenda privandum duximus et de medio nostro exu- landum et proscribendum perpetuo, immo privamus, excludimus et proscribimus, mandates preterea sub eadem pena omnibus et sin- gulis decano et prebendariis ut eundem de cetero vitent et ipsum societate et consorcio privent et nee sibi bospicium, auxilium et con- silium de cetero faciant. Pro qua conclusione future tenenda unus- quisque nostrum hie se manu propria subscripsit.

Mathyas, prcpositus chasmensis, manu propria Andreas, archidiac. dubicensis m. p. Martinus, archidiaconus Waska m. p. Georgius, archidiaconus de Bexin m. p. Sigismundus, archidiaconus in Varasd m. p. Georgius, archidiaconus Vrbowcz m. p. Ladislaus custos zagrabiensis m. p. Fabianus de Roycha m. p. Elyas custos chasmensis et can. zagrab. m. p. Gerardus de Patak ra p. Thomas Thompa m. p. Demetrius Seleticz m. p. Michael RafTnic/. ra p. Fabianus de Zinche m. p. Geor- gius Megysheyre m. p.

Liber rubeus ven. Capit. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient Slavor. mend.

Doe, 280. — Ah, 1472.

347

280.

Anno 1472, 10. AugustL Budae,

Mathurs, Hungarian etc, rex, mandat bano^ ut civts zagrabienses m eorum p^sstssionibus ab Osvalda €pkc0po\m rapHs, advirsum Osvaldum

dtfendal

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus no^tris magnilico Damiano Honvath, regnorum nostrorum Croacie et Sclauo- nie bano» etusque vicebanis, item comiti vel vicecomiti et judicibus nobilium comitatus zagrabieosls, salutem et graciam. Fuerunt apud maiestatem nostram cives civitatis nostre montis Grecensjs et nobis exponere curanint quenilose, quomodo reverendus in Christo pater dominus Osualdus, episcopus ecclesie zagrabiensis, die domioico, pro- ximo post festura ad vincula beati Petri apostoli, proxime preteriium, coadunatis secum hominibus ad castnim Medwe pertinentibus, pos- scssiones eorura Cbernomercz, Dedych, Bythek et Nowak vocatas, in tcrritorio eiusdem civitatis nostre existentes, simnl cum portu Kyralrew vocato, per nos pro augmento et utilitate ipsis civibus de novo do- natas, preter omnem viam iuris, vi et potenti manu occupasset, oc- cupatasque ad dictum castnim Medwe apropriasset in preiudicium eorumdem civiura nostrorum atque dampnum manifestum; supplica- runt maiestati nostre, ut ipsis circa premissa remedium adhibere dig- naremur. Et quia nos prefatos cives nostros in huiusmodi posscssio- nibus et portu illibate tenere volumus et conservare. fidelitati igitur vestre harum serie firmiter mandamus, quatenus receptis presentibus, prefatos cives nostros, rursus in dominium dictarum possessionura et ipsius portus introducere, iutroductosque contra prefatum Osualdum episcopum ac magnificum fohannem Tlnvz et suos castellanos in do- minio earumdem tenere, protegere et defensare ac indempniter ma- nutenere debeatis, nostre maiestatis in persona et aucthoritate nostra regia, preseniibus vobis in hac parte attributa mediante, non obstan- tibus quibuscumque litteris nostris, quas prefatus Osualdus epicopus harum in contrarium pro sui parte taliter qualiter et sine scitu nostro a nobis extraxisset, quas mini me curetis et advertatis, el secus facere non presumatis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in festo beati Laurencii martiris. Anno domini millesimo quadringen- tesimo septuagesimo secundo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. quintodccimo, Bohemie vero quarto.

Ad propostdoaem domini tkezauratii. Iv. Kukoljevi^S. Arkiv sa poTJestnictt jugoslavcnsku, kaj. m, str. 1 00 — loi.

348 Doc. 281, — An. 1472.

28L

Anno 1472, 6. septembris. Zagrabiae.

Qmncs {i^vqsiprui ,ab funninibus. Osvaldi episcafi, capittilique zagrabiensis

in communitatem civitatis eiusque ^osscssiones factae^ inquisitiane a comi-

tatu zagrabiensi instituta, ratae fiunt.

Nps Nicolaus de Dumbo, Johannes de Berth, et Ladislius Roh de Derchee cx)mites, ac judices nobilium comitatus zagrabiensi^^ Jie- jnorie commendamus, quod cum nos ad instantem peticionem circuih- spectonim judicis, juraloriim^ ceterorumque civium civitati^' Aonti^ Grecensis de iuxta Zagrabiamj Martihum de Schithario etPaiilum Sfe >fezpesya, duos ex nobis, scilicet Judices nobilium, ad infrascrii)'ta peragenda' de sede nostra judiciaria legiitime destiiassemus ; tahderii iidem exinde ad nos reyersi, nobis concorditer retulerurit eo mp^6 \ qubmbdo ip^i ati oninibus, quibus decuisset et licuisset pdiiani et occulte diligenter inquirendo, talem de infrascriptis rescivissent' derti- tudinis ventatem: quod cum circa festum beate ^largarethe vir^inls et martins, proxime preterifum, egregii Petnis de Bykzad et St6- phianus fe^kchele de Zelnawar, ac quidamcdncivis ipsius civitatiS Ih balneo" eiuidem in subiirbio supra pontem Pyzani mozt vocatum'cbh- stituti fuissent, tunc egregii Johannes de Buzla, Mathias OIaz et 6e- oiigius Zubalo^ capetanei gencium "exercitualium reverendi in Christo patris, domini Osvaldi, episcopi ecclesie zagrabiensis, ex consensu 6t voluntate eiusdem domini episcopi, domini scilicet ipsorum, una ctitti quam pluribus gentitius eiusdem armatis et potenciariis minibus ad dictum balneum dicte civitatis irruentes, ibique prefatum Steptanum Bykckele diris verberuni et vulnerum plagis affecissent, prefartuihqiie Petrum de Bygzad captum, turpissime ligatum per capitulum dti- centes, captiviiati ipsorum mancipassent, anlelatumque civeni ipsitis civitatis omni sine culpa in terram proslernendo, enormiter verb6- rassent, semivivum relinqujentes, per hoc libertatem ipsius civitatis ffranga appellatam tempore nundinarum seu fori annualis in dic(6 festo beate Margarethe virginis singulis annis celebrari solitarum eldetti civitati a divis regibus datam, colatam et concessam confregissent et violassent. Preterea prefatus dominus episcopus zagrabiensis die do- minico proximo post festum ad vincula bcati Petri apostoli, similiter proxime preterit um, missis et destinatis hominibus et familiaribus, populisqae et jobagionibus in Wrbowcz et Rakonok possessionibiis et earam pertinenciis comraorantibus, et provinciis tam episcopalibus suis propriis, quam eciam ad castrum Medwe spectantibus et perti- nentibus valida cuiti potencia armata ad possessiones seu villas ipsius

Dec, 28 r — An. 1472,

"-^

349

civitatis Dedyche, Cherneraercz, Bythek et Nouak vocatas, easdemque Luna cum vadd Kyralrcwd vocato in lliivlo 2^we habito, in temtoiio » dicte civitaiis et coroilatu zag^rabiensi existetites, habifas, cisdemque civibiis dicte civitatis mentis Grecensis per regiam malestatem denub datas et tollatas, minus IW^le et iAdebit^ ac ^iret^- oiimem vlatn jiiris^ La manJbus ebrumdem civium pro se ipso occupari, occupatasqtie ad ' I predictum casirura Medwe averti, easdemque ei idem vadum occu- patas letierent et ut'ereiifur feciam de prcsentL Certos eciam jbbagione^ * iTillis in eisdem residentes, propriis in personis captivari et captos ' quosdam in poriu 2awe, ad ipsum lluvium Zawe proiecertint, alios autem captos, raanibus a lergo Hgatis ad dictum castrum Medwe ab^ duci, ibique vinailatos tam diu conservari fecissent, quousque se ipsos pecuniaria convencione et solucione mediante eliberassent, Insuper tempore in eodem iidem occupantes cum redeundo ad campum dicie civitatis moniis Grecensis pervenissent, ubi pastores, familiares et cuiusvis condicionis homines ipsius civitatis in dicto campo eiusdem reperlos, omnl ipsorum sine culpa spoliassent, denudassem ac diris verberibus affecissent, its quoque et bona, necnon vestimenta, clenodia domonim ac victualia et animalia jobagionum eorumdem civium villis in eisdem ac ddmibus et curiis eorumdem jobagionum repcrtos et inventa abstulissent ; villam denique ipsius civitaiis Pobresye vocatam in tcrritorio eiusdem civitatis habitam invadentes, ceriis victualibus et bonis spoliassent el privassent; et quod hiis non contenti idem ho- mines tam ipsius domini episcopi quam ad ipsum castrum Medwe periinentes, ad tenutas (sic) ipsius civitatis advenientes, ibique certos inhabltatores dicte civitatis circa vineas ipsorum commorantes simi- liter sine culpa percuti el verberari, quibus eciam ex civibus cellaria et demos, ubi vinaet alias res ipsorum reposuisseni, confregissent, ab- inde eadem vina et alias res recipi et rina cum vasis extrahi et quo ipsorum placuissei voluntati deduci fecissent, potencia mediante. Item, quod honorabilc capitulum ecclesie zagrabiensis, dum iidem expo- nentes litteras protesiatorias et inhibitor ias super premlssis occupa- cionibus et aliis superius specificatis racione dictarum possessionnm et vadi, ipsis contra prefatum domtnum Osualdum episcopum et Jo- hannem Thwz de Lak iuKta huius regni consvetudinem dari et ema-' nari facerc poslulassent, tunc idem capitulum easdcs litteras ob fa- vorem prefati domlnl prelatl ipsorum, ipsis civibus opportunas eisdem dare et emanare recusasset, recusaretque eciam de present!, premissa potencia mediante in preiudicium et dampnum dictorum exponenciUttl valde magnum. Qua inqulsicione facta, iidem judices nobilium feria sexta proxima ante festum nativitatis bcare Marie virL-ini:^. simililer

3 so

Doc. zS2. — An. 141^,

proxime preteritum, erga prefatum dominum episcopum accedentes, ipsumque Chasme personaliter reperLum ab ulteriori detencione et conscrvacione dictarum possessioniim et vadi Kyralrewe ipsomm ex- ponenctum, usuuinque, fnicluum et quarumlibet utilitaium earumdem ct eiusdem percepcione et percipifacctone, se ipsumque in dominium earumdem ct eiusdem intromissione et statuifaccione ac sibi ipsi usur- pacione, appropriaclone ct perpetuacione quo vis qucsito colore tam factis vel fiendis publice et manifeste prohibuissent et inierdixissent Datum Zagrabie predicto tercio die diei amonicionis prenotate. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo secundo.

Onginale id charta. A tergo vestigta quinque sigillorum. In arabir. lib. re|^, eiv. xagrab.

282.

A&iK) 1473, H. jaaoarii, 2:agTabiae.

Coram magistratu civiL mantis Grecensis, Martinus Htieratus turrim siiam

murafam, fundosque adiacenies monasteria Heremitarum dc promont&no

zagrab. 28. fl. vendtL

Nos Valentinus, filius Michaelis* judex, Dorainicus, Michael, An- thonms, Gr^gorias, Johajuies^ Stephanus, Marcus et Valentinus juraUi consiliarii ac universi cives civitatis mcuilis Grecensis, Memorie com- mcndamus tenor e presencium signillcanles quibos cxpedit tmiversis, quod vir providus et circumspeclus Martinus litteratus, filius Grcgorii de Berzlecz et de Dobrine, concivis noster, ad nostram personaliter veniendo presenciam, confessus est in hunc modum:utipse quandam turrim suam muratam simul cum fundo eidcm lurri murale ante adjacentem ac edificiis, tarn lapidei quam lignei operis inibi habitis et construciis, in dicta civitate penes murum eiusdem civitatis ab una, videlicet occidentali paite existentem et habitara, mediam in toto curiam ad usum dicte civitatis in se iu toto continentem et usque viam communem a parte orientali se protendentera. Item, quendam alium fundumsuum, nunc vacuum et edificiis desijtutum, in dicta ci* vitate ac intra fundum predicte lurris a parte septemtrionali et inter domum, fundum ac hedificia providarum mulierum puta HIizabetb reHcte, ac Agnelis, lilic condam viri providi Maihie agricole, Frailich dicii, olim concivis nostri, similiter concivium nostrarum a parte meridional! habitum et existentem, desuper a predicta via seu platea communi ab ipsa oriente habita et usque quandam viam communem pro iniroitu et exitu ad ipsam turrim dimissam et eciam usque quan- dam viam communem penes eandem turrim a meridic ad quendam gradum ibidem penes ipsam turrim ad murum seu moeoia ipslu^

Do€. 282, — An, 147 J.

351

communitatis aptum et preparatum tendentem, cum quodam spacio terre ibidem penes ipsam viam communem a parte roeridionali silo pro horto et eciam aliis necessariis ipsius Martini litteraii apto, inter eaodem viam communem ad prefatum gradum tendentem a septem- Irione et inter predictum fundum ipsarum Klizabeth et Agnelis mult- erum ab oriente et a meridie habitum ac inter predictum murum ip- sius nostre communitatis ab occidente situm, habitoque et exisiente, duodecim cum medio bracbia ferrea et unum quartale unius brachii ferrei in longitudine, et in latitudine novera brachia ferrea cum men sura in se continente, habitum, unam tantummodo quartam curie ad usum civiiatis prefate in toto in se continentem et inter quendam alium fundum, domumque et hedillcia nee non hortum prefati Mar- tini lilterati a parte videlicet septemtrionali habitum et existentem, et inter doraum, fundumque ac hediiicia nee non hortum providi viri Johannis sellaloris, similiter concivium nostrorum, habitum et exis- tentem, mediam in toto curiam ad usum dicte civitatis in se conti- nentem, quern annotatus Maninus litteratus pro se el suis hercdibus literatorie duxisset reservandum, tenendumque et possidendum; ipsum scilicet Martinum literatura a viro condam provide et honesto ma- gislro Georgio medico^ olim similiter concive nostro, lilio Bartholomei de Regio, empcionis titulo literatorie tangentem et concementem, prout hoc in quadam littera nostra seu civitatis prefate privileg^ali, tem- pore prioris videlicet judicatus prefati Valenlini judicis nostri modcrni supradicti, filii Mychaelis, de anno domini millesimo quadringenlesimo sexagesimo secundo, sabbato proximo post festum apparicionis beati Michaelis archangeli, aliquamdiu preteritum, pro parte ipsius Martini literati superinde confecta et emanata ac coram nobis in specie pro- ducta expresse vidimus contineri, simul cum omnibus eiusdem turns sue necnon fundorum ac edificiorum predictorum in vicinitatibus pre- dictis existentibus, cunctis utilitatibus, juribus, usibus, integritatibus ac fructuositatibus et pertinenciis universis claustro seu monasterio ecclesie beaie Marie semper virginis gloriose fratrum Heremitarum ordinis beati Pauli primi Heremite in promontorio zagrabiensi con- structo et fundato et per consequens fratribus Heremitis eiusdem ordinis in eodem claustro seu monasterio pro tempore degentibus et constitulis^ ut jam novis concivibus nostris, ac toto conventui eiusdem ciaustri seu monasterii ecclesie beate Marie virginis de predicto pro- montorio zagrabiensi pro viginti octo florenis auri per religiosum virum fratrem Stephanum hcreraitam, vicarium eiusdem ciaustri seu monasterii ecclesie beate Marie virginis fralrum Heremitarum de pre- dicto promontorio zagrabiensi, eidem Martino litterato, ^\^>^ \^®RxcisX

352 Doe, 283. — An. 14.73,

nobis retulit, jam plene datis et persolutis, vendidisset et contulisset, immo ex consensu vicinorum predictorum, vendidit et contulit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter possidendam, tenendam, pariter et habendam ac juxta condicionem et privilegiatam libertatem dicte civitatis ab anliquo laudabiliter approbatam quomodocumque voluerit disponendam, ita tamen, quod prefatifratres Heremite presentes et futuri in eodem claustro seu monasterio beate Marie virginis pro tempore degentes eandem turrim sub bona disposicione debeant tenere et servare. Hoc eciam clare expresso et specificato, quod si eadem turris tempore obssessionis vel expugnacionis per aliquos inimicos eiusdem civitatis aut Paganorum eidem civitati necessaria fuerit ad defendendum, tunc prefati fratres Heremite ipsam turrim nobis et nostre communitati apertam et intrare liberam dare debeant et tene- antur. In cuius rei memoriam atque testimonium, firmitatemque per- petuam, presentibus sigillum nostrum commune duximus appendendum Datum in festo beati Vincencii martyris. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo tercio.

Snmma privilegiorum monasterii Remetensis. MSC. In archiv. incl. AcacL Sclent. Slavor. merid.

283.

Anno I473t 14. febmarii. Budae.

Mathias^ Hungariae etc, rex, patrum ord, Praedicatorum saluti cansulens, eorum e suburbia intra eivitatis montis Grecensis muros recipiendarum ibique prope sacellum s, Catharinae novi coenobii construendi facultatem

tribuit.

Nos Maihias rex Hungarie, Bohemia etc. Memorie commendamus tenore presencium quibus expedit universis. Quod cum nos, cuius ex suscepti regiminis officio interest providere utilitati subditorum no- strorum, precipue virorum ecclesiasticorum, intelligamus fideles no- stros devotos fratres ordinis Predicatorum sancti Dominici confessoris propter frequentes incursiones sevissimorum Thwrcorum ad regnum nostrum Slaufcnie et monasterium ipsorum in honore sancti Nicolai episcopi et confessoris extra muros civitatis nostre montis Grecensis fundatum, quodquidem monasterium tarn propter timorem et varia impedimenta ipsorum Thurcorum in nimiam ruinam et desolacionem devenisse dicitur, secure nullo modo inhabitari posse; rebus ita se habentibus, ut iidem fratres eo quiecius altissimura conditorem exo- rare valeant, quantum in nobis est concessimus eisdem, ut ipsi quam- dam cappellam sub honore beate Katherine virginis et martiris intra

muros eiusdem clvitatis nostre montis Grecensis constructam, per eosdem fratres sicuti ab antiqtio ita et nunc possessara, per modum claiastri seu monasterii ordini eonim convenientem erigere et edificare ac illuc de dicto claustro sancti Nicolai conyentum seu habitacionem eorum traosferre possint, Qpia vero locus seu situs dicte cappelle pro ediiicacione talismodi monasterii ad modum artus^ slrictusque et insufficiens fore perhibetur, igitur nos propter devocionem noslram, quam ad prefatam beatam Katlierinam virginem habcmus, quasdam dtias sessiones seu fuudos curie empticios eorumdem fratrum, prefate cappelle contiguas suo comodiori situacioni ac edificacioni eiusdem monasterii, eisdem fratribus et eis succedentibus in perpetuura de- dimus et donavimus, immo concedimus, damusque et donamus salvis iuribus alienis, harum nostraruraj quibus sigillum nostnim est ap- pensum vigore et testimonio litterarum mcdiante. Datum Bude in festo beati Valentini martiris. Anno domini millesimo quadringen- lesimo septuagesimo lercio. Regnorum nostrorum anno Ilungarie etc, quintodecimo, Bohemie vero quarto.

E transumpto communitatis montis Grccensis de anno I473. — In archiv. icgni. Act. Jcs. fasc, iS. ar. 20. Farlatti, Ulir. Sacr, Tom, V. pag. 498

284.

Anno 1473, 19. martii, Albae

Jahanncs Tuz de usu/ructu fiossesshnum Dedi^i, Ctmomerec etc. a com- muni (ate chntatls redimendo recusat.

Magnificis viris banis vel vicebanis regni Sclauonie Amicis eorum honorandis, capitulum ecclesie albensis amiciciam paratam cum bonore. Veslrc noverint magnificencie, quod nos litteras introductorias et stalutorias serenissimi principis, domini Mathie, dei gracia regis Hungarie, Bohemie etc, domini nostri graciosissimi, nobis preceplorie loquenles, summo cum bonore recepimus in hec verba: (vide Doc 273. dc anno 1472. 20. raaii), Nos ilaque mandatis ipsius domini nostri regis semper obedire voleules, ut teneamur, unacum prenominato Michaele Bencekowycz, homine eiusdem domini nostri regis, nostrum hominem videlicet discretum Benedictum de Thatha, presbiterum chori ecclesie nostre predicte ac rectorem capelle sancti Ladislai regis ad latus eiusdem ecclesie nostre fundate^ ad premissa fideliier exe- quenda nostro pro testimonio transmisimus fidedignura. Qui tandem exinde ad nos reeersi, nobis uniformiter retulerunt, quomodo ipsi feria quarta proxlma ante feslum beati Gregorii pape, proxirae pre- leritum, ad fades prescriplarum possessionum Dedycz, Chernomerc^,

354 ^^^- ^^5' — ^«- ^73-

Bythek et Nowak vocatas, necnon vadi Kyralrew vocati, in fluvio Zawe habiti, vicinis et commetaneis eanindem inibi legittime convo- catis et presentibus, accedentes, et dum easdem possessiones et idem vadim simul cum dicto jure regio in eisdem habito ac cunctis ea- nindem utilitatibus memoratis civibus et hospitibus civitatis montis "Grecensis statuere voluissent, tunc nobilis Ladislaus Byztrycbey de Omellya in persona magnifici Johannis Thwz de Laak, domini scilicet sui, huiusmodi statucioni eoriim contradiccionis velamine obviasset, Ob quamquiiem contradictoriam inhibicionem prefatus homo regius dicto nostro testimonio presente, prefatum magnificum Johannem Thwz contra annotatos civcs ad octavas festi beati Georgii martins, nunc Venturas, vestram evocasset in presenciam racionem contradiccionis sue redditunim. Datum decimo die diei evocacionis predicte. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo tercio.

(A tergo). Banis vel vicebanis regni Sclauonie. Pro circumspectis judice, juratis, ceterisque civibus civitatis montis Grecensis contra magnificum Johannem Thwz de Laak ad octavas festi beati Georgii martiris, introduccionis, statucionis et evocacionis relacio.

Oiiginale in charta. A tergo apparet vestigium impressi sigilii. In archivio lib. reg. civit. zagrab.]

285.

Anno I473» 22. martii. Romae.

Stx/us IV. cone edit, ut Jr aires Praedicatores sedem suam in cammunitaiem civitatis montis Grecensis trans/erant.

Sixtus episcopus servus servorum dei. Verierabili fratri episcopo Rosonensi et dilectis filiis abbati monasterii Bellensis, zagrabiensis dioecesis ac Johanni de Martiancz, canonico zagrabiensi, salutem et apostolicam benedictionem. Piis supplicum votis, per que opportuni- tatibus religiosarum personarum cum augmento divini cultus et sacre religionis propagatione providetur, libenter annuimus, et ut ilia sub- latis quibusvis dispendiis et obstaculis optatum sortiantur effectum, cum a nobis petitur, favorem apostolicum impertimus. Sane pro parte dilectorum filiorum prioris, provincialis et fratrum ordinis Predica- torum provincie Vngarie, secundum morem dicti ordinis nobis nuper exhibita peticio continebat, quod ipsi provide attendentes, quod eorum domus sancti Nicolai extra muros zagrabienses, dicti ordinis, sita est in loco adeo distante a civitate zagrabiensi, quod cives et incole dicte civitatis ad illam commode pro missis et aliis divinis officiis audi- endis accedere ac congruis honoribus, ut vellent, frequentare, necnon

Doc. 285, — An. 147J,

355

pro animanim suarum salute ex prions et fratrum predictonim exem- plari vita ammonitionibus et exhortaUonibus opporlunum fruclum, ut optant^ consequi nequeunt; et quod Turd, qui partes illas flnitimas incolunt et territorium zagabriensis dioecesis crebro discurrunt, facile domum ipsam tempore discursionum huiusmodi et in ilia degentes fratres ac bona capcre et spoliare possent, ex quo, si lieret, et ilia capta, arcem venerabilis fratris oostri episcopi zagabriensis^ eidem proximam, exinde commode expugnare valerent, libenLer doraum predictam, ad quam pro eo quod episcopus ipse muniendo eandem arcem, pro illius tutela a Turcorum occupacione, viam, qua iri con- sveverant ad ecclesiam ipsam (pro) magna parte dcslruxit, recto itinerc solito facilis non patct accessus, desererent, et apud capellam sancte Catharine sitara in civitate montis Grecensis, que ab antiquo per fratres ipsos possessa semper exstitit et possidetur etiam de present!, ac ipsius domus servientes aliara domum pro eorum habitatione con- siruerent seu construi facerent ex piis Christi fideliuro suffragits ad id eis iam oblatis, ac illam postmodum constructam inhabitarent, si eis super hoc per sedem aposiolicam licentia concedereiur. Quare pro parte ipsonim prioris et fratrum nobis fuit hunailiter suppli- catum, ut eis domum sancti Nicholai predictam deserendi, eamque, ecclesla dumtaxat excepta, funditus demoliendi ac apud capellam pre- dictam aliam domum dicii ordinis cum claustro, dormitorio, refectorio, coemeterio, hortis, horlaliciis et aliis necessaris officinis construendi et inibi corpora defunctorum quorumcumque sepeliendi, piefalamque capellam cum campanili humili ac campana ampliandi et reformandi iuxta ipsorum prioris et fratrum ritus et mores, ac ad illam cum omnibus bonis mobilibus et immobilibus localibus, juribus et per- tinentiis eiusdera domus sancti Nicolai se transferendi et perpetuo inbabitandi licenliam concedcre; et quod privilegia, instrumenta, jura et indulta quecumque dc prefata domo sancti Nicolai mentionem quo* modocumque facienlia, qualiacumque sint, in prefata domo conslruenda ac illius priori et fratribus, qui pro tempore locum sibi vendicent, statuere et ordinare^ aliasque in premissis oportune providere de beni- gniiate apostolica dignaremur, Nos igitur, qui cultum divinum no- stris potissime temporibus ubique vigere et augere summopere affec- tamus, de premissis certam noticiam non habentes, ac ipsorum prioris et conventus pium et laudabile propositum in domino commendantes buiusmodi suppHcacionibus inclinati, discretion! vestre per apostolica scripta mandamus^ quatenus vos vcl duo aut unus vestrum de pre- missis omnibus et singulis ac eorum circumstanciis univcrsis, autho- ritate nostra, vos diligentcr informetis, et si per informaciotteta Viwisr

356 Doc. 285. — An. 14.73.

modi ita esse repereritis, prefatis priori et fratribus domum sancti Nicholai predictam deserendi, illamque, ecclesia dumtaxat excepta, funditus demoliendi et unam domum dicti ordinis apud predictam capellam cum clauslro, coemiterio, dormitorio, refectorio, hortis, hor- taliciis et aliis necessaris oflicinis, absque alicuius preiudicio, constru- endi, ac inibi corpora defunctorum absque alicuius licentia vel con- sensu sepeliendi, prefatamque capellam cum campanili humili ac campana ampliandi et reformandi iuxta ipsorum fratrum ritus et mores; ac ad illam cum omnibus bonis mobilibus et immobilibus localibus, juribus et pertinentiis eiusdem domus sancti Nicholai se transferendi et perpetuo inhabitandi plenam et liberam licentiam authoritate (nostra conce)datis. Et nichilominus quod privilegia, instru- menta, jura et indulta quecumque de prefata domo sancti Nicholai mentionem quoraodocumque facientia, qualiacumque sint in prefata domo construenda, ac illius priori et fratribus, qui erunt pro tem- pore, locum sibi vendicent, eadem authoritate statuatis et ordinetis. Nos enim, si concessionem, statutum et ordinacionem huiusmodi per vos vigore presentium fieri contingat, ut prefertur, fratribus in dicta construenda domo pro tempore moraturis, quod omnibus et singulis privilegiis, immunitatibus, exemptionibus, indulgentiis, gratiis et liber- tatibus dicto ordini et illius fratribus per sedem apostolicam quo- modolibet in commune concessis uti et gaudere libere et licite valeant authoritate apostolica tenore presentium indulgemus. Non obstantibus tam felicis recordationis Bonifacii pape octavi, predecessoris nostri, prohibente: ne quivis ordinum mendicantium fratres in aliqua civitate, castro vel villa seu alio loco quocumque ad habitandum domos et loca de novo recipere seu hactenus recepta mutare presummant abs- que sedis eiusdem licentia speciali, faciente plenam et expressam ac de prohibitione huiusmodi mentionem, quam aliis constitutionibus et ordinacionibus apostolicis, necnon statutis et consvetudinibus dicti ordinis, juramento, confirmacione apostolica vel quavis firmitate alia roboratis, ceterisque contrariis quibuscumque ; proviso, quod ipsa an- tiqua ecclesia, predicto novo loco, ut prefertur, jungatur et ad pro- fanes usus, veluti hereditas, minima redigatur, sed in ea misse et alia divina officia quandoque celebrentur. Datum Rome apud sanctum Pelrum. Anno incarnacionis dominice millesimo quadringentesimo sep- tuagesimo tercio, undecimo kalendas aprilis. Pontificatus nostri anno secundo.

E transumpto saec. XVII. In arch, regnic. Act. Jes. fasc. 18. nr. 20. Far- latti. Illir. Sacr. T. V. p. 498.

Do€, 286. — An. 147J,

357

286.

Anno 1475. 32. mnrtii. Albac*

Thomm Tompa^ cattontais, nomine c apt hi It za^rabitnsis passeuwnum Kra-

ijevec^ Cerje, Kobiljak etc, usui fructtd, guem comnmnitat ctvitatts per-

ciptt, rntercesswnem faciL

Magnilicis viris, banis vel vicebanis regni Sclauonie, amicis corum honorandis, capitulura ecclesie albensis, araiciciarn paralam cum honore, Noverint vestre magnificencie, quod nos litteras introductorias et statutorias serenissimi principis domini Mathie, dei gracia regis Hungarie, Boheraie etc, domini nostri graciosissimi, nobis preceptorle loquentes, summo cum honore recepisse in hec verba: (vide Doc. 872. de anno 1473. 20, mail.) Nos itaque mandatis ipsius domini nostri regis semper et in omnibus obtemperari volentes, ut tenemur, una cum prenominato Micliaele Bencxekowych, homine eiusdem do- mini nostri regis, nostrum hominem videlicet discretum Benedictum de Thatha, prebendarium chori ecclesie nostre predicte ac rectorem capelle sancti Ladislai ad latus eiusdem ecclesie fundate ad premissa fideliter exequenda nostro pro testimonio transmisiraus fide dignum. Qui taiidem exLnde ad nos reversi, nobis uniformiter retulerunt : quo- modo ipsi feria tercia proxima ante festum beati Gregorii pape, pro* xime preteritum, ac feria quarta immediate sequenti, ad facies pre- scriptarum possessionum Kralewcz, Cjserye, Kobylya, Zwyblya et Narth vocatarum, omnino in comiiatu z.igrabiensi existencium, habitarum, vicinis et commetaneis earumdcm inibi legiltime convocatis et pre- senlibus accedentes, et dum easdem possessiones simul cum jure regio in eisdem habito memoratis civibus et hospitibus civitatis montis Greccnsis statuere voluissent, tunc bonorabilis magister Thomas Thompa, canon icus ecclesie zagrabiensis, in sua et capituli eiusdem ecclesie zagrabiensis personis huiusmodi stalucioni eorum contradic- cionis velamine obviasset, ob quamquidem contiadictoriam inhibicionem prefatus homo regius, diclo nostro testimonio presente, dictum capi- tulum zagrabiense contra annoiatos elves ad octavas festi beati Georgii martiris, nunc venturi, vestram evocasset in presenciam, racionera contra- diccionis eorum reddituros. Datum duodecimo die diei evocacionis pre- dicts Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo tercio,

(A tcrgo), Banis vel vicebanis regni Sclauonie. Pro circumspectis judice, juralis, ceterisque civibus civitatis montis Grecensis contra ho- norabile capilulum ecclesie zagrabiensis ac octavas festi beati Georgii martliiSi slatuctonis ct evocacionis relacio,

OHsln^c ia charta. A tergo vestigium impressi sigillL In archivio Uh. reg, civ, eagrab.

3s8 Doc. 287. 288. — An. 14.73.

287.

Anno I473» 23. maii. 2^grabiae.

Nicolaus Ujlak et Damianus Horvat, bant, in causa, quae inter cammu- nitatem civitatis et Johannem Tuz agitur, novam diem constituunt,

Nos Nicolaus dei gracia rex Bozne et Damianus Horwatb de Ly(ii)thwa, inter cetera regni Sclavonie bani. Damns pro memoria, quod -causam, quam circumspecti, iudex, iurati, ceterique cives civi- tatis montis Grecensis, de iuxta Zagrabiam, contra magnificum Jo- hannem Thwz de Lak, iuxta continentiam litterarum capituli albensis introductoriarum, statutoriarum et evocatoriarum super factis in eisdem contentis in presentibus octavis festi beati Georgii martiris in sede zagrabiensi movere habebant coram nobis, racionabili de causa ad octavas festi beati Jacobi apostoU, nunc Venturas, statu in eodem du- xiraus prorogandam. Presentes autem sigillis comitum nostrorum za- grabiensium fecimus consignari. Datum Zagrabie vigesimo quarto die octavarum festi beati Georgii martiris predictarum. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo septuagesimo tercio.

(A tergo). Pro circumspectis iudice, juratis ac aliis civibus civi- tatis montis Grecensis contra magnificum dominum Johannem Thwz de Lak ad octavas festi beati Jacobi apostoli nunc venturas, proro- gatorie.

Originale in charta. A tergo apparent vestigia duonim sigillomm. In archly, hb. reg. civit. zagrab.

288.

Anno I473» 23. maii. 2^grabiae.

A communitate civitatis montis Grecensis paires Praedicatores excipiuntur,

Nos Blasius judex, filius Georgii, Lucas, Anthonius, Stephanus, Andreas, Martinus, Stephanus, Georgius ac alter Georgius jurati, con- siliarii et universi cives civitatis montis Grecensis. Memorie commen- damus tenore presencium significantes, quibus expedit universis : quod religiosi viri, videlicet frater Michael, sacre theologie lector, vicarius nacionis slavonice ac frater Clemens, prior conventus sancti Nicolai ordinis Predicatorum, extra muros montis Grecensis fundati, suis et omnium dicti conventus fratrum in personis presentarunt nobis, more solito in consistorio nostre communitatis congregatis, quasdam litteras serenissimi principis et domini Alathie, regis Hungarie etc. domini nostri naturalis atque graciosi, sanas, salvas et integras, eius sub sigillo in serico pendenti, veras non viciatas, sed omni prorsus vicio

Doc, 289. — An. I 47 J. 359

et suspicione carentes, quarum tenor talis est et sequitur: (vide Doc. 283. de anno 1473. 14. februarii). Post quarumquidem litterarum predicte regie maiestatis nobis presentacionem, eorum dignam petici- onem considerantes et honestam divino nos spirilu instigante, pio af- feclu ac libero gratoque animo, matura deliberacione prehabita, vitaque eorum laudabili considerata ac eciam ob specialem devocionem beate Katherine virginis et raartiris, 'cuius precibus nedum in presenti se- culo, verum eciam in celesti yerarhya speramus comfoveri et adiuvari, prout in litteris regie maiestatis continetur, assensum prebuimus ex nunc prout ex tunc et ex tunc prout ex nunc immo vigore presen- cium prebemus et conferimus tali videlicet obligacionis vinculo me- diante: quod predicti ^ralres presentes et futuri in ipsa civitate montis Grecensis ei suo in convenlu nobiscum pro tempore degentes, tam in prosperitate quam in ^dversitale debeant in omnibus et singulis pro bono statu reipublice, nostreque communitalis tenere nobiscum in quantum congruit, licet et non contrariatur ordini et statui dic- torum fratrum, cum nee iiOi* intendamus honerare eosdem sive agra- vare preterquaro in licitis ac honestis, ofFerentes nos dicti^ Jratribus ut facultas subpelet, possibilitate exigente, manus porrigere adiutrices et in omni eorum necessitate justa defendere contra violentos. Hoc expresso et specilicato, quod si pro tempore communitas nostre civi- tatis in piis, justisque et racionabilibus causis uno vel pluribus indi- geret dicti conventus fratribus, sive ad sedem apostolicam, sive ad regiam maiestatem dirigendis, quod sine contradiccione se exhibere debeant dicti fratres benignos aut graciosos , sponte et benivole , ad expensas dumtaxat nostras, nemine contradictore apparente, sed utque parte libere consenciente, et se alter alteri ad premissa servanda obligarunt. In quorum omnium et singulorum robur, fidem et testi' monium premissorum, presenlibus nostre communitatis sigillum in serico pendenti eisdem fratribus duximus concedendum. Datum in dominica proxima ante festum beati Vrbani pape. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo septuagesimo tercio.

Originale in membrana A tergo sigillum imprcssum. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

288.

Anno 1473, 6 Julii Zagrabiae.

Staiutiim de area capituH zagrab, munienda.

Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo tercio in octava beatorum Petri et Pauli apostolorum, domini capitulariter con- gregati ad infrascriptam capituli municionem, utpote circumsepcionem,

360 Doc, 2po. 2pi. — An, 14.73.

et aliorum ingeniorum ordinacionem conclusenint firmiler observandum, quod quilibet dominonim presencium et pro currens absencium pro- prios ipsonim colonos ad commissionem et mandatum dominonim capitaneorum ad id deputatorum pro laboribus et municionibus in ipso capitulo faciendis corapellere tenebitur, ac dum ipsi labores fient, per se vel ipsorum hominem, circa eos stabunt et labores perficere cogent tociens quociens opus fuerit et necesse. Item, quod quilibet colonus de unoquoque bove unum currum virgultanim adducere de- bebit, illi vero, qui bobus carrent, virgulta seccabunt, curribus impo- nent et sepes iuxta limitacionem eorumdem capitaneorum facient Quicumque aulem prediclorum dominorum sive procuratorum hoc fa- cere neglexerint in pena duorum florenorum auri ipso facto sit con- victus, nulla penitus gracia in eisdem sibi facienda.

Liber rubeus yen. Capit. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient Slav, merid

290.

Anno I473» 17. Augnsti. Zagrabiae. Pyxides sive bombardae manuales inter canonicos distribuuntur.

Dominus prepositus maior. Dominus lector, habet IV. Dominus cantor, habet II. Dominus prepositus chasmensis. Dominus kathedralis. Dominus dubicensis, habet IV. Dominus kamarchensis. Archidiaconus Kemlek, habet III. Archidiaconus Vaska. Archidiaconus chasmensis. Archidiaconus Bexin, habet II. Archidiaconus Varosd, habet 11. Archi- diaconus Vrbowcz, habet II. Custos. Jacobus doctor. Elyas, habet II. Thomas Thompa. Gerardus de Pathak, habet II. Blasius doctor, habet III. Michael Rayffhicz, habet II. Georgius Medzthregnew, habet II. Ge- orgius de Gorbana. Fabianus de Zemche, habet II. Galasius doctor. Stephanus de Vizlicza, habet II. Petrus de Vizoka cum magistro Ge- rardo. Johannes de Roycha. Dominus Georgius suffraganeus. Georgius de Miletincz. Georgius de Zthenichnak.

Liber rubeus ven. Capit. zagrab. In arch. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

291.

Anno 1473, 24. Augusti. Zagrabiae.

Nicolaus Ujlak et Damianus Horvat, bant, in causa ^ quae inter commu- nitatem civitatis et Johannem Tuz agitur, diem tdentidem constituunt,

Nos Nicolaus dei gracia rex Bozne et Damyanus Horwath de Linthwa, inter cetera regni Slavonic bani. Damns pro memoria, quod causam, quam circumspecti index, iurati, ceterique cives civitatis montis

Dq^. 2p2. — An. 147J. •

361

Grecensis de iuxla Zagrabiam» contra magnificum Johannem Thuz de Lak iuxta continenci^m litterarum nostrarum prorogatoriarum super facto conlradiccionis, slatutionis possessionum: Dedych, Chernomerz, Bythek et Nowak vocatis, et insuper cuiusdam "vadi Kyralew vocali, in lluvio Zawe habiti, in presentibus octavis fesli beali Jacobi apo- slolL in sede zagrabiensi movere habebant coram nobis, racionabili de causa ad oclavas fesli beati Michaelis archangeli nunc venturas, statu in eodem duximus prorogandam, Presentes autem sigillis co- mitum nostrorum zagrabiensiura fecimus consignari. Datum Zagrabie vigesimo quarto die oclavarum fe^ti beali Jacobi apostoli predicta- rum. Anno domini millesimo quadringenle^imo septuagesimo lercio, (A icrgo/) Pro circumspectis, iudice, iuratis ac aliis civibus civi- tatis montis Grecensis contra magniiicum Johannem Thuz de Lak ad octavas festi beati Michaelis archangeli, nunc venturas, prorogatorie,

Origimilc in charts. Trium sigillorani vestigia solum. In arCbiv. lib, icg. tMl» eftgrab.

292.

Anuo T473, 2%. decern bris. Zagrabiae.

Mathiae regis Ilumiariac etc. epistoiae exemplar a capituh tagrah. cam- munitiUi dvitatis tnoftUs Grecensts editor,

Nos capitulura ecclesie zagrabiensis. Significamus presencium tenore, quibus cxpedil universis ; quod venerabilis vir dominus Geor- gius arcliidiaconus de Bexyn, socius et concanonicus noster, noroinibus et in pcrsonis prudentum et clrcumspectorutr judicis, juratorum, cele- rorumque civium atque communitalis civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, nostri exurgens e medio, exhibuit atque presentavit nobis certas litteras serenissirai principis domini Mathie, dei gracia Ilungariei Bohemie etc. regis, domini nostri naiuralis, gloriosissimi, in modum privllegii in pargameno confectas, sigillo eiusdem domini no- stri regis in pendenti, uti prima facie apparebat, in superiori margine ab intra banc habentes signaturam: de commissione propria domini regis, tenoris vero infrascripti, petens nos debita cum instancia, ut tenorem earumdem in transsumto litterarum nostrarum, pendenti sub sigillo nostro prefatts, judici, juratisque civibus et com muni tali dicte civitatis dare dignaremur juris ipsorum ad uberiorem cautelam. Qua- nim tenor talis est; (vide Doc* 371. de anno 1473. 30 maii). Nos igilur peticionibus prefati domini archidiaconi annuentes, premissas liiteras de verbo ad verbum sine dirainucione el augmento aliquali transcribi et transsummi, presentibusque nostris litteris Lnseri facieutes.

36> Doc. ^93' 294, — An. 1474^1475.

quas pendenti sigillo nostro consignatas, prefati judici, juratisque ci- vibus et communitati dicte civilalis montis Grecensis duximus conce- dendas. Datum in festo beatorum Innoceatum martirum. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo lercio.

Originale in membrana. Zona sericea violacei et viridis coloris appendet absque sigillo. In archiv. incl. Acad. Sclent. Slavor. merid.

293.

Anno I474» 10. Augusti. HoIomucL

Mathias, Hungariae etc. rex, communitati civitaiis montis Grecensis mandat, ut eius bombardam conservet.

De commissione propria domini regis. Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris prudentibus et circumspectis iudici et iuratis, ceterisque civibus civi- tatis nostre montis Grecensis, salutem et graciam. Intelleximus qualiter nonnulli forent, qui illam bondardam nostram, choka nuncupatam, quam superioribus temporibus magnificus Blasius Magyar vobis ad conservandum assignavit, ad castra eorum abducere vellent, quapropter fidelitati vestre firmiter mandamus, quatenus nemini interim ipsam bonbardam dare debeatis, quousque speciale mandatum nostrum su- perinde non videbitis; volumus . enim, ut ubi eandem reponi iussimus, dum necesse fuerit eciam invenire valeamus. Secus non facturi. Datum in Olumucz in festo beati Laurencii marliris. Anno domini millesimo quadringentesimo LXX quarto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. decimo septimo, Bohemie vero sexto.

Originale in charta. lu margine inferiori sigiUam anuli. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

294.

Anno 1475, i^' martii. Zagrabiae.

Elias de Sapionca, vicariiis spiritualis^ plcbanis zagrab ietisibus niatidat, ut cives quosdam ad legationes testameniarias collegio praebenda riorum

tradendas cotnpellant.

Elias de Soploncza, custos chasraensis et canonicus ecclesie za- grabiensis ac venerabilis magistri Georgi archidiaconi de Bexen et similiter canonici ac vicarii in spiritualibus eiusdem ecclesie locum- tenois. In Christo nobis sincere dilectis, honorabilibus et discretis ▼1(1% dominis : Matheo de monte Grecensi, Georgio beate Margarethe de suburbio eiusdem, et N. beati Johannis de Nova villa

D0€. 294, — An, 14.75,

363

ecclesiarum parochiaJium plebanis, salutem in domino. Gravem que- relam discretorum dominorum Briccii decani et aliorura chori eccle- sie zagrabiensis prebendariorum nobis oblatam nos noveritis accepisse conlinentcm : quomodo circumspccti quidam et providi, videlicet frater condam domini Martini^ plebani de Rakwa, Gregorius appellaius, civis civiiaiis mentis Grecensis viginti quinque tlorenos auri per eun- dem condam dorainum Martinum presbiterum, et quatuor florenos auri S'imiliter condam magistro Martino litterato, alias provisori curie episcopalis zagrabiensis, civi de vico Latinorum, cuius executor dictus dominus Briccius decanus extitit testamentaliter legatis, et Michael sutor de dicto suburbio montis Grecensis uno floreno ac Kelecz et Anthonius Segyn execu tores lestamenti condam Anthonii Tbvrinsichi duobus tlorenis; item Benedictus de Nova villa uno palio per condam Ambrcsium cocum venerabili^ magistn Paul! archidiaconi de Kemlek etc. modo simiU testamentaliter legato; item relicta Pauli sutoris, nunc uxor Michaelis Jagichich uno Moreno, Dioni^ius Wodopia de portu Zawe ac relict? condam Eraerici de Nova villa, nobilis Grego* rius de Vrnowcz et Ladislaus de Samsinowcz iuxla lestamenlalium legacicnum vim, formam et tenorem eisdem dominis decano el pre- bendariis cum ceriis rebus et bonis pro perpetuis oracionibus in vim elemosine legatis obligarentur, que et quas haclenus extraderc non curassent nee curarent eciara de presenti in preiudicium et dampnum eorumdem manifestum, Kt quia contra singulares personas pro exci- piendis Utteris eisdem dominis decano et prebendariis dillicile videtur^ ad nos semper facere recursum, citacionem sub forma presenti juri denique consonam eisdem decrevimus esse dandam et decernimus per presentes; discrecionibus igitur veslris in ?irtute salutaris obediencie et sub pena excommunicacionis firmilet preci|)ientes committimus et mandamus, quatenus habita presencium noticia, dictos Gregorium et Michaelem, Kelech ac Anthooium et alio?, quos supra, personaliter ac- cedalis, ipsosque racione previa ad instanciam diclorum dominorum decani et prebendariorum ad sextum diem a die execucionis presen- cium immediate computando, quorum dierum, duos pro primo, duos pro secundo et reliquos duos dies pro lercio et peremptorio termino eisdem assignantes, prefigatis, nostram citelis in presenciam, certifi- cantes eosdem sic citatos, quod sive ipsi in huiusmodi citacionis ter- mino, ut premissum est, coram nobis compareant^ sive non, nos nichi- lominus ipsis ulterius non ibi in partibus, sed per edictum in fo- ribus alme eccle^ie zagrabiensis publice cilatis, ad partis coram nobis comparentis instanciam et causam huiusmodi prosequi curantis requi- sicipnem» in causa seu causis huiusmodi ad ullexiores actus juridicos

364 Doc, 295. — An, 14.75,

procedemus, alterius partis absencia seu contumacia in aliquo non obstante; et tandem vestre huiusmodi citacionis et certificacionis se- riem cum termino assignato, et presentibus in specie remissis, nobis conscienciose rescribatis. Datum Zagrabie die Saturni, undecima mensis marcii. Anno domini millesimo quadringentesimo LXX quinto. (L. S.)

Matheus Gregorii de sancto Georgio notarius in premissis.

(Tenor executionis). Ego Benedictus plebanus Omnium sanctorum feci mandatum v. v. iuxta contentum vestrarum litterarum.

Ego Georgius plebanus ecclesie sancli Martini et Mathias ple- banus civitatis monlis Grecensis feria quinta post festum beati Gre- gorii pape citavimus supradictos in litteris vestris iuxta continenciam litterarum vestre patemitatis.

(A tergo). Dominus judex intrascriptus in tribunali ad jura reddenda decrevit ad quindecimum diem exsolvi quatuor florenos dominis decano et prebendariis zagrabiensibus per Gregorium fratrem domini Martini plebani de Bakwa expositis, quos idem Gregorius fassus est se obligaturum eisdem dominis prebendariis. Presentibus ibidem venerabilibus dominis Bartholomeo cantore, Michaele Rayfhicz, Fabiano de Zemche, canonicis ecclesie zagrabiensis, testibus ad hoc specialiter rogatis.

Item XXII. die mensis aprilis dominus locumtenens decrevit, ut illi causentur cum decano prebendariorum ad feriam quartam proxime venturam, de septem florenis auri componantur, alias idem dominus locumtenens aut eo absente superior eisdem providebit de ulteriori juris remedio opportuno. Presentibus magistris Fabiano de Zemche, Elye de Achnya, canonicis.

Originale in charta. A tergo vestigium imprcssi sigilli. In archiv. honor, coll. Praebend. zagrab.

295.

Anno 1475, ^5« noaii. Caktornjae.

Christophorus Hochburger, capitaneus civitatis tnontis Grecemis, capitulo zagrabiensi mandate ne cives a Medvescak rivo utendo impediant,

Venerabiles viri, domini honorandi! Venerunt ad nos cives civi- tatis zagrabiensis in modo gravis querele, quomodo aquas ipsis ab antiquo spectatas violenti manu occuparetis, quod nostra credulitate de vobis non fuissemus spectaturi, cum et alia colloquia habuimus simul, in quibus talia minime fuerunt perpetrata, sicuti domino Ge- orgio de Bexin, bene notum est, quod nulla parcium alteri parti

Doc, 2p6. — An,

365

absque quod aliquod preiudicium aul daropnum inferret, quod in noslri absejicia minime observatum est, ex quo utique aliud non vultis» quam serenissime regie maiestatis civitatem juribus privare et ipsos condempnare; sciatic firmiter, cum regia maiesias nobis illam potestatcm contulit, nos ipsos defendere et juribus ipsorum veris le-

nere volumus . vos ipsis dampnum transfertis, nobisque

fatigas magnas impedilis ......... quod omnino vos

nostri detinuerunt, tali mode corrigere volumus^ ut amodo sciant, quomoJo civitatem regie maiestatis ipsius juribus privabunt, et si uiique iranquillitaicm lenere nolueritis, ex tunc deliligiis et tranquil- Ittate suflicienti vobis providebiraus; cum tamen libencius vobis nostra obsequia precassemus, si grate acceptare voluissetis. Datum in castro Chaktornya feria secunda in festivitatibus Penthecostcs. Anno MCCCCLXX quinto. Christophorus lloch burger capitaneus civitatis zagrabiensis etc.

(A tergo,) Venerabilibus viris dominis (prepo)sito et ecclesie za- grabiensis concanonicis, amicis honorandis.

Originale In chart&, sat attritum. In »rchivio vea. Capit. eccl. zagrabiensis. Act. Cap, ant fasc. 6, nr. 17,

Anno I475f ^« Jvnii. Budae,

Mathias, Hungariae etc, rtx^ nmndaf, ui lis, quae est de riva Medvcidak^ quam primum in judicia campanaiur,

De commissione domiai re^is. Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris egregiis Nicolao de Poscga» vicebano regni nostri Sclauonie ac Cristo- foro cap,eLaneo civitatis nostre zagrabiensis, salutem et graciam. Con- queruntur nostre maiestali fideles nostri cives illius civitatis nostre zagrabiensis, quomodo capitulum illius loci quendara fluvium Med- wevyz vocatum, qui alias inter illam civitatem nostram et terrilorium ipsius capituli delluxisset et pro metali distinciione tentus fuisset et habitus, de vero situ et cursu excepissei et ad molendina eorumdem civium nostrorum defluere non permitteret^ in preiudicium eorumdem civium nostrorum et dampnum, Et quia dignum est, ut nos inter ceteras curas nostras, privaiis eciam bonis nostris intendamus et bona nostra regalia in suis juribus defectum pati non paciamur. fide- lilati igitur vestre harum serie firmiter precipientes mandamus, qua* tenus receptis presentibus, dictum lluvium et eius verum situm et cursum una cum aliis probis, tarn per ipsos cives nostros <3^jiawv ^'cSaxsv

366 Doc, 2p7, — AfL 14.75,

capitulum predicttim iliac vocandis, in uno certo et brevi termino per vos partibus ipsis prefigendo, recto ordine conspiciendo et con- siderando rectificetis, et inter partes predictas talem faciatis disposi- clonem, quod non sit opus peramplius de hac re nostre querulari maiestati. Secus non facturl Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria quinta proxima ante festum beati Bamabe apo- stoli. Anno domini raillesimo quadringentesimo septuagesimo quinto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. decimo octavo, Bohemie vero septimo.

Originale in charta In margine inferiori impressnm est sigillam. In archiv. lib. reg. civ. zagrabiensis.

297.

Anno 1475, II- Junii. Budae. Mathias, Hungariae etc. rex, Osvaldo, episcopo zagrab,, praecipit, ut com- munitati civitatis mantis Grecensis ereptos agros reddat.

Be commissione domini regis. Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fideli nostro reverendo in Christo patri, domino Osualdo episcopo ecclesie zagra- biensis, salutem et graciam. Intelleximus non sine magna animi nostri displicencia, quomodo vos preteritis temporibus quasdam terras seu predia intra metas civitatis nostre montis Grecensis habitas et exi- stentes ab eadem civitate nostra occupassetis et occupatas teneretis in magnum detrimentum et desolacionem ipsius civitatis nostre. Et cuni nos a nemine velimus pati bona nostra regalia usurpari permittere, lidelitati igitur vestre harum serie firmiter precipientes mandamus, quatenus, receptis presentibus, prefatas terras et predia ab ipsa civi- tate nostra per vos occupatas et usurpatas remittere et resignare de- beatis et teneatis et secus gracie nostre sub obtentu facere non pre- sumatis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datura Bude in festo beati Barnabe apostoli. Anno domini millesirao quadringentesimo sep- tuagesimo quinto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. decimo octavo, Bohemie vero septimo.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum In archiv lib. reg. civit. zagrab.

Doc, ^gS, — An, i^f^.

367

288.

Anno 1475, n. Janii. Badiic

Mathias^ Hungariae tk, rex, comitiUui tagrab, praecipit^ ut mums muni- tionis civitath moniis Grecensis (iimius rtjkiatur,

De commissiooe propria domini regis.

Malhias dei gracia rex Hungarie, Bohemie eta FidcUbus nostris universis ct singuUs nobilibuset alterius cuiusvis status possessionatls hominibus ad sedem zagrabiensem speclanlibus et pertinenlibus, salutem et graciam. Ex rclaiibus fidelium nostroruTr certorum civium et in- habitatorum civitatis nostrc zagrabiensis mtelleximus, quomodo civitas ipsa propter jiecessilatem, quam piecedenter, turn per assiduain pestem turn vero per incursus Turcorum passa est, in tanlara inopiam devc- nisset, quod murus ipsius civitatis fere in nonaginta sex ulnarum longitudine* nunc ruinaxn pateretur, in centum vero et quinquaginta cubitis de die in dies casus ciusdem prestolatnr, et cum regie intersit celsitudini comodo civitatum suarum et presertim municioni illarum, quarum niina periculo inmineret intendere, vobisque unacum rebus et bonis ac liberis vestris tempore insultus sevissimorum Turcorum, non alias nisi in ipsam refugium esse potest, ideo fidelitati universi* talis vestre et cuiuslibet vestrum harum serie firmtssime precipientes mandamus, qualenus receptis presentibus, dum et qiiocienscumque per fideles nostros Chrisloforum capitaneum dicte civitatis nostre zagrabiensis, aut alios capitaneos in futurum constituendos ad laborcs ipsius civitatis, reformacionesque muri ciusdem requi&iU fueritis, ho- mines vestros in subsidium dare, aut si necesse essct, personaliter huiusmodi retbrraacioni interesse debeatis; alioquin si secus feceriiLs, extunc commisimus et presencium sciie sUiccius coram itlimus dicto Crisloforo capetaneo ac eciara aliis in futurum constituendis, nt ipsi vos et quemlibet vestrum ad subsidium reformacionis premisse eciam cum grava minibus vestris arcius compellant et astringant aucioritate nostra regia presentibus ipsis in hac parte attributa mediante. Secus sub obtentu gracie nostre non facturi. Presentibus perlectis, sigiUo nostro anulari consignalis, exhibenti restitutis. Datum Bude in festo beat! Oarnabe apostoli^ Anno domini millesimo quadringentesimo septuagcsimo quinto. Regnorum nostrorum anno ilungarie etc decimo octavo, Bohemie vero septimo.

OHginale in cWta« In margine infenori imppressum est sigiilaai* lo ardi, iacU Acftd. Sciet SbTor. merid.

d&

BBA

368

Doc. 3pg. — An. I4JS.

299.

Anno 1473. mease Jalio. Zagmbiae.

Homines cnpitulares a civibus zat^ahknubui in mtrattu esst vuintratos^ nonnulhst/ue interfertos^ ccmitatus zagrabiensis exquirtndo ccnstituti pro ^rrt&,

Nos Petrus Bochkay de Razynakerezlhwr comes ac judices nobi- lium coraitatus zagrabiensis. Memorie commendamus, quod cum nos ad instantem peticionem honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis Michaelem Benchekoych et Lucam de KaljTi, duos ex nobis, scilicet judices nobilium, ad infrascripta peragenda de sede nostra judictaria legittime deslinassemus; tandem iidera exinde ad nos reversi, nobis conformiter retulerunt eo modo: quomodo ipsi ab omnibus, quibus decuisset et licuisset palam et ocullc diligenter inquirendo, talem de infrascriptis rescivissent certitudinis veritatem, quod cum die domi- nico proximo ante festum beale Margarethe virginis et martiris, pro* xime preteritOj Michael, Anthonius, Stephanas et Andreas clericus, familiares dicti capituli, de civitate montis Grecensis ad idem capilu- lum venire habuissent, uunc Thomas sutor, Stephanus Lab, Gywrko frenipar. Blasius sutor, Clemens^ Kelecst dictus, Johannes et Valentinus sutores, Mithael Hungarus, Klachecz dictus, Gregorius Pawsynzeth, Valentinus Kozynowzeth, Dominicus Malecz, Hans frenipar, Georgius similiter frenipar, dictus Banych, Anthonius Seghlyn, Elyas sutor in platea sutorum, suburbio videlicet civitatis predicte commorantes^ de consilio et voluntate Blasii judicis dicte civitatis, Johannis Perowych, alterius Johannis Saldynarych, Blasii Thewthina institoris, Walenthycz, Blasii Zthenychky, Dominici Perowych, Briccii Hungari, item Pazar et Laurencii Sporar manlbus armatis et potenciariis, arcubus attensis, in eosdem Michaelem, Anthonium, Stephanum et Andream clencum omni ipsorum absque culpa irruenles, jamfatum Michaelem famili- arera dicti capituli nece crudeli intenraissent, jamfatos quoque An- thonium , Stephanum ei Andream ictibus quamplurium sagittarum letaliter vulnerando sauciassent, in porlamque dicii capituli eosdem aufugcnles certas sagittas post eos emittenles, si per defcnsionem proborum eliberati non fuissent, eosdem nece crudeli interemlssent potencia mediante, in preiudidum et dampnum annoiati capituli vaJde magnum. Qua inquisicione facta, iidem judices nobilium in fe$to divi- sionis apostolorum, similiter proxime preteritum, ad jamfatum Bla* sium judicem iamdiclc civitatis montis Grecensis accedentes, ipsumque personaliter repertum in eo, ut ipse ex parte Thome sutoii!*, Stcphani Lah ct aliorum prcscriplorum super premissis actibus potenclariis judidi et justicie complemeotum eidem capitulo facere el adminislrarc

jsa

Doc, joo. — An, 14.76,

3^9

deberet et teoeretur ammonuissent; quiquidem Blasius judex premissa omnia facere recusasset, ubi iidem judices nobtlium eadem die am- monicionis prelibalos Thoniam sutorem ac Stephanum Lah et alios prescriptos, pro tunc erga ipsum rcpertos ct inventos, ad justiciam prohibuissent Datum Zagrabic sexto die diei ammonicioms et prohi- bicionis prenotatarum. Anno dotnini millesimo quadringenlesimo sep- tuagesinio quinto.

Originalc in charta. A tergo vestigia quatuor sigiUonmi. Ill Archiv. tcii. oiptt eocl ^ograb. Act. Cap. ant. fasc. lo. nr, 15.

300.

Anno 1476^ 16. Jynit. Budae«

Mnt/iias, liungariae etc. rex, comitatm sagrab, impenit ut miamt/u^frmjut commutiihitts chfitath mantis Gr€C4nsis qutrim^mam amm Umpore excipiaL

De commiMiODe domioi regis*

Mathias dei gracia rex Hungarie et Boheroie eta Fidelibus noslris comiti vel vicecomiti et jiidicibus nobilium comitatus zagrabiensis, salutem et graciam. Exponitur maiestati nostre in personis fideliuna nostrorum circunnspectonim judicis et juratorum civium civitatis nostre montis Grecensis quomodo vos in eorum causis, negociis, juribus, dum vos ipsi requirent et vcstrum hominem miltere non velletis com- munem justiciam ipsis penitus abnegantes; cum autem communis justicia nemini sit abneganda, ideo fidelitati vestre firmiter preci- pientes mandamus, quatenus receptis presentibus, dum et quando ac quocienscumque pro parte eorumdem civium nostrorum fueritis re* quisiti, eisdem in omnibus causis et juribus ipsorum juxta legem atque consvetudinem regni nostri vestros homines transmittere, ipsis- que iuxta fassionem buiusmodi horainum vestrorum litteras oppor- tunas et necessarias dare et emanari facere debeatis. communi justicia requirenle ; caventes tamen ne fraus aut dolus exinde oriatur aliquale. Secus non facturi, Preseniibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude domina (post) festum sacratissimi corporis Christi. Anno eiusdera millciimo quadringentesirao sepluagesimo sexto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. decimo nono, Bohemie vero octavo.

Origioale in charta, sat exesum. In margine inferiori impressum est sigtUttio* In archJTio Ub. reg. civit, 2«grab.

^\

370 Doe. joi. — An. 14.76.

301.

Anno 1476, 14 Julii. Budae.

MathiaSy Hungariae etc, rex, abbati Cysterc, zagrab, mandat, ut irrup- Hone Turcorum imminente diruantur tuguria, sub monasterio sita, quae

facile accendatitur.

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fideli nostro religioso viro abbati monasterii beate Marie virginis de Zagrabia, salutem et graciam. Expositum extitit raaiestati nostre in personis fidelium nostronim honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis, quomodo vos et ipsum monasterium vestrum sub municione eiusdem capituli haberetis in vilibus domibus et tuguriis, cespitibus coopertis, certos domicellas seu jobagiones, unde et de quibus temporibus incursionum Thurcorum per incendia tarn capitulo quam civitati zagrabiensi gra- via vererentur evenire posse pericula et dampna, supplicantes per maiestatem nostram de remedio provideri. Cum autem commoda rei- publice privatis quibusque preferri, et prius de periculo provideri debeant, quam eveniant, fidelitati itaque vestre firmiter precipimus et mandamus, quatenus statim acceptis presentibus, illas casulas et tuguria domicellarum tuorum, omni occasione et renitencia postpositis, funditus distrahi et deponi facere, incolasque illos intra fortalicium seu municionem capituli pretactam locare debeatis, alioquin aucto- ritatem plenariam dedimus banis vel vicebanis regni nostri Sclauonie, ut ipsi vos ad observacionem huiusmodi mandati nostri per omnia opportuna gravamina vestra compellere debeant et astringant Secus ergo non facturL Presentes autem post lecturam earum, reddite pre- sentanti. Datum Bude feria quarta proxima ante festum beate Mar- garethe virginis et martiris. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo sexto. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. decimo nono, Bohemie vero octavo.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In arcMv. ven. capit. zagrab. Act. capit. ant. fasc. 17. nr. 96.

D0€. 302. — An. 1476,

37 »

302,

Anno 1476. 20. Augtuti Zn^mbiae.

Osvaldus, episcopus zagraL^ capttuh concedit, ut areae capituiaris pars sequestrctur, mom its obducatur^ laicisque ad capihilum defemiendum detur.

Ostialdus dci et apostolice sedis gracia episcopus ecclesie zagra- biensis. Omnibus Christ! lidelibus presentibus et futuris, noticiam presencium habituris^ saluteoi in omnium salvatore et ad perpetuam rei memoriam. Meditantibus nobis ct horis continuis ac momenlis indesinenter revolventibus condam felicis recordationis nostrofum pre- decessorum, eiusdem ecclesie dignissimorum ponlilicum , beata ac felicia tempora, ea, que present! nostro seculo et diebus hiis instan- tissirais, quibus banc turbulentissimam ac inquietissiraam vitam vix respirantes degemus, compareutes, admiracione inennarrabili circum- ducimur, et dum quitquam de his et illis effari conaraur, vox illico faucibus heret; nam quantum inter orientem et occidentem, tenebra^ et lacem^ tantum inter hec et ilia interesse conspidmus. Kt ideo nemini absurdum videri debet, si ipsorum nostrorum predecessorum vestigia vel circa nosmetipsos vel eciam circa gubemacionem sub- ditorum nostrorum immitari usquequaque non valemus, sive enim ad domesticas et intestinas, sive a foris adventantes calamitates et tribulaciones quotidianas, quibus hoc inclitum regnum pene compres- sum et attritum est, respectum habeamus, quis sane mentis nos obiurgare poterit, si veteribus moribus hominum obrutis et cum suo seculo abolitis, reccntibus et evo nostro accommodatis usibus et Vi- vendi norma velimus, nolimus^ ut! cogamur. Tamen et si enim dome- stica incommoda adeo nobis onerosa existant, quod iuxta vocem apo- stolicam vix sub eis tempus redimere possumus, maior tamen stimulus ct longe attrocior acculeus nos pungens insequitur, Turcorum vi- delicet fera et truculentissiraa rabies, qui hoc idem regnum iam maiori in parte vasiitati et desolacioni subactum» excidio final! in dies exterminare moHuntur. Horum siquidem cruris Christ! inimicorum et immanissimarum beluarum feritas adeo invaluit, ut nos, qui ex corum faucibus admodum pauci, altissimo protegente, hactenus evasimus et excidium huiusmodi tremebundi prestolamur, nonnisi divine raaie- stalls clemencia et deinde optimarum municionum et fortaliciorum presidio et tutela elibcrari et conservari speremus. Quam quidem ob rem huiuscemodi consideracione permoli, cupieotes ex intimi cordis nostrl tarn subito periculo occurere, saluti qucy\\k<ft^ %\. cftXiSfcXH^ws^

372

Doc, J02. — An, 1476,

pauperum nostronim et ecclesie nostre predicte toto nostro posse consulere, inter alios principes ct potentes huius regni fratres nostros DOS eciam primum curiam nostram zagrabiensem et deinde quam plura fortalicia et municiones pro eorumdem pauperum ecclesie nostre tutela et conservacione aptas et necessarias non sine maximis gra- vaminibus ipsorum erigcre et construere ac in certa parte normam Vivendi eorum Immutare necessitate hac inevitabili coacti et compul^i sumus ; attendentes non esse reprehendendum, si secundum varietatem temporum siatula eciara varientur humana iuxta kgitlimas et cano- nicas sanctiones. Similibus eciam respectibus et omnino eadem consi- deracione inducti venerabiles fratres noslri capilulura ecclesie nostre zagrablensis antedicte, pro sua propria, ac deinde pauperum suonim tuicione , lam serenissiroi principis et doraini , domini Matbie, dei gracia regis Hungarie, Bobemie etc domini nostri naturalis et graci* oslssirai amiucncia. quam nostro benivolo per eosdera fratres nostros hurailiter postulate assensu, accedentibus, aream ipsorum capitularem et curias ad nostram et successoriim nostrorum dumtaxat coUacionem spectantem et pertinentem, raunicione opportuna et tam summe ne- cessaria circumyallare et tam sibiipsis ^ quam aliis suis subditis, presertim circa conservacionem et custodiam municionis huiusmodi novos u^us et normam vivendi recentem introducere et in futurum valituram stabllire coguntur et necessario compelluntur. Attendentes » quod res nova et recens, novis et recentibus indiget fundaraentis, quodque laqueum sibi parai, qui municione erecta, eandem accurate custodire pretermittit ; cum igitur municio ipsorum predicta sine cu- stodia et defensione stare et permanere nullo modo valeat neque possit, ipsi quoque fratres nostri ad eandem defendendam et custo- diendam sine adminiculo laicorum impotentes existant, desiderarent quinimmo bonis et iustis ac terapori huic accomodatis et summe necessariis racionibus inducti corapeUerentur, de area capitulan ct propriis curiis ipsorum canonicalibus predictis ante et retro certam et limilatam partem seiungere et sequestrare, necnon ad huiusmodi partem seiunctam et sequestra tam homines laicos ulri usque sexus ac eciam clericos et presbiteros inducere et coUocare moraturos, qui tam custodier quam defensloni predictis, eisdem fratribas Qoslris contiauum prestare possent ad iu men turn, Quare supplicatum nobis exlitit humi* liter per cosdem, ul quemadmodum ereccioni municionis eorum pre- dicte censensimus , ita eciam defensioni iam summe necessarie et sc- iuncttoni et sequeiitracioni predictis, necnon bominum laicorum utrius- que 5CXUS introductioni et locacioni nostrum benivolum prebere dig* oaremur consensu m^ pariter et asseosum. Nos igitur Osualdus epls-

Doc. ^02* — An. 1476.

373

copus prefatus attendentes supplicacionem huiusmodi fore iustaro ac bonis et racionabilibus munitam fundamentis, persertim condicione et qualitate moderni temporis iraplente animo deliberate supplicacionibus huiusmodi patcrnum prebenles auditum, aunuimus et graciose con- cedirnus per presentes, quatenus iidem fratres nostri de area capitu* Ian et de proprlis curiis ipsorum predictis ante et retro^ prout et quemadmodum in quantave parte ipsis visum et placitum fuerit> non obstante contradictione cuiuscumque, seiungere ct sequestrare, et partem taliter seiunctam et sequcstratam in vicos et platcas distri* buere, ordinare et deputare, necnon homines laicos utriusque sexus, clericos quoque et presbiteros ad easdem moraturos, domosque et babiiaciones locaturos et erecturos advocare et introducere ac locare el inbabiiatoribus huiusmodi libertates, prerogativas, statuta et leges eorum condicioni necessarias dare et coocedere pro sue voluntatis arbitrio valeant atque possint; inhabitatores predictos pleno jure et illo directo dominio eisdem fratribus nostris subicientes, quo ceteri eorum coloni ex quibuscumque donacionibus regum aut predeces- sorum nostrorum ipsis subiecti fore dinoscuntur, manus, potestatem et imperiura nostrum ac successorum nostrorum episcoporum et eciam officialium el hominum tam nostrorum quam successorum predic- torum presencium et futuronim ab eisdem inbabiiatoribus penitus et omnino eximentes. Ceieruro, quia reali didiciraus experiencia, quod hactcnus canonici et alii dignitarii eiusdem ecclesie nostre de bonis et rebus suis raro vel nunquam in ipsorum mortis articulo et dis- posicione leslamentaria ecclesie predicte, a qua et cuius intuitu bona el res ipsas habuerunt, quitquam legassent ct reliquissent, unde saltern aliqualis reforraacio in vestibus el ornament is ecclesiasiicis fieri posset^ quodque pluribus ex eisdem intestatis decedentibus, bona ipsorum turpiier ac inordinate distracta fuerunt, adeo, quod nedum pro re- frigerio anime ipsorum quitquam ex eis distributum fuisset, vcrum eciam famuli et servitores, necnon creditores eorumdem sallariis seu crcdttis, debitis, frustrati, insoluti remansissent; ideo nos volentes et summe desiderantes circa premissa alrqualem modum possibilem de cetero observarc, per quern et ecclesie nostre memorate et eciam servitoribus ac creditoribus prefaiis saltern pro aliqua parte consu- laiur, ad supplicacionem prediclorum fratrum nostrorum et ex certa nostra sciencia, animo deliberato, eisdem graciose concedimus, ut amodo deinceps semper et In perpeluum domini de capitulo et ceteri canonici pro tempore existentes» qui circa curias et domos eorum predictas ad nostram, ut prediximus, et successorum nostrorum colla- cionem spcctanies et pertmentes, que hucusque per earumdem pro tencL-

374

Do€n J02. — An* i4j6.

pore possessores CDale gubemate, qulnimmo desolate et in necessariis edificiis turpiler neglecie extilerunt, et eciam existunt de present!, aliquas reformaciODes sive edilicia nova in tolo vel in parte fecerint et erexerint, valorem impensarum in reformacione et edificiis huius- modi factarum, iuxla fidelem et condignam extiraacionem quatuor dominorum pociorum, quos ad hoc nos aut succesiores nostri» vcl nobis aut successor ibus noslris absenlibus, capilulum predictum^ de nostra aut successorum nosirorum voluntaie dnxerimus seu duxerint eligendos, qui quatuor domini prius prestito jiaramento strictissimo, quod neque odio, neque amore aut favore vel amicicia seu quacumque racione interveniente, dicent aut facient aliud in extimadone huiusmodi, quam quod eis iuxta eorum consciencias iustissimum videbitur, sive domes et curias predictas per mortem» translacionem aut renuncia- cionem, sive quocumque alio modo de jure et de facto vacare conti- gcrit, donandi, testandi^ legandi seu disponendi in vita et in moiie pro refrigerio anime sue ad aliquam utilitatem ecclesie nostre pre- dicte dumtaxat, prout sibi videbitur et placuerit, liberam omnino habeant et quilibet eorum habeat potestatis facultatem^ Hoc lamen expresso, quod si quisquam predictorum et presertira ab intestate decedencium tanlum penilus in aliis bonis suis non habuerit unde credilores, famuli quoque et servitores sui solvi et contentari possent, extunc de valore impensarum predictarum, ante omnia cieditores et servitores anted icti conlententur, residuum vero ad premissam utili- tatem ecclesie nostre iuxta legantis seu disponentis voluntalem devol- vatur. Quod si ex aliis bonis decedencium ipsi contentari potuerint, extunc valor huismodi ex integro ad ipsius, ut preferlur, ecclesie utilitatem relinquatur. Volumus insuper et graciose indulgemus, quod si quippiam ex dominis et canonicis predictis inteslatus decesserit^ nichilominus impense per eum circa domes et curiam suam facte, per dictos quatuor dominos extimentur, et, ut premisimus, exponantur. Ut autem piesens nostra graciosa ordinacio non verbalem dumtaxat, sed realem et eflfectualem sorciatur executionem, volumus el sub ex* oommunicacionis et aliis infrascriptis penis» firmiler mandamuSj qua- tenus is, cui nos curiam et domos predictas contulerimus aut succes- sores nostri contulerint vel vacante sede aliunde titulo acquisito ea- rundem possessionem oblinere valuerit, ante ingressum et acceplad- onem possessionis earumdem, impensas predictas taliter, ut prefertur, extimatas, ad manus commissariorum seu procuratorum dicte ecdesie nostre pro tempore constitulorum, de quibus in aliis lllteris nostris »u- perinde concessis mencio cxpressa habetur, plenarie solvere et de eisdem satisfacere tenealur et sit obligatus, nisi ipse impelrans notabilitter et

Doc, J02, — AfK ^476,

375

adeo foret pauper, quod tarn statim non posset deponere impensas prefatas, in quo casu capilulum visa et bene ac conscienciose Intel- lecta paupertate sua, poterint ei dare unam vel duas dilaciones, ambas ad unius vel ad maximum duorum annorum spacium solvendi; in- terim tamen, bona caucione prehabiia, possessionem domorum et curie huiusraodi potent acceptare, quod si ipse non habita satisfaciionc et refusione expensarum in domos et curiam huiusmodi contra premissa aut aliquod premissorum tern ere ingredi et eas accepiare quoquomodo presumserit, exlunc ultra excommunicacionis penam predictam, quam cum volumus incurrere ipso facto, a jure et proprietate, quod et quam ad easdem ex nostra vel successorum nostrorum donatione aut sede vacante quovis modo acquisito titulo se habere prelenderit, cadat ct destituatur, ac eisdem curia el domibus sit privatus eo facto, et ni- chilominus omnibus proventibus et emolumentis e medio capituH eidem provenientibus, necnon eciam consorcio capitulari ac predio canonicali per idem capitulum realiter ed de facto privetur tamdiu, donee de impensis huiusmodi satisfecerit, et pro lam lemerario ex- cessu, rursus novum jus super domibus et curia predictis a nobis vel successoribus nostris, necnon a capitulo graciam reconciliacionis me- merit obtinere, Preterea ille, qui sic refusis expensis domos et curiam huiusmodi habuerit, si labor ille in eisdem curia et domibus factus in eodem statu, vigoreque aut robore extiterit, quo idem assumserit, tolam impensam per eum lefusam, sin autem, ex quo cum tempore omnia senescunt et inveterascunt, extunc solum earn partem pecunie per eum refuse, quam eolunc curia et domus eius valebunt iuxta extimacionem quatuor dominorum dictorum, legare et disponere va- leat atque possit in vita pariter et in morle. Ne aulem processu temporum presens nostra graciosa et salubris ordinacto per negli- genciam aut incurabililalem capituli predtcti, prout in similibus fac- tum fore experti sumus, aboUatur et inexecuta rclinquatur, quinimmo Urmiter et inconcusse semper ac in perpetuum obscrvertur, volumus ct sub si mill excommunicacionis pena capitulo seu canonicis predictis et eorum cuilibet in solidum firmiter precipientes mandamus, quatenus omni odio vel favore postpositis extimacionem impensarura huiusmodi dum et quando eis per nos aut successores nostros faci^nda admit- tetur, tociens quociens facienda occurrerit, fidelitcr facere fieri et tandem expensas ipsas extorquere ac ad manus prefatorum commis- sariorum seu procuralorum assignare, ipsique coramissarii et procu- raiorcs easdem expensas ad prefatam uiUilatem ecclesie nosire iuxta legancium seu disponenciura ordinacionera exponere teneantur et sint obligati racione bona nobis aut successoribus nostris aut capitulo de

376

Doc.^joj, — Ah, t^6.

Toluntate nostra aut successonim oostrorum de dsdem pecniiiis red*

dituri, alioquin ipsos commissaries ct quemlibet eorum sentenciam excommunicacionis predictam voluraus incurrere ipso facto. Ut autcm premissa omnia et singula perpeiue lirroitalis robur obtineant, man- damus sub eadem excommunicacionis pena per dictum capitulum ea suis inserere statu lis, firmiterque et inconcusse veluti alia eonim sta- tuta perpeluo observare. In quorum memoriam et firroitatem perpe- tuam presentes litteras sigillo nostro pontificali communitas eidem capitulo duximus conc^deodas. Datum Zagrabie in palacio nostro cpi- scopali in fcsto beatissimi Stephani primi regis Hungarie. Anno do- mini millesimo quadringentesimo septuagcsimo sexto.

Oiiginale in membraxis. Zona sericca Yiridis appcndet absque sigillo. In udi, Tener. Capit. uigrsb. Act« Cap. ant. fasc. 17, nr. 70.

303*

Anno 1476, 25. Angtuti. CasniAe,

Coram caf^iiuh iasmensi communiias dviiath monUs Grecensh mterces-

cionetn faat contra capituhm zagpah , quod imiich rcguhrt citato aftai

regem earn nccis hominU cuiusdam, capitulo subjccti^ ream fecit.

Nos capitulum ccclesie chasmensis. Memorie commendamus per presentes, quod circumspectus Valentiaus civis civitatis montis Gre- censis in sua ac judicis, juratorum et universorum civium ciusdem civitatis nominibus et personis nostram personaliter veniens in pre- senciam per raodum protcstacionis nobis significare curavit in hunc modum: quomodo proxlme preteritis diebus videlicet in octavis festi beati Georgii martiris, proximo clapsis, procurator causarura honora- bilii capituli ecclesie zagrabiensis contra eosdem judicem, juratos et cives coram magistro viceprothonotario ac judicc nobilium comitatus zagrabiensis in eo^ ut ipsi cives quemdam bominem ipsius capitull inter fecissent, querimoniam porrexisset, et ex parte eorumdem sibi iusticiam administrari postulasset Quo percepto, dictus Valentinus in personis, quorum supra, prefato procuralori laliter respondissct: quod ipsi cives propter absenciam judicis eorumdem, qui eotunc consti- tuebatur apud regiam raaiestatera, dicto procurator! prefati capituli dc et super ipsa interfcccione ad plenum respondere et nee aliquam iusticiam sive puram judicis ipsorum facere et ministrare posset Ubi idem magister viceprothonotarius auditis et perccptis verbis ambarum parcium ipsi Valentino taliler commisisset, ut iidem cives octavo die post adventum judicis ipsorum dicto capitulo ex parte interempdom« hominis ciusdem iusticiam ministrare debercnl Qui quidem iudcx

Doc, J04> — Ati* ^47^'

377

postquam regressus fuit a regia ad propria, post huiusmodi adventum suum ipso octavo die requisivit dictum capitulum, ut eosdem cives accedere vel procuratorem ipsorum ad eosdem pro ministranda in premissis iuslicia miitere debuissent, qui id minimc facere curarunt nee curant de presenli, sed eosdem racione previa in presenciam regie maiestatis contra regni consvetudinem et eorum libertatem in causam attraxerunt in preiudicium et derogamen jurium ipsorum valde magnum, Unde facta huiusmodi protestacione idem Valentinus in personis, quorum supra, peciit sibi super premissis per nos dari et coocedi litteras necessarias et opportunas, quas eidem duximus conce> dendas lege et consvetudine regni rcquirente juris sui pro cautela. Datum die dominico proximo post festum beati Stephani regis, Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo sexto,

Originale in charta. A tergo vestigium imprcssi sigilli. In archivio Ub. reg. civit. Kiigrmb«

304.

Aano 1476. 2d, August]. £asmAe«

Coram capituh iasmtnsi conimuniias civitaiis contra capiiulum sa^ra-

Mense recusat^ quod ernes quidam hboratores capituli in mufiitione consH-

iutos esse aggrtsst et in carcerem duxisse arguuntur^

Nos capitulum ecclesie chasmensis. Memorie commendamus per presentes, quod cum iuxta iudtciariam commissionem personalis pre- sencie sercnissimi principis domini Matbie. dei gracia regis Hungarie, Bohemie etc domini nostri naturalis, graciosissimi, littcrarumque suarum adiudicatoriarum juramentalium Bude sexto die octavarum festi beati Georgii martiris, proxime preteriti, clause confectarum continenciam, circumspectus Bla&ius iudex civitatis montis Grecensis in sua ac uni- vcrsorum civium et hospitum eiusdem civitatis personis quinquage- simo se similibus triceiimo secundo die festi beati Jacobi apostoli, similiter proxime preteriii, contra honorabile capitulum ecclesie za- grabiensis super eo, quod cum idem capitulum novissime elapsis diebus per nonnullos homines ipsorum, dictum capitulum ex annu* encia dicti domini nostri regis fossatis et aliis municionibus contra Turcorum impetus circumvallare habuissent et aquam de tluvio Med- wednycza vocato in communi loco inter ipsum capitulum et civitatera montis Grecensis decurrentcm. propter replecionem aque ipsorum fossatorum inmittere et infra paucos dies defluere fecissent, tunc cif cumspecti Blasius Tboth, iudex, Blasius Nemelh, Johannes Soldinarich, Hansych, Joannes Pazar, Anthonius Klokoch, Valcnthich, Lauxenciua

i

378 Doc. 305. — An. 1476,

Sporar, Stephanus Plathnar, Dominicus Perowych, Dionisius Sypchich, Koren, Stefanyz, Marcus Mezaros, Michael filius Valentini, Blasius Sthenychky, Anthonius sartor, Elias campanator, Paulus Zabo, Raday, Paulus aurifaber, Pelrus sellipar, Kelecz, Clemens sutor, Dominicus et Blasius Varga et Hans frenipar, aliique universi cives et hospites dicte civitatis montis Grecensis prefatos homines laboratores ipsius capituli exponentis in laboribus ipsarum municionum dicti capituli constitutos captivari, vinculisque eorum mancipari minime fecissent et neque vinctos in eorum captivitate tenerent et conservarent usque modo potencia medianle, sed in totali premissa accione et acquisi- clone ipsius capituli actoris, innocentes sint et existant penitus et im- munes iuramentum facere et prestare tenebatur coram nobis. Tandem ipso termino adveniente, idem Blasius judex in sua et quorum supra personis prescriptum suum juramentum cum pretactis ipsius coniura- toribus prout iuxta contenta dictarum litteram pretacte personalis pre- sencie iamfati domini nostri regis debuisset, rite et legittime depo- suit coram nobis teslimonio presencium mediante. Datum secundo die diei juramenlalis deposicionis prenotate. Anno domini millesimo qua- dringentesimo septuagesimo sexto.

Originale in charta, A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

305.

Anno 1476, 28. August!. Sub Bela.

EustachiuSy fratrum ord. Praedicatorum conservatory plcbanis zagrab, mandat, ut Paulum archidiaconum propter injuriam ordini Praedicatorum

illatam in jus vocent.

Eustachius miseracione divina de Garab, Babolcha et Bela mo- nasteriorum abbas ac fratrum ordinis Predicatorum et eiusdem ordinis per sanctissimum in Christo patrem et dominum nostrum, dominum Sixtum, divina providencia papam quarlum, conservator et executor personaliter deputatus ac per dictum ordinem specialiter requisitus. Honorabilibus et discretis viris, dominis, N. chasmensi et N. sancti Martini, N. sancte Margarethe, dombrensi, N. sancti Emerici de Za- grabia et N. sancti Marci montis Grecensis prope Zagrabiam eccle- siarum plebanis salutem in domino sempiternam et nostris, immo ve- rius apostolicis, obedire mandatis. Noveritis, quod cum nos pridem ad venerabilium et religiosorum virorum, fratris Michaelis, prioris monasteriorum beate Katherine et beati Nicolai de Zagrabia, sacre theologie lectoris, syndici, procuratoris ordinis Predicatorum. necnon

£hc, JOS, — AfL 1476,

379

convcntuum predictorum monasterionim inslanciam iuxta mandatum sanctissimi in Chrislo pairis et domini Sixti, divina providencia pape quarti, nobis factum super hoc per eosdem debite et legilime requi- siU, prout hoc in aliis litleris nostris superinde privilcgialiter con- fectis ac apud acta cause presentis largius coraperiri potest, quedam privilcgia libertatum, exempcioauro , concession um , prerogali varum, gracianim eidem ordini per eundem dominum nostrum, dominum Sixtum papam concessa et confirmata ac per alios quamplures sum- mos ponlifices, predecessores sues, similiter concessa. nostris litleris predictis, privilegialiler coofectis, inserentes, in valvis alme ecclesie zagrabiensis ct alias, ubi id expcdiens foret, publicari fecissemus; quibusquidcm litteris nostris predictis per religiosum virum fratrera Johannem dictorum monasteriorura similiter procuratorem coram no- tario et testibus in valvis dicte ecclesie zagrabiensis diebus decima nooa, vicesima et vicesima prima noensis Augusti extensis, affixis et publicatls ac per plures canonicos et ministros ipsius ecclesie^ aliasque personas idoneas, visis, lectis et Intellectis sic, ut de huiusmodi litte- rarum nostranim, immo verius apostolicarura publicacione nulla igno- rancia potuit et nee potest pretendi aut quomodolibet allegari, tunc quidam Paulus assertus, archidiaconus varasdinensis ct canonicus za- grabiensis, veluti id ex querela prefatorum fratris Michaelis prioris et Johannis inlelleximus, displicenter in reprobum sensum ductus in sue salutis periculum, nostrarum quam immo verius apostolicarum lilterarum et processuum huiusmodi contempium et lacturam, dicto* mmque fratrum et ipsius ordinis preiudicium ct scandalum mani- festura, nostios huiusmodi processus per omnia vilipendendo, de ma- . nibus dicti fratris Johannis extrahendo, ipsum fratrera Johannem verbis iniuriosis ac sedi apostoHce derogativis afficienS, abstuUisset ac eisdem spoliasset et in execucione sua plurimum turbasset temere et Violenter Quare pro parte dictorum fratrum Michaelis prioris et Jo- hamiis ac ordinis predictorum nobis humiliter exlitit supplicatum, ut contra prefatum Paulum archidiaconum et canonicum iuxta vim et forraam dictorum privilegiorum aposloHcorum, predicto ordini con- cessorum, procederc, ac ipsis de juris remedio dignaremur opportune. Undc dignum est ut contra tales iura insurgant, (qui) feritate propria ipsa iura in suis Hmitibus iuxta vires suas nephandissiraas minime voluerint observare, et quia iuxta continenciam huiusmodi privilegiorum apcstoltcorum et ipsius uoslri processus seu nostri publici cdicti contra prefatum Paulum archidiaconum et canonicum ad denunciacionem excorarounicacionts late sentencie et alia gravamina m huiusmodi pri- vUegiis apostoltcis disercius contenta merito procedere possemus, tamen

J

38o Doc, 305. — An 1476,

juris vigorem lenitate justice temperare ac de preroissis cerciorem in- formacionem habere volentes, previaque mansvetudine vigilancius ex- periri, vobis dominis supradictis et vestrum cuilibet in solidum in virtute salutaris obediencie et auctoritate nostra predicta, immo verius apostolica, sub pena excommunicacionis, quam in vos vel alterum ve- strum nisi feceritis que mandamus vobis et precipimus ferimus in hiis scriptis, quatenus statim habitis presentibus ad honorabiles et vene- rabiles viros, dominos Jobannera lectorem, Bartholomeum cantorem, Elyam de Othyna, Thomam, Tumpam dictum, Crispos, Barnabara prebendarium ecclesie zagrabiensis, Stephanum, civem de monte Gre- censi et alios, quos vobis dictus frater Johannes procurator duxit no- minandos, personaliter accedatis, ab iisdemque de premissis et quid ipsis constiterit, recepto prius ab eisdem corporali juramento dili- genter inquiratis et resciatis, dicto Paulo cantore prius ad videndum jurare testes vocato et citato^ et quidquid tandem ab eisdem rescive- ritis, nobis vestris in litteris clausls et sigillatis conscienciose rescri- batis. Tandem vero prefatum Paulum archidyaconum et canonicum ad nonum diem diei vestre huiusmodi inquisicionis coram nobis hie in Bela aut subrogando nostro comparendo citatis ad videndum pu- blicari testes et tandem contra ipsum procedere plenarie prouti a pre- fato domino nostro papa habemus in commissis, aut allegandi et di- cendi cur premissa minime fieri deberent. Certilicantes eundem sic citatum, quod sive in predicto termino coram nobis per se vel pro-'

curatorem suum legittimum compareat sive non, nos ipso

ulterius non expectato, ad dictorum fratrum Michaelis prioris et Jo- hannis instanciam et requisicionem id faciemus, prout juris erit et ordo dictavit racionis. Absolucionem vero omnium et singulorum pre- missorum, qui huiusmodi penas quoquomodo incurrerint nobis dum- taxat aut superiori nostro reservamus. Presentibus perlectis, nobis in specie remissis. Datum in dicto nostro monasterio Bela die vicesima octava mensis Augusti. Anno domini millesime CCCC sepluagesimo VI. Pontificatus aulem sanctissimi in Christo patris et domini, domini Sixti pape quarti predicti, anno eius quinto. Presentibus ibidem religiosis et discretis viris: fratre Francisco priore, Gregorio cantore, Mathya de Bela, aliisque capellanis dicti monasterii nostri de Bela et aliis quam pluribus testibus fidedignis ad premissa specialiter vocatis et requisitis.

Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

Doe. jo6. — An. 1^77

381

306

Anno 1477, 7, Jirnu* Budae,

A Maihia, Bungariae etc. rege, prmiegium, quo comtituitur, in cujus ju- didum cives zagrabienses vocari sit fas^ idtntidtm c&nfinnatur*

Commisslo domin! regis,

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris venerabili Ladislao preposito budensi, personalis presencie nostre locumtenenti, item magnificis palatino et judici curie nostre, vestrisque in judicatu vices gcrenlibus, salutem et graciarn. Exponitur roaiestati nostre in personis iidelium nostrorum jadicis et juratorum civium^ necnon tocius cominunieatis civitalis nostre zagrabiensis, quod quamvis ipsi anliqua ipsorum libertate per divos reges prcdecessores nostros, et eciam per nostram inaiestatern ipsis concessa requirente, inter ce- tera ilia prcrogaliva semper usi fuerint, ut nuHus ipsos vel eorum alierum in presenciam quoruracumque iudicuin in causam immediate con venire possit, nisi prius illam causam ibi in presencia judicis et juratorum suscitaret, et causam moiam tandem, si judicio eorumdera ju- dicis et juratorum contentari noUet, per viam appellacionis in presenciam magistri thavernicorum nostrorum aut personalem nostram presenciam deducere posseL Tamen nunc honorabile capitulum ecclesie zagra- biensis non advertens huiusmodi ipsorum Ubertatem^ prefatos judicem, et ceteros cives ipsius civitalis nostre zagrabiensis racionc, ut dicitur, interempcionis cuiusdam hominis. brevi evocacione medianle, in no- stram personalem immediate evocaii fccissel presenciam et ipsos contra prescriptam eorum anliquara libertatem sentencialiler aggravari pre- tendcret, unde supplicatum exlilit maiestaii nostre eisdem supe- rinde remedium adhiberi opportunum; el quia nos, qni omnium civi- latum nostranim curam gerimus, nollumus ipsos cives nostros contra ipsorum libertatem per quempiam regnicolarum nostrorum irapediri, fidelitati vestre harum serie firmiter precipientes mandamus, quatenus premissam causam inter prefatum capitulum ecclesie zagrabiensis et ipsos elves vertcniem adiudicare aut aliquam sentenciam contra ipsos cives nostros eidem capitulo extradare nullo modo presuromaiis. Si quid autem ipsum capitulum in medio ipsorum civium agere habet, id in presencia judicis et juratorum ipsius civitalis nostre ordine pre- narrato proscqualur, exceplis tamen causis factum possessionum tangen- libus, cui iidem judex et juiati iudicium el iusticiam amtninistx^.h'^iSiS^

382 Doc. joy, J08, — An. 14.17,

prout dictaverit ordo juris. Secus igitur non facturi. Presentibus per- lectis, exhibenli restitutis. Datum Bude sabbato proximo post festum sacralissimi corporis Christi. Anno eiusdem millesimo quadringente- simo septuagesimo septimo. Reg^orum nostrorum anno Hungarie etc. vigesimo, Bohemia vero nono.

Originale, sat exesum in charta. In margine inferiori apparet vestigium sigilli. In arcbivio lib. reg. civ. zagrabiensis.

307.

Anno 1477» 18. Augnsti. Zagrabiae.

Statutum de civihus in area capitulari locandis.

Anno domini MCCCCLXXVII. feria secunda infra octavam as- sumpcionis sancte Marie virginis, infra missarum sollemnia, ad sonum magne campane, domini capitulariter congregati et sub penis infra- scriptis concluserunt, manibus propriis se subscribentes, firmiter ob- servaturi. Altendentes, quod municio capituli sine populi inbabitacione nuUatenus custodiri et defendi possit, quod quicumque ex dominis loca in curiis sive ortis pro disposicione domorum inhabilare volen- tibus iuxta limitacionem et ordinacionem illorum, qui per dominos ad id fuerint deputati dare seu admittere recusaverit, aut quoquomodx) contradixerit, quod ex nunc sine omni misericord ia proventibus et consorcio canonicalibus tamquam infidelis et periurus privabitur eo facto, ex eo quod contra commodum et utilitatem reipublice iudica- bitur rebcllare.

Johannes lector et canonicus, manu propria. Georgius episcopus rosonensis m. p. Demetrius kathedralis m. p. Andreas archidiaconus dubicensis m p. Georgius archidiaconus de Bexin m. p. Ladislaus custos m. p. Elyas custos chasmensis et can. zagrab. m. p. Thomas Thompa m. p. Michael Reyffnicz m. p. Fabianus de Zinche m. p.

Liber rubeus yen. capituli eccl. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

308.

Anno 1477, 19. novembris. Budae.

A Siepha?io Bathor, judice curiae^ consiituitur, ut a communitate civitatis

possessiones capituli Kobiljak, Svibljc etc. per injuriam non esse occupatas

index et qiiinquaginta cives jurejurando obstringant,

Nos comes Stephanus de Bathor, judex curie serenissimi prin- cipis domini Mathie, dei gracia regis ilungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. Damns pro memoria, quod nobis quadragesimo quarto

383

die octavarum festi beati Michaelis archangeli, unacum nonnullis regni nobilibus pro faciendo moderaiivo judicio causanlium in sede nostra judiciaria constilulis et existentibus, Martinus de Hdeles pro honora- bili capitulo ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdem iuxta continenciam lillerarura nostranim prorogatoriarum ac magnifici Ladislai de Egerwara regnorura Dalmacie, Croacie et tocius Sclauonie bani adiudicatoriarum, transmisstonalium^ in Hgura nostri iudicii com- parexido contra Johannem Soldynarych judicem, cetcrosque iuratos, cives et inhabitatores et tolam communilatem civitatis montis Gre- censis de supra Zagrabiam habile, pro quibus Ladislaus de Zenth- lazlo cum procuratoriis litteris eorumdem coram nobis astabat, exhi- bicionem prescriptarum liiteranim prefati Ladislai de Egerwara bani trans missionalium pariter et adiudicatoriarum eidem Johanni Soldyna- rych in octavis festi beati Georgii martiris proxime preteriti, in eo sci- licet: quod circa festum sacratissimi corporis Christi in anno eiusdem millesimo quadringentesimo septuagesimo secundo circumspectus Valen- linus, tunc judex, prescriptique alii cives et inhabitatores prefate ci- vitatis universi, possessiones dicti capituli agentis: Kralyowcz, Czeryc cum tribuio ibidem exigi solito, necnon Kobylyak, Zwybye. et Narth vocaias, in comitatu zagrabiensi habitas, simul cum cunctis earumdem utUitatibus et perlinencii^ quibuslibet a manibus ipsius capituli minus juste et indebite pro se ipsis non occupassent, occupatasque per plu- rima tempora non conservassent, ac de eisiem universas et quaslibet utilitates et fruclus earumdem non recepissenl potencia mediante, iuxta vigores duarum litterarum inquisicionalium ad tunc per procuratorem dicti capituli in persona eiusdem productarum, quinquagesimo se sibi consimilibus civibus aliarura civttaium aut opidorura vcl nobilibus et non incolis dicte civitatis Greczensis, eo, quod ipsi causa in eadem universaliter in causam attract! forent, juramenlura adiudicasse; de quo quidem judicio banali minime contentus idem Johannes index, causam eandem ex eo maxime, quod prescriptum iuramentum non ipse, sed prefatus Valenttnus, tunc iudex^ non cum alii$ extraneis coniuratoribus, sed incolis et inhabitatoribus dicte civitatis deponere deberet, pro deliberacione premissorum, ia curiam regiam, nostram scilicet in presenciam, per ipsum regni Sclauonie banum Iransmitti postulasse, ipsumque regni Sclauonie banura, causam eandem ad oc- tavas festi beati Jacobi apostoli tunc venturas in curiam r^iam, nostram scilicet in prcsenciam, pro deliberacione premissorum trans- misisse declarandam, Tamen ipse Martinus de Edeles, quam prefatus Ladislaus de Zenthlazlo, procuratores parcium earumdem per nos eisdem in premUsis discussioncm et deliberacionem preberl ^o^^vir

384

Dot, 308, — An. 1477.

laruni; verum licet antefatus Johannes Soldynarych judex sua et die- torum aliorum suorum concivium in personis in premissa adiudtca- cione prefati regni Sclauonie bani, racionibus ct causis ex premissis inintme contentus, causam eandem pro eiusdem deliberacionc et dis- ojssione, modo quo supra, in curiam rcgiam, nostram scilicet in pre- senciam per dictum regni Sclauonie banum transmitti procu raven t Tamen, quia idem regni Sclauonie banus ipsi Johanni Soldynarych, modemo scilicet judici prescripte civitatis, cum civibus et incolis aliarum civiiatum et opidorum sibi sirailibus aut nobilibus personis, more solito, in premissis prescriptum juramentum quinquagesimo se deponendum adiudicasse et imposuisse rite et legittime nobis ac regni nobilibus nobiscum in judicio et deliberacione eiusdem cause existen- tibus adinveniebatur, pro eo nos unacum eisdem regni nobilibus ma- tura superinde deliberacione prehabita iudicantes commisimuseo modo: ut antefatus Johannes Soldynarych , modernus scilicet judex dicte civitatis montis Grecensis, nominibus et in personis dicte totalis com- munilalis eiusdem civitatis quinquagesimo se similibus sibi civibus aliarum civitatum et opidorum aut nobilibus personis vigesima die festi Epiphaniarum domini, proxime aflfuturi, coram capitulo ecclesie chasmensis super eo, quod ipsi in totali preraissa accionc et acqui- sicione dicti capituli agentis innocentes sint et existant, penitus ct immunes in animum prefati Valentini tunc judicis juramentum de- poncre et prestare et dehinc huiusmodi juramentalis deposicionis, seriem partes in liiteris eiusdem capituli ecclesie chasmensis ad octavas dicti fesii Epiphaniarum domini, nunc Venturas, legittime perdurandam dido regni Sclauonie bano in sedem (eius) zagrabiensem reporlarc teneantur. Datum Bude quadragesimo quinto die octavaium fcstt beati Michaelis archangeli predictarum. Anno domini milleiimo qua- dringentesimo septuagesimo septirao.

{A tergo). Super juramento. Pro Johanne Soldynarych modemo scilicet judice civitatis Greczensis supra Zagrabiam contra honorabile capitulum ecclesie yagrabiensis per eundem Johanem Soldynarych, nominibus ct in personis tocius communitatis dicte civitatis Grecensis quinquagesimo se similibus sibi civibus aliorum civitatum et opi- dorum aut nobilibus personis vigesimo die fciti Ei*iphaniarum do* mini proxime affuturi coram capitulo ecclesie chasmensii modo ia- frascripto deponendi, cuius series per partes in litteris dicti capituli ecclesie chasmensis ad dictas octavas dicti festi Hpiphaniarum domini nunc Venturas legittime perdurandum regni Sclauonie bono in sedem Mgrablenscm est reportanda, memoriales.

Origioale ia clmrtA. A ter^ vesti^luni imprefti sigUlL U% LLfChiv. tacU Aoid, Sdeot Skvor. mmd.

D&€. jog. — AfL 7-^7 <P.

385

309.

Anno 14781 2. jannftrii. Zagntbiae

Libertatis privikgium novis hospiiibus tn area capituian c&ngrtgandis a capituh sagrab trtbuitur,

Capitulum ecclesie zagrabiensis. Omnibus Christi fidelibus pre- sencium noticiam habituris, saluiem in domino sempiternam. Si ut vetus ilia ac vulgata innuit auctoritas, felix et gloriosa est ilia civi- tas, que tempore pads timet bella, multo profecto felicior ac trium- phali laude gloriosior ilia censebitur, que pace abiecta, quiete depulsa et iranquilitate relegata inter duros hostium cuneos et fortissimas bellatorum acies exposita, victrix et salva permanserit. Et quidem primnm horum licet ingenio consequi possit, alterum tamen non modo ingenio, verum eciam ut virlbus adipiscatur erit necesse. Profecto nos, in quos iuxta vocem apostolicam fines seculorum devenerunt, pace et tranquilitaie penilus orbati, sed fere ab eo tempore, quo ilia inclita et excelleniissima imperialis urbs Constantinopolitana et deinde cetere Grecie ac alie christianorum lerre et urbes per nef- fandissimos Thurcos, crucis Chrisli domini nostri inimicos et imma- nissimas belluas, subacte, occupate et dirute sunt; inclitum quoque regnum nostnim cum omnibus circnmvicinis terris, regnis ac provin- ciis gloriosissimis continuis eortimdem bestiarum belUcis incursibus pene attritnm et compressum est adeo, ut iam maiori in parte vasti- tati et desolacioni subactum, Unale excidium prestoletur. Nos inquam pace oblita, tranquillitate e memoria lapsa, vitam hanc miserara vix respirantes degemus, felices ac beatos illos arbitrantes, qui antea mortem obierunt, Nos rursus inquam hos inter meiios nephandissimos inimicos et fidei nostre rabidos hostes expositi ac eorum fortissimis aciebus oppressi cogimur, velimus nolimus, quamquam religioni no- stre minimc congrueret» non modo ingenium, verum eciam^ prout nobis possibile est, vires adhibere, quibus mediatiUbus hostibus et inimicis antedictis resistere et presentem nostram civitatem seu municionem, cuius iam divina favente clemencia ex indulto serenissimi principis et domini, dommi Mathie, dei gracia regis Hungarie, Bohemie etc. domini nostri naturalis et graciosissimi, 'necnon eciam de voluntate et permisslone reverendi in Christo patris domini Osaaldi episcopi et prelati nostri bona fund amenta jacta et pro maiori parte consum- mata existunt, ab eorum incursibus tutare et defensare possimus. His igitur et huiuscemodi respectibus permoii, talibus denique aculeis puncti et incitati, advertentes nicbilominus dictum illud sapientis: ve soli, quia cum ceciderit, non habebit sublevantem ; considerata magni- tudine et ampliiudine eiusdem civitatis sive municionis nostre, ad

25

386

Do€, jap. — An. 147S.

quam deffendendam et custodiendam sine admiDiculo laiconim et bo- ininuin popularium nequaquam nos ipsi sufBcere possumus; matura syperinfie deliberacione prehabita, de consensu cl bona Yoluntate pre- fati domini noslri episcopi, prout hoc ex ipsius litteris privilegialibus nobis gradose inter cetera superinde datis et concessis dare et ex- presse continetur, pro huiusmodi hominum popularium et laiconim, qui nobis in cusiodia ac dcfenilone predictis contiouum prestare va- leant adminiculum, congrua et necessaria habitacione in area nostra capitulari, de propriis nostris curiis canomcalibtis» primo et ante omnia a parte occidentali existentibus, retro videlicet curias nostras huiusmodi ccrtam et limatatam particulam lerre pro vico seu platea, domibufquc ac curiis hominum et populorum prediclorum locandis aptam, per certos consocios et concanonicos nostrosad hoc specialiler deputatos et transmissos delrahi, seiungi, sequestrari et segregari fecimus, incipiendo primo et ante omnia vicum huiusmodi a dome seu curia, quam nuper condam dominus Demetrius archidiaconus ka- Ihed rails et concanonicus noster erexil, nunc vero provida mulier Lticii vocata, relicta condam Blasii carni^cis de yIco abbatis titulo empci- onts possidet et inhabitat^ et deinde procedendo per longum per ortum fratrum sancti Francisci et tandem versus septemtrionem usque in linem municionis prelibale, ita videlicet, quod inter curias nostras predictas et inter vicum seu plateam huiusmodi via publica et com- munis usque in (inera protendelur; quodque quelibet integra curia seu sessio in latitudine quindecira uhias eneas, quibus communiter nunc hie Zagrabie panni a mercatoribus mensuranlur conlinebitur, longiiudo autem curie et sessionis cuiuslibet usque ad sepes seu parietem muni- cionis supradicte extendetur; addentes pro bono pacis, quod inter viam publicam iara dictam el curias nostras sepes inde^inenter ha- beantur» quos quilibet dominorum canonicorura circa curiam suam disponi facere erii obligatus. Hoc igitur modo et ordine parliculara lerre iam dictam sequestratam el segregatam pro libero vico seu platea et pro hospitibus et inhabitatoribus ibidem collocandis, extunc perpetuis temporibus oblinendura et possidendum depulavimus, de* dimus et donavimus^ immo deputamus, damus el donamus libcria- tibus et prerogaiivis Lnfrascriptis hospites et inhabitatores prefalos gaudere volenies et concedentes: Primo videlicet, ipsi singulis futurts pcrpeiuis annis in fesio beali Georgii martiris ante prandium in unum coogregalj eligere possint et debeant inter se quatuor juraios bonos viros» qui tandem similiter eodem die ante prandium judicem ilHus anni pro sua communilaie ellganl cum effeclu. Qui index eos ct ipsoium sinLnjlns ac alios inhabitatores ibidem habeat el possit

Doc, jog. — An. 147S,

3S7

judicarc in omeibus causis civilibus et crimmalibus civiliter moiis, adhibitis secum duobus aut tribus juratis predictis. In causis aulem criminalibus criminaliter motis, sicut sanguinis, latrocinii, furti^ incendii, tradimcnli, infidelitatis et stmilibus cum nostro judice seculari, tota communitate ipsorura presenle, feria quarta dumtaxat cuiuslibet sep- timane, temporibus laraen a jure permissis et consvetis. Hoc ex- ptesso, quod in causis civilibus vel criminalibus civiliter molis a presencia judicis prefali ex causa racLonabili possit ad nostrum examcD quocien5cijmque et quandocumque expedierit appellari; verum si quis frivole declinare volens examen sui Judicis aut cciam post judicium factum per suum judicem ad nos appellaverit, et per nos comperlum fuerit judicem prefatum bene judicasse aut alias appellantem frivole appellasse, talem remitlimus ad judicem suum in viginti qua- tuor denariis monete tunc currcntis eo facto condempnatum suo ju- dici persolvendis, De proventibus autem condempnacionum huiusmodi et aliis birsagiis juste proveoientibus judici undecunque racione sui judtcatus, judex ipse ha beat duas partes et sui jurati assessores pre- dicti terciam partem. In causis autem criminalibus, ut predicitur, medietatem talium proventuum habeat judex noster seculaiis, aliam medietatem judex prefatus cum joratis assessoribus, ut est dictum. Concedimus eciam eisdem nostris hospilibus et eciam aliis quibus- cumque veris habitatoribus ibidem, quod de bonis suis mobilibus ac se moventibus. in vita pariier et in morte juris benilicio et modera- mine adhibito, habeant disponendi liberam facultatem, De immobilibus autem et presertim de curiis et civilibus suis taliter disponerc possint in vita et in morle, quod ea ad extraneos, qui ibidem inhabitare noluerint et pressertim ad emulos et rnimicos ecclesie nostra, non devolvantur, ecclesiis autem el monasteriis aut aliis piis locis preciura domoumi aut curiarum dare et legare valeant dumtaxat, et non curias aut domos predictas. Quicumque autem in testa tus decesserit in bonis suis succedant eidem beredes proximiores sexus ulriusque usque ad terciam geoeracionem suo modo et ordine, sed talibus non extantibus, bona defuncti, ut predicitur, in tres dividaniur partes, quarum prima pro sue remedio anime de nostro consilio dispensetur, sccuoda cedat nostra disposicioni et tercia occupetur pro ipsorum hospitum nosirorum communitate ad utilitatem et ncgocia eiusdem communitatis exponenda. In eo autem casu, quando aliquis pro commisso malelicio punietur vel recedet, sua bona omnia per utrumque judicem nostrum predictos occupentur, de quibus consideratis heredibus suis, necnon servicio utriusque judicis et aliis circumstancis distribucionem faciemus juxta nostre arbitrium voluntatis. Quicumque aulem in territorio dicti vici

388 Doc. 30p. — An. 1478.

seu platee in presencia judicis aliquem vulneraverit ad periculum ali- cuius sui membri principalis, eo ipso ad solvendum vulnerato duo- decim florenos auri et tantumdem judici obligetur, statimque per ju- dicera suum detineatur egregie, donee solvat premissam peccunie quantitatem, vel de ipsa solvenda infra quindecim dies extunc secu- ritatem exhibeat corapetentem. Qui vero in absencia judicis tale quid coramiserit eadem pena in bonis punietur, dummodo per testes ido- neos vel alias juste et racionabiliter convincatur. Sed si quis alteri cuicunque alapam dederit, seu quern percusserit, vulneraverit vel si- mile quid fecerii absque periculo sui membri principalis, et hoc sive in presencia judicis sive in absencia, dummodo, ut predicitur, legit- time fuerit convinctus, eo ipso ad solvendum passo injuriam cicatricem aut vulnus, si est bone fame, quinque florenis auri et tantumdem judici obligetur, alias tamen in uno floreno adversario et in alio judici tene- atur. Casus autem alii de verbis contumeliosis et vituperiosis redu- cantur ad medium premissorum consideracione habita diligenti, ubi sit distinccio de presencia et absencia judicis et persone bone fame. Cetera minora sive leviora judicantis arbitrio relinquantur. Hoc eciam addicimus, quod citatus quicumque pro prima vice non comparens in denariis octo monete tunc currentis, pro secunda vice in denariis duOdecim et pro tercia vice in viginti solvendis judici obligetur infra octo dies, semper a die qua comparere debuerat, si suam con- tumaciam sive absenciam racionabiliter non poterit excusare Quando autem ex causa aliqua citacionem unam pro trina peremptoria con- tigerit emanari, tunc condempnacio eam sequatur, ac si ter fuisset aliquis citatus. In ceteris vero judicialibus processibus in huiusmodi condempnacionibus servetur quid juris est vel consvetudinis approbate. Hoc eciam adiungimus, quod quando aliquis predictorum inhabitatorum pro debito aut alia quacumque causa, ut premissum est, fuerit con- dempnatus ad solvendum, non possit infra terminum ad hoc depu- tatum quoquomodo in bonis vel in persona impediri, nisi esset sus- pectus de fuga, quo casu caucione prestita, usque ad terminum huius- modi erit securus; termino autem elapso, ita deinde in persona capi poterit si mobilia vel immobilia saltem tanta non habuerit, de quibus debitum aut penam solvere posset ; judex autem si contrarium fecerit, in hoc casu in vivo homagio sic detento, eo facto sit obligatus. Ut autem ipsi hospites nosiri pro tantis beneficiis nostris nobis ac nostris successoribus semper grati existant, volumus quod nos recognoscant pro suis dominis naturalibus et graciosis et nobis teneantur assistere semper in vigilia et custodia civitatis nostre presentis et in aliis agendis ecclesie nostre cum solida lidelitate omncs et singuli cum

Doc jop. — An. 1478:

389

suis mquilinis et pertinentibus ad eosdem. Singulorum autem ex nobis manys, polestatem et dommium ab eisdem hospitibus nostris penitus et omaiuo excipimus, hoc dumtaxat excepto, quod singulos ex nobis debita et devota reverencia et honore semper prosequantur, quod si quispiam ex nobis quacumque occasione quesita vel invcnta cuipiam ipsorum hospUum nostrorum iniurias verbales seu reales intulent, nos de tali, si super hoc requisiti fuerimus, realem et bonam justiciara conquerenti seu conquerentibus volumus et tenebitur ministrare, ju* dicis eciam aot comitis seu spani nostri secalaris pro tempore exi- stentis, inanus et potestatera, preterquam superius est expressum, pe- nitus et omnino ab eisdem hospitibus nostris excipiraus et removemus. Et ut iidem hospites nostri omnino quieta et perfecta Ubertate nti et gaudere semper possint, volumusi quod familiares nostri et ex nobis singulorum nichil juris aut potestatis in eos habeant^ aut all- quas injurias reales sen verbales ipsis aut eorum cuipiara irrogare presummant, quod si quis ex familiaribus nostris aut singulorum ex nobis in medio eorum dem hospitum nostrornm qualecumque malefi- cium perpetraverit, aut alter eorum communitati vel eorum alteri injorialus verbo vel facto fuerit et ibidem per eosdem hospites no- stros deprehensus fuerit, extunc talem delinquentem libere et paci- fice judicare possint et punire sicut superius est expressum. Verum si huiusmodi malelicum seu delinquentem famulum nostrum ayt alicuius ex nobis ibidem deprehendere n©n poterint, std. idem male- ficio el delicto perpetralo aufugerit, extunc salvis dumtaxat ecclcsiis, curiis et domibus nostris et prebendariorum ac aiiorum clericorum ecclesie oostre, ipsum in area nostra et plateis ubicuraque potuerint delinendi habeant facultatem, puniendi eundem sicut supra est ex- pressum et insuper bona vel servicium vel salarium taliter delinquentis dominus aut patronus ipsius detinere sit obligatus tamdiu, donee per nos declaratum fuerit, quo bona aut salarium huiusmodi deputari debebunt. 'Extra autem premissa in causis levibus, et maxime debiti, quilibet ex nobis de suis familiaribus et hominibus ipsis hospitibus nostris et eorum alteri conquerentibus seu conquerenti bonam jusli- ciam facere sit obligatus; quod si quis ex nobis hoc facere nollet vel differrel, extunc nos tarn de famulis, quam de eorum dominis justi- ciara facere conquerentibus noo postponemus. In signum autem reco* gnicionis dominii nostri temporalis, elapsis sedecim annis libertatis, quos eisdem per alias litteras nostras patentes graciose concessimus, nobis annualim in fesio circumcisionis Domini singuli de singulis curiis integris, quintam partem unius tloreni auri hungaricalis cum moneta tunc currenle solvere lenebuniur, quibus conteoti nunquam ab eis vel

Difc. 309 — An, 1478,

eorum altero solucionis ordinarie amplius requiremus, sed eos com- morari ad honorem dei et beati regis Stephani in sua libertate libere permitlemus. Postremo, quia propositi nostri est eciam alios vices et plateas in prefata area nostra ex causis et racionibus prelibaiis pro plurium hospitum et inhabitatorum usu successive sequestrare et deputare, quare. ul dum et postquam id tociens quociens temporum in processu fecerimus, ex tunc vicos et plateas huiusmodi cum suis hospitibus et inhabitatoribus singulis et universis premissis omnibus prerogativis et libertatibus frui et gaudere voluraus quo ad plenum^ adiungentes eos ex nunc et ex tunc hospitibus et inhabitatoribus su- pradictis et subicientes eosdem judici seu judicatui memorato. In quo- rum omnium (idem, robur et tesiimoniura premissorura presentibus sigillum nostrum duximus appendendum. Datum secundo die festi circumcUionis Domini. Anno eiusdem millesimo quadringenlesimo sep- tuagcsimo octavo. *

Onginale ia membraoa, &igillum deest In arch. ven. capit zagn&b Act. cap. ant, fasc, 18, nr. 73,

• AnDO 1573* fcria sexta proxima post octavas fesli sacratissimi corporis Chfisti his libertatibus sequentes conditioues a capttulo additae sunt : Friiuo» qaod pro custodia tirmion in iaferion porta munltionis nostrae area« capitularis versus flavinm Meduednicza Iranseundo duos portarios, in superiori autem versus Novam villam QO«tram ascendeudo unum, quos nos tpsi eligetnus ; prout autem ipsi incolae cam cisdcm concordaverint. anntmtim pcrsolvent? tempore autem suromae oecessi- tatis peoes ipsos portarios alti etiam iobabttatorcs dictae nostrae areae pro vigilla et municione ac portis custodtendis armati tarn de die quam de nocte tamdta, donee necesse fuerit ct nostrae placuerit voluotati adcssc debcbunt. De contributiooe autem iolutionis portariorura dictorum hone ordincm observare volumua: idquc ex eo quia subditi quidam nostn" la territorio ecclesiae beatissitcae virginis Mariae in area nostra et munitioue capitulan fundatae degentes> pmeposito slve plebano dictae ecclesiae pro tempore coosdtato, eertos proventus annuales majores et plus in dnplo vel etiam triplo faciendas dant quam alii subditi et incolae tIci nostri Opatonina solvunt^ quodamodo et in posterum singulus ex incolis ecclesiae beatissimae Virginia Mariae similiter et inhabitatoribus domuum prebendariarum et altariarum, nunc, nt premissum est, clericis vacantium respectu inhabit at louis dicti vici nostri Opatonina, medietalcm contriboiionis pro persolvendis dictis portariis quotannis contribuant, ita videUcet, ut si aliquis ex ipsa Opatouina ditatus fuerit ad denarios quadraginta, respectu eius incola ecclesiae bcatac virginis Mariae et inhabitator domns prebeodae vel aUariae mcdietateni, hoc est denarios viginti solvate et sic per consequent. Quodqae ipsa contributio annualis judici iHius anni ad manus tradatur, qui singulis aunis et tempore el die, quo alter eligitur vel autem idem confirmatur coram ipais subditi* nostria de pecunia ipsa rationem'darc teneatnr, Et si quid de ipsa contri- bntiooe snperfuerit, id alter judex pro fuiura necessitate fidelitcr exponat. Tempore autem, qno contributio ipsa imponetnr unum vcl duos ex fratribns nostri? conca^ nonici* in domo abi imponetur, ne cuipiam ex inhabitatoribns dictae areae ct mn- ndMuis nostrae injuria inferatur, adc$Ae volmiius. PwrUrios autem ipsoi statttto trmpom el Kulilis termini^ judex cum luintl?^ iijlivoIvl-h^ (rnf liicnr An ^^n^^ ipr fflsc. I7. nr, ** *

D&c, jro, — Afu 147S,

39 A

310,

Aooo 1473, 26. janQarii, Zagrabiae,

Capitulum iasmeme nuniiat coram se Soidinanc\ judiam civitatis, et

quifujuapnta civts juravisse a communttaU civiiatis possessiones capituU

per injuriam mm esse accupaias,

Nos capitulum ecclesie chasroensis* Memorie commendamus per presentes, quod cum iuxta judiciariam commissionem magnifici do- mini comitis Stephani de Balbor, judicis curie serenissimi principis domijii Mathie, dei gracia regis Hungarie^ Bohemie etc doraini nostri graciosissimi, litlerarumque suarum adiudicatoriarum juramcDtalium Bude quadragesimo quinto die octavarum festi beati Michaelis archan* geli, proxime preterili, clause confectarum» continenciam, circumspectus Johannes Sold inarich, modemus scilicet judex civitalis montis Grecensis, xiominibus et in personis coraraunilatis eiusdem civitatis quinquage- simo se similibus sibi civibus aliamm civilatum et oppidorum aut nobilibus personis, vigCiimo die festi Epiphaniarum domini, proxime preteritf, contra honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis super eo quod circa festum sacratissimi corporis Christi in anno eiusdem mil- lesimo quadringentesimo septuagesirao secundo, circumspectus Valen- tinus tunc judex, prescriptique alii cives et inhabitatores prefale civi- tatis universi, possessiones dicti capituli agentis, Kralyowcz, Czerye cum tributo ibidem exigi solito, necnon fCobylyak» Zwybye et Narth vocatas, in comitatu zagrabiensi habitas, simul cum cunctis earum uti- litatibus et pertinenciis quibuslibet a manibus ipsius capituli minus jusie et indebiie pro se ipsis non occupassent, occupatasque per plu- rima tempora non conservassent ac de eisdem universas et quaslibet utiUtates et fiructus earundem non recepissent potencia mediante, sed in totali premissa accione et acquisicione dicti capituli agentis, inno- centes sint et exislant penitus et imraunes in animura prefati Valen- tin! tunc judicis juramentum facere et prestare tenebatur coram nobis. Tandem ipso termino adveniente idem Johannes Soldinarich prescript tum juramentum cum pretaclis coniuratoribus, prout iuxta contenta dictarum litterarum pretacii domini coraitts Stephani de Bathor etc. debuisset, rile et legittime deposuii coram nobis teslimonio presencium mediante. Datum ipso die juramentalis deposicionis prenotate. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo octavo.

Origlttale 10 char La, A tergo vestigium itopressi sigillL In iirchivio lib, reg, cint. ^agmb.

39 a -0<v. J J I. J 1 2. — An. 14.78.

31L

Anno 1478, 17. februarii. Zagrabiae.

Statutum de domibus in vico, quern capitulum nuper concessit ad habi- tanduMy per capitulares aedtficandis.

Anno domini MCCCCLXX octavo, feria tercia post dominicam Reminisccre, ad sonum xnaioris cam pane, domini capitulariter con- gregati, concluserunt, quod quilibet dominorum aut per se aut per colonos predii sui disponat domus duas et pretorium competens in loco sibi deputato in vico noviter per capitulum pro habitatoribus deputato, et hoc usque ad festum beati Martini proxime affutunim. Pena non facientis : privetur predio suo et proventibus festi nativi- tatis Domini. Robora autem huiusmodi domorum succidantur in silvis communibus ubicumque.

Liber mbeus ven. Capit zagrab. In arcbiv. incl. Acad. Scient. Slav, mend,

312.

Anno 1478, 23. aprilis. Bndae.

MathiaSy Hungariae etc, rex, Ladislao de Egerwara mandat, ut causa^ quae jam dudum agitur inter communitatem civitatis et capitulum^ ad

finem perducatur,

Mathias dei gracia rex Hun^arie, Bohemie etc. Fideli nostro magnilico Ladislao de Egerwara, regnorum nostrorum Dalmacie et Croacie ac tocius Sclauonie bano, ^lutem et graciam. Plures queri- monie per fideles nostros honorabiles dominos de capitulo ecclesie zagrabiensis ac circumspectos judicem et juratos, ceterosque cives ci- vitatis nostre montis Grecensis contra sese in diversis articulis coram maiestate nostra proposite sunt, in quibus per utramque partem sup- plicabaiur per nostram maiestatem iudicium et iusticiam ministrari. Cum autem nos in presenciarum aliis noslris negociis et regni nostri sumus occupati, iudicioque huiusmodi querimoniarum partes inter easdem debito modo vacare non possumus, ob hoc factum huiusmodi querimoniarum parcium earumdem vobis duximus commitendum et commitimus per presentes. Mandamus propterea lidelitati vestre harum serie firmirer, quatenus habitis presentibus, statim, quam primum ad dictum regnum nostrum Sclauonie intraveritis, tam prefatis dominis de capitulo quam dictis civibus nostris, vestri in presenciam con- vocatis, auditisque eorumdem proposicionibus contra sese, et re- sponsis inter eosdem in facto querimoniarum atque controversiarum

^^t\ J/J. — Aft, i4jS,

393

huiusmodi, de articulo ad articulum, quemadmodum coram maie- statc nostra proposiie sunt, revidere et iasto iuris ordine diflimre debeatis, facientcs ea, que iudicando decreveritis, per partes ipsas cum omnibus oneribus. et gravaminibus firmiler observari noslre male- statis in persona et auctoritale^ presenlibus vobis in hac parte attri- bula el iuslicia mediante. Secus non facturi. Presenlibus perlectis, exhibenti restitutis. Datura Bude in festo beati Adalberti episcopi et martiris Anno domini roillesimo quadringentesimo septuagesirao oc- tavo. Regaorum no^trorum Ilungarie etc, anno vigesirao primo, Bo- hemie vero nono,

Kdacio domini thesaurarii.

Originale in charta. In m«irgine inferiori impressnm est sigillum. Inarcbivio lib. rcg. ci\it. sagmb.

313.

Anno 1478^ 15. JuniL Bttdae, MaihiiU, HungariiU etc, rex, omnibm (axamm dkatortbus et contrihu- tionum exactoribus inUrdicitt ne a fratribus ordinis Fraeduatarum tri-

butum cxigant.

Nos Mathias del gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Memorie commendamus tenore presencium signiticantes quibus expedit universis. Quod nos pensantes honestam vitara et devocionem religiosorum fra- trura Praedicalorum ordinis beati Dominici confessoris in clauslro sanctl Nicolai extra muros civitatis nostre monlis Grccensis consiructo, degencium; quibus ex suscepti noslri regiminis oflicio sicuti aliis nostris subdiiis in eorum necessitatibus sic non minus el ipsis fratribus, eo- rumque comodo et utilttati succurrere et providere paraii suraus; et licet medianiibus Uiteris nostris privilegialibus exinde confcctis, eisdem id el hoc, ut ipsi propter metura ac crebros insuUus et invasiones Turcorum, per quos a devocione eorura sepe sepius distrahunlur, dictum quoque eorum monaslerium summam venit in desolacionem, claustrum novum pro eorum tranquilitate et ampliacione, in quo di- vinum officium quiete peragere valeant, de duabus session! bus penes dictam capellam beate Katherine intra muros dicie civitatis montis Grecensis adiaceutes pro eorum habiiacione ad maiorem eonindem devocionem excitandam et continuandara erigere graciose annueriraus et concesserimus. Tamen nunc volenles dictum novum claustrum ip» sorum aliquarum libertatum prerogativis fulcire et decorare, turn ob spem et devocionem. quam crga beatam Kaiherinam virginem habemus, turn eciam nonnullorum Udelium nosirorum humilime sup^licac\Q^\s\\w-

394 ^^^' 3^4" — ^^* ^47^'

stanciam per eos nostre propterea porrecte maiestati, eosdem fratres sed et successores eorum pro tempore claustro in eodem deo famu- lantes, ab omnibus taxis et contribucionibus, tam scilicet ordinariis, quam extraordinariis, daciis, coUectis, proventibus et quibusvis ob- vencionibus nobis aut aliis e medio ipsorum proveniendis, necnon serviciis, quibus iidem in medium dicte civitatis nostre racione dic- tarum duarum sessionum tenerentur, de gracia speciali, nostreque regie pdtestatis plenitudine, duximus in perpetuum eximendos et sup- portandos, immo eximimus et supportamus presencium per vigorem. Quocirca vobis fidelibus nostris universis et singulis dicatoribus et quarumlibet taxarum, contribucionum et obvencionum exactoribus; item circumspectis judici, juratis, civibus et toti communitati dicie civitatis nostre monlis Grecensis, nunc constitutis et in fuiurum con- stituendis, presentes visuris, harum serie fir miter precipientes man- damus, quatenus receptis presentibus amodo in posterum prefatos fratres Predicatores ordinis beati Dominici, sed et successores eorum pro tempore in dicto claustro degentes, ad solucionem quarumvis taxarum tam in medio vestri pro quocumque negocio imponendarum, quam aliarum contribucionum, daciorum, collectarum et obvencionum, necnon serviciorum, que iidem pretextu dictarum duarum sessionum facere deberent, tempus infra premissum, contra formam prescripte nostre graciose exempcionis, compellere et astringere et nee eosdem racione previa in personis et eorumdem quibuslibet rebus impedire, molestare et dampnificare quoquomodo presumatis nee sitis ausi modo aliquali, gracie nostre sub obtentu. Presentes tandem, quas sigilli nostii appensione communiii fecimus, post earum lecturam semper reddi jubemus manibus presentanti. Datum Bude in festo beatorum Viti et Modesti martirum. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo octavo. Regnorura nostrorum, anno Hungarie etc, vige- simo primo, Bohemie vero decimo.

Relacio Stephani prepositi Demesiensis.

Originale in membrana. A zona sericea rubri, aibi etc. viridis coloris appendet sigillum. In archiv. incl. Acad. Scient Slavor. mend.

314.

Anno 1478, 30. Junii Zagrabiae.

Observanda qucdam de sigillaiione a capitulo constituuniur,

MCCCCLXX octavo, feria tercia in festo commemoralionis sancti Pauli apostoli, hie in sacristia, dominis ad hoc specialiter congre- gatis, videlicet: lectore, cantore, sujBfraganeo, dubicensi, Kemiek, Vaska,

Doc, J/f . — An. 147S.

395

Bexin, Vrboucz, custode, Elya Soploncza, Raufinicz, Petro, Francisco, Luca, Paulo, Clemcnle, dominus archidiaconus chasmensis renuntiavit primo sigtllaribus, dummodo in fraudem suam non liat sigillatio. Secundo quidquam capilultim decreverit quandocumque in absencia ipsius domini arcliidiaconi chasmensis, sive in rebus agendis, sive in distribulione et dispensatione proventtium ecclesie, idem archidiaconus chasmensis non contrariabitur, dummodo sibi de proventibus assi- gnetur portio sicut aliis ex dominis proventus habere debenlibus. In rebus autem gravibus et raajoribus, ubi absentes de jure vocari de- bent, ipse archidiaconus etiam debcbit vocari; studentibus eciam, quibus per capitulum proventus deputabunlur^ ipse archidiaconus non conlrariabilur nee turbabil.

Super hac re dominus suilraganeus ex parte eiusdem archidia- coni, ibidem presens, coiam Mathia nolario sedis vicariatus et testibus expresse assecurat capitulum et se posuit fideiussorem dominis de capitulo.

Liber rubetis yen. Capii, zagrab. In arcbiv. iqcL Acad. Scicut Slav. merid«

315.

Anno 1478, 14. Jijlii. Budae.

Gabriel, presbyter cardinaiis, Johanni, archidiacono iasmensi^ mandate ut

in Jokannem, cationicum zagrabunsem^ qui Antanium fratrem ord. Prae-

dicatorum sfioliavit, inqmsitionem constituat

Gabriel miseracione divina tituli sanctorum Sergii et Bachi sancte romane ecclesie presbiter cardinaiis, agrien&is, in regtiis Hun- garie et Bohemie ac omnibus terris et locis temporali dominio sere- nissimi principis domini Mathie, prefatorum regnorum llungarie, Bo- hemie etc, regis, subiectis, apostolice sedis legatus. Venerabili nobis in Christo dilecto, Johanni, acoliio sedis apostolice, archidiacono chas- mensi et canonico ecclesie zagrabiensis, salotem in doroioo sempiternam. Sua nobis dileclus in Christo venerabilis frater Anthonius, ordinis Predicatorum» confessor sereuissime do mine regine, querulosa peti- done raonstravit: quomodo quidara Johannes lector dicte ecclesie zagrabiensis, nescilur quo jure aut causa, queodam fratrem Thomam eiusdem ordinis nuncium et servitorem suum de Italia cum certis rebus, puta : legibulis, btretis et facioletis, aliisque bonis ad prefaiam serenissimam dominam reginam pertinentibus de facto spoliasset et alia dampna et iniurias eidem intullisset, sentenciam excommunica- cionis a jure latam incurrere minime formidans in detnroentum aaime

396 Doc, 316. — An, 1478,

sue et dictis exponentibus iniuriam et dampnum valde magnum. Unde nobis humiliter supplicavit, ut sibi super hiis de opportuno juris remedio providere dignaremur. Nos igitur aUendenles supplica- cionem huiusmodi fore iustam et consonam racioni, quodque iusla petentibus non est denegandus assensus, volentesque sibi, ut tenemur, iusticiam ministrare, de predictis certam noticiam non habentes, di- screcioni tue auctoritale legacionis nostre teaore presencium commit- timus, quatenus vocatis partibus, ipsisque et aliis qui fuerint evocandi, auditisque hincinde propdsitis. responsionibus et allegacionibus causam et causas huiusmodi cum omnibus suis incidenciis emergendis, depen- dendis atque connexis decidas atque fine debito termines, aliasque inter ipsas partes, -quod canonicum fuerit, decemas, faciendo quod decreveris, per censuram ecclesiasticam et alia juris remedia, appella- cione postposita, firmiter observari. Testes vero, qui nominati fuerint, si se odio, gracia vel timore subtraxerint, simili censura cogas testi- monium perhibere veritati. Datum Bude, wesprimiensis dyocesis, in domo solite residencie nostre . sub nostri sigilli minoris impressione, die decima quarta mensis Julii. Anno domini millesimo quadringen- tesimo septuagesimo octavo. Pontificatus autem sanclissimi in Christo patris et domini nostri, domini Sixti, divina providencia pape quarti, anno septimo.

£ transumpto Johannis Paoli Dersan, ut infra, de anno 1478. In archiyio yener. capit. eccl. zagrab.

316.

Anno 1478, 27. Julii. Zagrabiae.

Jo/iannes, archidiaconus iasmensis, mandat pUbanis zagrab,^ ut Jo/ianfum, canonicum iectorem, in jus citcnt, quod Anionium fratrem ord, Praedi-

catorum spoliavit

Nos Johannes Pauli Dersan, acolitus sedis apostolice et archi- diaconus chasmensis in ecclesia zagrabiensi, in causa et causis ac par- tibus infra scriplis judex et commissarius per reverendissimum in Ghristo palrem et dominum, dominum Gabrielem, miseracione divina tituli sanctorum Sergii et Bachi sancle romane ecclesie presbiterum cardinalem, agriensem, in regnis Hungarie et Bohemie ac omnibus terris et locis temporali dominio serenissimi principis domini Mathie, prefatorum regnorum Hungarie, Bohemie etc. regis, subiectis, aposto- lice sedis legatum, specialiier deputatus. Universis et singulis dominis abbatibus, prioribus, prepositis, decanis, arcbidiaconis, scholasticis, can- tor ibus, custodibus, thesaurariis, sacristis, tam kaihedralium quam

Doc, 3X6. — An. i^jS,

397

collegiatanim canonicis, parochialiumque ecclesiarum recloribus seu locumtenentibus, eorumqoe plebaois, viceplebants, curalis et aon cu- ratis, notariis et thabelUonibus publicis quibuscumque per civitatem et dyocesim zagrabiensem, quinqueecclesiensera, collocensem, bachien- sem, nitriensem, strigoniensem etc. et alias ubilibet constitulis et eorum cuilibet in soUdum ac illi vel illis ad quern vel ad quos presentes nostre pervenermi littere, et presertim vobis: N, sancti Kraerici io area capitular i, N. sancti Marci in monte Grcccnsi prope Zagrabiam, N. sancti Anthonii in vico Latinorum, salutem in domino et raandatis nostris, immo verius reverendissimi patds et domini, domini Gabrielis legaii firmiter obedire, Noveritis, nos lilteras *eiusdem reverend issitni patris domini, domini Gabrielis, sanas et inlegras et omni prorsus vicio et suspicione carentes, coram notario publico et testibus infra- scriptis nobis per honorabikm virum, dominum Barnabam preben- darium chori ecclesie zagrabiensis, procuratorem religiosi viri An- thonii, ordinis sancti Dominici, capellani serenissime domine regine Hungarie^ Bohemle etc. exhibitas, ctjm ea, qua decuit, reverencia re- cepisse^ huiusmodi sub tenore: (Vide Doc. 315. de anno 1478. 14. julii). Post quarumquidem litterarum presentacionem et recepcionem per nos factam, fuimus per prefatum dominum Barnabam procura- torem dicti fratris Anthonii debita cum instancia requisili, quatenus ad execucionem dictarum litterarum et in eis contentarum juxta tra- ditam et dlrectam nobis a legato formam procedere et citacionem cum certilicacione legiitima ct meraoraium Johannem lectorem in ecclesia zagrabiensi, prefatum, juxta et secundum vim, formam et tenorem litterarum prefaiarum in forma solita et consveta decernere» dareque et concedere dignaremur. Nos itaque volentes in causa et causis huiusmodi rite et legiilime procedere ac partibus, dante domino, jusliam ministrare, ut tenemur, citacionem petitam dandam decrevimas et decemirays per presentes. Ideo auctoritaie commissionis nobis facte ■ et qua fyngimur in hac parte, vobis omnibus et singulis dominis sijpradictis, nostris in hac parte executoribus, et vestrum cuilibet in solidum in virtute salutaris obediencie et sub excommunicacionis pena, quam in vos et alterum vestrum huiusmodi mandatum nostrum exequi recusantes s?u recusanlem, trium dierum canonica monicione premissa, a die exbibicionis et requlsicionis pre^enciura vobis iienda, compulando, ferimus in hii3 scriptis, disiricte commiltimus et man* damus, quatenus dum el quando cum presentibus fuerilis requisiti vel alter vestrum fuerit requisitus, ad prefatum Johannem lectorem personaliter accedatis, ipsumque, si eius presenciam habere poteritis, alioquin in domo habitacionis sue et alias sic et taliter quod huius*

L

398 Doc, 316, — An, 1478.

modi vestra citacio et ipsius cilati noticiam devenire valeat verisimi- liter, auctoritate commissionis prefata in nostram peremptorie citetis prescnciam, quem et ^nos harum serie sic citamus, ut ipse nono die a die huiusmodi citacionis vestre de ipsis iiende computando, si ipsa dies juridica fuerit et nos ad jura reddenda et causas audiendas pro tribunali sedere contingent, alioquin prima die juridica extunc im- mediate sequenti, per se vel per ipsius legittimos procuratores seu procuratorem ad huiusmodi causam seu causas sufQcienter instructum seu instructos Zagrabie coram nobis legittime compareat, prefato fratri Anlhonio vel ipsius legittimo procuratori inde et super omnibus et singulis premissis et eorum occasione de jure et de justicia re- sponsurus, processurique et procedi visuri in huiusmodi causa et causis gradatim et successive usque ad diffinitivam sentenciam inclusive, de- bitis tamen et consvetis terminis et dilacionibus inlervenientibus, ut moris est, aliasque dicturi, facturi, allegaturi, audituri et recepturi id quod justum fuerit et ordo dictaverit racionis, certificantes eundem Johannem lectorem citatum, quod sive ipse in dicto citacionis termino coram nobis compareat sive non, nos non alibi ulterius ipso in par- tibus, sed per edictum in foribus huius alme ecclesie zagrabiensis, more solilo publice citato ad partis coram nobis comparentis instan- ciam, prout juris fuerit in causa et causis huiusmodi ad nlteriora procedemus, alterius partis absencia vel contumacia in aliquo non obstante. Et post bee diem et locum ipsius vestre execucionis et quit- quid in premissis feceritis, remissis in specie presentibus, nobis con- scienciose rescribatis. Datum Zagrabie vigesima septima die mensis Julii. Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo octavo. Presentibus ibidem venerabilibus et discretis viris : Blasio, decretorum doctore et archidiacono de Kemlek, Paulo, similiter archidiacono wa- rasdiensi, Michaele Rayffnicz, Thoma Thumpa, canonicis in eadem ecclesia zagrabiensi, Petro prebendario chori ecclesie predicte, aliisque quampluribus testibus fidedignis ad premissa vocatis et rogatis.

Blasius Georgii de Fodrowcz, notarius in premissis,

Origlaale in charta. In margine inferiori impressum est sigiUom. In arch, ven. capit. ecd, agrab.

Do€, 317. JI8, — Ah. I4!j8—I4jg.

399

317.

Anno 1478^ 15. septembris. Zagrabiae.

Stafuium de munithne areat capitularh diu naciuque mstodimda.

Anno domini MCCCCLXXVIir, suprascripto, feria quinta in crastino exaltationis sancte crucis, in sacrislia exteriori, domini pro tunc congregali, attendentes noonollorum fratrnm suorum super con- stitutionibus factis non observacionem, ac illorum, qui sunt absentes, qui ut alii ad plenum porcionem canonicalem habere contendant, quemadmodum et presentes, qui pondus diei et estum suflerunt, tamen illis, quibus debent officiis et oneribus minime insisLere curant, aut suis ofllcialibus adimplere conimittunt, propter que, non solum oegli- gencie in ecclesia. sed et in custodia municionis, ad quam omnes debemus et presertim tempore insultus Turcorum, committuntur; et ne talia in cassum fierent et ordinaciones salubres de cetero matura deliberacione statoeruni, ordinaverunt et firmiter obsenrandum con- cluserunt, qualenus dum et quando officialis super talibus constitutus alicui dominorum custodiam nocturnam vel diurnam iuxta ordinaci* onem dominorum factam indixerit, omni sine negligencia et contra- dictione eandem adimplere tenebitur; qui aotem hoc sive negligenter sive aliquovismodo adimplere non curaverit, pro primo puniatur Ho- reno uno, pro secundo autem porcione canonical i illius aoni, pro teicio autem, quod absit, si negligens fuerit aut incurius predio canonical! sine omni gracia privabitun Quisquis autem pro eo loqui vel inter- cedere ausus fuerit, penam se periurii senciai incurris^e ipso facto, ad quam domini vicarii auxilium licet extunc implorare, quam in* currisse eundem declarabit.

Liber rubeos ven capituU eccl. zagrabiensis. la arcMv, incl. Acad« scien. Slav, merid.

318.

Anno I479r 25. Junii, In Thalha.

Mathias, Hungarias etc, rex, capUuh zagrab, praedpit, ut turrim suam, quae fimninaiur ^ Popov furen^, in communitate civitatis si tarn reficiat

Commissio propria domini regis. Matbias del gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris honorabilibus capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et graciam. Gra- viter et admodum displicenter accepimus, quod vos tuxtim iUam, quam in civitate nostra montis Grecensis habetis penitus desolari et magnara ruinam pati permiltitis, et nullam in ea custodiam facltis^

400 Doc, jip. — An, 14,80,

et quia illi civitati noslre ab ilia parte, ubi turris ipsa desolata existit, magnum periculum posset evenire, fidelitati igitur vestre harum serie firmiter precipientes mandamus, quatenus visis presentibus turrim ipsam infra festum assumpcionis beate Marie virginis, proxime ven- turum, edificare et munire, in eaque pro iuvamine illius ciyitatis custo- diam facere debeatis, alioquin committimus vobis, ut, elapso termino prefixo, vos ad eandem turrim nuUomodo intromittere presumatis, quoniam nos ipsam alleri locabimus, qui de ea curam geret et debito modo ediiicabit, aliud ergo non facturi. Presentibus perlectis, exhi- benti restitutis, Datum in Thatha feria sexta proxima post festum nativitatis beati Johannis baptiste. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo septuagesimo nono. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc, vigesirao secundo, Bohemie vero undecimo.

Originale in cbarta In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. lib. reg. cIy. zagrabiensis.

319.

Circa ann. 1480. Gravamina capituli zagrabiensis Mathiae, Hungariae etc, regi, missa.

Serenissimo principi domino Mathie dei gracia Hungarie, Bo- hemie etc. regi, declaracio necessitatum capituli ecclesie zagrabiensis.

De voluntate Vestre Serenitatis magistri judiciorum Maiestatis Vestre reambulaverunt metas civitatis montis Grecensis, ubi in certis locis mele ecclesie et capituli sunt depravate, unde supplicat idem capitulum, ut in illis locis secundum jura ecclesie, metalia per pre- fatos magistros nova fieret rearabulacio, ut fieret utrique parti jus'lum sine favore, est enim tam capitulum cum ecclesia quara civitas Vestre Maiestatis.

Cum volenle deo universa fere Hungaria oppressa fuisset per Tartaros, ecclesia hec S. V. M. cum capitulo funditus fuit in cinerem versa, at ubi rex Hungarie debellatis Tartaris regale solium conscen • disset, eotunc Thimotheo episcopo huius ecclesie habenas regente, iactis terre saxis, hec ecclesia prout nunc extat, mirifico opere prima ceperat fundamenia. Rcge autem chrislianissimo Andrea Hierusalem versus amoie fidei hac proficiscente primum fuit consecrata et regalibus profecto dotata muneribus et graciarum prerogativis insignita. Quibus S. rex, velut armatus premunita non in parvam rempublicam eva- serat. At ubi felicitati primum cepit invidia adversari, bina vice hoc capitulum S. V. per cives eiusdem montis Grecensis fuit combustum et rebus privatum et juribus suis destitutum, turn certi canonici in

2>^, jrp. — jiff. i^So,

401

domibus propriis per eos et complures presbiteri cam scrvis fuls- sent interfecli, proot hoc liquelur ex sealenciis, quas poslea ecclesia sancta tulerit contra illos in quartam usque generacionem.

Qua re cognita inclitissimus domiaus Lodouicu3 rex, predecessor S. V. huic ecclesie afifectus, litteras sue libertatis regie concessit, ut hec ecclesia in bonis et possessionibus suis, quibus in antea ab aonis XXXIL pacifice proscripsisset, semper pacifice servetiir et gaud eat pierogativa libertatis.

Jam postremo tempore per comites CiUe rursum hoc capi- tulum fuit combustom, item ecclesia expugnata et iuxta velle canonici detenti, pactati et spollati

Quare supplicat dictum capitulum, ut clemencia regali S. V. instar aliorum regum jura ecclesie huius super omnibus bonis et possessionibus in quibus existunt, in pacLfico dorainio pro presenti generaliier dignaretxir confirmare, et con fere omne jus suum regiuna, si quod in eisdem Maiestatem Vestram ex quibuscumque viis, modis et causis quomodolibet coocerneret ac conccrnere posset^ ob reme- dium salutis eterne et sancti regis Slephani honorem, in cuius honore est hec ecclesia conslructa.

Item Serenissime princeps supplicat idem capitulum S, V* ut oculis misericordie sue dignaretur respicere pauperes ipsius, qui un- dique sunt miserrime aftlicti turn per Turcos cum per varios des- census hommum S. V. a duobus iam annis, ut eosdem S» V. graciose a presenti contribucione taxe M. V. dignaremur habere supportatos.

Item reverendus dominus Sigismundus episcopus Quinqueeccle- siensis occupavit deciraas capituli inter Muram et Drawam cum fratre suo Johanne et occupatas pro se dicat et exigit, super quibus S, V. huic capitulo graciosas contulit litteras confirmacionis. Super quibus eciam decimis habentur tres sentencie conformes concilli Ba- siliensis. Itaque supplicat S. V, idem capitulum amore dei, ut seriose dignaretur S. V. dicto domino episcopo et fratri suo committere, ut declrae ille huic capitulo exolverentur, ant dignaretur S. V. litleris suis permittere, ut pretextu talium decimarum idem capitulum valeat jure experiri cuius sinl decime ille.

Item comes Bemardinus sub castro Rybayk et Ozel decimas capituli pro se detinet et detentas dicat et exigit a certis amiis in preiudicium anime sue.

Item Andreas Kreygar in pertinenciis castri Koztel S. V. in comiiatu zagoriensi decimas huic capitulo provenientes pro se exigit, dicat et occupavit. Qui interfecit unum presbiterum racione ista, quia ei tenebat interdiclumj racione non solucionis decimarum.

2$

403

Doc. J20. — An, 14S0,

Item S. V* bene videt quomodo m nichilum redacli sumus et quomodo sepes capituli sen mimicio per desceudentes sit anihilata et combusta, que per nos amplius non potest lestaurarL In omnibus bonis nostris pene peccora interierunt frigoris et famis iiiedia. Quid ergo faciamus deinceps et ubi servenius nos cum vita et tueamur adversum hostes dignelur S. V, providere.

Item Serenissime rex, domine noster naturalis, graciosisissime, procurator Sacre Maiestatis Vestre egregius Johannes Posegay nomine S, V. attraxit capitulum in causam pretextu quarumdam possessionum Kralowcz dictarum, que date sunt ecclesie propter duas eiernas et perpetuas missas, una omnl die canenda et alia omni die legenda, ubi pro omnibus regibus vivis et sublatis de medio beata agitur memoria cum oracionibus, et cum capitulo non congruit causam agitare cum procuratore S. V. supplicat idem capiluium humillime, uti S. V. in illis possessionibus evidenter dictum capitulum manutenere dignaretur, cum proprium sit regum divinum cultum augmentare, ut de eis rile dicalur: Non est inventus similis illi, qui conservaret legem excelsi.

Originale in chikrta. la arcHiv. yen. capit, zagrab. Act cap. si&l fasc. 2. nr. 39.

820.

Anno 1480, 8. octobris. Zag^rabiae,

A Mathia Hungariae etc, rege pelitfimm, seiiipanum, artificum frenorum it corrigiatorum in civitate mmtis Grecemis s&cietatis statuia identhitm

confimiantur^

Nos Mathias dei gracia rex Hungarie» Bohemie etc, Significamus quibus expedit universis, quod nos turn ad nonnullorum fidelium nostrorum humillime supplicacionis instanciam per eos pro parte universitatis pellificum, selliparium et artificum frenorum ac coai- giatorum in hac clvitate nostra montis Grecen«is nunc commorancium et in futurum commoraturorum noslre propterea porrecle maiestatt, turn vero» ut iidem artes ipsorum eo Hberius exercere valeant, eisdem pellifictbus, selliparibus et anificibus id graciose annuendum duxirous et concedendum, immo annuimus et concedimus, ut ipsi et eoriim universi successores et posteri omnibus illis libertatibus et consvcltt- dinibus, quibus pellifices, sellipares et artifice* aliarum liberarum civitatum nostrarum uluntur et gaudent, futuris semper successivis lemporibus uti possint et gaudere. Item primo, quod ipsi more ali- orum pellificum, sellipariorum ct artificum societatem vulgo cieh habendum, pro se liber c societalem faccre ac slntrulis annis inter se

D&€, J20, — An. 1480,

403

decanum vel magistrum htiiusmodi societatis conslituere posint ei valeant, qui ipsam societatem regat et universas causas preteitu arcium et laboram ipsorum ac alias qualitercuirique oriendas im- primis videat, dirimat et discuciat; et quod nullus omnino hominum ipsos vcl aliquem ex ipsis in quibuscumque causis racione huiusmodi arcium et laborum ipsorum in presenciam iudicis el iuratorom cl- viLim eiusdem civitaiis oostre vel aliorum iudicum aliter, quam prius huiusmodi cause per magistmm dicte societatis ipsorum discusse et iudicate fuerint, coovenire possit. Item, quod nemo inter eos magister arcium et laborum ipsorum fieri possit, nisi is, qui eisdem el socie- tati eoruiB ad huiusmodi artes sufficiens videbitur, et ad ipsum ma- gisterium arcium et societatem per magistrom eiusdem societatis, qui pro tempore fuerit constitutus, acceplatus fuerit, et talis in magiste* rium acceptandus, primo communitati societatis duos llorenos auri et quatuor libras cere solvent, vel magistro eiusdem societatis et aliis magistris unum prandium dederit Preterea, quod nullus pellifex, sel- lipar et artifex frenorum et corrigiariarum extra societatem ipsorum constitutus, audeat seu presumat in ipsa civitate artes huiusmodi cxer- cere» si qui vero exercerent, talium pellificum, sellipariiim vel arti- ficum labores magister ipsius societatis libere auffere possit Nullus eciam mercator vel alter homo negcciator pelliceas vel alios extra- neos labores arcium prescriptarum in ipsa civitate nostra vend ere presumat, nisi tempore nundinarum seu fororum annualium, et si quippiam huiusmodi pelliceas vel alios extraneos labores vendere attemptaverint, magister dicte societatis auferendi liberam habeat po- testatis facultatem ex presenti concessione nostra. Quocirca vobis fide- libus nostris capitaneis vel vicecapitaneis per oos vel successores nostros reges, in prefata civitate nostra constituendis, item iudici et iuratis, ceterisque civibus ipsius civitatis nostre presentibus et futuris, presencium noiiciam habituris, harum serie firmiter precipimus et mandamus, quatenus amodo deinceps prefatos pelliBces, sellipares et artifices frenorum et corrigiariarum vel aliquem ex ipsis in catisia supradictis prelextu scilicet huiusmodi arcium et laborum ipsorum iudicare vel vestro asstare iudtcatui compellere, aut alias quovis modo contra formam huiusmodi nostre graciose annuencie quoquomodo impe- dire, molestare aut perturbare et 4^mniilcare nullo umquam tempore presuraatis, quin pocius eisdem pellificibus, selliparibus et artilicibus frenorum et corrigiariarum in auferendis laboribus; extraneis omnem assistenciam facere et ipsos contra quoscumque in ablacione huiusi modi laborum cxtraneorum imped ire volentes, tueri et protegcre de- beatis. Ubi autera vos ad premissa facienda forte favore aliquorum

404

Do€. j2r, j»- -— Am, 1480^1481,

allecti, lepldi essetis^ cominisimus et presentibus stricte precipiendo roandamns fidcUbus nostris banis vel iFicebants regni nostri Sclauouie pro lempore conslitulis, ut ipsi vos ad omnia premtssa facienda arcius cxJtnpeUant et asliingant auctarilate nostra presentibus ipsis in hac parte concessa mediantibus^ sectis ergo non facturi. Presenter autenij quas secreto sigillo nostro, quo ut rex Hungarie utimur, in pendcnii communiri fecimus, post carum lecturara semper reddi xubemus presentantL Datum Zagrabie die dominico post festum beatl Francisci confessoris. Anno doroini millesimo quadrlngentesimo oclua- gesimo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc. vicesimo tercio, Bo* hemie vero duodecimo.

E protocollo loci credibilis nr. 3LXJX* pag. 40, la ^chtTia Ten- Capit stagrabiensis,

321.

Anno 1480, 13. novembris. Zagrabiae,

Joannei Tu^ de Lak, tavemicorum regalium magister raetas castri Medwe cum capitulari territorio et Paulinorum, ut ii dicebant, tam a parte orientali, quam septemtrionali in monte Medved tenebat, ratione quarum, eum cum capitulum in instaati congregatione generali Slavoniae in jus attraherc voluisset, is ad vitandas expensas, visis capiluU litteris, eas remittiL

Georgii Marcelovid: Regesta, nt supra.

322.

Anno 1481, 30. janaarii. Zagrabiae.

Feria 3. ante Purificationem in congregatione generali comitatus xagrabiensi^ jussu special! Maihiae regis, ducis Austriae, prope civiialem lagrabiensem celebrata, coram Michaele Orszag de Guth, palatino et Stephano Bather judice, Joannes Posegay director causarum regiaruni proposuil: Kraloucz, Czerje, Kobiljak, Sviblian ct Narlh dvitatis la* grabiensis esse, possideri tamen per capitulum, a quo et rattonem possessionls exquirebat. Gregorius Pethrata de Dinareka, procurator capituli, rcspondit: capitulum superinde etiam habere lilteras, remojH strandas in ultcriori termino per palatinum praeligendo, in curia re^ cum gravamine consveto, Palatinus praelixil terminum octavas s, Ge* orgii cum gravamine trium marcarum, quas procurator statira solvi*

D0€, 32J, J24, — * Api. i^Sr.

ios

et est quietatus. Capitulum ad terminum non comparuit^ sed permilUt se aggravari ; ct evocalum est ad ociavas s. MicbaeliSj a quo lerraino litteras eiusdem Michaelis, ea exhibiiio est prorogata ad ociavas Epi- phaniae anni sequeniis et solutio trium roarcaruni.

Georgii Marcelovid: Regesta, nt siipr&.

323.

Anno 1 48 1, 50. januarii. Zagrabiac.

Joannes Poscgay, director causarum regalium contra capituttim proposuit, quod aliqui regnicolae et signanter capitulum in eonim teloniis cives zagrabienses ad solutionem compellerent contra eoriim privilegia, Gregoiius Petracha de Dinareka, procurator capituli re- spondit, haberi superinde litteras, moestrandas in curia regia; dalus est termiaus octavarum s. Georgii et solutae tres marcae*

Georgil MarceloTid; Regcsta, nt supra.

324.

Anno i4Sl» 22» februani Zagrabtae.

Cemmunitate civitatis zagrahiemis accusanie, cafigregatio generalis nohilium

ngni Slavoniae^ nobilibas quibmdam inkrdicit, ne a mcrcatoribus zagra-

htemihus iribuium pro fnerce cogant

Nos Michael Orzag de Gwth, regni Hungarie palalieus et judex Comanonim ac coroes Stephanus de Bathor, judex curie serentssimi principis domini Malhie, dei gracia regis rcgni Hungarie ac Bohemie, Dalmacie, Croacie etc. Memorie commendantes tenore presencium significamns quibus expeiit universts, quod in congregacione nostra general! universitati nobilium crisiensis, de Werewcze ac zagrabiensis et varasdiensis comitatuuna feria tercia proxima ante festum pyrifi- cacionis beate Marie Tirginis de speciali commissiooe et mandato pre- fati domini nostri regis prope civitatem zagrabienseni celebrata, egre- gius magister Johannes Posegay director causarum dicti domini nostri regis^ de medio aliorum exurgens^ nomine et in persona eiusdem do- mini nostri regis contra magni ileum Stephanum et Bernardum, Duy- mum, Johannem et Nicolaum de Frangapan, Segnie, Vegle et Modrusse comites, Peirum de Zrinio, Georgium Mykolychich de Buzin, alterum Georgium Herendych de Lippa, Johannem dictum Krwpay, Gregorium Bradaih , Panlusyczki, Michaelem et Thomam Tbompa de Herzowa, Johannem vaivodam Humzky, Bernardum Zihocbyih de Zkrad, Jo-

4d6

Doc, J2^ — An, 1481,

hannem Fraylihowith de Komogoyna, Tenerabilem dominum Georgium abbalem de Topolzka proposuit eo raodo: quomodo nonnulU forent in hoc rc^no, qui in eorum leloniis seu locis tributorum suorum, signanler vero prellbaLi domini; Stephanus, comes Segnie in tenuUs suis, videlicet: sub castro Ozel, Lukowdol, Kybnyk, Kaysyth, Mora- wicza, Dehnycze, Loqua, Brood, Ilrelyn, Verbowzko, Modrusse, Thowi, Grobnyk et Dubowccz; Duyraus vero comes in Ledenyczc; Johannes comes in Czethyn ; Nicolaus domes in Thersecz ; Petnis de Zynnio sub castro Zxyn et sub Pcdali; Georgius Mykolychyih in Buzin et Georgius in Lippa; Johannes Krupay sub Krupa et Pech; Gregorius Bradath in Bysthricza; Panlusyczky in pertinenciis de . . . . Thomas et Michael Thompa in Jaxabrisda, Johannes vaivoda in Chorgd et Gara; Bernardus Zihochiih in Zkrad; Fraylihowyth in Komogoyna el dorainus Georgius gubemator abbacie de Thopolzka in eadem Tho- polcza et Grangya et Berkis; Iwan Kurjakowyth in Moihnycza;' qui libel videlicet eorum in locis tributorum suorum (a civibus) et hospitibus, populis et incolis civitatis montis Grecensis contra exerapciones ct libertates (eorum) eisdem (concessas a) rebus et mercibus eorum , (minus iuste) et indebite tributum ex(igant) ,..».. el locis predic-

torum tributorum , . • in detrimentum ipsorum atque

damnum valde magnum, Quiquidem domini Stephanus (et Bernardus^ Duymus, Johannes et Nicolaus comites, Petrus de Zrinio, Georgius Mykolychytli, alter Georgius Herendych), Joannes Krupay, Gregorius Bradath, Panlusyczki, Thomas et Michael Thompa, Johannes vaivoda, Bernardus Zthochyth, Johannes Fraylihowith et dominus Georgius gubernator abbacie de Topolzka racionem superinde reddituri con- gregacionem ad eandem nostram in presenciam non venerunt nee mlserunty sed se medianlibus litteris nostris judiclalibus exinde confectis in iudiciis aggravari premiserunt Volens de his predictus magister Johannes procurator regius prenominatos cives et incolas civitatis re- gal is montis Grecensis ab orani solucione tributaria ubivis et in qui- busvis locis tributorum exemptos el liberates fore declarare, quasdam lilleras condam domini Bele regis anno domini millesimo ducenteitmo sexagesimo septimo privilegialiter emanatas, sigillo eiusdem autcntico impendenti comraunitas, libertates et exempciones per iam fatum do- minum Belam predictis civibus civitatis predicte concessas, std. et metas eiusdem civitatis limpide declaraie adinvenit, in quibus inter cetera is articulus habebalur. Item tributum infra regales icrminos in nuHo loco solvere tcneantur, Quibus exhibitis prcnominatus ma- gister Johannes Posegay procurator regius nomine et in persona do- mini nostri regis memoratis civibus et Incolis regalis montis GrccensU

Doc, J24, — An, l^^iT

407

ex parte memoralomm in causam altractorum per nos in premissis jyds medelam peciit elargtri. Vemm quia prescripta proposicio ra- done iodebite exaccionis tribulorum prescriptorum nomine et in per- sona predicli dornini nostri regis pro parte civium et incolarura suo- rum in dicla civilate sua regall montis Grecensis commorancium ad- versus prenommatos in causam attractos modo premisso facta exti- tisse, iidem eciam in causam altracti ad teddendam racionem pre- rnissoryra vel se ipsos in premissis emendaturi nostram veluti indicum suorum ordinariorum in presenciam venire vel mitterc non curasse, sed se a facie iuris et iuslicie absentando, jodiciorum oneribus aggra- vari permisisse; idem eciam magisler Johannes Posegay procurator regius exempciones et libertates, prerogaiivas per prelibatum coniam dominum Belara regem antefatis civibus et incolis civitatis predicte concessas et coUatas, exhibicione prescriptarum litlerarum eiusdem condam domini Bele regis ordine debito et suflicienti declarasse et comprobasse reperiebantur manifeste; et ob hoc prenominati cives, hospites et incole regalis civitatis eiusdem moniis Grecensis predicte in predtctis eorum exempcionibus et libertatibus, prerogativis, per iam fatum condam dominum Belam regem racione non solucionis tri- bulorum modo premisso eisdem donatis et concessis contra preli- batos in causam attractos relinqui ex eoque ab omni tributaria solu- cione seu exaccione iributi in locis tributorum prelibatorum omnem in causam atiraciorum supranominatorum, ubivis intra terminos regales exigi solitorum eximi, exonerari et omnlno supportari et libertari debere nobis et dominis prelatis, baronibUw, regnique nobilibtis ac juratis assessoribus congiegacionis nostre predicte, magistris eciam proihonotariis nostris nobiscum exisieniibus cernebatun Eorumdem itaque dominorum prelatorum, baronum, regni nobilium, juratoruraqye asicssorum dicte nostre congiegacionis et magisirorum proihonota- riorum nostrorum inducti consilio, memoratos cives, hospiies, incolas dicte civitatis montis Grecensis presentes et futuros racionibus ex premissis ab omni tributaria solucione seu exaccione Iributi in locis prenominatorum dominoium Slephani, Bernardi, Duymi, Johannis et Nicolai comitum, Petri de Znnio, Georgii Mykolysyth, alterius Ge- orgii Ilerendyih, Johannis Kiupay, Gregorii Bradath, Panlusyczki, Thome et Michaelis Thompa, Johannis Humzki, Bernardi Zthochyth, Johannis Fraylihouilh et dornini Georgii gtibernaloris abbacie de To- polzka ubivis et in quibuscumque tenutis eorumdem qualitercumque exigi solitorum eximentes, exoneranies et libertantes, premissasque eorumdem exempciones et liber tales restaurandas et in suis vigor ibus relinquendas, liberos eosdem atque exemptos fore pronunciamus et

4o8

^^' 3^5* — ^^- /^<?/.

declaramus, immo decernimus, pronunciamus ac in sempiternum li- bertatibus, prerog^ativis corum prenotatis, uli, fnii et gaudere adiudi- cante> relinquimus ct committimus auctoritate nostra judiciaria et iusticia medianle. In cuius rci memoriam, iirmitaiemque perpetuam pre^entes litteras nostras privilegialcs pendentium autenlicorum sigillorum no- stronim muniinine roboratas, eisdera civibus, incolis et hospitibus diclc ciTitatis montis Grecensis duximus concedendas , communi iusticia svadcnte. Datum vigesimo quarto die eong^egacionis nostre prediclc. Anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo primo»

OrigtnaW in iii«mbraiiA« sat Ucerum. Duae zonae sericene dridis et rubri colons appendcnt absque sigillia, In archivlo veil. Ciipit. xagnib.

325.

Anno I48t» l6. febraarit, Zagr&blae<

A c&ngrtgatioHe fiobtiium camitahis zagrabicnsis Onmlilus tpiscopm vi ereptos agr&s prataqut praebendaHis nddere opartere condemnatur,

Nos Michael Orzag de Gwth, regni Hungarie palatinus et judex Comanorum ac comes Stephanus de Batbor, judex curie serenissimi principis domini Matbie, dei gracia regis dicli Hungarie ac Bobemie, Dalmacie, Croacie etc. Memorie coramendamus lenore presencium significantes quibus expedit universis: quod in congregacione nostra general! nniversiiati nobilium comitatus zagrabiensis, feria tercia pro- xiraa ante festura purificacionis beate ^^arie virginis de speciali man- dato et commissione prefati doraini nostri regis prope civitatem za- grabiensem celebrata, honorabiles domini Michael de Szenthgyergb, decanus et Georgius plebanus ecclesie beati Emerici duels, Zagrabie fundate, prebendarii ecclesie zagrabiensis in ipsoriim ac universonim aliorum prebendariorum ciusdera ecclesie ac rectorum aUarium in eadem ecclesia habitorum personls, cum procuratoriis litteris eiusdem ecclesie zagrabiensis, de medio aliorum nostram exurgente^ in presen- dam, contra reverendum dominum Osualdura, episcopum ecclesie za- grabiensis proposuerunt eo modo; quomodo idem dominus Oswaldtts episcopus in anno cuius iara tercia instaret rcvolucio quasdam lerras arabiles et fenilia ad dictas prebcndas et altaria ipsorum ab antiquo speclanlcs infra limites vici Latinorum in dicta Zagrabia babiti exi- stentes, puta: duodecim dielas tcrre et unum fenilc ad duo falcastrt se extendetis domini fiarnabe prebendarii; ileal triginta duts dletas

Doc. J3S, — A/f. 1481.

4og

terre arabilis et unum feDile ad septem falcastra feni se extendens domini Emerici dc Kemlek prebendarii ; iiem decern dielas lene ara- bilis domini Blasii de eadem Kemlek; item quinque dietas terre do- mini Fabiani de Cristallowcz; similiter quinque dietas terre domim Martini de Narlh; item quinque dietas et unum feoile domini Bene- dicti succentoris; item decern dietas terre domini Slephani de Iwa- nych; item viginti unam cum media dielas terre arabilis prefati do- mini Georgii plebani sancli Emerici; item viginti quatuor dietas terre et unum fenile ad falcastra duo domini dementis de Wyzoka; item quinque dietas lerre domini Gregorii de Sabnycza; item decern dietas lerre domini Thome de Czyglana ; item quinque dietas terre domini Benedict! de Athak» et unum fenile eiusdem ac dominorum Michaelis et Gregorii prebeodariorum ; item tres dietas terre domini Andree de Iwanych ; item septem dietas lerre domini Petri magni de Hedryhocz; item ires dietas terre domini Michaelis de Szenlhgyergh ac Beoedicti de Alhak et Gregorii de Magyarlak ac unum fenile eo- rnmdem ad falcastra viginti quinque; item septem dietas terre arabilis domini Stephani de Roycha ac unum fenile ad falcastra decem; item quatuor dietas terre arabilis domini Mathie senioris de Iwanycb: item undecim dielas lerre arabilis el nnum fenile domini Gregorii de Magyar- lak et Michaelis prebendarii; item septem dietas lerre condam domini Benedicti de Kemlek; item decem dietas terre domini Johannis de Iwa- nych ; item septem cum media dietas terre et unum fenile ad duo fal* castra domini Mathie junioris de Iwanych; item triginta dietas terre arabilis et unum fenile are sanctorum decem millia militum; item triginta octo dietas terre et tria fenilia ad falcastra quatuordecim are sancli Jacobi; item duodecim dietas lerre ct unum fenile are sanctorum Johannis et Mathie apostolorum et Vrsule virginis; item unum fenile are sancte Marie Magdalene ad falcastra duodecim; item viginti quin- que dietas terre et unum fenile are sanctorum Fabiani et Sebastiani marlirum ad falcastra duo; item septem dietas terre et tria fenilia parva are sancli Georgii ; item quindecim dietas terre et unum fenile ad falcastra octo are sancte Kalherine; item viginti dietas terre et duo fenilia ad falcastra quindecim are sancli Jeronimi; item unum fenile ad falcastra duo are sancli Pauli; item septem dietas et unum fenile ad falcastra tria ecclesie sancti Johanms baptisle; item viginti cum media dietas terre arabilis et duo fenilia ad falcastra viginti se extend encia hospitalis beate Elyzabelh vidue ; in quorum pacifico dominio iidem actores et are eorum prenotate ab anliquis lemporibus pacilice perstitissent pro se ipso minus iuste et indebite occupasset, occupatasque teneret et coaservaret de presenti, eosdem actores de

dominro cannndem peoitss euiwdemlo ^OUtaok dicium et dampnum If ^ontm jctomn valde iMem dommt Nfichael decannt eC Gcorgias prttacut terras arabiles eC fcnilia sibi et dictis alas arif torum de jure et ab antiqoo pertincre debere quatuor littera$, unam olim dominl Eterliardi, i domini Andree et terciam amdam domiiu Johanms eccletie zagratien&is, priTiIegjaliter, qaartam vcro eC vltiiBani : affirmatoriam patenter emanatas, nobis ezhibcre prima, puta, dicti domini Eberhardi episcopi die fcvtt Kpiphantarum domini, anno einsdem millesimo qnadriaecn- te^imo prime emanata declarabat, qucd discreti et honesti Tiri do* mini prebendarii ecclesie zagrabiensis einsdem aocedentes in prcscn- ciam detegere curavissent, quomodo uniTersi predecessores einsdem domini Eberhardi episcopi, decimas eorum de singulis Tineis ipsornm ac tcrris propriis ad ipsorum prebendas ab antiqno pertinentes in posterumque ad easdem pertinere debenias, proTenientes, prorsus et per omnia pro quibusdam certis missis celebrandis, litteris in eisdem spccificatis, duxissent remittendas, ipsumque dominum Eberhardum cpiscopum subiectiva prece rogassent, ut idem rata et accepta habere ac eisdem confirmare dignaretur. Ipse igitur dominns Eberhardos episcopus nolens infringere sanctiones suorum predecessonim, postu- lacionem eorumdem justam agnoscens, predictas nniversas decimas singulis annis de vineis et terris sepefatorum dominorum prebenda- riorum provenirc debendas, perpetuis futuris temporibus duxisset re- mittendas et relaxandas, et pretacta predecessorum suorum acta suis litteris mediantibus confirmasset. Secunda vero earumdem, puta prefati condam domini Andree episcopi zagrabiensis habens in se transump- tive lenorem earumdem litterarum dicti domini Eberhardi episcopi zagrabiensis, sabbato proximo post festum Visitacionis virginis gloiiose anno domini millesimo quadringentesimo nono confecta, edocebat inter alia, quod idem dominus Andreas episcopus acceptis supplicacionibus universorum prebendariorum dicte ecclesie zagrabiensis sibi porrectis, attendens ex huiusmodi decimali relaxacione cultum divinum non modicum excrevisse. prefatas litteras de verbo ad verbum insertas quoad omnes suas clausulas, punctos et aniculos acceptasset et rati- ficasset , et nihilominus ob divini cultus augmentum et dictorum pr^ bendariorum comodosiorem sustentacionem innovando, perpetuo vali- turas confirmasset. Tercia denique earum scilicet condam domini Johannis episcopi littera privilegialis, Zagrabie in festo beati Bartho* lomei apostolii anno domini millesimo quadringentesimo vigesimo

septimo conscripta explanabat, quod ipse dominus Johannes episcopus cernens in animo et sedula meditacione pensans, eorumiem preben- dariorura postulacionera et peticionem, nolens p rede cesser um suorura inslituta salubria infringere, talem gracie prerogaiivam eisdem pre- bendariis duxisset faciendam, qyod de singulis vineis ipsorum ac terris propriis ad ipsorum prebend as speclantibus et pertinentibus a primevo tempore usque felicem obitum ipsius condam domini Eber- hardi episcopi, ipsis per quoscumque testamenta liter vel quovis modo legatis et donatis, nullas declnnas sibi et successoribus suis ex parte eorum provenire debendas, solvere deberent, easdemque pro eisdena dominis prebendariis duxisset remittendas et relaxandas. Quarlenamque littere nostre affirmatorie tenor verbalis sequitur in hec verba: Nos Michael Orzag de Gwlh^ regni Hunngarie palalinus et index Coma- norum ac comes Stephaous de Bathor, iydex curie seienissimi prin- cipis domini Malhie dei gracia regis dicli Ilungarie ac Bohemie, Dal- macie^ Croacie etc. Memorie commendamus, quod in congregacione nostra generali universitali nobiliura comitatus zagrabiensis , feria tercia proxima ante festum purificacionis gloriosissime virginis Marie, de speciali maodato et commissione prefati domini nostri regis prope civitatem zagrabiensem celebrata, honorabiles domini Michael de Zenth- gyerghwara decanus, necnon Georgius plebanus ecclesie sancti Emerici duels in area capUulari ecclesie zagrabiensis fundate, in ipsorum ac uaiversorum prebendarionim et al tar islam m eiusdem ecclesie zagfra- biensis personis, de medio aliorum nostra m exurgentes in presenciam proposueruot co modo: quomodo iidem domini prebendarii et alta» riste, predecessoresque eorumdera a multis retroactis tcmporibus, que humana non comprelienderet memoriaj terras arabiles, prata sen fe- nilia ad prefatas prebendas et rectoratus altaritira spectantes et per- tinencia intra limites vici Latinorum in comitatu zagrabiensi existentes, babuisscnt, et eisdem cum tocius dominii plena potestate usi fuissent, et hoc comiti, judicibus nobilium, iuratisque assessoribus dicti comitatus zagrabiensis constaret ev id enter, Petenles nos hiis dictis, debita cum instancia, ut iidem comes, judex nobilium, juratique asseisores qtjalem de premissis scirent, per nos requisiii, faterentur certitudinis veritatera. Cumque nos eosdem comitem, judices nobilium, juratosque assessores comitatus prescript! super premissis requisites habuit^semus, iidem ad fidem eorum deo debitara, Odeliiatemque dicto domino nostro regi et sacro eius regio dyademati observandam pro dicenda veritaie et iusticia conservanda taclo dominice ciucis signo nobis presiitam, aete- fatos dominos prebendarios et altaristas dictas terras arabiles et prata sive fenilia prenotaia in terrilorio vici Lalinorum antedicti a dictis

41 «

D^c, j^S' — -^«- ^4^^'

diuturnis temporibus habuisse et posset isse uoanimi et concordi le~ slificacione aflirmarunt» scd quo jure cedcm leire arabiles et praU anted icta ad eosdem perlineanl, dixerunt se ignorare. In cuius asscr- cionis teslimonium presentes litteras nostras patentes prefatis expo- nentibus duximus concedendas. Datum daodecimo die congregacionis nostre predicte in loco inemorato. Anno domini millesimo quadrin- genlesimo octuagesimo primo. Quibus exhibiiis lidem domini Michael et Georgius sibi et dictis aliis prebendariis ex parte prescripti domini Oswaldi episcopi per nos in premissis juris equitatem postularunt imperliri. Quo audito Johannes de Mere pro antefato domino Oswaldo cpiscopo cum procuratorii'5 lilteris eiusdem, noslram exurgens in presenciam, lespondil ex adverso; quomodo anlefati condam domini Eberhardus, Andreas et Johannes episcopi dicle ecclesie zagrabiensis pretactos proventus ipsius ecclesie zagrabiensis decimales tam de vi- neis quam de tenis provenientes prefatis dominis prebendariis et al- taribus eorum in preiudiciura iuris eiusdem ecclesie minime dare et conferre ac alienare, et nee ipsi prebendaiii eosdem proventus ab cisdem dominis episcopis, predccessoribus ipsius domini Oswaldi epi- scopi, pro se impetrare valuissenl. Quibus sic habitis ipsisque pro- curatoribus parcium per nos in premissis judicium et jusliciam pre- bere postulantibus, quia antefatus olim dominus Kberhardus episcopus in presaipto anno domini millesimo quadringentesimo primo pre- scriplas universas decimas de vineis et tenis dictorum prebendariorum perpetuis futuris tempoiibus, ob respectum superius specificatum> eisdem prebendariis omnino reraisisse et relaxasse, prefatus eciam condam dominus Andreas episcopus huius relaxacionis per ipsum dominum Eberfaardum factum ratilicasse et approbasse et tandem confirmasse, prescriptus dcnique condam dominus Johannes episcopus ob premis- sum divini cultus augmentum dictas omncs decimas, tam de vineis quam de terris ipsorum prebendariorum provenientes mode simili in perpctuum relaxasse, pretitulati eciam vicecomes et judices nobilium dicli comitatus zagrabiensis, juratique assessores dicte congregacionis nostre prescriptas terras arabiles et prata seu fenilia ad dictas pre- bendas et rectoratus altarium spectanles et pertinenies inter limites viC! Latinorum exist entes, eisdem prebendariis et aliarislis cum locius dominii plena potestate pertinerc et easdem per ipsos prebendarios et altaristas pacifice usos fuisse, modo quo supra requisiti, fassi et attestati cxtitissent, ipsi denique prebendarii et rectores altarium io paciUca possessione earumdem terrarum et fenilium a tempore quod huraana memoria comprehenderc neqult, fuisse, et cas^dera ab^qu^ omni soluctone i^ccimali et alia quiete possedisse, io paciUco domiaio

Doc, J2j\ — Ah. 14,81.

413

earumdem existendo, tempus prcscripcionis eccle^iasiice dudum com- plevisse ct transscendisse, prefalus procurator dictl doraini episcopi nullas litteras prohibUorias aut alias litis mocionem denotantes, quibus prcscripcionem eandem rumpere poluisset exhibere valuisse, ex preex- hibitarum lilterarum antefatorum dominorum Eberhardi, Andree et Johannis episcoporum ac nostrorum affirmatorie teaoribus clare et ma- nifeste reperiebantur, propter quod pretacte terre arabiles et fenilia absque omni decimali et alia qualibet solucione prefatis donoinis pre- beodariis et altaristis nunc consUtutis et in futurum constituent! is in perpeiuum readiudicari et relinqui debere; ipsi quoque prebendaril amodo deinceps nullas terras et fenilia ac alias hereditates a qui- buscunique hominibus dicti episcopatus absque consensu et permissione dicii domini Oswaldi episcopi quocumque tilulo obtentas et recepta^t ac eis dandas et legandas aliter, nisi cum servicUs et solucionibus dt eisdem fisco episcopali provenientibus, lenerc posse et valere, nobis ac ceteris dominis prelatis, baronibus et regni nobilibus, magistrisque proihonoiariis ac juralis asscssoribus nosiris nobiscum in judicio et examine cause premisse existentibus et superinde diucius tractanlibus, agnoscebatur. Pro eo eorumdem dominorum prelatorum, baronum et regni nobilium, magislrorumque prothonotariorum ac juralorum nostro- rum asscssorum quesito et assumpto superinde consilio prematuro pretactas terras arabiles et fenilia superius nominatim conscriptas et declaraia, necnon vineas in preallegatis litteris dictorum episcoporum specificalas et conlentas prefatis prebendariis et altaristis pro tempore constitutis ac ipsorum aris prenotatis in dicta ecclesia zagrabiensi ha- bitis et constnictis jure pristino eis ex premissis incumbenti in per- petuum readiudicantes relinquimus et commisimus tenere, possidere et habere auctoritate nostra iudiciaria mediante, salvo jure alieno. In cuius rei memoriam, firmiiatemque perpetuam presentes litteras no- stras privilegialei pendcniium autenticorum sigillorum nostrorum mu- nimine roboraias, eisdem prebendariis et aris eorum prenotatis duximus concedendas. Datum vigesimo septtmo die congregacionis nostre pie- dicte in loco memorato. Anno domini millesimo quadxingentesimo octuagcsirao prime.

E tTAitstimpto saec, XVt. In archivo vtii. capitnlj »igral> faac. 51. nr. 30

4M

D&€. 326, — An. i^Sl.

326.

Anno I48i» I3. maii. Crisii.

A nobiiibus ngni Siavoniae ^ quanta tehma tt vedigaHa pro merdbus Zagrabiae ef in regno sin/ solvenda, in rtgni cangregati&ne gentrali

dtUrminaiur.

Nos Ladislaus de Egervara, regnorum Dalmacie, Croacie ac to- ciiis Sclauonie banus, Mcmorie commendamus, quod cum feria tercia proxima ante feslum Purificacionis beate Marie virgmis serenissimus princeps dominus Malbias rex, dominus noster gradosus^ per magni- ficos dominos Michaelem Orzag de Gwth, dicti regni Hungarie pala- tinum et comitem Stephanum de Batbor, judicera cune sue maieslalis, prope civitatem zagrabiensem pro reformacione status regni Sclauonie, exstirpandisque malcfacLoribus el nocivis hominibus, cunctis eciam tnaleficiis ac praviialibus et malts abolendis, universis nobiiibus ejusdem regni Sclauonie crisiensis, zagrabiensis , varasdinensis et Werewczc comitatuum congregacionem celebrare fecisset generalem, et in eadem inter alia, que pro dicti regni commodo et justicie augmento acta fuere, non mediocres de et super tributis in hoc regno ubique ha- biiis ct erectis tractatus et labores facli exsUterint, ubi comperlo, agnitoque et intellecto, quod in quibusdam tributorum predictorum valde iniustc, inconvenieniesquc et superllue exacciones a pretergre- dientibus cam mercanciis et aliis questoribus habite faere, ex eisdem quedam jusia et recta, quedara vero injusia et supertlua et proscrip- cione comitum el judicum nobilium^ juratorumque assessorum ipsius congregacionis condempnata exstitere, quamvis cxpost prcfatus do- minus nosier rex ad dictorum universorum nobiJium regni Sclauonie supplicacionem propierea sue maiesiati porrcctam> eisdem prcicriplis injustis et supertluis iribulis graciam fecerit et in depo^tta esse per- iniserit ea condicione, ut ipsa tributa amodo et in antea in dampnum et injuriam quorumcumque tarn mercalorum quara queslorum el ce- terorum cuiusvis status et condicionis hominum non liant, sed eorum possessores et officiales alque aminislra tores ut iributarLi justis dun- taxai, rectisque et convenientibus exaccionibus uti, et eis conienii esse debeant^ idem dominus nosier rex nobis firmius dederat in mandato, ut exacciones huiusmodi tributorum sen iheloniorum quorumcumque nobilium et possessionatorum hominum huius regni et in quibusvis comitatibus et locis in hoc regno Sclauonie existcncium et exigt soli- torum in octavis festi beaii Georgii martyris una cum regni nobiiibus ordine debiio limiiare et moderare debercmus. Ipsis itaque ociavis occurreniibus 00s una cum universitale nobilium dictorum comiti-

D0€. 326. — An^ 1481,

415

tuum ipsius regni Sclauonie in exaccionibus et solucionibus tribu- toruni seu Ibeloniorum quommcumque, de mandato et volotitatc ejusdem domini nostri regis limilacionem infra declarandam cunclis futuris perp^tuis successivis leniporibus duraturam, in comilatibus pre- scriptis diiximos imponendam aique statuendam eo modo: Primo vide- licet» dc singulis cuiribus ballarum ligalis, tlorenus unus exigatur. Item de curru onerato cum pannis, more ballarum, non ligatis, Jlorenus medius. Item de pannis sericeis et aUis pannis preciosis italicis, speciebus, oleo^ ficubtis et aliis rebus maritimis de Italia de- ferendis, a quolibet pondere solvantur denarii quatuor Item de pomis naranch et pamagranatis de pondere denarii duo. Idem de curru one- rato cutibus ligalis, florenus medius. Item de curru onerato salibus lapideis, si fuerint centum vel ultra, denarii quatuor et lapis unus, et si non fuerint sales centum, denarii dumtaxat quatuor Item dc salibus maritimis de quolibet curru oneraio, medietas unius melrete wlgariter chethert, mensure civitatis mentis Grecensis de iisdem salibus et denarii quatuor recipiantur. Item de curru oneraio velleribus, de- narii quatuor. Item de curru onerato ferro, denarii quatuor. Item de curru onerato piscibus recentibus, denarii quatuor. Item de medio curru piscibus oneraio, denarii duo. Item de curru onerato piscibus salsis, denarii seplem. Item de curru onerato piscibus siccis, denarii septem. Item de curru onerato irilica et aliis bladis, denarii qua- luon Item de medio curru onerato cum eisdem bladis, denarii duo. Item de curru onerato vino vel cervisia, denarii quatuor. Item de curru onerato lardis et ariuuis, denarii quatuor. Item de cuiru one- rato cera, denarii quatuor. Item de curru onerato pellibus pellificum, denarii quatuor Item de curru onerato subis et aliis pelliciis, denarii quatuor. Item de curru onerato lino, denarii quatuor. Hem de curru tela onerato, denarii quatuor, Item de curru panno albo wlgariter darowch onerato, denarii quatuor. Item de curru onerato melle, de- narii quatuor. Item de curru onerato cordis scu funiculis, denarii quatuor. Item de curru onerato ollis et quibuscumque aliis luciiigu- lorum artificiis, denarii quatuor Item de curro cineribus suttorum onerato, denarii quatuor Item de curru malvasia onerato, denarii duo- deciin. Item de uno equo onerato cum rebus cuiuscumque generis, de- narii* duo. Item de bigis oneratis quibusvis rebus, denarii duo. Item de uno bove, denarius unus. Item de porcis et vaccis, denarius medius. Item dc equis minoribus non babatatis et cabellis, denarius unus. Item de equis sellatis magnis, denarii quatuor Item de quinque ovibus, de- narius unus. Item de caseis, ovis et aliis similibus, que mulieres solent supra capita portare, recipialur denarius medius; minus autem decern

4i6 Doc. ^26. — An 1481.

caseis, quinquaginta ovis nil solvatur. Item de pullis et aucis infra valorem decem denariorum, nil solvatur, et si fuerint ad valorem decem denariorum, denarius medius. Item de pedite ponderato, de- narius unus. Item de pedite vacuo, denarius medius. Item de viginti capris, denarius unus. Item de viginti porcellis seu suellis. denarius unus. Item de duobus vasis vacuis venalibus, denarius unus. Item de tribus doleis, denarius unus. Item de mattis Hscellis zachor ad pond us humanum, denarius unus. Item de ocreis et aliis calceis usque quinque paria ocrearum et decem paria calceorum, denarius medius; de mi- nori vero numero nil solvatur. Item de duobus cutibus dispositis, denarius unus. Item de quatuor cutibus indispositis, denarius unus. Item de curru novo, denarius unus. Item de duabus rotis novis, de- narius medius. Item de tinis et idreis quantumcumque in dorso por- tare poterit, denarius medius. Item de vomeribus, securibus, ligonibus, palis, terebellis, falcibus, juxta pondus, denarius medius. Item de fructibus cuiuscunque generis, porcio modesta recipiatur. Item cami- fices si ibidem vendere poterint carnes et cutem, denarius unus, si autem vendere non poterint, denarius medius. Item de capriolo vel agnello uno vel duobus, de quinque pullis, suello uno, vel duobus, lapide salis uno et lepore uno, tributum non recipiatur, ita tamen: quod si horum aliqua vendi non poterint denariis duodecim, et si vendentur, recipiatur medius denarius. Item emptores salium infra duodecim denarios, non teneantur solvere tributum. Item venditores olei unius lagene, denarium unum. Item de arcubus, denarium me- dium. Item de gladiis, denarium medium. Item de sagittis, denarium medium. Item de clypeis, denarium medium. Item de uno vehiculo onerato quatuor vel sex animalibus irahendo, denarii quatuor. Item de vehiculo parvo duobus animalibus trahendo, denarii duo. Item de vehiculo per unum hominem trahendo, denarius unus. Item ar- tifices solvant sicut alii pedites. Item de curribus nupcialibus et ho- minibus nichil exigalur. Item de bladis nobilium et ignobilium ad molendina deducendis et deportandis nil exigatur. Item a deduc- toribus jobagionum nil exigatur: in vadis autem quorumlibet flu- viorum eadem moderacio el solucio observetur. Item de porcis, qui depelluntur ad silvas glandinosas ad impiguandum, de centum porcis denarii sex, de quinquaginta denarii tres et infra viginti denarius unus. Item de rebus nobilium de una possessione ad aliam dedu- cendis et deportandis, ac eciam pro sustentacione demorum ipsorum comparatis nichil exigatur. Ne igitur temporum in processu in exac- cione et solucione ipsorum tributorum et navigiorum inter tributarios, nautas ac meicatores et questores differencie orianlur, ideo juxta

D&c, J27* — An, r^Sl^

417

praescripiam iimiiacionem tales denarii j^er tribuiarios exigantur, quorum centenarius numerus facit tinum ilorenum auri, aut valore de- nariorum eorumdem declarato, quod ubicunque in principalibus et capiialibus tributis solucio facta fuerit, ibt in filialibus Iributis nichil exigatur, et e converse; et quod trtbutarii in possessionibus et terris alioruTD nobiliuxn neque tributa tollere, neque progredientes et proJi- ciscentes cum rebus veoalibus quoquomodo imped ire et infestare audeant. Cum itaque ipsa moderacione seu limitacione facta et per- acta earn prcattactorum commitatuum nobilibus in publicum videndam prebtjiraos et coram eis legi et in omnibus ipsius particulis, clau- sulis et articulis exponi feciinus» omnibus congrua, competens, utilis et accommoda visa exstitit, agnita et probata, quam in litteras no- stras redigi et in scripto pro memoria et firmitate sempiterna per nos sibi concedi, dari, accuracius optarunt atque pecierunt Nos vero de huiusmodi eorumdem universorum nobilium tarn placito, quam voluntate, ut ipsa semper pro*communi bono in suo vigore permaneat, statiiimus et sanximus ac auctoritate a dicto domino nostro rege nobis attributa decrevimus, ut quicumque nobilium regnicolarum tii- buta habenciiim, banc nostram disposicionem, ordinacionem, limita- cionem et moderacionem pro universal! commodo et utilitate, justi- ciaque communi per nos raodo premisso factas, supertluis, ineptis, illicitisque et iniustis tribiilorum exaccionibus transgressi fuerint, in- fregerint seu violaverint et hoc contra tales vel talem, attestacione veridica vicinorum et commetaneorum ac nobilium comprovincialium iegittime comprobari poterit, mox tales et talis transgressores seu transgressor in perpetua aramissione huiusmodi sui tributi vel tribu- torum sint vel sit convicti seu convictus, et eisdera^ juribusque tri- butonim eorum in evum privati ac destituti habeantur* In cuius rei testimonium presentes ittteras nostras ipsis nobilibus regni Sclauonie et comitatibus predictis duximus concedendas. Datum Crisii duodecimo die octavarum festi beati Georgii martirts predictarum. Anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo primo.

£ traDsampto CapituH eagrab. aano iSja. facto ct autheotlcato. Originale in arch, regoicolan Zagrabiae ; Privilegia regni nr. 50. — Ivan Knkuljevid. Jura regni. Vol. I. pag, 217—230. sat eiTOiie«,

327.

Atiaa 1481. Zagmbiac.

Statutoriae capltuli zagrabiensis puram statutionem pro Johanne lectore et canonico ecclesiae zagrabiensis, qua rectore altaris b. Hie- ronymi in eadem ecclcsia fundati in septemdecim sessionibus jobagi-

^7

41 8 Doc, 328. J2p. — An, 14.82.

onalibus nobilis dominae Zthanycza, relictae olim Clementis Kys de Mykchewcz viduae, sex videlicet eanim populosis et quatuor desertis in Maryncz, quatuor item populosis in Jakwsewcz ac tribus desertis in praedicta Mykchewcz possessionibus habitis, praefatum altare pig- noris alias jure respicientibus, penes mandatum Mathiae regis, a clau- sula: „Exponitur nobis etc." inchoans, statutorium, medio regii et capi- tularis horoinum peractam complexae, in authentico attacti capituli transumpto pro monasterio Paulinorum Remethensi ann. 1505. expeditae.

Act. mon. Remcte. Fasc. III. nr. 27. In archiv. regn. Croat. Slavon. Dalm.

328.

Anno 1482 mense januario. Zagrabiae.

In termino Epiphaniae capitulum in causa cum civitate non coroparuit, itaque per non venientiam in judicio consveto et pro non solutione in dupplo convictum est, et Michael palatinus jussit iterum pro termino s. Georgii ad exhibitionem litterarum et solutionem novem marcarum in tribus foris provincialibus proclamari per cbas- mense; a quo iterum termino prorogatum est per litteras Michaelis diversimode ad terminum s. Michaelis anni sequentis.

Georgii Marcelovi<5: Regesta., ut supra.

329.

Anno 1482, 1. febniarii. Zagrabiae. Catharina, Mathei Latzarini morte viduata, ex Nicolai sartoris dispositione testamentaria, unum flor, monasterio remetensi pro fomicis mercedc pendit.

In nomine domini. Amen. Anno nativitatis eiusdem millesimo quadringentesimo octuagesimo secundo, indiccione quintadecima, die vero prima mensis februarii, hora vesperarum vel quasi, penes staci- onem seu boltam sub domo condam providi viri Nicolai sartoris, civis civitatis montis Giecensis, in angulo iuxta palacium Johannis Pero- wych civis, ibidem habitam et existentem, pontificatus autem sanctis- simi in Christo palris et domini nostri, domini Syxti, divina provi- dencia pape quarti, anno eius undecimo, in mei notarii publici et testium infrascriptorum presencia constituli personaliter circumspecta et honesta domina Chaterina, Matheygenicza communiter appellata, consors vero legittima Blasii Latzarin, civis prefate civitatis montis Grecensis ab una, parte vero ab altera venerabilis et religiosus ma- gister frater Paulus Kranyecz vicarius claustri et fratrum Heremi-

Dq€, 32g — An. 14.82.

419

tanira ecdesie beate Marie virgtnis de proraontorio zagrabiensi cum duobus aliis fratribus. videlicet Matheo presbytero et Benedicto con- verso, ordinis eiusdera; tandem exurgens eadem domina Kather3ma cuTB soHta pretestacione exhibendo unura tlorenum fratribus eisdem sponte dixit et fassa est vive vocis sue oraculo in hunc mod urn: quo- itjodo ipsa domina Katberyna cum prefato Blasio Latzarin, domino et marito suo, de domo et stacione dicti condam Nicolai sartoris, civis jam fate civitalis et omnes futuri successores sui eiusdem scilicet domus et stacionis seu bolte pro tempore possessores penes voluntariam te- stamentalem disposicionem ipsius condam Nicolai sartoris singulis anois et cunclis futurjs temporibus in festo purificacionis beate Maiie virginis ad idem claustrum Heremitarum pro perpetua eleemosyna salutari unum tlorenum dare et solvere obligarentur et erunt, suntque obligati, quern sic, ut premissum est, eadem domina Katheryna pro eodem anno preterite ipsis fratribus et claustro obtulit et persolvit publice et manifeste, petcns sibi superjEde dari Hitcras expeditorias per ipsos fratres ad cautelam» quam ipsi eidem dare spoponderunt. Super quo oicbil omnino prenominaius magister Paulus vicarius om- nibus raelioribus, modo, via, jure, forma et causa, quibus melius et effic^cius potuit, debuit et valuit solempniter est protestatus, meque notarium publicum subscriptum debita cum instancia requisivit, ut sibi pro cautela juris et disposicionis solucionis prefatc unum vel plura, publicum sen publica, instrumentum aut instrumeola con(icerem, quod et feci ofiicio mihi incumbenle el communi iusiicia svadente. Acta sunt hec et facta anno, indiccione, die^ mense, hora» loco el pontilicatu, quibus supra. Presentibus ibidem honorabilibus et circum- spectis dominis Matheo plebano ecclesie parochlalis sancti Marci in eadem monte Grecensi, Briccio, rectore altar is sancti Nicolai episcopi confessoris, ibidem, Laurencio Sporar, Blasio Stenycbki, Paulo auri- fabro et Gallo Rudetych civibus jam fate civitalis montis Grecensis, aliisque quam pludbus Idoneis et fidelibus testibus ad premsssa vo- catis, rogatis et in testimonium premissorum requisitis.

Signum BOterii.

Et ego Matbeus Gregorii de Szenthgywrgywara clericus zagra* biensis diocesis, sacra imperiali auctoritale notarius publictis, quia prefatis fassioni, protestacioni et requisicioni aliisque omnibus et sin- gulis premissis, dum sic, ut prefertur^ fierent et agerentur, unacum prenominatis testibus presens interfui, eaque omnia et singula sic fieri vidi et audivi, ideo hoc presens publicum instrumentum per me

420 Doc, jjo. — Aft. 1/1.82.

ipsum lideliler ingrossatura (sic) exinde confeci et in banc formam pu- blicam redegi, signoque et nomine meis solitis et consvetis consignavi, rogatus et requisitus in fidem et testimonium omnium et singulorum premissorum.

Summa privilegiorum monasterii Remetensis. MSC. io archiv. incl. Acad. Scient. Slavor. merid.

330.

Anno 1482, 30. martii. Budae. Mathias, Hungariae etc, rex, omnibus posssessionatis hominibus, tributa tenentibus, praecipit^ nc a civibus zagrab. tributum pro merce exigant

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et condi- cionis hominibus, ubivis per regna nostra Sclauonie et Croacie tri- buta habentibus, tenentibus seu exigentibus, presentes visuris, salutem et graciam. Cum fideles nostri prudentes et circumspecti, judex, jurati, ceterique cives et incole civitatis nostre montis Grecensis, antiqua li- bertatis eorum prerogativa requirente, ab omni solucione tributaria ubivis per ambitum universorum regnorum sacre corone regni nostri subiectorum exempti sint et supportati habeantur, libertatesque et exempciones huiusmodi pro eisdem judice, civibus et incolis dicte civitatis nostre in octavis festi Epiphaniarum domini proxime prete- rili per prelatos, barones et magistros prothonotarios regni et curie nostre judices senlencialiter approbate et roborate existant, ob hoc, ut prefatis judici, civibus et incolis dicte civitatis nostre ubique penes eorum jura et exempciones tutus secerusque pateat progressus, volu- mus et mandamus fidelitati vestre et cuilibet vestrum firmissime, qua- tenus amodo deinceps prefatos judieem, cives et incolas dicte civitatis nostre montis Grecensis ad solucionem quorumcumque tributorum seu theloniorum contra formam premisse ipsorum liberlaiis et exemp- cionis atque iudiciarie deliberacionis eorumdem prelatorum et baro- num ac magistrorum prothonotariorum regni ac curie nostre judicum artare et compellere nusquam et nequaquam presummatis nee sitis ausi quoquomodo; quoniam alioquin commisimus et presentibus fir- mius committimus bano vel eius vicebanis regnorum nostrorum Cro- acie et Sclauonie presentibus et futuris, ut ipsi vos et quemlibet ve- strum ad hoc ipsum faciendum et firmiter observandum per omnia opportuna gravamina compellant et astringant auctoritate nostra pre- sentibus ipsis in hac parte attributa et iusticia mediante. Secus ergo

Doc* JJ^' — ^"^ /-/<?-?.

421

nos facluri. Presendbus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Dude sabbato proximo ante domioicam Ramispalmarura, Anno domini mll- lesiroo quadrtngentesimo octiiage=imo secundo. Regnorum noslrorura anno Ilungarie etc, vigesimo quinto, Bohemie vero tredecLmo.

Ad relacioncm Tliome de Eniewd prepositi Tituleasis.

Originale iq cHartd. Id margme ioferiori imprcssiutn est siginom In archivio lib. rcg, civit, zagrab.

331.

Anno 1482, II JuliL Posodh,

Maihtas, Bnngarme etc. nx^ Blasw Magjar bano ac Baltasari Bacan

et Petro Boikaj nobilibm inierdkit, ne a civibus zagrab. tributufn pro

me tee petant^ neve exigani.

Commisno propria domini regis.

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fideli nostro ma- gnifico Blasio Magyar, regnortim nostrorum Dal made, Croacie et Scla* uonie bano eta salutem et graciam. Ex querela pro parte fidelium noslrorum prudentum et circumspectorum judicts, juratonim, cetero- rumque civium et incolarum civitatis nostre montis Grecensis, male- stati nostre porrecta intelleximus, quod quaravis ipsi antiqua liberlatis eorum prerogativa requireDte sed et noslro ac prelatorum el baronum, ceteror unique regni nostri judicum ordinariorum, in octavis festi Epi- phaniarum domini proxime preleriti iudiciaria deliberacione idipsura approbante et confirmante, ab omni solucione tributaria ubilibet per regnum nostrum Sclauonie penitus et per omnia exempti sint et supporlali habeantur, tamen nonnulli forent lam officialium nostrorum quam eciam alionim nobilium et bominum possessionatorum in dicto regno nostro tributa babencium et tenencium et notanter bani nostri Sclauonie in oppido nostro crisiensi, necnon Balihasar de Bathyan ca- pitaneus castri nostri Med we et Petrus Bochkay, qui eosdem contra huiusmodi ipsorum libertatem ubique in locis tributorum lam no- strorum quam suonim ad iributariam soliicionem astringerent et gravi injuria compellerent in preiudiciura eonimdem civium nostrorum et derogamen et oppressionem premisse libertatis ipsorum manifestum. Supplicacione igitur prefatorum judicis et civium nostrorum intellecta, cum nos ipsos in eorum antiquis juribus et libertalibus per neminem turbari et impediri velimus, mandamus propterea fidelitati tue harum serie lirmiter, quaienus habilis presentibus amodo deinceps neque tu a prefatis judice, civibus et incolis dicte civitatis nostre tributum

42 2 Doc. 332. — An. 14S3.

aliquoJ in dicto oppido crisiensi, sed neque alias in ipso regno nostro Sclauonie exigere hominibus tuis permittas et neque aliis quibuscumque permitti facere debeas; quin pocius eosdem in huiusmodi libertatibus eonimdem, tarn contra homines tuos ac prefatum Baltbasarem et Pe- trum Bochkay quam eciam oficiales nostros et quoslibet alios iuxta formam preroisse nostre judiciarie deliberacionis et comraissionis tueri, protegere et conservare ac indempniter manutenere debeas nostre maiestatis in persona et auctoritate, prcsentibus tibi in hac parte atttributa et iusticia mediante. Secus non facturus. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Posonii feria quinta proxima ante festum beate Margarethe virginis. Anno domini millesimo quadringentesimo octogesimo secundo. Regnorum nostrorum anno Hungarie etc vigesimo quinto, Bohemie vero quartodecimo.

Originale in cbarta. In margine inferiori imppressum est sigillum. In arch, incl. Acad. Scient. Slavor. merid.

332.

Anno 1483, 25. febmarit. Zagrabiae.

Statu turn capiiuli zagrabiensis de poena const itutnda in ilium ^ qui clavim scrinii, quo capttuli sigillum conservatur, die stgillationis non deportaverit.

Anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo tercio, feria tercia proxima post festum beati Mathie apostoli, conclusum est capitulariter: quod quicumque clavim ad sigillum tempore sigilla- cionis munimentorum (non) deportaverit, ille debeat solvere unum florenum auri ad manus custodis, quem idem custos teneatur exigere irremisibiliter, et si non curaret, extunc debeat solvere florenum pro- prium. Item, si aliquem contigerit discedere, habentem clavem dicti sigilli, extunc pena sub eadem teneat dare ad noticiam lectori aut suo vicario, apud quem ex dominis miserit clavem predictam, aut det eam alicui ex dominis, qui claves non habent. Michael prepo- situs, m. p. de mandate capituli.

Liber rubeus ven. Capit zagrab In arch. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

-0«f. jurj. — ^A 14SJ.

4«3

333.

Anno 1483, 9- niaii. Bydac.

MaiAias, Hungariae etc. rex^ ommbus nobilihus^ qui in possesuonibm sais

tributa Unent, idtntidem pratcipitt ui a mercataribus zagp abiensibus vecti-

galia ixigere desisiant

Coamissio propria domini regis.

Mathias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus nostris universis el singulis nobilibQS et alterius cuiusvis status et condi- c ion is hominibus ubivis per regna nostra Hungarie, Sclauonie et Cro- acie tributa habentibus, teneniibus seu exigentibus, presentes visuris, salutem et graciam. Cum fideles nostri prudentes et circumspecti judex, jurati, ceterique cives et incole civitatis nostre montis Grecensis an- tiqua libertatis ipsoriim prerogaiiva requirente ab omni tributaria so- lucione ubilibet per ambitum dictoruni regtioruni nostronim exempli sint et supportali habeantur ; velimusque eosdera et ipsorum quena- libet ubiquc per ipsa regna nosiia, partesque eiusdem et sacre corone subiectas, penes huiusmodi ipsorum libertatis omnino tutos esse, libe- rosque el securos. Fidel ilali igitur vestre et cuilibet vestrum barum serie firmiier precipientes maniamus, quatenus amodo prefatos ju- dicem, cives, incolas et mercaiores dicte civitatis nostre montis Gre- eensis ad solucionem predictorum iributorum seu Ihelloniorum ve- Urorum contra formam premisse ipsorum libeitalis et exempcionis arlare et compel lere, aut eos» vel ipsorum alterum, propterea in per- soniSp rebusque aut quibusvis bonis eorumdem impedire, turbare vel quoquomodo dampniJicare nusquam el nequaquara presuraatis nee sitis ausi modo aliquali. Quoniam alioquin coramisimus fidelibus nostris banis vel vicebanis eorumdem regnorum nostrorum Sclauonie et Croacie, ceterisqiie comitibus vel vicecomilibus et judicibus nobi- lium quorumcumque comitaluum eorumdem et predicti regni nostri Hungarie parciumque sibi subiectarum, in quibus scilicet huius man- dati nostri per quempiam ex vobis contrarium attenlaretur, et pre- sentibus firmius mandamus, ut ipsi tributa ^ue et Ihellonia in quibus huius contrarium fieret, pro maiestale nostra occupaie et tamdiu te- nere debeant, donee a nobis aliud acceperinl in raandatis ; et hec vo- lumus eciam per futuros banos, vicebanos, coroitesque vel vicecomites ac judices nobilium eorumdem regnorum nostrorum et comitatuum Ermiter observarL Secus igitur non facturL Presentibus pcrlectis, ex-

424 Doc^ 334., 335. — An. 1483,

hibenti restitutis. Datum Bude feria sexta proxima post festum Ascen- sionis domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo octogesimo tercio. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anno vicesimo sexto, Bo- hemie vero quintodecimo.

Originale in membrana. In inferiori margine impressum est sigillum. In archivio lib. reg. civit. eagrab.

334.

Anno 1483, II. Junii. Zagrabiae.

Statuium capituli de foro in area capitulari curae capituli iudicis

commitiendo.

Anno domini MCCCCLXXXIII feria tercia in festo beati Barnabe apostoli, conclusum est capitulariter, quod de cetero spanus seu judex noster habeat diligenter providere circa forum nostrum hie in area nostra fieri solitum, ita videlicet, quod ipse pro posse suo defendat omnes vendentes et ementes in eodem, et si aliquis, presertim ex fa- milia nostrum alicuius, alicui vendenti vel ementi violentiam intulerit, habeat id spanus seu judex noster ipsum detinendi et incarcerandi plenam facultatem et puniat eum iuxta arbitrium capituli. Quod si dominus sic detenti spanum aut judicem nostrum molestaret aut im- pediret. extunc sit privatus nostro consorcio ad arbitrium nostrum. Si vero spanus aut judex in premissis fuerit negligens aut remissus eandem penam paciatur.

Liber nibeus ven. capituli eccl. zagrab. In archiv. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

335.

Anno 1483, 17. septembris. Zagrabiae

Mat/lias Gercb banus, Petro Bockaj ac Ladislavo Rohfy^ omnibusque no- bilibus praecipit, ne in possessionibus suis a civibus zagrabiensibus tributum

pro merce petant,

Mathias Gereb de Vingarth, regnorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie banus. Egregiis Petro Bochkay ac Ladislao Rohfy de Dethe, vicebanis nostris dicti regni Sclauonie ac universis et singulis nobi- libus et alterius cuiusvis status et condicionis possessionatis hominibus ubivis per regna Hungarie, Dalmacie, Croacie et Sclauonie tributa habentibus, necnon et exigentibus, presentes visuris, salutem cum di- leccione. Constitutis nobis in civitate montis Grecensis, prudentes et

Dae. Jj6, — An, 14.84^

4iS

circumspecti judex, jurati, ceterique cives et incole dicte civitatis montis Grecensis exhibueriint nobis et presentavenint quasdam litteras regales adiudicatorias, de novo per regiam maiestatem ipsis concessas, in pargameno patenter confectas, ex quibus edocebamur ipsos cives et incolas predicte civitatis montis Grecensis, antiqua eorum libertate requirente, ab omni solucLone tributaria ubilibet intra ambilura die- tortim regnorum sacre corone subiectorum, per eandem regiam maie- statem eximisse et supportasse, volumusque nos eosdem cives in ipsa libertate per regiam serenitatem ipsis concessa omnino esse tutos et securos, com mittimus vobis et vestrum cuiUbet harum serie firraiter, quatenus amodo deinceps prefatos judicem, cives, incolas et merca- tores dicte civitatis montis Greeensis ad solucionem tributorum ve- strorum sed el nostrorum propriorum ubilibet intra dicta regna sacre corone subiecta existenctum, contra formara predicte ipsorum libertatis et exempclonis artare et compellere, aut ipsos in persona et rebus quoquomodo impedire vel dampnificare nequaquam presumpmatis ; quomam si secus feceriiis, quemadraodum informacionem ab ipsa raaiestale regia habemus, tributa ilia in quibus huius contrarium lleret, pro maiestate regia occupari faciemus, nee secus facialis. Presentibus perlcctis, exhibenii restitutis. Datum in civitate regali montis Grecensis predicta, feria quarta proxima post festum ExaUacionis sancte crucis. Anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo lercio.

Origioalc in mcrobraiiA. In margioc inferioii impressum est sigillum In arch. lib. reg. civ« uigrabiensls.

336.

Anno I4S4, 3» mail, Bodae. Mathias, Hungarian etc. rex, omnibus regni S/avt^mae nadiiii»us severe interdicit, ne a mercatoribm zagrabiensis tftsiigai exiganL

Mathias dei gracia rex Hugarie, Bohemie etc, Fidelibus nostris universis ct singulis prelatis, baronibus, necnon nobilibus et alterius cuiusvis status et condicionts possessionatis hominibus ubivis in regno nostro Sclauonie tributa habentibus, tenentibus seu exigentibus, pre* sente^ nostras visuris, salutem et graciara. Gravem querelam fidelium nostrorum prudentum et circumspeclorum judicis et juraiorum, cetero- ruroque civium civitatis nostre mentis Grecensis nobis oblatam acce» pimus multum displicenter, quod quamvis ipsi a tempore divorum regum Hungarie, nostrorum scilicet predecessorura et signanter a tem- pore domini Bele regis, pie memorie, a qtiaHbet solucione tributaria

4a6 Doc. 337, — An. 14.84,

exempti sint ct liberati, per nostramque maiestatem in eadem ipsa libertate confirmati, super quaquidem libertale juridice procedentes contra vos litteras sentenciales reportassent Et licet nos pluries com- misimus vobis, ut eosdem cives nostros in locis tributorum vestronim non impedirelis ad solucionemqre tributariam contra formam huius- modi ipsorum exempcionis et libertatis non cogeretis, vos tamen non curatis huiusmodi mandatis nostris, eosdem cives nostros et mercatores in locis tributorum vestrorura spoliare, dampnificare et perturbare non cessaretis in displicenciam mandatorum nostrorum huiusmodi, preiu- diciumque libertatis ipsorum prescripte non modicum. Quare fideli- tatibus vestris et cuilibet vestrum harum serie firmiter precipientes mandamus, quatenus amodo nuUus omnino vestrum a prefatis ci- vibus nostris in locis tributorum vestrorum aliquam tributariam solu- cionem petere seu exigere, petique seu exigifacere aut eos vel eorum alterum contra formam premisse ipsorum libertatis et exempcionis racione non solucionis eiusdem in personis, rebusque et bonis ipso- rum quibusvis impedire, turbare seu quovis modo dampnificare pre- sumat neque sit ausus quoquomodo; quoniam alioquin commisimus et presentibus firmius commitimus fidelibus nostris bano vel vicebanis regni nostri Sclauonie, ut ipsi omnia talium ihelonia, in quibus ipsi exponentes impedirentur, pro raaiestate nostra occupare et occupata tamdiu tenere debeant, donee a nobis aliud habuerint in mandatis, Secus igitur non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datura Bude in festo Invencionis sancte crucis. Anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo quarto. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anno vegesimo septimo, Bohemie vero sexto decimo.

Ad relacionem Thome de Erdewd, prepositi Titulensis.

Origioale in charta. In margiue inferiori impressum est sigillum In arch, ven. capit eccl. zagrab.

337.

Anno 1484, 8. Junii Zagrabiae. Statutum de canonicis cauponas exerceniibus et de poena constituenda in eos, gut chartis lusoriis magna pecunia posita, luserint.

In anno domini MCCCCLXXXIIII, tercia die Penthecostes, con- clusum est capitulariter per dominos, quod de cetero quicumque do- minorum habuerit tabernam in domo sua, quod nequaquam permittat intrare mulieres suspectas et currentes ad vinum bibendum, neque «bidem noctandum ; quicumque contra faciat, sit privatus omnibus pro-

^^^- JJ^ JSP' ~ ^n. 1484.

4»^

ventibus canonicalibus per integnim annum. Pretendarii vero et alii clerici ecclesie contrafacientes ponantur ad turrim per triduum, ubi ieiunent in pane et aqua per eosdera Ires dies. El hoc exequatur do- minus vicarius pro tempore constitulus.

Eandem penam pacientur domini et alii clerici, qui in tabernis de cetero ad tabulam luserint

Liber rabeas veo. (*apit. z&grab. In archiv. incL Acad. Scicnt SIav. merid

338.

Anno H^4f 'S- Ju^ii- Zagrabiae. Robertus praepositu$ propter diver sa scelera gradu dejicitur et beneficio ac capitalarium a consarcio exduditur.

Anno domini 1484. feria lercia proxiraa ante festum sacratis^imi corporis Christi, domini capita lariter concluserunt, quod quia Robertus prepositus propter invasionem bononim et curie condam doraini Bar- tholomei cantoris suspensus est a jure ac officio et beneficto, et eciam cxcommunicatus propter incarceracionem et dctencionem certorom pres- biterorom ac eciam iniectionem violentarum manuum in quemdam fratrem ordints sancli Francisci minorura, eciam propter eius mani- festum periurium et plurima eius crimina; similiter eciam abbas Petrus monasierii beate virgints propter notoriam iniectionem violentarum manuum in dominom Mathiam presbiteriim est excommunicatus et interdictus, idco in divinis officiis presertim ipsis et eoriim alteri non communicetur, et si contra hanc conclasionem aliquis contrariaretur, conclusit capitolum, quod talis per integrum annum careat consorcio fratniin et omnibus proventibus.

Liber rubeus vcn. capituli eccl zagrabiensis. Id urehiv. incl Acad. Sciea. Slav, incfid.

339.

Anno 1484, 3. deccmbris, Zagrabiae.

Mathias Gereb banus, omnibus nobiUbus tribuia^ quae a civibus zagtab. contra legem exigant, sese occupaturum esse, minatttr,

Nos Matbias Gcreb de Vingarth, regnorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie banus. Universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et condicionis hominibus tributa seu thelonia in dictis regnis Croacie et Sclauonie habentibus, lenentibus seu exigentibus salutem, QuamTis prudentcs et circumspecli index, jurati, ceteriquc cives, mer-

438 Doc, J^O, j^/. — An, 1484 — 1485.

catores, incole civitatis montis Grecensis ex antiqua libertatis eorum prerogativa iuxta contentum privilegiorum divorum regum regni Hungarie ac eciam moderni domini nostri regis, necnon magnificorum domi- norum Michaelis Orzag de Gwth, dicti regni Hungarie palatini, necnon comitis Stephani de Bathor, iudicis carie ipsius domini nostri regis, litteranim adiudicatoriarum pro parte eorumdem communitati dicte civitatis montis Grecensis emanatarum, ab omni solucione tributaria ubilibet per ambitum sue maiestatis exempti sint et supportati, ipse quoque dominus noster rex suas per litteras firmissime nobis man- davit, ut tributa ilia, in quibus libertatis eorumdem civium contrarium fieret, ut per eosdem cives regios tributura extorqueretur, illico pro sua maiestate occupare deberemus. Volumus denique id in foris et aliis locis nundinalibus publice et manifeste proclamari. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Zagrabie feria sexta ante festum beati Nicolai episcopi. Anno domini millesimo quadringentesimo octua- gesimo (quar)to.

Originale in charta. In tnargine inferiori impressum est sigiUum. In archivio lib. reg civit. zagrab.

340.

Anno 1485, 16. septembris. Zagrabiae. Statutiim capituli de solidis ab uncquoque canonico quotannis compana-

tori solvendis

Anno domini 1485. feria sexta post festum Exaltacionis sancte crucis, conclusum est capitulariter, quod pulsator sive campanator huius alme ecclesie a quolibet absente habeat triginta quinque solidos infra annum ex parte ofFertorii et aque benedicte diebus dominicalibus, et cetera; si autem contingent aliquem facere minorem absenciam, posita una, secundum racionem minus eidem solvat.

Liber nibeus yen. Capit. zagrab. In archiv. incl. Acad. Sclent Slav, merid.

34L

Anno i486, 8. aprilis. Budae. Mat/lias, Hungariat etc. rex, capitulo praecipit, ut Gregorium de Stubica in satis fodinis perquirendis, aperiendisque, adjuvet,

Coramissio propria domini regis.

Malhias dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Honorabiles, fideles nobis dilecti. Commiseramus nuper nobili Gregorio de Zthw* bycza, ut ipse in bonis et territoriis quorumlibet regnicolarum regni

Doc, J42, — An, 14S7.

nostri Sclauonie raineras saUam perquirere et pro maiestate nostra occupare debeat Ideo fidelitati vestre harum serie mandamus, qua- tenus statim visis presentibus, unum ex hominibus vestris penes ipsum Gregoriura de Zthwbycza deputetis, qui in inquirendo huiusmodi mineris salium eidem omni auxilio et assistencia adesse debeat; providea- tisqye, ut iobagiones vestri, qui super hac re, per ipsos homines no- stros inquirentur, mineras huiusmodi Jideliter referent, et cum eisdem hominibus nostris procedant. Secus igitui', si amraissionem bonorum vestrorum evilare cupitis, non facialis Datum Bude sabbato proximo post Ambrosii. Anno MCCCCLXXX sexto.

(A tergo). Honorabili capitulo ecclcsie zagrabiensis, fidelibus nobis dilectis.

Originale in charts, A tcrgo vestigiom impressi »igt!U. In archivio ven, Capit, eccl, zagrab.

342.

Anno 1487, 26. januarit. Zagrabiae.

Cammunitas chttatis moniis Grecensts fratrtbus Eremitis cancedit, ut turrim in civltate sitam restaurtnt in eaqut unum inquHinum colhcent

Nos communilas civium civitaiis moniis Grecensis de juxta Za- grabiam. Ad universorum presencium et futurorum noticiam harum serie volumus pervenire, quod nos matura deliberacione, deligentique consilio ac unanimi voluntale inter nos prehabitis, considerantes quo- modo turris murata fratrum Heremitarum seu claustri beate Marie virginis in promontorio zagrabiensi fundati cum suis fundis et perti- nenciis in civiiaie nostra ac inter nos a parte %'idelicet meridionalt et inter fundos ac civilia condam Mathie Thechech ex una, partibus vero ex altera olim discreti domini Alexii presbiteri, concivium nostrorum, habita et existens. dictos fratres Heremitas et claustrum coram pre- dictum, prout ex certis litteris noslris coram nobis specietenus pro- ductis et exhibitis vidimus clare contineri, empticio et pleno jure concernens, ab olim et ab antique pluribus retroactis lemporibus, immo eciam priusquam dicto claustro esset veodita, habiiatoribus fuisset destituta atque penitus deserta, ex cuius turris desercione, de- stitocione et defeclu hiis presertim impacatis et a Turcis timorosis temporibus nostre civitati, communitatique non parvus timor, forraido atque pavor foret, cautelaque summe necessaria ad hoc adhibenda reslabat, ob pelicioncs eciam dictorum fratrum Heremitarum ad nos proinde factas, necnon ob reverenciam et spem ac devocionem, quas ad venerabilcmp gloriosissimamque genitricem creatoris et domini nostri

430 Doc, 34.2, — An. 1487.

Jesu Christi, virginem Mariam, protectricem et dominam nostram ac ad dictorum fratrum Heremitarum oraciones et contemplaciones ge- rimus firmiter et habemus, concessimus et annuimus atque ratum perpetuo ac gratum habere et servare et servari facere decrevimus, ut ipsi fratres Heremite seu claustnim dictam turrim eorum in nostri medio existentem, reedificare, munire ac domos et edificia, necnon curiam et ortulum circum eandem turrim in dictis suis fundis erri- gere, construere, amenitateque structura et edificacionis ac fortificacionis decorare valeant ac perpetuo jure et in evum pacilice possint possi- dere, ab omnibusque et singulis nostris contribucionibus, daciis, custo- dianim civitatis exhibicionibus, tlacisquoque et a quibusvis oneribus, que in medio nostri seu per nos duntaxat fieri et imponi solerent et con- tingi possent, sint iidem fiatres Heremite et ipsorum universi homines seu inquilini dictam turrim seu domos et curiam inhabitantes perpetuo et in evum exoneraii, penitusque et omnino fiant exempti et subpor- tati. Hoc tameri clare expresso, quod si plures, quam unum, inqui- linos dicti fratres Heremite in prefatis eorum turri, domibus et curia inhabitatare et morari voluerint et permiserint, tunc tales inquilini, si plures, quam unus, fuerint, iuxta ritum, modum et consvetudinem nostre civitatis ad consveta civitatis nostre portanda onera prout et ceteri tales tenebuntur et premissa libertate non fruentur. Addicimus insuper et volumus, quod iidem fratres Heremite et claustrum uni- versum perpetuis temporibus singulis annis possint dictam turrim seu cellarium in eadem habitura semel videlicet tantum in quolibet anno cum vino replere ac huiusmodi vinum inter nos et eciam extraneis, prout aliquis concivium nostrorum, libere propinare, vendere ac ven- dicioni exponendi plenam habeant facultatem atque vendendi. Hoc eciam non pretermisso, quod dicti fratres Heremite seu claustrum sin- gulis annis tercio die festi beati Martini episcopi unum florenum pro prefatorum, presertim vinorum vendicione, nostre communitati mi- nibus videlicet judicis nostri pro tempore constituti dare et assignare ac sibi ipsis ab eodem judice proinde expeditorias procurare tene- bimtur et erunt obligati. In cuius rei memoriam, firmitatemque per- petuam presentibus sigillum nostrum commune duximus appendendum. Datum feria sexta proxima post festum conversionis sancti Pauli apo- stoli. Anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo seplimo.

Sumraa privilegiorum monasterii Remetensis. MSC. la arhivio incl. Acad Scient. Slavor. mcrid.

Doc. j^j. — An, 14SJ.

431

343.

Aano I4S7, 7. aprilts, Romae, Ab Inn^centtQ ViH. P^P^i capitulo zagrab. praecante, statu forum carrigen- dorum, mutandorumque facutias dafur.

Innocencius episcopus servus seivorum dei. Dilectis liUis capi- tulo zagrabieosi, salutem et apostolicara benedictionem. Piis iidelium volis ex qyibus animarum salutem et con^cienciarum quielem prodire conspicimus libenter annuimys at que favoribus prosequi mur oppor- tunis, Saoe pro parte vestra nobis nuper exhibita pelicio conlinebat, quod si statuta ecclesie vestre zagrabiensis decursu iam annis centum quinquaginta vel circa edita et compilata, extuEC postmodum minime imitiutata ac temporum, personarum, rcrumque condicionibus, mytatis oportunilalibus dicle ecclesie pro magna parte minime deserviencia, quorum aliqua ii, qui in eadem eccksia oblinent pro tempore digni- tates, canonicalus et prebendas observare commode nequeunt, exami- narentur^ corrigerentur et si opus foret ex toto cassarentur et abole- rentur et alia convenienda ederenlur, ex inde prefecto dicta ecclesia in spiritualibus et temporalibus susciperel incremenlum el paci con- scientiarum, dignitates, canonicatus et prebendas huiusmodi obtinen- cium^ qui de illis observandis in eorum recepcione presiiterunt et prestant pro tempore corporale iuramentum, quia nonnulla ex eis servare omiltunt, utpote ecclesie minus utilia et temporum condicioni conlraria et adversancia, oportune consuleretun Quare pro parte vestra nobis fuit bumiliter supplicatum, ut vos a juramento per vos prestito super dictorum statutorum observatione absolvere et cum ve- nerabili fratre nostro episcopo zagrabiensi omnia et singula statuta huiusmodi etiam iuramento et apostolica auctoritate conlirmata exa- minare, corrigere, mutare, reformare et innovare ac lotaliter cassare et alia personis, locis et temporibus accomoda edere libere et ticite valeatis, licentiam et facultatem vobis coocedere, et que sic fieri, in- novari et reformari contingeret, observari mandare, aliasque in pre- missis vobis et dicte ecclesie oportune providere de benignitate apo- stolica digoaremur. Nos itaque, qui ecclesiarum quarumlibet, presertim cathedralium et personarum earuradem laudabili regimini et refor- malioni libenter consulimus, huiusmodi supplicattonibus iocUnati, vobis, ut cum dicto episcopo omnia et singula siatuta huiusmodi, etiam ju- ramento et apostolica aucioritate confirmata, examinare, corrigere, mutare, reformare et innovare ac lotaliter cassare et alia personis, locis et temporibus predictis accomoda edere libere et Ucite possitis ac va lea lis, licentiam et facuiialem concedimus, eaque sic per vos

432 Doc, 344. — An. 1487.

innovata et reformata dicta auctoritate observari mandamus, absol- ventes singulos vestros a prestito per vos iuramento de illis pro tem- pore observandis ad cuius observacionem volumus vos non teneri, non obstantibus permissis et constitutionibus et decretis apostolicis, ceterisque contrariis quibuscumque. Nulli ergo omnino hominum li- ceat banc paginam nostre concessionis, mandati, absolucionis et in- novacionis infringere, nee ei ausu temerario contraire. Si quis autera hoc attemptare presumpserit, indignacionem omnipotentis dei et bea- torum Petri et Pauli apostolorum eius se noverit incursurum. Datum

Rome apud Anno ab incamatione domini millesimo quadrin-

gentesimo octuagesimo septimo , septimo idus aprilis. Pontilicatus nostri anno tercio.

Originale in membrana. A zona sericea rubri et crocei colons appendet bulla pontificis. In arch, vener. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 88. nr. 22.

344.

Anno 1487, 4. maii. Zagrabiae.

Capitulum zagrab. de colononim equis et peccoribus arcendis a tlacis et foenilibus capitularibus ad Zagrabiam sitis, quaedam disponii,

1487. In die Floriani per totum capitulum conclusum est, quod quicumque coloni non custodierint equos suos aut alia quevis pecora a tlacis dominonim et fenilibus, extunc huiusmodi equi aut pecora possint ibidem in tlacis et pratis aut fenilibus interfici impune. Si vero huiusmodi pecora in dampno reperiri non possent, extunc talis, cuius pecora extiterint, teneatur solvere duplum dampni, aut si certo non possent inveniri tales, quorum pecora dampnum faciunt, tene- antur omnes iurare, et quicumque iurare recusaret, eodem modo te- neatur ad solucionem. Ipsi autem coloni nostri inter se habeant in hiis Vivendi consvetudinem, ut pecora huiusmodi vel equi in eorum segetibus et pratis reperti non possint interfici, sed dentur villico et fiat estimacio dampni, ut est consvetudo eorum ; racio, quia ipsi tlacas dominorum et fenilia ac prata maliciose erant soliti depascere et de- vastare ex eo, quia tlace dominorum et fenilia sunt longe et ideo custodiri non possunt, nee est licitum quod nistici nostri sunt judices nostri in estimacione dampnorum per eos illatorum sicut hucusque facere conati sunt.

Liber rabeus ven. Capit zagrab. In arch i v. incl. Acad. Scient. Slav, merid.

345- — ^ hS7'

433

345.

Anno 14S7, 5. decembris. Budae.

A regis judkio causa, quae de Petrotnna, Siljakovina et Hraice possessi-

anibus inter comnmniiatem civitatis montis Grecensis et Heningum de Sused

agitur, communitaii civitatis Hraide adjudicature

Amicis suis reverendis, capitulo ecclesie zagrabiensis, Vrbanas electus et contirmatus ecclesie agriensis, thezaurarius regius ac in causis in presencia palatinali vertentibus per sereoissimura principem dominum Malhiam, dei gracia regem Hungarie, Bohemie etc. doceraque Anstrie, dominum nostrum graciosissimura, judex depotatus, amiciciam para tarn cum honore, Noveritis, quod in congregacione gene rail raa- gnifi coram dorainorum condam Michaelts Orszag de Gwth, alias dicti regni Huogarie palatini et judicis Comanonim ac comilis Stephani de Baihor, judicis curie regie, universitati nobilium comitatus zagrabiensis feria tercia proxima ante festum Purificacionis beate Marie virgims in anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo primo^ pre- teritum, de speciali commissione et mandato dicti domioi nostri regis prope civitatem zagrabiensem per eosdem condam dominum Mtcha- elem palatinum ac com item Stephanum de Bathor celebrata, condam magister Johannes Possgay. director causarura prefati domini nostri regis, in persona eiusdem de medio aliorum exurgens, proposuerat eo modo: quomodo possessiones Petrowyna, Sylakowyna et Hrazthya vocale, in comitatu zagrabiensi existentes et habite, ad civitatem soam regalem montis Grecensis pertinerent, quas egregius Joliannes Henyngli de Zorazudwara teneret et conservaret potencia mediante, earumdemque detencionis et conservacionis racionem scire vellet ab eodem jure ad- mtttente. Quo audito, Johannes de Orehowcz^ pro prefato Johanne Hen- nyngh in causam attracto> cum procoratoriis litteris capituli ecclesie zagrabiensis in eorumdem exurgens presenciam^ lesponderat tali modo: quod prescripte possessiones Petrowyna, Sylakowyna et Hrazthya vocate, ipsi in causam attracto vigore efficacium Jitterarum et litlera^ lium instrumentoriim pertinerent, quas et que non ad tunc, ^^ in termino ulteriori per prefatos dominos condam Michaelem Orszag, alias palatinum et comitem Stephanum sibi dando cum gravamine cons veto, coram dicto domino condam Micbaele palatino producere et exhibere promptus fuisset et paratus; pro eo iidem domini Michael palatinuset comes Stephanus judicantes commiserant eo modo, ut ante- latus Johannes Hennyngh, in causam attractus, universas litteras et lit-

j8

434 Z^^f. 34.5^ — An. 1487,

teralia sua instrumenta, si quas et que in facto prescripiarum posses- sionum Petrowyna, Sylakowyna et Hrazthya vocatarum postherate confectas et emanata in octavis festi beati Georgii martiris, tunc Ven- turis, in dicta curia regia cum deponendo judicio trium marcarum coram ipso domino condam Michaele palatino producere et exhibere deberet et teneretur contra dominum nostrum regem, actorem preno- tatum, ut his visis idem dominus Michael palatinus judicium et ju- sticiam facere valleret inter partes in premissis dictante juris equitate. Quia autem antelatus Johannes de Orehowcz in persona dicti Johannis Hennyngh, in causam attracti, dictum judicium trium marcarum dictis dominis condam Michaeli palatino et comiti Stephano, partique adverse persolverat, ideo idem dominus condam Michael palatinus et comes Stephanus eundem Johannem Hennyngh super solucione dicti judicii trium marcarum quietum reddiderunt et expeditum. Ipsis denique octavis festi beati Georgii martiris instantibus, prefatus Johannes Hennyngh, in causam attractus, per annotatum magistrum Johannem Possgay, legittimum procuratorem dicti domini nostri regis, in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octavarum coram dicto domino Michaele palatino expectatus, in presenciam eiusdem non venerat neque miserat, se mediantibus aliis litteris ipsius condam domini Michaelis palatini judicialibus exinde confectis, in judicio aggravari permiserat, postulans prefatus procurator dicti domini nostri regis, eidem ex parte memorati in causam attracti, per ipsum condam dominum Michaelem palatinum in premissis juris equilatem impertiri; et quia idem Jo- hannes Hennyngh, in causam attractus, ad premissa evocari debuerat, pro eo idem condam Michael palatinus vestram amiciciam litteratorie pecierat diligenter, quatenus vestrum mitteretis hominem pro testi- monio fidedignum, quo presente homo suus palatinalis, infra decla- randus, de curia regia per eundem ad id specialiter transmissus, me- moratum Johannem Hennyngh de Zomzedwara prescriptas litteras et litteralia sua instrumenta exhibiturum, ac de judicio trium marcarum eidem condam domino palatino et parti adverse satisfacturum contra antelatum dominum nostrum regem actorem ad octavas festi beati Michaelis archangeli, tunc venturas, ipsius condam domini Michaelis palatini evocaret in presenciam, et post hec hujus evocacionis seriem cum nomine evocati, octavas ad predictas, dicto condam domino Mi- chaeli palatino rescriberetis. A quibusquidem octavis festi beati Mi- chaelis archangeli prescripta instrumentalis exhibicio partes inter pre- dictas seriebus litterarum dicti condam domini Michaelis palatini pro- rogatorie ventillanda, ad octavas festi Epiphaniarum domini in anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo secundo, preteriti, de-

J<f . — ^- ^4^7'

435

veoisset. Eisdem deoique octavis, tunc instantibus, prefatus magister Johannes Possga>% director causanim dicti domini nostri regis, pro eodem domino noslro rege in eiusdem condam domini Michaelis pa- latini veniens presenciam, Ittterai* vestras super ipsa evocacione rela- torias eidem domino Michaeli palatino presenlarat judicio per Paulum Fynthygh de Zenth Iwan palatinalem ac discretum Benedicium pres- biterum reclorem are beati Georgii martiris dicte ecclesie vestre pre- bendarium, vestnim, homines, per prefatum Johannem Henn}Tigh de Zomzedvvara in possessione sua Zlhaynewecz vocata, per Benedicium jobagionem suum in eadem commorantem, prescriptas litteras et lit- leralia sua inslrumenta exhibuerant ac de dictis judiciis trium marcarum antefato condam domino Michaeli palatino et parti adverse satisfac- turum contra memoratum dominum ooslrum regem actorem ad pre- dictas octavas festt beati Michaelis archangeli legittime evocaturum, idem Michael palatinus comperuerat manifeste. Ad quasquidem oc- tavas festi Epiphaniarym domini jam fatus Johannes Hennyngh de Zomzedwara per anno latum magistrum Johannem Possgay, directorem cau^iarum dicti domini nostri regis actoris, in persona eiusdem con- gruis die bus ipsarum octavarum coram dicto domino Michaele pala- tino legittime expectatus, premissas Utteras et litteralia sua inirumenta exhibiturus ac de dictis judiciis trium marcar^m annotato condam domino Michaeli palatino el parti adverse satisfacturos, eiusdem pala- tini in presenciam non venerat neque miserat, sed se mediantibus aliis litteris eiusdem domini palatini exinde coofeciis, pro sua non veniencia in judicio consveto et pro non solucione dictorum judicioiura in dupplo eomradem aggravari permiserat, postulans prefatus magister Johannes, director causarum ipsius domini nostri regis actoris, eidem ex parte memorati Johannis Ileonvngh, in causam altracti, per pre- falum dominum Michaelem palaiinum io premissis juris equitatem elargiri. Et quia idem Johannes Hennyngh, in causam attractus, adhuc ad premissa in tribos foris com provincial! bus proclamari fore debu* erat, pro eo vestram amiciciam idem dominus Michael palalinus lit- teratorie pecierat diligenier, quatenus vestrum mitteretis hominem pro testimonio fidedignum, quo presente, homo suns infra declarandus, memoratum Johannem de Zomzedwara prescriptas litteras et litteralia sua instrumenta exhibiturum ac de judiciis trium marcarum prefato domino Michaeli palatino et parti adverse satisfaclurura contra anno- taium dominum nostrum regem actorem ad octavas festi beati Georgii martiris, tunc venturas, in tribus foris com provincial ibus publice et manifeste ipsius condam domini Michaelis palatini faceret proclamari in presenciami insinuando ibidem eidem, ut si veniret et prescriptas

43^

Doc. 345^ — An, ifS^.

^ litteras et litteralia sua in<?trumenta exhiberet, ac de dictis judiciis

^H novem marcanim annotalo condam domino Michaeli palaiino et parti

^M adverse satisfaceret bene quidem, alioquin non obstante ipstus ab*

^m sencia et rebelliooe, idem dominus Michael palatinus suurn faceret

^m causa in premissa, prout dictaret ordo juris, et post hec huiusmodi

^1 tiineforensis proclamacionis seriem cum nomine proclamati octavas

^1 ad predictas, ut fieret expediens, dicto condam domino Michaeli pa-

^m latino amicabililer rescriberetis, A quibus tandem octavis festi beati

^H Georgii martins premissa instru men talis exhibicio partes inter pre-

^V dictas seriebus litterarum jam fati condam domini Michaelis palatini

^m prorogatorie ventillanda ad octavas festi Epiphaniarum domini in anno

H eiusdem millesimo quadring^enlesimo octuagesimo tercio, preteriti, dila-

^1 tive devenisset. Eisdem denique octavis instaotibus, prelatus magister

^H Johannes Possgay pro prefato domino nostro rege cum procuratoriis

^m litteris eiusdem sepefaii condam domini Michaelis palatini veniens in

^1 presenciam» litteras vestras supra premissa trinaforensi proclamacione

^1 relatorie rescriptas, eidem domino Michaeli palatino presentaverat, in

^1 quibus idem dominus Michael palatinus per Balthasarem de Mykchowcz

H suum palatinalem ac Gregoriiim presbiterum chori ecclesie vestre

^B prebcndariura, primo feria quinta proxima post festum resurreccionis

H Domini, tunc proxime preteriluro, Chetherthrekhel secundo, die dominico

H immediate sequenti, utputa in octava festi resurreccionis Domini pre*

^^! tacti in Wgra, tercio vero et ultimo feria sccunda similiter tunc pro-

^^^P xime inmediate occurrente in monte Grecensi, oppidis et civitate, in ^^^ tribus videlicet foris comprovincialibus memoratum Johannem de ^ Zomzedwara prescriplas litteras et litteralia sua instrumenta exhibi-

turum et de judiciis novem marcarum dicto domino Michaeli palatino et parti adverse satisfacturum contra annotatum dominum nostrum regem^ actorem, publice et manifeste ad predictas octavas festi beati Georgii martiris tunc venturas suam palatinalem in presenciam publice

tproclamatum extitisse comperuisset seriose; et ab eisdem octavis ex- hibicio instru men talis prenotata eo, quod prefalus Johannes de Ore* howcz pro annotate Johanne Hennyngh, in causam aitracto, cum pro- curatoriis litteris capituli ecclesie zagrabiensis vestre, dicto condam Michaele palatino comparens, nee ipsam instrumentalem exhibicionem facere et neque judicia prenotata persolvere posse iudicarat, per eundem condam dominum Michaelem palatinum ad octavas festi beati Georgii martiris, tunc venturas^ cum deponendo judicio trium marcarum, pre- missis judiciis in dupplo acrescenlibus, extitisset protellata* A quibus quidem octavis festi beati Georgii martiris pdmum prememorati olim domini Michaelis palatini, ipsoqye e medio sublato, magnificoque condam

Doe, J4S. — An. 148^,

437

domino Emeiico de Zapolya comiie perpetuo terre scepusiensis in eundem palatmatus honorera sublimato, eiusdem condam domim Erne- rici palatini liiterarum prorogatoriarum seriebus ventillanda, ipso eciam domino Emerico palatino pridem defuncto et nobis, ut premittitur, in causis in presencia palatinali vertenlibus per regiam clemenciam pro judice deputatis, uUimum ad present es octavas festi beaii Michaelis archangel! nosiram in presenciam deventa extitisset et deducta* Ipsis deniqoe octavis instanlibus, magister Benedictus de Borswa, director caosarura regalium, pro antefato domino nostro rege cum procuratoriis lltteris eiusdem nostram veniens in presenciam, vehementer presriptas possessiones Petrowyna, Sylakowyna et Hrazlhya vocatas in dicto co- mitatu zagrabiensi siLas, juri regio ct per conscquens civibus pretacte civitatis regalis montis Grecensis pertinentes fore declaraverat, quas- dam septeiB litteras, duas scilicet condam domini Sigismondi regis^ terciam vero condam domine Marie regine, quartam vero, quintam, sexiam el sepiimam sepefati capiluli ecclesie zagrabiensis nobis de- monstravit. Quarum prima jamfati condam domini Sigismundi regis littera privilegialis anno grade millesimo trecentesimo nonagesimo tercio, duodecimo kalendas novembris, regni autem sui anno septimo edita, dupplici sigillo eiusdem in pendeuti vallata, has in se verbaliter et confirmative series et continencias duanim litterarum, qyarum unius scilicet eiusdem domini Sigismucdi regis donacionalis in Kaproncza feria quarta proxima ante festum beali Laurencii martiris anno domini millesimo trccentesimo octuagesimo septimo exorte, series exprimebat, quod idem dominus Sigismundus rex ad humillime supplicacionis instanciam fidelium suorum Myklyny judicis, necnon Mawricii et Jo- hannis Leber juratorum civium civitatis sue monlis Grecensis de Za- grabia, qaasdam possessiones suas regales Petrowyna et llrazthya vo- catas, in regno suo Sclauonie sitas, ad castrum suum Selyn, alio no- mine Chychan appellatum spectantes, apud manus suas regias pacifice habitas, cum omnibus suis uiilitatibus et pertinenciis quibuslibet, sub eisdem metis antiquis et terminis^ quibus cedem per ipsum dominum Sigismundum regem possesse fuissent et conservate, a predicto caslro Selyn eximendo et separando, antefato judici, juratis ac universis civibus et hospitibus suis de dicta Zagrabia, eorumdemque heredibus et posteritatibus de manibus suis regiis dedisset, donasset et contu- lissct in sempiternum possidendas, tcnendas pariter et habendas. Al- terlns vero, videlicet dicti capituli zagrabiensis, littere superinde sta- tutorie in festo beatissimi regis Stepbani in dicto anno gracic mille- simo tercentesimo octuagesimo septimo emanate continentia declarabat, quod regius et dicti capiluli zagrabiensis homines, litter is in eisdem

43«

Doc. J4S ^ ^^* ^4^'

nominati, ad regium statu torium mandatum transmissi, feria secunda proxima ante festum assumpcionis beate Marie virglnis, in eodem anno pretenta, ad fades prescripiarum possessionum Petrowyna et Hrazthya vocatarum pariter accedentes, earmndemque vicinis et com- melaneis universis inibi legittime convocaiis et presentibus, easdeoi possessiones cum cunctis ipsarum utilitatibus el pcrtinenciis universis , . . memoratis civibus dicte civiiatis moniis Grecensis perpetuo sia- luentes, possidendas siatuisseat, nuUo conlradictore apparente. Quas- quidem binas licieras et omnia in eis contenta, donactonemque et sta- tucioncm prescriptarum possessionum Petrowyna et Hrazihya pairo- cinio prescriptarum litlerarum suarum privilegialium idem dominus Sigismundus rex , . . et confirmasset. AUerius autem ipsarum, vide- licet predicte domine Marie reginc, sigillo eiusdem ab intus In in- feriori margine consignata, banc verbalem servabat continenciam : Maria dei gracia regina Hungarie, Dalraacie, Croacie etc Fidelibus 81115 magnifico viro domino Detrico Bwbek, regni nostri Sclauonie bano et vicebano eiusdem et officialibus eorumdem in exaccionibus mardurinarum ac decimarum porcorum procedentibus, quibus pre- sentes ostenduntur^ salutem et graciam. In personis universonim Me* lium civium et hospitum nostrorum civitaiis nostre zagrabiensis, nostre datur intelligi maieslali, quoraodo vos super jobagiones ipsorum in eorum posesionibus Petiowyna et Hrazthya commorantes, per illusiris- simum principem dominum Sigismundum regem, consortem nostrum canssimum, pro eorum fidelibus serviciis perpetuo ipsis donatis et collatis, mardurinas et decimas porcorum dicare et exigi faceretis, cum tamen, ut nostre fertur maiestati, huiusmodi dicaciones et exac- ciones uUo unquam tempore super dictos jobagiones eorum alii dicti regni nostri Sclauonie bani, predJecessores vestri, exigi facere fui&sent consveti. Super quo vcslre fidelitati firmo damus reginali sub edicio, quatenus visis presentibus, rebusque sic se habentibus diclos jobagi- ones memoratorum civium et hospitum nostrorum ad soluciones dic- tarum mardurinarum et decimarum (porcorum) compelere seu quo vis modo astringere per amplius non presumpmatis nee siiis ausi modo aliquali. Et hoc idem futuris banis et vicebanis el officialibus injun- gimus, dantes ipsis lirmis siroilibus sub preceptis, Presentes autem post lecturam, semper reddi jubemus presentalL Datum in Zakan lercio die fesii beati Ambrosii episcopi. Aimo domini millesimo ter- centesimo nonagesimo primo, *) Tercie nempe ipsarum, scilicet dicti domini Sigismundi regis littere patentis, sigillo eiusdem in inferiori

*) Vid. Vol. 1, Doc. 344. p%g, ii%

Doc. J4S* — Atu T4S7.

m

margine ab inius munite, series sequitur esse talis: Sigismimdus del

gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. marchioque Brand en-

burgensis, Fideli suo viro magnifico domino Johanni comiti Wegle

ct Modrussie ac regnorum noslrorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie

bano vel eius vicegerenti, salutem et graciam. Cum nos quasdam

duas posscssiones nostras Petrowyna et Hrasthya vocatas in comitaiu

zagrabiensi habitas, alias ad casirum nostrum Selyn, alio nomine

Chychan vocatum, pertinentes, easdem a prefato castro eximentes ex

raanibus nostris regiis, nove nostre donacionis titulo ac omni co jure

quo nostre rite incumbunt coUacioni, cum universis juribus ipsarum

ac utililatibus et quibuslibet proventibus nostre maiestati provenire

debenlibus, lidelibus nostris judici, juratis ac universis civibus civiiatis

nostre montis Grecensis de Zagrabia pro ipsorum lidelibus serviciis

jure perpetuo coniulerimus , ideo fidelitati vestre fir miter precipiendo

mandamus, quatenus prefatos cives nostros ac eorum jobagiones in

predictis possessionibus commorantes in duUo impedire et aggravare,

nee aliquas soluciones ab ipsis recipere, sed eosdem adinstar ceterarum

possessionum eoiumdem de dominio eanim manus vestras trahendo,

ac contra quoslibet indempnes ac illesos protegere, conservare et

manutenere debeatis maiestatis nostre in persona, aliud non faciuri; et

hoc idem injungimus futuris banis et vicebanis, dantes ipsis similibus

sub preceptis. Datum Bude in testo beatorum Simonis et Jude apo-

stolorum. Anno domini millesimo tercentesimo nonagcsimo lercio.

Quarte quidem earumdem, videlicet sepefati capituli ecclesie zagrabi-

ensis Uttere privilegialis, sigillo eiusdem in pendenti communite, tenor

talis est: Capitulum ecclesie zagrabiensis. Omnibus Christi fidelibus,

presentlbus pariter et futuris, presencium noticiam habituris, salutem

in salutis largitore, Ad universgrum noticiam haram serie volumus

pervenire, quod viri nobiles castrenses campi zagrabicnsis, Andreas

i^idelicet filius Jelk, sua, Valentini, Nicolai, Simonis, Andree^ Anlhonii

et Thome filiorum suorum, necnon Petrus, filius Georgii, similiter

sua, Valentini et Pauli filiomm eiusdem in personis, onus et gravamen

coruradem filiorum ipsorum ipsi Andreas et Petrus, si infrascriptis tem-

poris in processu contraire aui aliquovisraodo eadem retractari vellent

atque nitereiUur, sponte in se assumpmentes, item Mathe, Ulius Mi*

chaelis el Johannes filius predict! Georgii modo siraili in sua, ac al-

terius Georgii, Adrian! , Anthonii et Luce natorum suorum personis,

onus et gravamen coruradem filiorum ipsorum ipsi Andreas et Petrus si

infrascriplis etc. coram nobis personaliter constituti, dixeruat ^x ^^^5S5&^

confess! sunt ipsorum oraculo vi%^e vocis in hunc moduir%*. ci^^a^ Nns^*^

tempore quo providi viri communitas et ci^^:^ evsW^AX^ w^cs^s?^^

440

Dm. 34S' — ^^* ^4^7

censis villara seu possessionem regalem Petrowjma vocatam, in dido campo zagrabiensi sitam et habitam, cum omnibus eiusdem utililatibus et pertinenciis ex generosa donacione serenissimi principis ct domini, domini Sigismundi dei gracia illuslrissimi regis Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. ac marcbionis Brand emburgensis etc, domini nostri na- luralis, ipsis communitati et civibus antedictis perpeluo facta, iuxta regni consvetudinem occupare et ipsos in eandem statu ere fecissent et procurassent, ne quandam possessionem predictorum nobilium ca- strensium Sylakowina appellatam, inter possesiones Petro\iTJiara an- tedictam et Kosthanewecr nuncupatam, filiorum Michaelis dicti Wythez ioxta fluvium Buna vocatum, babitam et existentem, ipsos jure heredi- tario conlingenlem, ad sepediciam Pelrowynam occupare aut quovis- modo ipsis appropriare voluissent . . et eosdem probibuissent, consi- derantes tamen et animo revolventes ipsi nobiles quod semper et ab antiquo sub cautella ei proteccione prefatonim civium fuissent et es- sent de presenti et in . , . , futnro ab eisdem civibus tuicronem ct proteccionem habere sperarent et sperant, et ut cum eisdem commu- nitate et civibus ac eorum heredibus mutua ct sincera dileccionc in posterum valerent congaudere nobiles et filiorum (sic) anlelatorum in recompensacionem huiusmodi, prenominatam possessionem Silakowyna nuncupatam, cum universis (usibus) et fructuositatibus scilicet terris arrabilibus, pratis, silvis, nemoribus, aquis et aquarum decursibus et aliis quibusvis pertinenciis in facie eiusdem possessionis babitis et ad eandem spectantibus, dictis civibus et eorum heredibus per- petuo et irrevocabi liter dedissent, donassent ct resignassent, immo dederunt, donarunt atque resignarunt coram nobis, nullum jus, nul- lamve proprietatem dominii pro se et ipsorum heredibus in eadem possessione de cetero reservantes, dantes et concedentes dictis civibus disponendi, ordinandi sive ad ipsam possessionem dictorum civium Petrowyna aplicandi, annectendi vel aproporciandi aut quovis alio modo de eadem faciendi pro libito eorum liberam et securam facul- tatem; litteras vero prohibicionales, protestacionales, sen quascumque causales, quas tempora usque modcma contra dictos cives emanare procurassent omnino et in toto revocantes, litteras autem privilegiales seu instrumenta privilegialia, que et qualia super dictam possessionem Sylakowyna haberent, quibus median tibus ipsam possessionem dicti nobiles et ipsorum proximi habuissent et hucusque possedissent, contra ct adversus communitatera et cives dumtaxat et per omnia cassassent et nichilassent, immo cassaruni et anichilarunt, necnon in judicio ct extra judicium cuilibet ipsas presentati nocitura pariter et viribus caritura reddidissent et red d id erunt nostri in presencia; assumpmemcs

tiichilommus nobiles memoraii ipsos cives ac eorum heredes ab om- nibus qoibuslibet et signanier ab ipaorum proximis et generadone, si qui eosdem cives vel eorum heredes racione et pretexts dicle pos- sessionis Sylakowyna impedire et ioquielare modo aliquali quovis tem- poris in processu volentes expedire propriis ipsonim laboribus et ex- pensis, ad quod se coram nobis sponte obligarunt nobiles castrenscs sepe allegati. In quorum omnium et singulorum testimonium, Ermi* tatemque perpeluam litteras nostras privDegiales cum appensione nostri sigilli eisdem dvibus ad cautelam duximus concedendas^ Datum feria tercia proxima post octavas fcsti beatorum Phillipi et Jacobi aposlolorum. Anno domini millesimo trecentesimo nonagesimo quarto, Quinta vero ipsarum eiusdem capituli zagrabiensis littera reambyla- toria, feria qointa proxima post festum sancte Trinitatis anno gracie millesimo trecentesimo nonagesimo quinto privilegialiter suborta, sigiUo eiusdem in pendenti vallata, explicabat, quod cum idem capitulum receptis litteris sercnissimi et incliti principis domini Sigismundi regis reambulatoriis simUl et citatoriis, maiori eiusdem sigillo consignatis, pro parte providorum et circumspectorum judicis, juratorum ac tocius cotnmunltatis civitatis mentis Grecensis civium dicto capitulo zagra- biensi directis et juxta mandatum ipsius domini Sigismundi regis in eisdem litteris expressum, dicto capitulo iniunctum, unacum Slephano, filio Chemk de Koznycha, homine dicti domini regis in prescriptis litteris eiusdem inter alios homines regios nominaliter inserto et con- scripto, ipsorum hominem videlicet honorabilem et discretum virum dominum Johannem Lanceloti, socium et concanonicum eorum, ad in- frascriptam possessionariam reambulaclonem et metarum erreccionem possessionariam prefatorum judicis, Juratorum et civium dicte civitatis Petrowyna ac Sylakowyna vocatarum, in campo zagrabiensi ultra tlu- vium Zawe habitarum et existencium faciendas, pro eorum testimonio duxissent destinandos. Qui tandem exinde ad idem capitulum rede- untes et per eosdem diligenter requisiti, eisdem concorditer et ipsorum pari et unanimi voto retulisseot isto modo, quod ipsi feria sexta proxima ante festum sancte et individue Trinitatis in dicto anno pre- teritym ad facies predictarum possessionum ipsorum civium Petrowyna et Sylakowyna appellatarum simul et invicem procedendo accessisscot, et prius earumdem possessionum vicinis et commetaneis, litteris in eisdem nominatis, iliac convocatis et presentibus, primo ipsam posses- sionem Petrowyna per suas veteres et antiquas metas prout per rc^ giam maiestatem semper et ab antiquo tenta fuisse et possessa asse- rebantur, tandem ipsam possessionem seu terram Sylakowyna per suas veras metas reambuiantes, novis m^tis et signis metalibus, litteris

44^

Doc. J4S* — An. ^4^7^

in cisdem clare con^criptis et specificatis consignassent ei easdem sub una et eadem inclusione metarum cum amctls suis utilttatibus ct pertinenciis quibuslibct memoratis civibus dvitalis monlLs Gre- censis in perpetuum statuissent et reliquissent. Sexia namque ear urn, similiter ipsius capituli, super reambulacione ei mctarum ercctione diciarum possessionum Petrowyna et Sylakowyna sed et statucione earumdem ipsis civibus factas privilegialiter edita, similem sensum per omnia continebat Septima siquidem et ultima ipsarum eiusdem capi- tuli za^irabiensis littera reambulatoria, feria quinta proxima post pre- dictum festum sancte Trinitalis in anno domini milleslmo trecente- simo nonagesimo quinto privilegialiler edita decantabat, quod cum idem capitulum reccptis litteris reambulatoriis simul et citatoriis se- renissimi principis et dorotni, domini Sigismundi dei gracia regis illustrissimi Hungarie, sigillo eiusdem maiori consignatis, pro pane providorum et circumspectorum virorum judicis el juratorum, necnon tocius communitatis civitatis montis Grecensis eidem capitalo directis et juxta preceptum ipsius domini regis eidem capituio iniunctum unacum Stephano, filio Cherenk de Koznycha, homine dicti domini Sigismundi regis in premissis regiis litteris inter alios homines regios» nominatim conscripto, hominem dicti capituli, videlicet honorabilem virum dominum Johannem Lanceloti, socium et concanonicum ipsius capituli, ad infrascriptas reambulacionem et metarum ereccionem pos- sessionis prefatorum judicis, juratorura civium dicle civitatis Hrasibya vocaie, in campo zagrabiensi ultra lluvium Zawe habite et existentis, faciendas, pro testimonio ipsius capituli duxissent destinandum^ qui tandem exinde ad idem capitulum reversi et per idem capitulum diligenter requisiti eidem concorditer retulissent tali modo: quod con- vocatis inibi universis eiusdem possessionis Hrasthya vicinis et commeta- ncis ac presentibus, eandem per suas veras veleres et antiquas metas^ prout per regiam maiesiatem semper et ab aniiquo lenta fuisset, reambu- lantes, novisque metis et signis metalibus litteris in eisdem expressatis et clare specificatis, consignantes, cum cunclis utilitatibus et pertinenctis quibuslibet memoratis judici, juratis et civibus dicte civitatis montis Gre- censis reliquissent pcrpeiuo possidendam nullo contradictore apparente. Quibus presentaiis, antefatus magister Dcnedictus procurator dicti da- mmi nostii regis, in persona eiusdem prescriptas litteras et litteralia instrumenU per anlelatum Johannem Henuyngh modo premisso ex- hibere assumpta , exhiberi postulavit per eundem coram nobis nuo audiio antefatus Johannes de Orefaowc2 procurator annotati . Johannis Mennyngh in persona eiusdem in nostram exurgens preseaciam et pro prescriptis exhiberc assumplis litteris et litteraiibus ixutru-

Do€, J4S' — ^^* H^'

443

mentis, quasdam duas litlera^ prelibati domini Sigismundi regis no- strum jiidiciarium produxit in conspectom. Quarum prima anno gracie millesimo quadringentesimo sexto, quarto kalendas februarii, regni aiitem sui anno declmo octavo privilegialiter edita, maiori duppltcique et autentico sigillo eiusdem in pendenti vallata exprimebat, quod idem dominus Sigismundus rex prelatorum, baronum et pociorum regni sui procerum communicato consilio et sana deliberacione exindc subseojta id statuendo decrevisset et ubiqye in regno suo fecisset publice proclamari, ut universe litterc excellentissimi principis condam domini Lodouici regis, patris et soceri sui, sub ipsius secreto sigillo suo lanlumraodo ac serenissimarom principum dominarom Elizabeth matris et Marie conthoralis, reginarum dicti regni tlungarie, suorum carissimorum felicium recordacionum necnon eiusdem condam Sigis- mundi regis tam maioribus quam minoribus super factis quibuscumque et presertim possessionariis . . , . . personis dignitate quavis et con- dicione fungeniibus^ ecclesiasticis utputa et secularibus pro tollendo omni dubio, removendo scandalo et ad evitanda muUa atque varia, que propter sigillorum ipsorum dominorum regum depcrdicionem eiusdemque domini Sigismundi regis tarn minoris quam maioris . . ,

... ex causis el racionibus legittimis presertim pos-

sessionaria dampna, gravia et periculosa detrimenta hactenus evenire potuissent, a festo beati Georgii martiris tunc proxime pretcrilo usque ad festum eiusdem primilus eotunc futurum sub pena revocacionis^ anullacionis et cassacionis huiusmodi litterarum non producendartim per ipsum dominum Sigismundum regem vidende, approbande, exa-

minaude . , , . , sue claritalis exhiberi deberent conspeclui

et presentari. Tandem vir strennus condam Nicolaus Totb, dictus de Zomzedvar, sua et honorabilis viri domini Christophori preposid, uterini, ac Jobannis filii condam magistri Laurencii similiter Totb fratruelis, fratnim suoium in personis, sue maiestatis veniens in con- spectum, exhibuisset eidem condam domino Sigismundo regi quasdam duas litteras, unam videlicet suam paten tern, priori maiori autentico sigillo suo predicto alias, ut prefertur, ex causis legittimis confracto, a tergo consignatam super donacione, perhempoali collacionc eiusdem possessionis Petrowyna, alio nomine Zenth-Pether vocate, quam alias ad castrum suum regale Selyn vocatum in comitatu zagrabiensi situ- atum peninuisse, per ipsumque Sigismundum regem ab eodem castro separata et fidelibus suis civibus civttatis montis Grecensis de Zagrabia donata ac tandem rursum ad idem castrum reannecta sen reapUcata fore dinoscebatur : et aliam honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis super legittima eiusdem possessionis statucione pro prefato condam

444

Do€, 34S. — An. 1487.

magistro Laurendo, necnon ipsis Nicolao et Cristoforo preposito rite factis confectas, tenoris subsequentis, supplicans eidera Sigisraundo regi exinde nominibus quibus supra humiliter et devote, ui easdem ralas, gratas et acceptas babendo, suisque litieris privilegialibus sub premisso inaiori novo dupplici aulhenticoque sigillo suo verbotenus inseri fa- ciendo, pro ipsis scilicet Nicolao, Christoforo et Johanne, eorumdemque Johanais et Nicolai heredibus innovando, perpeluo vallituras dignareiur confirmare. Quarura una scilicet Itttera ipsius domini Sigismundi regis Httera donacionalis, Strigonii die dominico proximo post festum beati Barnabe apostoli, anno domini millesimo trecentesimo nonagesimo nooo confecta exprimebat, quod quamquam idem dominus Sigismundus rex, alias ad importunas preces lidelium suorum judicrs, juratonim el civium civitatis sue montis Grecensis quandam villam seu posses- stonem Petrowyna alias ^cnth-Pether vocatam, que tunc ad castrum suum regale Sclyn vocatum in dicto comitatu zagrabiensi situatum pertinebat, ab eodem castro suo separando eisdem civibus et populis 8uis dicte civitatis sue montis Grecensis cum omnibus suis utilitatibus et pertinenciis vigore aliaruro litterarum suarum jure perhempnali dinoscebaiur contulisse. Tamen quia idem dominus Sigismundus rex dudum predictum castrum Selyn vocatum, ad quod predicta possessio Pelrowyna alias 2enth Pether dicta pertinere dinoscebaiur, prefatis magistris Laurencio et Nicolao, necnon domino Christoforo preposito, filiis condam Nicolai dicli Toth de Zomzedwar, pro multifariis et meritoriis serviciis eorumdem magislrorum Laurencii et Nicolai, me- diantibus aliis Utteris suis superiode confeclis, nove sue donacionts titulo cum omnibus duis pertinenciis et utilitatibus pleno jure in per- petuum meminisset et retulisset dedisse et donasse, et presertim ai- tendens et prepondcrans, quod predicta separacio dicte possessionis ab eodem castro facta notabile preiudicium eisdem magistris Laurencio et Nicolao et Christoforo generaret, ideoque idem dominus Sigismundus rex matura superinde prebabita deliberacione, sano eciam ad id pre- latorum et baronum suorum accedentc consilio, pretatam donacionem predictts civibus et populis suis montis Grecensis per ipsum factam ac litteras superinde confectas et omnia exinde secuta ex causis ct racionibus ad id animum suum moventibus cassandas, revocandas. annullandas ac imtas et innanes decemendo, prefatis civibus et populis suis acsuccessoribus eorumdem, perpetuum silencium imponendo, candem possessionem Petrowyna alias Zenth-Pether appellatam, suis regiis manibus, sueque disposicioni reanneciens et incorporans, conslderatis fideliiatibus et fidelium obsequiorum laude dignis mcrilis prefilc magistrorum Laurencii, Nicolai et Christofori* filionim Nicolai ut^,.

Do€, 345. — An, 1487,

445

Toth de Zorazedwar per ipsos ipso domino Sigismundo regi et sacro suo regio dyaderaati in variis et validis emsdem regni sui expedici- onibus prosperis utpote et adversis cum sumpmo diligencie studio ipsiu5 participibus solicite exhibitis et impensis, pro quibus oon im- merito congniebat ipsos regio liberal iter antedicto prevejiire et am- pliori regalis prerogative raunificencia premiare ; ideo idem dominus Sigismundus rex prefatam possessionem Petrowyna alias Zent-Peiher vocatam simul cum omnibus suis utilitatibus et pertinenciis universis ab eadem civitate sua montis Grecensis et ab omni jurisdiccione civium et populorum de eadem separando, rursum ad predictum ca- strum Selyn nuncupatum, ad quod eciam prius dicta villa pertinebat reannectens, retiplicans» conjungens et recorporans, eandem cum inte- gritaie suarum pcrtinenciarum sob suis veris metis et antiquis, quibus eadem hactenus possessa, habiia et tenta fuisset, memoratis magistris Laurencio, Nicolao et Cbristoforo, eorumdemque magistrorum Lau- rencii et Nicolai dumtaxat heredibus et posterttatibus universis de suis regiis maaibus 00 ve sue donacionis titulo et omni eo jure, quo prelibata possessio sue rite incumbisset collacioni dedisset, donasset et in evum contullisset per ipsos et heredes ac successores eorum universos perpetuo et irrevocabiliter possidendam^ tenendam pariler et habendam, salvo jure alieno. Altera autem ipsarum, scilicet dicti capi- tuli ecclesie zagrabiensis, littera superinde statutoria tercio die festi beatorum Petri et Pauli apostolorum in dicto anno doraini millesirao irecentesimo nooagesinio nono edita, denotabat, quod Iwan, iiiius Iwan de Brezowycza, regius, et honorabilis vir dominus Johannes archidia- conus cathedralis, canonicus dicte ecclesie zagrabiensis dicli capituli eiusdem ecclesie, homines, ad regium Jitteratorium mandatuni trans- missi, quod ipsi in fcsto Dativitatis beati Johannis baptiste, tunc pro- xime preterito, ad faciem prescripte possessionis Petrowyna alias Zenth-Peiher vocaic vicinis et commetaneis eiusdem universis inibi legiltime convocaiis et presentibus accedentes, eandem cum cunctis suis utilitatibus et pertinenciis quibuslibel prelibatis magislris Lau- rencio et Nicolao, necnon domino Christoforo preposito statuissent perpetuo possidendam, nullo penitus contradictore apparente, Quas- quidem duas litteras donacionales scilicet et statutorias, tandem idem condam dominus Sigismundus rex requirentibus et exigentibus fide- libus serviciis sepefatorum Laurencii et Nicolai, necnon Christofori prepositi, eisdem, seriebus prescriptarura litterarum suarum conlirma- cionalium oovi dupplicis et autentici siglLU sui appensionc communi- tarum innovando perpetuo valituras confirmassset. Quarumquidem lit- terarum per procuratores parcium predictaxum coram nobis modo

446

^^^. 345' — ^- H^'

premisso productarum exhibicionibus factU, continenciisque eanimdem per omnia suo ordine expositis, perlectis et sane intellectis, idem pro- curator parcium ipsis partibus per nos in premUsis judicium et ju- sticiam, finalemque deliberacionem pecierunt elargiri. Sane licet pre- libatus condam domtnus Sigismundus rex in preallegato anno gracie millesimo trccentesimo octuagesimo septimo, prout per pieiaclas lit- leias eiusdem informabaraur, antelalas possessiones Peirowyna, Hrasttiya cum earuradem utilitatibus a prenominaio castro suo Selyn separasse et sequestrasse, memoratis civibus et hospiiibus civitatis montis Gre- censis in perpcluum donasse et contulisse prescripta statucione legit- titna subsecutai expost eciam in pretitulato anno verbi incamati mil- lesimo trccentesimo nonagesimo quarto, prenominati nobiles castrenses campi zagrabicnsis Andreas, scilicet filius Jelk, necnon Petrus, filius Georgii, in eorum ac aliorum fralrum et Qliorum suonim personis predictam terram seu possessionem eorum Sylakowyna appellalanj, inter possessiones Petrowynam antedictam et Kosthanewecz nuncu- paiam, habitam et existentem, ipsos jure hereditario contingentem, an- notatis civibus civitatis montis Grecensis, racionibus litteris in eisdem specificatis, dedisse et contullisse; tandem vero in prescripto anno sa- iutis millesimo trccentesimo nonagesimo quinto, regius et dicti capituU zagrabiensis homines ad litteratorium mandatum prelibati domini Sigismundi regis iransmissi, prelitulatam possessionem Peirowyna ac terram seu possessionem Sylakowyna coniunctim sub una et in eadem indusionc metarum, separatim a pretacta possessione Hraztbya, per suas veras metas reambulantes, memoratis civibus montis Grecensis perpeiuo possidendam nemine contradicente statuerunt et in eodem anno iamfatam possessionem Hrazthya per suas metas distinclim a predicta possessione Petrowyna similiter reambulante^, eisdem civibus staluenini modo simili perpetuo possidendam. Tamen expost videlicet in pretitulato anno gracie millesimo trccentesimo nonagesimo nono sepescripto, possessionem Petrowyna ac dicta raZenth-Pet her nominaiam sub metis et terminis, quibus eadem per scpefatos cives montis Gre- censis tenta fuisset et posscssa, ab eisdem civibus civitatis montis Gre- censis auferens et alicnans et de omni jurisdiccione eiusdem posses- sionis Petrowyna eisdem civibus per perpetuum silencium iraponens ad prescriptumqup castrum Selyn reannectenf el i^eincorporans cum cunctis eiusdem utilitatibus quibuslibet sub eisdem metis el terminis, quibus eadem per eosdem cives tenta fuisset et possessa, prenominatis Laurencio, Nicolao et Christoforo Toth donasse et conlnllisc, et nichi* lominus eadem, ut pretactum est, per regium et dicti capttuU homines juxta huius regni consvetudinem eisdem Laurencio, Nicolao et Chri-

Do€. 345' — *^^' ^4^7'

447

sloforo, pretacia possessione Hrazthya eisdera civibus salva remanente, nullo contradicente legittiine statu ta extitisse reperiebatur manifeste» et ob hoc sepetacta possessio Pelrowyna simul cum terra seu posses- sione Sylakowyna appelata ac aliis utilitatibus et pertinenciis qui- buslibet eo quod eandem terra m seu possessionem Sylakowyna ipsi cives moQtis Grecensis metis dicte possessionis Petrowyna includentes easdem sub una et eadem inclusione metarura remisissent et posse- dissent, prelibatus quoque condam dominus Sigismundys rex ipsam possessionem Petrowyna simul cura cunctis suis pertinenciis sub eisdem metis et terminis, qui by s eadem per prediclos cives tenta fuisset et possessa ab eisdem civibus montis Grecensis auferens, niemoratis Laorencio, Nicolao et Chiistoforo Totb contullisse dinoscebatur, ante- lato Johanne Ilennyngh tamqoam successori et heredi ipsoriim Lau- rencii et Nicolai Toth in perpetuum relinqui et judicari, memorata autem possessio Hrazthya vocata mode simili cum cunctis utilitatibus et pertinenciis quibuslibet ex collacione perhenoali sepefati condam domini Sigismundi regis per eundem dictis civibus civitatis montis Grecensis anno premisso facta similiter adjudicari el slatui deberi nobis ac reverendts in Christo patribus, dominis: Sigismundo quinqueeccle- siensi, Nicolao wachiensi, Johanne chanadieasi, Nicolao electo tinini- ensi, ecclesiarum episcopis, Dominicoque ecclesie albensis preposito; item magnificis Aodree de Bathor et Nicolao de Hederwara conses- soribus noslris ac magistris prothonotario, ceterisque regni nobilibus nobiscum in examine ipsius cause existentibus cernebatur. Pro eo eo- rumdem dominorum prelatorum, baronam, magistrorum, prothonotarii ceterorumque regni nobilium quesito superinde et assumpto consilio prematuro, prelibatam possessionem Petrowyna appellatam in pi eal le- gato civium zagrabiensium (campo) adiacentem simul cum |)redicta terra seu possessione Sylakowyna vocata inter metas et terminos ei- usdem possessionis Petrowyna existentem ac aliis cunctis suis utilita* tibus et pertinenciis quibuslibet, racionibus ex premissis, sepefato Jo- hanni flennyngh ac eiusdem heredibus et posteritatibus universis in sempitemum possidendam seriebus aliarum litterarum nostrarum aiju- dicatoriarum exinde confectarum perpetuo possidendam adjydicamus^ et relinquentes antetatam possessionem Hrazthya in eodem comilatu zagrabiensi sitam similiter cura cunctis suis utilitatibus et pertinenciis quibuslibet antelatis civibus et hospitibus sepedicte civitatis montis Grecensis eorumdemque cunctis heredibus et posteritatibus universis modo similiter in perpetuum adjudicantes ac eisdem modo subscripio statuidebere decementes et commitentes, vestram amiciciam pre?entibus petimus diligenter» quatenus vestrum mittatis homioem pro testimonio

44B Doc, 346, — An, 148^,

fidSd^^m; qtt6 presente magister Sebastianus de Korothna vel Fran- ciscus de Marocha, aut Bartholomeus de Kaplath, sin Benedictus de Thi^, sive Emericus de Lancz, curie regie notarius, aliis absentibus, homo noster, ad faciem sepetacte possessionis Hrazthya appellate in preallegato comitatu zagrabiensi adiacentis, vicinis et commetaneis suis universis inlbi legittime convocatis et presentibus, eandem cum cunbtis suis utilitatibus et pertinenciis quibuslibet memoratis civibus et hospitibus sepedicte civitatis mentis Grecensis, eorumdemque here- dibus et posteritatibus universis jure ipsis ex premissis incumbente statuat et committal in sempiternum possidendam, tenendam' pariter et habendam, contradiccione prelibati Johannis Hennyngh et alionim quommlibet non obstante, et post hec huiusmodi possessionarie sta- tucionis seriem, ut fuerit expediens, ad octavas festi bead Georgii martins, nunc venturas, nobis aut huius regni Hungarie palatino ami- cabiliter rescribatis. Datum Bude sexagesimo die octavarum festi beati Micbaelis archangeli, predictarum. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo octuagesimo septimo.

(A tergo). Amicis suis reverendis, capitulo ecclesie zagrabiensis. Pro circumspectis judice, juratis, ceterisque civibus et incolis civitatis montis Grecensis super quadam possessionaria statucione per nostrum et vestrum homines modo infrascripto fienda, memorialis, cuius series ad octavas festi beati Georgii martiris legitime perdurandi nobis aut regni Hungarie palatino est reportanda.

Originale in charta, exessttm et parum lacerum. A tergo vestigium sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

346.

Anno 1487, 10. decembris. Budae.

Kraijevec, Cerje, Kobiljak etc, possessiones, quas communitas civitatis numtis Grecensis ad se vindicavit, a regis judicio capitulo zagrabiensi addicuntur,

Nos Vrbanus electus et conlirmatus ecclesie agriensis, thezau- rarius regius ac in causis in presencia palatinali vertentibus per sere- nissimum principem dominum Mathiam, dei gracia regem Hungarie, Bohemie etc. ducemque Austrie, dominum nostrum graciosissimum, judex deputatus. Damns pro memoria, quod in congregacione gene- ral! magnificorum dominorum condam Michaelis Orzag de Gwth, alias dicti regni Hungarie palatini et judicis Comanorum et comitis Stephani de Bathor, judicis curie regie, universitati nobilium comitatus

Dm, J4j6. — Ah. 1487,

449

zagrabiensh feria tercia proxima ante festum puriticacionH beale Marie virginis in anno domini millesimo quadriogenlesimo ocluagesinio primo transacto, preteritum, de speciaU commissLone et mandato dicti domini nostri regis prope civitalem zagrabiensera per eosdeni dominos Michaelem palatiniim et comitem Stcphanum celebrata, condam ma- gtster Johannes Posegay. alias director causarum prefati domini nostri regis, in persona eiusdem de medio aliorum exurgens proposuerat eo modo: quQmodo possessiones Kralowcr, Cherye, Kobylyak, Swy- blyan et Narlh vocate, omnino in dicto coraitatu zagtabiensi existentes et habite, ad civilatem suam regalem raontis Grecensis pertinerent, quas nunc honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis teneret el con- servaret, qua rum detencionis et conservacionis racionera scire vellet ab ipse capitolo jure admitiente. Quo audito Gregoiius Petrotha de Dedynareka, pro prefato capitulo ecclesie zagrabiensis cum procura- toriis liiteris eiusdem in eorumdem dotninorum condam Michaelis palatini et comills Stephani exurgens presenciam, responderat tali modo: quod prescripte possessiones Kralowcz, Cherye, Kobylyak, S\^^blya el Narth vocate eidem capitulo zagrabiensi vigore efficacium litlerarum et litleralium insirumentorum pertinerent, quas et que idem capitulum non ad tunc, sed in termino ulterior i per eosdcm dominos condam Michaelem palatinum et comitem Stephanum sibi dando, cum gravamine consveto, in curia regia coram eodem condam domino Micbaele palathao producere el exbibere promptum fuisset et paratum ; pro eo iidem domini Michael palatinus et comes Stephanus hiis perceptis judicantes commiserant eo modo, ut anlefalum capiiulum ecclesie zagrabiensis vel procurator eiusdem legittimns nniversas lii- teras et liiteralia sua instrumenia, si quas et que in facto prescript tarum possessionum pro se haberet confectas et emanata in octavis festi beaii Georgii martiris» tunc Venturis, in dicta curia regia cum deponendo judicio trium marcarura coram prefato condam domino Michaele palatino producere et exbibere deberel el teneretur contra actorem prenotatum, ut hiis visis, idem dominus Michael palatinus judicium et jusliciam facere valeret inter partes in premissis dictante juris equitaie. Quia autem prefatus procurator dicti capiiuli, in causam altracti, in persona eiusdem prescriplum judicium trium roarcarum eisdem dorainis condam Michaeli palalino et comiti Stephano de Bathor, partique adverse persolvisset, ideo iidem domini Michael pa- lalinus et comes Stephanus ipsum capitulum ecclesie zagrabiensis super solucione dicti judicii quieium reddidissent el expeditum, Quibus tandem octavis festi beati Georgii martiris instantibus, anle- falum capitulum ecclesie zagrabiensis per anielatum condam magi-

29

Doc, J46, — AfL r^Sj,

strum Johannem Posegay, legittimum procuratorcm dicti domini nostri regis, in persona eiusdem congruis diebus ipsarum octavarura coram dicto domino Michaele palatine expectatum, in presendam eiusdem non venissel neque misisset, sc mediantibus aliis litteris eiusdem do- mini Michaelis palatini judicialibus exinde confectis in judicio aggra- vari perrailtentes, postulans prefatus procurator dicti domini nostri regis in persona eiusdem, eidem ex parte memorati in causam attract! per ipsum condam dominum Michaelem palatinum in premissis juris equitalem elargiri; et quia idem capitulum ad premissa evocari de- buerat, pro eo prelibatus condam dominus Michael palalinus amiciciam capituli ecclesie chasmensis litteratorie pecierat diligenler, quatenus ipsorum mitteret hominem pro testimonio fidedignum» quo presente, homo SUU5 palaiinalis, infra declarandus, memoratum capitulum ecclesie zagrabiensis prescriptas Ittteras et litteralia sua instrumenta exhibi- turum ac de judicio trium marcarum eidem domino Michaeli pala- tino et parti adverse salisfacturum contra antelatum dominum nostrum regem ad octayas festi beati Michaelis archangeli, tunc venturas, eius- dem condam domini Michaelis palatini evocaret in presenciam, el post hec ipsius evocacionis seriem cum nomine evocati octavas ad predictas eidem domino Michaeli palatino amicabililer rescriberei ca- pitulum ecclesie chasmensis prenotatum, A quibusquidem octavis festi beati Michaelis archangeli prescripta instrumentalis exhibiclo partes inter easdem seriebus litterarum eiusdem domini Michaelis palatini prorogatorie ventillanda ad octavas festi Epiphaniarum domini in anno eiusdem millesirao quadringentesimo octuai^^esimo secundo pre- teriti deveniente, eisdemque instantibus, prefatus magister Johannes Posegay director causarum dicti domini nostri regis pro eodcm domino nostro rege eiusdem condam domini Michaelis Orzag palatini Teniens in presenciam, litteras pretacti capituli ecclesie chasmensis super ipsa evocacione reiatorias eidem domino Michaeli palatino presentasset, in quibus per Paulum Fynthycz de Zenth Iwan eiusdem domini Michaelis palatini ac discretum Benedictum presbiterum rectorem altaris beati Georgii martiris dicte ecclesie chasmensis prebendarium, eiusdem ca- pituli chasmensis, homines, feria quarta, scilicet in festo decolacionis beati Johannis baptiste, tunc proxime preterito, prefatum capitulum ecclesie zagrabiensis in possessione ipsorum Popowcz vocata per Francs Gerdew dictum, jobagionem eiusdem in eadem commorantera. pre- scriptas litteras et litteralia sua instrumenla exhibiturum ac de dicto judicio trium marcarum prelibato domino Michaeli palatino et parti advene satisfacturum contra memoratum dominum nostrum regera ad predictas octavas festi beati Michaelis archangeli eiusdem domini

Doc, J47. — An, i^Sj,

451

Michaelis palaiini presenciam legitime evocatum fore coroperissei ma- nifeste. Ad quas quidem oclavas festi beati Michaelis archangeli anno* latum capitutom ecclesie zagrabiensis per annotatum magislium Jo- hannem Posegay, directorero causarum dicti domini noslri regis, in persona eiusdem congruis dtebus ipsarum octavamm coram ipso do- mino Michaele palatino legitime expectatum, premissas litteras et lit- teraria sua lastiumeDta exhibilurum, ac de dicto judicio trium mar- carum eidem domino Michaeli palalino et parii adverse satisfaclumm in presentiara eiusdem domini Michaelis palatini non venerat neque miserat, se mediantibus aliis litteris eiusdem condam domini Micha- elis palatini judicialibus exinde confectis pro sua non %^enientia in judicio consveto et pro non solucione dicti judicii in dupplo eiusdem aggravari permittente, postulans prefatus procurator dicti domini nostri regis, actoris^ eidem ex parte memorati in causam attracti per eundem dominum Michaelem palalinum in premissis juris equilatera impertiri Et quia idem capitulum, in causam attractum, adhuc ad premissa in tribus foris comprovincialibus proclamari debuerat, pro eo idem domsnus Michael palatinus amiciciam prescripti capituli ecclesie chasmensis litteratorie pelierat diligenler, quatenus ipsorum mitteret hominem pro testimonio fidedignum, quo presente homo suus palatinalis, infradeclarandus, memoratum capitulum ecclesie zagrabi- ensis prescriptas litteras et litteralia sua instrumenta exhibilurum, ac- de judiciis novem marcarum ipsi domino Michaeli palatino et parti adverse satisfacturum contra annotatum dominum nostrum regera, ac- torem, ad octavas festi beati Georgii martiris tunc venturas in Iribus foris comprovincialibus publice et manifesle suam palatinalem faceret proclamari in presenciam, insinuans ibidem eidem, ut si veniret, pre- scriptasque litteras et litteralia sua instrumenia exhiberet, ac de dictis jndiciis prefato domino Michaeli palatino et parti adverse satisfaceret, bene quidem, alioquin non obstante ipsius absencia et rebelltone, idem dominus Michael palatinus finem decisurus et indilatum faceret causa in premissa prout dictaret ordo juris, et post hec huiusmodi trine- forensis proclamacLonis seriem cum nomine proclamati octavas ad predicias, ut ileret expediens, sepefato domino Michaeli palatino ami- cabiliter rescriberet capitulum chasmense prenotalum, A quibusquidem octavis fesli beati Georgii martiris premissa instrumentalis exbibicio partes inter easdem sericbus liiterarum prefati domini Michaelis pa- latini prorogatoriarum diversimode ventillaia, octavas festi beati Mi- chaelis archangeli in anno domini millesimo quadringentesimo octua- gesimo tercio preieriti celebratas dilative attigisset; ipsis denique octavis inslantibus prefatus magister Johannes Posegay pro antefato

45 a Doc. 346, — An. 1487,

domino nostro rege cum procuratoriis litteris eiusdem prelibati con- dam domini Michaelis palatini veaiens in ptesentiam, litteras annotati capituli ecclesie chasmensis super ipsa trinaforensi proclamacione rescripcionales, clause emanatas, eidem domino Michaeli palatino presentasset , in quibus per Balthazar de Mykchowcz palatinalem ac discretum Gregorium presbiterum chori eiusdem ecclesie chasmensis prebendarium eiusdem capituli chasmensis, homines, prefatum capi- tulum ecclesie zagrabiensis, primo feria quinta proxima post festum resurrectionis Domini tunc preteriti in Chetherthekhel, secundo, die dominico immediate sequenti, utputa, in octava festi resurrectionis Domini in Vgra, tercio namque et ultimo feria secunda proxima simi- liter immediate sequenti in monte Grecensi, in prefato comitatu za- grabiensi existente, tribus scilicet foris comprovincialibus post sese celebrari soliii^ ad ea, que in dictis litteris prefati domini Michaelis palatini continentur responsurum ac de judiciis novem marcarum eidem domino Michaeli palatino et parti adverse satisfacturum contra annotatum dominum nostrum regem, actorem, publice et manifeste ad octavas festi beati Georgii martiris in anno domini millesimo qua- dringentesimo octuagesimo secundo, preteritas, suam palatinalem in presenciam proclamatum fuisse comperisset manifeste. Quibus exhi- bitis, prefatoque magistro Johanne Posegay, legittimo procuratore dicli domini nostri regis, prescriptas litteras et litteralia instrumenta per annotatum in causam attractum exhibere assumptas exhiberi, ac de dictis judiciis novem marcarum judici et parti adverse satisfactionera impendere postulante. Quia Johannes de Orehowcz pro jamfato capi- tulo ecclesie zagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdem, coram prefato domino Michaele palatino astitisset, tamen tam premissam instrumentalem exhibicionem, quam eciam solucionem dictorum judi- ciorum per eundem dominum Michaelem palatinum in ulteriorem ter- minum differri postulasset, pro eo idem dominus Michael palatinus ad octavas festi beati Georgii martiris, tunc venturas, duxisset proro- gandam eo modo, ut tunc prefatum capitulum ecclesie zagrabiensis vel procurator eiusdem legittimus prescriptam instrumentalem exhi- bicionem cum deponendo judicio trium marcarum coram ipso pro- ducere et exhibere, dictaque judicia cum dupplo eorumdem judici et parti adverse persolvere deberet et teneretur. A quibusquidem octavis festi beati Georgii martiris exhibicio dictorum litteralium instrumen- torum simul cum dictis judiciis partes inter easdem seriebus littera- rum dicti condam domini Michaelis palatini protellata, ipso tandem e medio sublato ac spectabili et magnifico, condam domino Emerico de Zapolya, comite perpetuo terre scepwsiensis in ipsum honorem

ZW, 34.6, — Atu 1487.

453

palatinalus sublimato, eiusdem exposlquam eodem similiter al) hac luce decendente, nobisque in causis in presencia sua palatinali ver- tentibus per prefaium domirjum noslrura regera pro judice deputalis^ premissa iast rumen talis exMbicio ulUmatitn ad presenles octavas festi beali Michaelis archangeli nostram in presenciam dilative devenisset> eisdem denique octavis occyrenlibus magister Benedictus de Borswa director causarum regaliuin pro prefato domino noslro rege cum pro- curatoriis litteris eiusdem, in nostra ra exurgens presenciam, vokns prescriptas possessiones Kralowcz» Zwyblyan, Kobylyak, Cherye et Narth vocatas, prefato domino regi, coasequenterqoe antelatis civibus civitatis montis Grecensis de jure pertinentes fore declarare, quasdam duas litteras, unara magnifici condam domini Laurentii, alias magistri tbavemicorum olim serenissimi principis domini Lodovici incliti regis Hungarie, et aliam ipsiiis capituli ccclesie zagrabiensis, ambas privi- legialiter ediias, nostrum judiciarium produxit in conspectura. Quanim prima, videlicet ipsius domini Laurentii magistri ihavernicomm littera privilegialis anno domini millesirao trecentesimo quadragesimo sexto confecta, sigillo eiusdem auttentico in pendenti vallata inter cetera exprimebat: quod cum olim prelibatum capitulum ecclesie zagra- biensis judicem seu villicum ac juratos cives et hospites de Grecz universes tam pro facto possessionario, quam et aliis negociis inter eos suscitatiSi liligionario processu observaio, ad certum lerrainum ju- ridicum tunc regie raaiestatis in presenciam attrahendos in causam, ipsaque causa contra el adversus ipsos cives et hospites tam super ipso facto possessionario, quam eciam premissis aliis negociis mota et suscitata, ab ipsa regali presencia translaia, tandem diversorum ju- dicum ordinariorum regni in presenciis agitata, variisque prorogatio- nibus inter ipsas partes de termino in terminum protellata, ultimatim prefati domini Laurencii magistri Ihavemiconim in presenciam deventa extitisset, ipsis denique partibus tandem in certo termino, litteris suis in eisdem specilicato, in ligura judicii ipsius domini Laurentii ex parte capituli agentis magister Demetrius archidiaconus et magister Dyo- nisius canonici ipsius ecclesie zagrabiensis, tam pro se quam pro eodem toto capitulo cum procuratoriis litteris eiusdem, pro parte aulem dictorura civium et hospitum Mykolech condam judex et Jaxe aurifaber, tunc cives jurati de Grecz predicta, modo siraili coram ipso domino Laurentio comparendo, tam super premisso facto possessio- nario, quam et aliis premissis negociis tunc propositis, litterisque in eisdem specificatis, causantes et litigantes, iidem cives et hospites pro se et pro tota communitate diversa et perplura privilegia ipsonim in conspectu ipsius domini Laurencii contra dictum capitulum pro defen-

454

Doc. J46, — An. 14S7,

dendfs et salvandis juribus ipsonim exbibuissent et produxissent, quibus tandem privilegiis per ipsura dominum Laurentium revisis et ruminatiSj idem ex eorumdera privilegiorum tenoribus et conlinenciis in ipsa causa inter partes sua in presencia modo premisso vertentc ct habita, seriem sue judidarie deliberacionis variis partium allegacio- nlbus et altercacionibus contra sese sua in presencia factis admodum declarantes ultimatim deliberandum conclusisset : quod quia prealle- gati cives et hospites de Grecz predictas possessiones Kobylya et Zwyblyan vocatas, vigoribus efficacium instrumentorum per procura- torem dictoruna civiura coram ipso domino Laurencio magistro tba- vemicoruro productorum ipsis pertinerent et a tempore collacionis earumdem possessionum ipsis facie, ut iidem magistri Demetrius archidiaconus et Dyonisius coram ipso domino Laurencio fassi fuissent^ semper in eisdem pacifice perstiiisse et sine aliqua conlradiccione capituli annotali luculenter deraonstrassent, dictumque capitulum tam tempore statucionis eiusdem possessionis Kobylya quam concordie prenoiate velut nil juris nilque proprietatis in posse^sionibus preno- taiis considcrantes se habere aliquo contradiccionis obstaculo per iam fatum dominum Laurencium magistrum thavermcorum commune re- pertum extitisset, civibus et hospitibus de Grecz prenotatis obviassc et ex eo ipsas possessiones amisisse ct consen>isse propter sui laci- lurniiatem et propter temporis diuturnitatem bene merito potuissei annotari, litterasque protestacionales, prohibltorias et alias quaslibet, que alicuius eflicacitatis viderentur vel moment! faclo in premisso, iidem procuratorcs capituli ecclesie zagrabieusis per ipsum dominum Laurencium uti suo incubuisset officio trina vice requisiti nequiirissent nee assumpsissent exhibere; igitur ipse dominus Laurencius ihaverni- corum regalium magisier, una cum venerabili in Christo patre^ do* mino Petro del et apostolica gracLa episcopo sirimiensi, item magni- licis viri$» domino Nicolao palaiino et judice Comanorum, Thoma condam va^Toda Iransilvano, Paulo magistro thavemicorum regiua- lium, aliis eciam regni comitatus tenentibus et bonores, necnon ma- gistris prothonotario, ceterisque eiusdem regni nobilibus secum tunc in judicio consedentibus, dictas possessiones Kobylya et Zwyblyan vocatas, sub eisdem metis, quibus ab olim ipsi cives easdem posse* dissent, de plenitudine sue judiciarie potestatis adiudicandas prenotatis civibus ct hospitibus de Grecz reliquissent perpetuo possidere, tenere et habere regio nomine medianie, dictumque capitulum ecclesie za- grabiensis, quod in stalucione predicte possessionis Kobylya sub testi* monio suo diclis civibus in concordiaque super diclis possessionibus Kobylya el Zwyblyan inter ipsos cives ab una ac quosdam Matheum

el Farcasium parte ab altera coram iam dicto zagrabiensis "ecclesk capitulo mediantibos eiusdem litteris facta, nulla eiusdem capituli obviante contradictione consensum prebuisse et assensom, ipsum eciam capitulum velyti rei consense et admisse, propter quam taciturnitatem el teniporis diutumitatem eisdem hospitibus iuxta prescripcionis formam perpetuate, suscitatorem in facto calumpnie pariter cum predictis pre- lato ac baronibus el regni nobilibus commisisset fore convictum contra hospites de Grecz prenotatos. Altera autera ipsarum, videlicet iam dicti capituli ecclesie zagrabiensis, littera similiter privilegialis, sigillo eiusdem in pendenti communita anno domini millesimo duccntesimo *) nonagesimo secundo exorta, inter ceteras disposiciones ac alia in eadem cootenta et enarrata negocia per predictos cives, judicem, juratos et uni versos cives civitalis montis Grecensis predicte ac ipsum capitulum per clausulas et articulos in tenoribus eiusdem conscriptos inter se mutuo factas et specificatas banc clausulam coDtinebat: utpote hoc declarato et non pretermisso, quod nos scilicet capitulum in nostro tnbuto seu tributaria exaclione modo infrascripto cum eisdem civibus huiusmodi composicionem et ordinacionem duximus faciendam, ut a jobagionibus seu populis ipsorum civium in infrascriptis villis, vide- licet: Dedych, Grachan, Kralowcz, Kobylye, Zwyblye, Narth, Nowa wez, Paobresye, Chernomerch, Hrasthya et Petrowyna vocatts, nunc residenlibus et in fulurum residenciam facieniibus, nullum tributum nee aliquam iributariam exaccionem per nostros tributarios, nunc con- stitutos et in fulurum constituendos, exigi faciemus nee red pi per- mittemus. Quibus exbibitis el presentatis, idem magister Benedictus de Borswa, procurator antefati domini nostri regis, in persona eiusdem prescriptas lltteras et litteralia instrumenta per prelibalum capitulum ecclesie zagrabiensis modo premisso exhiberet assumptas per idem capitulum exhiberi postulavii coram nobis. Quo audito prefatus Va- lentinus Palfy de dicta Zenthmyhal pro eodem capitulo ecclesie za- grabiensis in causam attracto cum procuratoriis litleris eiusdem in nostra m exurgens presenciam et pro prescriplis per ipsum capitulum exhibere assumplis litteris et litteralibus instrumentis quasdam quinque lilteras, unam pretacti capituli ecclesie chasmensis fassionalem, aliam similiter eiusdem capituli ecclesie cbasmensis exinde statutoriam, ter* ciam nam que serenissimi principis domini Sigismundi imperatoris et regis superinde confirmacionialem, quartam vero olim domini Albert! regis donattonalem, quintam nempe et ultimam prefati capituli ec- clesie chasmensis exinde statutoriam in annis et terminis infra decla-

^) Erroncc pro »terceiite5ifflO«. Vide: Vol. I. Doc. 562.

456 Doc, J46. — An. 14S7.

randis editas, nostro judiciario examini curavit exhibere. Quanim prima, scilicet iamfati capituli ecclesie chasmensis littera fassionalis anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo quarto privilegia- liter emanata sua serie declarabat, quod egregius et nobilis vir Ro- dolphus, lilius Rodolphi de Med we, alias de Alben, in presencia eius- dem capituli constitutus, in sua ac Leonardi, filii sui, personis onere et gravamine eiusdem super se assumpto, possessiones suas Kralewcz, Cherye ad eandem Kralewcz pertinentem cum tributo in eadem Cherye exigi solito, necnon Kobylyak, Zwyblya et Narth vocatas, omnino in dicto comitatu zagrabiensi existentes^ cum earumdem cunctis utilita- tibus et pertinenciis quibuslibet sub certis condicionibus, clausulisque et articulis litteris in eisdem evid enter expressatis, honorabilibus do- minis canonicis de capitulo ecclesie zagrabiensis et per consequens altari sancte crucis in eodem fundati pro refrigerio anime sue et fratrum suorum litteris in eisdem nominatorum confessus extitisset in perpetuum dedisse et tradidisse. Secunda vero littera dicti capituli ecclesie chasmensis exinde statutoria quintodecimo die ferie quinte proxime post festum nativitatis beate Marie virginis, anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo quarto modo simili privilegi- aliter edita manifestabat, quod regius et eiusdem capituli homines ad litteratoriam peticionem olim domini Hermani Cilie et Zagorie co- mitis transmissi ad facies prescriptarum possessionum Kralewcz , Cherye, Kobylyak, Zwyblya et Narth vocatarum, presentibus vicinis et commetaneis earumdem accedentes, easdem cum cunctis suis utilita- tibus et pertinenciis quibuslibet antefatis dominis canonicis dicte ec- clesie zagrabiensis, nee non rectori dicti altaris sancte crucis in eadem ecclesie fundati, nullo penitus contradictore pro tunc inibi ap- parente in perpetuum statuissent. Tercia namque, utpote dicti condam domini Sigismundi imperatoris et regis, littera confirmacionalis anno domini millesimo quadringentesimo tricesimo sexto, quarto Nonas mensis Julii, regnorum autem suorum anno Hungarie etc. quinqua- gesimo, Romanorum vigesimo sexto, Bohemie sedecimo, imperii autem quarto ad litteratorium mandatum eiusdem edita, dupplici sigillo suo impendenti communita inter cetera exprimebat: quod fidelis eiusdem honorabilis vir Thomas archidiaconus varasdiensis ef canonicus in ecclesia zagrabiensi, rectorque altaris sancte crucis in eadem ecclesia fundati in sua ac dominorum canonicorum eiusdem ecclesie zagrabiensis sue maiestatis adiens conspectura, exhibuisset eidem et presentasset quas- dam duas litteras privilegiales antefati capituli ecclesie chasmensis, unam videlicet, qua mediante egregius Rodolfus, filius Rodolphy de Medwe, alias de Alben, predictas possesiones Kralewcz, Cherye, Kobylyak,

D^c. 346. — An. 14SJ.

457

Zwyblyan et Narth vocatas, in dicto comltatu zagrabiensi existentes, quas videlicet condam dominus Eberhardus episcopus ecclesie zagra- biensis a sua Sereoitate exigeniibus suis fidelilaiibus sibi ac condam domino Johanni similiter episcopo eiusdem ecclesie zagrabiensis, nec- non Petro et Jobanni diclorum regoorum suorum Dalmacie et Croacie baais, fratribus carnalibus ipsius Rodolphy, eidemque Rodolpho et suis heredibus in perpctuum impelrasset cum universis earumdem utililatibus litteris in eisdem explicalis, prefatis dominis de capitulo ecclesie zagrabiensis dictoqae altari sancte crucis in eadem fundati dedisse et contulisse dinoscebatur; et aliam super legittimam earum- dem possessionum et tribuli statucione confectas, supplicans maiestati sue humiliier et devote, ut easdem suis litteris privilegialibus insert et transcribi faciendo ipsis perbennaliler valituras innovaado coQ0r- mare, buiusmodique callacionem et perpetuacionem ipsarum posses- sionum, tributique antedicti sutim regium consensum pariter et assen- sum prebere dignaretur. Cui scilicet collacioni et perpetuacioni pre- fatus Sigismundus imperator et rex diclis suis litleris mediantibus suum regium consensum et assensum prebendo, easdem binas lilteras dicti capituU ecclesie chasmensis, fassionalem scilicet et statutoriam» ac omnia in eisdem contenta pro eisdem dominis de capitulo ecclesie zagrabiensis et lectori altaris predicli perpetuo valituras innovando patrocinio dicti sui privilegii medianle confirmasset. Quarta autem videlicet littcra donacionalis prenorainati domini Alberti regis, Posonii in fe|to beati Marci evangeliste anno domini millcsimo quadringen- tesimo tricesimo nono ad propriam commissionem eiusdem magistro Stephano de Byk preposito ecclesie albensls pmlhonotarto refferente, in pargameno paienter edita, sigilloque eiusdem ab intus io inferiori margine communita conlinebat: quod idem dominus Albertus rex quasdam, possessionem Kralewcz vocatam ac porcionem possessiona- riam in possessione Cherye appellata, habitam, nee non tributum in eadem Cherye exigi solitum, item possessiones Kobylyak, Zwyblya, et Narlh nuncupatas, omnino in dicto comiiatu zagrabiensi existentes et habitas, simul cum cunclis earumdem utilitatibus et pertinenciis quibuslibct, in quarura pacifico dominio prefata ecclesia zagrabiensis et altare prenotatum in ipsa ecclesia consiructum per consequensque rector altaris eiusdem a dudum perslitisset, persisleretque eciam ad tunc, prefato domino Alberto regi relatura extitisset, simul cum omni jure suo regio, si quod in eisdem habuisbet, memorato capitmlo ecclesie zagrabiensis ac tectori altaris sancte crucis in eadem fundati ex certa sciencia sue maiesiatis et animo deliberato in ptrpeJuum donasset et contulisset, Quinia nempe et oltima earumdem videlicet preallegaLi

4J8

Doc. S46, — An. 14SJ.

capiluli occlesic chasmensis, littera privilegialis, secundo die feric lercie proxime post fesium beati Mariini episcopi et confessoris in anno do- mini millesimo quadringentesimo octuagesimo primo edita, habens in »e verbaliter series et conlinencias litterarum predicti domini nostri requisitoriarutn in eodem anno confectarum, sed et series aliarum lit- terarum ipsius capituli statutoriarum, adhuc tempore donacicnis ct statucionis dictarum possessionum in dicto anno grade millesimo qua- dringentesimo tricesimo nono editarum, alfabeto, ut idem capita lum chasmense testator, intercisarura, ad huiusmodi mandatum dicti domini noslti regis requisiiarum et reinvcnlarura ; quarum quidem lilleranim reinventarura series inter cetera exprimebat, quod regius et dicti ca- pituJi ecclesie chasmensis homines ad Htteratorium mandatum prefati oondam domini Alberti regis transmissi, litteris in eisdem nominati, ad fades prenotate possessionis Kralewcz necnon pordonis possessio- narie in prescripta possessione Cherye habite ac tributi in eadem exigi soliti, item possessionum Kobylyak, Zwyblya ct Narlh predic- tanim, accedentes, easdem cum cunctis suis utilitatibus prcnominato capitulo et per consequens rectori dicti aliaris sancle crucis statu issent perpetue possidendas nemine penitus contradtctore apparcnte. Quarum- quidem litterarum tam per prefatum magistrum Bcnedictura, direc- torem causarum regalium in persona dicti domini nostri regis, quam eciam procuratorem meraorati capituli ecclesie zagrabien§is coram nobis modo premisso productarum exhibicionibus factis. tenoribusque earumdem perlectis et intellectis, idem magister Benedictus dicta ♦do- mino nostro regi et per consequens memoratis dvibus civitatis sue regalis monlis Grecensis* annotatus eciam procurator ipsius capituli eidem per nos in premissis juris equitatem, justicieque rigorem postu* larunt elargiri, Verum licet alias in causa et lite in presencia preli- baii olim domini Laurencii thavamicorura regalium magistri pro parte sepefati capituli ecclesie zagrabiensis inter alia eorum negocia tunc inter ipsum et jamfatos cives el hospites pretacte civitatis montis Grecensis presertim et precipue super lacto prescriptarum possessio- num Kobylyak et Zwyblyan vertente et habita, per prenominatos My- kolecb condam judicem et Jaxe aurifabrum, tunc cives juratos pre- dicte civitatis regalis montis Grecensis, in ipsorum et tocius commu* nitatis eiusdem civitatis personis coram ipso domino Laurencio iha- vamicorum magistro ad versus dictum capitulum productis, variis ip- sorum privilegiis prenotalis, idem dominus Laurenciius ex tenonbud privilcgiorum ac eorum fulcitis vigoribus prescriptas possessiones Kobylyak et Zwyblyan a tempore diutnrne ooUadonis ipsarum eisdem dvibus facte, prout et quemadmodum prenotaii magistri Demctritts

Doc. ^46. — An, 14S7.

459

archydiaconus et Dyooisius tocius capituli prelibati procura tores coram ipso domino Laureacio asseruissenlj erg^a manus sub dominioque civium civitatis predicte pa dike extitisse, per idemque capilulum tarn tem- pore premisse slatucionts eorum quara eciam concordie et fassionis semper pro parte dictorum civium^ ul premttiiiur» celebralarum nulla contradictio facta fuisse per ipsum dominum Laurencium repertum extiterit, idemque dominus Laurencius tarn ex eo, quam eciam pre- missis per ipsum in dictis suis litteris declaratis rationibus, posses- sionem easdera Kobylyak ct Zwyblian ipsis civibus predicte civitatis montis Grecensis paiiter cum predictis dominis prelatis, baronibus et regni nobilibus autoritate sua iudiciana mediante adiudicaverit et reli- querit perpetuo possidendas, insuper ip^ium capilulum pretensa ra- cione suis litteris preexbibilis, presentibusque in certa parte sensua- liter declaratis, speciflcaiis et denotatis, tanquam sopite litis suscita- torem in preraisso facto catumpnie contra cives predictos innodatum fuisse commiserit, et postquam idem capilulum, ut pretactum est, cum prefatis cLvibus civitaiis montis Grecensis certas disposiciones secundum conienta prescripiarom liiterarum suarum faciendo inter alias clausulas et ariiculos huiusmodi di.sposicionum ipsamm parcium in piescripta clausula sen articulo prenotato, superius preseniibus seriatim conscripto, jobagiones et populos dictorum civium in villis prenominatis Cherye, Kralowcz, Kobylyak, Zwyblyan et Narth residentes a solucione pre- script! eorum tributi exiraendo, per hocque possessiones iam dictas ipsorum civium fuisse, suis litteris medianlibus proprio eorum sub sigillo emanatis pronunciaverunt ; hiis eciam premissis racionibus et de causis nobis et dominis prelatis, baronibus, magislris, protbonotario et regni nobilibus sedis judiciarie juratis assessoribus prescripte pos- sessiones Kobylyak et Zwyblyan tempore illo, quo ipse littere pro parte dicti domini regis exhibite et iam declarate ostendebant, ad predictam suam civitatem regalcra montis Grecensis periinuisse satis clare apparebat Tamen quia expost in dicto anno gracie millesimo quadringentesimo tricesimo quarto, memoratus Rodolphus» lilius Ro- dolphy de Medwe. alias de Alben, ipsas possessiones Kobylyak et Zwyblyan cum predictis aliis possession i bus suis et tribulo prenotato prelibatis dominis canonicis de capitulo ecclesie zagrabiensis per conse- quensque allari benedicte crucis in eadem fundato» rectorique eiusdem pro tempore conslituto, pro remedio salutis sue et dictorum fratrum suorum tanquam propiias possessiones vigore preexhibitarum liiterarum meraoraii capituli ecclesie chasmensis fassionalium in perpetuum de- disse et donasse idemque capitulum easdera possessiones, earumdem serie prescriptarum liiterarum statutoriarum, sepefali capituli chas-

460 Doc. 346, — An. 14.87,

mensis superinde confectarum, per diclos regium et capitularem ho- mines, presentibus vicinis et commetaneis nullo contradictore existente, et sibi ipsi per eosdem statuisse, procurasset, quas tandem litteras fassionales et statutorias ac omnia in eis contenta prefatus olim do- minus Sigismundus imperator et rex, prout per prescriptas litteras eiusdem confirmacionales presentibus insertas, edocebamur, predictas possessiones Kralowcz, Cherye cum tributo, Kobylyak, Zwyblyan et Narth vocatas, memoratum dominum Eberhardum episcopum sibi et suis fratribus litteris in eisdem nominatis a sua maiestate impetratas fuisse , testante, ad humillime supplicationis instanciam, memorati condam Thome archidiaconi warasdiensis canonici dicte ecclesie za- grabiensis easdem binas litteras super collacione et statucione ipsarum possessionum emanatas acceptantes et approbantes, nichilominusque pro salubri devocione sue serenitatis ob remediumque salutis anime sue premissis omnibus et singulis litteris in eisdem contentis et de- claratis suum regium consensum pariter et assensum prebens mera sua iroperiali auctoritate ac potestatis plenitudine ex certa sue maie- statis scientia de consensu et voluntate serenissime domine regine ac dominorum prelatorum et baronum suorum consilio prematuro eisdem dominis canonicis de antefato capitulo ecclesie zagrabiensis necnon altari sancte crucis predicto et rectori ipsius pro tempore constituto perpetuo valituras confirmasse; demum eciam prefatus dominus Al- bertus rex in preallegato anno dominice incamacionis millesimo qua- dringentesimo tricesimo nono prenominatas possessiones Kobylyak et Zwyblyan pariter cum prenominatis aliis possessionibus et porcionibus possessionariis ac tributo in ipsarum pacifico dominio idem capitulum se et rectorem altaris predicti perstitisse asseruisset, simul cum suis utilitatibus ac pariter cum omni jure suo regio in eisdem habito ipsi capitulo ac rectori altaris sancte crucis predicto mediantibus dictis suis litteris donacionalibus exinde confectis in perpetuum contulisse. eedem nichilominus possessiones cum suis cunctis utilitatibus serie premis- sarum litterarum dicti capituli ecclesie chasmensis statutoriarum ad prediclum litteraiorium mandatum dicti domini nostri regis modemi in sacristia seu conservatorio ecclesie sue per idem capitulum requi- sitarum et reinventarum, nemine contradicente, adhuc eotunc tempore scilicet donacionis debito raodo eidem capitulo et rectori altaris pre- dicti statute fuisse. Insuper idem capitulum ecclesie zagrabiensis con- sequenterque rector altaris sancte crucis predicti. ab eo tempore, quo scilicet sepetacte possessiones Kralowcz, Cherye, Kobylyak, Zwyblyan et Narth per antefatum Rodolphum eisdem collate sunt, semper in earumdem usque ad tempus congregacionis predicte absque

Doc. 346. — An. 14S7.

461

omni litis mocione pacifice fuisse et extitisse reperiebautur raanifeste, Racionibus igitur ex premissi^, potissitne v^ro, quia prellbatum capi- tulum ecclesie zagrabiensis vigoribus el patrociniis prescripLonim eiusdem privilegiorum iam proxitnis in superioribus sensualiter decla- ratorum a tanto temporis spacio, utpote a tempore premisse fassionis, collaciomsque et perpetuacionis prelibati olim Rodolpby, filii Ro- do!pby» in dicto anno domini millesimo quadringcntesimo triceslmo quarto prememoraio, capitulo et allari predicio suoque rectori pro lemporc constitute facte et celebrate pacilice et quiete perstilissent, causa presens per prefatum dominum nostrum regem nomioe suo reglo, ordine et serie premissa suscUata et coram nobis agitata, nee ipso nomine regio eo, quod jura regia sive regalia, si que in pretitulatis posse«sionibus extitissent, eadem jura regia per predictos dominos Sigismundum et Alberlum reges preexhibitarum liiterarum eorumdem vigoribus jamfato capitulo collata el donala extitissent; sed neque pro parte et ad instanciam civium predictorum, quorum videlicet acquisicioni intervallum legiitime prescripcionis de regni consvetuditie propter temporis diuturnitatem obviabat levari vel suscitari potuisse, causaque eadem ipso nomine regio suscitata vigore et virlutibus litte- rarum predictorum dominorum Sigi^raundi et Alberti regum, feliclum reminiscenciarum, confirmacionalium alque donacionalium, quibus me- diantibus iidem domini reges prescriptas possessiones tanquam sua jura regia prenoiatis dominis de capitulo zagrabiensi annoiatoque al- lari et reclori eiusdem pro tempore constiluto dedissent, annuissent et consensissent merito sopiri et condescendi, pretacteqeu possessiones Kobylyak et Zwyblyan simul cum suis perlinenciis antefato capitulo ecclesie zagrabiensis per consequensque altari sancte crucis in eadem fundato suoque rectori pro tempore constituto lanquam merum et sincerum jus eorumdem adjudicari et relinqui debere, nobis et reve- rendis in Christo patribus dominis : Sigismundo quinqueecclesiensi, Nicolao waciensi, Johanne chanadiensi, altero Nicolao electo linniensi, ecclesiarum episcopis; Dominicoqiie albensis ecclesie preposilo; item magnilicis: Andree de Bathor et Nicolao de Ilederwara, magtstrisque proihonotariis et legni nobilibus sed is judiciarie assessoribus nobiscum in examine cause presentis exislenlibus, agnoscebantur luculenler ct perspicue, pro eo eorumdem dominorum prelatorum, baronum, magi- strorum, protbonotariorum, regnique nobiliura dicte sedis judiciarie assessorura sano et deliberalo inducli consilio prenominatas posses- siones Kobylyak et Zwyblyan simol cum pretactis reliquis possession nibus seu prediis ac tributo ad easdem deserviente, cunctis eciam aliis ipsarum utilitaiibus sub earunadem metarum inclusionibus, quibus

46i

Doc. J47, —

hactenus per idem capitulum tenle fiiissent et possesse, eidem capi- tulo per consequens annotato altari sancte crucis eiusque rectoribus pro tempore constitutis, premisso jure ipsis ex piemissis incumbente, perpetuo ac in seinpiternum possidendas, ienendas pariter et habendas adjudicantes reliquimus, imrno adiudicamus et rclinquimus auctoritate nostra judiciaria et juslicia mediante. In cuius rei naemoriam, fir mi* latemque perpetuam presentes lilteras nostras privilegrales pendentis et authenticique sigilli nostri munimine roboratas eidem capitulo ac rectori altaris sancte crucis predict! pro tempore conslituio duximus concedendas. Datum Bude scxagesimo quinto die octav^arum festi beat! Michaelis archangel! prediclarum. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo octuagesimo septlmo.

Origioale in membrana. A zona rubra «t viridi ippendet sigillum (n arcbiv. Tener. Capit. icagrab. Act. Cap. ant. iksc. 2. nr. 58,

347.

Anno 1488, 1. februarii. Crisii. A congregatione comitates ctisiensis cansHtuitur, ut f&hannes Horvai de Okie possessiofiem ertptam^ quae Stupnik apptUatur, fratrihus Praeiiica- toribus zagrah, reddat^ damnaquc adiata resdtuaL

Amicis suis reverendis, capitulo ecclesie zagrabiensis, Mathias Gereb de Vingarth, regnorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie banus, amiciciam paratam cum honor e. Noveritis, quod Valeniinus Palffy de Zenihmichal pro religiosis fratribus et conventu ordinis Predicalorum in ciaustro beati Nicolai episcopi, Zagrabje fundato, degentibus, cum procuratoriis Utteris eorumdem luxta contineaciam litlerarum nostrarum prorogaloriarum ac vestrarum inquisitoriarum, evocatoriarum et insi- nuatortarum in presentibus octavis festi Epiphaniarum domini in figu- ram nostri judicii com parens, contra egregium fohannem Horwatb de Okych, easdem litteras vestras inquisitorias, evocatorias et insinua- torias nobis ad amicabilem litterariam nostram peiicionem rescriptas, tcnoresqueearumdem litlerarum nostrarum in Gudowc2» sabato proximo post festum beatoium Thyburcii et Valeriani martirum anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo quinto cmanatarum, verbaliier in se habentes, asserens, accionera, proposicionem dictorura aciorum Utteris contineri in eisdcm, nobis presentarit dcclarando; quod die et loco 'in prediciis, in personis dictorum religiosorum fratrum ct conventus ordinis predict! nobis dictum extitisset. quod clrci festum Marie de nive, anno nunc proxiroe preterito clapsum, prefatus Johiones Horwaih, de dicta Okych, universes proventas terragiorum bladi et

rr^imi

D&€. J47, — An. 14.88.

463

frumenli eisdera actoribus de terra tercie partis, quam incoluerunt jobagiones, parcium duarum superioris possessionis Zthupnyk rocate, recipi et pro se ipso usurpari fecisset potencia roediante. Et quod circa festura beati Colomaoi martins^ similiter tunc pioxime prete- ritum, Idem Johannes Hona^ath prefatam terciam partem dicte posses- sioms ipsorum actonim Zthupnik vocate in comitatu zagrabiensi pre- dicto existentis, non carato eo, quod iam pro duabus partibus eiusdem possessionis dudum in litem per ipsos actores attractus fuisset^ pro se ipso minus juste et indebite occupasset, eosdem actores de dominio eiusdem excludendo potencia mediante, in preiudicium et darapnum eorumdera actorum et per consequens dicti claustri beati Nicolai episcopi valde magnum. Et quia ex graciosa annuencia et concessione regie maiestatts universe cause brevium evocacionum in hoc regno eraergende per nos possint iudicari atque terrainari, pro eo vestrara amiciciam litteratorie pecieramus diligenter, quatenus vestrura mitte- retis bominem pro testimonio tidedigoum, quo presente homo noster, infra declarandus; scita prius premtssorum mera veritale, evocaret pre* fatum Johannem Ilorwath de Okych contra annotatos actores ad trice- simum secundum diem, a die huiusmodi vestre inquisicionis et evo- cacionis immediate computando, nostram in presenciam in sedem cri- siensem, racionem de premissis redditurum efficacera, litis pendente, si qua foret inter ipsos, non obstante, insinuando ibidem eidem ut sive ipse in dicto termino coram nobis coraparerct sive non, nos ad partis comparentis instanciam id faceremus in premissis, quod juri yideretur expedire, et post hec huiusmodi inquisicionis, evocacionis et insinuacionis seriem cum evocati nomine, lerminoque assignato nobis, more solito rescriberetis, Vos igiiur amicabilibus peticionibus nostris annuenles unacum Nicolao hvanowych de Brezow}xza, homine nostro, vestrum hominem discretum videlicet Gregoriom presbiterum de Maglak, chori annotate ecclesie vestre prebendarium, ad premissa fide- liter peragenda vestro pro testimonio fide dignum duxissetis desti- nandum. Qui tandem exinde ad nos rcversi nobis concorditer reiu- Hssent, eo modo, quomodo ipsi feria quarta proxima post festum beati Matci ewangeliste, tunc proxirae preteritum pariter procedendo ab omnibus et singulis, quibus decuisset et licuisset palam el occulte de premissis diligenler inquirendo omnia premissa et quevis prescriptorum singula sic et eodem modo facta fore et perpetrata fuisse et ts^^t, rescivissent, prout nobis dicta et exposita exiitissent et quemadmodum tenor litterarura nostrarum per omnia contineret predictarum. Facta itaque huiusmodi inquisicione idem homo noster ipso vestro testimonio presenle eodem die inquisicionis memoralum Johannem Horwaih de Okych per

464

Doc. 347. — An. 14.88,

quemdam Iwanum Drempycb dictum, jobagionem suum, in possessione eiusdem Obres vocala, ad dictum tricesiinum secundum diem a die inquisicionis premisse computandOp contra annotatos actores noslram evocasset in presenciam in sedem crisienem, racianera de premissis redditorum efficacem, Hlis pendente^ si qua foret inter ipsos* non obstante, insinuassetque ibidem eidem> ut sive ipse in dicto termino coram nobis compareret sive non, nos ad partis comparenlis instan- ciam id faceremus in premissis, quod juri videbitur expedire A quo- quidem termino prescripti tricesimi secundi diei causa paicium pre- scripta partes inter easdem seriebus liiterarum nostrarum prorogato- riarum ventilata, presentes octaves festi Epiphaniarum domini dilative altigisset, ad quas tandem octavas annotatus Joannes Horwath in causam attractus per prefatum Valentinum Palffi de Zentbroichal, legit- timum procuratorem dictorum actorum, in personis eorumdcm congruis diebus ipsarum octavarum coram nobis expectatus nostram in pre- senciam non venil neque (misit, sed se) mediantibus aliis litteris nostris judiclalibus exide confectis in judicio aggravari permtsit, postulans prefatus procurator dictorum actorum in personis eorumdem eisdem . . ....,,, in causam atiracti, per nos in premissis juris eiuiiatem, justicieque rigorem impertiri. Verum quia tempore in predicto in personis dictorum fratrum et tocius conventus (dicti ordinis, racione) et pretextu recepcionis et usurpacionis universorum terragiorum bladi et frumenti (eisdem actoribus de terra) tercie partis dicie possessionis Zihupnyk modo premisso pro(veniencium , . . . per) iamfatum Jo- hannem Horwath indebite et minus licite perceptorum, premisseque potenciarie occupacionis de terra tercie partis dicte possessionis Ztbu- pnyk per eundem modo premisso facte, processu (in persona) nostra contra et adversus ipsum Johannem Horwalb die et loco in predictis- nobis porrecto extillisse, idemque Johannes Horw^ath per raemoratos nostrum et vestrum homines premrssa informacione subsecula terminum ad prefatum pro redenda racione premissorum contra et adversus fratres predictos noslram in presenciam legittime evocatus et causa ipsa pre- scripta, prorogacione intervenicnle, ad dictas presentes octavas festi Epiphaniarum domini deventa exlitisse, octavas ad ea.sdem nostram velut judicis sui ordinarii in presenciam venire vel mittere minirae curasset, sed se in sue colpabililaiis evindens indicium a facie juris el justicie penitus absenlando, oneribus pretactorum judiciorum aggravari permisisse ex premissis adveniebaiur luculenter; propter quod pie- scrip ta tercia pars antefate possession is Zthupnyk in dicto comitatu zagrabiensi existens et habita simul cum pretaciis proventibus eiusdem prefaiis fratribus actoribus rediudicari et restitui, de prescriptis quoque

1^*1

D0C. 347 — ^'»' ^4^^'

465

proventibus terragiorum bladi et frumenli per die mm in causara altractura iniebile perceplis ipsis fratribus actoribus congrua satis- faccio impend i debere, prefatus quoqtae Johannes Horwath in causam attractus pro indebiia occupacione tercie partis possession is Zthupnyk predicte, eiusdemque tercie partis proventus percepcione per ipsum modo premisso factis et commissis in facto potencie ex eoque in quin- quaginta marcis homagialibus, ducentos florenos auri facieotibus, diclis fratribus actoribus solummodo persolvendis convincietaggravari debere nobis ac electis et juratis, ceterisque nobilibus prescript! conaitatus ciisiensis nobiscum in jtidicio et examine cause prenaisse existenlibus, perspicue agnoscebatur, pro co nos eorumdem electorum juratorum et regni nobilium qtiesito et assumpto superindc consilio prematurOi prescriptam lerciara partem pretacte possessionis Zthupnyk simul cum diclis proventibus terragiorum bladi et frumenti, aliisqiie cunclis eiosdem utilitatibus et pertineociis tiniversis, prefatis fratribus actoribus readiudicanles et restatui committentes de prescriptis provenlibus per prefatum in causam attractum modo premisso indebile perceptis se- cundum limitacionem proventuum eorumdem medtante juramento prioris ant superioris conventus claustri predict! et coniuratorum ei- usdem fiendo, per alias litteras nostras similiter adiudicatorias, jura- raeutales, per dictum in causam attractum eisdem actoribus debitam satisfaccionem impend! debere decernenles. Nolentes eciara premissos presumptuosos actus potenciartos ipsius Johannis Horwath per ipsum ordine prememorato patratos et commissos simpliciter el impune per- transire, ne alii ab eodem exemplati ad cousimiles temerarios actus potencianos committendos se apponere presummant, quod (qualenus) eiusdem penalis aflliccio quoslibet ab huiuscemodi actibus polenciariis perpetrandis lerreat et relrahat, ceterisque lerribile cedat in exemplum^ prelibatum fohannem Horwath in causam attractum in facto potenci- ario ex eoque in quinquaginta marcis homagialibus. ducentos ilorenos auri sorcientibus, dictis actoribus dumtaxat persolvi debendis convictum et aggravatum foie pronunciantes et commiitenles, vestram amiciciam presentibus petimus diligenter, qoatcnas vestrum mitiatis hominem pro testimonio fide dignum, quo presente unus vel duo ex electis et juratis nobilibus comitatus zagrabiensis, tamquam homo noster, de sede nostra judiciaria per nos ad id specialiter iransmissus, primo ad acies prenotate possessionis Zthupnyk in prefato comitatu zagrabiensi habite, conseqaenterque antedicte tercie partis eiusdem ,vicinis et com- roetaneis suis universis inibl legittime convocatis et presentibus ac- cedendo, eandem terciam partem ipsius possessionis Zthupnyk simul cum universis eiusdem utilitatibus et peitinenciis quibuslibet restatuat

30

466 'Doc. J4S.. — An, 148S.

prelibatis fratribus et conyenhii ordinis predict! jure ipsk incambentc possidendam, contradicdone dicti Joliaimis Horwath conyicti et aUomin quorumlibet previa racione non obstante. Tandem vero ad fades premissorura jurium possessionariorum ipsius Johannis Horwath ubivis habitcrum, faiabita prius legittima reambulacione et condxgna estima* done eorundem, exdusisque pordonibus quorumvis de eisdem tot et qvot, videlicet et quantum ad valorem prescriptarum quxnquaginta marcanim se extendere videbuntur, seperantes et exddentes, occapet eadem, occupataque manibus dictorum fratrum actomm parti sdlioet adverse manibus, tamdiu, quousque ab eisdem actoribus pro prescriptia quinquaginta marcis redimerentur statuat titulo pignoris posstidendaa, mpdo simili contradiccione dicti Johannis Horwath convict! et alidrum quorumlibet previa racione non obstante. Illis autem, qui .dicta jura possessionaria occupantes se redimere velle asseruerint, pro tennino redempcionis eorumdem bctavas festi sancti Jacob! apostoli nunc vea* turas coram nobis comparendi prefigat et assignet. Post hec (huiusmodi) possessionarie reservacionis, reambulacionis, estimadonis, occupadonis ac similiter statucionis (earumdem, seriem) cum nominibus dicta jura possessionaria se redimere velle asscrendum, ad dictas octavas- festi beati Jacobi apostoli similiter nunc venturas legititme perdurandas nobis more solito amicabiliter rescribatis. Presentes autem sigillis egregiorum Petri Bochkay de Razynakerezthwr et Michaelis Kerhen de Belosowch vicebanorum et comitum nostrorum crisiensium- fedrnus consignari. Datum Crisii predicta, vigesimo primo die octavarum festi Epiphaniarum domini predictarum. Anno eiusdem millesimo qua- dringentesimo octuagesimo octavo.

E transumptOi sat lacero, capituli zagrabiensis de anno 1 49 1. In archiv. lib, reg, civit. zagrab.

348.

Anno 1488, 12. mail. Zagrabiae.

Osvaldus episc. zagrab. canonicis a divinis absentibus poenam constiiuii,

Reverendissimus dpminus noster Osualdus, dominus et prelatus nosier, feria secunda proxima ante festum ascensionis Chrisli, per suara diffinitivam senlendam pronunciavit, quod amodo prepositi, dignitarii, archidiaconi et canonid, ubique existant, demptis illis, quos ius habet supportatos, qui infra limites huius regni exliterint, debeant ad dominicam de passione Domini convenire, et per ilia omnia festa perseverare usque ad octavam Pasce. Item veniant ad festa Penthe-* costes ; item ad festum corporis Christ!; item ad festa Assumpdonis et

beati regis Slephani et dedicacionis huius alme ecclesiei item ad festuin Omnium sanctorom et ad festa nalivitatis Chrisli et Epiphamarum ; alias, qui non fuertint legiUime excusati, privati sint proventibus be- neliciorum suorum, que pro tunc solita sont administrari, tocitrns, quociens, nisi reverendissiroa paternitas sua cum aliquo, aut capitulum generose dfspensabit, pensata taraen racioae cause et quantitate persone. Hec ego Andreas, arciura et decretorum doctor, archidiaconus kathedralis et canon icus prelate ecclesie zagrabiensis scripsi ex man- date mihi personaliter facto prefati revereudissimi domini nostri zagrabieosis.

Liber rubeus veo. capituJi cccl zagrabiensis. In arcbirio ind, Acad. Scient. Slavor. incrid

349.

Anao 1488, 5. Janii. Viennae.

Mathias^ Hungariae etc* rex^ communitati civitatis mentis Grecemis prat- tipitf ut GalU KuddU infamia m civitatis iabulis consignata^ dtkaiur,

Mathias dei gracia Hungarie, Bohemie etc. rex, duxquc Austrie. Fidelibus nostris circumspectis, judici et juratis civibus civitatis nostre montis Grecensis, salutem et graciam. Exposilum extiiit nobis pro parte et in persona fidelis nostri circumspecU Galli Kudelych, con- civis veslri, quod licet bis superioribus annis per alias nostras, tunc judici et juratis civibus eiusdem civitatis nostre montis Grecensis mandaverimus, ut quandam mfamiam, que contra bonorem dicti expo- nentis propter quandam levem causam in registrum dicte civitatis nostre ascripta fuisset, ex eodem registro abolere deberenl; tamen nti ex significacione eiusdem exponentis intelligimus, infamia eiusdem nondum ex eodem registro aboleta esset^ propter quod eciam in pre- sentiarom circumspecti Valentinus sutor et Lucas Rybarycb, similiter concives vestri, ipsum exponentem pretextu dicte infamie diversimode impedirent, diffamarent et tortorem nominarent, preterea eidem eciam minas mortis imponerent in preiudicium eiusdem exponentis et oppre- sionem non mediocrem; quia vero nos nequaquam paciemur ipsum exponentem taliter opprimi, mandamus idcirco iidelitati vestre pre- sencium serie striclissime, quatenus statim et in continenti acceptis presentibus, ulteriori mandato nostro superinde minime expectato, huiusmodi infamtam, modo preniisso ad predictum registrum inscrip- tarn, sine ulterior! dilacione el quovis sub quesito colore delere ct abolere et insuper vocatis coram vobis tarn dicto exponente, quam eciam prefatis Valentino sulore ct Luca Rybarych adversariis, scilicet

m

466 Doc. 348, — An. 14.88,

prelibatis fratribus et couventui ordinis predict! jure ipsis incumbente possidendam, contradiccione dicti Johannis Horwath convict! et aliorum quorumlibet previa racione non obstante. Tandem vero ad facies premissorum jurium possessionariorura ipsius Johannis Horwath ubivis habitcrum, habita prius legittima reambulacione et condigna estima- cione eorundem, exclusisque porcionibus quorumvis de eisdem tot et quot, videlicet et quantum ad valorem prescriptarum quinquaginta marcanim se extendere videbuntur, seperantes et excidentes, occupet eadem, occupataque manibus dictorum fratrum actorum parti scilicet adverse manibus, tamdiu, quousque ab eisdem actoribus pro prescriptis quinquaginta marcis redimerentur statuat titulo pignoris possidendas, modo simili contradiccione dicti Johannis Horwath convicti et aliorum quorumlibet previa racione non obstante. lUis autem, qui dicta jura possessionaria occupantes se redimere velle asseruerint, pro termino redempcionis eorumdem bctavas festi sancti Jacob! apostoli nunc Ven- turas coram nobis comparendi prefigat et assignet. Post hec (huiusmodi) possessionarie reservacionis, reambulacionis, estimacionis, occupacionis ac similiter statucionis (earumdem, seriem) cum nominibus dicta jura possessionaria se redimere velle asserencium, ad diclas octavas festi beat! Jacob! apostoli similiter nunc venturas legititme perdurandas nobis more solito amicabiliter rescribatis. Presentes autem sigillis egregiorum Petri Bochkay de Razynakerezthwr et Michaelis Kerhen de Belosowch vicebanorum et comitum nostrorum crisiensium fecimus consignari. Datum Crisi! predicta, vigesimo primo die octavarum festi Epiphaniarum domin! predictarum. Anno eiusdem millesimo qua- dringentesimo octuagesimo octavo.

£ transumpto, sat lacero, capituli zagrabiensis de anno 1 49 1. In archiv. lib, reg, civit. zagrab.

348.

Anno 1488, 12. mail. Zagrabiae.

Osvaldus episc. zagrab. canonicis a divinis absentibus poenam constiiuit,

Reverendissimus dominus noster Osualdus, dominus et prelatus noster, feria secunda proxima ante festum ascensionis Chrisli, per suam diflinilivam sentenciam pronunciavit, quod amodo prepositi, dignitahi, archidiaconi et canonici, ubique existant, demptis illis, quos ius habet supportatos, qui infra limites huius regni extiterint, debeant ad dominicam de passione Domini convenire, el per ilia omnia festa perseverare usque ad octavam Pasce. Item veniant ad festa Penthc- costes ; item ad festum corporis Christ!; item ad festa Assumpcionis et

^^* 35^' — -^''' ^4^9-

469

lilterarum ipsius vestre dominacionls adiiidicatoriarum lideliter exe- quentes, nostio pro testimomo Iransinisiraus fidedignum; qui tandem exinde ad nos reversi et juxta vim et forraam generalis eovi decreti regie maiestatis novissime editi et slabiliti, per nos requisiti sub ju- ramento per eos coram nobis prestito uniformiter retolerunt nobis eo modo: quomodo feria tercia proxima post fe^tum beati Valentin! martiris, proxime prelerrtum, prefatus magisler Sebastianus, homo vestre dominacionis, antefato nostro testimonio presente, ad faciem possessionis Hrazthya vocate, in comitate zagrabiensi adiacentis et habite, vicinis et commetaneis suis inibi legittime convocatis et sig- nanter nobilifcus Simone lUterato de Odrazenthgewrgh» Gallo de Losan, Petro RaskowYcb de Hrasthya, Gaspar litterato de superiori Lom- nicza et Laurencio de dicta Hrasthya presentibus, accedentes^ eandem cum cunctis suis utilitaiibus et pertinenciis quibuslibei memoratis judici et juratis, ceterisqoe civibus et incolis pretacle civitatis montis Grecensis, eoiumque heredibus et posteritatibus universis, jure ipsis in dictis litteris vestre dominacionis adiudicatoriis, denotato, manu- tenus staiuisset et coramistsset in sempiternum possidendam, tenendam pariter et habendam, contradiccione egregii Johannis Hennyngb de Zomzedwar et aliorum quorumlibet non obstante. Cuiusquidem sta- tucionis seriem predictis litteris adiudicatoriis capite nostri sigilli con- signalis et in specie remissis ad octavas fesli beati Georgii martiris nanc ventaras, suo raodo vestre dominacioai duximus rescribendam. Datum secundo die diei execucionis prenotate. Anno doraini millesimo quadringentesimo octuagesimo octavo.

Originale in charta. A tcrgo vestigium impressi sigiOi. In archivio lib. reg. ciTit. zagrab.

351.

Anno 14S9, 3. jaDUarii, Zagmbiae,

Capituli staiutufn de ftsHs in eccUsia cathidraii zagrah, servandis et

ceUbrandis.

Constitucio infrascripta facta est et conclusa in octava beati Johannis ewangeliste 1489:

Festum nativitalis Christi, Stephani prothomartiris, Johannis ewangeliste, beatorum imiocentium, Circumcisionis, festum Epiphani- aruiB, purilicacionis Marie, annunciaclonis Marie, Ramis palmarum, dies Gene domini, Para^ceues, sacro Sabbato, festum Resurreccionis cum duobus sequenlibus diebus, Ascensionis domini, festum Penthe- costes cum duobus sequentibus diebus, festum Trinitatis, festum cor-

468

Di^€, 350, — An. 14.S8.

suis, ad unum certum et brevem terminum eidem exponenti ex parte eorumdem adversariorum suorum de el super omnibus injuriis eidem quoquotnodo illalis judicium et jusliciam facere, ac tandem plenariani el omnimodam satisfaclionem impendere debeaiis et leneamini, de cc* leroque eundem nemini perturbari ct quoquomodo diffaroari permit* talis, quoniam alioquin commisimus et plenam nostram facultaiem et aucloriiatem dedimus, damusque et coraittimus per piesenles lideli nostro magniiico Maihie Gereb regui nostri Sclauonie bano, lit idem orones tales, si qui forte previa occasione ipsum exponentem diffa- mare, hoc et tortorem appellate presumpserint in persona captiirare et bona eorumdem occupare et tarn capita quam eciam bona eorum- dem nosire disposicioni tenere et conservare debeai et teneatur. Secus igitur nullo modo facere presumpmatis. Presentibus perlectis, exhi- benti restitutis. Datum Wienne in festo sacratissirai corporis Christi. Anno eiusdem roillesimo quadringentesimo octuagesimo octavo.

Protocolam civit. In arcbiv. incl. Aoul* Scienr. Slavor. merid. 11, d 235

350,

Attno 1488, 7. decembriB. ZAgrabiM. Capitulum zagradiense communitatem civitatis m&nih Grecensh in HralSn boni passes siontm a se inducfam esse nuntiat

Revet endissimo domino Vrbano eleclo et coniirmaio ecclesie agriensis, ihezaurario regio ac in causis in presencia palatinali ver- tenlibus per serenissimum principem dorainum Malhiam dei gracla Hungarie, Boheraie etc. regem, ducemque Ausirie, dominum nostrum naturalem, graciosissimum, judid deputato, domino et amico ipsorum honorando, capitulum ecclesie zagrabiensis, amiciciara paralam cum honore. Vestra noverit dominacio, quod nos debilo cum honore re- ceptis litleris eiusdem adiudicatoriis modum et formam cuiusdam iudiciarie commissionis seu deliberacionis in se exprimentes, Bude, sexagesimo die octavarum fesii beali Michaelis archangel], proxime prcterili, pro parte circumspectorum judicis ac juratorum, ceierorumque dvium et incolarum dvitatis montis Grecensis super quadam posses- sionaria statucione confeclis et emanatis, nobisque amicabiliter loquen- libus et direclis, iuxta earumdem coniinenciara unacum magistit) Se* bastiano de Korothna, curie regie notario, bomine vestre dominadoiiisi in eisdem litteri-i adiudicatoriis inter alios nomiaatim conscriptos cxpictiso, unum ex nobis, videlicet honorabllem magistrum Stephanom de Cfi$io, socium et concanonicura nostrum* ad contenU earumdem

lilteranim ipsius vestre dominacionis adiudicaloriarum lideliler exe- quentes, nostio pro testimonio transmbimus fidedignum; qui tandem exinde ad nos reversi et juxta vim et formam generalis novi decreti regie maiestatis novissime editi et stabiliti, per nos requisiti sub ju- ramento per eos coram nobis prestito uniformiter retulerimt nobis eo modo: quomodo feria tercia proxima post fe>tum beati Valeniini martiris, proxime preterituni, prefalus magister Sebastianus, homo vestre dominacionis, antefato nostro teslimonio presente, ad faciem possessiOTiis Ilrazlbya vocate, in coraitatu zagrabiensi adiacentis et habite, vicinis et commetaneis suis inibi legittimc convocatis et sig- nanter nobilifcus Simone lilterato de Odrazenthgewrgh, Gallo de Losan, Petro Raskowych de llrasthya, Caspar litterato de superiori Lom- nicza et I^urencio de dicta Hrasthya presenlibus^ accedentes, eandem cum cunctis suis utilitatibus et pertinenciis quibuslibet memoratis judici et juratis, ceterisque civibus et incolis pretacle civitatis monlis Grecensis, eorumque heredibus et posteritalibus universis, jure ipsis in dictis litteris vestre dominacionis adiudicatoriis, denotato, manu- tenus staluisset et commisisset in sempiternom possidendam, tenendam pariter et habendam, contradiccione egregii Johannis Hennyngh de Zomzedwar et aliorum quorumlibet non obstante. Cuiusquidem sla- tucionis seriem predictis litteris adiudicatoriis capite nostri sigilli coe- signatis et in specie reraissis ad octavas festi beati Georgii martiris nunc Venturas, suo modo vestre dominacioni duximas rescribendam. Datum secundo die diei execocionis prenotate. Anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo octavo.

Originale in cliarta, A (ergo vestigium impressi sigilli. In archiTio lib, reg. civjt, zagrab.

351.

Anno 14891 J. jannariii Zagrabiae,

Capituli statutum de festis in eccksia cathedraii zagrab. sirvandis et

ceUbrandis,

Constitucio infrascripta facta est et conclusa in octava beati Johannis ewangeliste 1489:

Festum nativltatis Christi, Stephani prothomartiris, Johannis ewangeliste, beatorum innocentiura, Circumcisionis, festum Epiphani- arum, purificactonis Marie, annunciacionis Marie^ Ramis palmarum, dies Gene domini, Parasceues, sacro Sabbato, festum Resurreccionis cum duobus sequentibus diebus, Ascensionis domini, festum Pentbe- costes cum duobus sequentibus die bus, festum Trinitatis, festum cor-

470 Doc. 3SI. — An. 14.89,

poris Christi, nalivitatis Johannis baptiste, visitacionis Marie, Marie de nive, assumpcionis Marie, beati regis Slephani, dedicacionis ec- clesie, festum nativilatis virginis gloriose, Michaelis archangeli, festi- vitas omnium sanctorum, concepcio beate virginis.

In prescriptis festivitatibus expediantur divina officia, videlicet: misse, corature, lecciones et ewangelia ac epistole per illos dominos dignitarios et canonicos personaliter, quibus scribetur tabula,, aut si per se quispiam ipsorum dominorum dicta ofUcia sic in tabula scripta expedire non posset, teneatur ea expedire per. sibi similem vel saltern per canonicum, t% hoc semper intelligatur tam de presentibus quam de absentibus, nam sicut quilibet absencium habet procuratorem ad tollendos proventus, ita eciam habeat supportatorem in divinis. Ubi tamen nuUo modo ex quibus bonis et evidentibus racionibus posset expleri aliquod officium per dignitarios aut canonicum, dominus vi- carius posset moderari et provideri per mulctas et penas inferius declaratas.

In aliis vero festivitatibus quibuscumque, in quibus similiter solet tabula scribi ipsis dominis dignitariis et canonicis, expediantur misse dumtaxat per illos, quibus tabula scribetur, vel si per se non possent, extunc per sibi similem aut saltern per canonicum eas cele- brari faciant; coraturas autem et lecciones possint expediri per alios presbiteros idoneos aut prebendarios seu altaristas, dummodo non sit defectus.

Item in festivitatibus omnibus, quibus maior campana pulsatur, teneantur omnes domini dignitarii et canonici interesse matutinis, quod si quis legittimo impedimento non obstante neglexerit, subeat et solvat penam statutam irremissibiliter iuxta continenciam statutorum.

Item in aliis festivitatibus et dominicis diebus, quibus maiof campana non pulsatur, nichilominus tamen, quibus tabula scribitur, isti dumtaxat domini matutinis interesse teneantur, quibus tabula fuerit scripta, alii vero non sint obligali nisi ex beneplacito.

Et ut premissa aliquod robur et firmitatem habeant, ipsique domini tam dignitarii quara eciam canonici sint diligenciores et promp- ciores ad exsequenda uniuscuiusque sua officia, statutum et conclusum est: quod quicumque dominorum sive presencium sive absencium neglexerit per se aut saltern per canonicum, salvo tamen semper le- gilimo impedimento, celebrare et expedire sua officia, extunc de pro- ventibus huiusmodi negligentis pro qualibet missa neglecla XXV. solidi detrahantur, et per dominum vicarium illi dentur, qui pro eo celebraverit, dummodo fuerit canonicus; si autem non fuerit ca- nonicus, detur sibi oblacio competens, residuum vero distribuatur

Doc. ^52, — An, i^8p^ ^^^^ 471

scholaribus, procedentibus et pauperibus. Item de choratura detra- hantur solidi XIL et similiter fiat. Item de lectione detrahantur solidi VI. et similiter fiat. Item de ewaogelio et epistcla, tempore quo reve- rendissimus dominus episcopus celebrat per se, detrahatar per sol XXV. et similiter fiat. Item de missis, ewangeliis et epistolis ebdomadalibus, si quis dominoriim neglexerit aut per se aut per supportatorem, pro quolibet defectu cuiuslibet die! detrahantur sol. XLV, videlicet: pro missa XXX pro ewangelio X. et pro epistola V. que similiter di- spensentur sicut priora.

Ad premissa vero exequenda debeant providere cantor cuin suo succentore, qm debeant et sint obligati servare et tenere com- putum premissorum, et in quantum ipsi eon syfficerent dominus vi- carius teneat providere cum prius opportunis et supedus notatis.

Item «i quis dominorum collateralium neglexerit ofiicium suura tempore opportnno, pro quolibet defectu suo detrahantur sol XXV.

Liber mbcus yen. capituli ccd. tagrabieasis. In archivio inci, Acad. Scient. Slavor. merid.

352.

Anno 1489, 28 septembis. Budae.

Angeius^ sedis apostolkae k^ahts^ plebanis zagrabiensibus mandat, ut mm- mapcn enitantur^ ut communitas civitatis pacem, quam cum capitulo inipit,

scriptam edat

Angelus, dei et aposlolice sedis gracia episcopus ortanensis ac civitatis Castellanensis, ad Germaniam, llungariaro, Poloniam et Bo- hemiam, illisque adiacentes partes atque regna cum plena poteslate legali de latere, legatus. Dilectis nobis in Christo discretis viris , . » sancti Emerici in area capitulari zagrabiensi, . . . . sancti Martini de vico sutorum, et . . sancti Anlhonii de vice Latinorura, ecclesiarum ple- banis, dioecesis zagrabiensis, salutem in domino, benediccione cum paterna ac in commissis debitam diligeociam adhibere. Noveritis, nobis pro parte ct persona venerabilis magistri Stephani cruciferi, preposili Glogonzanensis ac canonici zagrabiensis, ecclesiarum, fuisse expositum gravi cum querela in hunc raodum: quomodo alias inter venerabiles dominos capitulum ecclesie zagrabiensis ab una, ac provides ct cir- cumspectos cives, incolas, inhabitatores et totam communitatem civi- tatis montis Grecensis ab altera partibus, in facto certarum differen- ciarum et earura occasione et presertim pretextu certe sentencte^ quam olim reverendus dominus Johannes episcopus predicte ecclesie zagra- biensis contra ipsos cives ac eorum filios lulisset, quedam disposicio

472 Doc, J52, — An, 14,89,

et differenciarura huiusmodi complanacio facta fuisset. Super qua disposicione certe littere et litteralia instrunienta efficacissima emanata extitissent, quarum paribus ipse preposilus et canonicus antedictus precipue pro abolenda quadam infamia nedum propria sed et ipsorum civium omnium, filiorumque eorumdem procreatorum et in futuruni procreandorum et formanda sibi consciencia, qui inter ipsos cives, in- colas dicte civitatis mentis Grecensis natus et procreatus existit, ad presens pluriraum forent necessaria. Quamobrem vestris dileccionibus auctoritate legacionis nostre, tenore presencium in virtu te sancte obe- diencie et sub pena excommunicacionis harum serie commiltimus et mandamus, quatenus statim habitis presentibus ac dum et quando, cum presentibus fueritis requisiti, pronominatos cives, incolas, inhabi- ta tores ac totam communitatera dicte civitatis monlis Grecensis per- sonaliter accedatis, eisdemque in persona nostra sub interdicti eccle- siastici nee non suspensionis a divinis, penis, in quas penas ipsos et quemlibet ipsorum singulas personas, communitatem vero predictam ipso facto incurrere volumus, nisi fecerint, que ipsis presentibus man- damus, ex nunc prout ex tunc, et ex tunc prout ex nunc, dicta cano- nica monicione premissa, ferimus in hiis scriptis ac eciam promul- gamus, ut ipsi intra sex dierum spacium a die exhibicionis presencium, ipsis fiendis computamus, in ipsorum scriniis, conservatoriis, cystis, prothocolis ac libro civitatis prefatas litteras et litteraria instnimenta super huiusmodi disposicione cum predictis dominis capitulo zagra- biensi factas diligenter perquirant, inventaque et reperta sine aliqua diminucione paria ipsarum prefato magistro Stephano preposito et canonico prefate ecclesie aut suo legittimo procuratori sub publica et authentica manu in transumpto litterarum suarum dare debeant et teneantur. Committentes nichilominus eisdem civibus dicte civitatis mentis Grecensis penis sub premissis ne in hac parte fraus et dolus eveniat aliqualis. Et post hec huiusmodi vestre execucionis seriem ac quitquid in premissis feceritis, nobis suo modo fideliter et conscien- ciose rescribatis, presentes in specie lemittentes. Datum Bude die vi- gesima octava mensis septembris. Anno domini millesimo quadrin- gentesimo octuagesimo nono.

Originale in charta In archivio ven. Capit. eccl. zagrabiensis. Act cap. ant. lasc. 10, nr. 14.

Doc. JSS- — An. i^Sff.

473

353

AoDO 1489, 18, octobris. Zagrabiae.

A pUbiitiis ztjgrah, exemphtp- exscriptarum inturhrum a (que pacts inter commumtaiem civitatts month Grecensis et capituium initae traUitur Angeh^

sedis apost, legato,

Reverendissimo in Christo patri et domino, domino Angelo dei ct apostolice seiis gracia episcopo ortaneosi ac civitalis Castellanensis, ad Germaniam, Hongariani, Poloniam et Bohemiam, illisquc adiacentes partes atque regna cum plena potestate legati de latere legato, do- mino el patri ipsorum collendissimo, universitas civium, incolarum et inliabitatorum civitatis roonlis Grecensis obedienciam fiUalem cum subieccione otseqiiente. Noverit palernitas veslra reverenda, quod nobis die lune, decima nona meosis octobris, in loco nostri soliti con- sislorii in expediendis qulbusdam ntgociis nostris pro conimuni bono et republica nostrorum universorum constitutis, accesseruni ad noslram piesenciam honorabiks domiui, Symon sancti Emerici in area capi- tulari zagiabiensi, Michael sancte Margarethe de suburbio dicle civi- tatis nostre et Mathias sancti Anlhonii de vico Latinorum, ccclesi- arum plebani, tenentes suis in manibus quasdam litieras patemitatis vestre reverend e conpulsorias pro parte venerabilis magistri Stephani cruciferi, prepositi Glogoczensis ac canomci zagrabiensis ecclesiarum, confectas et emanatas, quarura vigorem, prout inferius dicetur, nos requirentes easdem^ nobis exhibuerunt huiusmodi sub tenore: (vide Doc. 353. de anno 1489, a8. septembris). PosI quarumquidem litte- rarum paternitatis vestre reverende exhibicionem, vigorem earumdem prefati domini Symoo, Michael et Mathias plebani iuxta series et con- tenta earumdem sub penis ecclesiasticis in eisdem expressis nos requi- sieriint el inonuerunt in eo, ul infra sex dierum spacium diei inoni- cionis ipsorum premLsse nobis per eos. ut prefertur, facte, nos in nostris scriniis, conservatoriis» cistis, prothocolis ac libro civitatis nostre pretacle, piescriptas litteras et litteralia instrumenta super di- sposicione prememorata cum venerabilibus dominis de capitulo ecclesie zagrabiensis predictis, confectas et eroanata diligenler perqnirere. in- ventasque et reperta sine aliqua diminucione, paria ipsaruni, prefato magistro Stephano preposito et canonico aul suo legillimo procura- tori sub publica el autenlica manu in transsumpto Jitterarum nostra- rtjra dare deberemus. Nos vero tamquam filii obediencie monicioni et reqtiisicioni huiusmodi parentes, lit tenemur, prescriptas literas et lit- teralia instrumenta necnon alia registra et scripturas super totali

474 ^^^' 353' — ^«- ^^9-

negocio differenciarum .premissarum cum diclis dominis capitulo za- grabiensi, necnon disposicione exinde subsecuta confectas, scriptas et emanata in scriniis, conservatoriis, cistis, prothocolis ac libris civi- tatis nostre antedicte diligenler perquisivimus, inventasque et reperta presenti registro de verba ad verbum sine diminucione et augmento aliquali transcriptas et transumpta ac per publicum notarium sub- scriptum, coram testibus infrascriptis revisas et revisa, necnon lectas, collacionatas, auscultatas ac manu eiusdem notarii subscriptas et sub- scripta, sigilloque nostre communitatis una cum subscripcione eiusdem notarii roboratas et roborata, memorato magistro Stephano preposito et canonico dedimus et assignamus nulla fraude seu dolo in hac parte interveniente. Acta sunt hec et facta in loco predicto civitatis nostre antedicte die et mense, quibus supra, sub anno domini millesimo quadringentesimo octuagesimo nono, indiccione septima. Pontilicatus vero sanctissimi in Christo patris et domini nostri, domini Innocencii, divina providencia pape octavi, anno sexto. — Primo igitur pro cla- riori intellectu ipsius negocii sicuti nobis visum fait inseruimus hie registrum dampnorum et iniuriarum per dictum capitulum et homines eorum nobis et nostris factorum et illatarum, cuius tenor talis est: (Sequuntur ifiiuriae et damna a capitulo civibus mantis Grecensis illata.)

Signam

notarii.

Et ego Paulus Valentini de Chasma, clericus zagrabiensis dioe- cesis, auctoritate apostolica notarius publicus, anno, indiccione et pon- tilicatu, quibus supra, infra terminum antedictum, in ecclesia beati Marci ewangeliste in predicta civitate montis Grecensis fundata, ad requisicionem circumspecti Dominici Perowych dicti, modemi judicis eiusdem civitatis in persona tocius communitatis ipsius civitatis mihi factam, omnes et singulas litteras et litteraria inslrumenta, necnon alias scripturas et registra in sedecim et medio foliis papiri per alium fideliter conscriptas et conscripta, ac in duobus foliis pargameni ad modum roluli ligatas el ligata, cum earum et eorum veris origina- libus perlegi, auscultavi, collacionavi, easque et ea prout earum et eorum vera continebantur originalia sicut in eisdera prima facie ap- parebat, de verbo ad verbum sine diminucione et augmento aliquali transumptas et transumpta coram testibus infrascriptis revidi, in sin- gulisque foliis papiri et in primo pargameni signo et nomine meo solitis et consvetis, una cum appensione sigilli prefate civitatis in hanc publicam formam redactas et redacta consignavi et roboravi. In fidem et testimonium omnium et singulorum premissorum rogatus et requi-

D&€, S54- — ^^' ^4^

475

situs. Presentibus discretis dominus; Anthonio rcctore hospltalis beate Maiie virginis in area dicle civitaiis constiucU, Slephano prebendario eiusdem hospitalis, Georgio rectore are sancti Nicolai in ecclesia sancti Marci prefata, presbileris, et Emcrico de Cnsio clerico zagra- biensis dioecesis in testimonium premissorum requishis.

In archiv. veti, capit. £agrab« Act. cap. ant f&sc, 10> or. 14.

854

Anno 1489, 2 decembris. Zagrabiae. Angeii, Sftiis apostahcae Ugati^ jusm^ Gtorglus archidiaamm atqut cano- fjii'us zagnilf, Baltasari tt Cathannae conjugibus mandai, ut Nicola a civi eiusque uxori trepta bona tcddant.

Reverendissimo in Christo patri et domino, domino Angelo dei gracia episcopo ortan(ensi), ad Germaniam, Hungariam, Poloniam, Bo- hem iam, illisque ad iacen tes partes atque regna sanctissimi domini no- stri et sedis apostolice com plena potestale legati de latere, legato, domino sibi graciosissimo, Georgius archidiaconus de Bexin, canonicus et vicariiis in spintualibus reverendi in Christo patris, domini Osualdi, consimiliter dei et apostolice sedis gracia episcopi ecclesie zagrabiensis, oraciones in domino devotas cum summa obediencia. Vestra noverit reverendissima paternilas, me tamquam filitim obediencie, litteras eius- dem executorias pro parte Nicolai Horwath layci zagrabiensis et Agnese uxoris eiusdem contra et ad versus Balthasarem et Catham eius uxorem similiter lay cos zagrabienses emanalas et extractas cum ea qua decet reverencia acceptasse, que cum michi per eundem Nicolaum Hon^^ath exhibite faissent, mox leria tercia proxima post festum beati Clementis pape ad domum solite habitacionis dictortim Balthasai et Cathe eius uxoris in monle Grccensi accessi, ibique eandem Catham personaHter re- pertam et per earn ipsum Balthasarem eius maritum absentem, iuxta vim, formam et tenorem litterarum eiusdem vestre reverendissime paternitatis sub pena excommunicacioois late sentencie et ducentorum tlorenorum auri camere apostolice applicandorum auctoritate aposto- lica mihi commissa monui, requisivi verbo salutis, ut ipsi Balhasar et Catha eius uxor intra novem dierumspacium a die huiusmodi monicionis mee immediate compufando, quos dies ipsfs pro primo, secundo, tercio et peremptorio terraino assignavi, cinonica monicione premissa, (re)s, bona mobilia et immobiiia ac fructus, si qui forte inde percepii forent, que et quas ipsi Balthasar et Catha eius uxor* ut dicitur, minus juste pro se occupassent, ad dictorum scilicet Nicolaum et Agnesam eius

476 Doc, 3S5' — ^«- HPO^

uxorem, similiter^ ut dicitur, de jure speclantes seu spectancia, eisdem restituissent, realemque et actualem eorum possessionem tradidissent, ac ipsis de darapnis, expensis, injuriis et interesse satisfecissent Sed quia ipse Balihasar et Catha eius uxor id facere et adimplere recu- santes et se iusticie afferentes, gravatosque se superinde sencientes, eosdem citavi peremptorie vestre reverend issime paternitatis in pre- senciam, ad terminum XII. dlerum post lapsum dictorum novem dierum immediate sequenciura, sic et taliter, ut ipsi Bude vel alibi ubi tunc ^estram reveiendissimam patemitatem constitutam fore cognoverint, compareant in judicio legittime dicturi et allegaturi quare ad pre- missa de jure non teneantur, alioquin eadem vestra reverendissima paternitas ad partis comparentis instanciam in causa ipsa prout juris fuerit ad ulteriora procedet, alterius partis absencia in reliquo non obstante. Sic itaque serie huiusmodi execucionis nostre eidem vestre reverendissirae paternitati conscienciose rescripsi. Datum Zagrabie nono die diei execucionis prefate. Anno domini MCCCCLXXX nono. Pre- senlibus ibidem discretis: Anthonio et Gregoiio presbiteris in dicta monte Grecensi, altaristis, ac Stephano litterato ibidem in testimo- nium requisitis.

Matheus Georgii de Zenthgewrgh,notarius

Originale in charta. In margine inferior! impressum est sigiUnm. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

355.

Anno 1490, 9. August!. Zagrabiae.

Coram legatis civitatis Dorothea, Blasii institoris morU viduata, Martino Radlin eiusque patri atque eorum heredibus agrum 14. fl, vendit

Nos Georgius, lilius Viti, judex, Johannes, Gallus, Michael, Ge- orgius, Lucas, Georgius, Stansa et Valentinus, jurati, consiliarii et universi cives civitatis montis Grecensis. Memorie commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quod provida et honesta domina Dorothea vocata, relicta primum condam Mathie sartoris, olim senioris judicis et concivis nostri, et demum relicta condam Blasii institoris, similiter olira senioris judicis et concivis nostri, ad nostram personaliter veniens presenciam, confessa est in hunc modum, ut ipsa quandam totalem terram arrabilem suam Chyr- kwysche vulgariter vocato in carapo et territorio nostro seu civitatis predicte inter terras arrabiles successorum condam Berlek Chaykyn vocato ab occidental parte et Petri agricole Bedekoich dicti et terra ecclesie nostre parochialis beati Marci ewangeliste in dicta civitate

^. SSS' — ^»' r49o

477

fundate et domini Mathie plebani de Cranosnopole nostrorum similiter concivium ab orieniali parte, necnon inter duas vlas communes^ unam a meridlonaU et aliam a septemtrionali panibus sitas et cxlstentes, habiiam et siluatam, tredecim, ut dicitur. dietas terre in se conli- neijtem, ipsam videlicet dominam Dorothcam partim post mortem prefati condam Mathie saitoris mariti sui legiitime jure sucessorio concernentem, partim autem, quo ad aliam medielatem a viro condam provido et honeslo Andrea seniore jurato et concive nostro patre vero ipsius domine Dorothee jure hereditario iuxta ipsius civitatis antiquam et privilegiatam libertatem rite et legiltime concementem, prout hoc in prioribus litteris nostris seu civitatis predictc prtvilegialibus anli* quis pro parte ipsorum condam Mathie sartoris et Andiee supradic- lorum superinde confectis et emanatis ac coram nobis in specie pro- ductis et dcmonstratis expresse vidimus contineri oculata, simul cum omnibus eiusdem totalis terre arrabtlis, ut didtur, tredecjm dietarum, uliiitatibus, juribus, usibus, integritatibus et periinenciis universis, viris providis et honestts Martino sartori Radlyn dicto, seniori jurato et concivi nostro et Elie, fratri suo camali, filiis Benkonis Kunych de Klokoch ac per eos heredibus ipsorura pro quatuordectm llorenis auri per eosdem Martinum sartorem et Eliam fratres, prefate domine Dorothee, prout ipsamet nobis retulit jam plene datis et persolutis, vendisset et contulisset, immo ex consensu vicinorum predictorum vendidit et con tu lit coram nobis jure perpetuo etirrevocabili tenendam, possidendam, pariter et habendam ac juxla condicionem civitatis prenotate ab anliquo privilegialiter comprobatam quomodocumque voluerint Jdisponendam. Antiquas quoque lilleras universas factum predicte terre tangentes, que presentibus forent contrarie^ si in con- trarium presencium per quempiam et quovis temporura in processti in iucem producerentur cassas, mortuas commisimus et viribus carituras, ac ipsarum exhibitoribus nocituras. In cuius rei memoriam atque leslimonium, tirmitatemque perpetuam presentibus sigillum nostrum commune duximus appendendum. Datum feria secunda ante festum beati Laurencii martiris. Anno domini raillesimo quadringentesimo nonagesimo.

Oiigitiftle in membrtiaa. A ter^ vestigium impress! sigillL la arduvio lib, ref. civit. XAgriib.

i^iik

478 Doe. 356. 35^. - Am. 1490—14.91.

866.

Anno 1490, II. octobris. Bndae.

Regni Slavoniae ducatu Johanni Corvmo atiributo^ Ladislaus Humgariae etc, rex, communitati civUatis mentis Grecensis mandate ut in Cormni di-

cwnem conadai.

Ladislaus del grada rex Hungarie, Bohemie etc. Prudentes et circumspectly fideles nobis dilecti. Credimus ad noticiam vestram per* venisse, quallter nos de concord! et unanimi TOluntate fidelinm no^ strorum unlYersorum prelatomm et baronum regni nostri inter certas ordinaciones et dlsposiclones inter nos et eosdem dominos prelatos et liarones nostros ab una ac illustrem dominum Johannem Coruinum ducem etc. ab altera partibus, vigore certarum litterarum exinde confectanim factas, ducatum quoque illius regni nostri Sclauonie -«imul cum universis elusdem regni iustis et ab antique exigi solitis proventtbtts et reddltibus eldem domino Jobannl Coruino duel etc contullmus, volumus idcirco et fidelitati vestre serie presencium stric* tissime mandamus, quatenus amodo prefatum dominum Johannem Coruinum audlre, pro duceque et domino vestro legittlmo habere et tenere, etdemque debitum honorem exhlbere atque eiusdem nee non hominum suorum per Ipsum ad id deputandorum mandatis et jussi- onibus iustis tamen et licltis parere, obedire et obtemperare debeatis, et aliud facere non presummatis. Datum Bude feria secunda proxlma post festum beati Dionisii martiris. Anno domini millesimo quadiin- gentesimo nonagesimo.

(A tergo). Prudentibus et circumspectis judici et juratis, ceterisque civibus et toti communitati civitatis mentis Grecensis, lidelibus no- stris dilectis.

£ transnmpto capituli zagrab. de anno 1497. In archiv. lib. reg. civ. zagrab.

357.

Anno 1491, 8. martii. Zagrabiae.

Comitatus crisiensis dccreti exemplar^ quo Jokamtes H&root dt OkU raptam

possessionem, quae nominatur Stupntk, reddere iubetur, a capitulo sagrmk.

fratribus ord. Praedicatorum zagrab, editur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamns per presentes, quod religiosus frater Michael, prior ordinis fratnim Predicatorum in claustro beati Nicolai episcopi Zagrabiae fundato

Doc. j^S. — An, 14

479

degenciuTTi, nomine et in persona conventns eorumdem fratrum claustri eiusdem noslram personaliler veniens in presenciam, exhibuit et pre- sentavit nobis quasdam lilteras judiciales raagnifici domini Mathie Gereb de Vingarth, alias regnorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie bant sigilUs egregiorum Petri Bochkay de Razynakereztbwr et Mi- chaelis Kerhcn de Belosowch, pro tunc vicebanorum suorurn et co- mitum crisiensiutn, clause, nt prima fade apparebat consignatas^ te- nons iDfrascripti, petens nos debita cum instancia, ui easdem pro dictis fratribus et convenla litteris nostris patentibus transummi et transcribi faciendo, sub sigillo nostro tenorem seu transsumptum ea- rumdem eisdem fratribus et conventui dare et conceiere dignaremnr juris ipsorum ad uberiorem caulelam. Quarum tenor de verbo ad verbura sequitur et est talis: (vide Doc. 347. anno 1488, die 1. februarii). Nos itaque peticionibus prenominali fratris Micbaelis prions nobis per eum^ irjodo quo supra, porrectis annuentes, pre- missas litleras dicii domini Mathie alias bani de verbo ad verbum sine diminucione et augmento aliquali presentibus litteris nostris pa* tentibus transsumptas et transcriptas, sigil toque nostro consignatas^ predktis fratribus et conventut claustri sancti Nicolai episcopi supra- dicti, ad uberiorem juris ipsomm cautelam duximus concedendas. Datum feria tercia proxima ante festum beati Gregorii pape. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo primo.

OrigtDale in charts. In maigine inferiori impressum est sigilltim. In arcbivio Hb. reg civil, zagrab.

358.

Anao,I49f, 28. martiL Zagrabiac.

Coram cwitatis dtputatis dimidium opium a Martina Kunid^ cive^ EHat

frairi ccdiiur,

Nos Jacobus, filius Vlrici, judex, Valentinus, Fabianus^ Michael, Anthonius, Valentinus, Bolfangus, Elias et Benedictus jurati, consiliarii et universi cives civitatis montis Grecensis. Memorie commendamus tenore presencium signiticantes, quibus expedit universis, quod viri providi et honesti Martinus sartor, senior juratus et concivis noster et Elyas agricola, filii Benkonts Kwnych dicti de Klokoch, ad nostram personaliler venientes presenciam confessi sunt inhuncmodum: quo- modo ipse Martinus matura prius intra se deliberacione prehabita certis eciam suis ex causis ci racionibus eundem movenlibus, prefatum Eliara agticolam, frairemque suum uterinum, ad totalem medietatem universarum possessionum suarum in dicta civitate et eius tenitorio

480 Doc, 359, — An, 14.91,

ubivis habitarum et existencium, ut puta domorum muratarum, vine- arum, ortonim, lerranim, feniliumque et silvarum, ceteronimque omnium bononim mobilium et immobilium tarn per eum Martinum emptorum et undecuraque et qualitercumque eundem concernencium, quam eciam per eosdem pariter hactenus acquisitorum et in futurum acquirendorum eidem Elie, fratri suo camali, ipsiusque heredibus et posteritatibus uni- versisob amorem fraternalis dileccionis dedisset, donasset et propinasset, immo dedit, donavit et propinavit coram nobis jure perpetuo et irre- vocabiliter tenendas, possidendas, pariter et habendas aci uxta condicionem civitatis prenotate ab antiquo privilegialiter approbatam quocumque voluerit disponendas; hoc denique expresse declarato, quod si tem- porum in processu divina volente clemencia, cui humanus nequit ob- viare intellectus, unum ipsorum prius quam allerum absque heredum solacio de hac vita migrare contingat, extunc ipse moriens de uni- vcrsis bonis mobilibus et immobilibus ad suam porcionem cedentibus, dempta dumlaxat porcione domorum, que superstitem et viventem devolvctur ipso facto, cuicumque et quocumque maluerit liberam ha- beat disponendi facultatem. Si vero quispiam eorumdem nutu divino heredes habuerit, totalis porcio universorum bonorum tam domorum quam eciam aliarum possessionum prcscriptarum ipsius morientis, preterea que ad pia opera testatus fuerit, in heredem seu heredes superstites redundabit et condescend ere debebit. Ad que omnia et singula firmiter observanda iidem Martinus et Elias fide ipsorum bona Christiana mediante se obligarunt coram nobis. In cuius rei memoriam atque testimonium, firmitatemqne perpetuam, presentibus sigillum no- strum commune duximus appendendum. Datum feria secunda post dominicam Ramispalmarum. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo primo.

Originale in membrana. A tergo impressum est sigillum commanis. In arch, incl. Acad. Scient. Slavor. merid.

359.

Anno 1 49 1, 29. septembris. Zagrabiae.

Joannes Corvinus, Slavoniae, Liptoviae et Opaviae dux, in civi tale sua, (ut ille dicit), montis Grecensis zagrabiensis, Ladislao de Egervara regnorum suorum Dalmatiae, Croaliae el Slavoniae bano, vicebanis, item Antonio de Pook (castri) sui Medwe et Michaeli Oroz et Gregorio Benkovich civitatis suae zagrabiensis capetaneis modemis et futuris; quia, prout revera iniellexit et ipse expertus est, Mathiam regem, quondam genitorem ipsius, capitulum zagrabiense speciali

Doc, 360, — An. I4pr,

481

graiia et favore semper prosecutum futsse, ipse etiam cupiens eum iraitari. ecclesiam cum universis capituli possessionibus, decirais ac rebus et personis ipsonim in suam recipit protecttonem et tutelam specialem, viceque et in persona eorum comitlLt protectioni contra omnes.

Georgii Marcelovid: Regesta, ut supra.

360.

A a 00 1491, 19. decembris. ZagrabUe. Coram civitafh deputatu Dorothea cwis Georgia Vitkovic civi vineam, sihhimque 12^ Jior, vendii.

Nos Jacobus, filius Virici, judex, Valenunus, Fabianus, Michael, Anlhonius, Valentinus, Bolfangus, Elias et Benedictus jtirati» consl- liarii et universi cives civitatis monlis Grecensis. Memorie commen- daratis, tenore presencium signilicantes, quibus expedit universis: quod proba et honesta mulier, Dorothea vocata, filia condam Elizabeth mu- lieris, relicta vero condam Pauli sartoris, olim concivis nosiri» ad no- stram personal iter veniens presenciara confessa est in hunc modiim : ut ipsa quandara vineam suam, Myndawschak vocatam, jam 10 silvam totaliter redactam, cum virgulto et silvis sub et penes eandem vineam jam in silvam redactam habitis, in territorio nostro seu civitatis pre- fate inter silvam seu virgultum providi et honesti viri Blasii freni- pans a meridional! parte et inter silvam similiter successorum condam probe mulieris Pthyczkowycha dicte a septemtrionali parte et infra usque rivulum seu meaium aque pluvialis a parte oriental!, a parte vero occidentali via communis, habitam et exislentem, ipsam scilicet Dorolheam mulierem a prefata condam Elizabeth muliere, malre ip* sius legittima, testamentaria legacione liiieratorie concerneotem, prout hoc in quadam liuera nostra seu civitatis prefate privilegiali tem- pore presentis judicatus prefati jiidicis nostri moderni deanno dommi nunc presenti infrascripto, feria videlicet secunda in profesto beale Lucie virginis^ nunc proxime preterito, pro parte ipsius Dorothee mulieris superinde confecta et emanata ac coram nobis in specie producta et demonstrata expresse vidimus contineri occulala, siraul cum omnibus eiusdem vinee jam in silvam redacte et silvarum ad eandem peni- nencium utilitatibus, juribus, usibus, integritaiibus et metis infra de- clarandis ac pertinencies universis prudenti et honesto viro Georgio Wythkowyth die to, seniori judici et concivi nostro ac per eum suis heredibus pro duodecim florenis auri per eundem Georgium Wyih-

48 a Doc, j6i. — An, 1492.

kowyth prefate Dorothee mulieri, prout ipsamet nobis relulit jam plene datis et persolutis, vendidisset et contulisset, immo ex consensu vicinonim predictorum vendidii et contulit coram nobis jure perpe- tuo et irrevocabiliter tenendam, possidendam pariter et habendam ac iuxta condicionem civitatis prenotate ab antiquo privilegialiter appro- batam quomodocumque voluerit disponendam. Mete autem predic- tarum silvarum, prout eas in aliis litteris nostris clare vidimus, hoc ordine ponuntur : primo a prefata via communi, videlicet a parte oc- cidentali, incipiendo a quibusdam duabus arboribus quercinis cruce signatis et abhinc directe descendendo pervenit ad quandam arborem cerasi a predicta septemlrionali parte et tendit usque rivulum seu meatum aque pluvialis ad partem orientalem, deinde vero directe procedendo per ipsum meatum aque pluvialis eundo ad partem me- ridionalem et ibidem cadit seu perverit ad quoddam stagnum seu fossatum vulgo jarek dictum et inde directe ascendendo pervenit ad quandam arborem castanee, abhinc vero directe sursum meando ad partem occidentalem pervenit ad viam prefatam communem seu pu- blicam, ibique prefate mete terminantur. In cuius rei memoriam atque testimonium, lirmitatemque perpetuam, presentibus sigillum nostrum commune duximus appendendum. Datum feria secunda proxima ante festum beati Thome apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo primo

Originale in membrana. A tcrgo imprcssum est sigiUum. In archiv. incl Acad. Scient. Slavor. merid.

361.

Anno 1492, 9. martii, Stipendium annuum medidnae doctori a capitulo zagrab, asstgnatur.

Feria quinta proxima ante festum beati Georgii pape, domini infrascripti et in sacristia interiori capitulariler congregati, concluse- runt pro bono communi, quod egregius medicine doctor Henricus Almanus provisionem habebit pro uno integro anno a capitulo quin- quaginta ducatos a die, quo deponet se hie vel in monte Grecensi moraturum; quos quidem quinquaginta tlorenos domini deputaverunt apud magistros Stephanum de Hrazthowicza et Johannem Jalsich canonicos, conductores decimarum capitularium de campo et Glawnicza anni proxime preteriti.

Michael prepositus. m. p. Petrus, lector, m. p. Georgias episcopas rosonensiB m. p. Kamarcensis Johannes, m. p. Johannes goriczensis, m. p. Blasios Kcmldi

Doc. j(Si. — Ah. 14.92.

483

m. p. Martinua chasmeniis, m. p. Georgius Bexin^ m. p. Mathias, custos, m. p. Lucas de Etombro, m. p. Paul us Zjtbyc^, m p, Gallus de Zepniczm, m, p. Ste- phauus de Crisio, m. p, StephauuR de Hraithvcza, m p, Nicolaus de Bwclia, m, p. Johannes de Iwanych. m, p. Matheus de Zenthgewrg;, m p. Andreas organista, m* p. (raUiis de Simtgio^ m. p. Magister Pautos de Iwanecz, m, p.

Lil>cr rubetis ven. capitnli eccl. ^agrabiensis* In archiv« fuel Acad. Scien. Slav, merid.

362.

Anno 1492, 13 JuliL Zagrabiae.

Johannes Carvinus, Slavaniai etc, dux, plehano s. Margaretkae precante^ possesiiones quasdam jobagionaies ab l/inca, Ciliae coniite^ raptai^ sacelia

s, spiriius reddit.

Nos Johannes Coniinus, Sclauouie, Lyppthouie et Oppauie dux etc. Memorie commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quod venieris nostra m in presenciam discretus pres- biter Michael de Zenthgyewrghwara plebanus ecclesie sancle Marga- reihe virginis et martins de suburbio civitatis nostre montis Gre- ceasis nobis detegere curavit, quomododuduin condam dorainus Vlricus, comes Cilie, qaasdam sessiones jobagionaies in quarum, una quidem, Domyan, in secunda Malbko> in tercia Gywrko et in quarla Lucas, olira jobagiones morabantur, in possessione Chernoraercz et intra metas dicte clvitatis nostre montts Grecensis exiitentes et habilas, ctim quibus capella sancii spiritus ibidem fuodaia, in eius fundacione dotaia exstitisset, ab eadem capella nescitur quibus respectibus occupasset et cuidam suo familiari Paulo, Walpoth nuncupato, dedisset, post coins obitum magnilicus Johannes Thwz de Lak alias thavernicorura regalium magister ad castrum Medwe consimiliter occupasset^ sicque per huius- modi violentas occupaciones et deteociones ipsarum sessionum, eisdem prefata capella sancii spiritus usque in hodiernum caniisset et sua hu- iusmodi dotacioiie orbata fuisset Unde nobis de huiusmodi occupa- cionc prescriptarum sessionum diligenter inquirentibus a certo com- perimus et sufficiente testimonio edocti simus easdem sessiones a fyndacione ipsius capelle ad eandem jure dotacionis pertinuisse, rao- doque narrato ab eadem indebite contra dcum et eius iusticiam oc- cupatas fuisse et detentas fore, agtioscentibus» noUumus quoque dein- ceps ipsam capellam propter defectum ipsarum sessionum suis divinis cultibus carere et deslitui, ideoqye pro augmentacione huiusmodi cultiis divini prescriptas sessiones simul cum cunctis ipsarum utilita- tibus, juribus et pertinenciis quihuslibet ad easdem de jure et a.h

484 Doc, jdj. — An 1^92.

antique spectantibus et pertinere debentibus, memorate capcUe sancti spiritus et per cx)nsequens eiusdem rectori remit limus et reassignamus, et nichilominus totum et omne jus nostrum, si quod in eisdem qua- litercumque haberemus, eidem capelle et per consequens modemo, cunctisque futuris rectoribus eiusdem in perpetuam eleemosinam de- dimus, donavimus et contulimus, immo damus, donamus et conferimus jure perpetuo et inserapitemum tenendi, possidendi pariter et habendi, ab omni et quavis jurisdiccione nostrorum oficialium quorumcumque in dictis castro nostro Medwe et civitate nostra montis Grecensis pro tempore constitutis et constituendorum penitus et omnino eximentes et avertantes harum nostrarum, quibus absente sigillo nostro maiori, anulare secretum nostrum est appensum, vigore et testimonio litte- ranim mediante. Datum in predicta nostra civitate montis Grecensis in festo beate Margarethe virginis et martiris. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo secundo.

E transumpto Vladislai regis de anno 1 495. In archiv. lib. reg. civ. zagrab.

363.

Anno 1492, 25 Julii. In Gudovec.

A Ladislao de Egervara, Slavonian bano, capitulum zagrabiense petitur, ui sacellum s. spiritus in possessiones jobagionales, olim raptas^ inducai,

Aroicis suis reverendis, capitulo ecclesie zagrabiensis, Ladislaus de Egerwara, regnorum Dalmacie, Croacic et Sclauonie banus, ami- ciciam paratam cum honore. Dicitur nobis in persona honorabilis viri Michaelis de Zenlhgyewrghwara, rectoris parochialis ecclesie sancte Margarethe virginis et martiris de suburbio civitatis montis Grecensis, quomodo ipse in dominium quarumdam quatuor sessionum jobagiona- lium in possessione Chemomercz vocata, in ^uarum una quidam Domyan, in secunda Mathko, in tercia Gwrko et in quarta Lucas olim jobagiones residenciam habuissent, omnino in comitatu zagrabiensi existencium, habitarum, ipsum dominum Michaelem et prcgcriptam ecclesiam suam tam vigore litterarum illustris domini Johannis Coruini ducis etc. quam alio omnis juris titulo concemencium, legittime vellent introire; super quo amiciciam vestram presentibus petimus diligenter, quatenus vestrum mittatis hominem pro testimonio fidedignum, quo presente, Balthasar de Mykchewcz vel Stephanus Kasnar de Glawnycza aut Georgius de Schitario aliis absentibus, homo noster, ad facies prescriptarum quatuor sessionum jobagionalium in annotata possessione Chcrnomercz situatarum, vicinis et commetaneis

Doc. j6^, — Aft, J^p2.

485

earumtiem universis inibi legittime cotivocatis et preseDtibus, acce- dentes, introducat prefatum dominum Michaelem in dominium earum- dem, statuatque easdera eidem ac annotate ecclesie sye, premisso jure sibi incurabente, perpetuo possidendas, si non fuerit contradictum; con trad ictores vero, si qui faerint, evocet ipsos contra annotatum do- niinum Michaelein nostram in presenciam in sedem zagrabiensera ad terminum competentem, racionem contradiccionis eorundem reddituros. Ht post hec huiusmodi introduccionis et statucionis seriem cum con- tradictorum et evocatorum, si qui fuerint, vicinorumque et commela- neorum, qui premisse statucioni interfuerint, nominibus, terminoque assignatOj nobis more soli to rescribatis. Presenter autem sigillo egregii Osualdi de Polyana, vicebani et comitis nostri zagrabiensis, fecimus consignari. Datum in Gwdowcz in festo beati Jacobi apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo secundo,

E transumpto Wla<Jislai regis de anno 14')5. lo arch, Hb. rcg. civ. sagrab.

364.

Anno 1492, lb, Aogusti. Zagrabiae,

Sactllt^m s. sfiiritus in passessiones jobighnaUs esse induchim a capUuh

zagrab, nuntiatur.

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Notum faciraus tenore pre- sencium significantes, quibus expedit universis, quoi nos iitteras ma- gnifici domini Ladislai de Egervvara, regnorum Dal made, Croacie et Sclauonie bani introductorias et Matutorias nobis amicabiliter loquentes et directas honore et reverencia, quibus decuit, recepimus in hec verba: (vide Doc. 363, de anno 1492. 35. julii)* Nos itaque peiici- onibus ipsius domini Ladislai bani anauentes una cum prefaLo Ste- phano Kasnarych de dicta G lawny cza, homine sue magniUcencie pre- dicte, nostrum hominem videlicet discretum dominum Michaelem de Zthenychnyak, chori dtcte ecclesie nostre zagrabiensis prebendarium, ad piemissas introduccionem et statucionem fideliter faciendam nostro pro testimonio transmisimus fidedignum. Qui tandem exinde ad nos reversi et per nos requisiti, ipse videlicet Stephanus Kasnarych, homo banalis, prestiio prius coram nobis corporall suo juramento, (ac pre- falus) Michael, homo noster, in puritate sue consciencie, de et super huiusmodi sua execucione nobis pariformiter retulerunt eo raodo: quomodo prefatus homo banalis^ ipso no.stro testimonio presente, feria tercia in profesto videlicet ad vincula beati Petri apostoli, proxime pieterito, ad facies prescriptarum quatuor scssiooum jobagionalium in

486 * Doc. 365, — AtL I4P2.

annotata possessione Chemomercz situatarum, vicinis et commetaneis eanimdem universis inibi legittime convocatis, signanter vero discrete domino Dominico chori dictc ecclesie noslre prebend ario, ville Rodes vocate possessore; itemnobilibus, circumspectisque et providis Sebastiano Nagh de Chakan in persona egregiorum Bemaldi Thwroczy et Bal- thasaris Alapy capitaneorum castri Medwewar, Gregorio spano de Kralyewcz, similiter eiusdem castri, Mathia de Pethrowcz, Stephano de Mikwlych, villicis, et Georgio de Dedych: item Petro de Marocha familiare egregii Johannis Hennyngh de Zomzedwara in persona eiusdem, Iwano de Thopolowcz, altero Iwano alias cive jurato civi- tatis montis Grecensis, Gregorio Perkone, similiter jurato, Luca Trop- chych dicto, de suburbio eiusdem civitatis, Iwan de . . . Johanne de eadem, Luca de Chernomercz et Gywrkone de eadem, presentibus, accedentes, introduxisset prefatum dominum Michaelem in domitdum earumdem, statuisset easdem eidem et annotate ecclesie sue jure sibi incumbente perpetuo possidendas (et habendas coram bana)li et nostro hominibus in facie earumdem sessionum congruis et legittimis diebus iuxta regni consvetudinem permanentibus et moram facien- tibus, nullo penitus contradictore apparente. In cuius rei memoriam firmitatemque perpetuam, presentes litteras nostras pendentis et au* tentici sigilli nostri communitas eidem Michaeli ac dicte ecclesie sue duximus concedendas. Datum sextodecimo die diei introduccionis et statucionis predicte. Anno doraini millesimo quadringentesimo nona- gesimo secundo.

.E transumpto Vladislai regis, de anno 1495. In arch. lib. reg. civ. zagrab.

365.

Anno 1492, 9. decembris. Simigii.

Coram conventu s, Egidii de Simigio^ fratrum ord, Praedicatorum depu^ tatus reclamat Osvaido, episcopo zagrabiensi, qui agros quosdam in per- petuam altariam legaios ademerit

Nos conventus monasterii sancti Egidii de Simigio. Memorie commendamus, quod religiosus vir frater Johannes, doctoris {sic) ordinis Predicatorum sancti Dominici confessoris, predicator generalis, in sua ac tocius conventus claustrorum beati Nicolai episcopi et confessoris de Zagrabia, necnon beate Katherine virgiuis et martiris in monte Grecensi fundatorum, cum procuratoriis litteris eorumdem coram nobis personaliter constitutus per modum protestacionis et prohibi- cionis nobis significare curavit in himc modum: quod quamTte

Do€. j66. — An, 1492,

4»7

condam nobilis Marcus de Chawa, dum adhuc in humanis fuisset, duas villas siias, videlicet Korythno io dombrensi ac Nowaky in insula Iwanych (comitatibus) habitas el existentes, pro salute anime sue, suorumque progenitorum, fratribus Predicatoribus diclorum con- ventuum pro celebracione mis^arum perpetuarura foturis teroporibus per ipsos liendarum in perpetuam elemosinam et pairimonioni cruci- fixi donasset et perpetuasset ; tamen reverendus dominus Oswaldus, episcopus zagrabiensis, dicias possessiones contra jura et volun tales dictorum fratrum ab annis sedecim anteaclis vel cilra sibi ipsi occu- pari fecisset, occupatasque teneri fecisset eciam de presenli in preiu- dicium el damnum eorumdem valde magnum ; cum tamen idem do- minus episcopus cum nobilibus sui episcopatus dictas possessiones, mediantibys litteris suts adjudicatoriis, eisdem fratribus adiudicasset et perpetuasset, Unde facta huiusraodi protestacione prefatus frater Johannes doctoris (sic\ in sua ac conventuum predictor urn nominibus et person is memoratum dominum Oswald urn episcopum, suosque homines et ofticiales ipsius nomine, ant alios quoslibet ab huiusmodi minus justa occupacione et detencione dictarum possessionum se quam in domi- nium earuodem intrOmissione aut statuifaccione, usufructuum et qua- rumlibet utilitatum earundem percepcione seu percipifaccionc; loca vero capitularia et conventualia ab extradaclone et emanarifacione litterarum introductoriarum et statu toriarum quomodolibet factis vel fiendis prohibuil contradicendo et contradixit inhibendo publice et manifeste coram nobis. Datum die dominica proxima post festum concepcionis beate Marie virginis. Anno domini millcsimo quadrin- gentcsimo nonagesimo sec undo,

Origiaale in charta. A tcrgo Tcstigium impressi ^igilli. In archivio lib. r«g, civ, zagrab.

366.

Anno 1492. Zagrabiae.

Galltts^ ins ft tor et civ is zagrab, lohannem Q^rvinum ducem arat, ut civi- tatis dcputatis mamUt, ut de causa^ quam cum quibusdam civibus agit,

senientiam ferant.

Illustrissime princeps et domine, domine graciosissime. Gallus institor civis huius civitatis vestre montis Grecensis quales et quantas molestias, iribulaciones, infamias et calamitates a quibusdam duobus concivibus suis» videlicei Valenchek et Lucam Rybarych, adhuc in vita felicis recordacionis carissimi gemtoris vestre illustrissime do- rainacionis videlicet serenissimi domini nostri, condam domini Mathie Hungarie regis etc, suscepeiit, longum esset coram V. I D. explicare,

488 Doc. J67. 368, — An, 1492. 14.93.

que omnia in litteris eiusdem condam domini noslri regis clare con- tinentur. Causa itaque ipsa cum eodem Valenchek fuit mota coram juratis judicibus huius civitatis, et tandem ex certis gravaminibus penes consvetudinera civitatis per eundem Galium ad seniores appel- lata, qui in favorem eiusdem Valenchek noluerunt earn judicare sed contra voluniatem eiusdem Galli miserant eam per arbitrativam com- posicionem sopiendam, quam composicionem ipse Valenchek minime prosecutus est, sed eam surda aure pertransivit ; tandem propterea ipse Gallus habuit recursum ad maiestatem regiam, fuitque manda- tum per eandem, prout littere eiusdem continent, judici et juratis civi- bus, ut fecissent judicium et justiciam in causa, in reslitucionem fame et honoris eiusdem Galli exponentis, et usque ad presens tempus nichil secutum est in eadem causa, ideo supplicatur V, I. D. pro parte eiusdem Galli institoris humiliter, quatenus eadem dignetur mandare judici et juratis civibus, ut juxta contenta litterarum dicti condam Mathie regis causam eandem assumerent et lerminaretur contra eundem Valenchek quam eciam contra dictum Lucam Rybarych concives ha- bitam, ne ipse Gallus ulterius ex infamia sibi illata in animo turbetur.

Protocolum civitatis. In archiv. incl. Acad. Scient. Slavor. mend. II. d. 35.

367.

Anno 1492

Gverales conventus b. v. Mariae de promontorio zagrabiensi super vinea, domo, horto, virgultoque eidem vineae adjacentibus per Jacobum olim Czopocza jam profugum, possessis, atque in dicto pro- montorio Remethensi situatis, Georgio altaristae arae s. Nicolai in ecclesia s. Marci montis Grecensis erectae, pro sex flor. salvo jure montano, in quatuordecim wiennensibus venditis.

Act. mon. Remete fasc. III. nr. 30. In archiv. regn. Croat. Slav. Dalm

368.

Anno 1493, 27. januarii. Budae. ViadislauSy Hung, etc rex, omnibus homtnibus qui tributa Unent, prae- cipit ne a civibus zagrabiensibus tributum pro merce exigani.

Commissio propria domini regi.s.

Wladislaus dei gracia Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie, Rame, Seruie, Gallicie, Lodomerie, Comanie, Bulgarieque rex, necnon Slesie et Lucemburgensis dux, marchioque Morauie et Lusacie etc.

Dqc* 36S, — An. 1493,

489

Omnibus Chrisu fidelibua, picaenUbus pariter futurU, presencium no- tlcUra habiturls saluiem in omnium salvatore. Laus est in principc et pluriraum convenit maiesiati regenlis, ut subditos suos conservet in antiquis ipsorura liberlatibus, quas magnis virtutibus et serviciis a veleribus, divisque regibus consequi meruerunt, et eorum privile^^ia nc ilia etas transitoria et tempus omnia consuramens secum in obli- vionem sua taciiurnitate detrahat, novo privilegiorum patrocinio per- petuo duraturo roboret et confirmet, Proinde ad universorum noticiam harum serie volumus pervenire, quod noslre maiestatis venientei in conspectum lideles nostri circumspecii Gaspar Kusewyth iudex ac Domko Perowyth et Emericus notarius, cives civitatis nostre monli? Grecensis, in suis ac aliorum universoruni civiura, hospitum et inco- larum loci eiusdem nominibus et in personis, exhibuerunt et produ- xerunt coram nobis privilegium et litteras serenissimi priocipis condam domini Sigismundi imperatoris et regis Hungarie etc, in pargameno sub dupplici autentico suo sigillo privilegialiler emanalas, habentes in se conJirmative tenores quarumdam aliarum litterarum suarum simi- liter privilegialium, quibus confirmat quasdam alias litteras confir- macionales condam serenissimi domini Karoli regis, que ex conse- quenti litteras olim domini Bele regis super omnibus libertatibus, le- gibus, edictis et libertatum prerogativis, ac donacione et coUacione cuiusdam terre cisdera civibias et civilati per ipsum dominum Belam regem concessis emanatas conlirmabant, tenoris infrascripti, suppH- cantes maiesiati nostre humiliter, ut easdem litteras et omnia in eis- dem contenta ratas, gratas et accepta habendo, litterisquc privilegi- alibus verbotenus inseri faciendo, pro ipsa civitate et civibus nostris innovando perpetuo valiiuras condrraare dignaremur. Quarum quidem litterarum tenor talis est: (vide Doc 87. de anno 1435* die 7. octobris, Nos itaque premissa supplicacione prefatorum Gasparis Kysewyih judicis ac Domko Peirowyth et Emerici notarii, civium dicte civitalis nostre montis Grecensis, in suis et aliorum quorum supra nominibus nostre modo premisso porrecta maiestati regia benignitatc exaudita clementer et admissa, prescriptas litteras dicti condam domini Sigis- mundi imperatoris et regis non abrasas, non cancellatas, nee in aliqua sui parte suspectas, present! busque litteris nostris privilegialibus ver- botenus sine diminucione et augmento aliquati inserias, quoad omnes earum coniinencias, clausulas el ar ticulos eatenus quatenus eedem rile el legittime exjstunt emanate viribusque earum Veritas suffragatur, acceplamus^ approbamus, ralilicamus ac pro ipsa civitate nostra montis Grecensis, civibusque et incolis eiusdem presentibus el futuris inno- vando perpetuo valittiras con&rmamus, salvis juribus alienis, barum

4Q0

D^. j6p. — An, 149J^

nostrarum, quibus' secretum sigillum nostnim, quo ut rex Hungarie uiimur, est appcnsuni, vigore et testimonio iitlerarum mediante. Datum per manus reverendi in Christo patris domini Thome episcopi ecclesle jauriensis ac elect; agriensiSp sunimi et secretarii cancellarii et (idelis nostri dilccti, Cude vigesima septiraa die januarii. Anno domini mille- siino quadringentesimo nonagesimo tercio. Rcgnorum noslrorum Hun- garie etc. anno lercio, Boheraie vero vigesimo secundo.

OTiginale to membraaa. A zona sericen albi et violacei colons appeudet

sigillum. In archiv. lib. reg, civit, zagrabicDsis,

369.

Audo 1493, 6. janaarii, Buddie. d^mmunitaU civitaiis rt?gante Viadis/aus, Hungariat etc, rtx, hbertaUs a tiecasoribus communiUiti dntas^ comprobat,

ComiDissio propria domioi regis,

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus nostris universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et condicionis hominibus, ubivis per legna nostra Hungarie, Sclauonie et Croacie tributa habenlibus, tenenlibus seu exigenlibus presentes visu* ris, salutera et graciam. Cum fideles nostri prudentes et circumspecti judex, juraii, ceterique cives et incole civitatis nostre montis Grccensis antiqua liberlatis ipsorum prerogativa requirente ab omni iributaria soludone ubilibet per ambitum dictorum regnorum nostrorura exera- pti sint et supportati habeantur, velimusque eosdem et ipsorum quemlibet ubique per ipsa regna nostra, partesque eisdem et sacre corone subiectas, penes huiusmodi ipsorum libertates omnino tutos esse liberosque et securos, lidelitati igitur vestre et cuilibet vestrum harum serie firmiter precipientes mandamus, quatenus amodo pre- fatos judicem, cives, incolas et raercatores dicte civitatis nostre mon* tis Grecensis ad solucionem predictorum tributorum eeu teloniorum vestrorura contra formam premisfe ipsorum libertatis et exempcionis artare et compellere, aut eos vel ipsorum alteram proplerea in per- sonis, rebusque aut quibusvis bonis eorumdem impedire, turbare vel quoquomodo dampnilicare nusquam et nequaquam presumatis ncc sitis ausi modo aliquali, Quoniara alioquin commisimus fidelibus nostris banis vel viccbanis eorundera regnorum aostrorum Sclauonie ct Cro- acie, ceterisque comitibus vel vicecomilibus et judicibus nobilium quorumcumque coraitatuum eorumdem et predicti regni nostri Hun- garie, parciumque sibi subiectarum, in quibus scUtcet huius tnjind«iti nostri per quern piam ex vobis contrarium atteniaretur et pre4«mtibus

Doc. 370. — An T4P3.

491

firmius mandamos, ut ipsi tribula ilia et thelonia in quibus huius contrarium fierit pro maiestate nostra occopare et taindiu tenere debeantj donee a nobis aliud acceperint in mandatis. Et hoc volumu? eciam per fyturos banos, vicebanos, comitesque vel vicecomites ac judices nobilium eorumdem regnorum nostrorum et comitatuum sem- per observari, Seciis igilur oon facturi, Presentibiis perlectis, exhi- bmti restitutis. Datum Bude in festo beate Dorolhee virginis. Anno domini miUesimo quadringentesimo nonagesinio tercio. Regnonim no- strorum Hiangarie etc. anno tercio. Bohemie vero vigesimo secundo*

Originale in membraaa la infcriori margtae imprcsam est sigillum maius. In archir, lib, reg. civit. ^a^rab.

370.

Anno 149 3» 27. mArtii. Roiiiae,

Akxander VI, papa abbati CisUrc, zagrab, pratdpit^ ut pecuniam hospitali b, v, Mariae sn monte Grecensi debiiam, a quibusdam cmbits

zagrabkniibus cogat.

Alexander episcopus servus servoruni del Dileclis filiis abbati monasterii beate Marie virginis zagrabiensis et custodi ecclesie zagra- biensis, salutem et apostolicam benedictionem.Conquestus est nobis Stephanus presbiter perpetuus capellanas, magister are nuncupatus, ad capellam hospitalis beate Marie in monte Grecensi, zagrabiensis diocesis, quod Nicolaus Veznethicz de Dombro et Georgius eius filius, Martinus carnifex, Johann italicus de raonte Grecensi et quid am alii clerici et laici dicte diocesis, syper quibusdam pecuniarum summis bonis et rebus aliis iniuriantur eidera; ideo discretioni vestre per apostolica scripta mandamus, quatinus vocatis, qui fuerint evocandi et auditis hinc inde propositis, quod jostum fuerit, appellatione remota^ mmis cessantibus, decematis, facientes quod decreveritis per censuram ecclesiasticam firniiter observari. Testes autem qui fuerint nominati, si se gratia, odio vel timore subtraxenet, censura simili, appellacione cessante, compellatis veritati testimonium perhibere. Quod si non ambo biis exequendis potueralis interesse, alter vestrura ea nichilo- minus exequatur. Datum Rome apud sanctum Petrum, Anno incama- cionis dominlce miUesimo quadringentesimo nonagesimo tercio, sexto kalendas aprilis. Pontificatus nostri anno primo.

Ori^nale id membraoa. In archiv. vea. capit. zagrab. Act, capit. aiit, 88. nr. 4.

fasc

49 i Doc. 371. 372. — An. 1493. 1494..

37L

Anno 1493, 30. octobris. Budae.

VladislauSy Hung, etc, rex. episcopo zagrabiensi, nonnullisque nobilibus mandat, ut fratres Praedicatores zagr. in fruenda possessionem quae vocatur

Slavetidy tueantur.

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus nostris reverendis in Christo patribus, domino Osualdo, episcopo ec- clesie zagrabiensis ac Georgio, episcopo rosonensi, eius suffraganeo in dicta ecclesia zagrabiensi, necnon magnificis futuris regnorum noslro- rum Dalmacie, Croacie et Sclauonie banis, ac Ladislao de Egerwara magislro thavernicorum nostroram et Andree ac Gaspar, filiis condam Johannis Hennyngh de Zomzedwara, salutem et graciam. Quia nos religiosos fratres ordinis PreJicatorum in ecclesia beati Nicolai con- fessoris, Zagrabie fundata, degentes, simul cum possessione eorumdem Slawethychy ac eiusdem pertinenciis in nostram regiam recepimus protectionem et tutelam specialem, viceque et in persona nostre male- statis vestre commisimus tuicioni et proteccioni. Fidelitati igitur vestre harum serie firmissime committimus et mandamus, quatenus acceptis presentibus, prefatos fratres in dicta possessione Slawethychy et eius- dem pertinenciis contra quoslibet illegitimos impetitores et signanter contra nobiles Georgium, Petrum, Paulum et Jacobum Orsychy dictos de Gorycza, qui eosdem fratres in ipsa possessione diversimodo im- pedirent et perturbarent tueri, protegere et defensare ac indempniter manutenere modis omnibus debeatis et teneamini, auctoritate nostra presentibus vobis in hac parte attributa, ac jure et justicia mediante. Secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria quarta proxima ante festum Omnium sanctorum. Arnio domini millesimo quadringentesimo nonagesimo tercio.

Ad relacionem Laurencii Bradach cubicularii regie maiestatis.

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigilum. In archivio lib. reg. civ. zagrab.

372.

Anno 1494, 4. fcbruarii.

A capitulo zagrab. in Fabianum de Zernpie canonicum propter perditos mores poena constituitur.

Item feria tercia proxima post festum purificationis beate Marie virginis, bora terciarum mane, de anno domini millesimo quadringen- tesimo nonagesimo quarto, dominis et personis infrascriptis in sacristia

)^. jf-7. — An, t4P4.

493

intcriori capilulariter coagrcgatis, matura deliberacione, sanoque con- silio, communi omnium voto contra magistrum Fabianum de Zenthe canonicum ecclesie zagrabiensis racione exccssuum ct scandaloram suorum, suflicienter moniium et emendari non curantem, sentenlia pronunciaia est modo infrascriplo ; cuiusqutdem sentencie pronuncia- tioni ct declaraiioni interfuerunt hli domini infrascripli, videlicet: Mi- chael propositus niajor, Petrus lector, Andreas decretorum doctor, arcbidiaconus kathedralis. Mathias dubicensis, Johannes kamarcensis, Johannes goricensis, Blasius decretorunti doctor de Kemlek archidia- conus, Gregorius Bexin, vicarius in spiritualibus, Johannes Warasd, alter Johannes custoit, digniiarii; item canonici simplices: Paulus de Z]rte<^ Lucas de Dorabro, Gallus de Zepnicza, Paulus de Roycha, Stephanus de Crisio, alter Slcphanus de Hrazthocza, Mateus notarius, Andreas orgaolstdi Paulus de clvitaie et Benedict us de Petrovina.

Cuius sentencie tenor talis est: In nomine domini. Amen. Nos capitulum ecclesie xagrabiensis per banc nostram sentenciam decre* vimus el declaramus. quia magister Fabianus de Zenche concanonicus noster« ad sepissimas moniciones nostras a plurlbus retrotluxis anni$ et teraporibus a consorcio cuiusdam mulieris Dorothea vocate, rclicte videlicet condam Malbie Zekirich, tarn in vita eiusdem raariti sui, quara eciara posl mortem suam abstinere et retrahere, scandalumque pcrinde commissum emendare non curavit neqiie curat eciam de presenti, quin pocius per posessiones nostras et ecclesie nostre in scandalum et vilipendium omnium nostrum et tocius cleri huius capiiuli nosiri eandem publice post sc curere fecit et in itinere eidem comes et consocius esse non erubuit ; ideo nos pari voluntaie et volis omnium concurrenlibus. ad sonura maioris campane capitulariter in sacrislia congregaii, ea racione, maturo consilio superinde inter nos prehabito sic, ui premiititur, per banc nostram sentenciam eundem raagislnim Fabianum sufficienter tarn capitulariter tam eciam per singulares personas fraterne monitum et minime emendatum, eo ad hoc nostri in medium specialiter vocato el comparente^ seque nulla racione excusare valente consorcio noslro capitulari decernimus tss^ privandum et privamus in hiis scriptis, donee et quousque de scan- dalis suis sc curaverii emendare et tandem emendatus graciam me* merit obtinerc*

Item idem magister I'abianus ab eadem sentencia ncc vcrbo nee ficripto appellavii.

Uber rubciu ven. C&pii. tAgt$h. In nrcbiT. i&cl. Acft«L Sdeiil« S1«t. mAcid.

m

^>^* 373^ — ^ H94'

373

Aano [494, 14. februarii. Zagnbii«i.

A cirntatis ofmmumMi Marco Kranfec €wi^ portorium, qucd j^kneiia^ naminatur^ jS, ftor^ firmit c&nditwntbus thcatur.

Nos communitas civium civitatis montis Grecensis, Memorie commendamus tenore presencium significantes quibus expedil universis. Quod nos comilatum nostrum, vulgo knesya dtctum, simulcum lilar- sthyna ac provenlibus curruum alias pro pontibus noslris ordmandis exigi consvelis, quos pontes nostre commimitali reservamus prepa- randos, omnibusque aliis et singulis obvencionibus ac integritatibus specialiter cum provenlibus siacionum de novo iuxta murum ecclesie nostre parochialls sancU Marci ewangellste conslnictis. ad dictum comitatum nostrum exigi consvelis, a festo beali Valeniini martiris nunc presenli, incipiendo et infra eiusdem fesli annualem integrara revolucionera, circumspeclo et honesto viro Marco institori Chranecz dicto, concivi nostro, modemo videlicet coraili, pro sepluaginta oclo florenis auri per eundem Marcura, nostrum videlicet modemum co- mitem, nobis plenarie dalis el persolutis. arend alive duximus confe- rendunj, immo arendamus et contulimus hoc quoque primo expresso et specificato: quod iudex nosier modernus de premissis noslris pecuniis comitalibus seu communibus per nos eidem datis et integre prescn- talis medium centenarium seu quinquaginta funtas olei pro accensii seu luminario lampadis ante venerabile sacramentum circa magtiam aram in dicta nostra ccclesia parochiali sancli Marci in ipsa civilate fundata emere debeat et amministrare. Item similiter ipse judex nostcr modemus pro celebracione misse venerande de sacrati^simo corpore Christi, singulis feriis quintis in qualibet septimana in ara sancti Lau* rencii in dicta nostra ecclesia fundata, per revolucionem unius integri anni, honorabili domino Stephano modemo nostro plebano trcs flo- renos auri aut raonetam eosdem tres florenos valentem de eisdem pe- cuniis noslris comitalibus seu communibus dare debeat et teneaturi residuum autem ipsarum pecuniarum nostrarum comitalium ipse judex nosier modernus ad facta et negocia nostra seu communiiatis nostre iuxta noslram informacionem debeat dispensare debita cum raciooe. Hoc eciam declarato, quod prefatus Marcus, comes noster modemus vel ipsius homines per eum ad hoc specialiter deputati, nullas novi- tates et consvetudines abusivas in cxaccione proventuum dicti comi- tatus noslri tacere presummant, sed eosdem iuxta anliquam constc- tudinem iustam et recta m, que nunc existit, percipiant exigendo, ialt modo: ut unusqut&que res suas ac mercimonia cuiuscumque cOfndl-

cionis existant non ad magis seu majorem mensuram nisi ad unum bacculum, qui vulgo palycssa dicitur, aut ad mensuram decern librarum mensurare possit. Res aul mercimonia in raaiori quantitate existentes, semper ad mensuram seu stateram nostre communiiatis re- carentes, sub earum return ammissione, et non cum alia debeat men* surare. Hoc eciam addito, quod prefatus Marcus comes noster mo- demus, si qui ad solucionem ipsorum pro vent uum ipsius comitatus nostri tepidi essent et reraissi aut tardi, se liberam persolvendi, nostris eclam domes et res eorum sigillandi habeant facultatem ; et si quispiam in premissis propria temeritate sigiUum eiusdem nostri co- mills frangere aut deponere presumpserit, talis hoc ipsum faciens in decern marcis denariorum viennensium panim nobis seu communitali nostre, partim ipsi nostro comiti modemo persolvendis mox convictus habeatur ipso facto, nullo sibi communis, iudicisque nostri aut jura- torum nostroruro in medio sufEiragante in hac parte Mensuras vi- delicet, cubulos eciam vini et staria salis aut quartalia frugum ex- tra neis hominibus nuUus alter nisi ipse comes noster modern us dare leneiur; de quartis mensurarum qualibet, singulum denarium, pro tempore currentem, idem comes noster modemus recipere valeat atque possit. Item eciam ipse comes noster modemus maccella no- stra communia in dicia civitale habiia iuxia ipsius voluntatis libitum convenial et disponat, pro uiilitateque sua et pro profectu detencium. Hoc eciam expresso, quod si quis aliquis carnificura domesticorum dicte civitatis, extra territorium nostre civltatis maccella apreciare seu convenire ac societatem, vulgo kethwsyna dictara, voluerit aut tenuerit, extunc idem teneatur statim precium unius maccelli nostre communitatis solvere, quanto maiori piecio vendi posset, et hoc co- miti nostro. Addimus eciam quod carnifices extranet maccella nostre communitatis in dicta civitate ab ipso comite nostro modemo libere convenire et in eisdem carnes mactare et vendere, aut animalia, que In ipsis nostris maccellis mactare vellent, absque qualibet solucione pascuum, pascere, pascuisque nutrire valeant. Addimus eciam, quod quicumque carnificum in hac civitale existens, carnes mactare et magisierium suum exercere noluerit et maccellum non apreciaverit, extunc quilibet talis, si gregem bourn habuerit, comiti nostro mo- demo debeat et teneatur solvere conduccionem sea apreciacionem unius maccelli quanto maiori precio vendi posset et per alios, apre- ciatur autem, nichil plus talis de grege prefata solvere tenebiiur. Addimus insuper et rale conclusimus, quod nuUus civium, incolarum et inhabitatorum dicte civitatis nostre nee eciam hominum forensium vicinonim videlicet et comrauniorum cuiuscum<\u£ ^<5lXLQi:\esS5^x^^ *ski^^

496

^<^<^ 373' — ^^^ H94-

ct status existant quorumcumque rerurn» quovis nominis vocitatarum vocabulo, foro nostro apportari sollitarura, in vico sutorum vel prope ecclesiam beate Margarethe virginis sub prefata civitate nostra con- structam 7el alias ubivis in nostro terrilorio et metis qualescutnque empciones, vendiciones, concambia seu perrauiaciones facere et exer- cere possint, nee sint ausi modo aliquali, sed ad forum nostrum seu civitatis prefale prope vel penes ecclesiam parochialera sancti Marci ewangelisie habilam et existentem ab antiquo laudabililer et privi- legialiier appro baiam, defferre, portare et adducere et adduci facere permitterc teneantur, et iliac vendiciones, empciones^ concambia et permutaciones talismodi facere et exercere pos§int atque valeant; contrafacientes aulem ipsos cives, incolas et inhabitatores civitatis nostre prefate volumus eidem pene et birsagio duceniorum denariorum viennen- sium et solucione talis rei empte et vendite ipsi homini forensi seu convi- cino solvende firmissime subiacere; quam penam et birsagium si ipse ju» dex nosier modernus simulcum juratis modernis in tepiditate vel pigricia aut favore, quod absit, ductus vel ducti a predictis transgressoribus non extorserint vel receperint, extunc idem judex et jurali in dupplo pre- fate pene et birsagii nostre commumtati persolvendi solum vigorc presentis script! sint convict! et condempnati. Et nuUus omnino ho- minum extraneorum gregem vel alia animalia venalia pro nullo precio in campo ei territorio dicte civitatis pascerc sea pascuis nu* trire sint ausi raodo aliqualL Statuimus eciam» quod quicumque ci- vium vel carnificum greges bourn vel alia animalia in campo et ter* ritorio dicte nostre civitatis pascere seu pascuis nutrire voluerit, seu in pascuis pasccndo nutrient, de singulo bove vel animali tres de- narios regales solvere debeal dicto comiti nostro, dempiis animalibus que in maccellis dicte civitatis nostre raactare vellent. Camifices vero extranci, qui in civitate nostra predicta maccella communitatis appreciassentj illi eciam animalia, que in maccellis commumiatis mactare vellent, iibere pascere possini absque solucione, Stabilimus insuper et commisimus, quod nullus omnino civium, incollarum ct inhabitatorura civitatis predicte eciam hominum foreasium et extra- neorum, res mercimoniales, que ponderari solent, cum nulla alia sta* tera nisi cum statera dicte noslre communiiatis pondcrarc valeant suba missione talium remm mensurabilium, quam slateram ipse comes noster modernus el nullus alter eisdcm dare debeat. Pistrices vero panum tarn in civitate quam extra civitatem commorantes» que suam facere solent vendicionem, tales predicto comiti nostro modcmo in duceniis denariis wienncnsibus plenariam teneanlur *oludonem, et quod iidem /^iMy pistrices tarn in civitate quam extra civitatem con^morantcs

Doc. J74, — An. 1494*

497

liberam vendendi panes extra territorium dicte dvitalis habcant facul- tatem. Nullus eciam hominum vineas condicionales possidencium abs- que scitu eiusdem comitis nostri colligere aut vinum earunidem vineanim condicionalium in domo reponere potest nee audet modo aliquali sub amissione eiusdem vinL Sic et eodem tnodo nullus kominutn terras communes absque convencione et scitu dicti nostri comitis arrare aut quoquomodo collere, nee prata seu fenilia nostra communia falcarc audeat nee presumpmat modo aliquali sub amissione seminature et fenorura in eisdem habitorura et existencium. Item eciam, qui racione non solucionis proventuum dicti nostri comitatus ipsi comiti nostro sive hominibus eiusdem, per ipsum ad id deputatos, vadium seu pignus racione excessus in premissis recipere non permitlerent, eadem pena superius expressaia puniantur et convincantur ipso facto. As- sumpsimus insuper et assumproimus ut si eidera comiti nostro raoderno ex racione nostre communitatis aliquod dampnum in premissis eve- nire contigerit, propriis nostris sumptibus et expensis reformare. In quorum omnium premissorum robur et firmitatem atque testimonium presentibus liiteris nostris patentibus sigillum nostrum commune a tergo de more alias consveto duximus imprimendum. Datum in pre- dicto die fcsti beati Valentini martins. Anno domini millesimo qua- dringentesimo nonagesimo quarto.

Origioale in charts. Tergo impressum est sigillum In «rcliiT, lib. reg. cint.

374^

Anno 1494, 14 Angnsti. Zagrabiae.

Coram capitulo zagrab. duo praibtndarii stu posthac in domikus suis su- spectas quaidam personas nan Hahituros promittunL

Nos Franciscus de Zekchew et Martinus de Obed zenth-kerezth, prebendaiii, obligamus nos, quod amodo et tn antea quasdam sus- pectas persona? in domibus nostris non tenebimus neque intrare ad- mittemus. et quod portas retro domus nostras et infra bortos habitas, (sera) scd nee hakcko tenebimus, sub pena privacionis bencficiorum nostrorum ipso facto. In vigilia assurapctonis Marie. (Franciscus) idem qui supra, conscnsi, m. p. et ego Martinus, ra, p,

T.Uier njlieus vctt. capit. zagrab. In arch. incl. Acad. Scicnt, Slavor. merid.

^^

498 ^o'- 375- — ^«- H95'

375.

Anno I495f 3. febnuirii. Zagrabiae.

Domus quaedam cum fundo in Nova ves siio annectitur per capitulum arae b. Fault in ecclesia caihedrali fundaiae,

1495. Feria tercia in festo beati Blasii martiris, domini capitu- lariter congregati, domum cum fiindo, quam alias condam dominus Jacobus archidiaconus goricensis in Nova villa fundaverat ad aram sancti Bernardi, deinde condam magisler Georgius de Mylethincz ca- nonicus zagrabiensis penitus desolatam iterum de novo erexerat, quia iam iterum ruinam minabatur, neque aliquis presbiter ad eam guber- nandam haberi potuit, ideo eandem domum cum fundo ad aram beati Pauli apostoli in ecclesia zagrabiensi fundatam, iidem domini annexerunt perpetue , loco cuius domus et fundi e converso dominus Johannes archidiaconus goricensis, eiusdem are guberaator modernus, duo civilia in eadem Nova villa habita, ad dictam aram sancti Pauli pertinencia, per ipsos dominos libere vendenda remisit et per modum concambii dedit ita, ut precium ipsorum civilium ad usum dicte are sancti Bernardi convertatur; eius vineam, terras arabiles et fenilia cum omnibus aliis rebus et bonis ad eandem aram beati Bernardi pertinentibus, ipsi domini ad prebendam domini Andree, alias plebani, quam idem adiutorio certorum bonorum virorum de novo edificavit, adiunxerunt, ita tamen, quod ipse dominus Andreas prebendarius et successores sui in qualibet ebdomada in ecclesia kathedrali illam unam solitam missam perficere non negligant. Cuiusquidem misse onus idem dominus Andreas in se benevole assumpsit. Nichilominus volumus, ut idem dominus Andreas totum inventarium eiusdem are beati Bernardi, hie propria manu subscribat.

1502. Item illud unum civile, superius descriptum, versus molendinum ma- gistri Fabiani, venditum fuit per condam dominum Johannem custodem ad man- datum domlnorum flor. quatuor, qui tandem post mortem eiusdem ex commissione dominorum assignati sunt ad manus prefati domini Johannis archidiaconi goricensis ut exponantur ad utilitatem prelibate are sancti Bernardi. Actum in festo beati Silvestri pape 1502.

Liber rubcus, ut supra.

Dot, jj6, — An. ^495-

499

378.

Amio 1495* i8. febroaiii. ViroWticse. A \ladi$!a0 Hung, etc, rege actus, quo quattuor sisstones jatagionales saceiia s, spiriius sunt reddiiae comprobatur, unaque ms regale candonatur.

Commissio propriA domini regis.

Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Boheojie etc. Me- morie comraendaraus tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quod fidelis noster discreius Michael presbiter de Zentb- gyewrgbwara, plebanus parochialis ecclesie beate Margarelhe virginis de suburbio civitatis mentis Grecensis, nostre maiestatis veniens in presenciam, exhibuit coram nobis et produxit quasdam binas litteras, Unas, fidelis nostri JUustris Johannis Coruini, Oppauie et Lypptbouie ducts etc. quibus mediaotibus idem Johannes dux quasdam quatuor sessiones jobagionales in possessione Chernomercz vocata. in comitatu zagrabiensi existente, habilas, ad capellara sancti spiriius in dicta pa- rochiali ecclesia beate Margarethe virginis fundatam periineules, que- quidem quatuor sessiones circa castrum suum Medwe vocaium, in comitatu predicto babitum, diu occupate extiterant, eidem capelle sancti spiritus, consequenterque rectoribus eiusdem pro tempore con* slitutis modo et ordine inferius in tenore earumdem litterarura con- tentis, remisisse et restituisse ac in perpetuum dedisse dinoscitur ; alias vero capituli ecclesie zagrabiensis super legittima statucione huiusmodi quatuor sessionum confectas, tenorum infrascriplorura, supplicans idem Michael presbiter nostre maiestati humillime, ut easdera utrasque litteras ac omnia in eisdem contenta ratas, gratas et accepta habere, litteris nostris privilegialibus de verbo ad verbum inscribi faccre, premissisque reraissioni et restitucioni, aliisque omnibus et singulis in tenoribus earumdem litterarum contentis, nostrum re- gium consensum prebere dignaremur. Quarum quidem litterarum, prime videlicet tenor talis est: (vide Doc. 36a. de anno 1493, 13, julii). Aliarum vero scries verbalis sequitur in hunc modum: (vide Doc. 364. anno 1492. 16. Augusti). Nosigitur supplicacione huiusmodi . , , Michaelis (presbiteri maiestati nostre) porrecta, regia benignitaie exaudita et clementer admissa, prescriptas utrasque litteras non abrasas non cancellatas nee in aliqua sui parte suspectas presentibus litteris nostris privilegialibus de verbo ad verbum sine diminucione et aug- roento aliquali insertas, quoad omnes clausulas et articulos eaienus, quatenus eedem rite et legittime existunt emanate, viribusque earum Veritas suffragatur, ratas, gratas et acceptas habentes, prcmissis re- missioni et restitucioni, aliisque omnibus in tenoribus earumdem lit-

500 Doc, J77. — An. /^pj.

teranim contentis nostrum regium consensum . . prebemusque benivolum pariter et assensum ; et nichilominus ob reverenciam eiusdem sancti spin- tus totum et omne jus nostrum regium, si quod in prescriptis quatuor sessionibus jobagionalibus qualitercumque haberemus, aut eedem nostram ex quibuscumque causis, viis, modis et racionibus concemerent aut concemere possent maiestatem, simul cum omnibus suis utilitatibus et pertinenciis quibuslibet, puta, terris arabilibus cultis et incultis, agris, pratis, pascuis, campis, fenetis, silvis, nemoribus, montibus, val- libus, vineis, vinearumque promontoriis, aquis, fluviis, piscinis, pisca- turis, aquarumque decursibus, molendinis, molendinorum locis, gene- raliter vero quarumlibet utilitatum et pertinenciarum suarum integri- tatibus quovis nominis vocabulo vocitatis, sub suis veris metis et an- tiquis existentibus, memorate capelle sancti spiritus consequenter rectoribus eiusdem pro tempore constitutis dedimus, donavimus et contulimus, immo damns, donamus et conferimus jure perpetuo et irrevocabiliter possidendas et habendas, salvo jure alieno, harum no- strarum, quibus secretum sigillum nostrum, quo ut rex Hungarie utimur, est appensum, vigore et testimonio litterarum mediante. Datum in oppido Verewcze per manus reverendissimi in Christo patris do- mini Thome, episcopi ecclesie agriensis, summi et secreti cancellarii ac fidelis nostri dilecti, feria quarta proxima ante festum kathedre beati Petri apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo nona- gesimo quinto. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anno quinto, Bo- hemie vero vigesimo quarto.

Originale in membrana sat exesum. Zona sericea rubri, albi et violacei colons appendet absque sigillo. In arch. lib. reg. civ. zagrab.

877.

Anno I495f 19. febrnarii. Viroviticae.

Vladislaus, Hung, etc. rex, omnibus nobilibus, civitatibusque identidem prae- cipit ne a mercatoribus zagrab. pro merce tributum exigant.

Commissio propria domini regis.

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus nostris universis et singulis prelatis, baronibus, comitibus, castellanis, nobilibus, ipsorumque oflicialibus, item civitatibus, oppidis et villis, ea- rumque rectoribus, judicibus et villicis, necnon tributariis et thelonia- toribus tam nostris regalibus quam aliorum quorumcumque ubivis in regnis nostris Hungarie, Sclauonie et Croacie, ceterisque partibus eisdem regnis nostris subiectis, tributa habentibus, tenentibus seu exigentibus, presentibus et futuris, presentes visuris, salutem et graciam. Expo-

Doc. 377, - A*i. r^ps

501

situm extitit maiestati oostre in personis fidelium nostrorum pruden- tum el circumspeclorum judicis et juratorum, ceterorumque univer- sorom civium et incolarum civitatis nostre montis Grecensis, quod quamvis ipsi antiqua libertatis ipsorum prerogativa ipsis a divis can- dam regibus Hungarie, nostris scilicet predecessoribus^ graciose'con- cessa et per nostra m maiestatera eciam confirmata requirente, ab omni solucione tribuiaria, tarn de personis propriis, quara eciam rebus et bonis eorum venalibus, per eosdein hinc inde deferendis exempli sinl et supportati habeantor. Tamen nonnulli forent ex vobis, qui eosdem in locis tributorura vestrorum diversimode imped irent, ac ipsos ad solucionem tributariam cogerent el compel lerent^ in preiudicium huius- modi libertatum eorumdem civium et dampnum valde magnum. Quia vero nos quemadmodum ceteros regnicolas nostros, sic et ipsos expo- nentes in ipsorum aotiquis libertatibus conservare volumus, ftdelitaii igitur vestre et vestrum cuilibet bamm serie strictissime commitiimus et mandamus, quatenus amodo in posterum nullus omnino vestrura prefatos cives et incolas dicte civitatis nostre montis Grecensis ad aliquam solucionem tributi seu thelonii contra formam premisse eorum libertatis artare et compellere, auteosdem vel eorum alterum racione non solucionis eorumdem in personis, rebusque et bonis ipsorum quibusvis impedire, turbare, molestare seu quovis modo damnificare nusquam et oequaquam presummal nee sit ausus modo aliquali. Quo- niam alioquin commisimus et plenam eciam faculiatem dedimus, damusque et committimus per presentes, tidelibus nostris banis vel vicebanis predictorum regnorum nostrorum Sclauonie et Croacie ac comitibus vel vicecomitibus et judicibus nobilium illorum coramita- tuum, in quibus forsitan huius mandati nostri ausu quodam temerario per quempiam contrarium attentaretur, presentibus scilicet et fuluris, ut ipsi, scita prius superinde certitudinis veritate, huiusmodi tributa seu thelonia vestra pro nostra maiestate occupare et tarn diu tenere debeaDt atqye possint, donee a nobis aliud superinde habuerint in mandatis, Secus nullo modo facere presummatis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum in oppido Werewcze feria quinta proxima ante festum kathedre beati Petri apostoli. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo quinlo. Regnorum nostrorum Hungarie etc, anno quinlo» Bohemie vero vigesimo quarto,

Originale in membranar In inferiori marine impressum est sigilldm oudiu. In jLTchivio lib. reg. civit, zagrab.

501

D6€. 378. — An. 1495^

378.

Anno 1495, 19. febmaril Viroviticae,

Vtadislam Hung, etc rex, capituio sa^rab. mandate ui saeeilum s, spiritui in bona quattuor sessionum jobagionaiium redditarum inducat,

Wladislaus dei gracia rex Hungarie ct Bohemie etc. Honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et graclam. Cum nos iUi re- missioni, resiitucioni et perpetualidacioni, quam fidelis noster illuslris Johannes Coruinus, Opawie et Lypthowie dux etc, de quibusdam qua- tuor sessionibus jobagionalibus in possessione Chernomercz vocaia, in comitatu zagrabiensi habitis, (ad cappellam sancti spiritus) in pa- rochia pkbanie ecclesie beate Margarethe virginis in suburbio civi- tatis montis Grecensis fundate pertinentibus, vigor e certanim litte- rarum suarum eidero capelle, ciusdemque recloribus pro tempore constilutis fecisse dinoscitur, nostrum regLum consensum prebuerimus; el nichilorainus totum et omne ius nostrum regiura, si quod in eisdem quatuor sessionibus jobagionalibus qualitercumque haberemus, aut eedcm nostram ex quibuscumque causis. viis» modis (et racionibus) concernerent maiestatem, slmul cum cunctis earundem utilitatibus ct pertinenciis memorate capelle sancli spiritus et eiusdem rectoribus prefatis (vigore) presencium contulerimus, velimusquc eandem in do- minium earumdcm per nostrum et vestrum homines legittime facere introduci. Super quo fidelitati vestre precipientes mandamus, quatenus vestrum mittatis horaincm pro testimonio fidedignum, quo presente, Stephanus Kasnar de Glawnycza, vel Petrus de \farencz, aut Geor- gius de Schytaryo, aliis absentibus, homo noster, ad facies prescripte possessionis Chemomercz consequenter predictarum quatuor session urn jobagionalium inibi habitarura, vicinis et commetaneis suis universis legittime convocatis et presentibus accedeotes, introducat discretum Michaelem plebanum (dicte ecclesie beate Margarethe) virginis, Domine dide capelle in dominium earumdem, statuatque easdem eidem pre- misso juris titulo sibi incumbentej perpetuo possidendas, si non fuerit contradictum. Contradictores vero, si qui fuerint, evocet eosdem contra annotatum Michaelem plebanum ad terminum competentem in pre- senciam bani nostri ad terminum competentem, racionem contradic- cionis eorum reddituros ; et post hec huiusmodi introduccionis ct statucionis seriem cum contradictorum et evocatorum, si qui fucrint, vicinorumque et commetancorum, qui premisse statucioni interfuerint nominibus, terminoque assignato, eidem bano nostro suo modo re- scribatis. Datum in oppido Werewcze feria quinta proxima ante fe-

Doc. 379. — An, r^pj.

503

stum kalhedre beat! Petri apostoli. Anno doinini millesinio quadrin- gentesimo nonagesimo quinto. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anao quinto, Bohemie vero vicesimo quarto.

£t bransnmpto capiCuli ecch zagrab. de adbo 1495. In arcli^ lib, reg. cIt. zag.

370.

Anna 1495. 22. martii. Zagra^biae, Capituium zagrahiense nuntiat sacellufft s, spititus in b0na quattuor ses- shnum jobagionalium^ oiim raptamm^ esse induchim,

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie com mendamus tenore presmcium significantes, quibus expedit universis^ quod nos litteras sereoissimi principis domini Wladislai dei gracia regis Him- garie et Bohemie etc. domini nostri graciosissimi, introductorias et statutorias oobis preceptorie loquentes et direclas, summa cum reve- rencia recepimus in hec verba: (vide Doa 376. de anno 1495, 19. febmari). Nos itaque mandatis ipsius domini nostri regis semper obe- dire cupientes, ut tenem^r, una cum prefato Petro de dicta Marenc^, homine regie maiestatis predictOj nostrum hominem, videlicet discretum dominom Gregorium de Magerlak, chori dicte ecclesie nostre pre- bendarium ad premissas introduccionem et statucionem faciendas, nostro pro testimonio iransmisimus fidedignum. Qui tandem exinde ad nos reversi sub corporali ipsorura juramento, de et super huius* modi fideli sua execucione per eos coram nobis prestito^ nobis parifor- miter reiulerunt eo modo: quomodo prefatus homo regius ipso nostro testimonio presente, die dominico, scilicet ante festum beati Gregorii pape, proxime preieritum, ad facies prescripte possessionis Chemo- merca, consequenterque predictarum quatuor sessionum jobagionalium . . , vicinis et commetaneis suis universis legittime convocatis, sig- nanter vero nobilibus Sebastiano magno de Chakan, castellano castri Medwe, necnon Dionisio prediali nostro de Zawersya, discreto domino Dominico, prefate ecclesie nostre prebendario, possessionis videlicet Rodes appellate possessore, et circumspectis viris Michaele aurifabro, Jacobo Bekethych et Gwrkone civibus prefate civitatis moo lis Gre- censis presentibus, accadentes, introduxisset prefatum Michaelem pie- banum eiusdera ecclesie beate Margarethe virginis, nomine dicte ca- pelle in dominium earumdem, staiuissetque easdem eidem et annotate ecclesie sue juris titulo sibi incumbente perpetuo possidendas, ipsis regio et nostro hominibus in facie prescripte possessionis, sessionum- que jobagionalium congruis et legittimis diebus iuxta regni consve- tudinem permanentibus et moram facientibus, nullo conlradictore

504 Doc. 380. — An. 1495.

apparente. In cuius rei raemoriam, firmitatemque perpetuam, presen- tibus sigillum nostrum duximus appendendum. Datum sedecimo die diei introduccionis et statucionis prcdictarum. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo quinto, supradicto. (Salvis juribus) no- stris ct aliis proventibus nobis et ecclesie nostre exinde provenien- tibus. Datum ut supra.

Originale in membrana, valde exesum. Zona sericea mbra et yiolacea ap- pendet absqne sigiUo. In arch. lib. reg. ciyit. zagrab.

380.

Anno I495> 6. septembris. Zagrabiae.

Johannes Corvinus, Slavoniae etc, dux, permtssu libertatum mercatoribus

zagrab. datarum, praecipit omnibus nobtltbus, qui tributa tenent, ne a

mercatoribus zagrab, pro merce tributum cogant.

Johannes Coruinus, Oppauie, Lippthouieque dux, necnon regno- rum Dalmacie, Croacie ct Sclauonie banus etc. Egregiis Johanni Gyw- lay et Bernardo de Thwrocz vicebanis nostris ipsius regni Slauonie ac universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et con dicionis possessionatis hominibus ubivis per regna Hungarie, Dalmacie, Croacie et Slauonie tributa habentibus, tenentibus et exigentibus pre- sentes visuris, salutem et nostram benivolenciam. Noveritis, quod constitutis nobis in civitate nostra montis Grecensis, prudentes et cir- cumspecti index, jurati, ceterique cives et incole ipsius civitatis mon- tis Grecensi exhibuerunt et presentaverunt nostra in presencia quas- dam binas litteras, unam videlicet serenissimi principis et domini no- stri, domini Wladislai dei gracia Hungarie, Bohemieque etc. regis super eorum libertatibus et prerogativis coniirmacione, necnon aliam adiudicatoriam, tempore felicis recordacionis condam serenissimi prin- cipis domini Mathie dictorum regnorum regis, progenitoris nostri carissimi, in facto exempcionis tributorum confectas et emanatas, ex quibus Clare edocti sumus, ipsos cives et incolas dicte civitatis mon- tis Grecensis antiqua eorum libertate requirente, per regiam maiesta- tem, ut prefertur, confirmata, ab omni solucione tributorum ubilibet intra ambitum predictorum regnorum sacre corone subiectorum exeraptos fore et supportatos, judicialiterque fuisse pronunciatum, huiusmodi libertatis prerogativa debere eosdem cives et incolas fnii et potiri Cum autem nos eosdem cives et incolas in ipsa libertate iuxta commissionem regie maiestatis velimus esse tutos et securos, igitur vobis et vestrum cuilibet harum serie firmiter committimus quatenus amodo deinceps prefatos judicem, juratos, cives, incolas

Doc, 381. — An. 14PS' S05

et mercalores prefate civitatis nostre montis Grecensis ad solucionem tributonira vestrorum, scilicet nostrorum propriorum ubivis intra dicta regna sacre corone subiecta, existencium, contra formam prescripte eonim libertatis et exempcionis artare et compellere aut ipsos pre- terea in persona et rebus quoquomodo impedire vel dampnificare nusquam et nequaquam presummatis nee sitis ausi modo aliquali; quia si secus feceritis, quemadmodum a regia maiestate commissionem habemus, tributa ilia, in quibus contrarium huius fieret, pro sua ma- iestate occupari faciemus. Aliud ergo non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum in civitate montis Grecensis prenominata, die dominico proximo ante festum nativitatis gloriosissime virginis Marie. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo quinto.

Originale in membraaa. In inferior! margine impressum est sigillum anulare. In arch. incl. Acad. Scient. Slavor. mend.

381.

Anno 1495* 27. novembris. In Topusko. Johannes Corvinus Slavoniae etc, dux, a communitate civitatis montis Grecensis 800, flor. mutuatur, eamque propterea a tributo annuo solvendo

liberat.

Nos Johannes Coruinus, comes Opawie, Lypthowie et Sclauonie dux* necnon regnorum Croacie, Dalmacie et Sclauonie banus. Memorie commendamus tenore presencium significantes, quod nos a providis et circumspectis viris judice, juratis, ceterisque civibus civitatis nostre montis Grecensis recepimus octingentos florenos in spe restitucionis, quos nos, verbo nostro ducali, promittimus eisdem civibus nostris restituere. Presentem autem thaxam, quam nobis iidem cives nostri ad festum Epipbaniarum domini, proxime venturum, dare obligantur, eisdem per presentes (relaxamus) immo relaxavimus in sortem predic- torum octingentorum (florenorum et) officialibus nostris presentibus et futuris hanim serie (firmiter precipimus) et mandamus, aliud ha- bere nolentes, quatenus predictos cives nostros pro huiusmodi thaxa nuUo modo impedire aut molestare debeant atque valeant modo ali- quali. Datum in Thopuzka feria sexta proxima post festum beate Elyzabeth vidne. Anno domini millesimo quadringentesimo nonage- simo quinto.

Johannes Coruinus dux, manu propria.

Originale in charta. In margine inferior! impressum est sigillum ducts. In archiv lib. reg. civ. zagrab.

5o6

Doc. 382. — An. 1495^

382.

AoDo 1496, 20* murtil ModruSae. f&hannes Ccnmus, Siaimnim etc. dux, nobilibm quibusdam severe prae- cipit, ne a mertatoribus zagrab. tribuium pro merce (xigant,

Johannes Coruinus, Oppauie, Lyplhowieque dux ac regnorum Dalroacie, Croacie et Sclauonie banus etc. Egregiis Johanni de Gywla et Stephano Bradach, vicebanis nostris eiusdem regni Sclauonie, ncc- nOD Ladislao Pethew, |ohanm Horw^atb, castrorum nostrorum Medwe et Rakonok^ ac Lodouico de Kemend de Jazthrebarzka, castellanis nostris, futuris eciam vicebanis et castellanis nostris; item universis et singulis cuiusvis status et condicionis possessionatis hominibus, tibivis per dicta regna Sclauonie , Dalmacte et Croacie tribula ha ben- tibus, teoentibus et exigentibus, presentes visuris, salutem, Quam- vis nos prioribus lilteris nostris vobis jura ac privilegfia pni- dentum et circunispectoruni judicis, juratorum, ceterorumque ciyium et inhabitatorum civitatis montis Grecensis, super libertatibus eorum et prerogaiivis in facto exempcionis tributorum emanata, ipsls per divos reges concessa, et tandem per regiam maiestatem confir- mata, ac demum eiusdem regie maiestatis litteris preceptoriis raedian- tibus firmiier observari comraissa, sufficienter declaraverimus, vobis- que iuxta idem mandatum regie maiestatis commiserimus^ ut cosdem ab buiusmodi solucione tributi habuissetis exemptos el supportatos; tamen nunc in personis dictorum judicis, juratorum, ceterorumque ctvium et inhabitatorum ipsius civitatis monlis Grecensis nobis ex- positum extitit gravi cum querela, quomodo vos et preserlim offici- ales nostri prescripti, ipsos cives ad solucionem ipsius tributi contra jura et libertates ipsorum, ac in coniemptum mandatorum regie mate* statis et nostrorum compelleretis, ac eosdem racione previa, in per- sonis et rebus eorum plurimum molestaretis, in preiudicium liber* latum ipsorum civium et dampnum valde magnum. Cum autem nos ipsos cives iuxta raandala regie maiestatis et libertates eorumdem a quorumlibet illegiitima impeticione indempnes velimus preservare, ideo vobis et vestrum cuilicet in persona eiusdem regie maiestatis fir* miter committiraus, prescriptis vero vicebanis ac castellanis et qui- busvis officialibus nostris sub indignacionis nostre ,pena siriccius mandamus, quatenus amodo deinceps prefatos judicem, juratos» ceic- rosque cives et inhabitatores ac mercatores iamdicte civitatis monlis Grecensis ad solucionem tributorum vesirorum ac eciam nostrorum ubivis habitorum» contra premissa mandata regie maiestatis et antiqua jura ipsorum compellere ac eosdem racione non solucionis eorumdem « in personis ac rebus ipsorum impedire, ac quovis modo dampmlicare,

D0€. ^Sj.jS^. — Am. T4p6,

S07

nullatenus prcsummatis nee sitis ausi modo aliquali; quoniam si secus feceritis, prout a reg^a maiestate cominissionem habemus, iri- buta ilia, in quibus contrariura huiusmodi feceritis, pro sua maiestate occupari faciemus. Secus ergo non facturi. Presentibus perlectis, ex- hibenti restitutis. Datum in Modrusio in dominica Judica, Anno do- mini millesirao quadringentesimo nonagesimo sexto,

Originale in charta. In margine Inleriori Impressum est sigillum. In coHec dom, LaSorsky

88a

A Giorgio ephcapo rosonensi novum b, v. MaHae altart in cathedrali ec-

cUsia sagrab, conucratur.

1496, deciraa nona mensis Junii Ego Georgius rosonensis, com- raendatarius abbatie toplicensis, prepositus chasmensis, suftYaganeus huius ecclesie zagrabiensis etc. consecravi hoc allare in honore glo- riose virgtnis Marie, Reliquie autem hie reposite: item de tunica san- cle Marie.de cilicro sancti Johanni? baptiste et latere sancti Stephani regis.

Originale in membraDa, olitn lo altan b» r, M;irtae in eccl. cathedr, taginb,

384

Anao 1496, 4 AuguMi, Ju Bihac. Johannes Corvinus, Siavoniae eU^ dux, avttafis dtpuintis mandat, ne im- ptdtant, qum Thomas ei franciscus Bac'an nobilcs, Catharinaqui mater t&rum in possessionem domuum suarum in communitate siiarum venimiL

Nos Johannes Coruinus, Opauie, Lyplhouieque dux ac regnorum Dalmade, Croacie et Sclauonie banus etc. Providis ac circumspectis judici et juratis, universitatique civium civitatis nostre montis Gre- censis, fidelibus nobis sincere dilectis, salutem et nostram benivolen- ctam* Bxposiium est nobis pro parte nobilium Thome et Francisci dc Bathyan et dominc Katherine, mairis eorumdem, necnon domine Anne sororis, qualiter ipsos quedam domus iq ilia nostra civitate, quam quidem Domko Perowych possidebat temporibus superioribus, ipsos exponentes jure hereditario concernerel, atque ipsi sufficientia jura habere se affirmarent, nolumus tamen nos quempiam in ipsoriim juslis, veris et legittimis juribus privari, quocirca vobis harum serie presencium strictissime com mittimus et mandamus, ampliori mandato nostro superinde non expectato, annotatos Thomam et Franciscum necnon dominam Katherinam matrcm et Annam sororem, revisis ip- iinrijm v.ni^ et legittimis juribus, juxta antiquam et approba.l3.^VS^C3fc^-

So8 Doc, 385. — An. 14^6,

tatem et consvetudinem ipsius nostre civitatis in dominium pacificum illius domus et pertinentiis quibuslibet ad ipsam domum de jure et ab antique spectantibus et pertinere debentibus introducatis, statuatis- que eisdem jura universa illius civitatis ipsis annotatis super illam domum et pertinentias extradare absque uUa procrastinacione datis et aliud nullo modo faciatis si nostram indignacionem evitare cupitis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bibygy in profesto Marie de nive. Anno domini millesimo quadringentesimo nona- gesimo sexto.

Protocollum civitatis. In archiv: incl. Acad. Scient. Slavor. merid. II. d. 235.

385.

Anno 1496. 20 octobris. Zagrabiae.

Nicolaus abbas Cysterc, zagrab. Gregorio Sedina domum in Opatovina siiam, monasterioque a Gallo carnifice Ugatam^ 16. Jlor, condiiionibus quibusdam

vendit.

Nos Nicolaus abbas monasterii beate Marie virginis de Zagrabia, ordinis Cisterciensis. Memorie commendamus tenore presencium signi- ficantes quibus expedit universis, quod nos medietatem domus nostre .... a Gallo carnifice nostre abbacie cive titulo empcionis empte et alteram eiusdem medietatem idem magister Gallus carnifex simul

cum fundo domus in eadem abbacia nostra Mathie carni-

ficis pro tempore judicis ab orientali, a meridionali penes curiam reverendi Galli ecelesie zagrabiensis canonici, ab occidentali vero penes fundum desertum condam honeste vidue relicte condam magistri Lau- rencii carpentarii uxoris, a septemtrionali autem ex opposito dicti nostri beate Marie monasterii sanctuario, existentis et habite plagis, prius iuxta consvetudinem eiusdem abbacie in via publica ex parte eiusdem domus proclamacione facta, nemine penitus contradicente nee in aliquo ex civibus nostris in eadem abbacia nostra commoran- tibus discrepante, pari et unanimi voto consencientibus, provido ma- gistro Gregorio Shedina. de vico sutorum sutori, et domine consorti eiusdem pro sedecim florenis hungaricalibus auri puri, boni et justi ponderis, nobis per eundem Gregorium Shedina iam plene per.solutis, dedimus, vendidimus et inscripsimus perpetuo cum cunctis eiusdem domus et fundi utilitatibus et pertinenciis quibuslibet, immo damns, vendimus et inscribimus, et eundem Gregorium Shedina eiusque he- redes et posteros universos jure perpetuo et irrevocabili sub soluci- onibus tamen et proventibus, necnon muneribus infra declaratis, nobis, successoribusque nostris et prefato monasterio nostro solvi debentibus

D<K jS6. - Am. 1496.

S09

ct provenientibus tenendam, possidendam pariter el habendam ita tamen, quod dictus Gregorius Shedina ceterique eiusdem domus tentores, pos- sessores, sing-ulis annis perpetuis fatuiis temporibus in festo beati Ge- orgii martiris unum orlonez et viginii solidos seu denarios hunga- ricales pro tempore currcntes lotidemque beali Mariiai episcopi el confessoris; necnon tria munera: videlicet in festo Pasche domini unum caseum bonum, sedecira ova ac pro uno denario panes pro munere primo; pro secundo aulem munere videlicet in fesio beati Stephani regis duos pullos juvenes bonos et pro uno denario panes; item pro munere lercio videlicet in festo natalis domini, duos capones bonos et pro uno denario panes nobis ac successoribus nostris abbatibus ct ipsi nostro monasterio dare et amministrare sub pena duppli de- bebunt et lenebuniar. erunlque obligatt. Hoc non preterraisso, ut si dictum Gregorium Shedina ab hac luce migrare coniingat, extunc idem Gregorius Shedina cuicumque maluerit in vita vel in morte donare seu legare vel vendere, persone tamen seculari, et cum scilu nostro seu successorum nostiorum necnon eiusdem domus vicinorum possit, babeatque poteslatera, habebilque facultatem plenam; quod nisi dictus Gregorius Shedina ac alii eiusdem domus tentores et pos- sessores contra nos, successoresque nostros et prefatum monasterium nostrum a nola infidelitatis el vicLo ingraiitudtnis imraunes et inno- xioa studeani preservare. alioquin a jure ei proprietate eiusdem domus et fundi cadant et destiiuantur eo facto, que rursum ad nos, domini- umque nostrum dcvolvi possit et valeat. In cuius rei memoriam, iir- mitatemque perpetuam presentibus litleris nostris sigillum nostrum abbaciale duximus appendendum, Datum feria tercia proxiraa ante festura sanctorum decem milliura maitirum. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo sexto.

Origiimlc in mcmbnMi& pftium excsmn. E looa serice« rubri et Ttridis colom appeadet sigiUam, la s^rch ven cap. lagrab. AcU Don regestraU.

386

Anno 1496. 4. decembns. Budae. Viadisiaus, Hungaria€ He, rtx^ cives zagrabknsts in efimofiaius zagrab. terrtiarh timm porta (ributa soiveti jubit

Wladislaus dei gracia rex Hungaric cl Bohemie etc. Fidelibus nostris prudentibus el circumspectis judici et juratis, celerisque uni- versis civibus el incolis civitatis mentis Grecensis, salutem ct graciam. Expo8uit maiestati nostre iidelis nosier reverendus in Christo pater domidUJ? Usualdus cpiscopus ecclesie zagrabiensis, quod licet vos ct quilihrt veslrum a tempore cuius inicii memoria bominuro. tw^^ «gsa:-

^^a

510 Doc, 387. — An. 1^97.

stit et usque in hec tempora semper tributa sive thelonia in perti- nenciis episcopatus sui exigi solita, persolvere astricti fueritis, idemque dominus episcopus semper in pacifica possessione percepcionis eiusce- modi tributi fuerit; tamen nunc, nescitur quibus respectibus, soluci- onem huiusmodi tributorum facere recusaretis in preiudicium et dam- pnum eiusdem domini episcopi, consequenterque dicte ecclesie sue valde magnum ac injuriam manifestam. Cum autem nos sicuti ceteras ecclesias dei in hoc regno nostro fundatas, sic eciam ipsam ecclesiam zagrabiensem, consequenterque prenominatum dominum episcopum in suis antiquis libertatibus et prerogativis atque approbatis consvetudi- nibus ex debito regirainis nostri illibate conservare teneamur, fideli- tati igitur vestre harum serie lirmissime precipimus et mandamus, qualenus acceptis presentibus amodo deinceps eiuscemodi tributa seu thelonia prefate ecclesie et per consequens ipsi domino episcopo sicuti antea, modis omnibus solvere debeatis et teneamini; quod si quid liber tatis seu exempcionis super non solucione ipsorum tribu- torum vos habere speratis, ex quo hucusque nunquam in pacifica possessione non persolvendi fuisse perhiberoini, id de jure et consve- tudine regni nostri in octavis persequamini, juraque vestra produ- catis et vos parati (eritis) vobis judicium administrare ac eiuscemodi jura et privilegia vestra facere revidere atque in eisdem in quantum ilia pociora, quam dicti domini episcopi jura fuerint, eciam graciose facere conservare, interim tamen, ut premisimus, sicuti hucusque ita eciam deinceps tributa ipsa dicto domino episcopo sine difficultate aliqua plenarie persolvere debeatis et aliud nulla racione facere pre- sumatis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in festo beate Barbare virginis et martiris. Anno domfni millesimo quadrin- gentesimo nonagesimo sexto.

Relacio venerabilis Georgii prepositi sancti Nicolai dc Alba, secretarii regie maiestatis.

Originale ia charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In arA episc. zagrab. Privilegialia fasc. 2. nr. 48.

387.

Anno 1497, 28. octobris. VladislauSy Hungariae etc. rex, communitati civitatis montis Grecensis

praecipii, tit resistat Johanni Corvino duci, si cuprum, quod [ohannes Turzo Seniam per Zagrabiam mittere cogitavit^ adimere voluerit.

Commisio propria domini regis.

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Prudentes et circumspecti, fideles nobis dilecti, Intelleximus ex relacione fidelis

Doc, j88, — An, 1497^

511

nostri egregii Johannis Thurzo de Bethlenfalva, qualiter ipse cerlam et non modicam quanlitatem cupri Segniam tisque mittere consti- tuisset, sed audita fama, quod nos in illis regnis nostris Croacie et SclavoDie unum alium . . , . . banura deslinassemus, unde evenire fortassis posset, quod illustris Johannes Coruinus, Opptauie, Lyptho*

uieque dux occuparet; si igiiur huiusmodi cuprum suum

apud vos el in civiiaie vestra propter maiorem securitatem suam deponerelur, hortaraur fideliiates vestras et eisdem nichilorainus fir- miter commiitimus, quatenus debeatis huiusmodi cuprum dicti Jo- hannis Thurzo, quod apud vos depositum fuerit, a predicto Johanne Coruino totis viribus vestris defendere, neque aliquo pacto permit- tere, quod dictus Johannes Coruinus vel homines sui prefatum cu- prum occupari possint Cum vero hominesi dicti Johannis Thurzo nacta oportunitate res huiusmodi abducere voluerint» eisdem semper libere abducere permiltatis. Secus non facturi. Datum Bade in die beat! Venceslai martiris. Anno domini MCCCCLXXXX septimo.

(A tcrgo.) Prudentibus et circumspectis judici ct iuratis, cete- risque civibus civitatis nostre zagrabie nsis, montis Grecensis, Udelibus nostris dilectis.

Origiaalc in charta. laccrum. VestigiQm stgilU a tergo. In ftrchly, md. Acftd, Sdeni. SUvor. mend.

388.

Anno H97t 10. novembris. Zagrabiae. A capituh zagmb, editur exemplar constitution is lladistai regis ^ qua Johannes Corvinus totius Siavonine dux nominatur,

Nos capitulum ecclesie zagrabiensts. Memorie commendamus per presentes, quod veniens nostram in prescnciam honorabilis do- minus Martinus plcbanus ecclesie sancii Marci el Emericus litteraius, notarius, cives civitatis montis Grecensis in suis ac judicis et jura- torum, ceterorumque civiura et tocius coraraunitatis ipsius civitatis personis et nominibus exhibuerunt et presentaveruni nobis quasdam litteras serenissimi principis domini Wladislai dei gracia regis Hun- garie, Bohemie etc, domini nostri graciosissimi, sub sigillo sue maie- statis in cera rubra^ de eiusdem comraissione. uti prima facie appa- rebat, clause confectas et eraanatas^ tenoris infrascripti, petente^ nos debita cum instancia, ut easdem litteris nostris patentibus transummi et transcribi facientes, tenorem earumdem sub sigillo nostro eisdem dare et concedere dignaremur. Quarum tenor talis est : (vide Doc. 356. anno 1490. 1 u octobris), Nos itaque peticionibus prefatorum domini Martini plebani et Emerici litteraii nominibus ct in personis, quorum

ft^tS

51 a Doc. 389. — An. 14,98,

supra, nobis porreciis, iustis utputa et legittimis annueniei, preinser- tas litteras dicti doroini nostri regis de verbo ad verbum sine dimi- nucione et augmento aliquali presentibus litteris nostris transcriptas et transsumptas, tenorem earumdem sub sigillo nostro memoratis judici, juratis, ceterisque civibus et toti communitati civitatis montis Grecensis antedicte duximus concedendas, juris ipsorum ad uberiorem cautelam. Datum feria sexta infra octavas festi Omnium sanctorum. Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo septimo.

Originale in charta. A tergo vestigiom impress! sigiUi. In archivio lib. reg. civ. zagrabiensis.

389.

Anno 1498. 28. maii. Budae.

Vladislaus Hungarie etc, rex. nurcatores zagrabienses a tributis pro merce solvendis identidem liberat.

Vladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus nostris universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et condicionis possessionatis hominibus regni nostri Sclauonie, salutem et graciam. Cum fideles nostri prudentes et circumspecti judex et ju- rati ac universi cives et inhabitatores civitatis nostre montis Grecensis ex concessione et graciosa annuencia serenissimorum principum divo- rum regum Hungarie, nostrorum scilicet predecessorum, ab omni solucione tributaria exemti sint et penitus liberati, pluribusque aliis libertatibus et libertatum prerogativis, vigoribus certarum litterarum ipsorum, coram maiestate nostra ac dominis prelaiis et baronibus nostris productarum eos gavisos fuisse et gaudere intelligamus, cupi- amusque ipsos cives nostros et uni versos incolas et inhabitatores illius loci, predecessorum nostrorum sequentes vestigia, in huiusmodi liber- tatibus ipsorum pacifice conservare et facere conservari, mandamus propterea fidelitatibus vestris et cuiuslibet vestrum serie presencium firmissime, ut amodo prefatos cives nostros et eorum quempiam in omnibus illis libertatibus et consvetudinibus, quibus antiquitus usi sunt et gavisi, libere et pacifice semper conservare, ipsosque in huius- modi libertatibus contra quoslibet illegitimos impetitores precipue vero contra et adversus fidelem nostrum egregium Petrum Bochkay de Razynyakereztswr, qui ipsos cives nostros contra libertates eorum variis modis, signanter vero in locis tributorum suorum impedire dicitur, tueri, protegere et defendere debeatis maiestatis nostre in persona et auctoritate presentibus vobis in hac parte concessa et iu- sticia mediante. Secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti

Doc. jgo. — An. i^fiS,

513

reslitutis. Datum Budc feria lercla proxima ante festum Penthecostes, Anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo octavo. Re- gnorum nostrorum Hungarie etc, octavo, Bohemie vero vigesirao octavo.

Originale in charta. la marglne inferiori impressum est sigillum. In archir, lib. reg. dTit, xagrab.

390.

Anno 1498 3». maii. Hadjie.

Vhdisiaus Hungariat tic, rex, trkesimahnhus tagrah. pmecipit ne plus quam Ugt praescriptum est, pr& frkesma exigant

CoiDtnxssio propria donaioi rc^is.

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc, Fidelibus nostris egregiis Benedicto de Werner et Nicolao de 2eech, tricesiraa- toribus nostris zagrabiensibus, salutem et graciam Exponilur maieslati nostre pro parte et in personis lidelium nostrorum prudentum et cir- cumspectonim judicis et juratorum ceterorurnque civium et tocius communitatis civitatis nostre monlis Grecensis, qualiter vos super ipsos Gives noslros non iuxta limitacionem secundum quam tricesime lerum et mercium, qualitate pensata, recipi solent, tricesimam acci- peretis, sed de singulis septem tlorenis, duos aureos pro tricesima ab ipsis exigeretis, quod cederet in maximum preiudicium juris ipsorura exponencium et damnum non modicum. Unde suppUcatum extilit maiestati nostre in personis eorumdem exponencium, ut ipsos hoc insolito et inusitato solucionis genere gravari non paleremur. Nos igitur accepta supplicacione diclorum exponencium volentes indemni- tati eorum consulere, mandamus fidelitati vestre serie presencium lir- missime, aliud in oranem eventum habere nolentes, ut amodo super prefatos cives et communiiatem loci predict! racione rerum et mer- cium ipsorum sub hac limitacione tricesimam exigatis, ut scilicet de mercibus sive rebus ad valorem triginta florenorum se extcndentibus non plus quam unum florenura pro solucione tricesimali petere seu exigere, petique seu exigi facere presumalis, aique ipsos et eorum quern* libet in huiusmodi per nos limitata solucione semper omni tempore conservare et conservari eciam facere modis omnibus debeatis et teneamini. Et hoc volumus eciam per futuros tricesimatores nostros illius regni nosiri Sclauonie facere, firmitcrque servari. Presentesque post lecturam semper reddi presentanii. Datum Bude feria quinta pro* xima ante festum Pcnthecostes, Anno domini millesimo quadringen- tesimo nonagesimo octavo. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anno octavo, Bohemie vero vigesirao octavo,

Origiimle io membraoa. In inferiori margine impressum est sigillum miius. lo «rchi7, ind. AcAd. Scieut Slavor mcrid.

514

■^^- JP'- — ■*»• ti9S.

381.

Audo H98i 24. AngQsti. Budae.

Viadishtis Hungariae etc. rex, Bernardinum Frangepan comiiem a ctvi- Me Mgrab, port&rium exigere vttat,

Commissio propria domini regis,

Wladislaus del gracia rex Hungarie et Bohemie etc Fideli no- stro spectabUi et niagnifico Bernardino comiti de Frangapanibus sa- lutem et ^aciam. Graviter conqueruntur maiestati nostre iideles no* «tri prudentes et circumspecU judex, jurati, ceterique civcs et tota com- munitas civiiatis nostre monlis Grcccnsis qualiter ipsi in locis tribu- tonim vestrorum, presertim vero in Modrusio, pei theloneatores ct factores vestros contra antiquas libertates. exeraciones et prerogativas eorum per divos reges Hungarie, nostros scilicet predccessores, ipsis graciose concessas, ad solucionem tributorum compellerentur et prop- ter non solucionem eorundem nmUiplicUer damnificarentur , quibus tametsi in bonis aliorum in illo regno Sclauonie huiusmodi libcrtates absque aliquali resisiencia observanlur, in vestris taraen solum bonis buiusmodi eorum libertates infrigerentur in eorum preiudicium atque damnum. Quia vero nos ipsam civitatem nostram, que et alioquin in confinibus regni nostri posita per continuas excursiones Turcorum et alias varias inimicas naciones plurimum desolata est, in suis liberta- tibus et exemcionibus manutenere semper volumus, ideo mandamus fidelitati vesireserie presencium firmissime, aliud in omnem eventum ha- bere nolentes, ut statim visis presentibus coramitiatis omnibus thelo- neatoribus et factoribus vestris» quibus et nos tenore presencium inhibentes mandamus, ne de celero ipsos nostros elves vel aliquem ex eis in locis tributorum vestrorum ad solucionem tributariam seu theloneorum contra for mam graciose exemcionis et libertatis eorumdem audeant seu presumant compellere, aut eo pretextu in personis vel rebus eorum damnificare, quoniam alioquin nos ipsis civibus nostris ct toli communitati eiusdem civiiaiis nostre facultatem dedimus, damus- que et concediraus per piesentes, ut ipsi penes libertates, juraque exeraciones eorum se contra vos et factores atque theloneatores ve* stros prout poterunt semper defendere valeant attjue possint. Secus igitUf nulla racione facerc presuramaiis* Presentibus perlectis, exhibenti restilutis. Datum Bude in festo beati Danholomei apostoli. Anno do- mini millesimo quadringentesimo nonagesimo octavo. Regnorum n*^* strorum Hungarie clc. anno nono, Bohemie vero vigesimo nono,

Originale in cluuia Ici mar^ioe iafejigrt imiifessum est sigihiun. In lueltN iiicL Aoid, Scieot. Sbvor. merid.

Doe. 3p2. —

t^

tn

393. •

Aano 1498 34. August!, BudAc.

Vladhlaui^ Htmgarmt tie. nx^ omnibm nobilibm et c&mmtmitiUibus man- dat nt a civibm zagrab, pro meru tributum p&tro co^anL

Commi^sio propria domiui regis

Wladislaus dei gracia rex Flungarie et Boheinie etc. Fidelibus noslris umversis et singulis prelatis^ baronibus, corailibus, castellanis, nobilibus, ipsorunique officialibus; item civitatibus, oppidis et villis, earuiudemque recloribus, judicibus scilicet et vilUcis, necnon tributa- riis ac tributorum et theloniorum exactoribus et onmibus subditis nostris, prcsentes visuris, salutem et graciani. Cura justi pro iniustis et innoxii pro reorum excessibus hog debeant aliquatenus impediri, ideo fidelitaiibus vestris et cuiuslibet vestnim serie presencium stric- tissime mandamus, quatenus dum et quocienscumque fideles nostri prudentes et circumspecti judex et jurati, ceterique cives ct inhabita- tores civitatis nostre zagrabiensis montis Grecensis vel aliquis eorura slve servitores, hominesque et familiares eonimdem, presencium scilicet exhibitores, cum rebus et mercibus ipsorum diversa loca regni nostri lusirantes ad vestras terras, tenuta, possessiones, honores^ ofliciolaius aut vestri in medium sed et tributorum, theloniorumque vestrorum loca pervenerint, ipsos ad quorumvis instanciara in persoms iudicare vel vero astare judicatui compellere. resque et quevis bona ipsorum mercimonialia arestare seu prohiberi facere^ permittere ne- quaquam presummatis nee sitis ausi modo aliquali; signanter prodebitis, dUectis seu excessibus aliorum. Si qui enim quantumcumque accionis contra annotates cives nostros aut aliquem ex ipsis habent vel habuerint, hii id in presencia judicis et juratorum civium dicte civi- tatis nostrae montis Grecensis prosequantur. Ex parte quorum iidem omni querulanti meri juris et iusticie ac debite satisfaccionis coraple- menlum exhibebunt prout dictabit ordo juris. Propterea, quia ipsi cives, populique ct hospites prefate civatitatis nostre antiqua Uber- latis eorum prerogativa per divos reges Hungarie, nostros scilicet precccessores, ipsis graciose concessa, requirenie» a solucione cuius- libet iribuli, lam de personis propriis, quam eciam de rebus et bonis suis mercimonialibus fieri debenda exempt! et liberati esse dicuntur; iieo vobis tribulariis nostris sed et aliorura quorumcumque in terris et super aquas ubiUbet const iiutis et existenttbus similibus nostris regiis damus in mandatis, quatenus a prefatis civibus et hospitibus nostris el familiaribus ip^orura, necnon rebus et mercibus eorumdcm nullum tributum, nullamve tributariam solucionem conUa. fek\iK».-3iS^

rf^

Hfe

51 6 Doc, 3P3, 3P4. — An. 1499.

libertatif eonim pretacte petere seu exigere, petique seu exigi facere aliquatenus presumatis nee sitis ausi modo aliquali. Ubi autem quip- piam ex vobis in premissis secus facere attemptaverit, extunc com- misimus et presentibus firmius committimus bano vel vicebanis regni nostri Sclauonie ac comitibus vel vicecomitibus et judicibus nobilium illorum commitatuum, in quibus fortassis huiusmodi mandata nostra non observarentur, ut ipsi vos et quemlibet vestrum ad premissa facienda per omnia remedia solita et consveta artent et compellant Secus igitur non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in festo beati Bartholomei apostoli. Anno domini mil- lesimo quadringentesimo nonagesimo octavo. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anno nono, Bohemie vero vigesimo nono.

Originale in charta. In inferiori margine impressum est sigillam. In archiv. lib. reg. civ. zagrab.

393.

Anno 1499. 9. aprilis. Casmae.

Osvaidus episc, tagrab, fratri suo Alfonso^ praeposUuram zagrab, capituli confer t

Venerabiles fratres, nobis sincere dilecti. Preposituram illius ecclesie nostre zagrabiensis cum canonicatu contulimus et dedimus Alfonso Thuz, fratri nostro, cuius procuratorium eciam hie transmit- titur, ideo per aliquem in eorum procuratorio denominatam instal- lacionem fieri faciatis; pecunias autem pro huiusmodi installacione ad informacionem viam per curialem nostrum, cui superinde scripsimus, dare commisimus. £x Chasma feria tercia post Ambrosii, anno 1499.

Georgii Marcelovid. Regesta. MSC in biblioth. dioec. zagrab.

394.

Anno 1499 15. aprilis. (^smae.

Ab Osvaldo episcopo zagrab, pia Ugata leganiur.

In nomine domini nostri Jesu Christi. Amen. Ego Osualdus epi- scopus ecclesie zagrabiensis etc. quamquam volente deo corpore sim infirmus, mente tamen per omnia sanus, recolens quod brevis est vita hominis et subito labilis, mortalisque humana condicio et ignorans qua hora dominus veniat; ne igitur dum repente venerit, dormientem inveniat, aut quod ad profectum anime, morte forsan preveniente, in vita non potuerim, ne post mortem pariter negligeretur, de rebus et

St?

bonis micht a domino dec coUatls tale ordlno et facio testamentum : Priroo itaque dum divine voluntati placuerit anlmam meam ex hoc fragili corpore assumere, commendo earn ipsi deo omnipotentl, ac eius genitrici virgini gloriose et omnibus Sanctis eius; sepulturam eligo in ecclesia mea zagrabiensi ante aram parvamj quam ante venerabile sacramentum de novo erigere commisi. Pecunie vero et resmee, quas babeo, distiibuantur modo infrascripto: Primo serenjssimo principi domino Wladislao Hungarie, Bohemieque regi etc. domino meo gra» ciosissimo, lego decern millia ilorenonim el ultra ista, tria millia et quingentos ilorenos, quibus de debitis condam do mini Pauli de Kynys adhuc michi obligatur, cidcm remitlo et relaxo. Item lego maiestati sue cuppas argenteas deauratas bullatas magnas duas, et alias duas novas cum ymagine sancti Chistophori et iterum duas magnas cum draconibus et hominibus armatis supcrius, omnes deaurale. Item can- tharos argenteos magnos duos. Item amphoram cum pelvi argentea in toto deaurata pro lavatono et aliam amphoram cristallinam cum smalez auro et argento cum circumferenciis omatam. Item gradarium magnum pomulatum et alium album, hunger dictum, cum frenis kalmar deauratis, similiter lego maiestati sue. Item ex quo natus sum in regno et ea bona que habui, ex regno habui, idcirco quan* turn possibile fuit, nolui esse ingratus patrie, relinquo itaque ad la- bores castrorum linitimorum, videlicet Jaycaa, Nandor alba, Sabacz et Zewryn triginta duo millia llorenorum, tta tamen, quod pecunia ilia non vadat neque dispensetur per manus ihesaurarii^ sed domini prelati et barones ac nobiles regnicole deputent aliquem vel aliquos homines idoneos, qui iidcliter dispcnsent pecuniam ipsam ad opus prefalum. Item, ex quo ecclesia ista zagrabiensis a principio funda* cionls fuit satis neglecta et nunquam in labore suo consummata, in qua quantum potui edificare feci, ad cuius ulteriorem continuacionem et consummacionera lego Uorenorum decern milHa ; eidem ecclesie lego amphoram cum pelvi argentea, quam semper habui in usu. Item pro die cene Domini unam cuppam deauratam dupplatam argenteam medlocrem el alias duas cuppas parvas argenteas deauratas cum vir- gultis erectis, discos argenteos duodecim, ex quibus deaurati quatuor, pro eadem cena et mandalo; scutellas meas argenteas magnas duo* decim cum tribus parvis pro balsamenlis lego similiter ecclesie pre- late ad labores reliquiarum, candelabra argentea deaurata majora duo, conservalorium corporalium auro el per lis omatum unum ei quedam alia omameata juxta informacionem executoribus datam lego ipsi ecclesie mee zagrabiensi. Ad laborem vero ecclesie sancti Spiritns Cbasme fundale, que eciam a principio fuit satis neglecta, le^gp to^

5i8

Doc. 3P4. — An. iiP9,

renos qutngcnios, per capitulum eiusdem loci lideliter dispemandos. Item a!ias florenos quingentos lego eidetn ecclesie propter futuias necessitates eiusdem, que contingere possent videlicet vel per com- bustioTiem Turcorum, vel si tectum ruet ex vetustate, aut aliud quit* piara tale coniingeret seu emergeret Eidem ecclesie lego casulam meam de damaskino albo aurato cum cruce gemmata cum diversis floribus et omnibus attinenciis. Item conservatorium gemroaturo cum Jesu, et tabulam cum ymagine Cmcifixl Item reverendissirao domino Thome, archiepiscopo strigoniensi, lego cuppam magnam deauratam unam et scutellas argenteas ilalicas sex, ex quibus deaurate tres. Item reverend issi mo domino Dominico, episcopo waradiensl, similiter cuppam deauratam novam unam et salserium auratum dupplum UQum. Domino Nicolao Banfy, compatri meo, lego cuppam auratam tmam, conservatorium salis auratum dupplum unum et gradaiium tinum. Domino Jose de Sem, comiti themesiensi, cuppam deauratam unam et equum paziho. Domino Laurencio duel gradarium unum, balistas duas cum pharetris tractoriis et sagittis. Domino Georgio de Kanysa, similiter compatri meo, gradarium unum et domine con- thorali eiusdem cuppam deauratam novam et scutellas argenteas de- aura tas pro salsamentis parvas tres. Domino Georgio preposito, secre- tario regio, gradarium unum et cuppam deauratam novam unam. Domino Blasio Raskay coclearia magna duodecim, ex quibus deau- rata sex et scutellas parvas argenteas deauratas pro salsamentis duas. Petro Pogan gradarium unum* Ad claustrura fratrum Carthusi- ensium in Leweld pro necessariis claustrorura eiusdem ordinis in regno habitorum lego florenos mille. Similiter fratribus Heremitarum flo- renos mille, qui dentur ad sanctum Paulum iuxta Budam, ut ad necessitates claustronim eiusdem ordinis exponantur. Eodera modo fratribus ordinis minorum de observancia ad necessitates claustrorum lego florenos mille* Item ad tecturam, reparacionem et alia ne- cessaria ecclesie sancti Johannis in Nova villa, 2agrabie, lego flor. centum. Similiter ad reparacionem et laborcm bospiialis sancte Eli- zabeth in teairo zagrabiensi flor. centum. Ad aliud hospiulc sancti Anlhonii in vico Laiinorum flor quinquaginta. Ad ecclesiam beate Marie virginis in abbacia pro reparacione vel tectura flon quinqua- gintdi et ad ecclesiam sancti Leonardi pro necessitate eiusdem flor, viginti quinque. Ad necessitatera ecclesie sancti Emerici ibidem Za- grabie lego flor. viginti quinque. Ad laborem ecclesie et claustri san- cti Nicolai» ordinis Predicaiorum Zagrabie, flor. quinquagmla. Siml* liter ad sanctum Franciscum flor. viginti quinque. Item ad laborem •^•^ ^Uas necessitates eccle*iie el claustri beate Marie Virginia lieremi-

Doc, 394. — An^ if^

m

tarum juxta Zagrabiam lego flor, quinquaginta. Preterea ad Uborem et alias neces5itate5 ecclesie et clauslri beate Marie Nfagdalene ordinis Predicalorum Chasme, lego flor. ducentos. Ad necessitatem hospilalis beatorum Cosme etDamiani ibidem flor. triginta duos. Ad ecclesiam beate Marie virginis in campo prope Chasmam pro aliquo bono ornatu ordinando et mappa ad aram flor. vlginti quinque* Ad labores et alias necessitates ecclesie et claustri Heremitarum beate Marie vir- ginis iuxta castrum Garygh Hon quinquaginta. Ad ecclesiam Glogon- censem beate Marie virginis flor quinquaginta. Ad ecclesias in pro- vincia chasmensi: sancli Stepbani in Rakychnicra tlor» duodecim, Omnium sanctorum in Narth flor quindecim, sancte Elizabeth in Zerdahel Hor. quiodecim, sancti Johannis baptiste in veteri Chasma flon viginti quinquc, sancti Georgii prope Heymocz flor. duodecim, sancti Petri in Petrecz flor. decern, sancle Kaiherine in Grachyna tlor duodecim, sancte crucis in cantoratu flor, duodecim, sancti Nicolai in Podgorya flor. decern, sancti Andree Chasme supra piscinam flor. decern, sancti Johannis in suburbio flor, sex et ecclesie parochiali sub ecclesia sancti spiritus flor. decern, Item ad ecclesiam sancte Margarethe in oppido Dombrensi, ad necessaria quibus magis indi- gebii, lego flor. viginti quinque. Ad sanctum Martinum ibidem simi- liter tlor viginti quinque et ad laborem ecclesie filialis in Capella flor. quindecim. Ad ecclesiam sancti Georgii in Bonthosowcz flor. vi- ginti, similiter sancti Georgii in Lemes flor. sedecim, et ad ecclesiam sancti Nicolai in eadem provincia Dombrensi iuxta viam Crisium eundo flor, sedecim. Item ad laborem et alias necessitates ecclesie parochialis beate Marie virginis in Iwanich lego flor viginti quin- que. Item ex quo moniales in clauslro beate Marie virginis ibidem in Iwanich, que fuerunt ordinis Cisterciensis, in tantum defecerant, quod preter unam decrepitara et aliam juniorem nulla erat, que ad servjcia et officia illius ecclesie non sufficiebat, babita est autem magna diligencia pro pluribus eiusdem ordinis adducendis ubique eciam in vicinis regionibus, ex quo in aliquo claustro regni Hunga- rie non sunt, sed nullo ex loco adduci potuerunt; quo viso necesse fuit superinde consulerc sed em apostolicam, ut sacerdotes seculares possent in claustro ipso divina officia peragere, quod ipsa per bullae conccdens, ex post presbiteri seculares semper ibi administraverunt Possessiones autem, que fuerunt ex posses >ioni bus ecclesie kathedralis dc mensa scilicet episcopali illi claustro appUcate, licite tenere potui ct solvere feci presbiteris, qui ibi ministrarunt ; si la men successori plaoerct ex devocione, vel alicui alleri, qui pro salute sua vellet la- borare, quod de illo ordine alie persone honeste introducentat, ^^a^sx

5»o

Doc. J94* — An i^pg.

contentus, quod ilia bona iterum restiluantur illi ecclesie, non ob- stante indulto a sede apostolica. superinde babito. [ura autem et lit- tere fundacionis, que pertinent ad prefatum claustrum, sunt reposita in sacristia ecclesie chasmensis. Pro tabula autem ad aram magnam et ornamentis ac aliis necessitatibus eiusdem lego flor. centum. Ai ccclesiam Omnium sanctorum in eadem provincia Iwanich, ad ea necessariai quibus mag^is indiget, lego tlor viginti quinque* Ad neces- sitates ecclesie Omnium sanctorum in oppido Zalathnok lego flor, vi- ginti quiaque, et capellam ibidem executores faciant iinire, ordineDlque ornamenta sacerdotalia ac mappas, altaque necessaria ad eanaem; sic similiter ecclesiam sancti Ladislai in Zala executores faciant linire et ordinent calices, ornamenta sacerdotalia ac mappas altarium, alia- que necessaria ad eandem. Item Alphonso, fiUo condam magnifici domini Johannis Tuz, fratri meo, lego tlor. mille, ad alia necessaria dedi inforraacionem executoribus. Item Nicolaum, filium condam Ste- phani Dersfy ciim Sophia parvula sorore sua, orphanos et omni spe destitutes, una cum bonis et possessionibus eorumdem commendo in proteccionem et graciam regie maiestatis supplicans humiliter, ut per allquem ex dominis, cui magis competere ndebitur, facial maie- stas sua eosdem in bonis ipsorum defendere et manutenere, eidem- que Nicolao lego flor. trecentos et puelle Sophie tlor. quingenios. Item sororibus meis, relicte condam Ladislai Peihkay lego flon cen- tum, alteri, uxori Casparis Gywlay flor. centum et tercie, relicte con- dam Casparis Fanchy similiter lion c^mum, Francisco puero, lilio prefati Ladislai Pethkay, lego flor. quinquaginta et magistro de Inarch lion centum quinquaginta. Item ingenia de castris ecclesie sub pena excommunicacionis late senieacie nullo paclo exportentur» quoniam ex proventibus ecclesie ordinata sunt, et dignum est, ut semper in eisdem castris pro ecclesia remaneant De reliqtiis vero rebus meis univcrsis disponant executores mei juxta discrecionem, prudenciam et conscienciam ipsorum prout superinde a me inforraacionem habent, contententque et satisfacianl familiaribus meis. Executores autem huius testaraenti et ultime voluntatis mee eligo, ordino, constituo et facio venerabiles dominos: And ream decretorum doctorem, kathedra- lem, Johannem goriczensem, alterum Andream similiter decretorum doclorem, Kemlek, archidiaconos ; et alterum Johannem custodem^ c^nonicos prefate ecclesie mee zagrabiensis ; item egregios Georgium Kerecheny vicarium temporalem episcopatus mei el Franciscum Keczer de Radwan familiares raeos spectales, quibus commitlo ut pre* missa majori qua possunt diligencia ac indefessa sollicitudinc exc- quantur locis snis et temporibus opportunU, ubi?ero omnia premissa

^oc, JpJ. — An. 1499.

5»l

vel aliqua ex eti eo modo quo signavi, aliqua causa racionabili in- terveniente, ordinariscu disponi non possent, exlunc iuxta discreci- onem, sapienciam et induslnam eorumdem executorutn dlsponanlur et ordinentur secundum quod melius videbitur pro condicione tern- poris duromodo ad id propositum et earn intencionem deducantur prout declarata sunt; si vero disposicione divina aliquem diclorum executorum medio tempore ex hoc seculo migrare contrngeret, extunc alii superstites illorum vices exequanlur, quibus singulis lego per flor. quinquaginla, Tutores vero et defensores huius mei testament! eligo et ordino reverend issiraos dominos Thomam> archiepiscopum strigonienscm et Dominicura, episcopum ecclesie waradinensis, item magnificos dominos Nicolaum Banfy compairem meum et Josam dc Som comitem themesiensem, quos et quemlibet eorum summis pre- cibus exoro devoiissime, ut hanc meam ordinacionem tueri, defendere et manutenere dignentur. Acta sunt hcc in pallacio chasmensi quinta decima die mensis aprili^, anno domini millesimo quadringentesimo nonagesimo nono. Ego Osualdus episcopus zagrabiensis etc. hoc ultimum et presens testamentum ordinavi et confeci modo premisso. Unde supplico maiestati regie et domims devote, ut hec omnia premissa pro deo et serviciis meis dignentur observare et manulenere. Hec propria manu scripsi. — (Scede vero sive carte tenor sequitur in hunc modum : ) liem doroum meam Budensem empticiam in platea Omnium sanctorum habitam, in qua dum Bude fui, habitavi, lego Alphonso Tuz el Sophie sorori eiusdera, natis condam domini Johannis Tuz, fratris mei Osualdus episcopus ecclesie zagrabiensis, manu propria.

£ transumpio Vlfldislai regis de aoao 1499. Act. Cap, ant, £iii& 76. nr. 55. — Farlati: lUir. Siicr. Tom. V. pag» 509—511.

395

A&no r499, t3. maij. Btidjie. A Viadistao Hungarie €k, rtgt, Osvaldi efiiscopi mgrabiensis, iistamiH- ium rtgia patestate sancUnr

Commiasio propria domini regis,

Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Me- moric comraendamus tenore presencium significantes quibus expedit univcrsis: quod fideles nostri venerabiles Johannes goriczensis et Nicolaus de Waska, archidiaconi et canonici zagrabienses, necnon Thomas cantor et canonicus chasraensis ecclesiarum et egregius Jo- hannes Keglewych castri inferioris Hrarthowycza, maiestatis nostre venientcs in presenciam, norainibus et in personis fidelium nostrorum venerabilium Andree decretorum doctoris kathedralis^ Johannis %cixV

52 2 Doc. 395, — An. 14pp.

czensis, allerius Andree, similiter decretorum docloris de Kemlek, archidiaconorum, ac alterius Johannis custodis, canonicorum ecclesie zagrabiensis; item egregiorum Georgii de Kerechyn et Francisci Keczer de Radwan, executonim scilicet testamenti reverendi in Christo patris, condam domini Osualdi episcopi eiusdem ecclesie zagrabiensis, exhibuerunt nobis et presentaverunt quoddam testamentum eiusdem condam domini episcopi sub appressionibus trium sigillorum, unius videlicet eiusdem condam domini episcopi, alterius vero zagrabiensis, tercii autem chasmensis capitulorum ecclesiarum et de manu eiusdem condam domini episcopi in inferiori margine consignatum , item eciam quandam unam scedam super facto domus eiusdem condam domini episcopi empticie in hac civitate nostra Budensi in platea Omnium sanctorum habite, confectam, et modo simili, manu sua propria con- signatam, certos articulos, condiciones et clausulas ultime voluntatis eiusdem condam domini episcopi in se denotantes tenorum infrascrip- torum. Supplicatum itaque est maiesiati nostre per prefatos Johan- nem goriczensem et alios predictos nominibus et in personis testa- mentariorum predictorum humiliter et devote, ut huiusmodi testa- mentum litteris nostris inseri et inscribifacere, atque in omnibus punctis, clausulis et articulis acceptare, approbare et admittere et pro ultima voluntate eiusdem condam domini Osualdi episcopi, nostro privilegio confirmare eciam dignaremur. Cuiusquidem testamenti tenor sequilur et est talis: (Vide Doc. 394. de anno. 1499. 15. aprilis). Nos igitur considerantes fidelitatem et gratissima fidelium serviciorum raerita eiusdem condam domini Osualdi episcopi, que ipse sacre imprimis huius regni nostri Hungarie corone, deinde eciam maiestati nostre ab eo semper tempore, quo ad fastigium huius regalis digni- tatis nostre evecti sumus, cum summa semper fidelitatis et integri- tatis perseverancia usque ad extremum vite sue exhibuit et impen- dit; quorum respectum, sicuti viventi graciam et benivolenciam no- stram non negavimus, ita eciam morientem hac tarn pia salutarique extrema voluntate sua frustrari nolentes, accepta supplicacione nobis propterea modo premisso facta, prescriptas litteras testamentarias cum sceda in superioribus denotata, non abrasas, non cancellatas, nee in aliqua sui parte suspectas, presentibusque litteris nostris privilegia- libus de verbo ad verbum sine diminucione et augmento aliquali in- sertas, ratilicamus, acceptamus et approbamus, easque simul cum om- nibus clausulis, articulis, condicionibus et punctis in tenoribus earundem litterarum testamentariarum atque eciam scede predicte contentis et speciiicatis coniirmamus harum nostrarum, quibus secretum sigillum nostrum, quo ut rex Hungarie utimur, est appensum, vigore et testi-

Doc. jpd, — An, i^pp

5*3

monio Utterarum medianle. Datum Bude die dominico proximo post festum ascensionis Domini. Anno eiusdera millcsimo quadringente- sirao nonagesinjo nono. Regnorum ncstrorum Hungarie etc. anno Qono, Boheraie vero vigesimo nono-

Origtaale in membmna. Sigillum dccst. In urcb. %'eii. en pit. sn^ab. Act. Cap. ant* fasc 78. or. 33,

396.

Adhci 14991 iS, Jutiii. Budae. ViaMsiaus Httft^anat fit. rrx, archidiacoms eccitsiae sa^rab, fimecipit, ut ab Osvaidi ephcopi tesiaminti fxecutaribus penshnem quartanac expa-

stuian disinant.

Commisdo propria damini regis.

Wladislaus dei gracia rex Hungarie, Bohcmie etc, Fidelibtis no stris venerabilibus, universis et singulis archidiaconis in ecclesia za- grabiensi consiilutis, salutem et gracia m, Declaratum est nobis pro parte lidelium ncstrorum executorum testamenti reverendi condam doniint Oswaldi cpiscopi ecclesie zagrabiensis, qualiter vos eosdem racione et pretextu retencionis cuiusdam quarte, proventuum scilicet vestrorum, quos per ipsum condam dominura episcopum* dum adhuc in bumanis ageret, a vobis occupatos et retentos fore dicilis, diver- simode turbaretis et irapediretis, ac eosdem ad restitucionem proven- tuum prescripiorum artare et astiingere nitcremini. Quia vero nos nolumus ipsos execu tores hac racione per vos turbari, nam conside- rare poteslis, quod si prout asseritis, ipse condam dominus episcopus aliquibus proventibus vos privasset, non impreseniiarum, cum sci- licet ab hac luce discessit, scd vita eiusdem comite ilios provenlus ab ipso requirere debuissetis; unde fidelitali vestre harum serie fir- raissime precipimus ct mandamus, quatenus acceptis presentibus, pre- falos exccutores testamcnli racione detencionis huiuismodi proventuum veslronim per ipsum condam dominum episcopum, ut dicitur facte, turbare et impedire vel eosdem ad restitucionem, solucionemque eo* rumdem artare et corapellere nullatcnus presumatis, sed hac in re omnimode pacienciam habeatis, quoniam, ut premisimus, non irapre- senciarum sed viia eiusdem condam domini episcopi comite, si quid contra ilium agere habuistis prosequi debuissetis , aliud igitur non faciatis. Presentibus perlectis, exhibenti restiiutis. Datum Bude feria tcrcia proxlma post festum beatorum Viti et Modeslimartirum ;;Anno domini millesimo quadrini^entesimo nonagesimo nono,

OriijifL'ile la rh:irtji« \n mirgine ittfcri iiuprcs^iam csl slgilum In 4rchiv, ven. cipit. tagmit.

ADDENDA. 1.

Anno 1435. 19. noi^embris. Zagrabiae. Capitulum zagrab, communitate civitatis montis Grecensis rogante, pri- viUgium a Sigismundo rege de libertatibus editum ntittiL

Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Notum facimus tenore pre- sencium quibus expedit universis, quod proyidus vir Jacobus, filius Johannis, dicti Bole, juratus et civis civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, in sua ac judicis, juratorura et universorum civium et hospitum civitatis montis Grecensis predicte personis, nostram veni- ens in presenciam, exhibuit et presentavit nobis quasdam litteras serenissimi et invictissimi principis, domini Sigisroundi, dei gracia Romanonim imperatoris, semper augusti, ac Hungarie, Bohemie, Dal- macie, Croacie etc. regis, domini nostri naturalis, patentes, tenoris infrascripti, petens nos debita cum instancia ut tenorem eanimdem in litteri$ nostris inseri ac de verbo ad verbum transsumpmi et tran- scribi faciendo, eisdem dare dignaremur juris ipsorum ad cautelam. Quarum tenor talis est: (vide Doc. 89. de anno 1435. 8. novembris). Nos igitur justis et juri consonis peticionibus prefati Jacobi, filii Jo- hannis Bole suo et nominibus quibus supra, ad nos factis annuentes, predictas litteras dicti domini nostri imperatoris et regis presentibus litteris nostris inseri ac de verbo ad verbum iransummi et transcribi sigilloque nostro pendenti communiri faciendo eisdem duximus con- cedendas, juris ipsorum ad cautelam. Datum octavo die festi beati Martini episcopi et confessoris. Anno domini millestmo quadringen- tesimo tricesimo quinto supradicto.

Origioale in meaabrana. 2k>na sericea rubra et alba appendet absque sigiUo. In archiv. incl. Acad. Scieut. Slavor. merid.

Addenda* 2, — An. 14J6.

5^5

3.

A two 14 56 3. JuUi.

A Sigismufkh Hungariat etc. nge^ Eberhardi Alben epmopi z^grab, ie- gatum arat s. cruris in eccL (athedrali sancUur,

Ad littcratotium mandatum domioi imperatoHs,

Sigismundns dei gracia Romanortim imperator, semper augu- stus^ ac Hungarie, Bohemie, Dalmacie, Croacie, Rame, Seruie, Gallicie, Lodomerie, Comanie, Bulgarieque rex, Universis Christi fidelibus pre- senlibus et futuris presens scriptum inspecturis, salutem in omnium salvacore. Ne quid pleniludini desit operibus pietalis, expedlt ut principis presidenlis benigna consideracio bonum opus ad dirini cul- tus incremenlum factum et concessum stabili rerura conlirmacione perficiat roborando, Proinde ad universorum tarn presencium quam futurorum noliciam harum tenore volumus pervenire, quod fidelis noster honorabilis vir Thomas, arcbidiaconus warosdiensis et cano- nicus in ecclesia zagrabiensi, rectorque altaris sancte crucis in eadem ecclesia zagrabiensi fundati in sua, necnon dominorum canonicorura capituli ipsius eoclesie zagrabiensis personis nostri culminis adiens conspectum, exhibuit nobis duas littcras privilegiales capituli ecclesie chasmensis, unam videlicet, qua medianie egregius et nobilis Rodol- phus, filius Rodolphy de Med we, alias de Alben, coram ipso capi- tulo pcrsonaliter constiiutus, onere Lconardi, filii sui in se assum- menSj possessiones suas Kralyoucz ac Czerye, ad eandem Kralyoucz pertineniem cum iributo in eadem Czerye exigi solito, necnon Koby- lyak, Zwyblye et Narth vocatas, in comitatu zagrabiensi existentes, quas condam reverendus in Christo pater, dominus Eberhardus, epi- scopus dicte ecclesie zagrabiensis a nostra serenitate exigentibus suis fidelitatibus sibi ac condam reverendo in Christo patri, domino Jo- hanni, similiter episcopo eiusdem ecclesie zagrabiensis, necnon Petro et Johanni dictorum rcgnorum nostrorum Dalmacie et Croacie banis, fratribus carnalibus ipsius Rodolphi^ ipsique Rodolpho et suis here* dibus in perpetuum irapetrasset, cum universis earumdem possessi- onum Kralyoucz, Czerye ac tributi necnon Kobylyak, Zwyblye et Narth appellatarum utilitatibus, quovis nomine vocitatis ad easdem et idem ab anliquo spectantibus, prefalis dominis canonicis de pre- dicto capitulo anlelate ecclesie zagrabiensis et prcdicto altari sancte crucis, consequenterque rectori eiusdem altaris ex racionibus et for- mis ac condictonibus infra in tenore ipsius littere limpidius explicatis ct contcntis jure perpetuo et irrevocabiliter dedisse, donasse et con- luUsi^e dtnoscilur; el aliara super legittima earumdem posses^vQ^^^'«c^

Sa6

Addenda 2. — An. 1436.

m\

et tributi statucione, pro eisdem dominis de dicto capitulo t\ necnon rectore prelibati altaris sanctc cnicis rite* facta cor norura subnotandorum, supplicans extnde idem Thomas conus et canonicus, necnon rector prescripli altaris sancte ( et predictorum dominonim de dicto capitulo zagrabiensi j et in personis raaiestati nostra humiliter et deTOte, i^|

s S

1

litteras annotati capituH cbasmensis priviJcgiales nostris liter privilegiahbus verbaliier inseri el ascribi facieotes. dominis de iamfalo capitulo zagrabiensii necnon altari| lectori eiusdem pro tempore constilulo perhenniter valitufis les, confirmare ac huiusmodi donacionem et perpetuacionenc possesslonum, tributique antelati per annotatura Rodolphum sinim regium benivolum consensum adbibere dignaremur sura. Quarumquidem Htterarum prenotati capituli ecclesie c unius privilegialis liltere lenor is est: (vide Doc, 75. ann. 25. Julii), Alterius vero eiusdem capituli similiter privilcgia continencia verbalis est talis: (vide Doc 78, ann. 1434, die tembris). Nos igitur huraillimis, devotisque huiusmodi pe dicU Thomae archidyaconi ac canonici et rectoris altaris suo el predictorum dominorum canonicorum memorati ca| libate ecclesie zagrabiensis nominibus per ipsum nostrej| dicto porrecte maiestati benigniter exauditis et admissiflH duas litteras prelibati capituli cbasmensis privilegiales, not non cancellatas, nee in aliqua earum parte viciatas, sed omi: vicio suspicionis carentes, presentibusque litteiis noslris priiH verbotenus sine diminucione et augmento aliquali Ins omnes ipsarum conlincncias, • clausulas et ariiculos, eatenl eedem rite el inviolabtier emanate sunt» viribusque earu safiTragatur, acceptamus, approbamus et ratillcamus; nichilo ob rcmcdium saluiis anime nostre simol cum donacione clone, stalucioneque possessionaria et tribularia atiisque^ singulis premissis superius in ipsarum dictarura litlerar lacius cxplicatis et contenlis, cunctis eisdem nostrum r^gl volum consensum uberalem pariter et asscnsum exhibci slra impeiiali et regali aucioriiale et polesiaiis pleiiiludinli nostre maiestatis sciencia necnon de consensu et voluntate sc principis domine Barbara regine» consortis nostre cans rumquoque et baronum nosirorum consiUo premature dominis canonicis de prctacto capitulo dicte ecclesie non allati sanctc crucis predicto» ac rectori ipsius pro -Htuto pcrpetue valituras innovando conlirraamust ac robora

tenis

earu

lichilo

:i

I r^gl

%

cansaMJ idturc^l

pro teS

Addenda J. — An. 146J,

5^7

sentis scripti nostri patrocinio mediante, salvis juribus alienis. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam, presentes concessimus litteras nostras privilegiales pendeaiis autenlici maioris novi dupplicis sjgilU nostri, quo ut rex Hungariae utimur, niiinimine roboratas. Da- tam per manus venerabilis do mini Matbie dc Galhaloucr, prepositi ecdesie quinqoeecclesiensis, aule nostre sumpmi cancellaiii, fidelis nostri dilecti. Anno domini miilesimo quaiiingentesimo tricesimo sexto, quinto Nonas mensis Julii, Regnorum nostrorura anno Hungarie etc, quinquagesimo» Romanorum vigesimo sexto, Boheraie sedecimo, im- perii vero quarto*

Origmole in membnina, A zotm sericca rubra ct alba pea Jet sigiUum. In ttrchiv. ven. Capit. zagrab. Act. copit. ant fase, 2 nt, 35.

Anno 1467, 25. maii. Zagrahtae. Thoma, capituh tributario^ a communiiate civil a its € vimulis emissa, capi- tulum zagrdb, cum communitaie civitatis montis Grecensis fiacem eonstituit.

Nos capitulum (ecdesie zagrabi)en5is» Memorie commendamus per prcsentes^ quod licet circumspccti et providi judex, jurali, cete- rique (cives et hospiles civitatis) mentis Grecensis de iuxta Zagrabiam ad querelam Mihowil de Modrusio, Thomam litieratum, hominem et tributarium nostrum, propter ccrtos suos excessns deiinueiunt et diu- cius in eorum vinculis servaverunt ; tamen quia dicii cives ad peli- donem nostram cundem extramiserunt, ideo promisimus et presen- tibus promittimus, quod cum eisdem dvibus racione previa non lili- gabimus nee lites movebimus, ipsum eciam Thomam ad dandum eisdem litteras expeditorias pro detencione premissa tenebimur ct faciemus in eo, ut neque ipse liiigabit cum ipsis, et nee eis vel eorum alter! per se aut facere et cognatos suos vel aliquam aliam interpo- sitam personam ullo unquam tempore aliqua dampna, nocumenta vel impedimenta irrogabit vel irrogari procurabit; volentes propterea cum dvibus prenotatis in bone pacis unione et concordia permanere, dccrevimus et presentibus decernimus arbilros per nos, nostra vide- licet pro parte, ires et ipsi cives similiter tolidem eligendos et quit* quid per dicios arbilros in omnibus differencits, contencionibus , dis- sensionibus el controverstis inter nos motis, suscitatis et exortis, au- ditis nostris et ipsorum clvium proposicionibus, allegacionibus et responsionibus, universis eciam juribus et litteratoriis instrumentis et aliis probabilibus documentis tam nostris quara avium predictorum, arbitratum el conclusum fuerit, promittimus ratum et firmura obser- vare; quaie ubi aut id facere nollemus, extunc causam, quam cum

II

528 Addenda j. — An /^rf/.

eisdem pro talismodi differenciis, contencionibus, dissensionibus et controversiis moveremus, ammittamus, quod et ipsi cives facere tene- buntur. In casu eciam, quo dicti nostri arbitri concordari non possent, superarbitrum spectabilem et magnificum dominum Jan, comitem Zagorie et regni Slauonie banum elegimus, cuius determinacioni stare et parere volumus (et promittimus in omnibus) factis possessionariis ; qui, si superarbiter esse noluerit, adhuc unum alium, qui nobis et ipsis civibus (aptus et idoneus) esse videbitur ad determinandum pre-

missa eligemus et eligere valebimus, post reditum comitis et

bani in curia romana quintodecimo die hominem nostrum pariter cum homine ipsius civitatis, si inter ambitum huius regni Slauonie consti-

tutum fuerit, mittemus et mitti faciemus, ut modo premisso

de negociis prenotatis audienda decreverit,

preligerit et assignaverit. Datum feria sexta proxima post festum ascensionis Domini. Anno eiusdem millesimo quadringentesimo sexa- gesimo septimo.

Originale in charta Talde exesam et lacerum. A tergo apparet vestigium sigilli. In archivio lib. reg. civit. zagrab.

m

n.

NECROLOGIUM,

EPITAPHIA

INSCRIPTIONES.

a^,

II

II

I

II

H

t I

Anno 1440. 20. januarii. Obitus domini Stephani Farkasy, archidiaconi de Bexin in anno doraini 1440. qui fecit unum magistrum ad aram s. Katarine virginis in majori ecclesia et dotavit earn cum uno calice et cum uno missale et ornamentis et cum uno breviale et cum duabus vineis et cum terris arabilibus. Cuius anima requiescat in pace.

Nota in kalendario breviarii eccl. zagrab. In biblioth. dioeces.

Anno 1448. 30. januarii. In festo beate Adelgundis virginis, felicissime vite et recordacionis digne vir venerabilis Johannes cantor et canonicus ecclesie zagra- biensis, generalis vicarius, diem suum clausit extremum. O bene- dicta dies, in qua nactus est vera quies, cantor Johannes in qua perpetue manes. Anno domini M quadringentesimo XL octavo. Nota in kalendario breviarii eccl. zagrab. In biblioth. dioeces.

Anno 1451. Librum expositionis evangelii . . legavit ecclesie zagrabiensi Joannes de Gretz, archidiaconus Urbocz, qui obiit in via ad curiam roma- nam, anno jubileo.

Georgii Marcelovid, Regesta in biblioth. dioec.

Anno 1461. 14. maii.

Stephanus Cherutwecz canonicus zagrabiensis moritur. Georg. Marcelovid, Regesta, ut supra.

Anno 1 46 1. I. junii Franciscus canonicus zagrabiensis moritur. Georg. Marcelovi6, Regesta, ut supra.

Anno 1465. 20. decembris. Obiit Stephanus archidiaconus Camarcensis, canonicus et plebanus bu- densis, cancellarius regis Ladislai ac Ulrici comitis Ciliae. Budae sepultus.

Georgii Marcelovid, Regesta, at supra.

532 Necrologium, Epitaphia.

Anno 1499. 16. aprilis. Hoc mane feria tercia reverendus dominus Osvaldus episcopus ecclesie zagrabiensis mortuus est.

Nota in kalendario breviarii eccl. zagrab. In biblioth. dioec. Anno 1499.

Item executores venerabilis condam domini Michaelis prepositi etc. pro refrigerio salutis anime eiusdem contribuerunt flor. 1. et de- derunt unum pulchrum ornatum ad kalendinum beate Mariae vir- ginis rubrum de veluto sive raso cum cruce deaurata, qui ornatus valet flor. decern.

Item, magister Stephanus notarius, executor condam domini Petri lectoris zagrabiensis etc. similiter pro refrigerio salutis anime eius- dem obtulit flor. 1. et ad dictum kalendinum cistam unam magnam et optimam, in qua res ipsius kalendini conservantur.

Notae in regestro kalendini sen confratemitatis Praebendarionim eccl. cathedr. In archiv. incl. Acad. Scient. Slavor. merid.

1. Circa ann. 1450.

(hlO) IKOeT* 75. VXOR. KftThOttlU STKOOKRII * QVIVS'

KHivRK, iftx ps:aa+ ReQaiasaKT* ** Kftuo. oOx inaa...

Lapis sepulchralis olim in eccl. s. Petri vici Latinorum.

Anno 1472.

1472. hvrm LKPinem FoaiT FieRi duvs

VWKRTtliVS PLa8KIi« HdOLe lU SKKRie/V* FRKiailSOO POLKK.

Lapis sepulchralis olim in parocbiali eccl s. Marci in monte Grecensi nunc in nationali musaeo Zagrabiae.

3. Anno 1495.

lOANNES DE MAROCHA ARCHIDIACONVS GORICENSIS SIBI SVOQVE FRATRI BLASIO D- D- ARCHID- KEMLEK- MCCCCXc:V

DIE S- VINCENTII VITA FUNCTO FACERE CVRAVIT- Lapis sepulchralis olim in eccl. cathedrali zagrabiensi.

Epitaphia Inscriptiones. 5^3

4- Anoo 1498.

SEPVLCHRVM VENERABILIS QVONDAM DNI PETRI DE MYZOLIA LEG- TORIS ET CANONICI HVIVS ALM.^ ECCLESLE ZAGRABIEN- SIS.QVI OBIIT IN FESTO S- REGIS STEPHANI MORA VE- SPER. IN MEDIO FORI IN OPPIDO TOPLICENSI ILLINCQVE REDVCTVS ET HIC TVMVLATVS • CVIVS ANIMA REQVIES- CAT IN SANGTA PACE. AMEN • MCCCCXCVIII.

Lapis sepulchralis olim in eccl. cathedrali zagrabiensi.

5. Anoo 1499.

CLAVDITVR HIC MICHAEL WITEZ DE NOMINE GENTIS.

PRAEPOSITVS TEMPLI STEPHANE SANCTE TVI-

IVRIS DIVINI PRAELATO SCHEMMATE DOCTOR.

QVEM SANCTVS MICHAEL SVMPSIT AD ASTRA POLI-

DIE VII. APRILIS. MCCCCXCIX.

Lapis sepulchralis olim in eccl. cathedrali ante aram s. Magdalenae.

6.

Anno 1499.

ZAGRABIAE OSVALDVS MANET HIC SVB MARMORE PRAESVL

EXEMPLVM VERAE QVI PROBITATIS ERAT.

FAMA SVVM CELEBRAT PEREAT NE PVLVERE NOMEN.

VIRTVTVM MERITIS SPIRITVS ASTRA TENET.

Olim in choro eccl. cathedr. ante altare s. Cnicis.

1.

Anno 1499.

l»RESVLTS OSWALDI SVNT HEC MONVMENTA LABORIS

HOC TIB! REX REGVM CHRISTE DICAVIT OPVS.

Inscriptio olim in medio summi altaris in eccl. cathedr. Farlatti. Illir. sacr. V. p. 108.

2. .

OSVALDVS EPPVS OBIIT ANNO MCCCCXCIX. Inscriptio olim supra unam columnam in choro eccl. cathedr.

I

Jl J

^ INDEX ^^^^^^^^B
^^^V personarum, locorum et rerum. ^^^^^H
^^^^^H [Numeri pa^inam denaUint.) ^^^^^|
^^^^v	Agrienses episcopi: ^^^B
	Fetms dc 'Ko/.goD. 115. ^^^|
^^^H abbas oril. Cbtercit. 8, Mariaet Kagrabiac.	Ladiiilaus. 290. 292. ^^1
^^B 14. 16. 04. 10G. 115. \U. 234. 285.	Vrbantts. 433. 448. 468. ^H
^^^1 370. 41)1. 508. vide: Ci&tercknsc^i ab-	Thomas. 500. ^^H
^^^H	agriensis fedes vacans. 10. ^^^|
^^^H ttbbas in t^nstrosst. 21.	alapa 388. ^^H
^^H abbatia (platca). 508.	Alapy Balthasar. 486. ^^H
^^^H ablftdo honorum ct rcrum. 70.	A!ba regalis. dyita^. 102. 106. 152. ^H
^^^H abrenuntiatio vi factn. lUl.	Albcn de Rtidolpbu^. 42. 43. 46. 72. ^H
^^^H absentia minor. 428.	> Johannes. 43. ^^^|
^^^H ab^^olulio ab irregularitate IDL	^Uben^c capitulum. 46. 117.342, 53.357. ^H
^^^^H absotulio ad Ofnaem eveDiam. 244.	ulbenses praeposi! i: ^^^H
^^^H aba«)ivac cautellac. 3)3.	.Stephanus de Byk. 170. 457. ^^|
^^^^H acceosae caDd«Ilac. 30.	Dominicus. 447. 461. ^H
^^^^H accionis ammts2»io. 143.	Alberttti Hungar. rex. 142. 144. 145. ^^1
^^^H Achadus, jurata.s. 273.	153. 157. 165. no. 171. 172. 174. ^H
^^^1 actus poteotioaarii. 93. 36B.	181. 1B2. 455. 457. ^H
^^H Adam. 76.	AlbcrlQs cbanadieius. epis€. 290 292. ^^H
^^H Adam lie Zcnfhlewlek. 90. 130.	Albertus ve^^prim. episc, 2B0. 292. ^^H
^^H AdamowcK, iriUa. 57. 84. 137. ISS. 1B2,	Albertas Ungb. 50. ^^B
^^M 169. 175. 177. 337.	Albertus Polonus. pracbend. 243* ^^H
^^^H adrnfuistratio libera civit. Grcch. 141.	Albertus, litteratui>. 241. ^^B
^^^^^H Adriaous, til. Georgii 437.	Alexander VI. papa. 401. ^^B
^^^^^H ndvcnae. 56,	Alexander doctor medkina« 132. ^^^|
^^^H advocates ecd. sagrabiensis. 227.	Alexius, presbiter. 429. ^^H
^^H aedificia: 1. 5. 0. 35. 60. 3.^0.	Altonsus ThQ£,praep05. zagTab.516.520. ^^H
^^^H acmuli eccL ct capituli ;:agmb. 250.	alodia. 320. ^H
^^^H aestimatio condigna. 374.	Alsoglawnicza* possessio, 137« ^^^|
^^^^^H aestimatio damni. 432.	altare s. Betnardini in eccL a. Emeiid. ^^^B
^^^H aflixio littcraram* 280.	320. 321. ^H
^^^H Agatich Lucajkius. 6B.	altare b, Georgii m eccl chasmeos. 450. ^^B
^^^H AgftAoaom magistri:	altare b Michaelis, Posegae. 57. ^^H
^^^H Fetnii Cheh. 11.	altare Eberbardi episc. 88. ^H
^^^H Laurent! us de Hedrewar. 115.	altare in choro ecd. catbedr. 72. ^^H
^^H LatlisUus de Weseo, 290. 292.	alt aria tn ecd. caChedr ; ^^H
^^^^1 agnclli. 416.	s. cruds. 98. 99. 100. 102. 170. 171 ^H
^^^^B Agnes, uxoj Nicolai Honvuth. 475.	172. 173. dia 343. 344. 456. 459. ^H
^^^^H AJucs, rclicta Jobannis Kwnsfch. 298,	^H
^^^^H Agnet, 51. Mnthbe ugncolae, 35<.l	b. rirg. Mariae. 62. ^^H
^^^H A gram (Zagrabiai. 135. 230.	%, Bemardi. 498. ^H
^^H Agria, dvit 319. 320,	85. Qmoae et Bamiani. 73. ^^B

53^

Index, — A.

ss. decern mill. mart. 409.

ss. Fabiani et Sebast. 409.

s. Georgii. 409. 435.

s. Hieronymi 409. 417.

s. Jacobi, 409.

s. Joannis apost. 409.

s. Katharinae. 409.

8. Mar. Magdal 185. 190. 322. 409.

s. Mathiae apost. 409.

s. Pauli. 409. 498.

s. Ursulae. 409. altaria perpetua Eberhardi eppi. 88. altaristae eccl. catbedr. 411. alveus fluY. Zawae. 828. ambo 39.

Ambrosius. 80. 158. Ambrosius pleb. de Hwtyna. 238. Ambrosius, fil. Georgii. 195. Ambrosius coquus. 863. ammissio renim venalium. 49. amphora. 517^ amphora cristallina. 517. Andreas, ragusiensis archiepiscopus. 10. Andreas, spalatensis archiepisc 10. Andreas, episc. zagrab. 15. 410. Andreas, archid. cathedr. 467. Andreas, archid. karoarcensis. 219. Andreas, dd. archid. Kemlek. 520. Andreas, archidiac. de Vaska. 54. Andreas, dd. canon, zagrab. 493. 520. Andreas, organista. 498. Andreas, pleban. de Nova villa. 498. Andreas, judex. 51. 68. 229. Andreas, juratus civ. 1. 273. 358. 477. Andreas, civ. 20. 192. Andreas clericus. 368. Andreas, litteratus. 20. Andreas Bogdanych. 39. 80. 158. Andreas Friglimel. 120. Andreas Hennyngh. 492. Andreas Kreygar. 401. Andreas Pawmkircher. 290. 292. Andreas PongraczdeDengelegh. 290. 292. Andreas Pulyan. 1, Andreas Safar. 39. Andreas Symwnych. 259. Andreas Ztepkovich. 54. 80. Andrea 8 Zwylych. 39. Andreas de Bathor. 447. 461. Andreas de Brezouycza. 270. Andreas de Iwanych, praebend. 409. Andreas de Japna. 195, Andreas de Zelina. 340. Andreas de Zwinaria. 68. Andreas, fil. Andreae. 439. Andreas, fil. Jelk. 439. 446. Andreas, fil Nicolai, condam judex. 48, Andreas, fil. Petri. 47. 80. 158. Andreas, fil. Vithecz. 91. 130. Andreas, frater Johannis de Gradecz. 254.

Angelus, ortanensis episc. 471. 473. 475.

animalia. 50. 205. 248. 496.

Anna, uxor Andreae Pulyan. 1, 2.

Anna, soror Catharinae de Batyan. 507.

Anna, soror Petri Gwndich. 244.

annuli pontificales. 72.

Anthonius de Florencia (italicus). 39.

57. 74. 75. 79. 80. 81. 84. 90. 92. 93.

103. 157. 158. 159. 161. 162. 163.

165. 166. 167. 168. 175. 176. 177.

178. 179. 180. Anthonius, fil. Thomae, judex. 256. 257.

298. 805. Anthonius, judex. 285. 296. Anthonius, iurat. civ. 19. 51. 106.273.

289. 290. 291. 350. 358. 479. 481. Anthonius, rector eccl. s. Marci. 64. 65.

70. 191. Anthonius, rector altaris. 322.323.476. Anthonius, rector hospitalis b. Mariae.

475. Anthonius civ. 80. Anthonius comes de Blagay. 72 Anthonius Chunek. 82. Anthonius Kerzowaych. 256. Anthonius Golyas. 291. Anthonius Klokoch. 377. Anthonius Kopyncz. 315. Anthonius Reynis. 1. Anthonius Segyn. 368. 868. Anthonius Syprasnych. 273. Anthonius Thurinsich 363. Anthonius Twwak, jobagio. 160. Anthonius Zmethan. 154. Anthonius de Dubicza, praebend. 218. Anthonius de Glavnicza, praebend. 196. Anthonius de Grabrounik. 268. Anthonius de Klokoch. 342. 343. Anthonius de Podbresya. 154. Anthonius de Pook, capet. Medwe.480. Anthonius vicarius fr. Heremitarum.281. Anthonius, fr. ord. Praedicat. 395. 597. Anthonius litteratus. 146. Anthonius, fil. Andreae. 439. Anthonius, fil. Appardi, judex, 55. Anthonius, fil. Georgii. 437. Anthonius, civis. 158. Anthonius, arcupar. 158. Antonius, sartor. 378. Anthonius, sutor. 296. Anthonius, famil. capituli. 368. antiqua consvetudo. 193. antiqua libertas civitatis 381. apothecarius. 48. Appardus. 55.

appellatio ad judices seniores. 45. appellatio ad mag. thawamicorum. 279. appellatio sacerdotum e sinodo. 314. appellatio capituli. 387. aqua benedicta. 428.

Index. — B.

537

aqua pluvialis 63. 193. 256. 481.

aqua de fluv. Medwednicza, 377.

aquarum occupatio. 364.

aquilegiensis dioecesis. 21.

ara. vide: altare.

ara magna in eccl s. Marci. 494.

ara s. Laurentii in eccl. s. Marci. 494.

ara s. Nicolai in eccl. s. Marci. 475. 488.

ara parva in eccl. cathedr. 517.

aratra, 27. 28. 81. 159.

a rb or e s :

cerasus. 482.

corulus\ ^Q

lezka / ^^•

graber. 282.

nux. 1.

pirus silvestris. 63.

trepex \ ^.

thopoU arcupares:

Joannes. 158.

Valentin us. 158.

Antonius. 158.

Gallus 158.

Blasius. 296.

Mathias, 296. arcus. 57. 147. 176. 160. 368. 416. area capit. zagrab. 5. 82. 34. 38. 82.

220. 236. 259. 260. 297. 301. 305.

321. 372. 378. 389. 424. arenda. 16. 494. argentum eccl. cathedr. 31. 72. 246 247.

248. argilla. 49.

anna. 29. 57. 81. 110. 176. 188. 260. armata manus. 21. 28. 29. 33. 34. 35.

82. 121. 125. 136. 153. 190. 297.

305. 332. 348. 368. armatonim caterva. 142. armatorum custodia. 75. armatus unus. 304. armiger in doecesi zagrab. 95. 148. arrestatip. 287. 331. artifices, vide :

arcupares.

aurifabri.

campanatores.

carnifices.

carpentarii.

corrigiatores.

fabri.

frenipares.

lapicidae.

lucifiguli.

molendinatores

pellifices.

sagittarii.

sartores.

sellipares.

sutores.

vargae.

vitripares. artifices, vide; czeha. arx episc. zagrab. 365. asciscio in numerum civium. 324. augmentum cultus divini. 323. Augustinus Porkolab. 299. Augustinus jauriensis episc. 290. 292. Aurana, priorarus. 50. 58. 108. 173. Auranae prior Thomas Zekel. 263. aurea bulla. 292. aurei. 513. aurifabri:

Ladislaus. 39. 80. 158.

Emericus. 80. 158.

Georgius. 132.

Nicolaus. 150, 155. 190. 246. 247. 267. 270. 296.

Paulus. 246. 247. 296. 378. 419.

Benedictus. 246. 247. 296.

Michael. 503. ausus sacrilegus. 21. auxilium proborum hominum. 83. avena 49. Azthalnok Paulus provisor episc. 133.

Babolcha monasterium. 378. baccalarius, 346. bacculus (mensura) 495. Bacban de Thomas. I » » Franciscus. > 507. » > Catharina. | Bakovch Stephanus. 158. Bakwa, parochia, 863. balista. 30. 141. 316. 518. balneum civitatis. 29. 348. balsamenta. 517. Balthasar, civis. 475. 470. Balthasar Alapy. 486. Balthasar de Bathyan. 421. Balthazar de Mykchowcz, 436. 452. 484. Balthasar de Thwrkalowcz. 284. Balthasar de Weyspriach. 279. Banatelleky, possessio. 193. bancalia. 248. Banfy NlcoUus. 518. 521. Bani Croat. Slav. Dalm.:

Konia (condam). ]

Paulus Bissenus.

Paulus de Pech.

Joannes de Marout. )

Dionisius de Marchali. 25. 26. 69. 83. 161.

Hermannus com. Ciliae. 47. 51. 69. 71. 76. 79. 86. 88. 101. 102. 107. 181.

11.

538

Index.

B,

Albcrtus Ungh. 50.

Joannes de Alben (olim) 51. 99.

Petnis de Alben (condam) 99.

Joannes com. Wegle (olim) life. 439.

Stephanus com Wegle. 115.

Matko de Thaloucz. 115. 118. 119. 12:^. 123. 128. 129. 133. 136. 137. 139. 143. 144. 145. 153. 195.

Petnis de Thaloucz. 144.

(iermannus com. Ciliae. 200.

Fridericus com. CUiac. 200. 210. 211. 214. 215 227. 228. 232. 239.241.

Ulricus com. Ciliae. 200. 202. 203. 204. 207. 208 209. 213. 216. 236. 277.

Jan Bythowecz. 252 260. 261. 263 264. 268. 269. 270. 271. 279. 285. 297. 302. 305. 528.

Nicolaus de Vylak. 270. 271. 290. 292. 299. 358. 360.

Emericus de Zapolya. 290. 292. 295. 299.

Blasius Magyar. 332. 334. 420.

Damianus Horwath. 334. 345. 358. 360.

Ladislaus de Egerwara. 383. 392. 414. 480. 484. 485.

Mathias Gereb. 424. 427. 462. 468. 479.

Detricus Bwbck. 438.

Joannes Corvinus. 504. 511. Bani machowienses:

Desew. 115.

Ladislaus de Gara 115. 143. 145.153. Bankouych Fabianus. 154. Bankouich Georgius. 154. Banych Georgius. 368. Barbara regina 13. 14. 16. 526. Barnabas, praebend zagrab. 380. 397. 408 barones. 517.

Bartholomaeus, comes zagrab. 42. 43. Bartholomaeusy cantor canon, zagrab. 333.

342. 343. 364. 380. 427. Bartholomaeus, chasmens. canon. 271. Bartholomaeus de Kaplath. 448. Bartholomaeus de Regio. 351. Bartholomaeus Thatar. 147. Bartholomaeus ilalicus. 136. Bartholomaeus vitripar. 148. 155. Basilea, civit. 79. 87. 89. basiliense concilium. 94. 95. 96. 115. 401. Bathina, possesio. 100. 101. Bathor de Andreas. 447. Bathor de Stephanus, judex curiae. 391.

404. 408. Bathyan de Baltasar. 421.

» > Benedictus. 320. I

Baxa Georgius. 1 ,07 j

' » Nicolaus. / ^^ • Baymocz, possessio. 125. Bedekoich Petrus. 476.

Bednya, castrum. 184.

Beketych Jacobus. 503.

Bela IV. rex Hung. (olim). 9. 113.205.

Bela, monasterium. 73. 854. 378. 380.

Bela, castrum 73. 192.

Belezlowcz, possessio. 225.

Belosowcz, possessio. 466. 479.

Belowar, castrum. 173.

Bencekowych Michael. 337. 338. 353.

357. 368. Benche, decanus civium. 296. Benedictus. 62. 79. 127 157. Benedictus, episc zagrab. 194. 196. 199.

220. 234. 236. 240. 243. Benedictus, canon, zagrab. 493. Benedictus pleb. omn. sanctor. 364. Benedictus, presbiter. 450. Benedictus, praebend. 409. 435. Benedictus, guardianns ord. s Francisci.

229. 233. Benedictus fr. Heremita. 419. Benedictus, director causarum. 458. Benedictus, aurifaber. 246 296. Benedictus, institor 296. Benedictus, sartor. 90. 92. 93. Benedictus rufus 81. 158. Benedictus, jobagio. 435. Benedictus, juratns civ. 1. 51. 74. 75.

232. 479. 481. Benedictus Dudinych, civis. 104. Benedictus Hudostych. 39. Benedictus de Terztenyk. 74. 80. 158.

166. 175. Benedictus de Polosychycza. 191. Benedictus de Posega. 298. Benedictus de Thwrocz, janitor, mag.

290. 292. Benedictus de Nova villa. 363. Benedictus de Batthyan. 320. Benedictus de Thatha, presb. 353. 857. Benedictus de Athak, praebend. 409. Benedictus de Borswa. 437. 455. Benedictus de Thwl. 448. Benedictus de Wemer. 513. Benedictus, fil. Michaelis. 192. 194. beneficia eccl. 4. 5. 6 283. benevolus consensus. 243. Benko Kunych. 477. 479. Benkowich Gregorius. 480. Berkis castellum. 406. Beriek Chaykyn. 476. Bernardinus Frankapan, 401. 405. 406.

407. 514. Bemardus de Thwroczy, 486. 504. Bernardus Zthochyth. 405. 406. 407. Beryzloucz. 137. 138 139. Berzthecz de Georgius. 285. Besenew, possessio. 192. Bethlenfalwa, possessio. 511. Bethowya, civit. 39.

^^^^^^^^^^p	— B. ^^^W 539	n
^^^ bkccUi. 57. 147. 176. 260.	Bok. civU. 80. 158.
^^^^ bigw, 416.	Bolttycb Jaxe. 74. 166.	^^H
^^^^^^ Bibi^um^ c^strum. 129. 508.	Bolfangus juratus. 479. 481.	^^^H
^^^^V birctii.	bolia snb doma. 418.	^^^H
^ birsagium (mulcts), 7, 117, 212. 496.	Bolye Jacobus civis. 3. 12. 52. 130, 194.	^^H
^^^^K Bbsf^ouK PatLlu»« 11.	Bolyc Jobannes. civis, 62, 53. 113. 123.	^^^1
^^^^K bbdum. 49. 415. 416.	130. 131.	^^^H
^^^^^^B Blugnv, castram. 72.	bombardae. 32.	^^^1
^^^^^^ Blasius. 40.	bombarda regis Matbiae. 362.	^^^H
^^H Blasius Magy.ir, bsums. 332. 334. 362. 421.	bombardarum distribntlo. 360,	^^^^
^^^^^H Blanius, aoi-tor. can. Zaj^ab. 360. 493.	bona mobilia. I 5. 21. 187. 388. 475. > imroobilia.f 476*	^^^H
^^^^BbIusius, dd. archid. kalmkensis, 398.	^^^1
^^^^^^H BlaBius de Ncmes, canon. 244.	Bontbosowcz, locus. 519.	^^^^
^^^^^^H BUsius de I%^Qkh, canon. 59.	Boshka Vitus, praepo^itus. 219.	^^^1
^^^^^^H Bins i us, cnnun. chasmensis, 153.	Bosyakow, castrum. 42. 43. 46. 173.	^^^H
^^^^^^^B Blaiiius, (dcb.iDUS eccl. s. Marci. 42.	276. 332.	^^^H
^^^^H BUsiui., judex, 190. 239. ati8. 077.	Bo/.ua, return. 339. 341. 358. HGO.	^^^M
^^^^^BBlasius Tboth. judex. 377.	Bo/nae rex Nicolaus. 272.	^^^M
^^^^r Blaslus, lurat. civ. 19. 20. 70. 143. 145.	Bo^nae gubcmator Kmericus dc Zapolya.	^^^M
^ 147. 149. 155. 232. 256. 267. 262.	290. 292.	^^^H
^^H^ 273. 289. 290. 291. 29a 302 303.	boznensis episc. ;	^^^1
^^^^^H BLosius de Dombru 67.	Jobannes 10.	^^^M
^^^^^^H Bksia« de Fodruwex, uotarius. 308.	Josephus, 115.	^^^H
^^^^^^H BUfius de Pobresya. 154«	bo7.acusis !.cdes vacans. 290. 292.	^^^1
^^^^^^H Blasius dc Tbesa, exactor tnxae, 120,	boves. 29. 81, lax 109. 110. M2. 146.	^^^H
^^^^^H BLasiu^ de Ther^tcnvk. 168.	147. 148. 159. 203. 218. 259. 305,	^^^^1
^^^^^VBIastun Fraw>ai. 80.' 168.	332. 415.	^^^1
^^^^^^B Blaaios Lauarin. 418.	Bo7-0 Jobannes, civ. 24.	^^^1
^^^^^H Blaiius Nemetb. 877,	Bozow Stepbanua. 3. 9. 12.	^^^H
^^^^■Blnsius Rnskav 518.	bracbia ferrca (mensura). 35U	^^^1
^^^^^P Bbsius Thewtiua, 368.	bracbium .saccular e. 224.	^^^H
^^^^^B Rlttsius Varga. 378.	Bradacb G corgi us. 324.	^^H
^^^V Blasius Zolarycb, 192.	Bradacb Gregoriu-s. 405. 40(i. 407.	^^^1
^^^^^ Blafiius Ztbenychky. 369. 378. 419.	Bradacb Stepbanus^ viccbanus. 506.	^^^1
^^^^^H Bla.siU5 Ztoymjiycb, judex. 321.	brana, llU.	^^^1
^^^^^H BUsittF, ill Bcnedicti. bomo rcgtus. 74.	Brandcoburgenaia marchio. 3. 7. 9.	^^H
^^V^ 80. 166. 175.	brcviarlum 72,	^^^H
^^^H Bliiiiis, til. Geor^ii, judex, 358.	Brczouicia. poasesaio. 11^ 137. 138. 270.	^^H
^^H^ Blasius, 111. Pauli. 204.	337. 463.	^^^H
^^^H Blantis, til. AVvtc^ych, jtiraL dr. 75. 79.	Briccius, judex. 6S. 70. 127,	^^^1
^^B 79. 84. 103. 157. 161. 162. 163. 166.	Brlctius til. Benedicli, jmles.. 62, 79.	^^^H
^^H 167. 168. 175. 177. 178. 179. 180.	84. 167. 161. 162 163. 174.	^^^1
^^H 259. 296.	Briccius Hudo^tyk 39. 80. 103. 158.	^^^M
^^^1 Bb^ius. civb, 203. 206.	Bricciuss dccanus praebend 363.	^^^M
^^^^^^H Blasius, iircopar. 296.	Briccius, rector altar, s. Nicolai in eccl.	^^^^
^^^^V Blaslus, carnlfex. 386.	s Mard 119.	^^^M
^^^^^B Bhi«iu$. frenipar 481.	Briccius Hunganis. 368.	^^^^^H
^^^^^^KBla^iiU!^, infititor. 269. 476.	Briccjus de Cbernkowci. 211.	^^^^^^H
^^^^^^B Blasius, sartor. 296.	Briccius Dorabrcnsis, 175. 177. 178. 179.	^^^^^H
^^^^^■BlaBiusp sutor. 80. 158. 368.	180.	^^^H
^^^^^■BlUna, pos^t^i^io. 281. 285.	Briga Georgius, 31.^,	^^H
^^^^^^^H Bobichan, Icrrn, 44.	Brokonowc/, possessio. 172, 173.	^^^1
^^^^^^B Bocbka. fjos^icfkiio, 151.	Brood, castrum. 406,	^^^1
^^V Bocbkay Petrus. 068. 421. 424. 466.	Buccaro, civit. 44.	^^^1
^^^L 479.	Buda, civit 8. 12. 24. 73, 112. 126.	^^^H
^^^^^^H Bogatbycbvcb Hrrgortus. 110.	143. 144. 152. 169. 180. 182. 181	^^H
^^^^^Bogauecr Mylakowycb. 259. 2t;0.	232. 250. 261. 264. 265, 268. 269,	^^^1
^ Bopdanycb Andreas. \ „q g.. -to	276. 283. 284. 293. 295. 297 .301.	^^^M
302. 304. 312, 313. 314. 336. 337.	^^^1
^^^^B BobemiegubernatorrexSigismiiudus. 7.9.	389. 340. 842. 347. 353. 366. 367. Ljs:^ ^=; ^-. .^^ . -.	iS

540

Index. — C.

3G9. 370. 382. 384. 393. 894. 896.

421. 424. 426. 429. 472. 478. 490.

491. 492. 610. 511. 513. 514. 516.

523. bullae apostolicac. 31. bursae propr. canon. 58. Bukowschyak, Huvins. 219. Buna, lluv 440. Buza, olitn cantor can. 62. Buzin, cast rum. 405. 400. Bvczkele Stephanus. 122. 147.148 151.

163. 203. 299. 3i8. Byeniko, piaepositura. 90. 97. 180. Bv^zad, Bykzad (Bisak) castr. et posses-

sio. 70. 91. 97. 130. 131. 209. 348. Byskwp Mathias, presb. 321. Bysthricza, castrum. 406. Bvthek, possessio. 42. 46. 338. 340. 345.

'347. 349. 353. 861. Byzcrio de Ladislaus. 284. Bvztrichcv Ladislaus. .S54.

caballi 415.

cnchinus 316.

cadavera animalium. 50.

calamitatcs civium. 335,

calcei. 48. 309. 415.

caliccs 32. 35. 58. 72. 248. 520.

(\ilistu!! III. papa. 247.

cambium. 186. 233. 257.

cambuca. 62.

camera apostolica. 475.

camera regia. 12.

camisiae muliebres. 147.

cnnipana maior. 18. :M. 48. 392.470.493.

campanac pulsus. 3r>, 39. 22o.

canijinnac sonitus ad latus. 29.

cam]>aiiarum t"uM)r: Klias. 298. 378.

camj)anator eccl. kathedr. 428.

campanile capellae s. Catharinae. 355.

campu-s civitatis. 33. 56. 109. 151. 193.

\S)\. 23-2. 233. 258. 259. 298. 332.

440. 476. 49rt. Caiiccllarii ic^ii:

Joannes, ej)isc zagrab. 07. 70. 72.

Mathias de (iathaloucz. 114.

Stephanu> archiepisc* coloc. 289. 291. cancri. 48.

candelabra argentca 517. candt-l.-^e accen.^ae. \ ^y. » cxtinctae. | *•*- *

canonici /agrab vide: zagrab. canouici. cauonica monitio. 39. 238. 311. 312.

397. canonica |K.rcio. 05. 222. 223. 224. canonici absentes. 470. canonici aegroti. 260.

canoniconim offida in eccl. kathedr. 470.

canthari argentei. 617.

cantoris ofBcinm. 470. 471.

cantus. 18.

Capella, parochia. 519.

capella s. Johannis evang. 183.

capella i). Katharinae. 852. 858. 355.

393. vide: ecclesia. capella s Ladislai, Albae. .H58. 357. capella s. Leonardi in vice monasterii

b. Mariae 186. capella b. Mariae in monte Grecens. 191. capella s. spiritus in Chernomerci. 483.

499. 602. capellae pnblicae. 39. capellani eccl. s. Marci. 89. capellani hospitalis. 284. capellanus. 109.

capellanns eccl. parochialis zagrab. 815. capellanus eccl. s. Marci, Gallns. 189. capellanus dominae comitissae. 260. capetanei capitnli 360. capetanei civitatis Grec. 808. 309. 403. capetanei gentium exercitualium. 848. capetanei regni. 338. capetaneus castri Chaktornya. 804. capetaneus nandoralbensis. 195. capetaneus in Medwe. 282. capicium. 147. rapitulum zagrabiense, vide: zagrabicnse

capitulum. capitulum zagrab. combustnm. 401. capituli zagrab invasio. 81. 159. capitulum zagrab. interdictum. 194. capituli zagrab. protectio. 481. capitulum s. Petri de Posega. 56. capitulum de sepulturis. 222. capones. 180. 282 509. cappac. 72. 248. caprae. 248 416. caprioli. 416. captivitas 260. 378. captura civium. 142. carceres. 21.

carceres civitatis. 190. 245. carceres in arce episc. 348. carceres in Medwe. 137. cardinal is s. Angeli. 194. cardinalis s. Sabinae, 194. carentia victualium. 325. caritativum sub.sidium. 316. carnrs hh. 416. carnifices. 416. carnifices domestici 495. carnifices extranei. 495. c a r n i 1 i c e s :

Marcus. 74.

Egidius 80. 158.

Kwsuc. 80. 158.

Paulus. 80. 158.

Index, — C

541

} 60. 887.

387.

Georgins. 190. Antonias Kerzowaych. 256. Clemens. 193. 296. Stephanas Zayko. 195. Mathias. 258. Blasins. 386. Martinus. 491. Gallas. 508. Mathias. 508. carnisprivium. 206. carpentarius, . Lanrentius. 508. casalia. 248. casens. 186. 415. Caspar, jnratns. 51. Caspar Lamberger. 833. Cassowia, civit 55. castellan!. 7.

castellan! de Bosyako. 332. castellanns Jacobns. 39. castellanns de Hrazthowlcha. 130. castellanns de Stupnik. 232. castellum in civitate Grec. 252. 256.

272. 805. castra regni Boznae. 339. 341. castra eccl kathedr. 520. casnlae jobagionum. 370. casula de damaskino. 72. 518. Catha, uxor Balthasaris. 475. 476. Catharina relicta com. Ulrici. 279. caterva hominum armatornm. 80. 158. Cauda 48. caules. 93. causa debit!, causae civiles. » criminales, % sanguinis. V latrocinii. » furti. > incendii. » tradimenti. ■* infidelitatis. causae inter duos laicos.. 112. I

causae prophanae. 301 |

causarum auditor generalis. 64. 65. '

cautionis praestatio. 388. 1

cedulae. 248. cellaria. 137. 349.

cellariorum confractio. 82. 160. ;

cellarium in turri. 480. cellarium subterraneum. 186. 187. 321.

822. I

censura ecclesiastica. 23. 66. 285. census annuus. 12.

census die strennarum. 24. 889. '

census in festo b Martini. 430. 509. census annualis vineae 63. census fr. Praedicatorum. 248. 1

censnnm non solutio. 59. cera. 415. cera« solutio. 408.

cerevisia. 415. Changanchewych. 80. Chagantowich Paulus 158. Chakan de Sebastianus. 508. Chakan de Stephanus 486. Chaktomya, Chakthuren, civit. castr. 18.

804. 388. 865. chanadienses episcop!: Dausa. 11. Albertus 290. 292. Joannes. 447. 461. chanadinensis sedes vacans. 115. charta pargameni. 229. Chasma, civit. 40. 61. 73. 238. 286.

288. 350. 517. 519. chasmense capitulum: 71. 74. 79. 96. 98. 101. 102. 103. 186. 187. 139. 149 150. 152. 153. 157. 165. 171. 172. 174. 181. 182. 271. 376. 377. 384. 391. 450. chasmenses canonic!: Stephanus. 67. Thomas. 70.

Nicolaus de Orboua. 76. Blasius. 153. Bartholomaeus 271. Elias de Saploncza 862. Thomas, cantor. 521. chasmenses praebendarii:

Georgius. 74. 80. 102. 158. 168. 166.

168. 170. 175. 179. Jacobus 84. 162. 167. 178. Georgius de Zwsycza. 108. Stephanus. 139. 173. 183. Benedictus. 450. chasmenses Dominican!. 73. chasmensis plebanus. 878. Chaterina Matheygenicza. 418. 419. Chavkin Berlek. 476. Chawa, possessio. 101. 269. 301. 487. Cheh Petrus, agazon mag. 11. Chehko Nicolaus. 226. Chehy, villa. 193. Chepemych Symon. 233. Cherni otok, insula 16 Chernk de Koznycza. 441. Chernkowcz, possessio. 211. 270. 337. 46. 194. 338. 340. 345. 847. 849. 853.361. 483. 484. 486. 499. 502. 503. Cherzthwecz, possessio. 192. Cheterthekel, locus. 436. 452. chethwert, metreta media. 415. Chirkvcnik.l fluv. civit. 80. 44. 52. 93. Cyrkvevik. | 94. 185.vide: Medvednicza. Chogoynycza, aqua. 193. choka, bombarda. 362. choraUs missa magna. 265.

Chernomerchy, possessio. » fluvius^

542

Index, — C

pd

1

i

chordae. 415.

Chorgd, castrum. 406.

chorus eccl. zagrab. 15.

Chranecz Michael, institor. 494.

Christophorus Hochburger. 365. 367.

Christophorus, fil. Nicolai Thot. 3. 443.

Chuk Martinas, civis. 121.

Chalchet, possessio. 247.

Chan, Choon, Chyin, fil. Johannis, judex.

1. 9. 10. 12. 39. 80. 158. Chun Thomas. 92. 93. Chunek Anthonius. 82. Chwpor Demetrius, tiniensis episc. 198. Churman Gregorius. 111. Chychan, castrum 437. Chycden Thomas. 296. Chyrkwische, terra. 476. cicatrice j. 388.

Cilia, civitas. 71. 209. 243. 249. Ciliae etc. comites:

Hermannus. 44. 47. 51. 69. 71 76. 79. 86. 88. 101. 102.107.112.128. 131. 200. 456. Fridericus. 128. 134. 135. 136. 137. 140. 141. 143. 145. 149. 152. 183. 184. 200. 210. 211. 214. 215. 227. 228. 231. 232. 239. 241. Ulricus. 136. 137. 140. 141. 143.145. 149. 162. 155. 156. 183. 184. 186. 200. 203. 204. 207. 208 209. 210. 213. 216. 231. 236. 251. 252. 256. 269. 270. 277. 297. 401. 483. Katherina 230. 249. 252. 279. cineres. 49. cinguli. 111. 176. ciphi. 248. cippo 109. circuitus civitatis 49. cistae. 472.

Cistercienses abbates: Johannes. 94.105. 126.127. 174.186. Mathias. 220 221. 223. 224. Wymandus. 277. 280.

vide : abbas s. Mariae ord Cistercit. citatio in foribus eccl. 95. citatio legittima. 190 citatio prima. \

: S'" 95.280.388

* peremptoria.J civile cum fundo 206. 321. civitas regalis montis Grecens. 259. civitas .sacrilega. 33. civitatis invasio. 151. civitates novo creatae. 279. civium captura. 148. civium interfectio. 148. 155. 156. civium vcxatio. 135. clamores replicati. 82. clandestina immigratio. 264.

clandestina introductio. 162. clandestina statutio. 152. clandestinus transitus. 125. claustra. 222. vide: Monasteria. claustrum s Francisci, Zagrabiae. 73.

188. 229. 233. 518. claustrum b Katharinae de Zagrabia. 486. claustrum b. Magdalenae, ord. Praedicat.

Chasmae. 519. claustrum b Mariae Paulinorum in Ga-

rich. 73. 519. claustrum b. Mariae Heremitarum prope

Zagrab. 164. 258. 281. 429. 518. claustrum b. Mariae in Iwanich. 519. claustrum s. Nicolai ord. Praedicat. Za- grabiae. 73. 81. 159. 240. 247. 281.

283. 285. 800. 352. 353. 354. 356.

358. 393. 462. 478. 486. 492. 518. claustrum Heremitarum iuxta Budam 518. claustrum Fr. Chartusiensium. 518. clausurae. 50.

clausurae fluvii Cyrkwenyk. 93. claves portarum civitatis. 67. 68. clavi ferrei. 816. clavis ad sigillum 422. clavium conservatio. 68. Clemens. 148. Clemens V. papa. 235. Clemens jauriensis episc. 115. Clemens, canon, zagrab 265. Clemens de Gara, canon, zagrab. 249. Clemens de Pobresya. 154. Clemens de Wyzoka, praebend. 409. Clemens, fr. ord. Praedicat 358 Clemens Kelecz. 368. Clemens Kys. 418. Clemens Praudych. 80. 158. Clemens, juratus. 232. 256. 257. 262.

273. 298. Clemens, camifex 193. 296. Clemens, faber. 297. Clemens institor. 80. 158. Clemens, sutor. 378. Clemens, fil. Blasii, clericus. 192. Clemens, fil. Michaelis. 193. Clementina (constitutiones eccl.) 222. clenodia canonicorum. \ qq qk 15a

> eccl. cathedr. i * ' cleri per.secutio. 318. clerici. 34. 37. clipei. 416.

Clokuch, loc 46. 217. cochlearia. 248.

cochlearia magna deaurata. 518. coctrix Elena 218. cocus Ambrosius. 363. codicilli. 248.

cocmeteriumeccl. s. Katharinae. 355.356. collatio beneficionim. 283. coUatio possessionum. 3. 42. 46.

^^^^^^^^^^^^^^	54^^^B
^^H C^llaUo re^a. 17. 306.	coosvetudo regni. 112. 151. 203. 240. ^^M
^^^^H collecta t|uadniginta nuircaniTn. H,	369. 503. ^H
^^^^H coUectoren proventuum re^alium 12G«	consvetudo sedi^ eptsc. zagrak 64» ^^^|
^^^H ooUcgiam cardiiialium. 1^8.	contestacio lucis. 65, ^^^^H
^^^H colendtnum camiticum. 193*	conthorali« cotnitiii Ciliae Vlrki. 186. ^^^H
^^^^^^^ colocetises archiepiscopi:	contradictio, 4. 7« ^^^^^H
^^^^^H	contribntiones. 430. ^^H
^^^^H Petms. 232.	lontributio incolaram Opatovinae. 390. ^^H
^ Stephanus. 289. 291.	iontribntiones extraordinanae 336. ^^H
^^^H colocensin sedes vacaus, 10* 115.	contributio medii (lor. 319. ^^H
^^H Colomanas Frankeobergm-. 136. tS8. 140.	conlroversiae inter capit. et cives. 392. ^^H
^^m	contumacia. 398, ^^H
^^^H colom capital! zagrab. 293. 432.	contumcliae. 368. ^^H
^^^H coloDi adventus 69.	conventio. 497. ^^H
^^^H eolonorum taitatio, 58.	iOnventUB Crucifer. de Alba U)6. 152. ^^H
^^^H combussio 33. 37.	cunvcQtus *. Francisci, Zagrabiae. 51 ^^H
^^^H combus$io domorum canonical. H2, I60.	b'l vide: olau^frum. ^^^|
^^^H combiLstioQc^ per Tuhms. 325. 518,	convocatio proborum vtrorum. 95. ^^^|
^^^H comes capituli <;arciilari$. 389.	coopertorium capitis. 29. ^^^|
^^^H comjtia PosoQieosia 69.	copertoria 248. ^^^|
^^^^H commis^^ani et-cl. ^la^raT). 374.	coperlurae magnae. 73. ^^^H
^^^^H commanis asus. 60	copta papirea. 222. ^^^|
^^^H commtznis justitin 369,	coraturae. 470. ^^H
^^^H commumtas facnlcga. 30. 38. 39.	C^rbBvia, 54. ^H
^^^H commutatio cmum. 150.	corbaviensis episc. Vitus. 115. ^^^| coronatio regis. 228* ^^^|
^^^B complices 57. 315.
^^^H cocQpositio arbilrativa 48S«	corpus pueri innoceotis. 246. ^^^|
^^^H coiDpoftitio ordiuiiria, 70,	comgiatorcs. 307. 402. 403. ^^1
^^^H compositio inter partes, 183.	corulu^. 63. ^^^1
^^^H concntnbia. 496.	Crapina, civitas. 149. ^^^|
^^^H concilium bjV5ilien»e. ,'K)l.	Cra^uopole (GraneliDa)^ vicus. 477, ^^^|
^^^H concordar«. 7.	< reditores. 374. ^^H
^^^H Concordia cum capitulo 472, 473.	iTepusLuluin noctis 29, ^^H
^^^H condemnaHofies. 888.	crimina clericalia, 315. ^^H
^^^H conditio civit. approbata. 1, 63. 193.	crininarc. 29. ^^H
^^H 195. 234 257. 298. 352. ^^^H confessor dominae reginae. 305,	crisienUs comitatu.. iJa.fn^gi f?^; ■
^^^^H oongregutio generalis regni Slavon. 404,
^^H	crisienics comites. 209. ^^^|
^^^H congregatio g«neralis coinit zagrab. 401.	crisienses comites: ^^H
^^M 408. 411. 433.	Petms Bochkay. 1 ^.^ ^^H Mich.iel Kerheo. f ^^"' ^^1
^^H coninratores. 378. 391.
^^^B Conrndus Rawsar judex. 186. 204. 205.	crlsien^tis ^tdh protoootanus. 130. ^^H
^^H 207. 232. 266. 302. 303. 332.	Cnsium. civit. 203. 201. 206. 214. 417. ^H
^^^H consensub capituli, 198.	421. 4m 519. ^H
^^^H consensus v id no mm, 52. 352.	Cn^^pus, canon zagrab, 3S0. ^^H
^^^H consenratio civil. Grecens. 335.	Cristianus a^rvitor 55. ^^^H
^^^H conservator jurium eccl. kathedr. 285.	Croacus Thomas, civis. 266. ^^H
^^^^H cooservatoriuni corporalium. 517.	Croatine regnuin, 420* ^^^H
^^^H conservatonum gemmatum. 518.	Croogb. terra capituli 159. ^^H
^^^^ft consefvatorium fiolU auratum. 5)8.	crucc Kignare. 21. ^^H
^^^^1 consiistorium communitati^. 358.	cnjce» 218. ^^H
^^^B Coti-'-— - ^nU. 2i.	crudditas civium. 112, ^^H
^^^H Coh sinodni. 21.	Cruemcbe, po^s. 26. ^^^|
^^^H Con rtvit.i^^ 385.	cntmenac 57. 176. ^^H
^^m Con	crux ^cmmata 518. ^^^|
^^^H	cubiluH. 367. ^^H
^^^H ronitvetndo approitata. ASH.	cnbulufl 48. ^^H
^^M coo^veludo dvituHH. 4. 208. 488.	cubuli vini. 495. ^^H
^^^H ooiisvfttQ<lQ •ccl. cAthvdr. tagrab 23.	cultus divinn^ 15. ilQ. ^^H

544

Index, — D,

6. 82. 34. 44. 82.

cultus diTini angmentum 227.

culteUus. 60. 260.

cuppa deaorata dnpplata. 517.

cuppa magna deaurata. 618.

cuppae deanratae bullatae. 517.

cuppae cum draconibus et hominibus

armatis. 517. cuppae cum Tirgultis. 517. cuppae parvae argenteae. 517. cupri non modica quantitas. 511. cupri depositio in civitate Grecens. 511. curatores haeredum. 338. curatores uxoris. 383. curia romana. 198. curia regia. 181. 239. curia episc. zagrab. 14. 15. 35. 81. 159.

173. 189. ^^. curia cantoris. 57. curiae canonicorum.

296. 873. 886. curia emptitia. 353. curia allodialis. 254. curia in Nova villa. 321. curia in vicomonasteriib. Mariae. 185. 187. curiae duae. 127. curia Integra (15. ulnarum). 17. 126.

386. 389 curia media. 186. 350. 351. curiae quarta. 1. 851. curiae una quarta et octava. 126. curiarum collatio. 373. curiarum canonic conflagratio. 32. curiarum desolatio. 374. curiarum canon, invasio. 82. curiarum reformatio. 874. curiae venditio. 187. curienSis episc. zagrab. 189. curialis Osvaldi episc. 516. currus. 48. 149. currus appretiati. 330. currus ballarum ligatarum. 415. currus eppi. Johannis. 72. currus exercituales. 69. currus novus. 416. currus nuptiales. 416. currus cum pannis. 415. currus virgultarum pro mufl(tione. 360. curruum ablatio. 69. curruum desSectio 27. curSus fluvii Medvednicza. cuspides. 57. 176. custodia munitionis capit 399. custodia terminorum civitatis 151. custodia vigilis. 29. cutes. 416. cutes ligatae. 415. cutes recaptivatae. 2o9. Cyrkwenyk, fluvius. vide: Chirkvenik. czeha pellificum, artificum frenorum et corrigiatorum. 307.

365.

402.

Czerye. ) possessio. Cherya./ villa.

czehmmm statuta. 807. czeba sutomm 809. czebae pellificum. » selliparium. » artificum frenomm. » corrigiatorum. j

, 42. 48. 46. 88. 99. 1101. 102. 170. 171. 172. 173. 837. 841. '842. 343, 844. 857. 1383. 391. 404. 449. 458. 456. 457. 458. 1 459. 460. 525. Czethyn, castrum. 406. Czopocza Jacobus. 488. Czypsar Martinus, yicecastelianus. 216.

damaskinnm album, auratum. 518.

Damianus, 259.

Damianus Horwatb, banus. 334. 345.

358 360. dapiferi regii:

Ders Martinus. 11.

Joanne.. 1 ^^ ^ j,g

Stepnanus /

Ladislaus de Bathor. 290. 292, darowcz, pannus albus, 415. Dausa, cbanadiensis episc. 11. Davidouch, villa. 19. Dauotb Ladislaus, can. 33. 59. 61. 80. debita 388. decanus artificum. 158 decanus colendini carnificum. 193. decanus czehae. 307. 403. decanus juratorum. 48. decanus praebendariorum. 218. decimae bladi.. )2. 14. 18. 59. 69. 196. » musti. V297. 310. 317. 318. 827. » vini. I 331.

decimae porcorum. 438. decimae cam pi zagrab. 232, 236. decimae comitatus zagoriensis. 401, decimae intra Muram et Drawam. 265.

318. 401. decimae de Koztel. |

de Ozel. [ 401. » de Ribnik.l decimae de Marocha. 18. 324. decimae de vineis Praebendariorum. 61,

410. decimales proventus. 412. decimarum dicatio. 18. decimarum medietas. 18. decimarum pars tercia. 18. decimarum relaxatio. 15. decimarum remissio. 2. decimarum subtractio. 280. deciraatores. 297. 327. 33L

' Indgx.	— D\ ^^W
decretum budeose. 320.	dies lunae. 40. 333. 473. ^H
dec re him novum. 8<	dies Martis. 236. 238. 910. ^H
drdecus sex as mulicbris, 99.	dies Jovi.s. 95. ^^H
Deilychi possession 42, 46. 838. 340.	drc^ Veneris. 199. ^^M
315. 347. 349. 353. 3*51. 486.	dies Saturni. 364. ^^1
Dedynareka, possess! o. 449.	dies coenae Domini 517. ^^H
defcnsio civiam. 148, 335.	dietae terrae. 1. 195, 219.273.298.408. ^H
defiiiiitiva sententia, 45. 224.	409. 477, ^H
Dehnycie, castrum. 406,	diffamatoria vcrb». 265. ^^H
deliberatio praclatortim, 8. '	diluculmn. 146, ^^H
Delosan Gurgek. 18*i.	Dinareka, possessto. 404. ^^H
dcmactatio bovis. IIQ.	Diooysius de Zeccb strigouiensis archiep. ^^H
Demetrius Chwpor, tinieasis, \ epbc. 198.	*im 291, ^H
» Mgrab. / 806.	Dionisius de Marchali, banus. 25, 26. ^^H
Demetrius, arcliid. kathedr. 342. 886.	69, 83. 161. ^^1
453. 45^.	Dionisius, canon, zagrab. 459. ^^H
Demetrius, doctor, canon. *J93. 306*	Dtonisius. juratus, 232. ^^H
Demetrius de Gary gb, canon Gasmen. 40.	Diouisius Mojtlauecz. 80. 158. ^^^|
Demetrius, civ. G rectos. 4. 80. 168.	Diouisitts SypcbicK 378. ^^H
Demetrius, juratus civ. 1. 23. 57. 192.	Diooysitu Yodopija, 281. 363. ^^1
194. 256. 257. 278.	Dionysius sartor 296. ^^^1
Demetrius Rosowych. 39.	Dionisitis, praedialis. 503. ^^^|
Detnetrtus de Adaniolcb 175,	Dionisius, til. Emenci. 84. 180, ^^^|
Demetrius dc D re nova, 84. 108. 168,	Dionisiu.^ de Adamovecz. 163, 169. ^^^|
169. 179, 180.	disci argcntei, deauratl 517. ^^^H
Demetrius, fil Martini, 211,	di<ipoSitio capituli. 72. .^^H
Demetrius sartor. 296.	discursus armatorum. 159. ^^^|
Demetrios, jobagio, 82. 160.	di^cuTsn^ per capitulum. 82> ^^H
denarii. 48. 49. 50. 147, 186. 196. 282.	distribulio proventuum. 395. ^^H
388, 390, 415. 495.	distributiones quotidianAe, 294. 295. ^^H
dcoarii btingaricales. 509.	1 disturbior um tempora. 292. 297 . 337. 34 1 . ^^M
denarii mi no res. 69*	Diuaek Thomas 80. ^^H
denarii novi usuales. 64. 69.	divina officia. 39. ^^1
denarii regales. 496.	divisio bonorum pro malefido puniti. 887. ^^H
denarii wyennenses. 164. 216.	divisio bonorum intentate deces^i. 387. ^^H
denarii <|Qadringeiiti. 69.	divisiODcs in pecucia. 294. ^^^|
denegatio hospitii 346.	Dobryne, poss, 285. ^^H
denegatio ignis et aquae. 40.	documcntonini produjctio. 147. ^^H
denuudatio, 349,	dolca. 416, ^H
depastalio segctum, 109. 110.	Domagouych, possessio. 139, 141. ^^H
depopulatio per Turcas. 329.	Dombro.) oppidum. 67. 73. 487, 491. ^H Dumbra,t 519. ^^1
depositio coudigni pretii. 69»
Ders Martiotis, dapifen 11.	Bomlire&iis ecd. s. Martini. \ _g ^^H » » «», Margarethae.J ^^H
Dersan Paulus. 396.
Dersfy Nicolaus. \ e^w^ Stcplianns. / ^^'^■	domicela (jobagio). 370, ^^H
dominica Invocavit. 141. 152. 319. 320. ^H
descensus exercilualis, 122. 334.	domiuica Reminiscere. 297. 392. ^^H
descensus cxercit^iiim saepissimi. 333.	domiuica Oculi. 232, ^^H
Desew, banus machow, 115.	dominica Letare. 4. 108. 207. ^^1
desolatio pracdiorum, 59.	domiuica Judica. 17, .^07. ^^H
dcteniio. 42. 44. 46,	dominica de pa^^sione Domioi. 466. ^^^|
dctentio ID carceribus. 21. 527,	domimca Ramispalmarum. 74. 80. 166» ^^|
detcntio prcsbiteromm. 427,	299. 421. ^M
detentio proventuum capituli. 523.	domioica Rogationuin. 28. ^^H
detcntorcs occulti. 248.	dominica ante festum Assumptionis^ b. ^^H
Detricus Bwbek, banus. 438,	Mariae. 124. ^H
dcvastatio per TurcaS, 329.	dominica post festum b, Micbaelis. 25. ^^H
dicator tobuti fisci regalis. 320.	Domioicus episc, waradicnj, 618, 521. ^^H
dicatores taxac regiae. 120. 319, 336.	Dominicus, praepos. eccl, zagrab. 59. ^^^|
dies domiuica. 18. 39.	Duminicus albensis praep. 447. 461. ^^H ^1

^^^^^^H^54^ /»^:c.	H^B^^^
^^^^^^^H Dominican, pleb. de Chasma. 238.	(^M
^^^^^^H Domioicus praebend. 219. 4bG. 503.	H
^^^^^^^^^H Domjoieus juratus. 5L 350,	Eb«rbardu$, episc. lagrab. 2. 4, 8. 10. M
^^^^^^^^B Dominicus Bogdaoych. 39.	11. 15. 16. 17. 22. 43. 61. 72. Sa ^M
^^^^^^^^^1 Domioicus Malecz. 368.	98. 99. 100. 221. 410. 457. ^H
^^^^^^H DomtmcQ.^^ Maxethvch. 80. 158.	Ebcrhardus, lector eccl sragrab, 74. ^^H
^^^^^^B Dominicu.s Perowvch. 342. 343. 3^^.	Eberspelch Jacobs judex, 2'Kl. ^^H
^^^^^H	Eberspck Vlricus. :i25, ^
^^^^^^^H DoTninicus Varga. 378.	Ebres, villa. 8i. 91. 130. 212.216.231.
^^^^^^^^H DaniiQicu4 Wencedaus dc Jako2crdahelv,	ecclesiae:
^^^^^H	eccL cathedral, s. Stephaai. 2. 3. 15.
^^^^^^^^^B Dominicu^ de Ailamowcb, 137. 133.	17. 18 22, 31. 32. 35. 38. 43. 66.
^^^^^^^B Dommicus, tiL Ladiski. 172. 173.	72. 77. 78. 81, 82. 88. 96. 97. 98.
^^^^^^^^^m Domiaicus, (iclUpar, bO, 158.	101. 102, 159, 16K 170. 171. 172.
^^^^^^^^H Domioicus. familians. IHO.	173. 185. 20O. 227. 246 276, 283.
^^^^^^H Domko Perowyth. Am, 507.	311. 312. 313. 315. 322. 333. 343.
^^^^^^^H Domyao, jobagio. 483. 4 Si.	344. 400. 401. 417. 498, 507. 517.
^^^^^^H domus murata. L 17. 38. 12f.-. 127. 21 B.	525.
^^^^^H	cccl. s, Anthonii de vico Latinorum.
^^^^^^^^^1 domus cum fuudo. 498.	218. 22U. 240. 397. 471. 473.
^^^^^^^^B domus coimilii ctritatis Greceas. 147.	eccl s Andreae, Chasmae. 519.
^^^^^^H 187. 269.	eccl. s. Cruets in cautoratu (capjt.
^^^^^^^^m domus cauouicoTum. 21, 22. 159. ISL	chasmen). 519*
^^^^^H	eccl. s. Emericiducis,22.93.220.24a,
^^^^^^H domtts praebeDdalis. 185. 186. 333.	321. 378. 397. 408, 471. 473. 518,
^^^^^^^^^H domus apreciata, 206.	eccl. b. Elizabeth in Zerdahel. 519.
^^^^^^^^^1 dealer ta. 320.	ccct b. Gcorgii propc molendina. 273.
^^^^^^^^^1 e^tuaria. 238.	eccl s, Georgji in Bonthosowcx. 619.
^^^^^^^^^^ domus ID Nova villa. 185.	eccL s. Georgii prope Heymocx. 519.
^^^^^^^T domus ad deponend.a mcrcimouin. 206.	eccl. s. Geurgii in Leraes, 519.
^^^^^^^H domiLs Uberorum Stepbaui. 68.	eccl, s, Johannis de Nova villa. 18*
^^^^^^H domus Uberorum Tbomae. 68.	19. 58. 59. 60. 191-220. 240, 362.
^^^^^^H domorum combui^tioues. 329«	409. 518
^^^^^^H domuum capit. destructio. 297.	eccl. s. Johannis id veteri Chasraa. 519
^^^^^^H domuum sigillado. 495.	eccl. s. Jobaonii in suburbio chasm.
^^^^^^H domuan) sulfossio 44.	519.
^^^^^B domorum utcasilia. 248.	eccl, b. Catharinae virg. 17. 1V6. 127.
^^^^^^H domido po^sessiooum 3. 42. 46.	vide: capella.
^^^^^^ Donatus de Meczo. 193.	eccl. s. Katharine in Grachvna. 519.
^^^^^^^ darmitorium. 355.	eccl. s. Ladislai in Zala. 520.
^^^^K Dorotbea relicta Heuuing. 286.	eccl. s. Lconardi, Zagrabiac. 518.
^^^^H Dorothea, relicta Matbiae et Bla.^ii 476.	eccl. s, Marci Zagrabiac 39. 66. 70.
^^^H Dorotbea relicta FauU i^artoris. 481.	81. 146. 150. 155. 158. 159. 220.
^^^^H Dorothea cousors Pywarich. 258.	221. 223. 224. 241, 362, 364, 378.
^^^1 Dorothea, relicta Mathie ZekiricK 493.	397. 419. 474, 494. 496, 51 L
^^^H Draselcz, lo€. 120.	eccl. s Margaretbae virg. in suburbio
^^H Dravus duviui. 72. 265. 318. 401.	Grec, 111. 362. 483. 484, 496, 499.
^^^^1 Drcmpicb Ivauus. jobagio. MM.	502. 503.
^^H Dreoova, villa. 56. 81. 103. 163. 168.	eccl. s. Margarithaedorabreiisis. 73. 519.
^^H J 69. 179. 180. 211. 214. 225.	eccl. b. Mariaeinarea capituli. 14.16.
^^^^H Drobauych Marti it us. 154.	390. 618.
^^^^L^ Dubic^a, caslrum. 218.	eccl. h. Mariae prope Chasmam. 519,
^^^^^^^ Duboweczp ca^trum. 406.	eccl. b. Marine in Iwaoich. 519: ^^H
^^^^^1 ducati pun auri, 58. 611 482.	eccU b- Mariae, Glogonczae. 519. ^^^|
^^^^^^^B duccat, moueta nigra. 69.	eccl. b. Mariae Heremitarum. 165. ^^H
^^^^^^^ Dudjuych Benedictu^, civis 104.	eccl. s. Martini de suburbio civil. 29. 1
^^^^^^^H dudlum. 54.	240. 255. 364, 471, ■
^^^^^^^B Duymus, archiep. spalaleiLsis. 11.^.	eccl. s. Martini, Dorabrae. 619. 1
^^^^^^H Duymu^ Fraugapau. 405. iOik 407.	eccl. s. Nicolai inproviociadombrensi 1
^^^^^H Dwack Thomas. 158.	nWl ■

	Index,	— ^< 547 ^^H
eccl. s, Nicolat m Podgorya. 519.	Emericus de Kemiek, praeb. 409. ^^H
	eccl. Omnium hanctonim. 3t>4,	Emericu5 de Lancz, 448. ^^^|
	eccl, OO. sanclorum iu provinda Iwa-	Emericus de Marczalii janitor. 115. ^^H
	nich. 520.	Emericus de Nezpesa. 101. ^^^|
	eccl. OO. sanctorum in Narth. 519.	Emerictis de Nova villa. 3<i3. ^^H
	eccl 00. sanctonim in Zalothnok. f>20.	Emericus de Zapolva, guberuator Boznae. ^^H
	eccl. s. Petri, Quinqueecclcsiis. 72,	290. 292, 299. 437. 452. ^H
	ecd. s. Petri m Petrccz. 519.	Emencus, vicejanitor reg. 12. ^^H
	eccL chasmensis s. Spiritus. 40. 67.	Emericus, praebeodaiius. 4, ^^^|
	70, 78. 517.	Emericu!^ Sega. 190. ^^H
	eccl s. Stepbani regis de Alba. 1015,	Emericns, jurat, civis. 192. 194, ^^^|
	eccl. s. Stephani in Rakychnicza. 619.	Emericus, atirifaber. 80. 158. ^^^|
	ecclesia dumbrensis. 72	Emericus, litteratiis 511. ^^^H
	eccl tilialis in Capclla. 519,	Emericus^ notarius, 489. ^^^|
	eccl in Prybych, 188,	Emericus, sutor. 190. ^^^|
	ccclesia hospi talis. 234.	Emericus, agncolm. 195. ^^H
	eccl catbedr. clenot!ia. 80.	emptor rerum furtive ablatarum. %)^, ^^^|
	eccl kathedralis tunes. IfjO.	enonnis tormentatio. 190. ^^H
	eccleaiasticae pcrsonae. 4. 6.	enses dispositi. I 411* ^^H non dispositi f ^^H
	ediclum regis, la 58.
	edictum m fori bus eccl. katbedr, 3(13.	Entzesdorf Henncus. 333. ^^H
	efToasio occisomm hominum. 55*	Entzesdorf Wilheltnus. 334. ^^H
	cfiusio sangvinia. 58,	equL 29. 67. 110. 121. 136, 248. 269. ^H
	Egidius. 80.	330. 432. ^H
	Egidius, camifei. 80, 158.	eqni cnrriferi 72. ^^H
	Egidius, civis, 158.	eqoi non babatati. 415. ^^H
	Egidius de Clokuch 46. 194. 233,	e{]ni oneniti. 415. ^^^|
	Egidowczi posse^sjo. 118*	equi sellati. 73. 415. ^^H
	eiectio judicis ante prancium. 386.	equi ad impedimenta portanda. .H04. ^^^|
	elect us episc. zagrab» 244,	eqtti arcendi a tlacis. 432. ^^H
	eleemosina. 223.	equites. 75. ^^H
	cleemosioa perpetoa. 419. 487.	equites armati. 141. 16G. ^^1
	eleemosinae bospitalts. 235 237.	Eremitarum po.'^sessio, 59. ^^^|
	Elena. 19.	erkel (propugnaculum). 86. ^^H
	Elena, fil Anthonii caroificis. 256.	Ernust Johannes. 401. ^^H
	Elena, ftlia Gcorgii Baxa. 188.	Ewgenius papa IV, 95. 191 199. ^^1
	Elena, soror Petri Gwndich. 244.	Eu^tachius abbas de Garab. 373. ^^H
	Elena, relicta Valcntinl 257,	Eustacbius prior clauslri b. Nicolai.283. ^^^|
	Elenr. relicta Zaykonis. 273.	ewangclia. 470. ^^H
	Elena, coctrix. 218.	evocatio secundaria. 161. ^^H
	Elena, mulier, 193.	evocatio terciaria 162. 178. ^^H
	Elena Rosa. 192.	evocatio peremptoria. 102. 103. ^^H
	Elizabeth, relicta Malbiae agricolac.350.	exactiones regiae, k ^^ ^^H ecclesiasticae. f ^^^|
	Elizabcib, mulier. 481.
	Eliiabetb, uxor Conradi Rawsar. 186.	exactores ta:£arum reg. 336, ^^^H
	Eloe5, villa. ir,0.	excessus. 226. ^^^^
	Eljas de Acbyna, canon, lagrab. 364.	c!£cttatores dissenstonnm. 243. ^^^H
	Elyas, canon, zagrab. 310.	exctusio dc consort 10 capituU. 242. 244, ^^^|
	Elyas, cfin tagrab. 300.	^H
	Elyas de Othvna, can. zagrab, 280,	excommtmicatio. 21, 30. 36. 38. 39. 223. ^^|
	Elias de Soploncza canon, 232. 362. 395,	241 , 248. 280. 30 1 . 326. 329. 395. 47 1 . ^^H
	Elyas dc Crisio. 214.	execQtionis dies. 363. ^^H
	Elyas, juratas. 479. 481,	excctttores testament! : 36, 51, 72. 73. ^^|
	Elyas, campanarum fusor. 298, 378.	74. 95, 96. 185. 189. 233. 321. 363. ^H
	Elyas. sagitarios. 80. 158.	520. 521, ^H
	Elyas, sutor, 3B8.	exemptio a contributionibus. 430. ^^^|
^^^H	Elyas. fil, Kunych. 477. 479.	exequiae, 73. ^^^|
^^^H	Emcricu^ de Adamowch, 137. 163. 169,	exe:cituantes, 69. 293. ^^H
^^^H	180.	exercituatio per capita. 304. ^^H
1	Emericus dc Crisio, clericus. 476. 1	exercituatio contra Turcas, 304. ^^^|

^^^^v	" R ^^^^^^J
^^^^^^ expensae dTitatis. SB9. 359.	Farkas Matbias. 190. IM. 238. 284. ^H
^^^^^^H expiatio scekruin. 277.	Farkasius, hi. Egidii. 80. t5S, ^^M
^^^^^^^H explorator. 160.	fassio perennalis, 17. 241. ^^H
^^^^^^H exportalio merciuni. 313.	fai^siones minus justae. 200. ^^H
^^^^^H expugoatio dvitatis Grcch. U2. 210.	favilla ignis. 29. ^^H
^^^^M	ferra aratri 146, ^^H
^^^^^^H	ferrum. 415. ^^H
^^^^^^H crsiccatto membronim* 28*	fesU in eccl Icathr. 466. 467. 469. 470. ^H
^^^^^^H extinct ae candelae. 'SB.	festuro 5. Tnnilatis. 9. 80. 158. 187. ^H
^^^^^^H extirpatio terrarum. 130.	226. 268. 44L ^H
^^^^^^H exstirpationes rubetojuin, 91,	festum Pentliecostes. 57. 75. 166. 389. ^^M
^^^^^^H extonio tdKarum regalltim^ 58.	340. 342. 365. 513. ^H
^^^^^^H cxtrema voluntas. 22 1«	festum nativitatis Domini. 87. 147. 148. ^^H
	151. 186. ^H
^^^H	festam drcumcidonii Domini. 9. 106. ^^H
198, 246. 247. 261. 389, 39a ^H
^^^^^H Fabianus, canonicus ^agrab. 62. 310.	festum Epiplianianim. 3. 12. 13. 137« ^^H
^^^^^^H Fabianus, qainc|u«cccl. et 7.agrab. cano*	189. 249. ^H
^^^^^1	festum Pasche Domini. 153. 186. ^^H
^^^^^H Fabianus de Roycha, canon, ragr. 321.	festum ascensionis Domini. 71.250.251. ^^H
^^^^^H Fahianns de Strega, canon, 112.	283. 281. 424. 528. 528. ^H
^^^^^^H Fabianus de Zemche, caQ» /.agrab. 360.	festum iiacratissimi corporis. 28. 65* 66. ^^H
^^^^H	269. 369. 382. 427. 468. ^H
^^^^^^H Fabianus de CristallowcE, praebend. 409.	festum Funficationis Mariae. 56. 140. ^^M
^^^^^^H Fabianus^ pre>»biter. 57.	142, 176. 261. 404. 408. 492. ^H
^^^^^1 Fabianus. jurattis. 70. 479. 48l.	festum Annuntiationis b. vir^. 28. ^^H
^^^^^H Fabianus, lltteratus, 39. 75. 79. 84. 90,	festum Yt^itatiODls b. ^irg. 16. 89. 92. ^H
^^^^M 92. 93, 103 157. IHt 1U2. 1B3. 166.	132. 134. 243. ^H
^^^^m 167, 163, 175. 177, 178. 179. 180.	festam s. Mariae de nive. 122. 302. 304. ^^M
^^^^^^^1 Fabianus, notarius civit. 27.	508, ^H
^^^^H FiLbianus, civis 24. 233. 244.	Festum Assumptiouis b Mariae. 294. ^^H
^^^^^^H FabiantLs, civis Kaproncensis. 206.	feslum Nativitatis b. Mariae. 102. 140. ^^1
^^^^^^H Fabianus Bankouycli, 154.	161. 170. 280. 505. ^H
^^^^^^H Fabtaous Gwndych. 244«	festum Conceptionis b. virg. 84. 148. 162* ^^^|
^^^^^1 Fabianus de Meglech. 190.	167. 487. ^H
^^^^^H Fabianus de Mtletyocz. 244.	festum Invcntiouis s. Crucis. 131. 267. ^^H
^^^^V	^H
^^^F Stephaouf Kweth. 80.	ftstum Exaltationis s cmcis. 24. 69. ^^H
^^H Iwan. 158.	126. 278. 399. 425. 428, ^H
^^M Nicolaus. 195.	festum b. Adalbert! episc. 393. ^^H
^^H Clemens. 297.	festum b. Ambrosii. 191. 429. ^^M
^^^H facie ad faciem, 7.	festum b. AndKae, apost. 46. 135. 141. ^H
^^^H facioleta. 395.	146. 214. 228. ^H
^^H falcastra. 146. 305,	festnm b. Barnabae, apost. 36f]. 367. 424. ^H
^^m fakes. 416.	Tectum b. Barbarae, virg, 510. ^^H
^^^H falsi ficatio mezLSurorum, 48.	festum b. Bartholomaei. apOSt. 62* 308, ^^H
^^^H familia decedentts cauonici, 6	309. 514. 516. ^H
^^^H familia in hospital i. 23b,	festom b. Blasli. 498. ^H
^^^H familia res Diooisii baui. 83.	festum b. Clarae, virg. 332. ^^M
^^^^H familiaics 7.agrab. eppi. Jobauni^. 83.	festum b. dementis, papac. 257. ^^H
^^m familiarc^ tapituli. 33. 55. 109. 110.	festum b, Colomani, mart. 463. ^^H
^^^^ 111. 159, 389.	festum b. Cosmae et Damiant. 136, ^^H
^^^^^^fe fami Hares cantoris Johannis. 57.	festum b. Dionisii, mart, 478. ^^H
^^^^^1 famis inedia. 402.	feitum divisionis apostolorum. 345. ^^H
^^^^^H Fanchy Gaspar. 520.	featum b, Dorotbeac, virg, 120. 262. 491. ^H
^^^^H faretiae. 57. l76. 518.	festum b. Egidii. abb, 252. 253. 255. 25U. ^H
^^^^H Farkasiits. 16. 455.	festum b. Eleaae, reginae 2. 17. 217. ^^H
^^^^^H FarcasitiSf nobtl, de Clukuch. 46.	festum b. Elyzabeth. 505. ^^1
^^^^B Farcasius de Ebres. 91. 208. 212 216.	festum b. Fabiani et Scbostiani. 279. ^^H
^^^H	festum b. Galli» abb. 127. ^H

^^^^^^^^^^H	— F. ^H
^^^^^ fcsium b? Georgii, mart. 7. 8. 20* 186,	lilii Belial. 32, ^^|
^^H ml, 811. 312. 386.	ma SyoQ 36. ^^1
^^H festum b, Grcgoni, pnpue, 89. 2^4. 314.	tilii degeneres S3. ^^^|
^^^H fcstYnn b. InaoccDtami murt. 362.	filii usque quartam generationem. 330. ^^M
^^H (tAum h Jncobi» apost. 52. 76. 98. lOU.	ftscellae za tor. 415. ^^H
^^H 183. 245.	liscuf regius. 320, 385. ^^H
^^^V festum b Jeroniml 327. 332.	liscus episcopalis 413. ^^H
^^^1 festum D&tivitati?^ s. Joaimis bapt. 76.	tlammae in altitudiuem elevatae, 328, ^^H
^H « 156. 276, 348. 4 OCX 445.	Horeoi 12. 17. 19. 24. 45. 55. 68. 70, ^H
^^^H fcstmn b, Tohannis arnte porta ni latinain	96. 100. 138. 147. 150. 154 156. 164. ^H
^H	185. 186. 188 193 195. 219. 226. ^H
^^^B festum s. Katharinae. 44. 258.	233. 257. 259, 260. 270. 273. 282. ^H
^^^H festum b. Ladislai« regis. 174.	286. 297, 298. 307. 309. 316. 323. ^H
^^H festam b. UureDtii. 13. 112. 347, 362.	333. 351. 360. 388. 403. 419. 422, ^H
^^H festam h, Ludae, virf. UTK	477. 481. 491 513. 517. 518. 520. ^H
^^^H festmn b. Marci» evan^. 171.	floreni amri pmri. 58. tJO. (i9. 88. 120. ^^B
^^H feiitum b. Marci ct Marcelliani^ 285.	125. 126. 140. 116. 14^ ^H
^^H festum b. Margaretbae virg. 10. 27. 29.	tloreni huugaricales. 389. ^^H
^^H 34. 71. 81, 82. 128. UJO, 161. 182.	floreni in valore. I .,» ^^H ID prompto J * ^^H
^^M 345. 870. 422.
^^H Testttm b. Martini. epi£C. 116. 117. 116.	(loreui quiuta pars. 389, ^^H
^^m 165. 524.	Florentia dvit 39. 57. 80 158, ^H
^^H festum b. Mathiac, apost. 1^3. 146. 168.	duvius Bwkowschyak. 219. ^^1
^^m 179. 196. 209.	fluvius Buna, 4KK ^^H
^^^H rcbtum AparitioQis b.Michaelis, 93. 181	iluvius Chemomercx, 194. ^^H
^^V 185. 203.	duvius ^fathichio.i 52. 194. ^^M
^^^^ festum b. Michaelis, orchvig, 14. 104,	duvius Medwednycza,321.365 377 390. ^H
^^ft 126. 140. 335. 384.	vide: Chirkveuik. ^^H
^^^H festum b. Nicolai, couf. 23U.	dovius Pretoka 52. ^^|
^^^H festum ommum Sauctonim. 12d. 132,	duviu^ Zawe, 136. 338. 354. 141. Tide; ^H
^^m 214. 492.	Zawa. ^^H
^^M festum b. O^valdi regis. 138. 140. 228*	dovius 2^lyoa. 18. ^^H
^^H festum kathedrae h. Petri. D4. 500.	duTius dvit. vide: Cliirkvemk. ^^H
^^M 501. 503.	duvius pro molendiois apt us. 63w ^^H
^^^H festum b, Petri et Pauli. 28. 445.	foderatume 248. ^H
^^^H festum ad viacub b. Petri. at)ost. 301*	Fodorowcz. possessio. 315, 398. ^^H
^^^H festom commemoratioois s. Pauli. 394.	foedus canouicorum. 276. ^^H
^^^H festum couversiouis b. Pauli, 64. 430.	foenilia capituU zagrab. 75. 90. 92. 166. ^H
^^^H festum b. Poteudanae, virg. 282,	195. 216 233. ^H
^^H festum b. Priscae, virg. 286. 288. 295.	foeoilia dvitatis. 130. 269. ^H
^^^1 festum b. Scholasticae. virg. 121. 263.	foenilia to vico Latinorum. 59* ^^^|
^^^H festum b. S)^onis et Judae. 21. 79.	foeotlium custodia ct reviMo. 75. ^^H
^^H festum s. Stauidai. 109.	foeo ilium destructio. 75. ^^H
^^H festum b. regis Stephani. 186. 270, 306.	foenilium occupatio. 122. 123. ^^H
^H	foeuum 49. ^^H
^^^H festum b. Tbomaei spost. 187.	foetidae res. 49. ^^H
^^^H festum b. Thomae. mart. 135.	fotia paptri. \ ... ^H > pergameui. i ^^H
^^H festum b. Tiburcii et Valeriaui. 273. 293.
^^^H festum undecim milltum virgiuum. 128.	fora couproviDdalia. 169. 179 435. ^^H
^^^B festum b. Valeutini. 6. 3.^3. 497.	fores catbedr. ecd. zagrab. 93.316.363. ^^M
^^^1 festum b. Veuceslai, mart. 511.	fores ecd. strigouieasi<>. 95. ^^H
^^H festum b. Viti et Modesti. 394. 523.	Forgach Petru^ de Ghymef. 24* ^^1
^^^ft festtim b. Vrbani, papae, 216. 359.	fori^atio. 48. 59.^50. ^H
^^H feudum 16. 38.	rorma publlca. 474. ^^H
^^H gcus. 415.	formidabiiis metus. 328. ^^H
^^^B ades oculata. 19	fornax. 48. ^^H
^^H 6deitti$or. 136. 191.	foitalitium capituli. 370. 371. ^^H
^^^H tideiossoria cautio, 147. 246. 247.	forum. 48. 49. 60. ^H
^^H ^Ure. 60.	forum aouuale. 29. 82. 83. 138. 140. 149. ^H
	160. 161. 305. 326, aSA. -SAA. "^iss*- ^H

^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^	— G, ^H
^^^H generalis coD^re^atio tDagistrattts. 1^29.	Georgius OrsyCh. 492. ^^H
^^^H freneraiio (|Uiu-ta* 88.	Georgius Pers. 142. ^^H
^^^H gens perversa. S«H	Georgius Prandicb. 225. 226. ^^H
^^^H gcDtcs comitum Cileae. 296.	Georgius Snsicza 315. ^^H
^^^P geotc« exercituales. 348,	Georgius Syprasnycb 273 ^^H
^^^1 gentes rcgiae. 09.	Georgius Ve2netbic^. 491. ^^H
^^^1 Georgius, archiepisc. strigooieitsis. 87.	Georgius Wytbkowylh. 481. ^^1
^^M	Georgius Zubalo. 348. ^^1
^^^H Georgius Lapes, traDsilvan. episc. 115.	Georgius de Btgzad (Byk£aad> 76. 91. ^H
^^^H Georgius, oitrienKis cpisc. 115.	97. 130. 131. 209. ^H
^^^H Gcorgius, episc. rosonensis. 492.	Georgius dc Brezouicza. lia 137. 188. ^H
^^^H Georgias. abbas de Topokka 406.	Georgius de Buccaro 44. 45, ^^^H
^^^H Gcorgius, praepositui. 518.	Georgius de DedyCb. 486. ^H
^^^H Georgius, canoo. ^agrab 44 71. 107.	Georgius de Fodrowcs. 398. ^^M
^^m 112 157. 165.	Georgius de (lorbona, can, zagrab. H6u. ^^H
^^^H Georgian dc Maro^cba, canon. 54. 82.	Georgius de Grcben. 118. ^^H
^^m	Georgius de Kanysa. 518. ^^H
^^^H Gcorgiui Medzthregnew, can. eagrab.^tiO.	Georgius de Klokoch. 233. ^H
^^^H Gcorgiu*^ de M it etiscz. canon fagrab, 360,	Georgius de Modrusio. 39. ^^H
^^^H Georgius de Roycbn, canon, sagrab. 185,	Georgins de Myletbincz. 498. ^^1
^^^H Georgius, arcbidi'ac. de Bcxio. 305. 361.	Georgius de Obres. 228. 240, 242« ^H
^^B	Georgius de Pobresya 154. ^^H
^^^H GeorgiUjj.sutrragHDeus, canon zagrab 300.	Georgius de Rozgon, poson. comes. 11 5. ^^H
^^^H Georgius. castor can. 104.	Georgius de Schitaryo. 484. 502. ^^M
^^^^^^^ Georgiusi praebend cbasmensis. 74. 60	Georgius de Sytbomerla. 189. 14 L 153. ^^1
^^^^B 102. 103. 158. 163. 164. 166, 168.	Georgius de yico sutorum- 80. ^^H
^^^^P	Georgius de Ztbenickniak, canon, zagrab, ^^H
^ Georgiii«, pleb s. Emerici. 40H,	^H
^^^H Georgius* pleb b Margarethnc 562,	Georgius. til. Dionisii bani. 69, ^^1
^^^H Georgius. picb. cccl s. Martini. 304.	Georgius, bl. Fabiani. 190. 191. ^H
^^^H Georgiu;:, pkban. de Royche. ^18«	Georgius. (il. Farkasi. 212. 216.217.231. ^H
^^^H Geotgiu^ allaiista in civiU Greccns.488.	Georgius, fiL Francisci, jurat. 75. 79. ^^H
^^^^H GeorgiuSi rector arac h. Nicolai 475.	80, 84. 157. 158, 161. 162, 163. 166. ^H
^^^H Georgius, presbiler ct predicator. 185.	167, 168 ^H
^^^^1 Georgius, comes nagrab, comit. 42. "13.	Georgius, til Georgii. 439, ^H
^^^H Georgins Glaynnr, com. zagrab. WJ.	Georgius, 61 Ladislai. 101, 173, ^H
^^H Georgiuy, medicus. 2R5. 85 1.	Georgius, bl Mauri. 233. ^^H
^^^H Georgius, iudex capit. )£ag]ttb 27. 28.	iteorgius, fil. Pauli 211. ^H
^^^H Georgius, til. Nicolai, notar. public. £>6.	Georgius, tU. Stepbani. 208. ^^H
^^^H Georgin^f scriptor librorum. 20.	(Tcorgius, bl. Yiti, judex. 476. ^^H
^^H Georgiu?:. 70. 158.	Georgii s. castrum. 216. ^^M
^^^H Georgius, judex Grec 70.	Trepew de Jobannes. 284. ^^H
^^^M Georgius, juratus civ. 1. 19. 20. 51. 192.	Gepew, possessio 57. 137. 138. 172. ^H
^^B 194. 221L 2%2, 358. 467.	^H
^^^H GeorgiUb auiiJnber, 132.	Gerardus, lector. 22. 29. dO. ^H
^^^H Georgins, carnifex. 190.	Gerardus, canon, zagrab. 360. ^^^|
^^^H Georgius. fr^nipar. 56$.	Gerardus de Pathak, canon /.agrah, 3tiO. ^^H
^^^H Georgius pcllifex. 296.	Gereb Matbia«, banus. 424. ^^H
^^H Georgius sartor. 39. 74. 75. 79. 90. 9:^.	Gereben, castrum« 252. ^^H
^^H 93. 103, 157. 161. 163 166. 175.	Gerdew France. 450. ^^H
^^B 177. 178. 179. 180. 190.	Geremlye, possessio. 71. ^^H
^^H Georgins client, 192. 193.	Gertnidis, domtna. 161. 1 65. ^^H
^^^H Georgius Banycb. 368.	Gessajccotiwan, possessio, 120. ^^H
^^^H Georgius Bnnkouycb. 154.	trbyme.^, pof^jfcssio. 24. ^^^|
^^^^B GeurgiuH H:«^a. 187.	Ttiubecb Valentinus. 159. ^^H
^^^H Georgian Brig;i. .115.	rtiwau. civis, 80. 158. 219. ^H
^^H Georgius NereuJych. 405. 40^;. 407.	gladii^ no. 142. 416. ^H
^^^^H Georgius Kerccltcny. 520.	gLidii eva^inati. 305. 316. ^^H
^^H Georgius Maretvcb. 212. 217.	Glaunicza. jxissessio. 196. 211. 484. 502. ^^M
^^M Georgius Mykoiychicb. 405. 40d. 407.	Glayoar Georgiuji, coxsub^ ijM|gE^,.NS$^. ^^H

	^	552	■	Index,	^^^^^^^^^^^^^^^
	Glogoczenses praepositi:	Grecenses judices: ^^H
	Chri^	tophoms. 3,	Myciiuus. K ^^1
	Stcpli	anus	471. 473.	Chun, fil. Jobannis I. ^^1
	Gobccz	Valeatiou*.. 39. HO. 81. 158.	Joannes, 111. Jacobi Bolye. 3. 52, ^^
	Golyas	Anthonius. 191.	Joannes, fil. Stephan! de Bocow, S. fl
	Gompneci, castnun, 72.	Michael, til Sebastian!. 4. 39. ^^k
	Gomyla, terra 188.	Joannes, fil, Panli, 6. ^^H
	Gorm possessio. 9fi.	Petnis Saphar. 9. 10. 12. 16. ^^B
	Gordjna de Pobrcsyn. )54.	Michael, hi. Simeonis. 19. 20.29.47. 1
	Goricha	, possessio, 110. 142. 188.	Joannes Prawcz 23. A
	Grabrouuik,	locus. 268.	Chon de FlorendflL. 39. ■
	Grachau, \ Gradchaii, /	villa. 187. 138. 140. 141,	Joannes Bohemos. 39. ^^J
	146. 147, 216.	Joannes Zyget. 39. ^^H
	Gracfayna, possessio. 515*.	Joannes Hunganis. 39. ^^H
	Graczyr	» Tobaimcs. 193.	Vrbanus Krapchewych. 39. ^^^k
	gradariiim, 518.	Andreas, iU. Nicolai. 43. ^^B
	gradarium ma^um pomubtnm. 517.	Andreas, fil. Petri. 47. 51. ^H
	Grades	I, castellam 254.	Michael. 52. 67. ^H
	grados	penes	turrira. 850.	Scbastianus 52.
	Grangja, castellum. 406.	Antonius. fil. Appardi. 56.
	grangiae. 248.	Antoning dc Florentia. 57, 74. 75.
	gravamen consretum. 438.	79. 83. 84. 90. 91. 92. 93. 103.
	gravamen trinm marcnrum, 40*1.	157. 161. 162. 163, 165. 166. 167.
	Greben	. castmrn. 118. 315, vide: Ge-	168.
	reben.		Brictius, 111 Benedicti. 62. 68. 70.79.
	Grcch		castrum.	83. 84. 127. 157. 161. 162 163.
	Grecz	uivitas, oppidum.	165. 166. 167. \m. 174
	Grecense Grccensis	communitas terrilorium.	Andreas. 68.
	cives, roons, magislratus.	Petms. 70. ^_
	1. 3.	4. 5	6. 7. 8. 9. 10. 11.12.13.	Georgius. 70. ^^^|
	14.	16. 17. 19. 20. 21. 23. 24. 25.	Petms 111 PauU. 61, ^
^H ;	27.	28 29. 81. 84. 39. 41. 42. 43.	Nicolaus. 75. 84.
■ 1	47.	51, 63. 54. 55. 57. 62. 63, 67.	Petrus Hungarus. 75. 79. 83. 84. 90,
m	68	69. 71. 72. 78. 75. 76. 79. 83.	91. 92. 93. 103. 107. 121, 157.
in i\	85. 90. n. 10:^ 103, 105. \m. 107.	165. 166. 167. 168. 190.
	108.	109.	110. in. 112. 113. 114.	Stephanas, fil Micbaelis. 79. 83. 84.
	iia	117.	119 120. 122. 123. 124.	103. 157. 161. 162. 163. 166. 166.
	127.	130.	132. 135. 137. 144. 145.	167, 168.
	•	14«,	153.	157. 161. 162. 163. 164.	Michael, fil. Scbastianl 79. 8a 84,
		lOG.	167.	169. 174. 175. 176. 178.	103 157. 161. 162. 163. 166. 166,
		179	180.	181. 183- 184. 187. 190.	167. 168.
	m	19K	192.	194. 195. 199. 202. 203.	Georgius, sarlor. 79. 83. 103. 167,
		204.	20»).	207. 208. 209. 211. 213.	161. 162. 163 165. 166. 167. 168.
^Hji.v	215,	220.	224. 228. 229. 230. 231.	Joannes Peronis, 90. 91. 92. 93. 106,
		232.	239.	241. 246, 247. 249. 251.	190.
		252.	253.	254. 255, 266. 257, 259.	Stephanus 90, 91. 92. 93.
		261.	262.	266. 268. 272. 273. 275.	Gregorius Hodostych. 103.
		278.	279.	281. 285. 289. 295. 297.	Briccius Hodostych. 103.
		298.	305.	307. 308. 309. 319, 320.	Nicolaus lllenky. l03. 167, 190.
		325.	327.	329. 335, 336. 338. 339.	Pelras, 143. 145. 147. 1
		341.	344.	345. 347. 349. 350. 354.	Jacobus. 150. 155. ^M
		358.	36 L	362. 364, 365. 366. 367.	Chyn 158. ^H
	868.	369.	376. 377. 383. S84. 391.	Marioos, §1. Klario. 164. 189. ^H
	392,	393.	400. 402. 405. 407. 418.	Nicolaus, fil Petri. 189. ^H
	419.	420.	421. 423. 425. 428. 429.	Maninus. fil Thomac. 189. 190, ^^
	437.	439.	441. 447. 453. 455. 459.	Nicolaus, aurifaber, 190. ■
	467.	472.	473. 475. 476. 478. 479.	Blasins 190. 239. 1
	480.	481.	483. 487. 489. 490 494.	Bencdictus. fil. Michaelis, 192. 194. I
	605.	507.	509 512. 513. 514 515.	Conradu.. Rawsar. 203, 232. 265. 302 1
	627.			303, I

Indix. — G

553

Jacobus Eberspeck. 2*25, 230.

Andreas, 2'29.

Nicolaiisp fiL Demetrii, 22I>. 233.267.

ValcBtmus. 233.

Michael. 233.

Antoaius, til. Thomae. 256.267,298

30I>, Valcnlinus Sarouych. 258* 268. Joannes til. Petri. 272. 273. ValcQtych. 281. Anionius 285, 296. Nkolaus. 289. 290. 291. Valenlinas. 295. Laurenlius. 29*i Pelms. 298.

Hla^ius Zthoymylych* 321. Valentinus, fil. Micbaclis. 850. Blaslus, HI. Gcorgii. 358, 377. JoanD€s Soldinarich, 391. Myklinus. 437, DomiDicus Pcrowych. 474. (Teorgius, lil. Viti. 476. Mathias, sartjr. 47 U. Blaslus. moHtor. 476. Jacobus, HL Vlrici, 479. 491.

Gj cccnses jurali, consiliarii:

Fiero, \

Ijenedictns. I

G corgi us. I

Demetims, ' ^

Andreas.

It corgi us.

Stephanus.

Gregorius.

Stephanus.

Georgius.

Blasius.

Georgius,

Gasper.

Frycbe.

Sigismundus,

Lodouicus.

67,

19. 20.

rius, i lUS. J

23.

G as par.

Lodovicns.

Demetrius,

Ladislau

StepbaDtis. 29,

Caspar.

MartiDUS.

Antonius.

Bcncdictms,

Martimis.

DominicuK. \

Laurcodus. 1

Georgius, /

Frlche, fil, Juri.

Jacobus, fil, Ji

51.

. \ 53.

IS, I

rintis, I L^ios. > 70. bianus |

MutimuR. \

Demetrius. \

Pe Litis Hungarus. 63,

Marin us,

Bla^^ii

Fabiauus

Bcnediclus Dombrcnsis,

Georgius, sartor,

Jajta fil Bulctycb.

Mi duel, fd. Scbastiani.

Marti El a.s parvus.

Joaoues Peronis.

Fabian us, lilteratus, |

Fr^^cbe. 1

Blasius, fil. Wythczicb. f

74. 75.

79. 83. 84,

90. 91.

92. 93.

1 103. 157. 1*51.

!l*;2.163,165.

66.167.168.

158.

Georgius, lil. Franc isci

Thomas, til, Cholny. j

Georgius, sartor, I

Bcnediclus, sartor. 1^

Fabianu5, litteratus. J

Bencdictus, sartor.

Fabiauus, litteratus.

Thomas, fil. Chun.

Georgius, sartor.

Leonardus italicun.

Fabianus, litteratus.

Frycbe.

Blasius, 111. Wythczich.

Ajitonius. I .^^

Fryche. J ^^^

Valcntiuus, til. J wit. I .qt

Marin us, fil. Klarycb. \ '

Blasins. 143. 145. 117. 155.

Martiuus, sartor. \

Georgius dc vico sutornm,

Audreas, til. Petri

Panlus Thatar. J

Georgius, til, FmnciscL 161.162.103,

165. 166 167. 168. Nicolaup, litteratus, Gregwrycb.

<Treg£»rius Wrechary*cb. Matbias Farkas.

Georgius, camifex \ 190,

Georgius, sartor. Emericus, sutor. Emericus Sega, Valcutbych. iil, Michaells. Antonius Golyas, 191, Yrhauus. Emericus. Paul us. Sebastianus. Pctrus. Demetrius* Micbael. Georgius, Mathias, til. Andreae, 199.

192. 191.

554

Index, — G.

229.

232.

Thomas.

Stephanas

Georgius.

I^aulus.

(reorgius

Petrus.

Stephanns.

Ladislaus.

G corgius.

Dyonisius.

Clemens.

Nicolaus.

Georgius.

Petrus.

Blasius.

Benedictus,

Clemens.

Demetrius.

Stephanus.

Petrus.

I^urentius

Blasius.

Lucas.

Mathias.

Nicolaus, ill. Damiani. \

Petrus Malecz. \

Stc])hanus. |

Blasius. I

256. 257.

259.

..)

/

Clemens.

Laureotius

Andreas.

Blasius.

Paulus.

Achatius.

Clemens,

Thomas.

Antonius

Jacobus.

Nicolaus, sartor.

Demetrius.

Autoniu:

Blasius,

Blasius.

Michael.

Tliumas

Clemens.

Paulus.

Marcus.

(loorgius.

Blasius. 302.

Dominicus.

Michael.

Antonius.

Gregorius.

Joannes.

Stephanus.

Marcus.

Valentinus.

262.

273.

I 278. 289. 290. 291.

298. 303. 350.

358.

476.

479. 481.

Lucas.

Antonius.

Stephanus. ' Andreas.

Martinas

Stephanas.

Georgius.

Georgius.

Mauritius. \ A%n

Joannes Leber. / .^

Joannes.

Gallus.

Michael.

Georgius.

Lucas.

Georgius.

Stansa.

Valentinus.

Andreas. 477.

Valentinus

Fabianus.

Michael.

Antonius.

Valentinus.

Bolfan

Elias.

Benedictus. Grecenses capetanei:

Seboldus. 208. 254. 255.

Christophorus Hochburger. 365. 367.

Michael Oroz. 480.

Gregorius Benkowich 480. Grecenses notarii:

Nicolaus Prawdich, 7.

Mathaeus. 210. 212. 215.

Emericus 489. 511. Grecenses ecclesiae:

s. Marci j

s. Margarethae. > parochiales

s. Martini. J

s. Catharinae. |

s. Georgii. > capellae.

s. spiritus. |

vide: ecclesiae. Grecenses parochi (plebani, rer- tores) s. Marci:

Blasius. 42.

Antonius. 64. 65. 66. 70.

Paulus. 64. 65. ^^,

Johannes. 64. 65. 66. 70.

Nicolaus. 220. 241.

Mathaeus. 362. 364. 419.

Martinus. 511. Gresensis civit. census annuus. 12. Grecensis civit. conservatio. 13. Grecensis civit. custodia. 13. Grecensis civitatis desolatio. 514. (Jrecensis civit excommunicatio. 80. (irecensis civitatis expngnatio. 29. Grecensis civitatis iuriddictio. 11.

^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^■^	— M ^^^^^ 5S5 ^H
^^^^1 Greceasis civit ^ubematio. 11,	(iwadicb Gregorius. 244. ^^^|
^^^^1 Grecea&ls civit, liber tate^. 11.	Gwudych Petrus. 244. ^^H
^^^^1 GreceDflii civitatis insulae. <>8.	Gwndich Yalentiuui* 244. ^^H
^^^^B Greceusis mugistratus. 17.	Gwrko, dvis. 503. ^^M
^^^H Grecen&is civiUtis portac HI, 68*	Gyvvlay Gas par, 520. ^^^H
^^^H Gregorius, archidiitc. Je Bexyn. 22A^Z,	Gvulay JohaDues. vicebauus. 504. 50<$. ^^^H
^^^^M iiregonus, custom, 22. 110,	<;)-wrak Mo2loHicb. 1.^8, ^^H
^^^B C;regonus, ototor ord PraediciLt 880.	Gywrak vilUcus 80. 22. 160. ^^M
^^^H Gregonas, praebend. 409, 4^6.	Gywrgycb, nom. propr. 154. ^^^|
^^^^1 Grcgonus de Iwanichp praebeod, 15.	Gvwrko* frenipar. 368. ^^H
^^^^1 Gregorius de Magyarlak^ praebend. 409.	Gywrko» jobagio. 488. 484. 486. ^^M
^^m 4^3. 508.	^^^H
^^^^1 Gregorina de Sabnycza, praebend* 409.	^H
^^^H Gregorius, altarista in civit. Grec. 476.
^^^^1 Gregoriusi index provinc. capit. 56« 56.	Hans, freuipar. 368. 378. ^^M
^^^^1 Gregorius, spanus de Kralewcr* 4B6.	Hausetbyii Vrbanus. 68. 198. ^^M
^^H GregoHusr jaratus civ. 1. 298. 350* 863.	HauDSteyn Sigismuud. 134. ^^^|
^^^H Gregorius, lilteratui. ^18.	Hausycb, CI vis. 377. ^^^H
^^^H Gregorius, iiepo.<» Nicolai Zudich. 208.	Hausycz, institor. 296. ^^^|
^^^^H Gregorius BeDkowich, 480.	Hederwara de Nioolnus. 447., ^^^|
^^^H Gregorius Bogathychich. 110.	Hederwara, ca strum. 461. ^^^|
^^H i;regorius Bradach. 405, 406, 407.	Heleaa, reltcta Nicolai Zudicb. 208. ^H
^^^H Gregorius Cbarman. Ill,	Hennvngb de Zwimedwar. S04. 205, 208, ^H
^^^1 Gregorius i^wndych. '244.	210. 211. 213. 214. 215. 217. 228. ^H
^^H Gregorius Hudostyb. B9. 80. 103. 158.	231. 239. 241. 253. ^H
^^^H Gregorius Pawsyuzetb. 368.	HeuuiDgb Dorothea. 2§6. ^^^M
^^^1 Gregorius Perko. 486.	HeuDvugh Andreas 1 .gr, ^^^| Hennvngb Caspar. ( ^^^' ^^1
^^^H Gregorius Pethrata 404. 449.
^^^^H Gregorius Shrdiun. 508. 509.	liennyngh Johaimes. 433. 434. 435. 436. ^H
^^^H Ciregorius Valentiui. 80. 158.	442. 447. 448. 469. 486. 492. ^H
^^^^H Gregorius Wrecbarych. 190.	Hcaricns, episc. qninqueeccl. 51. 74. 1 15, ^^^|
^^^^H Gregorius de Adamouch. 138.	Henricus, tiL woyvodac de Thamasi. 128. ^^H
^^^1 Gregorius de Beryzloucs. 137. 138. 139.	^H
^^H Gregorius de BerztbecE. 285. 350.	Henricus de Plomberg 73. 74. ^^H
^^^^H itregorius de Bethowya. 30.	Henricus Almanuis medidnae doctor. 482. ^^^H
^^^^1 Gregorius de Fodorowcz. 315.	Henricu:^ Entzesdorf. 333, ^^^H
^^^H Gregorius de Gepew. 137, 188. 172.	Herendych <>corgiu<^. 405. 406. 407. ^^M
^^^^1 Gregorius de Ladomercz, 32 1.	Hercmitae ord. s, PauU. 429. ^^H
^^^^H Gregorius de Sxeolhgywrgywara. 419.	Hermauuus de Chawa. 301. 315. ^^1
^^H Gregorius de Yeroouch, H7. 148. 151.	Hennannus, comes Ciliae etc. 47 vide: ^^H
^^H 153. 368.	Ciliae comites. ^^H
^^^H Gregorius de Ztbwbicza. 428. 429*	Herricouicz, nom. prop. 148. ^^H
^^^^V (rregoritts, filius Johaums. 67.	Herwat Stcphanus. dv. 19. ^^H
^^^^1 Gregorius, 61. Paali. 67.	Herzowa, castellom. 405. ^^H
^^^^B Gregorius, familiariB. SflL	Heymocn, possesiio. 519. ^^^|
^^^^1 (;regwrych 190.	bidriae 416. ^^1
^^^^B grex ciritatis Grecqisis. 75.	Hocbburger Christophorus. 365. 367. ^^M
^^H	Hodostych Briccius. 10.1 ^^H
^^^H gren boom. 495.	Hodostych iiregorius, 103. ^^^|
^^^^1 grife (marca denariorum). 280.	Komagia. 151. 155. 388. ^H
^^^^1 Grobuyk, castrum. 406.	homicidia 84. ^^H
^^^H guard ikntia fratrum s. FranciscL 229. 233.	homo regius. 158, 162. 163. 16S. 166. ^H
^^^^1 guberuatui ephc. ^agrab. lU,	167. 168. 172. 173. 178. 214. 284 ^H
^^^H (;udQwcz, castellum, 315. 462,	853. 357. 502. 503. ^H
^^H guerm 243. 389.	homo palatinalis. 4S4. ^^H
^^^1 Gurgvk Delo^an. 1S8.	homines armati. 110. ^^H
^^^^1 Gurimlye, terra 76.	homines cipitulareau 33. ^^^|
^^^H GwlechiDc^. pOMscstio. 322.	faomines domestici. 49. ^^H
^^^H Gvodich Fabiauus. 244.	homines e:ilratiei. \ 49. 56. KJO. 32.Zj^^^^^^M
^^H Gwaidydi GaUos. ^4.

	556 Index.	^^^^^^^^^^1
	homines (rrntlientea, 29.	Hnngariae etc. reges et regione: ■
	^ homines nodvi, 414.	Bela. 9. 113. 206. ■
	homines servientes, 82.	Karolns. 9. 113. _^J
	hominom abdoctio pef Turcas, 325.	LndovicQs. 443. ^^^|
	baminuni captura, 147,	Maria 438. ^^1
	homiDum interfectiones. I IM, 55, S2n, > vulnerationesi- 1 ?J7fi,	Sigi.mundus. 3. 7 9. 11. 12. 13. 14.
	23. 26. 27. 41. 42. 46. 47. 50. 53.
	hominam interfcctorum sepuUura. 55,	56. 69. 71. 72. 74. 77. 78. 79. 86.
	homiDum pro tlebitis arrc^tatio. 327. 1	87. 90 96. 99. 103. 106. 107. 108.
	borae canon icac. 324.	IIL 113. 116. 117 119. 123. 124.
	bora sexta noclis. 150.	125 127, 128. 129. 144. 158. 1*56.
	• bora terciarnm. 40.	174. 202. 278. 437. 438. 440. 441.
	bora ve^perarum. 82, 160. 218.	442. 447, 455. 525.
	bora Yesp«rt]Qa 18.	rtarbara. 13. 14. 16. 526.
	bortiw. 19, 111. 351. 480	Albertns. 142. 144. 143. 153. 157.
	bortns picbani eccl. s Emerici. ?*3.	165. 170. 171, 172 174. 181. 182.
	bortus praebcndalis. 321. 497.	455.
	horlu?5 fratrum s. Fmncisd. 38G,	Wladislaus, 183. 181, 194,
	hortus ad fluv, Cyrkvcnik. 185.	Ladislans Posthumns. 228. 219. 251.
	hortus subtiiJi murum civit. 1.	^52. 253. 254. 255. 263. 269.
	hortos conculcatns et eilossus. 93.	Matbias. 263. 264. 267 M^, 2<;9
	horti oecQ patio. 93.	272 275, 282. 283, 286. 287. 2m,
	hortulus. 282.	290. 292. 294. 296. ^2!^, 300 301,
	hortulus circa turrim in civil. 430,	302. 303. 301. 306. 307. 308. 313.
	Horwalb Damianus, banus. 334. 35». 360.	319. 320. 324. 32.i. 326. 331. 333,
	Hornaih Johannes, 462. 463. 464. 4<15.	338. 339. 341, 343. 344. 345. 347.
	4*5*;. MM\,	352. 3.^3. 357. 362. 365. 366. 3<;7.
	Horwnth Nicolaus, 475,	369. 370. 381, 382. 392. 393. 399.
	Horzowa, posscssio. 249.	40O. 402. 414. 420. 421. 423. 425.
	bospcs domos. 49.	428. 433. 448. 467.
	liospites novae plaleac ca]jituli. 387.	Ladislaas (Bohemus). 478. 488. 490,
	bospitium. A% 73, V23. 316.	492. 499. 500. 5o2. ii03. 509. 510,
	r hospitalc. 44.	512 518. 514. 515. 517. 521. 523.
	hoapitftle s. Anthonii in vicoLatinonira.	huogor, (gradarium). 517,
	73, 518.	Hwnnyad Johannes, gnbemator. 228.
	hospitale b, Elisabeth in area capjt. 67.	Hwtyna, pa roc hi a. 238,
	73. 234. 235. 236. 237, 301 409, 518.	Hyersperger. 40. ^^J
	hospitale b. Mariae ia civit. Greceas.	Hynko^ nitriensis epi.sc. lU ^^H
	241. 475. 491.	^H
	hospitale .^. Petri in suhnrbio zagrab. 78.	■
	boBpitalc ss. Cosmae et Daraiani, Chasmac.
	73. 519.	Ifk, nom propr, 123. 130, 131, ^H
	hospitale eccl. b. Stephani de Alba, 100.	Iglaoia, civitas. 124, 125. ^^H
	1 bospitalis facnltas. 'J34,	ignes accensi. 828^ ^^H
	J bospitalis rcparatio. 234. 837.	illegittimi impelitores. 4L 252. 261, ^H
	1 bostes tidei (Turcae). 335.	lllenky Nicolans. 103. 190. ^H
"	1 Hrascbya, posses. 3. 6. 42. 46. 53. 107.	imago s. Christophort 517 ^^H
	■ 337, 341. 433. 434. 437. 438. 439.	Immunditiac. 49 50, ^^1
	442. 446. 447 448. 4H9.	ImpigDoratio, 88. 96. 323, ^^1
	HraithowTcba. castmm, 130. 621.	impopulatio praedii 196. ^^^H
	Hrelyn, caitrnm. 406*	importatio mercium 313. ^^H
	Hudo^tych Beuedictns 39.	Imprycs L.adisiaus. 299, ^^H
	Hwdoslhych Briccius. 39. 158.	impugnationes pe^simae. 339. ^^H
	Hudostyi Gregorius. 39. 80. 158.	incaplivatio civis. 132. ^^H
	Hudosthych Ivanus. 39.	incarceratto 39. ^^H
'	Huclostych Paulus. 39.	incarccratio presbiterunim. 427. ^^H
	H whinger Stcphann^ comes zagrab. 131.	inccndia. 5. 29. 370. ^H
	Hnmstky Johannes, vo\Troda, 405, 406.	indignatio regia 8. 306. ^^H
	407.	infamia. 467. 472, 487, ^H infideles fidei chh&tiaoae« 94 1 ^^^|
1	/	1
li		m

I	^^^^^ /mlex.	-^^A SSf	n
infiriDi. 234.	Iwan. faber, 158.
^^^H	iagcBJa (mactiitiiie beUicae) tie cflslris	fwan, 6L Nicolai. 211.	^^H
^^^^H	ecc! 65^0.	'^^"^1 dc Bre.ouic.a ^18. 137.138.211. Iwck i ^^^ Bre^omcja 1323,337,338.	^^^^
^^^H	iogratitudincf. 59.	^^H
^^^^H	mhibltio 7. 42. 43, 53. 92, 130. VM	Iwanchecb, dv. 20.	^^^^
^H	inhibitio tributi, 213. inimicl cmtatis Greccns. 352,	'"''r''rpS.)»^-^o'5'''*-'»-'9'-«"'-	H
^^^H	ioiquitatis tilii. 33.	Iwanychj coiuitatus, 487.	^^H
^^^B	LQJariae. 55. 62.	Iwankowych Paulus, 80, 158,	^^1
^^^^1	injuriae dvitati ilbtac. 104. 105, 108.	Iwanowych dc Brciowicza. 463.	^^^M
^^^^1	109. no. lU. 121-	Iwanus, dvis. 4S6.	^^^m
^^^H	iniuria ord. Praedicat, illata. 379, 3B0.	Iwanus Drempicb, jobagio, 464.	^^H
^^^H	iDDOcentius VIII. papa. 43U 474.	Iwanus Hudostyb. 39,	^^H
^^^H	innundatio fluv. Z.^iwae. 325.	Iwanos de Thopolowcjt. 486.	^^H
^^^^B	inopia civit. Greccns, 367.	lwk» nom propr. 127.	^^^M
^^^1	inpnlsus hostilis, 35,	Jacobos* wayvoda tonsil vanus. 11.	^^H
^^^^H	inquilini 430.	JacobnSf Mrmieni^i^ episc, 115.	^^^1
^^^1	ioquiiiui plaleae capit. 389,	Jacobus, dot- tor. can, xagrab, 360.	^^1
^^^^H	tnquisitio 57, 71. 107. 112. 299.	Jacobus, aichidiacon. goiicensis, 32 1,498.	^^^M
^^^^B	msidiac 57. 81. 159, 176.	Jacobus de Tyvcr, Df Juris canonid. 224,	^^^M
^^^H	instftllatio in pracpoaitum. 516,	Jacobus de Zerdahel, canon. 82 104, 109.	^^H
^^^H	iustitor. 49. 50.	Jacobus Lonjjus, canon Gasmen, 40.	^^1
^^^^H	institores:	Jacobua^ prebendarins cbasmcn. 84. 162	^^H
^^^H	Fridericos, 70.	167* 178.	^^1
^^^^H	Clemens, 80. 158.	Jacobus, judex. 150. 155.	^^^t
^^^H	Laoreiitius. 80, 158.	Jacobus Eberspeck, judex. 225. 230,	^^M
^^^^1	Joannes, 192,	Jacobus, 111. Vlrici, judex. 479. 481.	^^^M
^^^H	Ambrosius. 195,	JacobuSi ftl Johannis, jurat. 58. 524.	^^H
^^^H	Jacobus. 202.	Jacobus, juratus 273,	^^H
^^^^H	Beaedictus. 296,	Jacobus, castcllanus Grcceos. 39.	^^^1
^^^H	Philippus. 296,	Jacobus, ca.»tellann5 de Mcdwc. 233,	^^H
^^^H	Blasins, 296.	Jacobus Bolye. 8. 52, 106. 113. 128.	^^H
^^^^H	HanaicE, 296.	130. 131, 194.	^^^1
^^^H	Pazar, 296.	Jacobus Bekctych. 503,	^^H
^^^^f	Blasius. 476 477	Jacobus Orsycb. 492,	^^^1
^^^H	Galium. 487.	Jacobus Popowych, 39,	^^H
^^^^H	instnimenta publica. 36. 2lB, 248. 419, ;	Jacobus Soch*nam. 17	^^^^
^^^H	instrumentalis exhibilio. 208.	Jacobus walpolh de Crapina. 149.	^^H
^^^^1	insula Cherni olok. 16.	Jucobus de Grebcn. 118	^^^1
^^^^v	insulae dvitatis Grcceosis. 68.	Jacobus de Ja*enowc*. 137,	^^^^^^^^
^^^^^H*	inaultus, 27. 28, 29. ;}0, 346.	Jacobus de Pkccntia. 247, ■	^^^^^1
^^^^H	intcrdiclom cedes, 36. 37. 38. 39. 238,	Jacobus de ThoiaycK. 189. ■	^^^^^^^1
^^^H	285.	Jacobus, sagilorfus. bO. 158, |	^^^^^^1
^^^H	interemptio, 30,	Jacobui, institor. 202,	^^^^^^1
^^^^1	interfectio hominum. 66. 334,	Jacobus, sutor. 296.	^^^^^^1
^^^H	interfectio presbiteri. 401.	Jacobus Csopoosa, profugus 488.	^^^^^1
^^^^H	inteaiata dccessio. 373, 387.	jiidrensis sedes vacans. 10. 115.	^^^H
^^^H	introductio in possessionem. 254, 284.	jagicbich Micbael, 363.	^^H
^^^^H	337. 338.	Jagodych Nicolaus. 259'	^^^1
^^^H	iniromissio in dominium, 4. 46.	Jakomellus. 80. 158.	^^H
^^^H	ittvasio. 37.	Jakwsewcx. pos9«8sio. 418.	^^H
^^^H	inventarium arae. 498,	J&lsich Johannes, canon. 482.	^^H
^^^H	imtatio, 81.	Jampnycba, possessio. 299,	^^H
^^^^1	Italia. 130.	Jan Bytbowecz (VitovecJE). banuf;, 252.	^^H
^^^^^1	Italiae parte*. 69,	2t.O. 261 263. 261, 268 270, 271,	^^H
^^^^1	iumcnta. 248.	279. 285. 297. 302. 305. 528,	^^H
^^^H	inramcnti rccnsaUo. 432,	janitorum reg. tnagistri:	^^H
^^^H	iurispcriti asscsiores, 220. 222,	Simon, fil. Konlc bant 11.	^^H
m	I wan. 486, Uan Italtcua. 80. 15a,	forre!) "•^ ^'--'- ^^^-	1*

^^^^^ In(Ux.	- /-/^ l^^^^^^l
^^^^^^ B«nedictuf de Thwrocx 290. 2^2.	Johannes, can cantor. 22. 56. 57. 65* ^^H
^^^H Janko de Myketinc];, 315.	70. 74. 82. 90. 92. 97. 160. 175. 218^ ^H
^^^H jajitiae eccl. cathedr. 32.	Johannes, can cnstos tagrab. ^%^* 498, ^^H
^^^^H Japna, posscssio. 195.	^H
^^H jarek (rossatum). 482.	Johannes Farkasii* archid. de Bexin. ^^H
■ J-''''!'?st.io.}«-"-^-"6-	Johannes, archid. chastncasis. 395. 396. ^^H Johannes, archidiac, gonceiisis.294, 493. ^^H
^^^H jaurienses cpUc.	498. 520. ^H
^^^^^^^ Johannes, 10,	Johannes, archid. kamarcensis. 493, ^^H
^^^^^^b Clemens,	Johannes, archid. varas^i. 498 ^^|
^^^^H AiigustiDUs. 290. 293	Johannes, dd. archid, de Wrbonch. 84. 9 1. ^H
^^^^^^H StcphcLDUs. 315.	Johannes, can. zagrab. 310. ^^H
^^^^^V Thomas. 490.	Johannes, dd. canon, zagrab. 143. 189. ^^H
^ Jaxa, fil. Boletvch, 74. 1G6.	191, 296. ^H
^^H JaiLa, familians. 82.	Johannes Bachenstevn, dd, canon, zagrab, ^^H
^^^H Jaxabrisda, castnim. 406.	^H
^^^^H Jaxia, juratus ctvis. 17G.	Johannes Jalsicb, canon. 482. ^^H
^^H Jaxluus, (it. fiok, 80. 158.	Johannes Lancelot! canon. 441. ^^H
^^^H Jaycza, castrum. 517.	Johannes Wythezych, canon, zagrab. 294. ^^^^|
^^^H Jazenowcz, possessio. 137.	Johannes de Martiancz, canon, zagrab. ^^H
^^H Jazthrebarska, t^tellum. 287. 506.	^H
^^^V jejnoiym in pane et ae|uii. 427.	Johannes de Rakonok, canon. 7.agrab. 74. ^^H
^^^H fclenowcz, portus. 59.	Johannes de Roycha, canon, zagrab. 360. ^^H
^^K JerDaimuf^. 136. 338. 140. 142. U9.	Johannes, cantor chasmeus. 23«>. ^^H
^^H joba^^ione!. capituli 29. 56. 59> 292.	Johannes de Somlio, can. albensis. 152. ^^H
^^^H jobagioncs cirit Greo. 3.^2.	Johannes, comes Corbaviac, 54. ^^H
^^^H pbagiones in Gracbau, 141.	Johannes, abbas monast. s. Mariae, ord, ^^H
^^^H jobagioncs Ktcolai de Gara. 09.	cisterciensis, 94, 105. 127. 174. 186. ^H
^^^H jobD^iones impiguorati. 96.	Johannes, rector eccl. s.Miirci. 61. 65.70. ^^H
^^^H pbagioQum captio. 349.	Johannes de Iwanycb, praebcnd. 409. ^^^
^^^^H jobagioaum deductores. 416.	Johannes, rector bospiulis b. Elisabeth. ^H
^^^H jobagioDum redemplio. 97.	301. ^B
^^^H Johannes. 258.	Johannes de Kacbys, aqnilegicns, pres- ^^|
^^K Johannes CorHous, duit. 478. 4d0. 483.	biter. 238. H
^^^^ 484. 487. 499. 502. 504. 505. 506.	Johannes fr„ ord. Praedicator. 379. ^^^
^^^H	Johannes, doctor, ord. Praedicat. 486. ^^|
^^^^^^^ Johannes, waywoda transilvanu«i. 11.	Johannes Frangapan. 405. 406. 407. 439. ^^1
^^■^ Johannes, vajvoda Hamzky, 400 406, 407.	Johannes (i\^lay, vicel>antis. 504. 506. ^^H
^^^H Johannc;;, bozaensis episc. 10.	Johannes Henyngh. 433, 434, 435. 436. ^H
^^^^1 Joh;ii]Qe<i, chanadiens. episc. 447. 461.	442. 447. 448. 469. 486. 492. ^H
^^^H Johannes, nrchiep colocensis 5.	Johannes Horwath de Okvch. 462. 463. ^^1
^^^^1 Johannes, j and era sis episc. 10.	464, 465. 466. 50^i. ^B
^^^H Johannes, quinquceccl. episc, 290. 292.	Johannes, fil. Laurcnlii Thoth. 6. 7. 42, H
^^^H Johannes de Dominis, segniensis episc.	40. 53, 97. 1(16. 107. 108. 130. 131. ■
^H	147. 148. 15L 153. 443. ^M
^^^H Johannes, sitrigoniensis arcbieplsc. 10.	Johannes Thwnso. 51L ^^H
^^^H Johannes, episc. tiniensis. 76. 90. 97.	Johannes Thwz de Laak. S05 345. 347. ^H
^^H 115. im	319. 354. 358. 361, 404. 483, 520. ^H
^^^H Johannes, episc, waradiensis, 283. 290.	Jabannes de Palathya, com. zagrab. 322. ^^^|
^^H	Johannes, juratuR. 166. 350. 476. ^^H
^^H Johannes, «pi^ zagrab, 5. 29. 30. 37.	Johannes, lil. EmericL 101. ^^^|
^^H 41. 42. 43. 46. 50. 51. 55. 56. 61.	Johannes, fd. (Teorgii. 239. ^^H
^^H 64. 67. 70. 71. 72. 76. 77 78. 83	Johannes, f11. Johannis 239. ^^^|
^^H 87. 88. 90. 95. 96, 97. 99. 100. 130.	Johannes, J^l. Iwan 21 T. ^^^|
^^B 161. 200. 329. 410. 457.	Johannes, Bl. Ladislai 173. ^^H
^^^H Johannes de Alben, banns. 99.	Johannes, fil. Pauli, index Grecens, 6.13. ^^H
^^^^B JohaDoes de Maroufli, bauys. 11.	lohannes, jil. Peronis (Ferowych). 39. ^^H
^^^H Johannes de Wegle etc. banus» 1]5»	74. 80. 90. 92. 93. 104. 106. 158. ^H
^^^H Johannes, lector eccl. zograb. 380. 395.	190. 272, 273, 296. 342. 343 068. ^H
^H	^H

^^^^^^^^^ Index. —	/. /■ 559 ^^H
^^^H Johatifies, fil. RodolpliL 51.	Johannes Poscgay. 402. 404. 405, 433. ^H
^^^H Johftnnes, 61, Stcplinoi, com.ragrnb. 0.7.	434. 435. Am. 449. 450. 451. 452. ^H
^^^H Johannes, 111. Thutnac. 192.	Johannes Franuch. 20(3. ^^^^
^^H Johiinoes, Bt. Viii. 23$.	Johannes Frauc/, juilex. 23. ^^H
^^^H (oliaitue^, Utieratas. 51* 273.	lohannes Soldmarych, judei 342. 343. ^^H
^^H johanoes de Berth. 348.	3Ua 377. 383. m\ ^H
^^H Johannes de Brezouic^a. 118. 138. 270.	Johannes Wcriunburgcr, capitanens. 70 ^^B
^^^H Johannes de BukIa. 348.	Johannes Wra^. 146. ^^H
^^^H Jobsinnes de Ch.iwa^ 10 L	Johannes Zygct, otim judex. 39; ^^^^
^^^H Jobniioes dc Crevnoncnsibas, ^48«	Johannes zVgethsch:)k. 80. 158. ^^H
^^^H Johanacs de l^epew. 172. 284.	Johannes, pater Chun \, ^^^|
^^^H J oh an DC a de (iradecr, notar. cancellArme	Jorgen tag (s. Georgii dies), 135. ^^|
^^^H huQgar, 254.	Jose de Sem, com. temcsiens^ 518. ^^H
^^^H Johaunes de Greben 118.	Joseph, bosnensls episc. 115. ^^^|
^^^H Johanoes de Ilunyad. 228.	judex ecdesiasticQs t ..^^ ^^H * saecularjs. ] ^^^* ^^1
^^^H Johaoites de Jakozcrhadcly. ootar. public.
^^^^	index curiae episc zagrab. 109. ^^H
^^^^^H Johannes de Jaxenowcz. 137.	index capit. zagrab. 27. 55. CO, 3R7 ^H
^^^^^H JohftDnef de Kantsa. 23].	^H
^^^^^H Johannes de Marczali* janitor. 115.	judex capiiuU : Symon. 121. ^^H
^^^^^H Johannes de Meg^^^cchye. 67.	judex novae plaleae capit. 38$. ^^H
^^^^^1 Johannes de Mere* procurator. 412.	judex Comanorum: ^^H
^^^H Johunneii de Orehowc/.. 433. 434. 436.	Mathko de Ta1ouc2. 89. 92. ^^1
^^^H	jndicef curiae rcg : ^^^|
^^^^^^ Johanne<t de Feren, dapifer. 115.	Franks fd. Konta banL 11. ^^H
^^^H Johnnnes de Rakonok. f)0.	Mathaeus dc Palor/, 44 71. 79. 103. ^H
^^^H Johannes de Ro£gOD. tavcrnicu«. 1U>.	112. 157. 165. 175. 177. ^H
^^M 2D0. 292.	Rtephanus de Bathor. 115. 157. 165. ^^1
^^^H Johannesi de Sythor. 139. 141.	382. 391. 404. 408. 414. 428. 433. ^H
^^^H Johannes dr Zyncbe. 70.	434. 448. 449. ^H
^^^H Johannes, arcupar, 80. 158.	Ladislau.sde Palocz. 241, 290 292. ^H
^^^B Johannes* iu^titoi, 192. 103.	judices nobilinm cotnit. ti\grAh. 6. IHI. ^^H
^^^H Jdhiiones, pcIlilVx 60. 158.	139, 141. ^H
^^^H Johannes, Eellator 351.	judiees seniores. 45. 488. ^H
^^^H Johannes, iiator. 3»>8.	indices delect! 145. ^^H
^^H Johann italicui*. 491.	judtds absentia. \ .,07 000 ^^| . praesentia \ ^^- ^^ ^M
^^^H Johannes civ. Grecens. 70.
^^^H Johannes Botiemus, oKm judex. 39.	judicia ^^H
^^H Joba»nc!» Bolve. judex 3. 12. 52. 53.	judicio adstare. 26. ^^H
^^V lOB. 113. m, 131. 194. 524.	judicium tavcrnicale. 303. ^^^|
^^V Johannes Bo/o, civ. 3. 12. 84.	judicium generale tn regno Slavoniae.319, ^^H
^^^B Johannes Ernu.«;>t. 401.	judicium feria quarta. 387. ^^H
^^H Johannes FmyhhoMith. 4U6. 407.	judiciaria convictio. 117. ^^^|
^^^H Johannes Gmc^yn. 193.	judiciariae rctaxatio convictioni^. |17. ^^H
^^^H Johannes Hungarns. olim judex 39. 80.	judiciorum gravamina.. 117. ^^H
^^B	judiciaria licentia. 7. ^^^|
^^^^1 Johannes Keglewych. 531.	judicialis processus. 388 ^^H
^^^H Johann«$ Kneht. 39.	judiciorum per<voIntto in dupplo. 169. ^^H
^^^^V fohannes Kompolt, pinccnta. 115.	^H
^^H Johanne.s Knvpay. 405. 4O0. 4^)7	judicium trium marcarum. 434. 436 ^^H
^^^H Johannes Kunsycb. 298	449. 452. ^H
^^^H Johannes Lefier. 437.	judicia sex marcarnm, 231 ^^H
^^^H Job.innes Marti thy 305	judicium %'igiDtj dnamm mnrcaruiu. 178. ^^^|
^^^H JohaoDes NuvitkovUh. 54.	judicium triginta trium marcarum. 103, ^^H
^^H Johannes Paloc/kv 332.	judicium quinquaginta marcarum, 169. ^^H
^^H Johannes Pasaar. 312. 343. 377,	judicia tquinquagiata quinque marcarum. ^^H
^^^m Johanxie« Pehem. 80. 158«	^H
^^^H Johannes Plusn?. 104.	juga bourn . 27. ^^H
^^^K^ Johauneo Ponurrtr^ dr Dnnertcph. 2JK).	jugern terrae arahilis. 59. 193, ^^H
^^^B	jum ecclenasticaK. ^^. ^^H
^^^_^^^

56o

Index. — K,

m\

jaramentiim. 146. 149. 150. 154. 155.

191. 203. 327. 883. 391. 503. jaramentiim ad capita 118. juramentum colonorum. 432. juramentom cum coniuratoribos. 878. juramentum qvinqnagesimo se. 383. 384. juramentnm strictissimnm. 374. jurati novae plateae capit. 886. Jan. 53.

jarisperiti assessores. 65. 190. jas commune. 4. jus divisionale. 258. jus emptitium. 282. jus haereditarium. 1. 193. 507. jus nobil tatis haereditarium. 188. jus montanum. 19. 195. 488. juspatronatus reg. 283. jus permutationis. 238. 257. jus regale. 170. 171. 172. 173.337.888.

340. 357. 500. 502. jas statutorium. 273. jus successorium. 477. jus testandi. 196. 197. 198.

K.

Kachynczy villa. 244. kalendinum praebendariorum. 532.

» camificum. 193.

kalmar (frena). 517. Kamarcba, poss. 26. 91. 130. Kamenskense claustrum s. Pauli. 281. Kanisa, locus 231. Kapornak, abbatia. 815. Kaproncza, civitas. 72. 77. 78. 88. 96.

97. 192. 206. 207. 218. 437. Kamis, civis. 296. Karolus rex Hung. etc. 9. 113. Kasnar Stephanus. 484. 485. 502. katerna civitatis. 67. Katbarina de Bathyan. 507. Katharina, relicta comitis Vlrici. 230.

'249 262. Katbarina, relicta Matbiae Farkas. 233.

234. Katbarina, fil. Nicolai de Belezlowcz. 225. Katbarina, fil. Prawdicb. 226. Katbyna, possessio. 200. Kayenik, possessio 337. Kaysitb, castrum. 406. Keglewycb Jobannes. 521. Kelecz Clemens 363. 868. 378. Kelked Matbaeus, canon. 310. Kemlek, castrum. 57. 67. 72. 73. 74.

175. Kerecbeny Georgius. 520. 522, Kerben Micbael. 466. 479. Kerzawaych Antbonius. 256. Kerzawaycb Matbias. 259. ketbwsyna (societas). 495.

Ketzer Franciscos. 520.

Klacbecz Michael. 868.

Klarych Marinas. 127.

Klokoch, castrum. 194. 283. 842. 479.

Klokoch Anthonios. 877.

Kneht Johannes. 89.

knesym. 494.

Kobylyak, possessio 42. 48. 46. 99.

101. 102. 170. 171. 172. 173. 387.

841. 342. 843. 844. 857. 888. 891.

404. 449. 458. 455. 456. 457. 458.

459. 460. 461. 525. Komogoyna, castrum. 406. Konia, condam banns. 11. Koper, locus, 257. Koposanych Thomas. 142. Koren, dvis. 378. Korito, vinea. 20. Korothna, possessio. 448. Korythno, villa. 487 Kost, presbyter. 62. Kosthanewecs, possessio. 440* 446. Kosznicza, praediom. 59. kouchae 1 circa vineas. 121. 187. 256. konchae / 257. 297. 827. 881. Kouiniensis comes:

Matko de Taloucs. 92. 111. Ko3^an, dv. 20. Koznycha, possessio. 441. Koztel, castrum. 401. Kozynowzeth Valentinos. 868. Krainburg, oppidnm. 248. Kralewch (Kralyowcz), possessio. 42.

48. 46. 88. 99. 101. 102. 170. 171.

172. 173. 265. 298. 886. 841. 842.

848. 344. 357. 888. 391. 402. 404.

449. 458. 456. 457. 458. 459. 460.

525. Kranyecz Paulus, vicar. Herem. 418. Krapcbewych Urbanos. 89. Krapina, dvit 45. 135. 142. 205. 228. Kremppen, (Krapina). 185. Kreygar Andreas. 401. Kriwycb Thomas. 80. Krog terra arabilis. 81. 111. Knipa, castrum. 406. Kudelycb Gallus. 467. Kunycb Benko. 477. 479. 480. Kunycb EUas. 479. 480. Kwnnycb Thomas. 158. Kwnsych Johannes. 298. Kusewych Gaspar, judex. 489. Kuwar, castrum. 72. 77. 78. 88. 207. Kwetb Stephanus. 80. 158. Kwbinger de Bathina. 101. Kwhyngar Stephanus. 200. Kwkaproncba, castrum. 17. 96. 97. Kwsuc, camifex. 80. 158. Kyralrew, vadum. 247. 838. 340. 345.

349. 354. 361.

^^^^^^^^^	^^^W	361 ^H
^^V Kfs Cltmem. 418.	Ladislaus, juratus civ. 23, 229.	■
^^H Kys StepLaQus, 332.	Ladislaus. uurUaber. 89. 80, 158,	^^^M
^^H Kysgora, posse.s)o. 84. lOL 162. 1G7.	Ladisycb Valentinus. 154.	^^^M
^^H lfi». ITd. 173. 17B.	Ladomcr de Adamovch. 84. 162. 169. 177. 178. 180	^H
^^	Ladomerius dc Radoracrcb. 101.	102. ^^H
173.	^^^1
laboratorea. 231.	Ladoraercz, possessio. 324.	^^H
Ladislaus (Postlmmijs), Haog. rex, 228.	Ladomerych Matbias, 1 ^o. Stepbanus. J ^^**	^^H
249. 261, 252. 2o3. 254. 255.	^^^M
Ladislaus (Bohemus), rex Hung. 478 etc.	lagena olei, 416.	^^H
vide: H ungariae reges.	Lab Stepbanus. 368.	^^^K
Ladislaus dc Paloat, judex curiae. 241.	laid bomines. 372.	^^^H
290, 292.	Lamberger Caspar. 833.	^^H
ladislaus de Chaak, wajrvoda transilv*	Lamberger Fridericus. 304. 338,	^^^1
115.	Lamberger Ulricus. 333.	^^U
Ladislaus de Wescii, agazon. mag. 290.	lampas ante sacramentum. 494.	^^^M
292.	lanceae 142.	^^^1
Ladislaus de Egerwara, bauus. 383. 392.	lances. 48,	*^^H
414. 480. 484. 485. 492.	Landesbut, oppidnm. 186.	^^H
Ladislaus dc Gara, banus. 115. 153.	laniones. 416.	^^^1
LadUlaus, agriens. episc, 2£K>. 292.	F.anstrost, monaster. 21,	^^^1
Ladislaus, praepos. budcnsis. 38 L	lap! cidae:	i^^^H
Ladislaus de Daiioth. canon. 29. 30. 33.	Stepbanus 17. 68. 126.	^^H
59. til. 80. 159. 160.	Wolgangus. 39.	^^H
Ladislaus, arcMd. Itathcdr. 14. 22. 60.	Micbacl. 126,	^^^M
Ladislaus de Bathor. -290, 292.	lapidea mensura, 49,	^^H
Ladiskus de Brezowyeza. 137.	lapides» 31(i.	^^H
Ladislaus de Brokonowcz. 172. 173.	lapis 5alis, 416^	^^^M
Ladislaus dc Byzerio. 284.	laridum. 82. 116. 160. 415.	^^^1
Ladislaus de Dreoova. 5<?* 214.	Ladnorum vicus. 40. 59. 195. 218, 219. ^^M
Ladislaus de Gepew. 57. 17*5.	363, 408. 4 1 1. 518.	^^^H
Ladislaus de Gorycha. 138. 140. 142.	Latinorum vici plebani:	^^^M
188.	Valentinus. 218. 220. 240.	^^^M
Ladislaus de Greben. 315.	Mathaeus. 280.	^^^H
Ladislaus dc Marocha. 218.	Latinorum vici villicas;	l^^l
I^idislaus de Pobresya. 154.	Vrbanus. 219.	^^^1
Ladislaus dc ThwrkalmvcE. 284,	latToncs. 136. 264	^^^M
Ladislaus de Zenthlazla. 383.	Latzarin BJasius. 418.	^^H
ladislaus, fil. Nicoltti ThoiL. 4. fS. 7.	laudabilci eoosvetudincs. 222.	^^^1
42. 4ti. 53, lOG. 107. 108. 118.	bodes 18.	^^H
Ladislaus, fil. Jobannis. 193.	Laurenlius, dux. 518.	^^H
Ladislaus. fil Ladomerit. 101 102. 173.	Lauren ti us, magist. tavamic. 453. 458 ^^^|
Ladislaiis. til. Nicolai. 323.	T^urentiuSf judex. 291).	^^^H
Ladislaus, iil. Jobannis de ZyncKc. 52.	Laurentiai. juratus. 5L 266. 257.	^H
70.	Laurentius, civis. 12, 158.	^^^H
Ladislaus, Iil. Nicolai palatini. 143.145.	LaureotitlS, carpentarius. 508,	^^H
Ladislaus, sororias y^agrab, eppi. Joban-	Laurentius, inslilor. 80. 1^8,	^^^1
nis 73.	Laurent ius Tboih dc ZA^mzedwar.	^M
Ladislaus Bychkele. 203.	42. HI 53. 106. r07. 443.	H
T-adislaus Ryz trie hey. 354. ,	Laurentius de Aar, pincernar. mag
Ladislaus Imprych. 299.	Laurentius de Hrastbya. 469.
ladislaus Petbkay. 520.	Laurentitis de Hredxewar, agazo. 115. ^^H
Ladislaus Pcthew. 506.	Laurentius P>waricb. 258.	^^^1
Ladislaus Rob. 348.	Laurentius Sporar. 368. 378. 419.	^^^1
Ladislaus Rohfy de Dethe, 424,	Laurentius Sydowcbich. 80	^^^1
Ladislaus dc Samsinowcz. 3B3.	lavatoria scutellarura 49.	^^H
r^adislaus Zaloycb. 118.	I^bcr Jobanncs, 437.	^^H
Ladislaus Zlipkouicb. 158.	lectioncs noveni. 18.	^^^^
Ladislaus lilteratus. 211.	lectionci Sttcrae. 470. 36	1

	^ 562 InAx,	^^^^^^^^^^^^J
^^^^^B lectisternia. B2. 1^^	litterae causales. 327. ^^|
^^^^^^^^^H lectorium ante chorum ecd. cathcdr. 7S.	litterae citatortae. 231. ^^H
^^^^^^^^^^H Ledenycce, castnim. 40^1.	litterae clausae. I75. 380. ^^H
^^^^^^^H civil Greceos, 249.	litterae compos itiooales. 93. ^^^H
^^^^^^^^B legationes testamcutanac pro claustro	litterae concamblale^. 126. ^^H
^^^^^^H Nkolai. 300.	litterae deperditae. 247. ^^1
^^^^^^^^^H legatQUD pro eccl. cathedr, B33.	litterae dilatoriae. 228. ^^H
^^^^^^B	litterae dimissoriac. 294. ^^
^^^^^^^^^H Leonardus, fil. Rudolphi de Alben. St}.	litterae donationtles. 277. 337, 338. ■
^^^^^^m	litterae eTOcatonae. SO. 103. 167. 158. ■
^^^^^^^^^^H Leoiiardti!^ dc Medwe. 456.	163. 166, 175. 214. 327. 358. ■
^^^^^^^^^H Leonardus castellanus dc Medwe. 96.	litterae expeditoriae, 191. 430. ■
^^^^^^^^^V Leonardus licentiatus iD decretis. 22CK	litterae falsae Demctrii Chwpor. 199. H
^^^^^^^H Leonardus Noffvy. 125. 126.	litterae fassionalei. 323. ^^1
^^^^^^^H Leooardus 92. 93,	litterae I'unduales. 202. 285. ^^M
^^^^^^^^^H	litterae furtive eJ^tradate, 242. ^^B
^^^^^^^^^H Lepawez, nova villa capittili. 32L 322.	litterae inhibitoriae. 327. ■
^^^^^^^^^H	litterae iminisitoriae. 26. 44. 80. 189. ^^H
^^^^^^^^^1 lethale	158. 166. 175. 271. 327. 383. ^M
^^^^^^H	litterae iasinuatoriae. 327. ^^H
^^^^^^H	litterae introdnctoriae. 172. 843. 353. ■
^^^^^^^H brcviarit. 315.	358. ■
^^^^^^^^^H liber statu tonim capituli, 2B.	litterae judidales. 16tf. 178. 179. 327. ■
^^^^^^H	434. ■
^^^^^^^■^ libcri Vrbani HansetbvD 68,	litterae juramentales. 391. H
^^^^^^^H libertas civit. Grecensis. 163. 184. 266.	litterae super tibertatibns. 26. 1
^^^^^^B	litterae obligatoriae. 90. 145. 164, 200. ■
^^^^^^^^^H libertas sex annorum. 59.	327. ■
^^^^^^^^^H libertas duodecim annor, 196.	litterae obmissiooales. 327. ^^M
^^^^^^^^^1 libertas sedecim annor. 389.	litterae pateotes. 26. 127. 174. 224. ^^1
^^^^^^^^m	litterae plenipoteatiales. 281. ^^H
^^^^^^^^^1 libertatio curiafum. 318.	litterae privilegiales. 3. 10. 26. 52. 113. ■
^^^^^^^H libertatum tuitio. 25.	195. 229. ■
^^^^^^H cerae. 307.	litterae proclamatoriae. 175. 1
^^^^^K libri. 24a	litterae procuratonac, 79. 84. 106. 143. ■
' libri ecclcsiaslici 31. 34. 72.	162. 165. 241. 433. ■
1 Ubforum ycriptor Gregorius. 20-	litterae prorogatoriae. 175. 177. 208. 210. ■
	licentiatus In decretis 220,	231. 383. ^M
	ligattira manmini a tergc*. 136. 14 2.	litterae protestatoriac. 260* 267. ^^M
	ligna. 54. 57. 176.	litterae provocatoriae. 79. ^^H
	ligoces. 146. 147. 416,	litterae quietantionalciw 285. ^^H
limitatio exactioaum tribulariar. 4 15,	litterae relatoriae. 167. ^^H
1 limitatio pcnsionis tributi, 417,	litterae rescript ionales. 84. 107. 179. 1
, limitatio tnccsimac. 513.	litterae senteodales. 67. 224. 240. 327. ■
1 limites rcgni Hungariae. 205.	litterae statutoriae. 152. 172. 20L 348. ■
L limites tcrritorii civit, fracti. 268,	353. 358. ■
H limitum reformatio. 268.	litterae trausmissionales, 240. 241. 383. ■
P lintcamina, 147. 248.	litterae venditioQalea 127. ^^^
linum. 50. 415.	litteralia infitrumenta. 25. ^^H
Lippa, casliura. 405. 406.	litterarum munimina. 2. ^^^|
Lippouch, villa. 164.	litterarum recu$atia, 349. ^^^|
litis ingressu?, 66.	^^H
1 1 littcrac adjudicatoriae. 208, 213. 239. 391.	Albertus 241, ^^1
|l litterae alphabeto interdfae. 103.	Andreas. 20. ^^H
j Etterac ammonitoriae. 327.	Antbonius 146. ^^^|
' litterae annuales, 74.	Emericus 511. ^^^|
litterae antiquae. 52. 64.	Fabianus. 75, 79. 90. 92. 93. lOB. ■
1 litterae apostolicae. 237. 239.	157. 161. 162. 163. 175. 177. 178, M
I 1 1 litterae autcnticae. 36. 248.	179. 180. ^H
1 1 litterae cassatorio-cesiionalcs. 2dL !	Gaspar. 469. ^H

^^^^^^^^^^^H	— M, ^^P ^M
^^H Gregoriiu. 218.	magister de Inarch. 520. ^H
^^H Johftiwes. 273*	Magyar BUfius, banus. 334. 362. 420. ^H
^B Ladiskos. 211. 2 U	Mahnyn Nicolaus. 1. ^^M
^H MmrtiQQs. mb. Sm. 351. 363.	makaricnsis sedes yacans. 115, ^^M
^^m Mathias. 20a. 233.	Makwardus, doctor inedicinae. 224* ^^M
^^H Michael Gwlecbych. 321	Malecz Dominicus. 368. -^H
^^B NicoUu^. 107. 190.	Malecz Petrus. 259. "^^|
^^H Petrus. imk	maiidost homines. ^6L ^^M
^^H Simon, 409.	malefactorum extirpatio. 414. ^^M
^^H Stephanus Rakarjrch. 80. 158. 476.	malvasia. 4L^« ^^M
^^V Thomas. 139. 141. 527.	mandatum plenum. 9L ^^H
^^H litleratonum matidiitum. 80. 158. 305	mandatum procurationis, 92, ^^M
^^^ locft capitularia. ^ ^q^ * conveBtualia J	Mandusevecj^, Tons, 29. ^^M
mane. 29. ^^M
loca credibilia. 343,	maneria. 248. ^H
locus soUti consistorii. 473.	manifesta calnmaia. 245* ^^B
I^omnicza superior^ posse^^io. 469*	mantelli. 24S. ^^M
Lonya, silva, 54.	manns sacrllega. 190, ^^|
Loqiia, castmm. 406.	m annum a tergo ligatio. 349. ^^H
lorica. 189.	mnppa ad arnm. 519. ^^M
Losan, possessio, 469.	mappae altartum. 520. ^^M
l^wraodus, 61, Gurgek, 188.	Mara thy Johannes. 305. ^^M
Lucas, waradien.'iis episc. 10.	marca homagialis. 465. ^^M
Lucas, canon. H95.	marcae argenti, 246. ^^M
Lucas dc Dorabro, canon, lagrab 493.	marcac birsagii. 84. ^^M
Lucas, jtiralus. 266. 257. 358. 467.	marcae denariornm. 50. QG. 155. 216. ^^H
Lucas Rybarjxh. 467. 487.	^M
Lucas Tropchycli, 486.	marcae denariorum wiennenstam. 495. ^^|
Lucas de Kalyn. 368.	marcae huugaticales. 247. ^^|
Lucas, fiK Gcorgii. 439.	MarL-hali de wayvoda, 69. ^^H
Lucas de Kysgara 84. 169. 18U.	Marcui). tinicusis episc. 292. ^^|
I,ucas familiaris. 82. 1»J0.	Marcus, pracbcnd. 2agrab. 186« ^^|
Lucas, sutor. 296.	Marcus, juratus. 298. 350. ^H
Lucas, jobagio, 483. 484. 48fi.	Marcu."; Mci^ros. 378. ^^H
Lucasius Agatich. 68.	Marcus Prawdich. 225. 226. ^H
Luda» fil. Simonis. Si83.	Marcus de Chawa. 2€9, 30 L 487. ^H
Lucia, rclicta Blasii. 386.	Marcos, iilius Georgii. 71. ^^U
lucifiguli. 4i}. 415.	Marcus, til. Johannis. 101. ^^H
1 i c i f i g u 1 u s :	mardunnae. 335, ^^H
Zayko. 273.	mardurinarum exactio. 438. ^^H
Ludovicus, rex, 443.	mardurlaalifi provcntus. 336. ^^U
Ludovicus, iuratus civ. 19. 20. 28.	Marencx, posse «Ksio. 502. 503. ^^|
Ludovicus de Kemend, castcllatjus. 500.	Marethych Georgius. 212. 217. ^H
LukowdoJ, castruro 406,	Margaretha, dv. 19. 20. ^H
lusus ad tabulam 427.	Margaretba, uxor Myelin!. 1, ^^H
	Maria, reg. Rung. 438. ^^^
	Mariche* vir nobil. 195. ^^M
M.	Marinus. arcbid. dnbicensis. 232. ^^M
macella commmnitatii* Grech. 55. 68. 192.	Marinus, juratus uivis Grec. 70. ^^H Marinus. id. Klario. 161. 189. ^H
495.	Marinus. fil. Klarycb. 127, ^M maritim.ie res. 415, ^^M
macellorura appretiatio. 495,
macliiiiae. 29.	Maroctia> districtus. 18. 54. 173. 218. ^H
machoviensis banus. 11.	448. 486. ^H
mactatio porcorum. 50,	Maroutb de Johannes* banns. IL ^^| .Martianc/., villa. 354. ^H
Mftgdalena, soror eppi. Johaanis, 72.
Magerlak, possessio. 503.	Martinus V. papa. 40, 66. ^^H
magisitcr coquinac. 186.	Hartinus, comes Weglae. \ .^^ _. ^^M de Frangapan. / ^^^- ^^^ ^M
magiater curiae reginalis;
Petrus Forgach de GhjTues. 24.	Martinus DerSj dapifcr. 11. ^^B

564

Index. — M.

Martinns, archid dnbicens. 240.

Martinns, archid. de Waska. 333.

Martinus, sublector. 22.

Martinus, pleban. eccl. s. Marci. 511.

Martinus, pleban. de Bakwa. 368.

Martinus de Narth, praebend. 409.

Martinus de Obed, praebend. 497.

Martinus, jndcx. 189. 190.

Martinus, juratus. 51. 74. 80. 158. 166.

358. Martinus, litteratus. 285. 350. 351.363 Martinus Czypsar. vicecastellanus. 216. Martinus Chuk. 121. Martinus Drobanych. 154. Martinus Martinecz. ^BG. Martinus Flemen^cha*\k, 282. Martinus Radlyn. 477. Martinus de Drenowa. 211. Martinus de Edeles. 3^3. Martinus de Gorycha. 138. 110. 142. Martinus de Pobresya 134. Martinus de Schitaryewo. 270.271 837.

338. 348. Martinus, fil. Georgii. 238. Martinus, Bl. Ladislai. Ib8. Martinus, fil. Petri. 211. Martinus, fil. Thomae. 189. Martinus, camifex. 491. Martinus, sartor. 57. 58. 80. 158. 17(;.

479. Martinus, sutor. 62. 104. Martinecz, jobagio de Zthcnewcz. 214. Maryasouch, possessio. 146. Maryncz, possessio, 418. Mathaeus. 455. Mathaeus de Paloch, judex curiae. 44.

71. 79. 103. l!2. 115. 157. KJo. Hit;

107. 108. 175. 177. Mathew, fil. Johauuis, com. za<jrab. 57.

161. 16-J. 103. 170. Mathaeus Kelkcd, canon. 310. Mathaeus, uotarius, canon, zagrab. 493. Mathaeus, fr. Heremita. 419. Mathaeus, notarius Grech. t*04. L*10.

212. 213. 2ir7. Mathaeus Georgii de s. Georgio, nota-

riu."^. 304. Mathaeus de Sythomeria. 139. 141. Mathaeu.s de S/enthgywnvara. 419. Mathaeus, siitor. 1lM>. Matheygeoicza Gatlierina 418. 419. Mathias, rex Hung, vide: Hungariae

r e g e s. Mathias Geieb, bauus. 4lM. 427. 462.

408. 4i9. Mathia?, ])raepositns zagrab. 22 81. 159. Mathias, praepos. chasmensis. 821. Mathias de Ciathaloucz, praep. quinque-

eccl. 114. 527. Mathias, schola.'^ticus. 39.

Mathias, archid. dubicensii. 498. Mathias de Chulchct, canon, zagrab. 247. Mathias Kelked, canon. 109. Mathias, abbas monast. b. Mariae de

Zagrabia. 220. 22 if^a. 224 ^36, Mathias, pleb. s. Marci 362 361. 419. Mathias, pleban. s. Anthonii de vice

Lat. 28:^. 473. Mathias, pleban. de Crasnopolye. 477. Mathias, prior ord. Praedicatomm. S40. Mathyas de Bek fr. ord Pracdicat. 880. Mathias, pTsebend zagrab IS Mathias de Iwanych, praebend. 409. Mathias de mac*Ui,^> praebend 192. Mathias satrista, praebend, 243. Mathias, presbiter, 427. Mathias Byskwp, presb, 320. 821. Mathias, notarius vicarii. 895. Mathias, juratus. W^ 539. 241.256.257. Mathias, litteratus. 203. 233. Mathias de Adamowch. 137. 138. Mathias de Alsoglawnicza. 137. Mathias de Chasma. 61. Mathias de Gora 96. Mathias de Pethrowcz. 486. Mathias de Pobresya. 154, Mathias de Kralewcz. 298. Mathias de Wrnewcz. 299. Mathyas, fil. Andreae. 199. Mathias, fil. Fabiani. 244. Mathias. fil. Michaelis. 439. Mathias, civis. 62.

Mathias Farka^J. 190. 194. 2S3. 234. Mathias Frailich. 3.o0. Mathias Kerzawaych. 259. Mathias Ladomcrych. 284, Mathias Olaz. 348. Mathias PbyJt^ch 256. Mathias Pvwarich. 258. Mathias Tiiechech. 429. Mathias Zekiricli. 493. Mathias, arcupar. 29r». Mathia.'i, carnifex. 258. 503. Mathya.<, saitor. 80. 158. 476. Mathya.*^, familiaris. 82. Mathko de Thaloucz. gubernalor civi-

tati*^, episcopatus et banus. 87. 89. 92.

108, HI 1J5. 118. 119. 122. 123.

128. 129. 133. 136. 137. 139. 143.

144. H5. 195. Mathko, curiensis episc. 105. Mathko, jobagio. 483, 484. Matichina, fluv. 52. 194. matura deliberatio. 59. Maurus de Klokoch. 233. Mauritius, juratns 437. Maxetycli Dominicus. 80. 158. Maximus, juratus. 57 Mayer (Mayervisher) Sebaldus 186. 187.

277.

Inikx, — M,

565

meatus aquae. 282.

media quadragesima 54. 109.

media vini (mensura). 49.

mcdicinae doctor Alexander. 182.

medicinae doctor Henricus 482.

medicinac doctor Makwardus, canon. 224.

medicinae doctor canon. Michael. 82.

160. medicus Georgius. 285. 351. medicus Nicolaus. 259. medietas universarum posse<;sionnm. 479. roedius cubulus. 49. Medwednycza, fluv. 321. 365. 377. 390.

vide: Chirkwenik. Medwcwar, castrum 42; 43. 46. 54. 55,

72. 77. 87. 94. 9,o. 96. 128. 132.

134. 136. 138. 140. 141. 142. 143.

145. 14G 147. 148. 149. 152. 155

232. 257. 277. 805. 338. 340. 315.

347, 848. 349. 404. 483. 499. 506. - 525. Medwewar castellani:

Leonardus. 96.

Wilhelmus Stamm. 132. 134. 135. 186. 137, 138. 140. 141. 142. 148. 145. 146. 147. 150. 151. 155.

Jacobus 233.

Bogawecz Mylakowych. 259, 260.

Balthasar de Bathyan. 421.

Anthonius de Pook. 480.

Bernaldus Thwroczy. '\ . ^.^

Balthasar Alapy. / **^*^-

Sebastianus dc Chakan. 503.

Ladislaus Pethew. \ rrxc.

Johannes Horwath / ""^" Meglcch, villa. 185 190. Megywrechye, possc<sio. 67. mel. 415.

membrum principale. 388. mensa episcopalis. 18. 317. 519. mensura rcgalis. 276. mensura civitatis. 415. 495. mensura justa. 48. mensura dec em librarum. 495. mensurae. 49. mercatores 8. 125. 386. 403. 414. 416.

490. mercenarii. 48. 148.

( 8. 48. 49. 50. 119.

125. 1H6. 138.140.

149. 202. 205. 802.

313. 406 494.613.

515.

merces sutorum. 415. mercium arrestatio. 515. mercium exportatio. 1 .>-o

> importatio. |

meridies. 29. 48. 49. metae capitulares 51. metae civitatis. 93.

merces. mercimoniales res.

metamm abolitio 71. metarum assignatio. 276, metarum distinctio 90.

117. 276, 400.

metarum ereclio.

» reambalatio. metarum revisio. 91. metreta media. 415. Mezaros Marcus. 378. Michael Zylagy, gubemator regni Hnng.

261. 262. Michael Orzag de Gwth, mag. curiae.

252- 290. 292. 404. 405. 408. 414.

418. 428. 43a 434. 435. 436. 448.

449. 450. 451. 452. Michael, praepos. zagrab. 422. 493. Michael s. theologiae lector. 3^8. Michael, canon, zagrab. 91. Michael, doctor medicinae can. zagrab.

44. 8>. 160. Michael Rayfnicz, can. zagrab. 360, 364.

398. Michael de Thasaych, canon, zagrab. 192. Michael Thompa. 405. 406. 407. Michael, praebend. 409. Michael de Szenthgyurgh, praeb. 408. Michael de Zthenychnak, praebend. 485. Michael, pleban. s. Margarethae de sub-

urbio. 473. 483. 484. 499. 503. .Michael, prior ord. Praedicatorum. 878.

478. Michael, vicar, fr. Heremitarnm. 164. Michael, heremita. 257. 258. Michael, protonotarius sedis crisiensis.

90. 130. Michael, de vico Latinomm notarias pa-

blicus. 40. Michael Salak, notar. publicus, 248. Michael, civ. (irecens. 4. 75 79. Michael, judex. 52. 67. 198. Michael, jurat, civis 192 194.298.860.

476. 479. 481. Michael Bencekowych. 337. 888. 353.

857. 868. Michael Jagichich. 363. Michael Kerhen. 466. 479. Michael Klachecz. 368. Michael Oroz. 480. Michael Saronych, judex. 283. 245. 246.

247. 258. Michael Thaar. 17. Michael Wyt'ez. 440. Michael de Adamovcz. 57. Michael de Drenova. 56. Michael de Gwlechycz. 322. Michael de Kwwar. 207. Michael de Kysgora. 84. 162. 167. 169.

173. 178. 180. Michael de Rauen. 76. Michael de Pobresya. 1&4. Michael de Thosacj^.^*^.

S66

Index,

M.

Michael de Zenthgerg. 321. Michael, fil. Andreae. 195. Michael, fil. Demetrii. 175. Michael, fil. Nicolai. 101. 172. Michael, fll. Petri, civis. 44. 46. 173. Michael, fil. Petri, pellifex. 47. Michael, filias Sebastiani, iadex et jurat.

4. 39. 74. 75. 79. 80. 84. 103. 157.

158. 161. 162. 163. 165. 166. 167.

168. 175 177. 178 179. 180. Michael, fil Simeonis, index. 19. 20.

29. 47. Michael, fil. Valentini. 296. 378. Michael, aurifaber. 503. Michael, lapicida. 126. Michael Chranecz, institor. 494. Michael, pellifex. 296. Michael, sutor. 363. Michael, famil. capituli. 368. Mickcheuecz de, nobiles, 59. Michowil de Modrusio. 527. Mikccii, mrjiciiuiuaUiu 63. Milethynci, villa. 244. milium. 110. minae. 81. 82. minae carceris. 317. minae exustionis. 181. minae vulnerationis. 181. minerae salium. 429. missa in aurora. 18. missa capitularis. 81. missa magna. 315. missa privata. 18. missa soUemnis. 2. 18. missa Ebcrhardi, episcopi zagrab. 73. missa de ss. corporc Christi. 494. missa b. >rariae virg. 18. 324. missa in honorem s Nicolai. 2, 61. missa s Stephani regis. 72. missae. 470.

missae hebdomadales. 18. raissarum celebratio 227. missarum fundatio. 99. 227. Mlaka, possessio. 211. Modrussium, castr. \ 39. 405. 406. 507.

> civit. / 514.

molendina civit 5*2. 136 216. 229. 2G9.

273. 3«;5. molendinaria loca. 52. molcndinum magistri Fabiani. 498. mol endinat ores:

Frane. G^>.

Mikech. 63. monasteria. 39. 222. vide: claustra. vol

conventus. monastcrium de Bela. 73. 378. monasterium de Babolcha,! q-o de Garab. •/ "*'"• monasterium s. Kgidii de Simigio. 486. monasterium de Toplica (Topusko). 73.

xnonasteriQin b. Katharinae ord. Praed*

378. monasterinm b. Mariae ord. Cisterc. Za-

grabiae. 94. 106. 12?. 174. 186. 220.

234. 236. 243. 259. 377. 280. 801.

370. 427. 491. 508. monasterium b. Mariae ord Heremit.

851. 419, 488. monasterium b. Nicolai de Zagrabia. 378. moneta abolita. 69. moneta dnccat appellata 69. moneta maior. 1 ^q

» minor, f moneta qnartinus. 69. moneta regalis. 69.

moneta usnalis Zagrabiae correns. 186. monetae mnltiplicatio. 69. monetarum cusionis comes. 125. moniales in lA^-anich. 519. monitio bina. 346. monitio publica in ecclesia. 248. monitiones saepissimae. 493. monitionis dies. 223. Mons regalis, castnim. 76. moracionalis domus. 68. Moravia, regnnm. 112. 124. Morawcha, districtus. 324. vide: Ma-

rocha. Morawicza, castnim. 406. mores Incorrigibiles . 346. mors absque ^olatiu haeredum. 480. mos exerdtiiajiLium, 29. mos hostilis. 29. mos predonicus 25. 33. 34. mos sedis episc. zagrab. 64. Mothnycza, castellum. 406. Mozlauech Dionisius. 80. 158. Mozlowcch Valentinus. 80. Mozlowich Gywrak . \ i;^q

» Valentinus /

Muchim, dominu^ i'H. mulcta viginti marcarum. 162. mulcta centum marcarum. 94. mulier honesta. 29. mulieres suspeotae. 426. muncra, 196. munera strennarum. 12. muncra tria tunsvcta. 186. 509. munitio zagrab. capituli, 359. 370. 371.

372. S7a. 382. 38a 402. munitionis capit. custodia. 388. 399. raunitionis capit. defensio. 396. munitionis capituli porta inferior. \ g^Q

» » » superior. J

munitionis capit. sepes. 386. Mura, lluv. 265. 318. 401. raurus (moenia), civit. Grech. 1. 33. 49

50. 55, 85. 86. 130. 249. 350. 353.

367. mutilatio manus. 156.

^ Index.	— N. 567 ^W
^^H mutuum 800 fr. a dvitate. 505.	1 Nicolaus de Bela, praebend. 19^. ^^|
^^^H Mj'cUntis, cocdam iudex. 1. 437.	Nicolaus, judex Grech. 75, 84. 148. 157* ^H
^^^1 Mykchewcz, posse ssio, 418. 452. 484,	! 162. 1615. 167. 168. 233. 289. 290. ^H
^^^H Mykolecz, coDdam judex. 453.	291. ^H
^^K Mvkolvchich Gregorius. 405. 406. 407.	1 Nicolau-s medicos. 259. ^H
^^B MvkwlVch, villa 486.	Nicolaus, UtteratQs. 7. 107. 190. ^H
^^^P M^lakowych Bogawecz, castellanus Med-	Nicolaus. juratuis. 232. ^^H
^^■^ wedwar. *259. 2*50.	Nicolaus, aunlaber. 150. 155. 190. 246. ^H
■ Mylethincz, possessio, 498.	247. 267. 270. 296. ^H
H Myndawscbak, viaea. 481.	Nicolauii, faber. 195. ^^H
	Nicolaus, .sartor. 259 278. 418. ^H
	Nicolaus, sutoT. 226. 241, 259. ^H
N.	Nicolau.s, mercenarius. 57, 175. ^^^k
	Nicolaus dc Alsoglawuicza 137. ^^|
Nandoralba, castmin. 195. 517,	Nicolaus de Brezouicza. 118. 187, 188. ^H
Narih, possessio. 42. 43. 9B. 101. 102.	^H
170, 171, 172. 173. 337. 341. 342.	Nicolaus de Cassovia. 55. ^^|
343. 344. 357. 383. 391. 404. 449.	Nicolaus de Drenoua, 84. 163. 169, ^H
453. 456. 457. 458. 459. 4dO. 519.	Nicolaus de Dumbo. 348. ^H
625. J natio slauonica. 3oH.	Nicolaus de Glawoycza. 211, ^H
Nicolaus de Greben. 118. ^H
nautae. 41lj.	Nicolaus de Hedenvara. 447. 46L ^H
navifia. 41G.	Nicolaus de Kwwnr. 207. ^H
ncgligens custodia. 247.	Nicolaus dc Kysgora. 101. 172. ^^|
negligcDliae in ccclesia. 899.	Nicolaus de Marowcba 96. ^^^k
Ncmcs, canon, zagrab. 310.	Nicolaus de Pobresya. 154. ^^^k
NemeLh Blasius. 377.	Nicolaus de Posega, ricebanus. 365. ^^H
nemora. 38,	Nicolaus de Zeech. 513, ^^^k
Neoiied, nom. prop, 80.	Nicolaub de Zwioaria. 43. I^^l
Newred, ci%'is. 158.	Nicolaus Baufy. 518. 521. ^H
nex crudclis. 368,	Nicolaus Baxa. 187, 189. ^H
nex miserabilis. 30. 32,	Nicolaras Bogdanych, 39. 80. 168. ^H
Dezcek, (pecunia miDOr). 24tJ,	Nicolaus Chehko. 226. ^H
Nezpesa. po-sscssio, 101. 348,	Nicolaus Der^^fy. 520. ^H
Nicolaus. 20. 80. 158. 175. 177. 178.	Nicolaus Hoi wath 475. ^^|
179. 180.	Nicolaus Illenky. 103. 190. ^H
Nicolaus v., papa. 218. 284. 236. 238.	Nicolaus Iwuuowych. 463. ^^^k
Nicolaus de Vvdak, rex Bosnae et banus.	Nicolaus Jagodycb. 259. ^^^k
270. 271. 272. 290. 292. 299. 358.	Nicolaus Mahnvu, ]. ^^|
360.	Nicolaus Praudich. 40. 225. 226. ^H
Nicolaus ilc Gara, palatinus, U. 69. 143.	Nicolaus YezQcthiCz. 491. ^^|
454.	Nicolaus Zudich. 208. ^H
Nicolaus Trcnlul, lavernic. niag. 11	Nicolaus, III. Audreae. 439. ^H
Nicolaus gioff de Frangyipan. 188. 405.	Nicolaus fil Bemctrii 2^29. 257. ^H
406, 407.	Nicolaus, ftl. Uregorii de Gepew, Com. ^^H
Nicola 11.S comes de Thersycjt (Franka*	^cagrab. 137. 138, 139. 141. 15 L 153. ^H
pan). 74.	^H
Nicolaus, tinicosis episc. 447. 461.	Nicolaus, ai. Iwao. 323. ^^H
Nicolatis, transilvan. episc. 290. 292.	Nicolaus, ill. Iwanchecz. 20. ^^|
Nicolaus, vaciensis episc. 447. 461.	Nicolaus, til. Ladislai. 101. 102. 173. ^H
Nicolaas, archidiaconus 92.	Nicolaus, lilius Nicolai Tboth. 3. 4. 6, ^^|
^^^ Nicolaus Almanus, canoD. 82.	7. 53. 106. 107. 443. ^H
^^^K Nicolaus de Cilia, can. zagrab 44. 71,	Nicolaus, fil Petri. 189. ^H
^^^1 Nicolaus de Wa&ka, canou. zagrab, 521.	Nicolaus, fiL Sebastiani 225. ^H
^^^H Nicolaus de Orboua, canon, cbasmensis.	Nicolaus, El. Vyuceustau. 19. ^^^
^H	nitriense.^ episcopi ; ^^H
^^^1 Nicolaus, abbas monast. ord. cisterc.508.	Hvnko. 11. ^H
^^m Nicolaus, pleban. s. Marci. 220. 221.	Thomas. 290 292. ^H
^H 223. 224. 241.	ni trieusis comes; ^^^k
^^^H Nicolaus, praebend, xagrab. 104,	Petrus Forgach de Ghymes. 24. ^H

568

Index. — O.

nobiles regni Slavoniae. 43. 181. 227.

231. 804. nocturnum silentiam. 141. nocturnam tempas 55. Noffvy Leonardus. 125. 126. nonensis sedes vacans. 115. nota infidelitatis. \ 187. 253. 282.

» ingratitudinis. J 322. 509. notarius pubUcas. 40. 66. 112. 190. 191.

218. 219. 288. 281. 314. 888. 879.

397. notarii public!:

Nicolaus Praudych. 40.

Michael Blasii de vico Latinomm. 40.

Gregorius Nicolai de Marocha. 96.

Petnis Thomae. 192.

Stephanus de Wyzoka. 224.

Michael Salak. 243.

Stephanus de Markus. 317.

Mathaeus Gregorii de s Georgio. 364. 419. 476.

Paulns Valentini de Chasma. 474. notarius capituli:

Mathaeus, canon. 493. notarius civit.:

Fabianus. 27.

Mathaeus, 203. 204. 205. 210. 212. 213. 215. 241. notarii signum, 219. 224, 419. 474. Nouaczi, I possessio. 42. 43. 46. 277. Novak. ) 338. 340. 345. 347. 349. Novakouch,/ 354. 361. 487. Novakovich Joannes. 54. nova porta. 60. 273. Nova villa. 18. 19. 58. 185. 191. 321.

362. 363. 390. 498. 518. novovillani plebani:

Petrus. 185.

Thomas. 220 240.

Andreas. 498. Nova villa prope Chasmam. 183. novilunium. 73. nummus. 48.

nuncii civium Grecens. 26. nundinae. 34. 82. 138. 140. 160. 308.

348. 403. nundinae in festo s. Marci.291. 326. 330. nundinalia loca. 428.

Obed zenth-kerezth, possessio. 497.

Obrees. 228. 4G4. vide: Ebres.

obsidio civitatis Grech. per comites Ci-

liae. 184. 270. obventiones. <). occupatio civitatis Grecens. 263. 268.

269. 305. 366. occupatio possessiouum capitul. 42. 44.

46. 91.

occupatio terrae Bobichan. 44.

ocreae. 415.

octava festi Epiphaniarum Domini. 47

84. 102. 106. 113. 162. 167. 177. 178.

179. 211. 214. 281. 240. 884. 421.

434. 485. 4B6. 4.^0. octava festi Pasche Domini. 151. 272. octava festi b Georgii. 75. 83. 161.

167. 177. 20:^. 204. 218. 215. 231.

241. 357. 376. 377. 383. 404. 414.

434. 435. 436. 449. 451. 469. octava festi b. Pbilippi et Jacobi. 441. octava festi Penthecostes. 42. 43. octava b. Johannis bapt. 175. octavae festi b. Jacobi. 76 84 112. 118.

162. 167. 168. 177. 178. 205. 208. 213. 358. 361. 383. 466.

octava festi nativitatis b. Ikfariae. 26. octava festi b. Michaelis archang. 44. 71. 79. 83. 85. 104. 113. 161. 162

163. 165. 167, iSS. 169. 175. 177. 179. 180 201. 208. 209. 210. 211. 2:i8. 239. 361. 391. 405. 434. 435. 437. 448. 450. 451. 462.

Odra zenthgewrgh, possessio. 469.

offensae enormes. 37.

offensae nobilium. 253.

officiates capit. 8. 27.

ofiFertorii pars. 428.

officium verspertinum \ -in > completorii. /

Okych, castrum. 462.

oleum. 48. 50. 415.

ollae. 49. 415.

Olomucz, civit. 362.

Omelya, villa. 354.

Opatovina, platea. 390. I oppressio civium 255, 335. I Orboua, possessio. 76. I ordo clericalis. 36. I ordines mendicantes. 356.

ordines sacri. 38. j ornamenta altarium. 73. i ornamenta ecclesiae. 72. 248. I ornamenta sacerdotalia. 520. ] ornatus reliquiarum. 72. I Orehowcz, possessio 452. : Orehowcz de Johannes. 433. 434. 436. I 442.

I organista eccl. cathdr. Andreas canon. I 493. I Oroz Michael. 480.

Orsychy Georgius "j I » Jacobus. I .Qg

j » Petrus. f *^^*

Paulus. J

Orszag Michael, palatin. 290. 292. 4Q4. ! 405. 408.

I ortoncz. } (^P^^^ies pecuniae). 257. 509

Index. — P.

569

ostia domorum B4.

O^aldus, episc. zagrab. 306. 310. 512.

314. Ui: 848. 349. 366. 371. 385.

408. 466 487. 492, 509, 516. 522.

523. 533. Osvaldu^ can, lector. 64 65. Otok, praediolum. 59. 62. 71. 157. ova. 186 415. 509. oves. 248 415. Ozel, castium. 401. 406.

P.

pactatio in flor. 136. pagani. 352. Palana, posses. 17. palatini:

Nicolaus de Gara. 11. 69 143. 454.

Mathias de Palowcz. 115.

Michael Orszag de Gwth. 290. 292. 404. 405. 408. 414. 418. 428. 433. 434. 435. 436. 448. 449. 450. 451. 452.

Emericns de Zapolya. 452. palatium chasmense. 521. palatinm chori in castro Quinqueeccles.

72. palatinm episcopale zagrab. 40. palatinm regis in civit. Grech. 50. palatium Johaonis Perowych. 418. Palfy de Zenthmyhal. 455. 462. pali. 111. 416. palin. 146. 147. 363. Faloch Mothaeas, judex curiae. 44. Paloczky Johanncii. 332. palyc^a (bacculus, mensura). 495. panes. 48, 6i). 82. 186. 509. Panlusyciki, 405. ^06. 407. panni imaginibus context!. 72. panni italici. 415. panni lanei. \ 040

» linei / ^^^• panni pretiosi. 415. panni sericei. 248. 415. pannus 48. 149 206. 207. 386. pannus albus. 206. 415. pannus barhanus. 125. pannus linens pro signo. 159. pannus niger. 1 ^

» ruber. \ paramenia eccl. 32. 35. parilo. 49.

parlerius Wolfgangus. 39. parochiales sacerdotes. 222. parocbus ^id Latinomm. 195. partes extraoeae 313. 314. piifticala silvae. 281. pascua civitatii 104. 110. 121. 496. pastores. 109. 110. pastores armati. 166.

Pataviensis dioecesis. 115

patria. 36.

Paulini, prope Zagrabiam. vide: clan- strum Heremitarum 73.

Paulinorum territorum. 404.

Paulus. 6. 12. 39. 63.

Paulus II. papa. 306. 817.

Paulus Bissenus, banus. 11.

Paulus de Peth, banus. II.

Paulus, magister tavernicor. 454.

Paulus de Dombo, agazon. mag. 290. 292.

Paulus Kompolt, pincerna. 115.

Paulus, lector, can. zagrab. 180.

Paulus, archid. kamarcens 276.

Paulus, archid. de Kemlek. 363.

Paulus, archid. varasdinens. 379. 398.

Paulus, canon 395. 493.

Paulus de Roycha, canoa, zigrab. 493.

Paulus de Zytec, canon, zagrab. 493

Paulus, praebend. zagrab UM.

Paulus, decanus praebend. 243.

Paulus, rector s Marci 64. 65.

Paulus Kranyecz, vicar. Herem 418.

Paulus Valentini, notar. public. 474.

Paulus, jurat, civis. 192, 191. 229. 273. 208.

Paulus Chagantovich. 158.

Paulus Fynthygh. 435. 450.

Paulus Hudos'tyh. 39.

Paulus Hungnrus 60. 158.

Paulus Iwankowych. 80. 168.

Paulus Orsych. 492.

Paulus Praudich. 7.

Paulus Rusman. 80. 168.

Paulus Salkowych. 80. 158.

Paulus Svdowanich. 158.

Paulus Thatar 80. 158.

Paulus Walpotls. 246, 247. 270. 483.

Paulus ?.abo 378.

Paulus de Azthalnok, exactor taxae. 120.

Paulus de .^xtaluokt provisor. episc. 133.

Paulus de JajEenouc^. 137.

Paulus de Kemluk. 67.

Paulus de Kynyz. 517.

Paulus de Mlaka. 211.

Paulus de Xezpesya. 348.

Paulus de Pobresya. 154.

Paulus de Zenche. 67.

Paulus de Zylagh. 125. 126

Pauluz, fil. Giuan. 80. 158.

Paulus, ill. Mathie. 96.

Paulus, fil. Pauli. 244

Paulus, fil. Petri. 439.

Paulus, decanus civium. 68.

Paulus, aurifabcr. 24Ji. 296. 378. 419.

Paulus, camifex. 80.

Paulus, sagitarius. 80. 158.

Paulus, sartor. 80. 158. 256. 257. ^^^'

Paulus, selUpax.*^.>^;^.

^^^^^^^B 570 fmiex.	^^^^^^^^^^H
^ Pauks, sutor 363.	pcrpetua elemostna. 227. 1
^^^^^^H Paul us, provisor curiae eptsc. 93.	perp«tua exclusio de consortio capit, ^13 ^^B
^^^^^^H Pau1us» faioiliarii. 82. 160.	perpetuatio possessionum. 3. 42. 46. ^^H
^^^^^^f pauperes lepvost 73,	Pers Georgius. 142. ^^H
^^^^^^^ pauperes sacerdotes. 73.	personae ecdesiasticae, 34. dSi ^^H
^^^^^ paupcrcs virgines, 73.	personae su^pectae 497, ^^H
^^^^^^H paupertas civit GreccQ^is 119.	personarum coDditiooes. 283. ^^^H
^^^^^B Pawsynzelh Gregonus. 368.	pcstileotia. 246> ^^H
^^^H Pa^iiar Johaaoes 342. S43. 3G8. 377«	pestilera plaga. 310. ^^^|
^^^^^H Piuar, institor. 296.	pestis assidua. 367. ^^^|
^^^^^^H paztho (equus), 518.	Peth de Paulus, banus, 11. ^^H
^^^^^^^B Pech, ciiii»trum. 406.	Pethew LAdislaus. 506, ^^H
^^^^^^H pecia paom 206*	Petbkay Franciscus. 520. ^^1
^^^^H pecora. 75* 13b. 142. 14D. 15t. 166,	Pethkay Ladislaus. 520. ^^1
^^^^^^H pecora arceoda a tlacis. 432.	Petbrata Gregorius. 404, ^^H
^^^^^^^	Pethouia, civita.^ 30. 136. 138. 140. 148, ■
^^^^^^^ pecuniae pro decimU. 18.	Pctrecz, possessio. 519. H
^^^^^H porcales. 310.	Petrotha Gregorius. 449* 1
^^^^^^H pecuniaiia conventio. 340.	Petrovina, villa. 3. 6. 42. 46. 58. 107* ■
^^^^^^B pecuciarum summae, 401.	337. 341. 433. 434, 437. 438. 439. ■
^^^^H Pedali* castntm, 406.	440, 441, 442, 444. 445. 446. 447. J
^^^^^^H pedes poDderatus. I jic	Fetrowcz. villa, 486. ^H
Petrus, archiepisc. coloceosis. 232. ^^H
^^^^^^H pedites.	I^etrus de Ro^gon. agriensis episc. 115. ^^B
^^^^^^H pedite^ ^mati.	Petnis, canon, zagrab. 2. 157. 165. 176. 1
^^^^^H Pebem Johannes %\). 158,	395. ■
^^^^^^H Pelbartus de Gessazentiwan, exactor	Petrus, lector can. zagrab. 236. 493. 1
^^^^B	Petms. arcbidUc. dubicensU. 82. 104. ■
^^^^^^H Pelbardus deVcrgnoucjSj ciiactor taxae.120.	248. ■
^^^^^^B Peleske, castrum. 72.	Pctrus de Vizoka, canon zagrab, 860. ^^H
^^^^^^H pellei pellUkuDO. 415.	Pctrus* filius Puljan* canonicus. 1. ^^^H
^^^^H pellic-e&e res. 308.	Pctrus Slotcrkch, c^mon. 242. ^^|
^^^^^H pelHceac Testes 403.	Pctrus, abbas s Mariae, ord. Cister. 427. S
^^^^^H pelHticum uniTersitas. 402. 403.	Fetrus, dccanus praebendar. 64. 65* 66. 1
^^^^H pellitices. 209. 307.	67. 10^. ■
^^^^^^H	Pctrus de Hedryhowcz, praebcnd, 409* 1
^^^^H Michael.	Pctrus, pkb. %, Emend. 280, ■
^^^^^H foaQoes. 80. 158.	Petrus, pkbanus de Nova villa. 186.191. ■
^^^^H	Petrus de Alben, banus. 90. ■
^^^^^H Georgiu«i	Petms de Thalowcz, banu5, giibernator ^^^
^^^^^H p«1vis argcntea. ^17,	episc. zagrab. 120. 141. ^^H
^^^^^^1 pensAe deunriorum, 20* 40. 50. tfj4*	Pttrus Cheh| agaiioQ, m.ig, 11. ^^H
^^^^^^H pensac denariorum viccncnsium, 147.	I^rus lit tc rot us, comes zagrab. 6, 7. ^^H
^^^^^^H pene«iticae. 48 50.	Pctrus de Cruemche, com. lagmb. 26. H
^^^^H	Petrus Borbkay, com. comit. jtagrab. 368. ^^fl
^^^^^^^H pcrceptio fructuuiu 44, 4B.	421. 424. 466. 479* 512. ^H
^^^^^^H pcrcus&io mulicrum. 2<K).	Petrus Ade, vicarius temporalis episc. ^^^|
^^^^^^H peremptona respoDsio. 162. 168. 178.	7B 90. 130. ^B
^^^^^^^r percmptoriu!^ terniiaus. 223.	Petrus. 44. 47. 51. 80. 110 148. 158. ^H
H Pcrcn Valcnrinus. 80, 158.	^H
H Perko (;rcgonus. 486.	Petrus Sapbar, judex. 9. 12. 13. 16. 39. ^^1
Perko, curicnsis episc. 105.	Petrus Huiig.^nis (Magyar), judex 63. S
Pcrko de Thaloucz. Ill, \\\\,	70. 75. 79. 81. 90. 92. S*3. 103. 107. ■
peril. 517.	121. 143, 145 147. 157. 162. 163. ■
pcrmutationes. 496. 1	165 166. 167. 168. 175. 177. 178. ■
Pcro. 30. 74, 80. 104. 10(5. 158.	179. 180. 190, 208. ■
Pcrowych Dominic t»s. 342* 843. 368.	Petrus, jurat, dvis. 192. 194. 229. 232. M
378. 474. 480. 507.	256 257. ^M
Perouieh Toannes, judex. 92. 93. 190.	Fetru.^ Bedekoicb 476. ^^H
296, 342. 3^13. 368. 418.	Fetrujt Forgach de Ghymes 24t ^^H
	^ 1

Index. — P,

571

Petrus Gwndycli. 244.

Petrus Malecz. 259.

Petrus Orsych. 492.

Petrus Pogan. 618.

Petrus Plcmenschak. 80. 158.

Petrus Prybych. 173.

Petrus Raskowych. 469.

Petrus Swechych. 246.

Petrus Bykzahd 3{5. 348.

Petrus de Gwdowcz. 815.

Petrus de Kayenik. 337. 838.

Petrus de Marencz. 502. 503.

Petrus de Marocha. 486.

Petrus de Pobresya. 154,

Petrus de Rakonok. 57. 176. 188.

Petrus de Schytaryeuo. 147. 148. 151

153. Petrus de Sytharia. 139. 141. 211. Petrus de Zokel, thurociens. com. 290.

292. Petrus de Zrinio. 406. 406. 407. Petrus, fil. Georgii. 439. 446. Petrus, fil. Pauli, judex. 71. Petrus, fil. Radko. 257. Petrus, fil. Stephani. 245. Petrus, pater Petri Saphar. 9. Petrus, nobilis. 193. Petrus Thome de Ratcha, notar. publ.

192. Petrus, litteratus. 193. Petrus, familiaris. 82. 160. Petrus, sartor. 20. Petrus, sellipar. 378. Petrus, tricesimator. 132. 133. pharensis sedes vacans 115. Philippus, pleb. de suburbio civit. Grec.

204. Philippus, institor. 296. Philippus, sutor. 256. 257. 296. phisicus Wlikanus. 51. Phylech Mathias. 256. Phytor, vicejanitor reg. 12. pia loca. 208. picariae. 49. Piero, iuratus civ. 1. pignus. 58. 72. 418. pincernarum magistri:

Laurentius de Aar. 11.

Paulus \ ^^ Kompolt. 115. Johannes/ ^

Andreas Pongracz. 290. 292.

pinta. 49.

piper. 60.

Pipo, comes temesiensis. 12.

pirus silvestris. 63.

piscariae. 248.

piscatores in civitate. 48.

piscatores forenses. 109.

pisces. 109.

pisces crudi. 48.

pisces recent es ]

» salsi. > 416.

» sicci. I

piscina. 69. piscina Chasmae. 519. pistrices panis. 48. 50. 496. pixides sonorosae. 29. 296. pixidum distributio. 360. Placentia, civitas. 247. platea capitularis. 32. 33. 386. plateae communes. 49. 350. plateae civit 36. 50. 81. platea exterior. 50. platea sutorum 82. 83. 160. 161. 255.

368. platea OO. sanctorum, Budae. 521. Plathnar Stephanus. 260. 296. 378. plaustrum vino oneratum. 297. plebani. 22. 36. plebanus eccl. b. Mariae in area capit.

390. plebanus s. Johannis de Nova villa. 18. plebezani eccl. s. Marci. 64. Plemenschaak Marti nus. 282. Plemensrhyak Petrus. 80. 158. Plomberg de Henricus. 73. 74. Plusar Johannes, civis. 104. Pobresya, villa civ. 1. 136. 146. 164.

193. 349. Podgorya, locus. 519. poena abscnttnm a divinis. 466. poena capitis \ ^^2

> ammissionis bonorum. / poena duppli. 187, poena periurii. 318. Pogan Petrus. 618. Polosychycza, possessio. 191. poma narangy (pomerangy). 416. pondus. 48. 50. Pongracz Johannes. 290. 292. pons. 50.

pons Pyzani mozt. 348. pons in castello civit. 805. pontes civitatis. 494. poplathy. 49. poplun. 73. Popov turen. 56. 56. l*opowcz, possessio. 450. Popowych Jacobus. 39. populus sacrilcgus. 33. porcelli. 416.

porci. 50. 146 248. 310. 416. porcio canonica. 220. 221. 222. 223.

224. 399. Porkolab Augustinus. 299. porta carnificum 50. 68. 254. porta lapidea civit. 68. porta nova civit. 30 68. .^

portae civitatis Grecensis 39, ^7 - ^"* 141. 142. \\^.

S7a

Index. — P.

porta capituli. 3fi8.

portae eccl. cathedr. 32.

portae jobagionam. 304.

portarii. 390.

portariorum capituli solutio 390.

portarum connumcratio. 320.

portarum capituli custodia. 390.

portaruna dcstructio. 125.

portella civitatis campe-tris 60. 68.

portus s. Jacobi (in Jarun). 277.

portus insulae in Jarun 57. 5?. 176.

portus Jelenou'cz. 59.

portus llluvii Zawae. 128. 325. 398. 849.

363 Posega, civit. 11. 5() 298. 365. Poscganum capitulum. 56. I'osegay Johannes. 402. 404. 405. 433.

434. 435. 4H6. 449. 450. 461. 452. Posonium, clvit. 41. <j9. 108. 116. 117.

118. 171. 172. 422. posoniensescomites:

Silstrangh. 11.

Stephnnus I , t» -ixr.

t^ ^ . ; dc Rozgon. 115. Georgius \ **

Andreas Pawmkircher. 'J90. 292. posSessioQes nobiles 187. possessiones jobagionales haercditatiae.

269. possessiones jobagionales impignoratitiae

269. possessionum divisio. 1. possessionum donatio 7. possessionum occu{)ati( » detentio.

» perpetuatio.

postes 248. potestas constitucndi vicarium. 27(». potiores de capilulo zagrab. 28. praebeudae penes eccl. cathedr. 2. 4. Praebendarii eccl. cathedr. 15. 18. 22.

31. (;5. 218. 3f)3. prabendariorum viueae. \ ^ .,.f.

terrae. / praedae. 21. 329. praedia 88. praedii privatio. 3Jf2. praediorum resignatio, 59. Praedicatores, fratres. 81. 240.247.281.

800. 352. 359. 379. 380. 393. 462.

48^) 492. praescriptio. 4. 413. praetorium competens. 392. prandium 807. 301). Pranuch Johannes. 206. prata capituli. j 33 ^ jg^ ,_, g g^g

civitatis. / pratorum occupatio. 123. Praudych Clemens. 80. 158. Praudich Georgius. 225. 226. Praudich Marcus 225. 226.

tio. I

io. \ 4. 7.

uatio. J

Praadych Nicolaus, notariaf public. 40

225. 226. Praudich Paulus. 7. Prawcz Johannes, index. 28. precelli. 48.

preco communitatis. 48. I'retoka, flunus. 52. 63. Prevlaka, praediolum 59. preztccze. 111.

pristinae consvetudines artiticum. 232. privatio ecc). sepulturae. 66. privatio officii tX beneficii. 39. 493. privatio praebendae. 346. privatio 'praedii canon. 399. privilegia eccl. cathedr. 161. privilegia ord. Praedicatorum. 379. privilegium regis Belae IV. 9. privilegium regis Karoli. 9. privilegium civitatis. 49. proceres regni. 8. 17,5 processionale tempus in vigil. Epipha-

niae. 2*2. processus sentencionales. 67. proclamatio publica. 164. proclamatio trineforensis. 164. 169. 180.

212. proclamatio in Wgrouch.|

in Stubicha. \ 164. 170. » in Iwanich. |

proclamatio venditionis 508. procurator curiae episc. zagrab. 14. 15.

173. procurator causarum capituli. 83 107.

161. 167. 177. 376. procurator capituli Martinus de Edeles.

3S3. procurator legittimus. 37. Prodauiz. loc. 119. profugus Jacobus Czapocza. 488. l)rohibitio. 3. 4. 46. proiectio in fluv. Zawae. 319. promontorium zagrabiense. 351. vide:

zagrab. promcntor. propugnacula capituli. 331. propugnacula turris. 86. proscriptio. 34 G. protectio regia. 492. protestatio. 3. 6. 42. 43. 46. 68. 106.

176. 199. 213. 215. 239. 259. 269.

305. 419. prothocolla. 248. 472. protonotarius sedis crisiensis. 90. proventus condemnationum. 387. proventus curruum. 494. proventus ducatus regni Slavoniae. 478. proventus raardurinales. 335. proventuum administratio. 295. proventuum capituli carentia. 242. proventuum occupatio. 115. proventuum capitul. privatio. 293.

Index. — Q. R.

573

provinciae episcopales. 348.

provisor curiae episc. zagrab. 15. 125.

126. 133. S'iS. provocatio capituli. 81. Prybych Petrus. 173 Prybych, possessio. 187. Ptychkowicza, mulier. 481. pablica forma. 225. publicum exemplar. 67. publicum instrumentum. 40. 41. 192.

219. 225 238 239. public! depopulatores. 38. pueri. 141.

pugna prope ManduSevec. 29. pulli. 186. 415. 509 pulsatio pro defunctis. 18. pulsus campanae. 34. pulvinar majus. 72. pulvinaria. 82. Pulyan Andreas. 1. Pywarich Laurentius.l ^-q

Pyzani mozt, pons. 348.

Quadragesima, (jejunium). 48. quarta seu canonica portio. 64. quarta capitulo competens. 523. quarta pars legatorum. 65. 66. quarta testamentariae dispositionis. 64. quarta funeralis. 220. 221. 222, 223.

224. 241. quartae archidiaconorum. 318. quartae solutio. 22. quartae mensurarum. 495. (juartale cubuli. 49. quartale unius brachii. 351. quartalia frugum. 49'>. quercus. 63. questores. 416. Quinqueecclesiae, civit. 72. quinqueeccl. cpiscopi:

Valentious, preeb. card. 10.

Henricus. 51 74. 115.

Johannes. 290. 292.

Sigismundus. 401. 447. 461. quinqueeccl. praepositus:

Mathias de Gathaloucz. 527. quinqueecclcsiensc capitulum 128. quinqueecclesienses praebendarii. 73. quottidiana sufVragia. 17.

Raboch, \ ^ . . n-i nt*

Rabuch; / P<>^««s*'»«' *<^"^- ^1- 76. Raday, civis. 378. Radko de Koper. 257. Radlyn Martinus, sartor. 476.

Radomerch, possessio 101. 173.

Radoslaus de Brezouycza. 138.

Radwan, possessto. 520.

ragnsiensis archiepiscopus:

Andreas. 10.

Rakarych Stephanus. 39. 80.

Tj u u * -. ( 51- 57. 74. 90. 149. Rakonok. castrum. L^^ ^^^ ^^^ ^^^

possessio.J2j^ 278. 318. 506.

Rakytnycza, parochia. 238. 519.

rapinae. 34.

Raskay Blasius 518.

Raskowych Petrus. 469.

Rasciani 259. 260.

rastrum ferreum. 110.

Ratcha, possessio 192.

Rauen, possessio. 76.

Rausther Corardus. 207.

Rawsar Conradus, judex. 186. 203. 204.

205. 232. 2» 6. 29.x li96. 802. 332. Rayfnicz Michael, canon. 398. Razynakereztwr, locus. 368. 466. 479.

51-^. reambulatio terrarum civit, 200. reambulatio terrarum Rodes, Rabocz et

Gorimlye 76. rcbellio publica. 37. receptio possesfiionum. 42. 44. recipiadmissio, 219. recognitio dominii capit. 389. rector altaris s. crucis in eccl. cathedr.

99. 101. 170. 171. 172. 173. rector altaris b. Magdalenae, Georgius

190. rector hospitalis. 235. 236. rectores eccl. s. Mard. 39. rec tores eccl. s. Johannis in Nova villa.

60. recuperatio castrorum. 263. recursus Romam. 115. recursus ad maiestatem regiam. 488. redemptio possessionum. 188. redemptio de captivitate. 189. refectorium. 355. reformatio in veStibus eccl. 373. regia praescncia. 162. regia protectio. 41. regium cdictum. 182. registra civit. 248. 314. 467. registrum sigillis consignatum. 154. regni consvctudo. 190. 228. regni nobiles. 42. 210. 213. 215. 239. reipublicae defraudator. i qqo

» occultator. /

reliquiae sanctorum. 32. 35 329. Remethense claustrom. 281. 285. Remethensc j^romontorium. 488. Remetinecz, possessio. 59. renim ammissio. 495. res regni publicae. WL^

574

Index

Koclolphus\ dc Rudolphus j Allien

res ecclesiae cathedralis. 33. res ecclesiasticae. 38. res furtive ablatae. 204. res mobiles. \ qq

» immobiles. / res nobilium. \ 4if;

> ignobilium /

res venales 50. 417. 501.

residencialis domus. 68.

responsales legittimi. 37.

responsoria. 18.

revcnditio. 49.

Reynis Anthonius. 1.

Robertus, praepos. can. 4*27.

Robertus, doctor theolog. 276.

■o J \ insula.) Rodes ' .|

; f ^'^^ 75. 7G. 166. 486. 503.

„ , I terra. I Rudes .,,

I villa J

42, 43. 46. 72. 73.

77. 78. 87. 88. 89.

94. 94. 95. 96. 97.

9S.99. 100. I"J8.45<;.

459 460.461.525. Rodolphus, ])ater Johannis bani. 51. Rohfv Ladislaus. 424. Romi, urbs.77. 86. 87. 235 248. 356.

432. 491. Rosa Elena. 192. rosoncn>is episco])U.s. 354.

rosoncnjjcs episc:

Constantinus. 185.

(ieorgius. 492. Rosowycli Demetriu.s. 39. rotae ad aratrum. 27. rotae duae novae. 416. rotaruin confractio. 69. rotarum rcoeptio. 69. Rottar, num. i)r()p. S5. Roydia. oppidum. \ j^g j^y ,^,, g,

> J)0«^SC.S"^1U. /

rubcta civitatis. 130.

rubeloium occupatio. 122. 123.

rubetiini caj)itiili 90.

Ru<lcty(h Galhis 419.

Rufniev. (Kayfnic/.), canon. 395.

ruina muri civit. .■J»)7.

ruina clau>tii «<. Nicolai ord Praedicat.

3r)2 rumor jjopuli. SI. ir)9. Rusman ThuIus. 80. lr>8. Rybarych Lucas. \\\1. 487. Kvhni'k. castrum. 101. 106.

s.

Sabacz, caslnim. 517. Sabaria, opj)idum. 184. sacerdote.s curati. 222.

' sacrilega ctvitas. 1 „- «« gg

I » commanltas.l

I sacrilegi invasores. 281, , ^crilegns populas 35.

sacristia eccl. cathedr. 58. 81. 83. 105. I 159. 161. 243. 244. 316. 894.

sacristia exterior. 399. ; sacristia interior. 220. 293. 482. 498.

sacristia maior. 294.

sacristia eccl chasmensis. 520.

sagittae. 29. 80. 82. 86. 57.81.82. 141. 142. 147. 148. 160. 176. 260. 368. 416. 518.

sagi t ar ii : Paulus. I Jacobus 80. 158 Klias. j

sal 50.

sal lapideus. 415.

sal maritimus. 415.

Salak Michael, notar. publicus. 243.

salarium. 60. 389.

Saldynarych Johannes. 297. 368.

salium emptores. 416-

salium minerae. 429.

Salkowych Paulus. 80.

.sal.^^amcnta. 518.

salserium auratum dupplum. 518.

Sal/.burg, ci vitas. tI06.

Sam.sinowcz, possessio. 363.

Sancky, castrura. 228.

sanctuarium eccl. b. Mariae. 508.

sanguinis clTusio 34. 54. 104. 109. 176.

Saphar Petrus, iud Grec. 9. 12. 13. 16.

Sarouvch Michael. 233. 245. 246. 247. 258.

Sarouvch Valentinus. 215. 246. 247. 258.

29«;'.

sa! tore.s 49. sartorcs:

Petrus. 20.

(Jcoigius. 39. 74. 79. 92. 93. 103. If)?. WW. 190.

Maitinus 57. 80.

Mathias. <S().

Paulu.s. 80. 158. 256.

Henedictu.s. 92. 93.

Mathaeu^. 126.

Maitinu.s. ir8. 176.

M.thias. ir)8.

Nicolaus. 259. 418.

Dionisius. *1\)[\.

]Uasiu>. 296.

Demetrius. 296.

Antonius. 378.

Mathias. 476. 477.

Martinus. 476 477. 479.

Paulus, 481. sathanae satellites. 34. Sati.sfactio. 7. 288.

^^^^0.	— -s: ^M
r^ sauciatio cnidelis 3 K	Selyn. castmm. 437. 443. ^H
seaodala in ckro. 34*>.	semita ad Buv. Medwednycza. 321. ^^M
scardonicasU sedes vacaas, 115,	semi naturae. 93. ^^M
scheda lestamenli. 521 > 522,	semi 11.1 turae amissio. 497. ^^M
scholasltuug Mitbias. 39.	sentencia diffinitiva. 65. 221. ^H
Schytaryeno, possession 147. Iftl. 270.	sentencia isterdtcti. 281. ^H
271. mi. 348. 502.	sepes capituH. 331. 386. 402. ^M
Sclauoniftc ducatus. 478.	septimana. 2. ^^U
^^ ScIa¥ODiae dux:	sepultura. 72. ^H
^^m JahanDes CorvJDus. 4TB. 480. 483. 484.	serae (ctausura). 82. ^^H
^H 487. 4»j*. 5fi2. 504. 505 506. 507.	serarum fractio. IGO. 315. ^^M
W Sclauoniae regnum. 272, 318. 319. 336.	senricia coctricis. 218, ^^M
1 345. 352. aar>. 392. 414. 420, 600.	servitia publica. 295. ^^M
1 ^01. 513. 514.	servitia regia. 35, '^^l
Y _ ScJavoDiae regni desolatio. 371.	servi tores capitnli. 55. ^^|
scopare, 49.	sessiones duodecim. 1. ^^H
scriba pablicus. 40.	sessioaes penes capcllam b. Catharioac. ^^M
scrinia. 472,	^B
scriptor librorumr Gregoiitts, 20.	scBsiooes jobagionales. 19. 193. 196. ^H
sculptnra sigOli. 113	216. 277. 323. 418. 483. 484. 499. ^M
scutellae. 49.	^M
sculellae argenlciic. 517. 518,	ffcssionum jubaj^ionaliura occupatio, 323. ^^H
scutellae argent cac italicac. 518.	Shcdioa Gregorius, 508. 509. ^H
sculellae parv.ic argenteac. 518.	sibinicensis sedes v.icana, 115. ^^|
scutellae parvae pro balsam en lis, 617.	Sigismuudu5t re\. vide: Huugariae rrge.s ^^H
Sebastioi liberi J.	Sigismuuduii, (juiQ<|ueeccl. episc. 401. ^^M
Sebaslianus. 4. 74. 75. 79. 80. J57. 178.	447. 451. "^M
SebasliaDUs de K a march, com 211 grab, 26.	SigismundaSi arcltid, TarasdiDensts, 232. ^^|
SebastiamiUp judex. 62.	243. 260. ^M
Sebastianus. jurat dvis. 192. I9l.	Sigismaodus Thopnaw, arcliid. varasil ^^M
Sebwtianus dc Belczlowcz, 225	^M
Sebastianus de Cbakan. 503.	SigismunduSt luratus civ. 19. 20. ^^M
Sebastianus dc Komthna. 448. 468.	Sigi^mund Hannstejn. 13i. ^^M
Seboldus 208.	Sigismundus dc Wcvspriach. 279. ^^|
Seboldus, capitaocus civit» tirech, 254.	jtigillatio documeol. '2b6. 395. 422. ^H
255.	sigillatio faUaria 242. ^H
SebolduA Mayer I8G. 187.	sjgilli capit, provcntus. 266. ^^M
Seboldus Majemser, 277.	sigillutn dupplex Karoli reg. 9. ^^M
secret orum re vela 1 10. 318,	aigillum reg. Sigismuudii norumj duplex. ^^H
.secures. 5H. 147. 17(i. 416.	10. 21. 113. 114. ^M
Vint ( **• ^^^*	sIgiUuta sccretum l..'idi5blat. reg. 250« ^^M
sigillum .secret, auulare Mathiae reg. ^^H
sedes apo&tolica. 281.	264. 272. 30 L 308. 309. ^M
scdcs judiciaria Grccliensiii, 17ti. lOU.	sigillum duplex Mtilhiae reg. 289. 29 L ^M
Sega Emcricus. 190.	336. 353. :>61. 401. ^M
segetes sicminatac. 91,	sigillum Wladidai. reg. ^m, ^H
Scghlyn AntboDius, 3G8.	sigillum Job. Coruioi, duci^ 481. ^^H
Segnio, civit. 405. 40U. 611.	algillum uobilium regoi Croat. 408. 4l3tt ^^f
segaiensis episcopus. 4	sigillum card. Gabrtclis. 396. ^^M
segnienses episco])!:	Big ill a ra auulare I Kberbardi eppi. ^^M
Thomas. 11.	* pontificale.r 3* 23. ^H
Johannes de Domiuis. 115.	rdgillum pontiticalc Andrcae eppi 16, ^^M
Segyn Anthonius. 3ti3.	&tgillum luhannis eppi, 41. 62. 06. ^^M
sella. 150.	sigiUutn Henedicti eppi. 198. 224. ^H
s e 1 1 i p a r e s :	dgillum Osvaldi eppi. 376. ^H
^^H Domioirus. 8U. 158. .	sigillum zagrab. capituli. 185. 198. 226. ^M
^^1 Paulus. m. 158.	322. 323, 332. 390. 469, 479. 486. ^M
^^m JohauDes. 351,	504 512. 527. ^B
^^m Petru^. 378.	ilgillum cbasmcnsis capituli. 08. 100. ^H
	173. 258. ^M

576

Index, — S.

sigillnm civitatis Grechens 2. 20. 21.

52. 64. 93. 127. 194. 195. 280. 234.

257. i99. 327. 352. 368. 430. 477.

480. 482. 497. sigillum comit. zagrab. 358. 361. 485. sigillam vicebanor. et comit. zagrmb. 204.

206. 20^. 211. 212. 216. 281. 240.

242. 270. 273. 296. sigillum comitis communitatis Grecensis

495. sigillum communitatis vici Latinonxm.

220. sigillum abbat. ord. Cisterc. 106. 127.

187. sigillum claustri Remethens. 282. - sigillum Petri Forgach, mag. cur. 24. sigillum Nicolai de Gepew, comit. zagrab.

1.H7. 188. sigillum Stephani Kwhinger, comit. za- grab. lol. sigillum testium testamenti. 189. sigillum Seboldi Mayerwisher, castel. 278. signa armalia. 56. signa metalia. 193. signum commuuitatis. 49. signum notarii. 40. 67. 239. signum lineum. 38. ^1. 159. Silstrangh, posoniensis comes. 11. silva, iuxta vineam. 20. silva Lonya 54. silvae civitatis. 130. silvae glandinosae. 416. silvarum occupatio. 123. Simeon, biv. 19. 20. simigiensis comes:

Dionisius de Marcbali 25. Simigium. rivitas. 486. Simon I ^,, 203.

Symoii. I

Simon (le Rozgou, wespriensis episc. 115. Symon, ])leban. s. Emerici. 473. Simon, tii. Konie bani. 11. Symon, judex capituli 121. Simon, littoratus. \i\\). Symon Cluprrnyth *J88. 8irr.on Smololiycli. 2.*-)9. Simon Thoh 4<j. Smon, til. Andrcue. lijJK Simwnowych. i!9(). Sxrnwnych Andreas. 259. s i r ni i e n s e - <» p i s c o p i :

lacobus. llf).

Vrhanus. '292. Si.xtus IV. papa. 33 854. 3?8. 418. Slanowc/, possessio. 54. Slawctliycliy, posSessio. -192. smalcz aurum. 517. Smolchych Simon. 259. Sochsnam |acobus. 17. Sofia, fil. bersfy. 520.

solatia naturae hamanae. 228. Soldinarych Johannes. 242. 248. 877.

888 39 1 solidi. 212.428. 470. 471. 609, solatio in dnpplo 418. 432. solntio pascaum. 495. solutio plenaria. 6. sonnm campanae. 30. 81. 83. 159. 161.

183. 265. 316. 382. Soploncza, possessio. 862. sotularinm capita. 48. sotulariam par. 48. spalatenses archiepiscopi:

AndreM. 16.

Dwymus. 115. spanus capituli. 389. 424. spanus de Kralewcz. 486. spatium dierum triginta. 6. species. 415 speculare. 33.

spoliatio.i 21. 27. 32. 34. 35. 110. 136. spolium. / 305. 815. 349.

sponsores. 245.

Sporar Laurentius. 368. 378. 419. sporta. 55. spurcitiae. 49. stabula civium. 147. 195. Stacoarius Anthonius. 532. statio sub domo. 418. stacionaiius. 48. 49. 50. stationes iuxta murum eccl. s. Marci. 491. stationum proventus. 494. stationis sufossio. 55. stagnum. 482. Stansa juratus. 476. staria salis. 195.

statera communitatis <irec. TO. 495. 496. statutio pohSe.ssionaria. 102.284.337.338. statutum civitatis Grecens. 47. 49. 50. statuta capituli zagrab. 243. 294. .statutorum capit. zagrab. liber. 23. statutorum caj)it. correctio,\ ^qi

» > mutatio. /

statutum de civibus locandis. 382. statutum de domibus platcae capituli. 392. statutum de festis servandis. 469. 470. statuta hospitalis. 235. 237. Stcphanus, colocensis archiepisc. 289, 294. Stcphanus, ej)isc. geuriensis. 315. Steplianus, transilvanus, episc. 10. Stephanus de Byk, praepos. albensis. 170. Stephanus, praepos. (ilogonczensis. 471.

473 Stephanus, canon, zagrab 44. Stephanus, sublector. 152. Stcphanus Farka-ii, canonicus zagrab.

16. HiO. Stephanus, archid. cathedralis. 220.296. Stephanus, archid. de Kemlek. 221. Stej)hanus dc Crisio, can. zagreb. 468. 493.

Index, — S,

577

Stephanas de Hraztowicza, canon. 482.

49a. Stephanus de Jalxa, canon, zagrab. 294. Stephanas de Roycha, canon. 2 IB. Stephanas de Vizlicza, canon, zagrab.

360. Stephanus de Wyzoka, canon, zagrab.

191. 224. Stephanas, canon, chasmensis. 67. Stephanas, pleb. eccl. s- Mard, 494. Stephanas, pleb. dc Rakytnycia. 238. Stephanas de Iwanyrb, prn**h 4^1^ Stephanas de Roycha, praebend. 409. Stephanas, praebend. hospitalis. 475. StephaDUs, praebend. chasmensis. 139.

173, 183, Stephanus, heremiia» vicarias. 851. Slepbiijiu^ dc Bathor, judex curiae. 115.

167 Uio. 3«2. 391. 404. 408. 414.

428. 433 434. 448. 449. Stephanus de Peren. dapifer. 115. Stephanas, Ticejdnitor reg. 12, Stephanus com. Wcgle etc, 115. 188. Stephanas Franf^apau. 405, 4(l6. 407. Stephanas niAilujh, vicebanu.i. 506. Stephanas Hwhinger, ) comes zagrab.

> Kuhingar, [ 131. 200.

Stephanus de Rozgon, poson. comes. 115. Stephanus, judex. 90. 92. 98. Stephanus, juratus civ. 1. 19. 20. 29.

229. 256. 257. 262. 350. 358. Stephanus, litteratus. 158. 476. Stephanus de Markus, notar. pablic317. Stephanus, notarins Rudolphi de Alben.

96. Stephanas, civis. 126. 380. Stephanas Bakovch. 158. Stephanus Bychkele de Zelnawar. 91.

122. 130. 147. 148. 151. 153. 299.

348. Stephanus Farkasy de Ebres. 130. 208. Stephanus Herwat 19. Stephanus Kasnar. 484. 485. 502. Stephanus Kweth. 80. 158. Stephanus Kys. 332. Stephanus Ladomerych. 284. Stephanus Lah. 368. Stephanus Nagh dc Chakan. 486. Stephanus Plathnar. 260. 378. Stephanus Rakarych. 39. 80. Stephanus Swechych. 245. Stephanas Tbewrck. :;84. Stephanus Zayko. 195. Stephanus, lapicida. 17. 68. 126. Stephanus, sutor. 109. 296. Stephanus de Adamowca?. 337. 338. Stephanus de Bochka. 151. 153. Stephanus de Bozow. 3. Stephanus de Brezoaicza. 118. 137. 138. Stephanus de Byk. 457.

I Stephanus de Drenowa. 169. 180.

I Stephanus de Mykwljcb. 480.

Stephanus de sub-Kcmlek. 57. 175.

I Stephanus de WyzoUa. aotar publ 238.

i Stephanus de Ztanchychy. 256

i Stephanus, pater Johannis comit. zagrab.

6. 7.

I Stephanus, fil. Chernk. 441.

I Stephanus, fil. Farcasii. 91.

I Stephanus, fil. Laurentii Toth. 4. 6. 7.

i Stephanus, fil. Michaelis, judex. 76. 79.

84 103. 157. 161. 162. 168. 165. 175.

I 177. 178. 179 180.

j Stephanas, fil. Nicolai. 211.

I Stephanus, familiaris capit. 82. 160. 368.

I Stephanych, dvis. '296. 378.

I Sthanko de Pobresya. 154.

: Sthenychky Blasius. 378. 419.

I stibra. 60.

I stipendinm medicinae doctori. 482.

I Stoyko, fil. Lucasii Agatich. 68.

I strennarum dies. 1 .^ «q

! » munera. I

I strepitus dangoris hominum. 81.

I Strlgonmm, C4<^truin. 95.

I strigonienses archiepiscopi: Johannes. 10. Georgius. 87. 94. 115. Dionisyus de Zeech. 290. 291. Thoma«, h 8. 521.

stuba hospitalis. 238.

stubellm pATva, 72.

stupa. 50*

Stupnik possessto. 232.

subdelegatus, 95.

subsolia. 48. I suburbium civit. Grec. 19. 88. 39. 50. ' 80. 82. 158. 160. 835. 848.362. 363. I 368. 483. 484. I successio in aedificia. 6. I suelli. 416. I suffossio muri. 50. I sufTragia pro denatis episc. 17.

sulci. 258. ; Stipczi. E^ne ratio, 280. I ^uperarbiter 528, 1 superarbitrium^ 90, i support ator. 470. 471.

surla^ (vestis muUebris). 147. j surove dwercze. 68. I suspectus de fuga. 388. I suspendio tradere, 33.

suspicio in exactione tributi. 327. I sustentatio pauperum. 235.

j snto«s.}*8-231-232.308.

sutor de abbatia. 259. I sutores: I Thomas. 39.

^^^^^^H	^B
^^^^^^H	tasseae. 248. ^^|
^^^^^^B Blasiu^. so. 158, 3Ga	taveruici regales. 26. 45. 279. 381. ^H
^^^^^V^ Valeutinus. SO. 158. 3t)8.	tavarnicorum ma^istrt: ^^H
^^^^^^^^K^ 190.	Nicolaos Trentul 11, ^^1
^^^^^^^^^fc Leonardns^	Johannes de Rozgon. 115. 290. 292. ^^
^^^^^^H NicolAQs. 226. 241. 259.	Laurentius. 453. 458. M
^^^^^^H Philippus. 25ti. 296.	Ladislaus de Egerwara. 492. ^^H
^^^^^^^H Stepbaaos. 296.	taxa regalis. 58. 196. ^^1
^^^^^^^H	taxm ducalis. 505. ^^^H
^^^^^^H	taxa capitularis. 196. ^^^H
^^^^^^^H AntoDius,	taxa pecuniaria. 119. ^^^H
^^^^^^H Michiiel. 363.	taica quadragiuta ma ream m. 9. ^^H
^^^^^^^H Thomas, H68,	taiac annuales. 310. ^^B
^^^^^^H Johannes, 368.	taxae consvetae. 59. V
^^^^^^H Elias. BBS.	taxae eitraordinariac. 196. 336, 394, ^M
^^^^^^^H	taxae ordinanae. 394. ^^H
^^^^^^H	taxae impositio 119. 310. 384. ^H
^^^^^^^^^^H Gnrgorius Shedma. 508.	Uxae exactio. 119. ^^H
^^^^^^^^^H sntonxm vicos. 496. 508.	taxae relaxatio. 119. ^^^|
^^^^^^H Swechycb Petnis, 245	t&xae residuitas. 120. ^^H
^^^^^^^H Swechycli Stcphanus. 245.	taxae solutio. 319. ^^H
^^^^^^H Swlkowich Paulus. 158.	taxarum exac tores. 394. ^^H
^^^^^^H Swsicha, possessio. I6:j. 168, 179	tela. 48. 49. 415. ■
^^^^^^^^1 Sydowanich Paulas. 158,	telouia. 286. 287. 317, 405. 406. 407. ■
^^^^^^^^^H Sydowchich Lauiectms. 80.	414. 420. it23. 426. 490. 515. ■
^^^^^^^^^H Syhembergcr, nom. propr. 189.	tclonia in pertincntiis episcopalus. 510, 1
^^^^^^^B Sylakowyna, posscssio. 3, 6. 42. 46. 53.	telouiatores. 500. 514. 1
^^^^^^H 107. Ml. 34L 433. 434. 437. 440.	tdouium in Czerye. 342. 343. 344. ^^J
^^^^^B 441. 442.	temesiensis comes; Pipe. 12. ^^^|
^^^^^^^^^B syodkus.	tempora Impacata. 229. 429. ^^H
^^^^^^^^^H sytidicus ord. Praedicatonim, S78.	tempus obi^e^stonis. 1 g^a ^^H expugnationisj ^^H
^^^^^^^^^1 synodus basiliensi^;. 280.
^^^^^^^^^B synCKlns constat! ciensis. 21.	temera aetas. 19. ^^H
^^^^^^^H synodus zagrabieosis Sll. 312.313.314.	tern circa montem Grech. 9. 114. ^^H
^^^^^^^^^H Sypchich Dionisius 378.	terme civit. Grcceus. 1 27, 28. 63. ■ ► communit. Grecens. i 298. 497. 1
^^^^^^^^V Syprasiiych Antbonius. 273.
^ SyprasQvch Gcorgiu<>, 273.	tenac PraebeudarioF. 61. 409. 410. 412. ■
^^^■V Sythar. '139. 141.	terra pra^bendialis Otok, 62. 1
^^^m^ Sytharia, possesSio. 211.	terra eccl. b. Marci evang. 476. ■
^^^H Sytbomeria, posses5;To. 139. 14L	terrae fratr. Praedicatonim^ 248. B
^^^B S£encbe Ladislaus, Dubilis. 52.	terrae arabnes. 1. 38. 52. 193. 194. B
^^^H Szepuicza, possessio, 54.	200 216, 219. 231. 258. 269. 277. fl
^^^H Szlannovcz, villa 128.	298. ^J
^^B SzwvblJan, possessio, 341. 404. 449, 453.	terrae controversae. 5K ^^H
^^H 454. 450. 457. 458. 459. 460. 461,	terra tlacali§ 196. ^^B
^^H vide: Zwiblya.	terrae venditio. 477. ^^H
^^^^^V	terramm appropriatio. 201. ^^H
^^m	terramm occupatio, 30. 122. 123. ^^B
terrartim peraratio. 130. ^^H
^^^m tabelllones public!. 30. 397.	t.rragi» bladi. 1 ^gg. i68. 465. ^M rrumenti, j ^^H
^^^^^^^ taUema in domo canonic. 426
^^^^^^^K tabcmatorcs.	tcrebella 416. B
^^^^^^^H tabula cum imagine cnidfixi. 518.	territorium civit. Grecens. 28. 29, 109. 1
^^^^^^H tabula ad aram magnam. 520.	110. 111. 209. 827. 338. 340, 349. fl
^^^^^H tabula sacrt!;tia 470.	territorium capituli. 71. 404. 1
^^^^^^B Tadika. castrum. 72.	territorium conditionale. 63. 1
^^^^^^H talectum. (fuuta) olei, 48.	tertia par.s terragiorum. 462 465. B
^^^^^^^H tarda hora noctb. 238.	tesiamenta. 19. 51. 55^ 24 L 318. 321. ■
^^^^^^H tardissima bora noctii;. 328.	testamcntmn Jobannis, eppi. 72. 88. I
^^^^V Tartari, 40O.	testameottttn Osvaldi episc. 516. ^^H

m m	— T. 579
^^H tesUmeatam Qeorgii Bm%a, 187.	Thomas, vicariuj in temporalibiu. ^0
^^^B testfitnentaWs caui^ae^ 207.	68. 72.
^^^B ! l!;?.il'';^« i ^^^^^^ *-^2l aas, ^^H ordinatio. j 3^.3^373.	Thomas, juntos. 229. 278. 298. ThomAs, litteratus. 189. 141. 527.
Thomas, civis. 192. 241.
Thomas Camus. 80.
^^■^ tesUmetitJ Approbation 522.	Thoroa* Croacusi 2CI5.
^^^* te»t«m«iti rcvocatio, 73.	Thomas Chyeden. 296.
■ tesUncH facultiis. 1 ^ . ^^q..	Thomas Diuaek 80. 158.
Thomas Koposunych. 142.
^^H	Thomas Kjyuich. 80.
^^H testes ;l:	Thomas Kwnnych. 158.
^^H testcf s in 0 dales 8K^.	Thoma* de Hathyan. 507.
^^H tostium prescntiiL 67.	Thomaii de Domagouych. 153.
^^^B teMimonium extriizieum. 112.	Thomas de Pobresya. 154.
^^H teat utti tics. 85.	Thomas de Ratcha 192.
^^1 Th*%r Miehad, 17.	Thomas de Zyrak. 209.
^^m Thalichu gcoeratio. 380.	lliomaf, fil .Andrc;ie. 439.
^^1 Thzimasy. 128. ^J9	Thomas, fil. Blasii 1)7.
^H Tbatha, villiu 400.	Thomas, til Oiolnv. 90.
^^^1 TliJilar Bartcflutnacius. 147.	Thomas, fil Chun.' 92. 9.3. 111.
^^M ThatAr PatiluH. 80. 158.	Thomas, fil. Jacobi. 202.
^^^1 theca ad cim ira i^oqius pueri	Thomas, calvu5. 158.
^^^H iimocctit«	Thomas, frcnipar. 29t].
^^H Thechech Mjiin.ts ^^;^	Tbsmaa. intor. 39, 368.
^^^1 Iheologiae baccalaureut lf)9.	Tbofiws, jobagio. 277.
^^1 thcologiae s. lector. 35H. H715.	Tliomay, vidua. 297,
^^H Thcfiecx, casuum. 406.	Thompa Michael. 405. 406. 407.
^^m Tberxleayk. possessio. 74. 80. 158. 166.	Thompa I homas, can zagrab, 249. 265
^H	857. 360 380 398. 405. 406. 407,
^^^1 tbtftttonicaUt mcnsure. bO,	Thoplica (Topusko). 7.1. ^^
^^H tbeotOQici latroDes. 141.	Thoplica, possestio capit 150. 884. ^H
^^M Thewr^k Stephiinui. ^84.	Thoplicensis, comitatu^ 58. 297. ^H
^^H Tbcwlhina Blaxtus. IM)S,	Thoi»o1owa, pos*c55io. 486. ^^M
^^^M tbe^auni^ eccU cathedr, H29« ^^H Tbimotbeus epbc. fagrab, 400.	T!::i:it'} ™-«'H««., 406. 606. ■
^^M Thomac liberi. m.	Thosavez. poS5e>.$io. 189. ^^M
^^^M Thomast voj voda (ran sit ran, 454.	Tboth' IMasius. Judex. 877. ^1
^^^H Tbomaat arehiep itriffmiirns. 518. 521,	Thoth Christophoms. 443. 444. 445. 1
^^^H Tbomas, episc. a^tieiiHiM 5<K).	446. 447. 1
^^H Tbomas^ episc. jaoriDcii^is. 4^t.	Thoth Johannes. 42, 46, 58. 97. 106. J
^^M TbomAS. episc aitnens, 290. 292.	107. 1U8. 130. I.HI. 147. 148. 16K .^
^^H Thamas, epifc veoicusU 11.	IhB. 443. 444. 445 446. 447. H
^^^1 Thofflas canon ta^rab. 107.	Thoth Ladii.laus. 42. 46. 53. 100. 107. ^B
^^^B Thoma.^. pre(40\. bacUyensis^ caaoit. JEa-	108. 118. ■
^H grab. ^2.	Thoth Uurentins. 6. 46. 53. 106. 107. H
^^H Thomas de Iwanych. t^aoa taemb. 40.	414. 445. 446. 447. H
^H 191. 14^. 221.	Thoth NicoUus. 3 I H 43. TiX K^ ^M
^^^M Tbomas, arcbidiacon de Warasd. 92.	107. 443. ^M
^H 45H. 400. 525.	Thoth Simon 46. ^H
^^H Thomas TUompa, can. tagruK 219. 265.	Thowi. castrum. 406. ^^f
^H $57 mo aHO. 398. 405. 40H 407.	Tiiurinsich Anthonius. 363. ^H
^^H ThomaSj cantor, can. chasmpn^, 70. .'>21.	Thwrkabwcx, pos»cssio. 284. ^^M
^^H ThoniaSi plebanas s Johumiit de Nova	thttrocien^. comes: ^^M
^^1 villa. L'L>0. t.'40.	PetiQs de Zokol 291», 292. ^M
^H Thonjas, plebau s. Emerici. 220. 240. '	Thwroc3ty Bemaldus. 486. 604. ^H
^^H Thomas. plet»anu(^ de Dombro. 74.	Tliurzo Johtmnes. 51 K ^^M
^^m Tboinan de (;i:yi;lan«, pravb 409.	Thut AUon^ui, tagrab* pmep. 516. 520. ^H
^^H Thomas, it. ord. Pnudicat 395.	Thwj Johaimcs. 305. 346. 847 ^^ ^1
^^H Thomaii Zekel, prior Auraoae, 263.	364. 35>}. 361. V^,V^. ^J

58o

Index. — U. V. W.

tinae, (vas vioi) 416. tinienses episcopi:

Johannes. 70. 90. 97. 116. 130.

Demetrius Chwpor. lf«8.

Marcus. 292.

Nicolaus. 447. 461. tiacae capitulares. 430. 432. toccalia. 248. Topnaw Sigismundus , archid. varasd

333. tormenta. 34. tormentatio. 137. tortor. 467. trabes. 248. tradimentum. 296. traguriensis sedes vacans. 115. Trankenbergar Colomanus. 136. 133. 140.

142. transilvani vajvodae:

Johannes. ^ ^j

Jacobus. I

Ladislaus de Chaak. 115.

Nicolaus de Wylak. 1 ggQ. S92.

Johannes Pongracz. J

Thomas. 454. transilvani episcopi:

Stephanus. 10.

Georgius Lapes. 115.

Nicolaus. 290. 292. translatio ad sedem zagrab. 198. Trathyna, campus. 258. treugarum tern pus. 27. 29. 150. TrenTiil "Nicolaus, taivernicor. 'mag. 11. tribulationes. 487.

8. 116. 118. 202. 212. 213 239.286. 287. 289. 326. 330. 414.417.420.423. 424.500.510.515.

tributa in terris. » super aquas.

414.

tributa regalia. 8. tributa eccl. zagrab. 510. tributum fisci regalis. 320. tributa illicita 417. tributa injusta. \^ » superllua. / tributum capitale. l

» principale. [ 417.

» filiale. I

tributaria exactio. 8. 203 214. t^l5. 217.

239. 28f;. 287. 303. 326. 330. 406.

407. 414. 490. tributaria solutio. 8. 116. 119.302.406.

407. 420. 421. 423. 425. 428. 490.

501. 504. 506. 512. 515. tributarii. 8. 116. 202. 205. 213. 215.

217. 326. 330. 416. 417. 500. tributarius : Thomas. 527. tributi ammissio. 417. tributorum loca. 119. 302. 406. 407.

512. 514.

tributorum exemptio. 506. tributorum occupatio. 505. 507* tributum in Czcrye 99. 170. 171. 172.

173. 342. 343. 344. 383. 89L 456.

525. tributum ad Dravum. 72. tributum in Thersycz. 74. tributum sub c. stro Zwmzedwar. 205. tricesima. 289. 305. tricesimae limitatio. 513. tricesimalis domus. 125. 182. tricesimalis solutio. 513. tricesimalium proventunm occultatio. 125. tricesimalium familiarium captio. 125. tricesimarum comes. 125. tricesimatores. 126. 133. tricesimatores:

Petrus. 132.

Benedictus de Wemer.l ^.^q

Nicolaus de Zeech. / triduum. 48.

trinaforensis proclamatio. 452. triticum. 415. tronci apum. 147. Tropchych Lucas. 486. tuguiia cespitibus cooperta. 370. tumulatio. 56.

tunicae. 146. 147. 148. 24a 316. Turci. 304. 325. 385. 401. 429. 518. Turcorum incursiones \ 325. 331. 352. insultus. \ 355. 367. 370. » invasiones. | 393. 399. 514. Turcorum metus. 80. 85. 158. 297. Turcorum rabies. 371. Turcorum saevitia. 328. turres eccl. cathedr. 82. turns eccl. s. Alarci. 81. turris ca])it. in civitate Grec. (Popov

turen). 27. 29. 33. 55. 56. 59. 80.

81. 85. 121. 158. iM9. 250.251.272.

276. 296. 297. 399. 400. turris capituli reparatio. 85. 86. 87. turris murata in civit 285. 350. 351.

352. turris Heremitar. in civitate Grec. 429.

430. turris in area capituli. 427. turris in castro Med wed. 260. turris domui adjacens. 216. tutela specialis. 41. tutor eccl zagrabiensis 227. 232. tutores testamenti. 521. Tuz (Thwz) Johannes 404. Twwak Anthonius, jobagio. 166. TjTier, canon zagrab. 316.

U. V. w.

ulnae 367.

ulnae aeneae. 386.

^^^f	- 6^ r. »r	ss^^^H
^^V ulniie panni. \ mq ^B . telae, / ^^'	Valentinus de Chentbwecz. 19^2,	^1
Valentin us de Drenowa. 180.	^^^^H
^m 128. 134. 135. 136.	Valentinus, til Andreae. 439.	^^^^M
^H 137, 140. 141 142.	VakDttnDs, fil Briccil. 211.	^^^^M
^H 115. 14e. 148. 149.	ValentiBUs fil Gregonl. 257.	^^^^H
^H ^ 152. 155. 156. 183^	Valt^otinus, fil. Ifk 121, 127. 130	^^H
^H Ulricas. I comes . 186. 200. 202. 203.	Valentinus, til. Micbaelis. 350.	^^^^M
^H WlricasJ Ciliae, i 204. 207. 208. 209.	Valeotinus, fil. Petri. 439.	^^^^M
^■^ j 2VJ, 213, 216. 236	Valculinus, fil. Stepbani. 84. 164,	^^H
^^^K / 249. 250. 253. 255.	170. 180.	^^^^1
^^^r '26S, 2m. 270. 274.	Valentinus, arcupar, 158	^^^^H
^ 277. 297. 483.	Valentinus. ^utor. 80 158. 868. 467. ^^H
^0 Vlricns Hberspek. 225.	Valentinus claudus 257.	^^^^M
^^ Vlricus LamberBer, 333.	Valcnthvch, hi Micbaelis. 190,	^^^^H
L Vlricus, fil. Johaanis de Kanisa. 231.	Talla. lil.	^^^^^M
^^H ultima valuntas. 233.	valUs sub ponte. 50.	^^^^1
^^H ultimMm votum. 4.	valor rerum vcnditarum. 49.	^^^^H
^^H uncLS quarta dimtdiA. 247.	valor impcnsanim in reformatione	^^^^H
^H Vngh Mbertas. 50.	rum 374.	^^^^^M
^^" ttrburanim comes. 125.	walpotb Jacobus 149.	^^^^1
1 usurpatio po.sseaa. 42* 4fi	walpoih Paulus. 246. 247, 483.	^^^H
U5US civitatis, 1,	valpoth de Vynicza. 270,	^^^^^M
usuum fructutim perccptio. 7.	valvae cathedr. cccl, 280, 379.	^^^^^1
uxores. 141.	warndiensi.% episcopus* 265.	^^^^^1
vaccae. 138. 140. 146. 117. 148. 248.	waradienses episcopi:	^^^^1
415.	Lucas. 10.	^^^^1
wacienses episc:	Johannes. 283. 290. 292.	^^^^1
ViucenliQs. 290. 292.	bominicns 518. 521.	^^^^^1
Nicolaus. 447. 461.	waradiensis scdes vacans. 115.	^^^^1
vacieosis sedcs vacans, 11, 115.	va rgae :	^^^^^^
vada fluvionim. 416.	Bla^ius. 1 070 Dominica«. 1 ^'°*	^^^^^1
vadura Kvralrew. \ 284. 338, 340. 345.	^^^H
» regis / 317. 349. 354. 361.	varasdincQsis comes:	^^^^^1
vadium &eu pignus, 497,	Sig^ismundos de Hannsteyn. 134.	^^^H
Valcncbck, civis. 487.	varasdinensis comitatus. 155. 334,	^^H
Valcntbych. judex. 281.	vas vini.	^^^^1
Walcutbycb, civis. 368. 377,	vasa aurca 1	^^^^^1
Valcottaus, prcsb. cardiualis. ID,	» argentea I	^^^^1
Valentjnos, pleb, vici Latinorum. 218.	> deanrata. J 248.	^^^^H
220. 210.	» aerea |	^^^^H
ValeotiEUs, praebend. zagrab. 185. ,	> stannea. J	^^^H
Vakotinus. 148. 158. 376.	vasa vacna venalia. 416.	^^^^H
Valentinus, judex 233. 268. 296. 305,	wayuodtt de Tbamasy. 129.	^^^H
34 -i. 343. 351. 391.	vecttgal coronae. 313.	^^^^H
ValeDtinus, juratas. 192, 850. 476. 479.	Vegla, ins. 405.	^^^^M
481.	Weglae comites:	^^^^^M
Valcotiniis Anthonii. 80.	Nicolaus de Frangyipan	^^^^M
ValentiouJa^S I ^^^ ««:»1' '^^' iGiubech. *^^'	Stephanus * 188, Martinus »	^H
vehiculum, 57. 175.	^^^^M
Valeotinus Gwndych 244.	vehiculum oncratum, |	^^^^1
Valculinus KoiyDow^eth. 3(i8.	» parvnm. \	^^M
VolcQtiuus Ladm^ch. 154.	* per hominem Irabcndum. (	^^^^^M
^^ Valeotinus Mo/kwech 80. 158.	vellera. 415.	^^^^^1
^B ValentiDUis Palfy. 455. 462.	venditor bovis, 203.	^^^^H
^H ValeutiuuK Peren. 80. 158.	Veneti. 45.	^^^^^1
^H YalentiDus Saronych. 245. 246. 247.	Venctiac urbs. 45,	^^^H
^m 258, 296.	verba impudica. 316.	^^^^^1
^^H Valentious de Beseoevv 192.	verba iniuriosa. 346	^^^^^1
^^^^ Valeotiuus de Chernkowcz. 270. 387. 338.	verba lurpia. 1U9.	■

58>

Index — a V. IV.

I

iier. J

111. 186. 146. 148. 248. 260.

verba yituperiosa. 29. 196. verbera. 57. 71. 121. 806. 848. ▼erberatio. 27. 54. Verbowzko, castrnm. 406. Werewcze, comitatu8.| 405. 414. 500.

> oppidom / 501. 502.

Werionbarger Jobannes, capetanens. 76. Tesperae sollemnes. 18. v«^««m^offidnm.| ^^ ^ ^^ ,gj

wesprimienses episc:

Simon de Rozgon. 115.

AlbertQS. 290. 292. wesprimiensis eccl. 78. wesprimiensis sedes yacani. 10. Testes ecclesiasticae. 81. Testes pontificales. 72. Testes* vestimenta, viror. mulier. vestigia bovis. 208. vexationes propter taxas regales. 58. vexillum cmentmn. 83. vexillum erectum. 21. 81. 159. Weyspriach de, Sigismund. et Balth. 279. Veznethicz Georgius. 491. Veznethicz NicoUns. 491.

via communis 20. 54. 68. 198. 288. 256.

258. 273. ^8. 860. 477. via libera. 138. 140. 141. 148. via publica. 71. 194. 204. 218. 281. 886. via publica in vico monasterii b. Mariae.

186. via capitularis. 54. via nova lata. 63. via nova versus Ztulbiczam. 205. via versus castrum Zwmzedwar. 204. vicarius in pontifiicalibus episc. zagrab.

185. 293. 301. vicebani. (5. vicebani regni Sclavon.:

Georgius de Bykzad. 1 ^^^

Thomas de Zyrak. / '^"^• vicecapetanei civit. Grec. 308. 809. vicejanitores:

Phytor.

Stephanus.

Emericus. vicetributarii. 116. vicetricesimator. 125. victualia. 119. 120. vicus capituli. 386. 392. vicus abbatis in area capituli. 386. vicus exterior. 50. vicus sutorum. 80. 158. Wienna, \ civit. 252. 233. 255. 256. Wyenna, / 468.

wiennenses denarii. 488. 495.

u 1 c a ;

Tigilia epipbaniae DomioL %?. 182. 184.

Tigllia conceptionit b. Mariae. 41.

Tigilia assnmptionis b. Mariae. 125.

Tigilia festi natiTit. b. Mariae. 101.

T^ilia b. LaurentlL 61. 804.

Tigilia festi s. Michaelis. 157.

Tigilia b. Petri et Fftnli, apost 84.

Tigiliae mortaomm. 18.

Tigiles ciTitatis. 150.

Wilhelmns Entzesdorf. 884.

Vilhelmiis, casteUanos Medwe. 182. 184.

185. 186. 188. 140. 141. 142. 14a

145. 146. 147. 150. 155. Tillicns de NoTa villa. 60. Vincentins, wadens. epitc. 290. 29S. Tincula. 27. 56. 260. 878. 527. TindemU. 64. 282. 827. 381. vindictae expetitio. 181. vineae. 2. 19. 88. 187. 195. 216. 256.

259. 281. 480. 488. vineae civium. 147. 269. 349. vinea conditionalis. 68. 497. vineae Praebendariorum. 2. 61. 410. vinea Myndawschak. 481. vinea Pauli. 282.

vinea in territorio Novae villae. 19. vinea deserta. I ^q

» inforesta. I ^' vinea in silvam conversa. 127. vinea inculta. 20. vinearum permutatio. 4. yinum. 49. 415. vini ablatio. 349. vini propinatio. 480» yini sedecima. 14. violatio libertatis. 332. violatores ecclesiae. 38. violentae manus. 427. violentia in foro. 424. virgultum. G3. 248. 360. 481. 488. vispiliones. 35. Vithecz de Kamarcha. 91. 130.

V i t r i p a r. ;

Bartholomaeus. 136. 148. 155. vituli. 146. vituperia. 81.

Vitus, corbaviensis episc. 115. Vitus Boshka. praepos. zagrab. 219. 232.

249. ^^65. Vitus de Corbawa. 239. i Wladislaus, rex Hung, vide: Hungariae

etc. reges. (V)Iadislaus, (Posthumus), (Bohemus).

vide: Hungariae reges. vociferatio. 160. Vodopya Dionysius. 281. 363. Wojko, nom. propr. 283. Wolfgangus, lacipida. 39. Wolfardus. 149.

^ Index,	^H
^H wokae )Sh, 86.	23K 241. 246. 247. 249, 263. 266. ^^|
^^B vameres. 416,	268. .SOO. 30 1. 308, 309, 313, 323. ^^H
^^H vomgo ignis. 329.	325. 327. 329. 335. 336. 338. 339. ^^H
^H Yrbanus, agriens. episc. 4BS. 44B. 468.	341. 350. 361. 364. 365. 368. 370. ^^^H
^^H VrbanQs, sirmieas, episc. 292.	376. 383. 384. 398. 404. 405. 437. ^^H
^^H Vrbaous, caoonicus. 1^0.	439. 476, Tide etiam: Grech. ^^^1
^^H Vrbanus Krapcliewych, judex. 39,	j^grabiensc promontoriam. 164.281,419. ^^^^H
^^B Vrbanus, vilHcus vid Latinorma, 219.	429. 488. ^^H
^H Vrbanus, iurat. civis. 19:^, 15H	zagrabienses ecclesiae et ca- ^^^^|
^H Vrbanus Hansethya. 6H. 193.	^^^^1
^^1 WrbowcKp posscssio. 348.	s. Stephani. cathedralis. ^^^^|
■ Vrnaucb, ^o^.^\., j j^^^ j^^ ^^ ^^3	s Marci in monte Grech. paroch. ^^^^|
8 Mnrgarethae in suburbio Grech. ^^^^|
^H Vrsala, domina. 219.	^^^^1
^B Vrsola, uxor Ceorgii Daxa. 188.	s. Martini de stiburbio Grech. paroch, ^^^^|
^V Vrsula» rclicta Marci. 301.	g. Jobannis in Nova villa, parocb. ^^^^H
F vulnera. 57. 71. 104.	s. Anthonii de vice Latinor. paroch, ^^^^|
' vnlneratio. 30. *M. 35, 15i.	s. Emcrici ante cccl cathcdr. paroch. ^^^^|
vulneratio ad perictilura tnembri. 388.	s. Mariae ord. fr. Cistercicns. m area ^^^H
vulaeratio sacerdoium in sinodo* 316.	^^^H
vulnus in capite, 176,	%, Francisd, ord. fr. minoruta, in area ^^^H
vulnus in corporeJ ^,,, . . facie. } l'^''-	^^^H
s, Nicolai, ord Praedtcat. in vico La* ^^^^|
vulnus sub vestimends, 166,	^^^^H
valncmm aestimatio. 156,	s Georgii, prope molendina, capella. ^^^^|
Wlikanus, phisicus. 51.	s. Katlmriuae in monte Grech, capella. ^^^H
Wra^ Johannes. 146.	s. Leonardi, in vico abbatis, (Opato- ^^^^|
Wraguwcz, villa. 244.	vina), capella. ^^^^|
Wrecharych Gregodus, 190^	s. Mariae in monte Grech. capella bo- ^^^H
W yen and us, I abbas monast. b. Mju^iae. Wyanandus \ 243. 277. 280. 281. 301.	^^^H
s. Eliitabeth in area capit.» capeEa ho- ^^^^|
Vyncenstao, civ. 19.	^^^H
Vynicza, locus. 270.	&, spiritus in Chemomerez, capella. ^^^^|
Wythcz Michael. 440, 532. 5^8.	vide: ecclesiae vel capellae. ^^^^|
Wytezych. 75. 79.	zagrabienses episcopi: ^^^^|
Wytheiych Blasius. 84. 103, 157. 161.	Antbuaius. fcondam). 197. ^^^H
162. 166. 167, 168. 175. 177. 178.	Stephauu^ III. (olim). 197. ^^H
179 180. 269. 296.	Paultis Horvat. (oliml 197. ^^^1
Wythkowyth Georgius, 481.	Johannes 11. Bohemus^ (condam). 5. ^^^^|
Wyzokfl, possessio. 191, 224. 238,	197. 329, 410. ^^H
	Eberhardu^. 2. 4. 8. 10. 11. 15, 16. ^^H
Z.	17. 22. 43. 61. 72. 88. 98.99. 100. ^^H
197. 221. 410. ^^H
Zabo Panlus. 378.	Andreas. 15. 410, ^^H
Zadwornicza. terra. 193.	Johannes III. de Alben. 29. 30. 37, ^^H
zagoriensis comitatus. 401,	41. 42, 43. 44. 46. 50. 51. 55. 56. ^^H
Zagrabia, I civitas, 1 3. 6. 7. 8. 9 11* / urbs. i 12. 13. 14. 16. 19,	61. 64. 67. 70. 71. 72. 76. 77. 78. ^^H
83 87. 88. 90. 95, %^ 97. 99 100. ^^H
21. 22. 23. 25 26. 27. 31. 40. 41.	130. 161. 200. ^^H
42. 43. 44. 46. 51. 62. ^^. 69, 71,	Benedictus de Zolio. 194 196. 199. ^^H
72. 73. 75. 80. 85, 89, 92, 94. lOL	22(», 234. 236. 237. 240. 243. ^^H
104. 105. 10*5. 112. 113. 114. 116.	Demetrius Chwpor. 306. ^^^H
117. 119. 122. 127* 129, 13(». 13K	Oswaldtts Thuz de Szeiitlaszl6. 304i. ^^^1
132. 134. 135, 137. 14U. 142. 144.	810. 312. 314. 347. 348. 349. 366. ^^^H
145. 146. 147. 149. 150. 152. 153.	371. 385. B86. 408. 466. 487. .492. ^^H
157. 162. 163. 164 166. 167. 169.	509. 516. 522. 523. ^^H
174. 175. 176, 178. 179. 180, 181.	zagrabiensis sedes vacans. 115. 290. ^^^H
183. 18*i 187. 188. 190. 191. 198.	^^H
^K 199. 201. 202. 203. 204. 208. 209.	zagrabiense capitnlum. 3. 4. 18. 21. ^^^^|
^■^ 210. 212. 213, 215. 217. 219. 220.	22. 23. 26. 27. 28. 29. S3. 44 47, ^^H

,

584

Index. — Z,

50. 53. 56. 67. 58. 73. 74 76. 79. 80. 90. 94. 96. 97. 99 109. 110. 111. 112. 129. 135 143. 152. 175. 177. 178. 179. 189. 196. 197. 198. 214. 216. 225. 227. 244. 246. 247. 259. 270. 271. 272. 275. 285. 292. 293. 294. 303, 304. 305. 306. 320. 823. 328. 332. a57. 369. 360. 361. 375. 381. 382 3^3. 399. 404. 405. 417. 426. 427. 428. 431. 456. 462. 468. 469. 480. 482. 484. 485. 516. 523 524. 525.

62. 69. 70. 71. 83. 85. 86. 88. 104. 107. 108. 120. 121. 123. 157. 160. 165. 180. 181. 185. 209. 210. 213. 237. 238. 243. 262. 265. 266. 276. 278. 281. 296. 301. 302. 310. 811. 318. 333. 334. 346. 365. 373. 374. 385. 391. 394. 418. 422. 424. 482. 433 449. 471. 478. 478. 498. 503.511. 527.

zagrabienses canonic!: Baza, (olim cantor). 62 Petrns Pulyan. 1. 2. Ladislaus. 14.

Stephanas Farkasii. 16. 160. 631. Mathias, pracpositus. 22. 81. 159. Gerardas, lector. 22. 29. SO. Johannes, cantor. 22. 56. 57. 65. 70.

74.82.92. 97. 160. 175. 218. 531. Ladislaas, archid. cathedr. 22. 60. Gregorius, archid de Bexin. 22. Gregorius, custos. 22. 104. 110. Ladislaus de Dauoth. 29. 30 33. 59.

61. 80. 81. 82. 83. 158 160. Michael, doctor medicinae. 44. 82.

160. Nicolaus de Cilia. 44. 71. Stephanas, rector hospitalis. 44. Georgius. 44. 71. Andreas, archid de Vaska. 54. Georgias de Marovcha. 54. 82. 94.

121. 160. Dominicus, praepositus. 59. Blasius de Iwanych. 59. Fabianus. 62. 112. 128. 265. Osvaldas, lector. 64. Eberhardas, lector. 74. Thomas de Dombro. 74, 107. Johannes de Rakonok 74. Osvaldas. 65. Mathias de Chasma. 61. Nicolaus alemanus. 82. 160. Thomas, praep. bachyensis 82. 160. Petrus, archid. dubicensis. 82. 104.

160. 243. 244. 265. Jacobus de Zerdahel. 82. 104. 109.

110. 111. 160. Johannes Farkasii, archid. de Bexin.

82.

Johannes Bachensteyn dd. archid. ka-

marcens. 85. 143. Johannes de Wrboucz, archid. 85. 91. Michael. 91. Nicolaus, archid. 92. Thomas, archid. de Warasd. 92. Franciscus. 120. 242. 244. 265. 531. Vrbanus.' 120. Thomas. 107. 143. Georgius 107. 112. 157. 165. Mathias Kelked. 109. 242. 244. 247.

265. 276. 310. Petrus. 157. 165. 175. Petrus, lector. 180. Georgius de Roycha. 185. 218. Thomas de Iwanych. 191. 224. 242. Stephanus de Wyzoka. 191.224.242.

244. Michael de Thasaych. 192. 247. Johannes de Gretz, archid. Vrbouch.

531. Stephanus de Roycha. 218. Andreas, archid kamarcens. 219. Vitus Boshka, praep. 219. 232. 242.

249. 265. Stephanus, archid. cathedr. 220. 242.

296. Stephanus, archid. de Kemluk. 221. Jacobus de Tywer, Dr. iuris. 224.242.

244. 265. 277. 310. 318. 360. Makwardus, Dr. medicinae. 224. 244. Martinus, archid. dubicensis. 232. 240. Sigismundus, archid. varasd. 232. 242.

243. 244. 260. 265. 276. 318. 333.

346. Elyas de Szoploncza. 232. 242. 265.

310. 318. 360. 395. Bartholomaeus, cantor. 242. 244. 265.

276. 318. 333. 342. 343, 364. 380. 427.

Mathias, praep 5asmens. et de Bije- niko. 242. 244. 265. 276. 318. 321.

346. Petrus, arrhid. de Kemlek. 242. 244.

265. Jacobus de Placentia 242. 247. Johannes, archid. de Bexin. 242. 244.

265. Fabianus de Roycha. 242. 244. 276.

310. 318. 321. 346. Stephanus de Cherstwecz. 242. 244.

2o5. 531. Johannes de Morowcha 242. 244. Blasius de Nemesburg. 242. 244. 265.

277. 310

Michael Thussawecz. 242.

Clemens de Gara. 2t2. 244.249.265.

Thomas Chaad. 242.

Martinus de Martinowcz. 242. 265.

Mathias de Rokonok. 242.

■mil

^p^i^	^^^^^B
V Index,	sss ^H
^B Juhannes de Stain. 242. 265. 276.	Johannes, lector. 380. 395. 397. 417. ^^H
^^B Jacobus, archid. goncensis. 342. 294*	Franciscus. 395. ^^^H
^H Johauies, lector. 214. 318.	LucaR (de Dombro). 395. 482. 493. ^^H
^H Ladifilaus, cnstos 244. 205. 276. 818.	Paalus. 395. ^^^H
^H	Clemens. 395. ^^^H
^^V Elyas, custos cbasmeosis. 2H. 346.	BlaMUS dd. archid de Kemlck. 398. ^^^1
^^V Leonus, iLrchid, knmsLrcens. 244.	481'. 493. 520. 521. 522. 532. ^^H
^^H Thomas Thompa de Horsova. 249.	Michael Wythez, praepositus. <122. 4B2. ^^^H
^H L>65. 277. 346. 357. 360. 380. 398.	493. 532. 533. ^^H
^H Faulos, archid. de Waska. 265.	Robertus, praepositus. 427. ^^^^|
^^V Yiacentms, doctor. 1*65.	Johanne;; Lancdoti. 441. ^^^^|
^B Nicokuj; Tolducr. 265.	Thomas^ archid varasd. 4^6, ^^^^|
^H Albertus de Sakad. 266.	Andreas dd. archid. cathedr 467. 493. ^^^H
^H (Temrdus de Patak. 266. 277. 318.	5:^. 521. hn, ^^H
^H 346, 360.	Stephanus de Crisio. 468 4H3. 493, ^^^H
^^H ^TartiDll5 de Ratges et ReyfToicz. 266.	Stephanas praepos. G1ogovcensi$ 471. ^^^^^|
^^1 Johannes de Mariinecz. L'66. 354*	Stephanus de Hrasthowic^a. 483. 493. ^^^H
^H Dcmctriiis, dccret. Dr. 266. 277. 294.	Johannes Jalsich. 482. ^^^H
^H 3< 6. 318. 342, 343. 386.	Georgius, episc. rosoncnsij*. 482. ^^^^H
^^P Nicobos de Zabothina. 266.	Johannes, archid. kamarcensis, 482, ^^^^|
^^H Blasius de Glauuic^a. 266.	^^H
^^V Fanlns, archid. kamarcens, 276 >	Johannes, archid. goricensis, 482. 493. ^^^H
^^ Martinus, archid. de Vaaka. 276. 818.	498. 520. 52i. ^^H
1 333, 346.	Martinus, archid, chasmen.sis« 483, ^^^^^|
' Blasius de ^^a^owcha. 277.	Mathias, cnstos. 483. ^^^^|
Johannes, plcb s, Johannis.'277,	Paulus Zythvez. 483. 493. ^^H
Stephanas de JaUa. 294.	Gallos de Zepnicza 483. 493. ^^^H
Johannes Wythezych. 294.	Nicolaus de Bwcha. 4S3. ^^^1
Johannes, doctor. 296. 310.	Johannes de Iwanich. 483. ^^^^^|
Stephanas^ archid. karaarceas. 531.	Mathaeus de Zenthgewrg, 483. ^^^^H
^^ Gregoriii5, archid de Bcxin. 3a\	Andreas. orgnni.-^ta. 483. 493. ^^^H
^H Zapolya. 31(1	Gallus de Simfgio. 483. 508. ^^H
^^V Mathaeus* archidtacontis. 318.	Paalus de Iwanecz. 483. ^^^H
r Martinus. archid goricensis. 318,	Petrus dc .Myxolia, lector. 493. 582. ^^^H
[' Panlus* archid. de Kcmlek 318. 8»i3.	^^H
Johnnnes, firchid, ^ascnens. 318. 395,	MathiaSf archid dubicensis. 493. ^^^^|
Geoigius. archid, de Bexin. 318. 346.	Johannes archid, warasd. 493. ^^^H
360. 361. 364. 47r.. 482. 493.	Johannes, custos. 493. 498. 520. 5it. ^^^H
Georgius, archid. de Vrbocz. 318. 846.	^^H
Johannes de Udcnc* 318.	Paulas dc Roycha. 493. ^^^H
Andreaii de Cracowia. 318.	.Mathaens, notarius. 493. i^^^^J
^_^ Michael de Rertfnicz. 1318. 346. 360.	Paulas de civitate. 493. ^^^H
^B 364. 395. .398.	Benedictus de Petrovina. 493. ^^^H
y^ Georgius Viti de Kerbowa, 318.360.	Jjtcobu^, archid goricens. 498. ^^^^|
ff Jacobus, archid goricensis, 321. 822,	Alphon^us Thuz, praepos. 516. ^^^H
^^^ Andreas, archid. dubiccnsis, 346.	Nicolaus, archid* varasd. 52<^ 521. ^^^^|
^^B Demetrias Seletic2. 346.	^^H
^H Fabianns de Zinche. 346. 360. 364.	Thomas, archid. varasd. 525. ^^^^|
^B	zagrabienses praebendarii^ 37. 38. 6U ^^^H
^H Georgius Nfegy.^heyre. 346. 360.	64. 66. Tl, 324. ^^^H
^^m Galasius, doctor. 360.	^^^^H
^H Stephanos de VizUcza. 360.	zagrabienses praebendarii: ^^^H
^^B Johannes de Roycha. 360.	44. ^^^1
^^ Petrus de Vizoka. 360. 395.	Petrus. m. 67. ^^^H
^H Gerarduji. 360.	Ntcolaus. 104. ^^^H
^H Georgios de Miletiocz. 360. 498.	Valentinus de Besenew. 185. 192. 218. ^^^H
^H Georgius de Zthenichnak 360.	Marcus ^^^1
^H EIus de Achina. 364 380.	Benedictna de Polosvchycza. 191. ^^^^H
^H Paulns, archid. varasd. 379. 398.	Panlns. 191. 243 ^^^1
r	MatMas de macellis. 191. 192. ^^^H

586

Index,

Nicolaus de Bela. 192.

ValeDtinus de Cherztwecz. 192.

Anthonius de Glavnycza. 196.

Elyas de Crisio, 214.

Anthonius de Dubicza. 218.

Dominicus. 219.

Albertus Polonus. 243.

Mathias, sacrista. 243.

Michael de Zenthgerg. 321. 408. 409.

Andreas de Zelina. 346.

Fabianus de Roycha. 346.

Briccius. 363.

Barnabas. 380. 397. 408. 409.

Georgius, pleb. s. Emend. 408. 409.

Emericns de Kemlek. 408. 409.

Fabianus de Christalowcz. 408. 409.

Martinus de Narth. 408. 409.

Benedictus. 408. 409.

Stephanus de ^wanych. 408. 409.

Clemens de Vyzoka. 408. 409.

Gregorius de Sabnycza. 408. 409.

Thomas de Czyglana, 409.

Benedictus de Athak. 409.

Andreas de Iwanych. 409.

Petrus de Hedryhowcz. 409.

Gregorius de Magyarlak. 409. 436.

463. 503. Stephanus de Roycha. 409. Mathias de Iwanych. 409. Benedictus de Kemlek. 409. Mathias jun. de Iwanych. 409. Johannes de Iwanych. 409. Benedictus. 435. Michael de Zthenychnak. 485. Dominicus. 486. 603.

, . . I comitatus. 1 3. 6. 7. 26. zagrabiensis| ^^^^^ } ^g. 63. 69.

71. 99. 107. 122. 131. 139. 151. 152. 155. 156. 158. 166. 214. 217. 227. 320. 336. t337. 343. 314. 345. 348. 357. 36^ 309. 405. 408. 449. zagrabienses comites. 6. 7. 26. 42. 43. 57. 101. 187 138. 139. 141. 199. 201. 204. 206. 208. 212. 216. 217. 2i^8. 2.-U. 240. 242. 270. 296. 299 322. 348. 358. 368. 485.

zagrabienses comites: Johannes, fil. Stephani. 6. 7. Petrus, litteratus. 6. 7. Sebastianus de Kamarch. 26. Petrus de Cruemche. 26. Mathew, fil. Johannis. 57. 176. Kwhinger Stephanus. 131. 200. 201. Nicolaus de Gepew. 137. 138. 139.

141. Georgius Glaynar. 199. Georgius, fil. Stephani de Ebres. 208. Georgius Farkasii de Ebres 212, 216.

217. 231. 240. 242.

Stephanus Bickele de Zelynawar. 299. Augustinus Porkolab 299. Johannes de Palathya. 322. Nicolaus de Dumbo 348. Johannes de Berth. 348. Ladislaus Roh. 348. Petrus Bochkay de Razynakerezthwr. 368.

Zakan, locus. 438.

Zakolcza, civit. 208.

Zala, oppidum. 520.

Zalathnok, oppidum. 520.

Zaloych Ladislaus. 118.

Zanabor, civit. 14.

Zapolya de Emcricus. 290. 292. 437.

Zavaiche, praediolum. 59.

Zawa, fluv. 42. 44. 46. 48. 53. 59. 128. 136. 284. 325. 328. 338. 349. 354. 363. 441.

Zawersia, praedium. 503.

Zayko Stephanus. 195.

Zayko, lucifigulus. ^73.

Zekel Thomas, prior Auranae. 263.

Zekirich Mathias. 493.

Zelnawar, castrum. 91. 122. 130. 147. 203. 299. 346. 348.

Zelor, posses. 59.

Zelyna, fluv. 18

Zenche, possessio. 67.

Zenthgerg (Zenthgyurgh), locus. 268. 321.

Zenthj'wancz, generatio. 280.

Zenthlilek, possessio. 130.

Zenth-Iwan, locus. 435. 450.

Zenth-Jacob, villa. 128.

Zenth- Peter, possessio. 72.

Zcnth-Peter, vide Petrowyna.

Zepnica, terra praebend. 196. I Zerdaliel, locus. bW), j zeurensis banatus vacans. 11. I Zewryn, ca«^trum. 517. I Zkrad, castrum. 405. 406. I zlogi. *258.

Zmethan Anthonius. 154.

zmety. 40.

Zolarych Blasius. 192.

Zolnok, castrum. 28.

Zryn, castrum. 405. 406.

Zthanchychy, villa. 256. I Ztepkovich Andreas. 54. 80. \ Ztermecz, terra. 188. I Ztlianyc/.a, relicta Clemcntis Kis. 418. I Zthaynewecz (Zthenewczl, possessio. I 214. 4:)5.

I Zthenychky Blasius. 36^. i Zthochyth Bernardus. 405. 406. 407. j Zthoymylych Blasius, judex. 321,

Zthupnyk, vicus. 463. 464. 465 I Ztipkovich Ladislaus. 158. I Ztreza, monasterium. 73.

Index. — Z.

587

:,}

possessio. 205. 286. 429.

Zthobycza, Ztulbicha, Zthwbicza

Zabalo Georgius. 348. Zudich Nicolaas. 208. Zwinaria, poss. 48. 68.

Zwmzedwar, castrum. 3. 6. 42. 46, 58.

97. 106. 107. 118. 180. 131. 147.

204. 208. 210. 211. 218. 214. 216.

217. 2-28. 231. 239. 241. 286. 483.

434. 435. 443. 469. 486. Zwyblya, possessio. 42. 48. 46. 99. 101.

102. 170. 171. 172. 173. 337. 342.

343. 344 357. 383 891. 525. Zwylich Andreas. 39. Zwzycza, possesio. 103. Zyget, terra. 233. Zyget Johannes. 39. Zygethschak Johannes. 80. 158. i Zylagy Michael, gubernator regni. 26 1 . 262. Zynche, possessio. 70. Zyrak, possessio. 209. Zyri, castrum. 122. xyrow pynz. 18. Zytec (Sisak), urbs. 493.

TTETTT

Stanford UniverBity libraries Stanf ordt Calif oniia

Retiuii thli book on or before date