Skip to main content

Full text of "Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae. Povijesni spomenici grada Zagreba"

See other formats 


This  is  a  digital  copy  of  a  book  that  was  preserved  for  generations  on  library  shelves  before  it  was  carefully  scanned  by  Google  as  part  of  a  project 
to  make  the  world's  books  discoverable  online. 

It  has  survived  long  enough  for  the  copyright  to  expire  and  the  book  to  enter  the  public  domain.  A  public  domain  book  is  one  that  was  never  subject 
to  copyright  or  whose  legal  copyright  term  has  expired.  Whether  a  book  is  in  the  public  domain  may  vary  country  to  country.  Public  domain  books 
are  our  gateways  to  the  past,  representing  a  wealth  of  history,  culture  and  knowledge  that's  often  difficult  to  discover. 

Marks,  notations  and  other  marginalia  present  in  the  original  volume  will  appear  in  this  file  -  a  reminder  of  this  book's  long  journey  from  the 
publisher  to  a  library  and  finally  to  you. 

Usage  guidelines 

Google  is  proud  to  partner  with  libraries  to  digitize  public  domain  materials  and  make  them  widely  accessible.  Public  domain  books  belong  to  the 
public  and  we  are  merely  their  custodians.  Nevertheless,  this  work  is  expensive,  so  in  order  to  keep  providing  this  resource,  we  have  taken  steps  to 
prevent  abuse  by  commercial  parties,  including  placing  technical  restrictions  on  automated  querying. 

We  also  ask  that  you: 

+  Make  non-commercial  use  of  the  files  We  designed  Google  Book  Search  for  use  by  individuals,  and  we  request  that  you  use  these  files  for 
personal,  non-commercial  purposes. 

+  Refrain  from  automated  querying  Do  not  send  automated  queries  of  any  sort  to  Google's  system:  If  you  are  conducting  research  on  machine 
translation,  optical  character  recognition  or  other  areas  where  access  to  a  large  amount  of  text  is  helpful,  please  contact  us.  We  encourage  the 
use  of  public  domain  materials  for  these  purposes  and  may  be  able  to  help. 

+  Maintain  attribution  The  Google  "watermark"  you  see  on  each  file  is  essential  for  informing  people  about  this  project  and  helping  them  find 
additional  materials  through  Google  Book  Search.  Please  do  not  remove  it. 

+  Keep  it  legal  Whatever  your  use,  remember  that  you  are  responsible  for  ensuring  that  what  you  are  doing  is  legal.  Do  not  assume  that  just 
because  we  believe  a  book  is  in  the  public  domain  for  users  in  the  United  States,  that  the  work  is  also  in  the  public  domain  for  users  in  other 
countries.  Whether  a  book  is  still  in  copyright  varies  from  country  to  country,  and  we  can't  offer  guidance  on  whether  any  specific  use  of 
any  specific  book  is  allowed.  Please  do  not  assume  that  a  book's  appearance  in  Google  Book  Search  means  it  can  be  used  in  any  manner 
anywhere  in  the  world.  Copyright  infringement  liability  can  be  quite  severe. 

About  Google  Book  Search 

Google's  mission  is  to  organize  the  world's  information  and  to  make  it  universally  accessible  and  useful.  Google  Book  Search  helps  readers 
discover  the  world's  books  while  helping  authors  and  publishers  reach  new  audiences.  You  can  search  through  the  full  text  of  this  book  on  the  web 


at|http  :  //books  .  google  .  com/ 


u. 


Sl^MENTA  IIISTORICA 

LIBERAE  REGIAE  CIVITATIS 

ZAGRABIAE 

METROPOLIS  REGNl 

DALMATIAE,  CROATIAE  ET  SLAVONIAE. 


COLLEGIT  ET  SUMPTIBUS  EJUSDEM  CIVITATIS 

EDIDIT 

JOANNES  BAPT.  TKALClC. 


VdLUMEN  SECUNDUM. 
(DIPLOMAT A  :    1400  —  1499.) 


ZAGRABIAE. 

VELOCIBUS   TYPIS   C.   ALBRECHT 
1894. 


POVJESTNI  SPOMENICI 

SLOB.  KRALJ.  GRADA 

Z  AG  R  E  B  A 

PRIESTOLNICE  KRALJEVINE 

DALMATINSKO-HRVATSKO-SLAVONSKE. 


SABRAO  I  TROSKOM  TOGA   GRADA 

NA  SVIET  IZDAO 

IVAN  KRST.  TKALCiC. 


SVEZAK  DRUGI. 
(IZPRAVE:    1400  —   1499.) 


U  ZAGREBU. 

BRZOTISKOM    K.    ALBRECHTA. 
1894. 


iiAntORD  UBRAkl 

AUG  10  1965 

STACK 


PREDGOVOR. 


ovom  drugom  svezku  povjestnih  spomenikah  grada 
Zagreba  sabrane  su  listine,  sto  se  odnose  na  pro- 
slost  Zagreba  u  XV.  vieku.  Ako  je  ovaj  svezak 
nesto  za  prvim  zakasnio,  to  je  s  toga,  sto  sam  sabirudi  po 
nasih  arhivih  listine  za  XV.  viek  ujedno  prikupljao  i  one, 
koje  spadaju  u  prvu  cetvrt  XVI.  vieka,  t.  j.  od  g.  1500  do 
1526.,  a  objelodanit  cu  ih  u  trecem  svezku,  a  tim  cu  svrsiti 
prvu  seriju  povjestnih  spomenikah  grada  Zagreba  i  popuniti 
sredovjecnu  njegovu  povjest,  u  koliko  je  sadr2ana  u  sacu- 
vanih  i  ubranih  listinah. 

U  ovom  su  mi  se  svezku  podkrale  dvie  znatne  po- 
grjeske,  koje  ovim  izpravljam,  na  ime :  listina  pod  brojem  45., 
koja  je  upisana  u  godinu  1426.,  ne  ide  u  tu  godinu,  vec 
u  godinu  1526.  —  U  izvomiku,  iz  koga  ju  prepisah,  ubi- 
lje2ena  je  doisto  godina  1426.,  ali  krivo,  jer  Ivan  knez 
krbavski,  koji  se  u  toj  listini  spominje  kao  ban,  ako  li  je 
i  mogao  2ivjeti  godine  1426.  (u  listini  bo,  kojom  g.  1406. 
kralj  Sigismund  daje  obcini  Pribickoj  nekoje  povlasti,  spo- 
minje se  kao  kraljevski  pehamik:  Johannes,  dictus  grof, 
comes  Corbavie);  no  to  ne  mo2e  biti  taj  krbavski  knez 
Ivan  s  toga,  jer  on  nikada  nije  banovao  niti  je  god.  1426. 
mogao  imati  Medvedgrad,  koji  je  tada  dr2ala  porodica  Al- 
benah,  od  kojih   su  ga   istom   godine   1436.   kupili  grofovi 


Celjski.  Tu  dakle  mora  se  razumievati  drugi  krbavski  knez 
Ivan,  a  to  je  bio  doisto  Ivan  Torkvat,  knez  krbavski  i  ban 
hrvatski,  koji  je  u  istinu  godine  1526.  i  banovao  i  dr2ao 
Medvedgrad.  Ovu  je  pogrjesku  uCinio  prevodilac  te  listine, 
kada  ju  s  hrvatskoga  glagolskoga  izvomika  prenio  na  jezik 
latinski,  a  nastala  je  tim,  jer  se  u  godini  (koje  se  u  gla- 
golskom  pismu  samo  pojedinimi  slovi  oznacSivale)  pobrojio, 
te  slovo,  koje  se  uzima  za  brojku  500,  uzeo  za  400,  a  tim 
zaveo  i  mene. 

Druga  je  pogrjeska,  sto  je  listina  pod  br.  214.  ubilje- 
2ena  u  godinu  1459.,  a  ta  je  doslovce  jednaka  listini  pod  br. 
147  od  god.  1449.  —  Ova  je  pogrjeska  nastala  odatle, 
§to  je  na  toj  poznijoj  listini  gornji  rub  peCata  upravo  ostetio 
pismo,  gdje  je  godina  1449.  bila  upisana;  a  posto  je  nekoja 
nepoznata  ruka  u  davno  ved  vrieme  na  hrbtu  listine  napisala 
god.  1459.,  ja  joj,  u  prvi  hip  prepisujud  tu  listinu,  povje- 
rovah,  te  ju  uvrstih  u  godinu  1459.,  ali  kasnije  kada  je 
ved  tiskana  bila,  uvidih,  da  u  tu  godinu  ne  spada,  a  ne 
mo2e  spadati  za  to,  jer  se  u  toj  listini  od  godine  1459. 
grof  Ulrik  Celjski  spominje  kao  2iv,  dodim  je  on  ved  go- 
dine 1456.  bio  u  Biogradu  ubijen. 

U  ostalom  pako  sto  se  samoga  izdanja  tide,  upotrebio 
sam  najvedu  todnost,  te  sam  vaviek  izpravljao  tiskani  svoj 
rukopis  uz  izvomik.  Nekoje  samo  vrlo  neznatne  pogrjeSke 
i  u  samih  listinah,  i  u  sadrzaju  njihovu,  koje  su  se  podkrale 
(a  to  je  vrlo  lasno,  kada  jedna  i  isti  osoba  djelo  pise  i 
izpravija),  spominjem  na  dotidnom  mjestu. 

U  Zagrebn  na  badnjak  1894. 

Ivan  Tkaleic. 


ZAGREB 


U  XV.  VIEKU. 


_  'roSlost  bisrno  grada  Zagreba  u  XV.  vieku  u  kratko  mogli  ocrtati 
^  s  rieSmi  „iz  vana  borbe,  iz  nutra  strah*.  —  Uz  pokret,  koji  je 
nastaouHrvatskoj  po  smrti  kralja  Ljudevita  (1383),  nije  zalibole 
jednodu§no  pristao  sav  narod,  pak  mu  i  toga  radi  kralj  Sigismund 
zada  prri  smrtni  udarac  kod  Dobora  (1394),  gdje  dobivSi  izdajom 
2iva  u  ruke  glavnoga  vddju  bana  Ivana  Horvata,  dao  ga  u  Pecuhu 
privezati  na  konjske  repove  i  povlaCiti  po  gradskih  ulicah,  a  napokon 
na  celvero  razsjedi  i  komade  tiela  na  gradska  vrata  pribiti ;  a  posljednji 
udarac  dobije  Hrvatska  na  krvavom  kriievaSkom  saboru  (1397),  gdje 
opet  Sigismund  po  nevjeri  dade  uglednoga  vojvodu  Stjepana  Lacko- 
vida  i  drugove  u  sabomici  sasjedi  i  komade  tiela  kroz  prozore  pobacati. 
Kada  li  Sigismunda  dosta  velika  i  naporna  truda  stojalo  svladati  ovaj, 
ako  i  ne  jednoduSan  narodni  pokret,  s  toga  uznastoja  oslabiti  Hrvatsku 
tim,  da  uvede  u  nju  tudje  i  njoj  neprijatno  plemstvo,  a  to  u5ini,  §to 
je  posjede  poginulih  pokretacah  takovim  inostrancem  §to  porazdielio, 
5to  opet,  jer  mu  vaviek  trebalo  novacah,  zalo2io.  Od  takovih  plemidkih 
porodicah,  koje  dolaze  u  doticaj  sa  zagrebackom  proSloSdu,  spominju 
se  Albeni  i  grofovi  Celjski. 

Grad  Zagreb  na  desnoj  obali  Medye§<5aka  zalozi  Sigismund  zagre- 
backomu  biskupu  Eberhardu  Albenu^  Po  Eberhardovoj  smrti  (1420.) 
driao  ga  opet  u  zalogu  „titulo  pignoris"  njegov  brat  i  nasljednik 
biskup  Ivan.  Uz  Zagreb  zalozio  je  Sigismund  biskupu  Eberhardu  i 
Medvedgrad,  biskupu  pak  Ivanu  Albenu  i  njegovu  bratu  Rudolfu  uz 
zalozeni  Zagreb  i  Medvedgrad  poklonio  i  zagrebacka  gradska  sela: 
Dedide,  Cmomerec,  Bitek,  Novake,  Kraljevec,  Kobiljak,  Cerje,  Sviblje 
i  Nart,*  a  tim  gradsku  obdinu  znatno  oStetio  i  povukao  ju  u  dugo- 
trajnu  pamicu  glede  reSenih  selah. 

Akoprem  je  biskup  Ivan  oporuCno  na  samrtnom  casu  (14. 
marta    1433.)   grad  Zagreb  povratio  kralju,    odpustivSi  mu  posudjeni 

*  Doc.  9. 
»  Doc.  38. 


II  Uvod, 

novae,  ^  ipak  grad  nije  ostao  za  dugo  u  kraljevskih  rukah,  jer  ga  nakon 
smrti  kralja  Albrehta,  zeta  Sigismundova,  mozni  tada  grofovi  Celjski 
Ulrik  i  Fridrik  silom  podlo2ili  svojoj  vlasti.  U  proljedu  g.  1441.,  kada  je 
njihova  vojska  doSla  i  obsjela  zagrebaCki  Gradac,  dodjoSe  joj  u  ime 
kaptola  u  susret  cetiri  odlicnija  kanonika,  uvedoSe  znatni  diel  njezin 
u  kaptol  i  nastaniSe  po  svojih  dvorovih  i  ku<5ah.  Po§to  su  ju  naputili, 
kako  li  i  s  koje  11  <5e  strane  juriSati  na  gradsku  tvrdju,  nije  kaptol 
prigodom  navale  dozvolio  gradjanom,  da  brane  svoj  grad  s  kaptolske 
Svrste  kule,  prozvane  „ Popov  turen",  (koja  stojaSe  na  sjevernom  rtu 
gradske  tvrdje);  dapaCe  izdajstvom  preda  tu  kulu  u  neprijateljske 
ruke,  rad  §ta  bude  grad  osvojen,  gradjani  pohvatani,  oplienjeni,  a 
gradu  nanesena  §teta  vi§e  od  20.000  for.* 

Tu2no  li  bija§e,  dok  je  zagrebaSki  Gradac  bio  pod  vlaSdu  gro- 
fovah  Celjskih ;  Ulrik  je  na  ime  otimao  gradjanska  i  gradska  seliSta, 
ku<5e,  mline,  trsja,  oranice,  sjenoko§6,  livade  itd.,  te  ih  porazdjeljivao 
medju  svoje  Ijude,  a  gradsko  poglavarstvo  nagnuo  je  u  toliki  strah, 
da  je  ovu  otimaSinu  priznalo  zakonitom  i  dalo  novim  posjednikom 
gruntovne  izprave*. 

I  Seboldo  cetovodja,  koga  je  uz  prkos  slobo§tinah  gradskih  Ulrik 
Celjski  x)Ostavio  gradskim  kapetanom,  po  primjeru  svoga  gospodara, 
silomice  je  oteo  u  gradskom  podgradju  u  §o§tarskoj  ulici  oko  crkve 
sv.  Martina  Setmaest  gradskih  zemljiStah,  te  ih  §to  prodao  §to  razpo- 
klonio  svojim  Ijudem  pa  i  obdnu  prisilio,  da  je  za  oteta  zemlji§ta 
izdala  pravovaljana  gnintovna  pisma^. 

Di  i  isti  gradjani,  koji  stojahu  uz  grofove  Celjske,  njihovim  se 
okriljem  okoristiSe  na  u§trb  gradske  obdine,  kao  n.  pr.  neki  Nikola 
zlatar  i  Pavao  Valpot,  koji  za  vrieme  celjskoga  nasrtaja  nanesoSe 
gradskoj  ob<5ini  do  2000  for.  Stete.^ 

I  Medvedgrad  nad  Zagrebom  od  porodice  Albenah  prodje  na 
grofove  Celjske  (1436),  te  posta  strah  i  trepet  obdini  zagrebaCkoga 
Gradca  i  njezinih  selah,  a  narodito  za  medvedgrad skih  kastelanah 
Niemca  Vilima  Stamma  i  njegove  njemaSke  cete  „cum  suis  theuto- 
nicis  latronibus**  i  iza  njega  za  Srbina  Bogavca  Milakovida  i  pri- 
bjegah  srbskih  „pei  servitores  suos  Rascianos**^. 

*  Doc.  63. 

*  Doc.  131.  238. 
»  Doc.  208. 

*  Doc.   193. 

^  Doc.  209.  210. 

*  Doc.  109.  no.  113.  116. 

*  Doc.  197. 


Fo  nasilnoj  smni  Ulrika,  posljednjega  grofa  celjskoga  (1456) 
drzala  jc  joSte  Zagreb  i  Medvedgrad  njegova  udova  Katarina  sve  do 
godlnc  1461.,  kada  oba  s  ostalimi  u  Hrvatskoj  preostalimi  celjskimi 
gradovi  proda  Ivajiu  Vitovcu  i  plemiccm  Sigismundu  i  Balthasaru 
Weispriachom  za  62,000  for* 

Istom  kada  bi  kralj  Matijas  po  cieloj  Hrvatskoj  i  Ugarskoj 
priznan  za  kralja  i  u  Budimu  svecano  okrunjeo  (1464,),  pofe  preuzi- 
mati  u  kraljevske  ruke  gradovc,  kojimi  au  nekoc  vladali  grofovi  celjski, 
i  toko  sc  grad  Zagreb  jedva  dovinu  slobode,  da  je  bio  ovisaD  samo 
o  kralju, 

Ali  Medvedgrad  ne  osta  dugo  u  kraljevskih  nikah,  jer  ga  Ma 
tijai   raloli   zagrebackomu    biskupu   Osvaldu   Tuzu   i   njegovu    bratu 
Ivanu.  Pohiepni  Tuzi  sa  svojimi    kapelaDi:  Ivanom    Buzlom,  Matijom 
Olasom  i  Gjurom  Ztibalom  gradskoj  su  obtlini  nanesli  pretezke  ^tete, 
svojatajudi  njezine  posjede,  a   podanike  i  kniele  hvatajudi  i  ubijajudi.* 

S  plemici  susjedgradskimi,  najprije  Toti,  a  zatim  Jleningi,  te- 
£ajem  XV,  vieka  gradska  je  obcina  vodila  silne  paruice  glede  otetih 
joj  posjedah:  HraSda,  Petrovine  i  Siljakovine  i  glede  obrane  slobodne 
svoje  trgovine, 

I  sa  najblizim  susjedom,  kaptolom  zagrebackim,  nastavile  su  se 
u  torn  vicku  stare  i  krvave  borbe,  koje  su  najviSe  nastale  s  priepora 
o  mojem  i  tvojem. 

Uz  ove  nevolje  pojavljivala  se  cesto  i  kuga,  s  koje  je  grad 
opustio  i  osiromaSio  take,  da  nije  mogao  niti  svoje  zakloniste  ili  tvrdju 
drzati  u  valjanom  stanju.^ 

Padom  srbskoga  carstva  (1389.)  pokuca  Turcin  i  na  hrvatska 
vrata,  a  ulasan  strah  nasia  „od  onoga  vreraena,  kako  je  on  znameniti 
i  dicni  poglavni^ki  varoS  Carigrad  (1453*)?  kr§danske  zemlje  i  k  tomu 
Horvacka  i  ostala  mesta  i  varoSi  ker§canskoga  sveta  po  nezgovorneh 
Turkch,  krifa  KristuSa,  gospodina  naSega  neprijateljeh  i  okomeh  beSliah 
zavjeti,  podlozem  i  razsipani ;  i  glasovito  kraljevstvo  naJe  ze  vsemi 
okolu  blilDemi  zemljami  kraljevskemi  i  orsagmi  dicaemi  podjednem 
reJcnih  beSlijah  vojskovanjern  harcuvanja  naprav  potreno  i  sliSnjeno 
Jest  na  loliko,  da  vre  z  vekScga  dela  porobljenjem  i  opuScenjem  pod- 
loleno,  najzadnje  skonSanje  ^kati  se  vidi*.  A  kakov  li  isiom  strah  i 
i]|a$  morao  potresti,  kada  je  do5ao  glas,  da  je  i  Bosna  pala? 

Ni  na  licvoj  obali  potoka  Medve5<^aka,  t.  j,  u  kaplolskoj  juris- 
dlkciju  gorko  li  takodjer  bijaSe  u  XV.  vieku.   Od  kaptola  i  njegovih 

*  Doc.  319. 

»  D»>c.   29». 


IV  Uvod. 

podanikah  zahtievala  se  ne^uvena,  preogromna  i  sveudiljna  izpipanja  i 
izsisanja  kraljevskih  nametah,  da  je  bio  prinuzden  zalagati  svoja 
imanja,  cak  i  sveto  posudje.^  Za  osamgodiSnje  biskupske  vakancije 
(1433 — 1440-)»  ^  osobito  kaSnje  za  grofovah  Celjskih,  kada  su  svje- 
tovnjaci  utjecali  u  naimenovanja  kanonikah  i  biskupah,  nastao  je  spor 
u  samom  kanoniSkom  sboru  s  toga,  §to  su  u  nj  doSli  Ijudi  razne  na- 
rodnosti,  znacaja  i  6udi ;  a  bilo  je  i  te2kih  progonah  za  vremena  borbe 
raznih  pretendentah  za  bisknpskn  stolicu  (1440 — 1465),  a  kako  je 
nizko  pao  ugled  kaptola,  svjedoSi  nam  ^krvava  zagrebaSka  sinoda". 
Napokon  sveudiljne  borbe  o  posjedih  §to  sa  plemi<5i  §to  sa  gradskom 
obdinom  silno  su  Stetne  bile  po  kaptol,  a  u  kolikom  li  je  strahu 
Sivio,  ^lostno  crta  sdm,  kada,  da  odoli  nasrtaju  turskom,  poSeo  se 
utvrdjivati  i  novimi  naseljenici  ja^ti. 

Ovo  je  kratki  nacrt  proSlosti  grada   Zagreba  u  XV.  vieku,  koji 
2elim  pojedinimi  opisi  i  popuniti  i  razbistriti. 

>  Doc.  48. 


Gradi»ci> 


(civitas  mcmljs  Grecensis  iaxta  Zagrabiam), 

U  prvom  svezkii  ovih  historijskih  spomenikah  (stn  V — X)  uzlvrdio 
sara  na  podlozi  izkopinah,  da  je  na  llu  dana5njega  Zagreba  licva  obala 
potoka  Cirkvenice  ili  MedveSdaka  najprije,  i  to  za  rimsko  jo5te  doba, 
bila  naseljena,  dcsna  pako  nekako  pocetkom  XIT*  vicka,  a  na  toj  da 
je  bio  gradic  ili  gradcc,  sielo  i  stjeciSte  lupanije  zagrebaCkc,  koji  je 
na  1 6,  novembra  g,  1242.  kralj  Bela  IV.  uzvisio  na  Slobodan  kr.  grad. 

Zagrebacki  Gradac  bijaSe  ve6  godine  1366.  valjano  obzidan  i 
utvrdjen.  Karaeni  njegov  okvir  imao  je  spodobu  trokuta,  kojemu  je 
bio  rl  prema  sjeveru  okrenui,  a  dvie  dulje  stranice  jedna  preraa  12- 
toku,  a  druga  prema  zapadu,  dok  treda  krada  bija^e  s  juga.  Na  ?al< 
nijih  tockah  ove  tvrdje  stojabu  kulc,  njih  scdam  na  broju,  po  zidu 
pako  probuSeni  su  bili  mall  prozoridi  ili  puSkarnice,  kroz  koje  su  u 
vrieme  obrane  izbacivali  strjelice.  I2  nutra  te  tvrdje,  ali  uza  sam  zid 
podignuta  su  bila  drvena  brani§ta,  na  kojih  su  stojale  bojne  sprave. 

Po  kulah  danju  i  nodu  bila  je  onilana  straia  (custodia  vigilis),* 
a  za  vrieme  neprijateljskoga  nasrtaja  ponamjestili  se  oruzani  gradjani 
t  po  gradskih  zidovih,  da  paze  na  kretanje  neprijateljah  i  da  brane 
svoj  grad.  U  onom  krvavom  sukobu,  koji  je  bio  god.  i\M2.  medju 
kaptolom  i  gradskom  obcinom,  obranu  ove  tvrdje  raorao  je  grad  pri- 
anati  samo  svojim  ^hominibus  armatis  in  muro  cl  lurribus  eiusdem 
dTitatis  speculantibU5  et  cxplorantibus*  ;*  a  onom  sgodom,  kada  je  u 
prosincu  god.  1437*  medvedgradski  kastelan  Vilim  iznenada  nasrnuo 
na  gradsku  tvrdju,  do  na  smrt  izranio  je  i^uvarc  ove  tvrdje  ^custodes 
scilicet  portarum  predictarum,  m  eisdem  portis  ictibus  sagittarum  de 
ballistris  graviter  vulnerari  et  sagittari  fccisset".* 

Uz  gradski  zid,  ali  izvana,  bijahu  gradjanski  vrtovi  i  trsja,  pak 
toga  radi  gradsko  je  poglavaistYO  strogo  bdilo,  da  nitko  pod  gradsldm 

*  Doc.  34. 
■  Doc.  12 
»  Doc  nx 


VI 


Gr&(hch,    Popov  turen. 


ddom  DC  izkapa  zemlju  ili  ilovacu,  da  tim  ne  podkopa  tvrdje,  dapace 
god.  1425.  i  zakonom  odredilo,  da  takov  preslupnik  za  prvi  prekr5aj 
plati  Sestdeset  dinarah  globe,  xa  drugi  tri  peuse  ili  sto  dvadeset  di- 
narah.  a  zateSen  trecSom,  da  se  ve^om  globom  kazni.  Istim  zakonom 
odredjuje  se,  da  svinje,  koje  bi  pod  gradskim  zidom  rovale.  gradski 
sudac  ili  onogodiSnje  gradsko  zastupstvo  dade  pohvalati,  i  da  ih  medju 
se  podicle,* 

Uzprkos  toHkc  pafnje,  da  se  sacYJva  gradski  zid,  ipak  teCajem 
XV.  vieka,  kada  je  gradska  obcina,  Sto  radi  ttsit  kuge,  koja  je  u 
njoj  grozno  bjesnila,  5to  radi  velikih  pripremah  za  slucaj  turske  pro- 
vale,  lako  osiroma§ila»  da  svoju  Ivrdju  godimice  popravljati  nije  mogla, 
gradski  je  zid  ve^  do  god.  1475.  popucao  bio  u  duljini  na  96  la- 
katah,  a  na  150  lakatah  tako  se  razklimao^  da  se  svaki  cas  mogao  i 
sruSiti,  Da  se  tomu  predusretne,  to  na  silne  molbe  gradjanstva,  na- 
pokoii  kralj  MatijaS  na  11.  junija  L475.  naloli  svim  plemi(^em  i  po- 
sjednikom  zagrebacke  zupanije,  da,  cim  im  zapovjedi  gradski  kapetan 
Krisiofor  ili  njegov  zamjenik,  odaSalju  svoje  Ijude,  da  gradsku  Ivrdju 
poprave,  a  uztreba  li,  da  ih  osobno  nadziru,  da  su  \  to  uSiniti  du^ni.* 

Ako  je  vec  uzdrzavanje  gradskoga  zida  bjlo  potezko  za  gradsku 
obdinu,  a  kamo  tefe  je  morale  biti  onih  sedam  gradskih  krovom  po- 
krivenih  kulah  driati  u  valjanom  stanju.  Da  se  tomu  dosko^i  a  one 
da  se  od  razsula  spase,  gradsko  ih  poglavarstvo  prodavalo,  ali  uz 
obvezu,  da  ih  kupac  posve  popravi  i  da  ih  u  sluJfaju  neprijateijske 
obsade  ili  navale,  budu  It  za  obranu  potrebne^  ustupi  gradu,  da  u 
njih  posadu  smjesii.  Godine  i46i>  spominjc  se,  da  je  ljei5nik  Gjuro 
jednu  takovu  kulu  na  zapadnom  gradskom  zidu,  koju  je  nekoc  kupio 
od  gradskoga  poglavarstva,  prodao  gradjaninu  Mailinu  literatu,  sinu 
Grge  Brsteckoga,  za  23  for.  u  zlatu;*  a  ovaj  opet  da  je  istu  g*  1473. 
preprodao  reraetskomu  samostanu  za  28  fon  dakako  uz  viSe  re^enc 
uvjete.* 

Popov  turen  bila  je  utvrda  na  sjcvernom  rtu  gradskih  ztdinah, 
te  je  s  gradskom  tvrdjom  sacinjavala  jednu  cjelinu;  a  narod  ga  tako 
prozvao  za  to,  jer  ga  sagradio  kaplol  zagrebacki.  Godine  bo  1247. 
na  molbu  kanonikali  zagrebaCkih.  da  se  moze  kaptol  za  doba  neprija* 
teljskih  navalah  u  koje  tele  pristupno  mjesio  zaklonili,  darovao  mu 
Bela  IV.  u  gradskoj  obdini  prostor  od  kakovih  50  bvatih,  na  kojem 
6e  si  ivrdo  zakloni^te  i^agradif't  i'^x,  T    sir    \r  -  vrr^    7uh  je  vremena 


*  Doc.  40. 

■  Doc.  298, 

*  Doc  228. 

^  Doc  282.  342« 


Grathch,  Popov  turen. 


VU 


i  Popov  turen  znatno  o§tetio,  a  nekato  drugc  desetine  XV.  vieka  pre- 
puatio  je  kaptol  svomu  suSlanu  odvafnomi]  kanonikxi  Ladislavu  Davodu, 
da  ga  popravi  i  brani;  u  to  je  ime  dao  njcmu  kaplol  na  dozivotuo 
ulivanje  prekosavske  neke  posjede:  SaviSde,  Otok  i  Prevlaku.  Ali 
poSto  je  popravak  Popova  turna  i  obskrba  njegovc  posade  vi§e  tro- 
ftovah  zahtievala,  nego  li  se  receniini  posjedi  moglo  namiriti,  to  ih 
god.  1427,  kanonik  Davod  povrati  kaptolu,^  neka  ga  sam  popravlja 
i  uzdrzava.  Oko  god*  1433.  poceo  je  kaptol  popravljati  ovu  tvrdju, 
L  j,  on  ju  na  novo  nadkrio,  izmienio  u  njoj  troSno  svodovlje  novim 
i  udvrstio  vanjske  zidovc  ili  platno.  Tom  sgodom  jo5te,  da  taj  branik 
bude  ja5i  i  da  odolieva  ne  same  navali  turskoj,  ved  i  nasrtaju  zagre- 
backih  gradjanah,  koji  su  mu  se  po  nekom  Rotaru  zagrozili,  da  de 
im  to  zakloniSte  oteti,  to  vanjski  zid,  koji  do  tada  bija§e  sa  zidom 
gradske  tvrdje  ravan  i  uzporedan,  poce§e  nadozidavati  i  dizali  na 
njemu  zidana  brani^ta  (Erkel).  Protiva  tomu  digla  5e  gradska  obcina 
i  odaslala  kralju  Sigisraundu,  koji  se  uda  u  Rimu  bavio,  poslanike» 
moleci  ga,  da  nalozi  kaptolu,  neka  to  dogradjivanje  obustavi,  Gradskim 
izaslanikom  odgovori  na  to  kralj,  da  se  on  ne  protivi  tomu,  ako 
kaptol  valjano  nadkrije  Popov  turen  i  pojaca  u  njemu  svodovlje,  ali 
dozvoliti  ne  moze/  da  dizu  vi§i  zid  nego  li  je  gradski,  kojiin  bi  se  ta 
tvrdja  odciepila  od  gradske,  a  ni  na  to  takodjer  da  ne  mole  pristati, 
da  na  torn  zidu  kaptol  nove  braniSe  zida.  Gradska  obdina  doznavSi 
za  ovu  kraljevu  izjavu,  zabranila  je  kaptolu  svaki  i  najroanji  popravak 
Popova  turna,  U  toj  nevolji  obraiL  se  kaptol  na  kralja,  te  nekako  svr- 
5eikora  mjeseca  novembra  god,  1433,  odasla  dva  svoja  suclana:  Ivana 
Bachensteyna,  arcidjakona  komarnidkoga,  i  Ivana  arcidjakona  vrbovac- 
koga  u  Bazileju,  gdje  se  tada  nalazio  ki*alj  Sigismund.  Sastu§av  kralj 
Djihovu  tulbu,  to  pismom  od  aa.  decembra  zapovjedi  gradskoj  obdini, 
da  ni  u  pokrivanju  Popova  turna  ni  u  zidanju  njegova  svodovlja  (§to 
je  on  davno  jur  dozvolio)  ne  smije  priediti  kaptol,  jedino  da  gradski 
zid  ne  smije  nadozidavati,  niti  dizati  na  njemu  kakova  kamena  braniSta.^ 

Popov  turen  bio  je  u  rukama  kaptola  neprestano  sve  nekako 
do  god.  1441.,  kada  za  samosilja  grofovah  celjskih  Friderika  i  Ulrika, 
koji  silom  zauzevSi  gradsku  tvrdju  osvojiSe  i  Popov  turen,  a  nago- 
voreni  od  gradjanah  zagrebadkih  na  ranogih  ga  mjestih  i  razoriJe. 

Istom  po  smrti  Ulrikovoj,  toga  posljednjega  grofa  celjskoga, 
odasla  podetkom  raaja  god.  1457.  kaptol  u  Budim  kralju  Vladislavu 
Posthurau,  Vida,  prepozita  zagrebackoga,  i  kanonike:  Klementa  s  Gorah 
i  Tomu  Tompu,  koji  ga   smjemo  zaprosiSe.   da  kaptolu   ovu  njegovu 

*  D<ic.  48, 

*  Doc  6g. 


Vlir  GradhCb,  Popov  turen.   Tvrdjica  grofovah   Celjskih, 

zakonitu  svojinu  vrati.  PosavjetovavSi  se  kralj  s  banini  i  velikaSi, 
izdade  na  24.  maja  pismeni  nalog,  po  kojem  se  Popov  turen  sa  svim- 
kolikim  prostorom,  koji  mu  od  starine  pripadao,  kaptolu  mora  po- 
vratiti.^  Da  pako  glede  te  predaje  ne  bude  sa  strane  gradske  ob<5ine 
nikakovih  zapriekah,  to  na  1.  juna  odasla  pismo  gradjanom  zagre- 
ba5kim,  u  kojem  im  poruSuje,  da  je  usliSao  pravednu  molbu  kaptola 
zagreba^oga  i  povratio  mu  njegovu  tvrdju,  toga  radi  da  se  ob<5iiia  ne 
usudi  smetati  kaptolu,  da  ju  opet  posjedne,  jer  ucine  li  §to  protiv 
toga  naloga,  da  it  naloziti  svojemu  me§tru  konju§nikah  Heningu  su- 
sjedgradskomu,  da  ih,  ma  i  silom,  pokori.* 

Po§to  medjutim  na  brzo  umrie  i  kralj  Vladislav,  to  su  gradjani 
njegovu  strogu  zapovied  s  uma  metnuli,  te  na  svaki  na£in  spreSavali 
kaptolu,  da  mimim  putem  unidje  u  svoje,'  te  je  i  kralj  Matija§,  ope- 
tovano  od  kaptola  upro§en,  pismom  od  20.  juna  1459.  gradskoj  obdni 
ponovno  strogo  naloSio,  da  ne  samo  da  ne  prieSi  kaptolu,  da  uljezne 
u  Popov  turen,  ve6  da  i  prostor,  koji  mu  nekoc  pripadao,  ima  se 
odmjeriti  mu  ne  obicnom  (manjom),  ve6  kraljevskom  mjerom,  a  iz- 
mjeren,  da  se  znaci  ili  medjom  oznaSi  i  kaptolu  preda.^ 

Ako  li  usljed  toga  kaptol  zaposio  i  Popov  turen,  ali  je  najviSe 
radi  svednevnih  gradjanskih  zadjevicah  izgubio  napokon  volju,  da  ga 
valjano  popravi,  te  je  tako  zanemaren  poSeo  i  propadati.  Ovaj  nemar, 
da  se  uzcuva  tvrdja,  koja  bi  za  nasrtaja  turskoga  na  grad  Zagreb  od 
velike  potrebe  bila,  kori  kralj  MatijaS  u  pismu  od  25.  juna  g.  1479., 
upravljenom  kaptolu,  te  mu  spocituje,  §to  je  zanemario  tu  tvrdju,  koja 
se  dnevice  ru§i,  a  to  je  velika  nesre^a  za  sam  grad,  jer  bi  se  iz  nje 
takodjer  uspjeSno  mogao  braniti;  te  strogo  zapovieda,  da  ga  odmah 
popravljati  mora  i  da  je  do  polo  vine  mjeseca  augusta  gotov  s  po- 
pravkom,  a  tada  da  ga  providi  i  valjanom  posadom ;  ne  uSini  li  toga, 
to  tt  mu  tu  tvrdju  oduzeti  i  dati  onomu,  koji  <5e  ju  valjano  popraviti  i 
posadom  oja^ti.*^ 

Po  svoj  prilici,  kaptol,  bojedi  se,  da  ne  izgubi  Popova  turna, 
odazvao  se  kraljevoj  zapoviedi. 

Tvrdjica  grofovah  Celjskih.  Sa  Hermanom  Celjskim,  tastom 
kralja  Sigismunda,  dodjoSe  u  Hrvatskoj  grofovi  Celjski  do  silnoga 
imudlva  i  moc^i,  a  narocito  za  unuka  Ulrika,  kojeg  su  cetc  g.  1441., 
obsjednuvSi  grad  Zagreb,  zauzele  ga,  a  tim  grofovi  Celjski  njim  i  za- 

^  Doc  187. 

»  Doc.  188. 

'  Doc.  211. 

*  Doc.  215. 

»  Doc  318. 


GradhCb.   Tvrajtca  grofovah   Celjskih.    Gradska  vrata.  IX 

gospodarili.  U  samoj  gradskoj  tvrdji  sagradio  je  Ulrik  Celjski  za  svoju 
posadu,  koja  6e  gradjane  u  strahu  driati,  posebnu  tvrdjicu  (castellum), 
oko  koje  je  izkopao  obkop,  preko  koga  se  istom  mostom  na  dizanje 
moglo  uljezti  u  nju.  Gradjani  zagrcbaSki  mrkhn  su  okom  gledali  taj 
kaStel,  ali  su  radi  Ulrika  morali  Sutjeti.  Istom  kada  je  taj  silnik  u 
Biogradu  ubijen  bio  (1456.),  odlanulo  im,  te  odmah  zamoliSe  kralja 
Ladislava  Posthuma,  da  tu  tvrdjicu  dade  sruSiti. 

Na  1.  septembra  1457.  prema  toj  molbi  nalozi  kralj  banu  Ivanu 
Vitovcu,  da,  poSto  je  upravu  slobodnih  gradovah  predao  u  nike  gradskim 
obdinam,  to  i  grad  Zagreb  neka  i  od  sada,  kako  je  to  nekoS  bilo, 
upravlja  gradsko  vic<5e,  pak  da  je  zato  i  zapovjedio  Ulrikovoj  udovi 
Katarini  Celjskoj,  da  se  odrece  svakoga  utjecanja  u  gradsku  upravu, 
toga  radi  da  poruSi  i  odstrani  ovu  tvrdjavicu.  Ne  pokori  li  se  ona 
toj  zapoviedi,  da  ban  gradskoj  obdini  dade  toliku  pomo<5,  da  taj  kaStel 
razori.*  I  sama  Katarina,  videdi,  da  ovoj  odredbi  prkositi  ne  moze, 
ist^joSte  godine  ustupi  taj  branik  gradskoj  obdini.^ 

DobivSi  u  ruke  gradska  obdina  ovu  tvrdjicu,  malo  je  hajala  za 
to,  da  ju  sru§i,  te  je  nakon  nekoliko  godinah  kraljevski  vratar  Ivan 
Tuz  smjestio  u  nju  kraljevsku  tridesetnicu  pod  upravom  trideseticara 
Ivana  Maratija.  Kada  je  nasilje  ovoga  covjeka  dozlogrdilo  gradjanstvu, 
tada  istom  pokajalo  se  gradsko  poglavarstvo,  da  ovu  tvrdjicu  prema 
kraljevoj  zapoviedi  nije  sruSilo.  Da  se  pak  i  to  provede,  zahtievao  je 
mjeseca  augusta  g.  1465.  gradski  sudac  i  zastupstvo  od  Ivana  Mara- 
tija, da  prema  kraljevoj  zapoviedi  izruSi  tvrdjavicu  gradskoj  obdini, 
da  ju  sruSi.  Na  dilivom  mostu  toga  kaSlela,  okruzen  svojimi  Ijudmi, 
sluSao  je  Marati  ovu  zapovied,  pak  mjesto  da  joj  se  pokori,  golimi 
macevi  nasmu  na  sudca  i  gradske  zastupnike,  i  tom  sgodom,  da  nije 
bilo  valjane  obrane,  mnoge  bi  ondje  na  mjestu  bio  poubio.' 

Ne  zna  se  tocno,  kada  je  i  na  koji  nacin  razorena  bila  ova 
celjska  tvrdjavica. 

Gradska  vrata.  Gradska  tvrdja  imala  je  petera  vrata,  i  to  troja 
velika  i  dvoja  mala.  Velika  bijahu :  Mesniika  vrata  (porta  carnificum), 
prozvana  radi  mesnicah,  koje  bijahu  do  njih;  a  druga,  koja  postoje 
joSte  i  danas,  bila  su  Kamenita  ili  Kamena  vrata  (porta  lapidea),  a 
treda  u  blizini  Popovoga  tuma,  nazvana  ^Nova  velika  vrata**  (porta 
magna  nova),  gradjena  kao  velika  istom  svrSetkom  XIV.  vieka.  Dvoja 
manja  vrata  bijahu  prema  jugu  medju  kraljevskom  palacom  i  gradskom 
kulom,  prozvana  ,^irove  dverce*\  a   druga,  takodjer   manja,    prozvana 

*  Doc.  190. 

*  Doc.  194. 

*  Doc.  247. 


Grathch.   Gradska  vraia.   Ulke, 


.Jfoljska  vrat(t'  (porta  carapestris)  na  jugo-zapadnom  rtu  gradske  tvrdje 
izaad  Mesnickih  vratah. 

Pred  Kamenima,  Mesnickima  i  Novima  vratiroa  bjehu  izkopane 
duboke  jame  (fossatum),  stupovi  i  pleterom  uSvrSiene,  da  se  ne  ruSe, 
a  povrh  njih  da§£an  most  (pons),  koji  su  u  vriemc  navale  odmakli 
da  ncprijatclju  prepriece  ulaz.  Velika  vrala  bijabu  ogromne  ^eivero- 
kutne  kule,  izpod  kojih  se  ulazilo  u  gradsku  tvrdju,  a  do  manjih  ta- 
kodjer  bijahu  kule,  te  su  jedne  i  dn]|;e  sluzile  i  za  stralu  (cuslodia) 
i  za  obranu  gradskih  vratab ;  a  nedaleko  od  svakih  velikih  vraiah,  no 
izvan  gradskoga  zida,  bila  je  obaSka  manja  il  zidana  LI  drvena  kula, 
prozvana  ^habernik",  u  kojoj  su  ponamjeSteni  bill  posebni  cuvari,  pa 
kada  bi  zaprietila  gradu  kakora  nesreda,  bijahu  ju  duzni  oglasiti 
(baber)  strai?arorn  po  gradskih  kulah  bilo  trubljoni,  klepetaloni  ili 
zvoncem,  a  u  kasnija  vremena  i  pucnjavom 

Klju^c  gradskih  vratah  5uvali  su  gradjani  i  lo  izmjenice;  svaki  bo 
gradjanin,  imao  on  jednu  ili  vi§e  ku<^ah,  prema  odredbi  gradskoga  po- 
glavarstva  od  g.  1429-  duzan  jc  bio,  kada  je  doSao  red  na  njega,  £u?ati 
mjesecdanah  kljuCeonih  gradskih  vratah,  u  blizini  kojih  je  sam  stanovao,^ 

Virata  gradske  ivrdje  zatvarali  su  gradjani,  cuvari  kljucevah,  u 
Ijetno  doba  u  deset,  a  u  zimsko  u  devet  satih  no(5ju.  Cetvrt  sata  prije 
zalvaranja  zvonjelo  je  na  gradskoj  kuli  kod  „sirovih  dveracah*  zvono 
„loterS(5ak"  (campana  lalrunculorum),  da  opomene  gradske  stanovnike, 
nalazet^e  se  izvan  gradske  utvrde,  da  pospje5e  ku6i. 

Ulice.  Ne  iniamo  zaUbo3!e  nikakova  nacrta,  po  kojem  bismo 
predociti  mogli  iloris  zagrebackoga  Gradca  u  XV.  vieku;  no  ipak 
znamo  toliko,  da  je  osim  onih  ku<^ah,  koje  bijahu  uz  gradski  zid,  po- 
stojala  skupina  i  drugih  i  to  u  devct  5to  ve<5ih  §to  manjih  hrpah. 
Tini  hrpam,  sa£uvanira  donekle  do  danas»  bijaSc  oblik  il  Seiverokui, 
il  pravokut  il  nepravilan  trokut ;  a  poSto  je  svaka  lakova  hrpa  stojala 
obaSka  za  sebe,  kao  otocicS  zato  i  bjehu  prozvane  ^insulae^,  Takovib 
otoci<5ah  ili  insulah,  kako  rekoh,  bilo  je  devel  i  to,  da  ih  po  prilici 
prema  danaSnjemu  uli25nom  razporedjenju  oznacimo:  pnra  obsizala  je 
prostor  medju  danaSnjom  Kamenitora  i  Jezuitskom  ulicom;  dniga 
insula  bila  je  kod  sirovih  dveracah  i  obsezala  prostor 'medju  dana^jim 
Jezuitskim  trgom  i  sjemeniStnom  ulicom.  Treca  bija5e  kod  Novih 
vratahf  tc  obuhvatala  dio  tako  zvane  OpatiEke  i  Pivarske  ulice  ili 
onaj  prostor  do  Popova  tuma.  Cetvrtoj  insuU  spadaSe  Mesnifka  ulica ; 
a  petoj,  §estoj  i  sedraoj  danasnji  Kapucinski  trg  s  isioimenom  ulicom 
i  jednim  dielom  Gospodske  ulice ;  a  napokon  medju  Markovijn  trgom 


'  Doc,  55. 


GrndhCh.   UHce,    M^sUvi*  Ztiena, 


XI 


te  ^upanijskom  i  dtelom  OpatiJ^ke  i  Kamenite  ulice  bijaSe  osma  i 
deveta  insula, 

Prtma  spomeTiutomu  gradskomu  zakljufku  (1429.)  0  cuvanju 
kljudevah  giadskih  vratah  spadala  je  na  Kamena  Trata:  insula  osma, 
dev€ta  t  prva;  na  poljska  vrata:  insula  sedma,  Sesta  i  peta;  na  Me- 
sniifka  rrata:  insula  cetvrta;  na  Nova  vrata:  insula  treda;  a  napokon 
na  sirove  dverce  insula  druga.* 

Te  pojedine  hrpe  ku<^ah  ili  insule  prosjefene  bjehu  ulicami^  a 
kojimi  su  posebniroi  imeni  bile  ozna^ene,  za  to  nam  ove  listine  ne 
pnii^ju  osobitih  viesiih.  Jedino  u  gradskom  podgradju  (suburbium) 
spominju  se  §o5iarska  ili  njemac^ka  ulica  (vicus  Thcutonicorum  seu 
sulorum)  na  desnoj  obali  Mcdve5<^aka  (oko  dana^njega  Jelacideva  trga) 
do  crkve  sv.  Margarete;  odavdc  dalje  zvala  se  il  lon(^arska  ulica 
(vicus  lucifigulorum)  ili  Ilica  od  potocida  Ilice;  a  napokon  spominje 
se  i  nekakova  blatna  ulica,  (plaiea  lutosa),  koja  je  takodjer  bila  izvan 
gradskih  vratab. 

U  obsegu  gradske  obdine  I.  j.  u  njezinoj  tvrdji  i  podgradju  bjlo 
je  druge  polovine  XV.  vieka  do  pet  stotina  kudah,  osim  majurah, 
kako  posvjedocuje  pismo  kralja  Matija§a,  kojim  na  0.  maja  g.  1468* 
kori  kraljevskoga  porezovnika  Benedikia  Bacana,  koji  je  zemaljski  porez 
loj  obdini  propisao  na  pet  stotinah  vratah  (razuTnij  vrata,  kroz  koja 
se  vozom  siena  proci  mole),  jer  da  jedva  ima  loliko  gradjanskih  kucah 
,et  tandem  dicam  prope  ad  numerum  quingentarum  portanim  in 
medio  ipsorum  civiura  relinquisses,  cum  tamen,  uii  nobis  relatum  est^ 
nee  prope  toi  inhabitatores  domos  habentes  in  ipsa  civitate  nostra 
habeantur* 

Mostovl  Dvima  se  mostima  preko  potoka  MedveSdaka  polazilo 
u  obdinu  gradsku,  Ovi  mostovi  bijahu  drveni  i  tako  udeSeni,  da  se  i 
teretnimi  koli  moglo  preko  njlh  prodi,  Jed  an  bijaSe  do  vrela  Man- 
duScvca  (pons  ad  fonlero  ManduSevec),  a  drugi,  prozvan  pisani  most 
(danas  krv^avi  most,  pons  magnus  vulgo  piszani  moztb,  bijaSe  bo 
cnreno  obojadisan)  do  gradskoga  kupaliSta.  U  gradskih  zapisnicih  XV, 
vieka  taj  se  most  vaviek  spominje  tim  imenom,  pa  toga  radi  ne  stoii 
ivrdnja  onih,  koji  pi§u,  da  se  je  prozvao  krvavim  ved  od  svrSetka 
XIII,  vieka,  jer  da  je  ondje  bila  tada  odlucna  bitka  medju  strankom 
Andrtje  IIT.  i  pristaSi  anzovinskimi  (sv.  I,  sir.  XIV). 

Zdenci.  Jedan  nam  je  samo  javni  zdenac  poznat,  a  to  je  Man- 
dudevec  (sv.  I.  sir.  VIII   i   XIV);    no   osim  njega    bilo  je  u    gradskoj 


»  Doc   55. 
•  Doc    2S9. 


xu 


Grathnt.  Zdenci.   Crkve. 


ob^mi  X  diAigiVi.     javnih  zdenacah^  a  bilo  ih  je  i  u  pojedinih  ku6ih;  a 
osim  idenacaW      TdiIo  je  i  cistcmah, 

t^acitav      t_ako  tvrdju  zagrebaCkoga    Gradca  i  njegovo  podgradje, 

spomenuti  mi     "treba  i  znatnije  njegove  zgrade,  a  to  su  ponajprijc  crkvc. 

Zupna  c^Attfa  sv.  Marka,  5to  se  same  njcrine  gradjevinc  tice  (sv. 

1,  sir.  XIV  ^ — XVII)  tecajem  XV.  vieka  ostala  je  u  giavnom  ista,  kakova 

bijaSe  u  XIV.    vieku^  osim  5to  joj  druge   polovinc  XV.  vicka   na  sjc- 

vcro-zapadnOTTi    iJglu   dozidali    neznatnii   kapelicu,    koja  je  stojala   ve^ 

god.   147«M  ^ako  nam  svjedoci  kameni  spomenik,  koji  te  godine  stavi 

ondjc  Martin,    ^upnik  sv.  Marije  u  Stenjevcu,    svomti  prijatelju  svece- 

niku   Fianji   Polaru.*    U  ovih  spomenicih  tmamo  dosta  viestih  o  kugi, 

koJA  wt  icCajcm  XV.  vicka  u   Zagrebu   cesto   javljala  (assidua  pestis), 

le  ie  gradsko   poglavarstvo  zavjetovalo,  da    ^e  na  cast  sv,  Fabijana  i 

Scbfltftijana,    tih    za§iitnikah    proti  kugi,   podi(ii   im  kapelu  s  ollarom. 

I  doUta  gradskim  troSkom  godine  1499.,  sruSiv  neznatnu  kapelicu  na 

•jevero-zapadnom  uglu  lupoe  crkve,    podignu    novu  oveco  kapelu    na 

H%i  Dvih  ftvctacah, 

U  lupnoj  crkvi  sv.  Marka,  u  koiiko  nam  je  poznato,  bilo  je 
UiU  o»iim  i^rtvcnikah  i  to:  veliki  ill  glavni  u  njezinu  svetiStu,  a  u 
ilfiinn)  iih»idi  oltar  sv,  Kriza,  (na  kojem  se  tada  polagale  prisege  kako 
ml  novoizabrnnoga  gradskoga  sudca  i  zastupstva,  lako  od  pojedinacah, 
kOjItn  |t  »ud  prisegu  dosudio),*  u  lievoj  pako  bio  je  oltar  blaz,  dj, 
Mftfll^*  OiUli  ollari  po  crkvenih  ladjah  spominju  se  ovi:  sv,  Kikolc, 
•fi  iiiM»»tfi)«i  Tome,  sv.  Jelisavete,  sv,  Doroteje  i  sv,  Laurencija,  — 
imo  t»  Clll«ru  itr,  Nikole  znamo,  da  je  imao  posebnu  oltarnu  zakladu 
•ii'igH  ivoga  svedenika  aUarislu,  od  kojih  se  u  ovih  spomenicih 

^h -^**'  (H^'i~^i4oa)  neki  Gjuro;   on  bo   je  god.   1493.  od    reroet- 

■MmoilHno  kupio  za  5est  fon  trsje  s  ku(5om  i  vrtom,  bivSe  nekoc 

f  I  <»|HHf^   i   obvezom,   da   <5e   tomu   samoslanii    u  ime  goroice 

*  '  **^*  tt«>dlfir  14  dinarah  beckih.®  —  Na  oltani  pako  sv.  Lov* 

•'  •<»    ^viikoga    £etvrtka   zavjetna    misa   na  cast  presv,    tiela 

t"  ****JW  Jt  frndika  obdina  pladala  i  to  na  godinu  3  for.  n  zlatu> 

I*  .      tlvf«nlka    u    malenom    u    kamenu    izradjenom    izdubku 

<^i'  I        v     Ufto    (cycharistia).    pred    kojim  je   gorjela  svjetiljka 

^l**  W*^|Ui  i  ul|»  ifi  nju  davala  je  gradska  obdina  na  godinu  pol 

MUt^k      AM    III   f\A|it(||> 


^^ 


GradhiTb,  Crkve. 


XIII 


Na  prostoni  oko  crkve  sv.  Marka  bio  je  i  obicni  svakdanji  trg, 
a  i  za  sajamsko  Tricnie  tu  sc  kupovalo  i  prodavalo,  te  je  i  radi  udob- 
nosli  trgovacah  na  okolo  izvanjskoga  crkvenoga  zida  svr§etkom  XV, 
vieka  gradska  obdina  posagradila  du(5ane,  koje  je  davala  u  najam.^ 

Za  dobe  nesretnih  onib  sukobah  medju  ob<^inom  i  kaptolom  xa- 
grebackim,  a  narocito  god.  1423.  i  1433.  i  zupnom  se  crkvom  po- 
sluJili  gradjani,  ili  su  njezinimi  zvoni  sazivali  na  zajedni^ku  provalu, 
ill  da  nenadano  napadnu  na  kaptol  mu(5ke  izTJesiii  na  njezinu  zvoniku 
crven  barjak." 

Zupom  sv.  Marka  upravljahu  tri  sve(5enika,  koje  je  gradsko  po- 
glavarslvo  izabralo,  prozirana:  «rectoresili  plebani  s,  Marci*,  do^im  ih 
gradsko  zastupstvo,  kao  patron,  imenuje:  „nostn  capellani".  Osim  zupne, 
najvi^e  zeinljiStne  nadarbine  i  Stolarine  kao  redovita  dohodka  pripa* 
dala  im  u  XV.  vieku  obitajna  tada  crkovna  £etvrtina  (quarta  seu  ca- 
Qonica  porcio^  quarta  testamentarie  disposicionis,  quarta  funeralis)^  od 
oporucnih  zapisah  njihovih  zupljanah,  ako  li  su  lakovi  zapisi  izvan 
njibove  zupe  namienjeni  bili,  bilo  crkvam  ili  crkvenim  sborom,  u 
koliko  su  iste  ili  isti,  bilo  papinskom  ili  biskupskom  povlasticora.  od 
ustupljenja  takove  cetvrtine  oproStcni  bili, 

Za  ovaj  prihod  zupnici  sv*  Marka  odvafno  se  borili  i  to  vi^e 
putah.  Najprije  god.  1435-  zupnici  Anlun,  Pavao  i  Ivan  zahtievahu, 
da  im  prebendarski  sbor  slolne  crkve  ustTipi  celvrtinu  oporucnih  za- 
pisah, koje  mu  zapisali  njihovi  zupljani.  Priepor  ovaj  imao  je  rie5iti 
kanonik  Icktor  Osvald,  kao  glava  kaptola;  no  dok  je  pra  u  najjacem 
te^ju  bila,  umrie  Osvaldo«  nerieSiv  ju,  i  tako  ciela  stvar  zape  za 
njeko  bar  vrieme;  ali  zupnici  ipak  medjutim  ne  propustiSe  nagovarati 
svojih  utnirucih  zupljanah,  da  ako  li  su  vec  i  voljni  oporuciti  sio  pre- 
bendarskoma  sboru,  da  narocito  u  oporuci  spomenu,  da  od  toga  nji- 
hova  zapisa  mora  sbor  dati  iupnikom  (^etvrtinu,  Ovakov  postupak  (jer 
jedna  i  druga  stranka.  dok  se  priepor  nije  rieSio,  morala  bi  mirovali) 
uvriedi  prebendarski  sbor,  te  zamoli  po  svom  dekanu  F^etru  kanonika 
kantora  Ivana,  da  pru  obnovi  i  konacnu  osudu  izrece.  PresluSav  on 
i  tulitelje  i  obtu^cne,  predlozi  cieli  priepor  na  presud  biskupu  Ivanu 
Albcnu.  Na  4.  juna  1428.  sakupiv  biskup  oko  scbe  vjeStake  u  crk- 
vcnom  pravu»  te  dokaznice  i  povlastice  obtuzenih,  a  narocito  onu  po- 
vlasticu  biskupa  Eberharda,  kojom  prebendarski  sbor  opraSta  od 
ustupljanja  zupne  cetvrtine  ikojemu  lupniku,  dosudi,  da  isti  sbor  preroa 
tomu  nije  duian  ustupati  6etvrtine  ni  zupnikom  sv.  Marka,  a  niti  su 
om  vlastni  zahtievati  ju  od  sbora ;  u  budu(5e  pako,  da  se  nova  kakova 

»  Doc.  111. 

•  Dw:.   1%.  68.    I2U- 


XIV 


Grathcb^    Crkzfg, 


pra  opet  ne  zametne,  odredi,  da  zupnik  sv.  Marka,  ako  bi  s^  radi  te 
JJetvriine  s  prebendarskim  sborom  ikada  preti  hotio,  to  mora  prije, 
oego  tuzbu  preda,  poloiiti  peldeset  marakah  dinarah,  od  kojih  polo- 
vinu  da  uzme  sudac,  a  polovinu  sbor,  a  nc  pololi  li,  a  od  tuzbe  ne 
odustane,  da  se  crkvenimi  kaznami  prisili,  da  rccenu  svotu  plati ; 
odredi  joSte  i  to,  ako  li  fupljanin  sv.  Marka,  koji  bi  za  ovu  odredbu 
znao,  uzprkos  njoj  ipak  u  oporuci  spomenuo,  da  od  njegova  zapisa 
prebendarskomu  sboru  isti  je  duzan  dati  lupnu  Setvrtinu,  takovomu 
da  se  zanieka  crkveni  pogreb;  docim  oporucni  zapisi  onih  zupljanab, 
kojim  bi  ova  odredba  nepoziiata  bila,  te  po  ncznanjti  umetnu  u  pre* 
bendarski  zapis  stavku  o  dulnoj  celvrtini  lupnikom  sv.  Marka,  da  se 
takova  stavka  uva^iti  ne  (5e.^ 

Za  cetvrt  vieka  kasnije  ill  god.  1458.  0  istoj  stvari  pred  Stje- 
panom,  arcidjakonom  katedralnini  i  biskupskim  vikarom  Leonardom^ 
u^enjakom  crkvenoga  prava,  tuzio  je  zupnik  Nikola  opata  zagrebackth 
Cistercitah.  Ova  dvojica  na  podlozi  crkvenih  zakonab,  usljed  kojih 
nisu  bill  monasi  oproSteni  od  izplacivanja  rupne  cetvrtine,  dosudiSe 
pravo  zupniku,  Ovoj  se  osudi  opat  Matej  ne  pokori,  toga  radi  lupnik 
Nikola  prizva  na  biskupov  sud,  Na  29.  inaja  u  prisudu  vjcStakah  pred 
biskupom  Benediktom  razpravljao  se  taj  prepor,  gdje  se  i  opat  Matej 
branio  tim,  jer  je  red  Cistercitah  apostolskom  povlasticom  prosi  od 
izpla<5ivanja  zupne  cetvrtinc,  te  je  i  podastro  za  to  nekakovu  papinsku 
bullu,  Biskup  Benedikt,  da  pravovaljani  sud  izreSe,  dade  donieti  crkveni 
sbornik,  prozvan  ^Kleraentina",  u  kojem  potrazivSi  nadjoSe,  da  su  re- 
dovnici  od  zapisah,  bilo  za  iSivota  i  na  samrti  njim  namienjenth,  dnini 
izplatiti  doticnomu  zupniku  cetvrtinu,  s  toga  potvrdiv  osudu  prvoga 
suda,  odsudi  iznovice  opata  Mateja,  a  ujedno  naloli  novove^komu, 
lalkouli^komu  i  drugim  blii^njim  lupnikom,  da  opomenu  opata,  neka 
za  petnaest  danab  uplati  zupniku  sv,  Marka  svu  zaosialu  njegovu 
fupnu  cetvrtinu ,  a  ne  izplati  li  ju  u  to  vriemc,  da  ga  po  nedjeljah 
i  svelkovinah  u  svojih  crkvah  pred  sakupljenim  narodom  uz  zvonenje, 
uzegavSi  sviecSe  i  utmuv^i  ih  i  nogami  pogazivSi  izobdenim  proglase; 
ne  pokori  li  se  pako  ni  tada,  da  mu  dojave  te  de  on  oruzanom  rukom 
tad  a  proti  njemu  postupaii.* 

U  isto  doba,  kada  se  s  Cisterciti  parbio  o  zupnoj  c^elvrtini  lupnik 
Nikola^  parbio  se  i  sa  zagrebackimi  Dominikani.  O  cieloro  postupku, 
ako  i  ne  imamo  poblizih  vicstih,  ali  nagadjajno,  da  se  istim  nacinom 
1  proti  njim  postupalo  kako  i  proti  Cistercitom,  i  da  je  Dominikanom 
sudbeno  nalozeno  bilo,  da  izplate  zupniku   njemu  prtpadnu  Cetvrtinu 

*  Doc.  53,  54, 

*  Doc.    162. 


Gradhch,   Okve, 


XV 


od  oponj^ih  zapisab.  Ali  ovoj  osudi  Dorninikani  nisu  se  pokorili,  pa 
ih  toga  radi  na  zapovicd  arcidjakona  i  biskupskoga  vikara  kaaonika 
Martina  na  13.  novembra  1453.  gradski  zupnici:  Toraa,  sv.  Erne- 
Tito;  Toma,  sv.  Ivana  u  Novoj  vesi;  Valent,  sv.  Antuna  u  Laikoj 
ulici  i  Filip,  sv.  Martina  n  podgradju,  izobcenimi  proglasili  u  svojih 
crkvali  pred  sakupljenim  narodom.* 

God.  1261,  dobila  je  gradska  obtina  patronatsko  pravo  zupe 
sv.  Marka,  te  je  od  tada  gradsko  zastupstvo  imenovalo  iSupnike,  koje 
jc  bisknp  potvrdjivao,  pa  su  toga  radi  i  li  hapnici  gradskoj  ob<5ini 
nekom  zahvalnosti  ili  duznoSdn  vezani  bili.  Na  primjer  godine  1423. 
lupnik  Blaz,  poslan  od  gradske  obdine«  u  njezino  je  ime  pred  zagre- 
backom  zupanijskoni  skupStinom  prosvjedovao  prott  tomu,  sto  je  kralj 
Sigismund  gradske  posjcde  Kraljevec,  Kobiljak  itd,  svojevoljno  darovao 
plerniiSem  Albenom  medvedgradskim.^  Godine  1432,  znpnici  Antun  i 
Blaf  u  ime  gradske  obc^ine  pred  kaptolom  zagrebaCkim  sklapaju  rair 
fia  kanonikom  Tomom,  koji  je  na  uStrb  gradskih  pravab  izposlovao^ 
da  je  Ladislav  Zendaj  dobio  neke  stvari  i  novae  u  cjelokupnoj  vried- 
nosti  150  for.,  ukradene  u  pokojnoga  trgovca  Frtdrika,  koje  bi  inaSe 
obdini  pripasti  morale.*  God-  1497*  ifupnik  Martin  sa  gradskim  no- 
larom  Emerikoro  kao  gradski  izaslanici  mole  u  kaptola  zagrebackoga, 
da  im  ovjcrovi  prepis,  kojim  se  Ivan  Korvin  proglasuje  vojvodom 
ciele  Slavonije.* 

Na  lupnike  sv.  Marka,  kao  sluibcne  osobe,  obradala  se  i  du- 
hovna  vlast,  trebala  li,  da  se  koji  njezin  nalog  provede.  God.  1475. 
nalozi  biskupski  vikar  Uija  Sopni^i  zupniku  Mateju,  da  opomene  ne- 
koje  oporucne  ovrSiielje,  da  izplate  zapise,  namienjene  prcbendarskomu 
sboni.*  Godine  opel  1476.  zamoli  Eustakij»  cisiercitski  opat  pod  Belom 
i  lupnika  sv.  Marka,  da  kanonika  arcidjakona  Pavla  pozove  pred  njega 
na  sud  radi  uvrede  naneSene  dominikanskomu  redu/*  Godine  1478, 
kanonik  i  arcidjakon  casmanski  Ivan  Drzanic,  po  kardinalu  Gabrielu 
ovla^deni  ^dac,  zaprosi  medju  drugimi  i  zupnika  sv.  Marka,  da  ka 
nonika  Icktora  Ivana.  koj  je  oteo  Dominikancu  Tomi  robu  i  drago* 
cjenosti,  namienjene  za  kra1jicu«  pozove  pred  njega  na  sud.'' 

Zupnici  sv,  Marka  ako  su  se  i  rado  pokoravali  nalogn  viSe  du- 
hovne  vlasti^  a  to  im  je  doista  i   prete^a  i  vrlo   neugodna  bOa  ona 

*  Doc  176. 

*  Doc.  34. 
'  Doc.  59, 

*  Doc.  388.  , 

*  Doc.  av4. 

*  lioc.  50$. 


XVI  GradhCb,   Crkve. 


zapovied  biskupa  Ivana  Albena,  kojom  im  god.  1422.  pod  prietnjom 
zatvora  i  oduzeda  2upiic  nadarbine  strogo  nalaze,  da  izobde  gradsku 
obdinu,  da  niti  u  njoj,  niti  u  kojem  njezinom  mjestu,  gdje  bi  izob<5enici 
prisutni  mogli  biti,  ne  6itaju  ni  mise,  niti  da  obavljaju  kakove  crkvene 
sluSbe,  dapaSe  da  opominju  svakoga  pod  kaznom  izobdenja,  da  se  sa 
izobdenici  ne  dni2i,  da  im  uzkrati  i  vodu  i  vatru.^ 

Zupnoj  crkvi  sv.  Marka  spadale  su  07e  kapele: 

Kapela  sv.  Katarine,  koja  je  ve<5  god.  1377.  stojala  u  gradskoj 
obdini  na  istom  mjestu,  gdje  je  danas  crkva  njezina.  U  XV.  vieku,  a 
naroSito  godine  1413,  pripadalo  je  toj  kapeli  i  prostrano  gradiliSte, 
koje  bijaSe  uz  nju.*  TeCajem  XV.  vieka  predje  ova  kapela  u  vlast 
laSkouliSkoga  dominikanskoga  samostana,  te  se  god.  1473.,  poSto  su 
na  14.  februara  Dominikani  dobili  privolju  kralja  MatijaSa,  da  se  iz 
neutvrdjene  La§ke  ulice  u  gradsku  obdinu  do  kapele  sv.  Katarine 
smiju  preseliti,  a  kada  je  i  papa  Siksto  IV.  pristao  na  to  i  odredio,  da 
do  te  kapele  sagrade  novi  samostan  za  sebe  sa  spavaonicom,  trapeza- 
rijom,  ogradom  i  drugimi  potrebStinami,  da  mogu  ondje  umrle  po- 
kapati  i  kapelu  sa  malim  zvonikom  prema  potrebi  svoga  reda  pro- 
Siriti  itd.,  godine  ve<5  1473.  ovamo  se  doselili.' 

Kapela  sv.  Jurja,  koju  je  godine  1377.  sagradit  dao  gradjanin 
Ivan  fiemer  „izvan  gradskih  zidinah  do  kestena*,  stojala  je  na  istom 
mjestu,  gdje  je  i  danaSnja;  u  XV.  bo  vieku  naroCito  se  za  nju  veli, 
da  je  „ extra  Novam  portam  .  .  .  prope  molendina**.* 

Kapela  sv.  Ursule  u  gradskih  se  zapisnicih  god.  1432.  spominje 
u  blizini  Kamenih  vratah. 

Zupna  crkva  sv.  Margarete.  Davno  prve  polovine  XIV.  vieka  po- 
stojala  je  crkva  sv.  Margarete  u  gradskom  podgradju  (na  njezinom  je 
mjesiu  danas  pravoslavna  crkva),  a  oko  nje  u  XV.  vieku  bili  su 
gradski  vrtovi.*  PocevSi  od  god.  1372.  kod  ove  2upne  crkve  drXao 
se  ali  samo  o  Margaretinju  godi§nji  sajam,  koji  je  trajao  cetmaest 
danah  t.  j.  sedam  danah  prije  svetka,  a  sedam  danah  poslie. 

Kapela  sv.  Duha  spadala  je  2upnoj  crkvi  sv.  Margarete,  a  stojala 
je  daleko  izvan  grada  na  istom  upravo  mjestu,  gdje  i  danaSnja 
stoji.  Ve<5  u  svom  osnutku,  koji  pada  u  XV.  viek,  imala  je  u  Cmo- 
mercih  cetiri  kmetska  napuCena  seliSta,  na  jednom  bio  je  kmet  Domjan, 
na  drugom  Matko,  na  tredera  Gjurko,  a  na  cetvrtom  Luka.  Silnik  grof 


^  Doc.  32. 

^  Doc.  18.   100. 

3  Doc.  283.  285.  288. 

*  Doc.  213. 

*  Doc.  85. 


Gradhc%    Crkve,  XVII 


Ulrik  Celjski  (1440—1456.)  ta  je  seliSta  otco  i  dao  ih  svomu  dvora- 
ninu  Pavlu  Valpotu.  Po  Ulrikovoj  smrti  opet  je  ista  (oko  1472.) 
silomice  prisvojio  si  vlaslnik  medvedgradski  Ivan  Tuz  i  pripojio  ih 
medvedgradskomu  vlastelinstvu,  pod  kojim  su  bila  sve  do  g.  1492. 
Kada  je  po  smrti  kralja  MatijaSa  (1490)  njegov  nezakoniti  sin  Ivan 
Korvin,  postavSi  vojvodom  i  banom,  preuzeo  u  vlast  neke  gradove 
svoga  otca,  medju  ostalimi  preuzme  i  Medvedgrad.  Na  13.  jula  1492., 
kada  se  jur  Ivan  Korvin  nastanio  bio  u  kraljevskoj  pala^i  u  Zagrebu, 
dodje  preda  nj  2upnik  sv.  Margarete  Mihalj  GjurgjevCan,  i  predoCiv 
mu  nepravedni  nacin,  kojim  su  recena  kmeiska  seliSta  do§la  pod 
upravu  medvedgradskoga  vlastelinstva,  zamoli  ga,  da  ih  zakonitomu 
vlastniku,  t.  j.  kapeli  sv.  Duha,  povrati.  OsvjedoSiv  se  Korvin  o  pra- 
vednom  zahtjevu,  odredi,  da  se  kapeli  sv.  Duha  odmah  odslupe.  Dobiv 
iupnik  Mihalj  o  tom  pismen  nalog  od  vojvode,  zamoli  bana  Ladi- 
slava  Egervara,  da  ga,  t.  j.  kapelu  sv.  Duha,  po  tadaSnjem  obiSaju  u 
uiivanje  tih  kmetskih  seliStah  dade  uvesti.  Ovaj  posao  na  banovu  za- 
povied  imao  je  obavili  kaptol  zagreba£ki,  kao  vjerodostojno  mjesto, 
te  on  sa  banovim  pristavom  Sljepanom  KaSnaridem  sa  Glavnice  odasla 
sa  svoje  strane  prebendara  Mihalja  sa  Stjenicnjaka,  koji  su  u  utorak 
na  31.  jula  u  Cmomercih  u  prisu<fu  prebendara  Dominika,  kao  su- 
sjeda  i  posjednika  predija  RudeSa,  te  Sebaslijana  Nagya-Cakana,  za- 
stupnika  medvedgradskih  kapetanah  i  Grge,  Spana  Kraljeveckoga,  a 
selskih  sudacah:  Matije  u  Petrovcih,  Stjepana  u  Mikulidh  i  Gjure  u 
Dedidih,  zatim  Petra  iz  Moravcah,  dvoranina  Heninga  susjedgradskoga 
i  Ivana  iz  Topolovca,  te  Ivana  i  Grge  Perkona.  gradjanah  zagrebackih, 
Luke  Tropcida,  zupljana  sv.  Margarete  i  napokon  Luke  i  Gjurkona, 
seljakah  iz  Cmomeracah,  predali  zupniku  Mihalju  recena  kmetska 
seliSta  i  uveli  ga  ili  po  njem,  kapelu  sv.  Duha  u  zakoniti  posjed,  cemu 
nitko  nije  protuslovio.  ^ 

Da  se  kapeli  sv.  Duha  uzivanje  ovih  seliStah  i  kraljevskom  vlasti 
osjegura,  to  polovinom  mjeseca  februara  god.  1495.,  kada  je  kralj 
Vladislav  boravio  neko  vrieme  u  Virovitici,  do5av§i  onamo  i  zupnik 
Mihalj,  zaprosio  ga,  da  se  na  podlozi  Korvinova  ustupa  tih  zemlji5lah, 
novim  i  po  kralju  odredjenim  uvedjenjem  zupnik,  odnosno  kapela  sv. 
Duha  iznovice  u  nje  uvede.  Odrekav  se  kralj  sa  svoje  strane  svakoga 
kraljevskoga  prava,  koje  bi  na  tih  seliSiih  imati  mogao,  nalozi  pismeno 
na  19.  februara  kaplolu  zagrebackomu,  da  u  njegovo  ime  iznovice 
uvede  zupnu  crkvu  sv.  Margarete  u  posjed  recenih  zemljiiStah.  Ovaj 
novi  uvod  iznoviCno  obave:  kraljev  pristav  Petar  sa  Marenacah  i  kap- 


*  l>oc.  364. 


XVIII  Grad^c^.   Crkve.    Groblja.  SkoU, 


tolski  izaslanik  prebendar  Grga,  koji  su  u  prisudu  medvedgradskoga 
kastelana  Stjepana  Nagy-Cakana,  Dionizija,  kaptolskoga  predijalisle  u 
ZavrSju,  prebendara  Dominika,  posjednika  predija  RudeSa,  kao  susjeda 
i  gradjanah  zagrebackih:  Mihalja  zlatara,  Jakoba  Beketida  i  Gjurkona 
uveli  zupnika  Mihalja,  odnosno  zupnu  crkvu  sv.  Margarete  u  ime 
kapele  sv.  Duha,  u  iznovicni  posjed,  a  tomu  opet  niiko  nije  prigovorio,^ 

Zupna  crkva  sv.  Martina  spominje  se  vec  druge  polovine  XIV. 
vieka,  a  stojala  je  na  desnoj  obali  potoka  MedveSSaka,  u  sredini 
medju  vrelom  ili  zdencem  Mandu^evcem  i  gradskim  kupaliStem,  (koje 
je  bilo  blizu  pisanoga,  danas  krvavoga,  mosta) ;  u  onom  bo  nasrtaju, 
kada  je  god.  1422.  oruzanom  rukom  provalio  kaptol  u  gradsko  pod- 
gradje,  najze§<5a  da  je  borba  bila  „prope  fontem  Mandu§e?ec  et  eccle- 
siam  s.  Martini  ac  domum  balnei  civitatis",*  suded  preipa  tomu  bila 
je  ona  nekako  u  sredini  sjeverne  strane  danaSnjega  Jelacideva  trga. 
Ovom  zupnom  crkvom  upravljao  je  poseban  zupnik,  te  nam  od  nje- 
zine  proSlosti  ni§la  vi§e  nije  poznato,  do  imena  njezinih  zupnikah: 
Filipa  (g.  1453.)  i  ^jure  (g.  1475). 

Groblja.  Uz  crkve  najsvetije  je  mjesto  groblje,  to  je  u  stara 
vremena  i  ono  bilo  lik  uz  crkvu  i  okolo  nje.  U  XV.  vec  vieku,  §to 
radi  svakdanjega  trga,  koji  se  drzao  oko  crkve  sv.  Marka,  a  §to  opet 
radi  velikih  sajmovah,  koji  su  trajali  cetmaest  danah  na  Markov 
svetak,  a  toliko  opet  na  Margaretinje,  kod  2upnih  crkvah  sv.  Marka  i 
MargareiQ,  prestado§e  pokapati  mrtvace  oko  njih,  ali  opet  ne  namjestiSe 
novo  groblje  daleko  od  istih;docim  uz  kapelu  sv.  Katarine,  kada  su  ju  • 
Dominikani  preuzeli,  jer  je  imala  obzidano  groblje,  pokapahu  mrtvace. 

I^kole.  U  XV.  vieku  zagrebacke  gradske  §kole  i  u  polazku  mla- 
dezi  i  u  samoj  poduci  znatno  su  napredovale,  cemu  je  vrlo  mnogo 
doprinesla  trgovina,  koja  je  iz  Zagreba  i  pokraj  Zagreba  i§la  ili  na 
Rieku  k  moru,  ili  u  Zagorje  i  u  Stajersku,  ili  u  Podravinu  ili  u  neka- 
danju  Banovinu  i  u  Bosnu.  Osim  trgovine  bilo  je  i  drugih  poticalah, 
da  se  posezalo  za  knjigom,  n.  pr.  uzviSeno  svedenicko  zvanje,  u  XV.  bo 
vieku  kako  u  svecenickom,  tako  u  redovniCkom  stalezu  nalazimo  liep 
broj  zagrebackih  sinovah ;  a  napokon  i  udobniji  zivot,  koji  je  pismen 
5ovjek  prije  postici  mogao  od  nepismena.  1  sama  Skolska  sgrada,  koja 
se  u  gradskih  zapisnicih  toga  vieka  spominje  imenom  palace  (pallacium 
schole),  bjelodano  nam  svjedoci,  da  se  gradska  obdna  o  naobrazbi 
mladezi  mnogo  brinula. 


»  Doc.  376.  378.  379. 
•  Doc,  31. 


GradhCb,  Sk&ii, 


XIX 


Ako  i  ne  imamo  poianjih  viestih  o  samoj  naobrazbi,  to  ju  ipak 
donekle  bar  na  podlozi  onodobne  obuke,  kakova  je  dnigdje  bila,  i  u 
Zagrebu  mozemo  nacrtaii,  Poceina  obuka,  koja  se  smairala  priprav- 
nicom  2a  vi5e  naobralenje,  n,  pr.  za  bogoslovlje,  pravne  znanosli  i 
medicinu,  obuhvacala  je  ^itanje,  pisanje,  racunstvo  i  gramatiku,  a  nuz- 
giedno  uz  10  i  crkveno  pjevanje.  Da  se  ucl  £iianje,  rabile  su  drvene 
plocice,  Da  kojih  bijaSe  piiliepljena  pergamena  sa  napisanom  na  jednoj 
strani  abeccdom,  a  na  drugoj  pojedinimi  slovkami  i  rieCmi.  Poslije 
dugoga  vjezbanja  u  citanja  pristupilo  se  k  pisanju,  PrV^  vjezbe  u  pi- 
sanju  jioceo  je  ucenik  na  5kriljevnoj  ploci  sa  ^kriljevcem,  a  tada  perom 
i  crnilom  na  papiru,  koji  je  u  XV%  ve<5  vieku  12  obicne  porabe  iz- 
tisnuo  skupu  peigamenu.  Ova  vjezba  duze  je  trajala*  a  liz  nju  malo 
po  malo  sliedilo  je  racunstvo,  t  j.  prve  tako  zvanc  fetiri  vrsti:  sbra- 
janje,  odbitba,  mnozenje  i  dioba,  Budi  ovdjc  mimogredce  spomenuto, 
ako  se  opazila  u  koga  uSenika  vanredna  vjeStina  u  pisanju,  a  nije  li 
kakovo  drugo  zvanje  hlio  odabrali,  da  je  nastojao  ucitelj  (naagister 
scholc),  da  ga  dade  pripravili  za  krasopisca.  U  doba  prije  prona5a5<fa 
tiska  ovakovi  se  krasopisci  upotrebljavahu  nc  same  kod  stolnih  crkvah 
i  u  samosianih  za  prepisivanje  bogosluznih  knjigah  i  bogoslovnih  djelab, 
ve<S  i  u  obdinah  za  pisanje  poveljah,  a  i  privatnici,  vje5ti  citanju,  dali 
si  u  njih  prepisati  kakovo  nabozno  ili  znanstveno  djelo.  U  gradskoj 
ob^ini  Vflo  rano  u  XV,  vicku  nalazimo  takovib  krasopisacah,  a  poi- 
mcnce  sporainju  nam  ovi  spomenici  (god.  1415 — M43)  nekoga  Grgu 
.Gregoiius,  scriptor  libroxuni",  Ovi  krasopisci,  podpuno  vje^ti  lalin- 
skomu  jeziku,  uisu  biii  samo  sgoljni  prepisati,  yed,  poSto  su  mnogo- 
godUnjim  prepisivanjem  znanstvenib  djclah  posUgli  neku  vi§u  vrst 
naobrazbe,  nju  su  i  svojira  u<5enikom  saob<5ivali.  Da  je  pomeauti  pre- 
pisa6  i  krasopisac  Grga  znanstveno  naobrazio  nekoga  Andriju  literaia, 
unuka  Kojanova,  nnogH  bismo  odakle  zakljuciii,  Stojon,  da  mu  do- 
nckle  nagradi  trud  u  obuci,  ^ob  lespectum  suorura  beneficiorum*' 
piodao  god.  1415^  uz  neznainu  cienu,  Sest  pensah  dinarah,  svoje  trsje 
u  gradskoj  ob<5uiL^ 

Kada  je  djak  valjano  naucio  izricati  slovke  i  ricSi  i  napjsati  ih 
dadoSc  mu  za  prvo  citanje  psaliir,  jer  se  laj  u  crkvi  najviSe  rabio^ 
a  ti^itelj  pazto  je«  da  titti  prema  naglasku  izgovara,  a  procitane  ledke 
da  na  pamet  nau£i.  Uz  takovo  Citanje  obucavao  se  ujedno  i  u  laiin- 
ikom  jeziku,  koji  bija^e  lada  u  sveobdoj  porabi,  Kako  je  uciieij  ili 
^kolaMik  prcdavao  laiinsku  sklonitbu  1  sprezanje^  nije  nam  poznato, 
ali  bez  dvojUe  jest,  da  je  najprije  na  Skolskoj  drvenoj,  crno  naljdeno 


Doc  22. 


XX  GradbCh,  ^koU.  Bolnice  i  uboinice. 

ploSi  kredom  napisao  pravilo,  odakle  ga  ucenici  prepisivali  i  tako 
na  pamet  ucili;  da  pako  slovniSka  pravila  tako  lasno  ne  zaborave, 
to  je  mladez  vrlo  cesto,  najviSe  poslije  podne,  morala  pojedine  rieci 
i  sklanjati  i  sprezati. 

Da  uSenik  razumije  §to  Sita  ill  pi§e,  to  mu  Skolastik  svaku  la- 
tinsku  rieS  morao  protumaSiti  hrvatskom,  a  tako  protumaSene  rieci 
upisati  si  morao  ucenik,  a  tim  si  malo  po  malo  sabrao  rukovet  rieSih 
nuMnih  za  govor  t.  j.  sastavio  si  kratki  rjeSnik  latinskoga  jezika,  pro- 
tumac^ena  narbdnimi  rieSmi. 

Ovakova  bijaSe  u  XV.  vieku  obuka  u  §kolah  ove  gradske  ob6ine, 
a  syr§iv§i  ju  valjano  ucenik,  mogao  je  pristupiti  k  viSoj  nauci. 

Koliko  pako  uSiteljskih  silah  bilo  je  za  tada  na  gradskoj  §koli, 
ne  znamo;  nama  je  samo  poznat  od  god.  1422 — 1435.  „scholasticus 
Matheus"*,  te  mislimo,  da  je  on  sam  poduciavao,  no  da  si  obuSavanje 
iole  bar  olahkoli,  povjcrio  bi  kojemu  starijemu  vrslnomu  uCeniku,  da 
uci  pocetnike  poznavati  slova  i  izricati  slovke. 

Gradski  u^itelji  obavljahu  kadkada  i  slulbu  gradskih  magistrate 
skih  biljeSnikah. 

Bolnice  i  uboi^nice.  U  XIII.  ved  vieku  (sv.  I.  str.  XIX)  na- 
djosmo  u  gradskoj  obdini  neki  zametak  bolnicam  i  ubo^nicam  u  onoj 
odredbi  zlatne  bulle  Bele  IV.,  kojom  se  gradskoj  sirotinji  doznacuje 
tredina  imutka  onih,  koji  bi  bezoporu2no  umrli,  neostavivSi  nikakova 
baStinika.  Kad  li  je  gradska  obdina  sagradila  posebnu  sgradu  za  njegu 
bolestnikah  i  dohranu  ubogarah,  nije  nam  tocno  poznato,  ali  to  stoji, 
da  je  ona  ve6  bila  u  XIV.  vieku.  Za  XV.  viek  0  toj  bolnici  imamo 
neSto  vi§e  viestih,  naime,  da  je  postojala  pod  naslovom  bl.  d.  Marije, 
i  da  je  njom  i  njezinim  imutkom  u  ime  gradske  obdine  upravljao 
poseban  svedenik  „rector  hospilalis"  i  to  god.  1443.  Antun;  g.  1451. 
Klement  i  g.  1489.  Antun.  Za  njegu  bolestnikah  i  obskrbu  ubogarah, 
osim  trecine  neoporuciva  imutka,  te  uz  blage  darove  i  zapise  pojedi- 
nacah  i  gradska  je  obdina  doprinosila  podporu  kadgodj  je  potreba 
bila,  no  i  bolnica  sama  imala  je  tada  ved  i  svojih  nekretninah  n.  pr. 
god.  1453.  spominje  se  neka  oranica  kao  njezina  vlastitost.^ 

Akoprem  kr§danstvo  toplo  preporuca  njegu  bolestnih  i  milosrdje 
spram  ubogim,  a  i  sama  nas  i  narav  donekle  nuka  na  to,  bilo  je  ipak 
i  takovih  gradjanah  i  Ijudih,  koji  bilo  zapise,  bilo  darove,  namienjene 
bolnici,  uztruCavahu  uruciti  joj.  Imamo  i  tomu  primjera,  kada  se  go- 
dine  1493.  prituzio  papi  Aleksandru  IV.   rektor   gradske  bolnice,   da 

*  Doc.  177. 


GradhCh.   Bolnice  i  uboinice.  KupaliUe.  XXI 


Nikola  Vesnetic  \z  Du brave  i  njegov  sin  Gjuro,  Martin  mesar,  gradjan 
Ivan  Taljan  i  drugi  jo§le  svedenici  i  svjetovnjaci,  nede  da  izplate  ni 
novSane  svole,  niti  da  uru2e  nekretnine  i  druge  stvari,  koje  bolnici 
pripadaju,  to  na  ovu  prituzbu  pismom  od  27.  marta  nalozi  papa  opatu 
zagrebaSkih  Cistercitah,  da  krivce  pozove  preda  se,  opomene  ih  i 
shodna  glede  izplate  odredi,  a  §to  odredio  bude,  da  se  izvrSi,  a  nede 
li  oni  s  dobra,  da  je  vlastan  upotrebiti  proti  njira  i  crkvene  kazne.^ 

Kupali§te.  U  srednjem  vieku  kupahu  se  vrlo  Sesto  i  to  u  toploj 
vodi,  miSljahu  bo,  da  se  tim  najuspjeSnije  liece  priljepcive  i  bludne 
bolesti.  Osim  kupanja  puStahu  u  kupali§tih  i  zilu  i  stavljahu  rogove, 
jer  se  vjerovalo,  da  puStanje  krvi  cvrsti  zdravlje. 

Gradsko  kupaliSte  (sv.  I.  str.  XXIX)  kraj  pisanoga  mosta,  kako 
spomenuh,  izgubio  je  njegov  vlastnik  Sijepan  Vrag  Prodanid  g.  1398. 
radi  veleizdaje,  pa  ga  kralj  Sigismund  darovao  svomu  viemomu  za- 
grebaCkomu  biskupu  Eberhardu  Albenu.  Po  Eberhardovoj  smrti  na- 
sljedi  ovo  kupali§te  porodica  Albenah,  a  kako  li  ga  dugo  dr^ala,  nije 
nam  poznato,  znamo  ipak,  da  mu  prema  prvoj  polovini  XV.  vieka 
gospodarom  bio  neki  Mihalj  Sebastijanovid,  a  kada  on  umrie,  pre§lo 
je  u  Hike  njegove  jedinice  Barbare,  udate  za  zlatara  Benedikta,  a  ona 
ga  god.  1451.  ustupila  lecenomu  svomu  mu2u  u  suvlastnidtvo. 

Kupali§te  ovo  bilo  je  na  najSivahnijoj  prolaznoj  tocki  izmedju 
jedne  obdine  u  drugu  t.  j.  izmedju  gradske  obdine  i  kaptola,  to  je 
indi  i  sasvim  naravno,  da  kad  li  nastali  kakovi  sukobi  medju  ovima 
dvjema  vlastima,  da  se  na  toj  tocki  obadvije  najprije  srazile.  U  onom 
krvavom  sukobu,  koj  je  bio  o  Margaretinju  god.  1422.,  kada  su  kap- 
tolski  Ijudi  juriSali  na  gradsku  obcinu,  najvedi  pokolj  bio  je  kod  trih 
prelazah:  na  mostu  kod  vrela  ManduSevca,  kod  crkve  sv.  Martina  i 
kod  gradskoga  kupalUta,  koje  je  stojalo  tik  uz  pisani  most.* 

Za  pol  vieka  kasnije  a  ba§  o  Margaretinju  (1472)  prigodom  veli- 
koga  zagrebackoga  sajma  sbio  se  u  ovom  kupaliStu  tuzan  prizor, 
kojemu  se  za  pravi  uzrok  ipak  nezna;  tada  bo:  Ivan  Buzla,  Matija 
Olaz  i  Gjuro  Zubalo,  kapetani  biskupskih  slobodnjakah  (capetanei 
gencium  exercitualium  reverendi  in  Christo  patris,  doraini  Osvaldi, 
episcopi  zagrabiensis),  svojimi  oruzanimi  Ijudi  provalivSi  u  gradsko 
kupali§le,  a  naSavSi  ondje  Petra,  plemica  bisazkoga ;  Stjepana  Bickela, 
plemida  zelinskoga  i  joSte  jednoga  giadjana  zagrebackoga;  plemida 
Bickela  iztuko§e  i  izrani§e,  a  gradjana  zagrebackoga  bacivSi  ga  na  tlo 
lako  izprebi§e,  da  je  jedva  ne^to    zivota  u  njem   ostalo,  docim   Petra 

*  I>oc.  370. 

*  Doc.  31. 


XXII  GradbCb     Kraljevska  palaHa, 

bisaJkoga  svezaSe  i  povedSi  ga  kao  kakovo  slavje  slaved!  kroz  kaptol, 
a  za  tim  ga  zatvoriSe  u  teSku  tamnicu.^ 

Od  vaXnijih  sgradah  u  obdini  zagrebaSkoga  Gradca  bila  je  doista : 

Kraljevska  pala^a  (palacium  regis),  koja  se  na  naroSitu  za- 
povied  kralja  Karla  Roberta  gradili  po2ela  godine  1335.  (sv.  I.  str. 
XX— -XXI).  Tim  su  ju  imenom  nazivali  joSte  i  u  XV.  vieku,  a  stojala 
je  u  sredini  ju2noga  zida  gradske  tvrdje  do  manjih.  vratah,  prozvanih 
„sirove  dverce".  Kraljevska  palata  bijaSe  osobito  cienjena;  gradsko  je 
naime  poglavarstvo  odredilo  zakonora  od  god.  1425.,  da  nijedan  £ovjek 
ne  smije  bacili  strvine  ni  do  kraljevske  palace  niti  kod  poljskih  ili 
manjih  vralah  (ne  bijahu  bo  ova  daleko  od  nje) ;  iisudi  li  se  tko,  to  6e 
platiti  Sestdeset  dinarah  globe  za  laj  prestupak,  a  povrh  toga  §est- 
deset  dinarah  jo§te,  da  se  bacena  strvina  odande  makne.^ 

U  toj  palaSi  stanovao  je  zadnje  desetine  XV.  vieka  vojvoda  i 
ban  Ivan  Korvin,  nezakoniti  sin  kralja  MatijaSa.  U  toj  je  palaci  on 
na  29.  septembra  1491.  naloSio  banu  Ladislavu  Egervaru,  te  pod- 
banom  i  svomu  medvedgradskomu  kastelanu  Antunu  PoSkiju,  pa  i 
zagrebaSkim  giadskim  kapetanom  Mihalju  Orozu  i  Grgi  Benkovidu, 
da,  kako  mu  je  otac  uzeo  kaptol  zagrebaSki  pod  osobito  svoje  okrilje, 
da  ga  tako  i  oni  Stite  i  brane  u  svih  njegovih  pravih  i  na  svih  mu 
posjedih.^  —  U  toj  je  palaci  na  13.  jula  1492.  na  osobnu  proSnju 
2upnika  sv.  Margarete  Mihalja  Gjurgjevcana  povraiio  ovoj  lupnoj  crkvi 
2etiri  kmetska  seliSta  u  Crnomercih,  koja  joj  nekoc  oteo  grof  Ulrik 
celjski  i  podcinio  medvedgradskomu  vlastnictvu.*  Iste  mu  godine  ovdje 
zagrebacki  gradjanin  i  trgovac  Gal  Kudelid  predao  molbenicu  i  za- 
molio  ga,  da  gradskomu  magistratu  nalozi,  da  se  njegova  zastarjela 
pra,  koju  vodi  proti  Valenlinu  postolaru  i  Luki  Ribari(5u  radi  uvrede 
poStenja,  cim  prije  rie5i,  a  Ijaga,  upisana  mu  u  gradski  zapisnik,  iz 
njega  bri§e.*  Napokon  na  6.  septembra  g.  1495.  na  molbu  izaslanikah 
gradske  obdine  zapovjedio  je  isti  vojvoda  podbanom  Ivanu  Gjuli  i 
Bemardu  Turocu  i  svim  plemicem,  koji  imaju  malte,  da  od  gradjanah 
zagrebackih  i  njihove  robe  ne  smiju  uzimati  ni  maltarine  ni  bro- 
darine ;  ucine  li  to,  da  de  im  malte  i  brodove  zaplieniti  za  krunsko 
dobro.* 

*  Doc.  281. 

*  Doc.  40, 

8  Doc.  359. 

*  Doc,  362. 

*  Doc.  366. 

*  Doc.  380. 


Graehcb.  PalaU.  Ku(fe.    Vrtovi,  XXIII 


Pala£ah  t.  j.  ovecih,  ponajviSe  plemic^kih  sgradah,  bilo  je  u 
gradskoj  obc^ini  ved  u  XIII.  i  XIV.  vieku  (sv.  I.  str.  XXII— XXIII). 
U  XV.  vieku  u  ovih  se  spomenicih  samo  jedna  spominje,  i  to  pala6a 
gr^djanina  Ivana  Perovida/  doCim  u  gradskih  ovovjecnih  zapisnicih  i 
gradska  Skola  zove  se  palacom  (pallacium  schole),  §to  je  liep  dokaz, 
da  su  tadanje  §koIe  imale  dostojnu  sgradu  za  obuku. 

Kude.  Gradjanske  ku<5e,  toliko  u  gradskoj  tvrdji,  koliko  u  pod- 
gradju,  prozvane  bijahu  i  dvori  (curia).  Kuc^no  zemljiSte  bilo  je  razli£ita 
obsega,  te  se  dielilo;  u  cieli  dvor  (una  curia,  curia  inlegra),  u  polu- 
dvor  (media  curia),  u  tri  Setvrli  dvora  (tres  quarte),  u  cieli  dvor  sa 
^elvrtinom  (una  curia  cum  quarta),  u  cieli  dvor  manje  osminu  (una 
curia  minus  octava),  u  cetvrtinu  dvora  (una  quarta),  u  cetvrtinu 
s  osminom  dvora  (quarta  cum  octava),  napokon  u  jednu  osminu  (una 
octava),  §to  bijaSe  najmanji  kudni  prosior.  Podpuni  kudni  prostor  ili 
grunt  imao  je  120  lakatah  u  duljini,  a  96  u  Sirini. 

Osim  ku(5ah  imali  su  mnogi  gradjani  u  blizini  gradskoj  i  svoje 
majure  (curia  allodialis),  ponajviSe  izpod  mesnickih  vratah  (ante  portam 
carnificum)*  t.  j.  blizu  dana§njega  TuSkanca. 

"  Kude  su  bile  ili  zidane,  ili  drvene,  ili  takove,  kojim  je  prizemlje 
zidano  bilo,  a  sprat  na  njemu  drven,  prema  tomu  ku<5na  gradja  bija§e 
kamen  ili  opeka  ili  drvo,  osobito  hrastovo,  koje  dobavljahu  najviSe  iz 
kaptolskih  §umah.  Jelovinom  trgovahu  susjedni  Kranjci,  te  ju  na  splavih 
Savom  dopremali  u  Zagreb.  U  ku6ah  obiCajan  bijaSe  triem  i  pre- 
dvorje  (atrium),  jedada  soba,  u  kojoj  se  ujedno  i  radilo  (stuba),  spa- 
va6a  soba  (camera)  i  kuhinja.  Krovovi  im  bijahu  ili  slamnati  ili 
drveni,  a  nekojim  i  od  criepa.  Pod  kudami  su  obicno  bili  izkopani 
podrumi  ili  pivnice.  Na  uglovih  onih  zidanih  kucah,  koje  bijahu  uza 
gradski  zid,  dozidani  su  bili  mali  branici,  prozvani:  Erkel. 

Gradsko  poglavarstvo,  kako  cemo  nize  spomenuti,  brinulo  se  o 
valjanu  gradjenju  i  uzdrlavanju  kudah;  pred  njim  se  one  prodavale 
ili  zamjenjivale,   ono  je  osobito    bdilo   o    sigurnosti   proti  pozaru  itd. 

Vrtovi.  U  samoj  gradskoj  tvrdji  mnogo  ba§  vrtovah  nije  bilo, 
ovdje  bijahu  vecinom  vrtici  (hortulus)^;  docim  su  bili  najviSe  u  pod- 
gradju*  i  po  obronku  gradskoga  briega  cak  do  zidinah  gradske  tvrdje.* 
Vrtovi  bijahu  ogradjeni  koljem  ili  proslci  (preztecze).*^ 

*  Doc.  329. 
'  Doc.  192. 
^  Doc.  342. 

*  Doc.  21.  85. 

*  Doc.   I. 

*  Doc.  85. 


XXIV  GradbCb.   Trsja,  MlinovL 


Trsja.  Okolica  gradske  obdine  svojim  pololajem  vrlo  je  sgodna 
za  vinograde,  te  ve(5  davno  ima  spomena  o  njih  (sv.  I  str.  XXV— XXVII). 
U  XV.  vieku  dosta  ima  viestih  o  gradjanskih  vinogradih  u  blizini 
gradske  tvrdje^;ali  osim  njih  imali  su  gradjani  svoja  trsja  1  klieti 
u  GraSanih*,  a  nekoji  i  u  Bukovcu.*  Pokraj  valjano  obradjenih  trsjah 
bilo  je  i  zapuStenih,  kako  nam  svjedoCe  nazivi :  „vinea  deserta,  info- 
resta,  in  silvam  con  versa*. 

Obdina  zagreba2koga  Gradca  imala  je  takodjer  vlastite  vinograde, 
ali  ih  nije  sama  obradjivala,  vednom  ih  ustupala  gradjanom  uz  go- 
diSnji  cin2,  pa  se  toga  radi  takova  irsja  zvala  ,£iniena  trsja"  (vinea 
censualistica).  God.  1428.  odstupila  je  obdina  svoje  zapu§teno  trsje 
mlinaru  Frani,  da  ga  valjano  obradjuje  i  godimice  pla6a  od  njega 
Sestdeset  dinarah.*  Takovih  2in2enih  trsjah  bilo  je  vi§e,  jer  kada  je 
god.  1494.  iznajmila  obdna  dohodak  gradskoga  trga  ili  tako  zvanu 
„kne2iju",  naroSito  je  odredila,  da  najamnici  ili  ulivatelji  gradskih 
trsjah  ne  smiju  u  njih  brati  gro2dje,  dok  se  nisu  prije  zakupniku 
kneXije  oglasili.* 

I  pojedine  obrtniSke  zadnige  ili  bratovStine  imale  su  vlastita 
trsja,  koja  obradjivahu  zajednickim  troSkom,  pa  su  toga  radi  i  prirod 
zajedniSki  dielile. 

Bilo  je  napokon  u  gradskoj  obdini  trsjah,  koja  su  pripadala  ili 
crkvenim  redovom  ili  Supam,  koje  su  bile  izvan  gradskoga  obsega; 
od  takovih  trsjah  davala  se  vlastniku  gomica.  God.  1445.  prodao  je 
trgovac  Ambrozij  svoje  trsje  gradjanom  Leonardu  i  Emeriku,  ali  uz 
dulnost,  da  davaju  od  njega  laSkouliSkomu  lupniku  §est  kablovah 
moSta  u  ime  gomice.^ 

Svako  trsje  imalo  je  i  posebno  ime;  u  ovih  spomenicih  samo 
se  dvoje  poimence  spominje  i  to:  Korito  i  MindavScak. 

Mlinovi.  Rano  vec  u  XIII.  vieku  i  gradska  obdina  M  kaptol  za- 
grebaSki  upotriebiSe  potok  MedveSdak,  tu  zajednidku  medju,  u  svoju 
korist,  izkopav§i  prekope  i  sved§i  njimi  vodu  na  svoje  mlinove.  Kakovi 
su  o  tom  izmedju  jedne  i  druge  oblasti  nastali  do  XV.  vieka  priepori 
i  kako  se  svrSili,  spomenuo  sam  jurve  (sv.  I.  str.  XXVIII — XXIX). 
Od  mlinah  i  od  mlini§dah,  koja  su  nagodbom   od  god.    1392.  medju 

*  Doc.   139.  158.    159    208. 

*  Doc.  io9.  116.  197. 
'  Doc.  223.  367. 

*  Doc.  52. 

*  Doc.  373. 

*  Doc.  139. 


GradhCh.  Mlinovi,  XXV 


kaptolom  i  gradskom  obdinom  pripala  istoj,  imala  je  i  ona  nekoje 
vlastite  mline  (molendina  civitatis),^  a  nekoje  su  imali  pojedini  vlastnici, 
medju  kojimi  se  u  XV.  vieku  naroSito  spominje  franjevaCki  samostan.* 
U  XV.  vieku  u  prieporih  medju  gradskom  ob6nom  i  kaptolom 
bio  je  spor  i  o  potoku  Medve§5aku,  alijednomsamo  s  njega  i  to  g.  1475. 
imali  su  gradjanski  mlinovi  neku  dosta  bar  znatnu  Stetu.  Ove  bo  go- 
dine,  da  se  kaptol  osveti  obdini,  oborio  je  gradsku  splavnicu  pod 
Popovim  turnom,  a  tim  je  presjekao  potok  Medve§6ak,  da  nije  protedi 
mogao  prekopom,  kojim  (t.  j.  od  te  splavnice  do  pisanoga  mosta),  njegov 
je  tok  okretao  kolesa  gradjanskih  mlinah.  Gradska  je  obcina  izviestila 
odmah  o  tom  kralja  MatijaSa,  koji  na  8.  juna  strogo  nalo2i  kaptolu, 
da  dim  prije  splavnicu  uzpostavi,  da  potok  MedveSdak  opet  pre- 
kopom protede  i  na  gradjanske  mline.* 

*  Doc.  109.  158.  208. 

*  Doc.  42     166. 

*  Doc.  296. 


Gradski  posjedi  i  borba  za  nje. 

O  posjedih,  koje  obcina  zagrebackoga  Gradca  posjedovala  u  XIII. 
i  XIV.  vieku,  i  kakove  je  za  njih  borbe  iniala,  spomenuo  sam  u  I. 
svezku  ovih  spomenikah  na  str.  XXIX — LIT;  a  sada  mi  je  nacrtati 
njihovu  povjest  u  XV.  vieku. 

Dedidi,  Bitek,  Crnomerci  i  Novaci  bijahu  od  vajkada  gradski  po- 
sjedi, koje  su  mu  darovali  ugarski  kraiji  „per  divos  reges  Hungarie 
graciose  date",  no  god.  1420.,  kada  je  kralj  Sigismund  zagrebackomu 
biskupu  Ivanu  Albenu  za  14.000  zlatnih  forinlih  zalo2io  grad  Zagreb 
sa  gradom  Kalnikom,  ustupio  i  njemu  i  bratu  mu  Rudolfu  gradske  po- 
sjede:  Dedi<5e,  Bitek,  Craomerce  i  Novake  sa  kraljevskim  brodom  na 
Savi.  Proti  tomu  nezakonitomu  cinu  gradska  je  obdina  na  zagrebackoj 
fupanijskoj  skupStini,  drianoj  svrSetkom  maja  g.  1423.,  odaslavSi  na 
nju  svoga  zupnika  i  punomocnika  Blaza,  svecano  prosvjedovala,  jer 
da  kralj  nije  bio  vlastan  toga  uciniti,  a  ni  biskup  Ivan  Alben,  kao 
ni  njegov  brat  Rudolfo,  vlastnik  medved  grad  ski,  primiti  ih.^  Slican  pro- 
svjed  ulozio  je  takodjer  u  ime  gradske  obcine  i  pred  kaptolom  stolno- 
biogradskom  na  3.  decembra  recene  godine  i  drugi  gradski  izaslanik 
FarkaS,  sin  Egidija  KlokoSana.* 

Oba  prosvjeda  ostadoSe  bezuspjeSna,  i  reSeni  posjedi,  dok  je 
obitelj  Albenah  drzala  Medvedgrad,  podpadali  su  u  njegovo  vlast- 
nictvo.  Kada  je  god.  1436.  Rudolf  Alben  prodao  rodjakom  kralja 
Sigismunda  Frideriku  i  Ulriku,  grofom  Celjskim,  ivrdi  Medvedgrad, 
to  su  tim  i  pomenuti  gradski  posjedi  preSli  na  le  nove  gospodare,  prema 
kojim  moznim  velikaSem,  u  cijih  rukuh  malo  po  malo  bijahu  gotovo 
svi  gradovi  zagrebacke  i  varazdinske  zupanije,  po§to  bi  svaki  prosvjed 
uzalud  bio,  gradska  je  ob<5ina  morala  mirovati. 

Po  silovitoj  smrti  Ulrika,  zadnjega  grofa  Celjskoga  (1456),  nje- 
gova  udova  Katarina    prodala   je   god.    1461.    banu   Ivanu  Vitovcu  i 

*  Doc.  34. 
'  Doc.  38 


Gradski  posjedi:  Dedidi,  Bitek,   Cmotnerci  i  Novaci.        XXV fl 

njegovim  svakom  Sigismundu  i  Baltazaru  Veyspriachu  za  62.000  for. 
cistoga  zlata  preostale  u  Hrvatskoj  gradove  grofovah  Celjskih,  a  medju 
njimi  grad  Zagreb  i  Medvedgrad,*  i  tako  opet  Dedicii,  Bitek,  Crao- 
merci  i  Novaci  s  kraljevskim  brodom  ostadoSe  pod  vlastni2tvom  novih 
ovih  gospodarah. 

Istom  kada  je  kralj  MatijaS  Korvin  priznan  bio  kraljem  po  cieloj 
Hrvatskoj  i  Ugarskoj  i  godine  1464.  svecano  u  Budimu  okninjen, 
svojom  kraljevskom  modi  dobio  je  u  svoju  vlast  sve  gradove,  §to  su  ih 
neko2  grofovi  Celjski  u  Hrvatskoj  imali,  a  medju  njimi  i  Zagreb  i 
Medvedgrad. 

Gradska  je  ob(5ina  kralju  MatijaSu,  kada  je  Turcima  otimao 
Bosnu  (1463 — 1465),  i  novcem  i  vojnici  pomagala,  a  i  znaraenitu 
svotu  donosila  za  uzdrlavanje  bosanskih  tvrdjah  »non  parvas  ex- 
pensas  .  .  .  pro  conservandis  castris  regni  nostri  Bozne  .  .  .  liberaliter 
et  copiose  fecerunt",*  za  sve  to  da  joj  se  blagonaklonim  pokaJe,  na 
20.  maja  god.  1472.  povratio  joj  Dedide,  Bitek,  Crnomerce  i  Novake 
sa  kraljevskim  brodom,  i  nalozio  kaptolu  stolnobiogradskomu,  da 
kraljevomu  pristavu,  bilo  Iveku  sa  Brezovice,  ili  Mihalju  Bencekovidu, 
ili  Petru  sa  Kojenika,  ili  Valentu  iz  Crnkovca,  ili  Martinu  iz  Scitar- 
jeva,  ili  napokon  Stjepanu  sa  Adamovaca,  pridieli  svoga  covjeka,  koji 
de  gradsku  obdinu  uvesti  u  zakonito  uhvanje  recenih  posjedah,  a 
onoga,  tko  bi  tomu  protuslovio,  da  pozovu  pred  banski  sud.^ 

Nekoju  godinu  prije  toga  darovanja  zaloiio  je  bio  kralj  Matija§ 
biskupu  zagrebaSkomu  Osvaldu  Tuzu  i  njegovomu  bratu  Ivanu  Medved- 
grad s  Lukavcem  i  Rakovcem  za  12.000  for.  u  zlatu,  a  lim  si  ova 
dvojica  prisvajala  pravo  vlastnictva  na  Dedide,  Bitek,  Crnomerce  i 
Xovake  i  na  kraljevski  brod,  toga  radi,  kada  su:  kraljev  pristav  sa 
izaslanikom  kaptola  stolnobiogradskoga  gradsku  obdinu  htjeli  uvesti 
u  uzivanje  ovih  posjedah,  to  se  tomu  snazno  opro  medvedgradski  go- 
spodar  Ivan  Tuz. 

Gradjani  zagrebacki  imajudi  u  rukah  dva  kraljeva  pisma,  jedno, 
kojim  se  kaptolu  stolnobiogradskomu  nalaze,  da  uruci  recene  posjede 
gradskoj  obdini,  a  drugo,  kojim  radi  osobitih  uslugah  o  zauzecu  Bosne 
spomenute  posjede  kralj  im  dariva,  za  koje  pismo,  po§to  narodito  veli :  da  de, 
bude  li  potrebno,  izdati  ga  u  slid  posebna  privilegija,  „quas  in  formam 
nostri  privilegii  redigi  faciemus,  cum  nobis  in  specie  fuerint  reportate", 
prituzili  se  kralju  na  drzoviti  postupak  Ivana  Tuza. 

*  Doc.  219. 
'  Doc.  274. 
^  Doc.  273. 


Da  se  gradska  obiiina  umiri,  naloli  kralj  na  15.  ju2a  banu 
Damjanu  Horvatu,  podbaoom  i  zupanom  za^ebacke  ^upanije,  da  Stite 
ovu  obdnu  u  njezinih  poroenutih  posjedih  proii  svakorau  napadacu, 
a  naro2Sito  proti  Ivanu  Tiizu  i  njegovim  medvedgradskiro  kastelaEom.* 

S  ovoga  kraljeva  naloga  braca  Tuzi  razjare  se  preko  mjere,  te 
biskup  Osvaldo  i  brat  mu  Tvan,  sakupivSi  medvedgradske,  vrbovacke 
i  rakovat'ke  slobodojake  i  kmete,  nasrnuSe  orulani  u  nedjelju  2.  au- 
gusta  na  Dedide,  Crnomerce,  Bitek  i  Novake,  pak'ove  posjede  opeta  po- 
svojiSe,  a  krenuvSi  odavdc  na  kralj evski  brod  na  Savi,  zauze^e  i  njega, 
a  u  torn  pohvataSe  i  mnoge  kmete,  koji  su  na  tih  posjedih  bili,  le 
nekoje  pobacaJe  u  Savu,  a  nekoje  svezanih  straga  rukuh  odagnaSe  u 
Medvedgrad  i  baciSe  n  lamnicu  i  tako  ih  dugo  zatvorene  driali,  dok 
se  nisu  novcem  odkupili*  Ne  pocasiv  casa  gradska  je  obdina  ovu  oti- 
ma^inu  svojih  posjedah,  te  ubojslvo  i  zasuznjenje  kmelovah  doglasila 
kralju,  koji  opet  pismom  od  10.  augusta  na]o?.i  banu  Damjanu  Hor- 
valu,  podbanom  i  lupanom  zupanije  zagrebacke,  da  iznovice  uvedu 
ob(^inu  11  posjedovanje  otetib  selali  i  broda  i  da  ju  51ite  proii  Osvaldu 
i  Ivanu  Tuzom,  uzprkos  tomu,  ako  bi  biskup  Osvald  pokazao  i  kakovo 
kraljevo  pismo,  koje  bi  sprama  lim  posjedom  i51o  njemu  o  prilog, 
jer  neka  znadu,  da  je  ono    bez  njegova  znanja  izdano  mu  bilo,* 

Bra<^a  Tuzi  osim  ovoga  nasilja  u  isto  su  doba  pocinila  i  drugih  na 
Sletu  gradske  obdne,  pak  s  toga  je  i  ona  zahlievala,  da  se  proti  njima 
sudbeno  postupa.  Iztragu  u  torn  vodila  su  dva  velika  sodca :  Martin  iz 
Sditarjeva  i  Pa  van  sa  NespeSe.  a  njom  sc  pronaSlo,  da  se  je  sve  u 
istinu  lako  sbilo,  kako  sc  u  gradskoj  tuzbi  pobraja.  Svr§iv5t  iztragu 
obadva  sudca  otidjo5e  u  Cazmu,  gdje  se  tada  nalazio  biskup  Osvaldo, 
i  tu  mu  u  petak  na  4.  septembra  zaprietili  u  kraljevo  ime,  da  se 
okani  svakoga  posjedouca  recenih  posjedab  i  kraljeva  broda  pod  iz- 
likom  kakovom  mu  drago  bilo.  SadriEaj  ciele  iztrage  priobciSe  isti  sudci 
glavnoj  skupStini  zupanijskoj,  drfanoj  u  Zagrebu  na  6.  septembra,* 

Da  zakonitim  pulem  gradska  obifina  zaposjedne  ret^ena  sela  i 
brod,  zamoli  y  kaptola  stolnobiogradskoga,  da  ju  na  podlozi  danoga 
jur  kraljeva  naloga  iznovice  uvede.  Kaptol  se  stolnobiogradski  loj 
molbi  odazva  te  pocelkom  marta  god.  1473.  odasla  svoga  covjeka 
prebendara  Benedikta,  koji  je  s  kraljevim  pristavom  Mihaljom  Ben- 
cekovicem  na  10.  marta,  do§ao  i  na  pomenute  posjede  i  na  kraljevski 
brod,  da  gradsku  ob6nu  uvede,  ali  tada  jer  je  I^dislav  BistriCki,  plemi^ 

1  Doc  278. 
»  Doc.  380. 
»  Doc   281. 


i 


Omilja,  u  ime  Ivana  Tuza  tomu  uvadjanju  protuslovio,  oba  su 
^^aslaIlika  pozvala  Ivana  Tuza  u  rok  na  osminu  Gjurgjeva  pred 
banski  sud.^ 

U  osminl  Gjurgjeva  pred  banovi  Nikolom  riockim  i  Damjanom 
Horvatoni  obdrJavao  se  u  isiinu  banski  sud.  ali  pra  medju  gradskom 
obdinom  i  Ivanom  Tuzom  uije  se  prelresivala,  jer  su  ju  oba  bana 
radi  stanovita  uzroka  odgodila  na  osminu  svetka  sv,  Jakoba,  a  s  ove 
opet  na  osminu  Miholja;'  a  kako  se  napokon  svrSila,  nije  nam  po- 
znato;  no  kada  je  godine  1481-  Ivan  Tuz  prisiljen  bio,  da  povrati 
Medvedgrad  kralju  MatijaSu,  u  kojegaje  tada  rukub  i  ostao,  a  jerbo  je 
i  isti  Tuz  malo  iza  toga  sramotno  morao  pobje<5i  iz  Hrvatske,  ne  ima 
sumnje,  da  je  obdna  zagrebackoga  Gradca  zaposjela  Dedide,  Bitek, 
Cmomerce  i  Novake  sa  kraljevim  brodom. 

Kraljivtc,  Cerje,  Kobiijak,  Svibije  i  Nart  Ovi  gradski  posjedi  bi- 
jahu  Zagrebu  na  iztoku  oko  vlasielinsiva  Boljakovine  (piope  Bosyakow), 
ic  ih  kralj  Sigismund  zalofiv  bi^kupu  Tvanu  Albenu  za  14000  for,, 
zagrebacki  Gradac  dao  nnu  na  dar  i  recene  posjede.  prem  da  su  od 
vajkada  gradski  bili.  Dobivsi  ih  na  tako  lasan  ali  neopravdan  nacin 
biskup  Ivan  u  svoje  ruke.  a  sluleci  valjda,  da  tt  bili  i  spora  glede 
njih  sa  gradskom  obdinom,  to  ih  u  ime  vjccne  altarije  za  pokojnu 
bradti  svoju  biskupa  Hberharda  i  bana  fvana  ustupio  stolnoj  crkvi, 
poimence  oltaru  sv,  kriza. 

Proti  ovomu  darovanju  Sigismundovu  usla  gradska  obdina,  te 
na  zupanijsku  skup.^tinu;  koja  se  driala  u  Zagrebu  svr^etkom  g,  1423, 
odasla  dva  .svoja  izaslanika:  Blala,  zupnika  sv.  Marka,  i  Andriju, 
sina  Nikole,  bivSega  sudca.  Zupnik  Diaz  u  ime  gradske  obcine  uloii 
prosvjed  proii  kralju  Sigibraundu,  sto  jc  po  nepravu  posjede  Kraljevec, 
Cerje,  Kobiljak,  Svibije  i  Nart  darovao  biskupu  Ivanu  Albenu  i  nje- 
govomu  bratu  Rudolfu.  i  proii  Albenom,  §10  su  ih  primili.  A  iza- 
slanik  sudac  Andrija  prosvjedova  opet  proti  tomu,  5to  je  recene  posjede 
kraljevom  privoljom  biskup  Ivan  Albcn  poklonio  slolnoj  crkvi  u  ime 
altarije,  a  i  proti  tomu,  5to  je  stolna  crkva  otete  posjede  primila  u 
ime  altaiije.^  Isle  godine  na  3.  decembra  pied  kaplolom  stolnobio* 
gradskira  obnovi  gradski  izaslanik  gradjanin  Farka§,  sin  Hgidija, 
plemica  Klokockoga,  viSe  receni  prosvjed.* 

Po  smrti  biskupa  Ivana  Albena  (14,  augusfa  1433.)  recene  al- 
tarijske  posjede  preuze  brai  mu  Rudolf,  te  ih  istom  na  zs.  jula  1434 

*  Doc.  284. 

*  Doc.  287.  £91. 
»  Doc.  34,  35. 

*  Doc.  3b 


XXX      Gradski  posjedi:  Kraljevec,   Cerje,  Kobiljak,  Sviblje  i  Nart, 

^nolens  vicio  ingratitudinis  notari*  pred  cazmanskim  kaptolom  povrati 
stolnoj  crkvi  u  to  ime:  da  se  svaki  dan  na  oltaru  sv.  kriza  jedna  misa 
Sita,  a  jedna  pjeva  za  izpokoj  duSah  biskupah:  Eberharda  i  Ivana  te 
brade  im  banovah:  Petra  i  Ivana  Albenah,  a  za  spas  njegove  du§e  i 
sina  mu  Leonarda.^  Prema  toj  sveSanoj  izjavi  zamoli  kaptol  zagre- 
backi  bana  Hermana  Celjskoga,  da  ga  u  uzivanje  recenih  posjedah 
uvesti  dade.  Na  7.  septembra  nalo2i  ban  kaplolu  cazmanskomu,  da  u 
prisucu  banova  prislava,  a  kao  takovoga  oznaSi  ili  Nikolu  i  Gjuru, 
sinove  Ladislavove,  a  unuke  Vladimira  Radomerskoga,  ili  Marka,  sina 
Ivana  sa  Cave;  ili  Mihalja,  sina  Nikolina  s  Male  gorice,  ili  Ivana, 
sina  Emerikova  sa  NespeSe,  odaSalje  svoga  covjeka,  da  uvedu  kaptol, 
odnosno  oltar  sv.  kriza,  u  zakonito  posjednuce,  a  svakoga,  koji  bi  tomu 
protuslovio,  da  pozovu  pred  banski  sud.*  Ovoj  banovoj  zapoviedi 
odazva  se  cazmanski  kaptol,  te  odaslav  u  svoje  ime  Cazmanskoga  pre- 
bendara  Gjuru,  koji  povedSi  sa  sobom  kao  banova  pristava  Nikolu, 
unuka  Vladimira  Radomerskoga,  uvedoSe  na  16.  septembra  kaptol  ili 
stolnu  crkvu  u  reSene  posjede;  a  ovomu  uvedjenju,  dok  su  joSte  obo- 
jica  6ndje  neko  vrieme  po  obicaju  kraljevine  izSekivali,  ne  bi  li  tko 
tomu  prosvjedovao,  nitko  ipak  protuslovio  nije.* 

Da  ovu  altarijsku  zakladu  i  njezino  zaposjednude  odobri  i  kruna, 
to  ju  na  3.  jula  g  1436.  na  proSnju  kanonika  i  arcidjakona  varazdin- 
skoga  Tome,  kao  altariste  oltara  sv.  kriza,  i  kralj  Sigismund  posebnim 
privilegijom  potvrdi.* 

Kada  je  po  Sigismundovoj  smrii  (1437)  Albert  austrijski  zasjeo' 
ugarsko-hrvatski  priesiol,  to  i  njega  mjeseca  aprila  god.  1439.  zamoli 
kaptol,  da  posjede  Kraljevec  sa  Cerjem  i  ondjeSnjom  maltom,  te  Ko- 
biljak,  Sviblje  i  Nart,  koji  su  nekoS  dani  bili  za  altariju  sv.  kriza  u 
stolnoj  crkvi,  i  koje  je  do  sada  mirno  uJivala,  svojom  kraljevskom 
vlasti  potvrdi.  SasluSav  molbu,  potvrdi  kralj  recenu  altarijsku  zakladu 
na  23.  aprila  god.  1439.,  a  na  6.  maja  zapovjedi  kaptolu  cazman- 
skomu, da  odaSalje  svoga  izaslanika,  koji  de  s  kraljevim  pristavom 
Ivanom  ili  Nikolom,  sinovi  Grge  Gepevskoga,  ili  Mihaljem,  sinom 
Nikolinim  sa  Male  gorice,  ili  Dominikom,  sinom  Ladislavovim  sa 
Brokunovca,  uvesti  stolnu  crkvu  ili  oltar  sv.  krila  u  recene  posjede. 
Na  23.  maja  prema  ovomu  kraljevu  nalogu  cazmanski  prebendar 
Stjepan  i  kraljev  pristav  Dominik  BrokunoveSki  u  prisucu  susjedah  i 
mejaSnikah,  a  narodito:  Mihalja  sa  Male   gorice,  biskupskoga  provid- 

*  Doc.  75. 

*  Doc.  'jd, 
»  Doc.  78. 

*  P-^g.   525. 


Gradski  posjedi:  Kraljevec,  CerjCy  Kobi/jak,  Sviblj^  i  Nart.     ^XXI 

nika  u  Cerju,  te  Nikole,  Ivana  i  Gjure,  sinovah  Ladislava  Radomer- 
skoga,  i  Mihalja  Pribida  iz  Moravcah,  providnika  vranskoga  priorata 
u  Bozjakovini,  uvedu  iznovice  siolnu  crkvu  u  uzivanje  recenih  posjedah, 
<5emu  opet  nitko  od  prisutnih  nije  protuslovio.^ 

I  tako  je  ostalo  sve  do  godine  1472.,  ove  bogodine  na  20.  maja 
kralj  MatijaS,  da  nagradi  vjerne  i  mnoge  usluge,  koje  je  zagrebacka 
ob<5iiia  ucinila  njegovim  predSastnikom  i  njemu,  a  osobito  da  se  mogu 
bosanske  Ivrdjave  suzdr2avati,  povrati  joj  bivSe  njezine  posjede:  Kra- 
Ijevec,  Kobiljak,  Cerje  sa  maltom,  Sviblje  i  Narl,  koji  su  joj  bill  u 
proSlih  burnih  vremenih  nepravedno  oteti,  pak  zapovieda  kaptolu 
stolnobiogradskomu,  da  uz  njegova  prisiava:  bilo  Iveka  sa  Brezovice, 
ili  Martina  iz  Sditarjeva,  ill  Mihalja  Bencekovica,  ill  Petra  sa  Koje- 
nika,  ili  Valenta  iz  Crnkovca,  ili  Sijepana  iz  Adamovca,  odaSalje  svoga 
Covjeka.  koji  ce  obdinu  uvesti  u  posjedovanje,  a  svakoga,  koj  bi  lomu 
protuslovio,  pozovu  na  banski  sud.* 

Istom  tada,  kada  je  gradska  obdina  uvedena  bila  u  ove  posjede, 
odasla  kaptol  zagrebacki  svoja  dva  clana :  Bartola,  kanonika  pojca  sa  arci- 
djakonom  Dimitrom,  koji  na  20.  juna  pred  kaplolom  slolnobiograd- 
skim  izjavlju<5,  da,  poSlo  su  doznali,  kako  se  netom  sudac  Valentin  i 
prisjednici  Ivan  Perovid,  Ivan  Pazar,  Antun*  Klokocanin,  Dominik 
Perovid,  Ivan  Soldinaric  i  svikolici  gradjani  nepravedno  uvesti  dali  u 
posjede:  Kraljevca,  Sviblja,  Narta,  Kobiljaka  i  Cerja,  koji  po  pravu,  kao 
altarijska  zaklada,  spadaju  oltaru  sv.  kriza  u  slolnoj  crkvi,  to  oni  u 
ime  kaptola  prosvjeduju  protiva  tomu,  te  mole  kaptol  stolnobiogradski, 
da  obdini  ne  izdade  uvodno  pismo,  a  tim  upozoruju  i  druga  vjero- 
dostojna  mjesta,    da  nikakove   posjedovne  listove  izdati  joj  ne  smiju.^ 

U  isto  doba  obratio  se  kaptol  zagrebacki  i  na  kralja  Matija^a, 
utuziv  mu,  kako  je  na  u§irb  stolne  crkve,  a  njegovom  darovnicom, 
gradska  obdina  protuzakoniiim  putem  doSla  u  uzivanje  spomenutih 
posjedah.  Na  10.  jula  nalozi  kralj  gradskoj  obdini,  da  Kraljevec, 
Sviblje,  Nart,  Kobiljak  i  Cerje  sa  maltom,  koji  su  od  vajkada  spadali 
na  altariju  sv.  kriza,  a  ona  ih  netom  nepravedno  zaposjela,  bezod- 
vlacno  povrati  kaptolu;  scieni  li  pako,  da  ima  kakovo  pravo  na  te 
posjede,  da  ga  sudbenim  putem  potrazi.* 

Ali  kaptol  stolnobiogradski  na  podlozi  kraljeve  zapoviedi,  uzprkos 
prosvjeda  kaptola  zagrebackoga,  odasla  svoga  prebendara  Benedikta, 
koj  sa  kraljcvim  prisiavom  Mihaljom  Bencekovicem  na  10.  marta  1473. 

*  Doc.  123.  124.  125. 

*  Doc.  272.  275. 
'  Doc.  276 

*  Doc.  277. 


XXX  If    Gradski  posjedi:  Kraljevec,   Cerje,  Kobiljak,  Sviblje  i  Nart. 

uvede  gradsku  obdinu  u  vlastnictvo  Kraljevca,  Cerja,  Kobiljaka,  Sviblja 
i  Narta;  a  kada  je  ovdje  prigodom  irvedenja  kaptolski  izaslanik  kanonik 
Toma  Tompa  tomu  uvodu  protuslovio,  recena  dva  izaslanika  odpute 
i  gradsku  obc^inu  i  kaptol  zagrebaSki  na  banski  sud,  odredivSi  obim 
strankam  ro2i§tc  osminu  svetka  Gjurgjeva.^ 

Nisu  nam  poblile  poznata  sva  rociSta,  koja  je  proSao  ovaj  priepor, 
dok  je  mjeseca  novembra  god.  1477.  doSao  na  presudu  pred  kraljev- 
skoga  sudca  Stjepana  Batora.  U  njegovoj  osudi,  koju  izre2e  na  19.  no- 
vembra, spominje  se  dotadanji  tecaj  ove  parnice  ovako :  da  su  po  na- 
logu  bana  Ladislava  na  cetrdeset  i  Setvrti  dan  poslije  Miholjskih 
osminah  do§li  pred  kraljevski  sud :  punomodnik  kaptola  zagrebaSkoga 
Martin  s  EdeleSa,  a  gradski,  Ladislav  od  sv.  Duha,  i  ovdje  da  je  pod- 
nesena  bila  banova  odluka,  kojom  na  sudu,  drianom  u  proSlih  Gjur- 
gjevskih  osminah,  nalolfeno  bilo  ovogodiSnjemu  gradskomu  sudcu  Ivanu 
Soldinaridu,  da  s  petdesetoricom  gradjanah  iz  raznih  gradovah  ili  trgo- 
viSiah  prisegne,  da  gradska  obdina  oko  Tjelova  god.  1473.  nije  ne- 
pravednim  nacin  otela  kaptolske  posjede  Kraljevec,  Kobiljak,  Cerje  sa 
maltom,  Sviblje  i  Nart ;  da  nije  silovito  pobirala  ondje  savkoliki  prirod, 
i  da  sada  recene  posjede  po  pravu  uXiva.  Ovoj  banovoj  presudi  da 
se  je  protivio  sudac  Ivan  Soldinarid,  tvrdedi,  da  ne  mora  on,  kao  sa- 
danji  gradski  sudac,  ved  Valent,  koji  je  g.  1472.  sudcem  bio,  prisedi 
na  to,  a  to  ne  sa  petdesetoricom  gradjanah  iz  raznih  gradovah,  ved 
sa  toliko  domadih  gradjanah;  a  na  to  da  je  ban  odredio,  da  se  ta 
njegova  izjava  u  osminah  svetka  sv.  Jakoba  ima  pretresti  na  kraljevskom 
sudu ;  all  budud  da  je  na  molbu  i  stranakah  i  Ivana  Soldinarida  odredio 
ban,  da  se  na  ceterdeset  i  cetvrti  dan  poslije  Miholja  ta  ciela  stvar 
pretrese  pred  kraljevskim  sudom,  to  indi,  poSto  je  sada  kraljevski  sud 
odobrio  banovu  osudu,  naime :  da  mora  sudac  Ivan  Soldinarid  prisedi 
s  petdesetoricom  gradjanah  iz  raznih  gradovah,  dosud juje,  da  isti  Soldi- 
narid na  du§u  bivSega  sudca  Valentina  mora  s  petdesetoricom  gra- 
djanah iz  raznih  gradovah  i  trgovi§tah  ili  plemidah  na  dvadcset  i  prvi 
dan  po  Bogojavljenju  prisedi  pred  kaptolom  dazmanskim,  da  je  gradska 
obdina  o  ?auzedu  recenih  posjedah  sasvim  nevina.* 

Prema  ovoj  osudi  kraljevinskoga  suda  polozio  je  u  istinu  Ivan 
Soldinarid  s  petdesetoricom  gradjanskih  rotnikah  na  26.  januara  g.  1478. 
prisegu  pred  kaptolom  cazmanskim,  da  obdina  zagrebackoga  Gradca 
nije  silovitim  nadinom  otela  kaptolu  Kraljevec,  Kobiljak,  Cerje  sa 
maltom,  Sviblje  i  Nart,  i  da  je  glede  toga  sasvim  nekriva. 

*  Doc.  286. 

•  Doc.  308. 


Gradski  posjedi:  Kraljevec,  Cerje,  Kobiljak,  Sviblje  i  NarL  XXXI II 

Pololenom  prisegom  svrSila  bi  se  parnica  u  prilog  gradske 
ob6ine,  da  ju  kaptol  nije  obnovio  tim,  §to  ju  sveo  na  novu  presudu 
samomu  kralju;  ali  poSto  on  bijaSe  raznimi  drzavniini  poslovi  zao- 
kupljen,  naloii  na  28.  aprila  banu  Ladislavu  Egervaru,  da  taj  dugo- 
trajni  priepor  medju  jednom  i  drugom   strankom   jednom    ved  rieSi.^ 

Raznimi  rociSti  odgadjala  se  ta  parnica  sve  do  svrSetka  mjeseca 
januara  god.  1481.,  kada  opet  dodje  pred  domadi  sabor,  koji  sazovu  u 
kraljevo  imc:  palatin  Mihalj  Orsag  i  kraljevski  sudac  Stjepan  Bator. 
Na  torn  saboru  driavni  odvjetnik  iznese  na  javu  taj  spor  raedju  kap- 
tolom  i  gradskom  ob6nom,  zapitav:  budu(5  da  Kraljevec,  Kobiljak, 
Cerje,  Sviblje  i  Nart,  premda  su  oni  gradski  posjedi,  ipak  ih  kaptol 
uliva,  da  bi  rado  znao  i  razlog  za  to?  —  Na  to  mu  kaptolski  puno- 
mo<5nik  Grga  Petrata  odgovori :  da  kaptol  ima  za  to  i  pismene  dokaze, 
koje  de  i  podastreti  na  ro2i§tu,  i  to  na  kraljevskom  sudu,  neka  samo 
palatin  odredi  roCiSte.  Novo  roCiSte  bude  ustanovljeno  na  osminu  Gjur- 
gjeva,  a  strand,  koja  ne  bi  na  njega  doSla,  odmjerena  bila  globa  od 
it'\  marke,  koju  je  svotu  kaptolski  punoino(5nik  s  mjesta  i  izplatio.^ 

Kaptol  zagrebac^ki  na  ovo  roCiSte  ipak  nije  nikoga  poslao,  te  j^ 
driavni  odvjetnik  Ivan  Po2egaj  zahtievao,  da  se  kaptol  s  ogluhe  osudi; 
ho  po§to  palatin  nije  htio  izredi  osude  u  neprisudu  kaptola,  to  naloii 
cazmanskomu  kaptolu,  da  iza§alje  svoga  covjeka,  koji  de  s  palatinovim 
izaslanikom  pozvati  kaptol  zagrebacki,  da  na  sudu,  Sto  it  se  drfati 
u  bsmini  Miholja,  podastre  izprave  na  podlozi  kojih  uziva  recene  po- 
sjede  i  da  plati  globu  tri  marke  palatinu,  a  tri  gradskoj  obdini.  Prema 
tomu  odaf^la  kaptol  cazmanski  svoga  prebendara  Benedikta,  koji  sa 
palatinovim  pristavora  Pavlom  Finiicem  sv.  Ivancem,  u  kaptolskom 
zaselku  Popovcu  na  29.  augusta,  urucivSi  pozivnicu  kaptolskomu  kmetu 
Franji  Grdevu,  pozvaSe  kaptol  zagrebacki,  da  u  osmini  Miholja  na 
kraljevskom  sudu  podnese  izprave  o  recenih  posjedih  i  da  plali  §est 
marakah  globe.  Ali  na  ovo  rociSie  kaptol  zagrebacki  nije  doSao,  s  toga 
mu  palatin  odredi  novo  roSiSte,  osminu  Bogojavljenja  god.  1482.;  a 
s  ovoga  preneseno  bude  najprije  na  Gjurgjevsku  osminu,  na  koju  po 
nalogu  palatinovom  pozvali  su  Bolto  sa  Mikcevca,  palatinov  pristav 
i  cazmanski  prebendar  Grga  u  cetvrtak  na  11.  aprila  u  Podcetriku, 
a  na  14.  u  nedjelju  u  Vugrovcu,  a  sliedeci  dan  u  zagrebackom  Gradcu 
kaptol  zagrebacki  pod  globom  od  devet  marakah  na  sud.  Ali  i  s  ovoga 
rodiSta  prenese  ju  palatin  na  osminu  Miholja.  Ka  torn  roci^tu,  jer  opet 
kaptol  nije  doSao  niti  je   podastro  pismenih   dokazah    o  svom  pravu, 

*  Doc.  312. 

•  Doc.  322. 


XXXIV   Gradski posjcdi:  Kraljevir,  Ctrje,  Kobiljak,  Sviblji  i  Nart, 


zahtievaSe  drzavni  odvjetnik  Ivan  Pozgaj.  da  se  kaptol  osudi  i  da  plati 
dvostruku  globu.  No  palatin,  budud  da  se  po  zakonu  mora  na  tri 
javna  mjesta  pozrati,  naloli  kaptolu  fazmanskomu,  da  pozove  kapiol 
zagrebackl  na  osminu  Gjurgjeva  god.  1483.  na  kraljevski  sud,  da 
podnese  irprave  i  da  plati  globu  devet  marakah  palalinu,  a  devet 
gradskoj  obdini.  a  ne  dodje  li,  neka  znade  da  it  osudjen  biti.  All 
s  osmjne  Gjurgjeva  opela  odgodjeno  bi  ro^iSte  na  osminu  Miholja. 
Po§to  medjutim  umrie  palalin  Orsag,  to  se  ta  parnica  odgadjala  raznimi 
rociSti  i  pod  palatinon)  Emerikom  Zapoljom,  pa  kada  je  i  taj  umro» 
to  ju  kralj  povjeri  svomu  glavnomu  riznicaru,  jegarskomu  biskupu 
Vrbanu.  U  osminah  Miholjskih  god.  1487.  pod  predsjedanjem  recenoga 
biskupa  Vrbana,  kao  zamjenika  palatinova,  u  prisucu  biskupah :  Sigis- 
munda  pecujskoga,  Nikole  vackoga,  Ivana  canadskoga  i  Nikole  knin- 
skoga,  te  Dominika.  prepozila  stolnobiogradskoga ,  i  protonotarah: 
Andrije  Batora  i  Nikole  Hedervirskoga  i  mnogih  plemi^ah,  rje^avala 
se  ova  parnica,  Po5to  bi  najprije  nacrtan  cieli  razvoj  njezin  pocev5i 
od  januara  god.  1481,  pa  sve  do  osminah  Miholjskih  1487.,  zahiie- 
va§e  drzavni  nadodvjetnik  Benko  s  BorSove  u  kraljevo  ime,  da  se 
Kraljevec,  Kobiljak,  Cerje  i  Nart  dosude  gradskoj  obcini,  kojoj  da  i 
zakonito  pripadaju  i  podastre  podkrcpe  radi  dvie  izprave  i  to  jednu 
od  god.  1346.,  kojom  tovarnik  Lovro  i  kraljevsko  sudiSte  ti  parnici 
medju  kaptolom  zagrebackim  i  gradskom  obcinom  dosudiSe  ovoj  Ko- 
biljak  i  Sviblje;  a  drugu  od  god,  1392.,  kada  se  je  naime  kaptol  iz- 
miriv  sa  gradskom  obdinom  narocito  obvezao  na  10 :  da  od  poda- 
nikah,  koji  su  na  gradskih  posjedih:  Dedicih,  Gracanih,  Kraljevcu, 
Kobiljaku^  Sviblju,  Narlu,  Novoj  vesi  kod  Save,  Pobrezju,  Crnomercib, 
Hra^cu  i  Petrovini,  ne  ce  zahtievati  nikakove  pijacovine;  dokazujudi 
tiro,  da  su  receni  posjedi  n  istinu  vlasinictvo  gradske  ob<iine. 

Protiva  tomu  s  druge  strane  Valentin  Palfi  sa  Miholjca,  kao  za- 
stupnik  kapiola  zagrebackoga,  da  obrani  njegovo  pravo,  iznese  pet 
listinah:  jednu  od  g.  1434.,  kojom  pred  (^azmanskim  kaptolom  Rudolf 
Alben  Medvedgradski  svoje  posjede  Kraljevec,  Cerje  sa  maUom.  Ko- 
biljak,  Sviblje  i  Nart  ustupa  kaptolu  zagrebackomu  kao  aUariju  za 
izpokoj  dulah  i  svoje  i  svoga  roda.  —  Drugu,  takodjcr  od  %.  1434., 
gdje  se  veil,  da  jc  na  zapovied  bana  llermana  Celjskoga  po  izasla- 
nicih  kaptola  cazmanskoga  u  zaposjednuce  recenih  posjedah  javno  bio 
uveden  kaptol  zagrebacki.  pa  da  nitko  tomu  nije  protuslovio.  Tre^u 
od  god.  1436.,  kojom  kralj  Sigismund  na  molbu  kanonika  i  arcidja* 
kona  Tome,  kao  rektora  oltara  sv.  kriza  t.  j.  re^ene  altarije,  polvrdjoje 
dvie  vile  spomenute  izprave  kaptola  cazmanskoga,  u  kojih  se  veli: 
kako  i  od  koga  je  recena  altarijska  zaklada  i  kako  je  kaptol  bez  ij^ijega 


Grndski pasjedi:  Kraljevec,  Cerje^  K&biljak,  Svibiji  i  Nart    XXXV 

prigovora  u  nju  uvcden,  —  Cetvrta  spominje,  kako  je  kralj  Alberto 
god,  143V-  re<5enu  altarijsku  posjedovnu  zakladu  odobrio  i  kraljevskom 
vlasii  potvrdio.  Napokon  peta  od  iste  godine,  kada  je  na  kraljevu  za- 
povied  kaptol  cazmanski  uveo  kaptol  zagrebacki  t  j.  stolnu  crkvu  il 
rcktora  ollara  sv.  krila  u  vi^e  recene  zemljiStne  zakladne  posjede,  a 
da  niiko  lomu  nije  prigovorio, 

VUoko  sudiSte,  prouSiv  podastrle  dokaznice,  izrece  konac^ni  sud, 
koji  ovako  obrazlozi:  Po  osudi  lovarnika  Lovie(i346)  u  parnici,  koju 
je  vodila  gradska  obcina  sa  kaptolom  zagrebackim  o  priepotnih  po- 
sjedili  Kobiljaka  i  Sviblja,  bijahu  ova  dva  posjeda  priznana  kao 
gradsko  vlaslnictvo  i  tim  gradskoj  obdini  doznacena;  a  i  sam  kaptol, 
kada  je  (1392)  sklopio  dragovoljnu  nagodbu  s  obc^inoTD  zagrebackoga 
Gtadca,  pnznao  je  bjelodano,  da  od  stanovnikah,  koji  su  u  gradskih 
posjedili  Kraljevcu»  Cerju,  Kobiljaku,  Sviblju  i  Nartu,  ne  de  pobirati 
oikakove  pijacovine.  priznao  je  takodjer  isle  za  gradske;  ali  budud  da 
je  kralj  Sigismund  Kobiljak,  Sviblje  i  ostale  recene  jur  posjede  da- 
rovao  za  vjerne  slu^be  biskupu  Kberhardu  Albenu  i  njegovoj  bradi 
bjskupu  Ivanu  i  banom  PcLru  i  Ivanu,  od  kojih  ih  je  baStinio  Rudolf 
Alben,  brat  njihov,  a  koje  je  on  u  ime  vjeCne  altarijske  zaklade  po- 
klonio  stolnoj  crkvi,  odnosno  kaptolu  zagrebackomu,  te  je  i  kaptol 
sagrebacki  u  prisucu  kraljeva  prislava  u  recene  posjede  uveden  bio 
(1434,),  da  uilko  tomu  nije  proluslovio,  dapaCe  da  je  to  odobrio  i 
kralj  Sigisinund^  odrekavSi  se  i  svih  kraljevakih  pravab*  koje  bi  imao 
na  tlh  posjedih,  le  ih  i  kralj  Albreht  iznovice  priznao  kao  altarijsku 
zakladu  i  kao  lakovu  da  ju  kaptol  zagrebacki,  odkada  ju  Rudolf  Alben 
usiupio  oltaru  sv.  krifa  u  stolnoj  crkvi  za  ciianje  misah  za  izpokoj 
du§ab  porodice  Albenah,  pa  src  do  danas  kaptol  mirno  uzivao*  to  se 
\tt  po  tciQ  a  i  prema  zastarjelosti  prava  Kobiljak,  Sviblje  i  ostali 
pripadajudi  im  posjedi  ovim  dosudjuju  kaptolu  zagrcbackomu,  a  po 
niem  oltaru  sv.  kriza  u  stolnoj  crkvL^ 

I  tako  je  gradska  obcina  liSenom  ostala  znamenitih  svojih 
posjcdab. 

HralO,  Pitrovina  i  SHJakotfina.  Ob  ovih  gradskih  posjedih  spo- 
mcnuh»  da  su  god.  1399.  vlasielini  susjedgradski  Lovro  i  Nikola,  si- 
novi  Nikole  Tola,  s  bra  torn  Krstom,  prepozilom  Glogovnidkim»  silo- 
Titom  rukom  provalili  u  Petrovinu,  HraSce  i  Siljakovinu,  pobrali  sav 
ondjeinjt  prirod  i  posvojili  ih.  Proti  ovomu  nasilju  i  zaposjednudu  da 
je  na  26.  juna  r.  god.  na  zagrebadkoj  zupanijskoj  skupStini  Stjepan^ 
sin  Pavlov,  u  ime  gradske  obdine  prosvjedovao. 


»  Doc  346. 


XXXVI        Gradski  posjedi:  HraUe,  Petrovina  i  ^i/jakovina. 


U  XV.  vieku  nastade  dugotrajna  pafnica  medju  gradskom  ob- 
dlnom  i  susjedgradskom  vlastelom  radi  tih  posjedah ;  pllemi($i  b'o  Toti 
zamoliSe  u  kralja  Sigismunda;  da  im  HraSie,  Petrovinu  i  Siljakovinu 
kraljevskoiti  darovnicom  potvrdi.  Kada  je  gradska  6b($ina  doznala,  §to 
susjedgradski  Toti  namjeravaju,  bdasla  na  13.  tnarta  god.  1401.  prcd 
kaptol  zagrebacki,  kao  pred  vjerodostojno  mjesto,  Ivana,  sina  Boljeva, 
i  Ivana,  sina  BoJina,  koji  u  njezino  irae  bvako  izjaviSe:  jer  kako  su 
doSuli,  da  je  kralj  Sigismund  naumio  gradske  posjede  Hra§<5e,  Petro- 
vinu i  Siljakovinu.darovati  Krsti,  prepozitu  glogbvnickomu  i  njegovu 
bratu  Nikoli,  sinovom  Nikole  Tota  susjedgradskoga,  a  to  bi  bilo  na 
neizrecivu  Stetu  gradske  obdine,  s  toga  ovim  prosvjeduju  i  izricu,  da 
kralj  iiije  vlastan  toga  uCiniti,  a  ni  Krsto  ni  Nikola  Toti,  a  i  nitko 
drugi  ne  smije  te  posjede  ni  primiti  ni  ulivati.^ 

Uzprkos  toga  prosvjeda  ipak  je  kralj  Sigismund  reSene  posjede 
poklonio  susjedgradskim  gospodarom,  koji  su  se  na  podlozi  kraljevske 
darovnice  i  uvesli  dali.  Protiva  toga  na  1.  maja  god.  1402.  na  zagre- 
backoj  2lipanijskoj  skupStini  gradski  sudac  Ivan,  sin  Pavlov,  iznovice 
prosvjedova  proti  kralju,  koji  je  plemiciem  Totom  nepravedno  darovao 
gradske  posjede,  i  proti  istim  plemidem,  koji  su  ih  zaposjeli.* 

Da  gradskoj  obdini  ne  utrne  posjedovno  pravo,  prosvjedovala 
je  ona  Sesto,  ali  do  danas  poznato  nam  je  samo,  da  je  na  16.  juna 
god.  1423.  pred  skupStinom  lupanije  zagrebacke  gradski  izaslanik  i 
zupnik  Bla2  ulozio  prosvjed  i  proti  kralju  Sigismundu,  koji  je  Ladi- 
slavu  i  Nikoli  Totom  protuzakonito  poklonio  gradske  posjede  HraSce, 
Petrovinu  i  Siljakovinu,  i  proti  istim  plemidem,  koji  ih  uzivaju.  To 
isto  obriovio  je  na  3.  decembra  pred  kaptolom  stolnobiogradskim 
gradski  izaslanik  FarkaS,  sin  Egidija  Klokockoga ;  a  napokon  g.  1426. 
na  16.  februara  gradski  izaslanici  Price,  sin  Jurin,  i  Jakob,  sin  Ivana 
Boljeva,  pred  kaptolom  zagrebaSkim  iznovice  ponovili.' 

Kada  ne  pomogoSe  toliki  prosvjedi,  gradska  obdina  podignu 
pamicu  proti  vlasteli  susjedgradskoj.  Po  nalogu  kralja  Sigismunda 
morao  se  ovaj  priepor  pretresivati  u  Stolnombiogradu  na  osminu 
Bogojavljenja  god.  1435.  Na  odredjeni  rok  prispje  ovamo  gradski  iza- 
slanik Jakob,  sin  Boljev,  i  tuj,  poSto  je  badava  ocekivao  utuJene  Ladi- 
slava,  sina  Nikole,  i  Ivana,  sina  Lovre  Tota,  dade  si  od  onogradskoga 
bozjadkoga  samosiana,  kao  vjerodostojnoga  mjesta,  i  to  radi  daljnjega 
sudbenoga  progona;  ovo  odsude  pleinidah  susjedgradskih  sluJbeiiom 
izjavom  potvrdili.* 

*  Doc.  3. 
■  Doc.  6. 

»  Doc.  34.  38.  43. 

*  Doc.  82. 


Gradski  posjedit  Hraice,  Petrovina  i  SUjakovina.      XXXVII 

OWina  zagrebagkoga  Gradca  iznova  potjera  parnicu  i  odaSalje 
sredinom  mjeseca  marta  (1435  )  sudca  Petra  Madjara  i  Nikolu  literata 
ka  kralju  Sigismundu  u  Pozun,  koji,  poSto  mu  izpripovjedili,  kako  su 
nekoS  Nikola  i  Lovro  Toii  silovito  oteli  gradske  posjede  Hra§de,  Pe- 
trovinu  i  Siljakovinu,  a  po  njihovoj  smrtr  da  ih  drze  baStinici  i  sinovi 
Ladislav  i  Ivan  na  golemu  §ietu  gradske  ob(5ine,  zamoliSe  pomod  u 
kralja.  Na  29.  marta  naloli  Sigismund  banu  Herroanu  Celjskomu,  da 
pozove  preda  se  obje  stranke,  naloliv  svakoj,  da  za  svoju  obranu 
donese  potrebite  spise,  da  ih  prouci  i  izrece  konacnu  osudu  tako,  da 
ga  u  torn  prieporu  ni  jedna  ni  druga  stranka  ne  bude  vi§e  uzne- 
mirivala.  ^ 

Na  vrlo  lasan  i  jednostavan  nacin  rieSio  se  kralj  Sigismund  ove 
neugodne  parnice,  koju  je  sam  prouzroSio,  a  poSto  grofovi  Celjski  bi- 
jahu  i  sami  silnici  i  posvajaci,  kojim  kao  plemi<5em  susjedgradska 
vlastcla  blila  bijahi;  nego  li  Stovani  gradjani  zagrebaSkoga  Gradca, 
to  je  ban  Herman  Celjski  malo  sebi  tro  glavu  za  kraljev  nalog,  a 
jer  je  ne  dugo  iza  toga  umro  i  sam  kralj  Sigismund  (1437),  a  iza 
smrti  mu  nastalo  prevratno  doba,  koje  polraja  sve  do  izbora  kralja 
MatijaSa  (1457),  to  se  o  rieSenju  parnice  medju  gradskom  obdinom  i 
vlastelom  susjedgradskom  nije  ni  pomiSIjalo. 

Radi  jasnoi^e  u  daljnjem  toku  ovoga  priepora  primietiti  mi  je, 
da  je  oko  god.  1438.  umro  Ladislav,  posljedni  Tot,  oslavivSi  opo- 
ru2no  susjedgradski  posjed  jedinomu  joSte  i  to  ^enskomu  odvjetku 
Totah  t.  j.  Dori,  k<5eri  Lovre  Tota,  koja  je  udata  bila  za  Andriju  He- 
ninga,  i  tim  dolaze  Heningovci  glede  Hra§ca,  Petrovine  i  Siljakovine 
u  borbu  sa  gradskom  obdinom. 

Kada  se  kralj  MatijaS  spremao,  da  otme  Turkom  Bosnu,  kojoj 
su  propast  spremile  najviSe  vjerske  razmirice  (1463),  u  torn  poduzec^u 
obdina  zagrebackoga  Gradca  mnoge  zrtve  doprinese,  osobito  da  se 
oteti  gradovi  valjanom  posadom  uzdrze,  toga  radi:  da  se  izkaze  za- 
hvalan  onim,  koji  su  premda  i  sa  strane  krune  pretrpjeli  mnoge  ne- 
pravde  „nunquam  tamen  a  vera  fidei  semita  visi  sunt  deviasse",  pa 
da  uzmognu  svoj  grad  proMriti  i  napuciti,  to  im  osim  drugih  davno 
otctih  posjedah  povrada  HraSce,  Petrovinu  i  Siljakovinu  (20.  maja 
g.  1472.),  nalozivSi  stolnobiogradskomu  kaptolu,  da  ih  u  uJivanje  istih 
uvede,  a  one,  koji  bi  tomu  protuslovili,  pozove  pred  banski  stoL* 

Ovaj  kraljev  nalog  ne  bija§e  izveden,  jer  se  mladi  Ivan  Hening, 
sin  Andrijin,  svom  silom  opirao,  da  gradska  obcina  ne  dodje  u  vlast- 
nictvo  ovih  posjedah,  s  toga  nastade  nova  parnica  sa  Ivanom  Heningom. 

>  Doc.  84. 

■  Doc  27a.  375. 


XXXVIII     Gradski  pcsjedi:  Hraici,  Petrmina  i  Siljakmina^ 


Istom  syrSetkom  mjeseca  januara  g.  1481.  na  zagreba^kom  sa- 
boru,  korau  predsjedaSe  u  kraljevo  ime  palalin  AHhalj  Orsag  i  kra- 
Ijevski  vrhovni  sudac  Stjepan  Bator,  razpravljao  se  i  taj  priepor,  jer 
drzavni  nadodvjetnik  Ivan  Pozgaj,  iziaknuv,  kako  je  kralj  povratio 
gradskoj  obdni  otete  joj  posjede  HraSi^e,  Petrovinu  i  Siljakovinu,  za- 
htievao  je  u  kraljevo  ime,  da  mu  protivna  slranka  proka^e  dokaze, 
na  temelju  kojih  da  ih  uziva.  Na  to  u  obranu  utufenoga  Ivana  He- 
ninga  ustade  njegov  punomodnik  Ivan  Orehov^an  i  re5e :  da  vlasielin 
susjedgradski  recene  posjede  po  pravu  dr^i,  i  za  to  da  ima  i  pismenih 
dokazah,  koje  tt  podastrieti  na  ro5i§tu,  kada  bude  ureceno.  Toga  radi 
palalin  odredi,  da  u  dojdudoj  osmini  Gjurgjeva  na  kraljcvskora  su- 
di5tu  ima  ih  Ivan  llening  predati  sudu.  U  odredjeni  rok,  kad  Hening 
niti  je  osobno  do5ao»  nili  je  odaslao  punomodnika,  zabticvaJe  drfavni 
nadodvjetnik  Ivan  Pozgaj,  da  se  krivacoswdi;  ali  palatin  da  ne  osudt 
neprisutnoga,  naloli  kaptolu  zagreba^komu,  da  pozove  Ivana  Heninga 
iznovice  na  kraljevski  sud  na  osminu  Mibolja,  Kaplol  zagrebacki  u  to 
ime  odasla  sa  palatinovim  pristavom  Pavlom  Fintidem  sv.  Ivancem 
svoga  Sovjeka  prebendara  Benedikta,  koji  su  Ivana  Heninga  u  njegovu 
dvoni  u  Slenjevcu  u  prisu<5u  njegova  kmeta  Benka  pozvali  u  re(5eni 
rok  i  na  sud,  i  da  za  prkos,  5to  o  Gjurgjevu  nije  do§ao,  izplali  u  ime 
globe  tri  marke  sudcu,  a  Iri  gradskoj  obtSni,  Ivan  Ilenmg,  da  za- 
tcgne  pamicu,  izposlova  u  palatina,  da  je  rociSie  o  Miholju  prenesao 
na  osminu  Bogojavljenja  g,  1482.  Na  torn  roCiStu,  jer  Hening  nije 
doSao,  zahlievao  je  drzavni  nadodvjetnik  Pozgaj,  da  se  osudi,  no  pa- 
latin,  drieci  se  tadanjega  obicaja  u  sudbenom  postupku,  odredi,  da 
se  jo§  jednom  pozove  na  tri  javna  mjesta  na  sud  i  da  plali  za  prkos 
dvostruku  globu,  a  novo  rociSie  usianovi  na  osminu  Gjurgjeva.  Pala- 
tinov  pristav  Baltasar  sa  Mik^evca  i  izaslanik  kaptola  zagreba^koga 
u  cetvrtak  po  vazmu  ili  na  3,  aprila  u  Podcetrtku,  a  u  nedjelju  ili 
6.  u  Vugrovcu,  a  7.  aprila  u  gradu  ^agrebu  javno  pozvaSe  Heninga 
na  sud  i  da  plati  sudbenu  globu,  Dok  se  zapletaji  Heningovimi  rie- 
Scnje  ovoga  priepora  odgadjalo  od  rociSta  do  rociSia,  medjutim  umrie 
palatin  Mihalj  Orsag,  koga  nasliedi  Emerik  Zapolja,  koji  je  takodjer 
raznimi  roci§ti  zatezao  izreci  osudu,  dok  je  napokon  i  umro,  te  istom. 
kada  je  upravu  palatinskih  posalah  preuzeo  Vrbao,  biskup  jegarski^ 
podnesen  bude  pocetkom  decerabra  g.  1487.  taj  priepor  medju  grad- 
skom  obdinom  i  Ivanom  Heningom  kraljevskomu  sudu. 

Drzavni  nadodvjetnik  Benedikt  sa  BorSove,  da  obrani  kraljcvu 
darovnicu  glede  HraSda.  Peirovioc  i  Siljakovine,  i  da  dokale  pravo 
gradske  obdine  na  pomenute  posjede,  iznese  pred  sud  sedara  listinah, 
t   to    dvie   od    kralja   Sigismunda,    jednu    od    kraljice  Marije,  a  cettii 


Gnidski  fosjedi:  Braii'e,  Petrovina  i  SiljakaPtna,      XXXIX 


kaptola  zagrebackoga,  kao  vjerodostojna  mjesla.  Iz  ovih  dozna  sud, 
da  }t  kralj  Sigismund  na  7.  augusta  1387,  na  molbu  izaslanikah 
gradske  obdne  sudca  Miklina  i  gradjanah  Mavra  i  Ivana  Lebera^  kra- 
Ijevske  posjede  HraSdc,  Petrovinu  i  Siljakovinu,  izuzev  ih  izpod  vlast- 
ni^ltra  kraljevskoga  gradica  Zelina,  poklonio  za  vjecna  vreraena  gradskoj 
obcini,  koju  da  je  na  20.  augusta  kaptol  zagrebacki  uveo  u  uzivanje; 
do^ira  je  kraljica  Marija  na  6.  aprila  g.  1391.  oslobodila  obcinu,  da 
ad  tih  posjedah  ne  mora  davati  dcsctine  od  kunovine  i  od  svinjah.  — 
Treda  listina  spominje,  da  je  a8.  oktobra  god.  1393.  kralj  Sigismund 
nalozio  banu  Ivanu  Frankopanu,  da  gradsku  obcinu  u  tih  posjedih 
niti  sam  urnemiruje,  niti  dozvoli,  da  ju  drugi  uznerainiju.  —  Cctvrta 
listina  kaptola  zagrebafkoga  pripovieda,  kako  su  na  12.  maja  g.  1394. 
turopoljski  piemidi  (nobiles  campi  zagrabiensis):  Andrija^  sia  Jelkov; 
Petar,  sin  Gjurgjcv ;  Mate,  sin  Mihaljev  i  Ivan,  brat  Pelra,  sina  Gjur^ 
gjcva,  u  iroe  svojc  i  svojib  sinovah  izjavili  se  u  ono  vrieme,  kada  se 
je  usljed  kraljevoga  darovanja  gradska  obcina  u  posjed  Pelrovinu 
uvodila,  da  su  oni  glede  jednoga  diela  Siljakovine,  §to  je  oko  potoka 
Bunc,  tomu  prosvjedovali ;  no  videdi,  kako  im  je  obdina  sklona  i  pod 
2^ijom  zaStitom  zele  u  buduce  livjeti,  da  su  joj  ta]  diel  odpustili  i 
odrekli  se  i  za  se  i  za  potomcad  svakoga  prava  na  nj»  —  Peta  i  Sesta 
pripovieda,  da  je  na  kraljevu  zapovied  zagrebackl  kanonik  Lancelot! 
sa  kraljevim  piistavom  Stjepanom  Cinkom  iz  Kosnice  na  10.  juna 
g.  1395.  nveo  gradsku  obdinu  u  posjed  Petrovine  i  Siljakovine,  a 
tomu  da  nitko  protuslovio  nije.  Napokon  sedma  doka^uje,  da  je  u 
islo  doba  i  po  istih  izaslanicih  gradska  obdna  bez  icijega  prigovora 
uvedena  bila  u  posjed  HraSca, 

Na  to  s  druge  strane  Ivan  Orebovdan,  punomodnik  Ivana  He- 
ninga,  podastre  sudu  dvie  lisiine  kralja  Sigismunda  od  god.  1406., 
podkriepljene  novim  aulenticnim  pedatora,  u  kojib  su  prepisane  bile 
dvie  siarije  izprave,  i  to  jedna  recenoga  kralja,  kojom  na  16.  juna 
g,  1399.  na  neprestane  molbe  gradske  obdine  darovao  joj  Petrovinu, 
otrgnuvSi  ju  izpod  vlasti  kraljevskoga  gradida  Zelina;  ali  jer  je  on 
davno  prije  toga  poklonio  bio  Zelin  I^vri,  Nikoli  i  Krstu  Toionn^  si* 
novom  Nikolinim  za  vjerne  njihove  sluzbe»  a  odciepljenjem  Petrovine 
Ecinita  bi  se  znatna  Steta  po  JSelinsko  vlastelioFtvo,  to  piedomisliv  se, 
oteo  je  Pelrovinu  gradskoj  obdini,  a  pripoJivSi  ju  opet  gradidu  Zelinu, 
novora  darovnicom  urucio  Lovri,  Nikoli  i  Krstu  Totom  u  neopozivo 
ulivanje.  —  Druga  Issiina  kazuje,  kako  su  na  34.  juna  god.  i399»aa 
kraljevu  zapovied:  kanonik  zagrebacki  Ivan,  arcidjakon  katedralni, 
B  kraljevim  prislavom  Ivanora  Ivanovidem  sa  Brezovice  u  prisucu  su- 
sjedah  i  mejahnikah  posjed  Petrovinu  predali  u  uzivanje  recenim  Totoni, 
a  tomu  da  tada  nitko  nije  prigovorio. 


XL  Gradski  posjedi:  Hrasde  itd.  —   GracanL 

Ovaj  kraljevski  sud,  koji  se  drzao  pod  predsjedniCtvom  palatinova 
namjestnika  Vrbana,  biskupa  jegarskoga,  na  kojem  bijahu  i  biskupi: 
Sigismund  pecujski,  Nikola  vacki,  Ivan  canadski  i  Nikola  kninski,  te 
prepozit  stolnobiogradski  Dominik,  protonotari:  Andrija  Bator  i  Nikola 
Hedervari  i  drugi  plemic^i,  prouciv  to^no  podastrte  listine,  svoju  osudu 
obrazlozi  ovako:  akoprera  je  kralj  Sigismund  god.  1387.  Petrovinu  i 
HraSde,  odciepivSi  ih  od  posjeda  Zelina,  darovao  gradskoj  obc^ini, 
akoprem  i  g.  1 394.  Andrija,  sin  Jelkov,  i  Petar,  sin  Gjurin,  odrekoSe 
se  u  ime  svoje  i  u  ime  svojte  Ziljakove  i  ustupili  ju  gradskoj  obcini, 
u  koje  je  posjede  ista  zakonito  uvedena  bila ;  no  po§lo  je  kaSnje  t.  j. 
g.  1399.  kralj  Sigismund  Petrovinu  sa  Siljakovinom  oduzeo  gradskoj 
ob<5ini  i  pripojivSi  ova  dva  posjeda  gradu  Zelinu,  darovao  ih  za  vjerne 
sluzbe  Lovri,  Nikoli  i  Krstu  Totom,  a  jerbo  je  Ivan  Hening  zakoniti 
nasljednik  i  baStinik  Totovacah,  to  se  Petrovina  i  Siljakovina  njerau 
i  njegovu  potomstvu  dosudjuju;  docim  posjed  HraSde,  kao  posebna 
odieljena  cjelina,  kako  ga  je  gradska  ob<5ina  do  sada  uHvala,  istoj  i 
u  buduce  mora  pripasti.  Ovakovu  odluku  izrece  kraljevski  sud  na 
5.  decembra  g.  1487.  i  ujedno  nalo2i  zagrebackomu  kaptolu,  da  iza- 
§alje  svoga  covjeka,  koji  bi  s  kraljevim  pristavom  Stjepanom  s  Ko- 
rotnje,  ili  Franjom  iz  Moravia,  ili  Bartolom  Kaplatskim,  ili  Benkom 
Tulom,  ili  Mirkora  Lancijem  uveli  gradsku  obdinu  u  posjedovanje 
HraSca.* 

Prema  tomu  u  utorak  poslije  Valenlinova  ili  19.  februara  go- 
dine  1488.  kanonik  Stjepan  Krizevcan  i  kraljevski  pristav  Stjepan  od 
Koroine  u  prisudu  susjedah  i  meja^nikah,  a  naro£ito  Simuna,  literata 
s  Odre,  Gala  iz  Luzanah,  Petra  Raskovida,  obkotarivSi  posjed  HraSde, 
uvedoSe  gradsku  obdinu  u  uzivanje,  ne  uvazivSi  nimalo  prosvjeda 
Ivana  Ileninga.* 

Gra^ani,  U  najstarije  posjede  zagrabackoga  Gradca  (odakle  im 
i  naslov  rhAAqiANi)  spadaju  Gracani.  U  XV.  vieku  nije  imala  gradska 
obdina  o  torn  selu,  u  kojem  uz  gradske  podanike  i  sami  gradjani 
imadjahu  svoje  posjede,  raline,  trsja  i  klieti,^  dodu§e  nikakove  posjedovne 
borbe,  ali  poSto  to  selo  lezi  pod  Medvedgradom,  to  su  njegovi  ka- 
sielani  osobito  za  grofovah  Celjskih  cestomice  napadali  ovamo.  Go- 
dine  1436.  oko  Miholja  ote  medvedgradski  kastelan  Vilim  Niemac 
jednorau  seljaku  u  Gracanih  dvie  krave,  te  ih  odagna  u  Medvedgrad 
i  upotrebi  za  svoju  korist.*  Sliedece  godine  (1437)  provali  isti  Vilim 

*  Doc.  345. 
'  Doc.  350. 
'  Doc  158. 

♦  Doc  no. 


Gradski  posjedi:   Graiani,  Pobrtije, 


%U 


sa  svojom  ceiom  u  Gracane  i  ote  siloTito  jo  volovab,  8  kravah,  40 
svinjah,  4  slanine,  5  kabanicah,  1 1  koSnicah  p^elskih,  5  ienskih  ople- 
<iakah.  10  rubacah,  pobere  sve  lupate^  sjekire  i  lemeSe  i  zarobiv.^i 
mnoge  Gracance  odvede  ih  u  Medvedgrad  i  ucieDi  svakoga  kmela  na 
3  for.  Kada  su  lu  svotu  stranom  izplatili  ili  obrekli  da  <fe  ju  izplatiti 
tada  ih  je  istom  pustio  na  slobodu.^  Isle  godine  na  18.  decembra  ili 
u  cetvrlak  provali  opet  kasielan  Vilim  na  Gracane,  gdje  oime  Bartolu 
Tataru  Cetiri  vola,  jednu  kravu,  jednu  kabanicu,  jedan  haljinac  i  pel- 
naest  motikab;  drugomu  opet  covjeku  uzme  pet  i  pol  pensah  beckih 
dinarah,  mac  s  remenom,  luk  sa  strelicami,  haljinu  i  ^krljak;  a  gra- 
djane,  koje  je  ondje  po  njihovih  klietih  naSao,  pohFata^  tezko  izmnci 
i  svezane  odprali  u  Medvedgrad,  a  drzao  ih  je  ondje  u  zalvoru  sve 
do  polovine  januara  g.  134S,,  docini  je  nekoje  sarao,  poSto  ih  ucienio 
za  veliku  svoiu  novacah,  pustio  na  slobodu.*  U  to  islo  doba  (sre- 
dinom  januara  1438.)  navalt  kasielan  Vilim  sa  svojom  celom  u  nodiio 
doba  opet  na  Gracane,  gdje  pospale  kmeie,  njihove  zene  i  djecu  digne 
sa  lezaja  i  zarobiv.^i  ih  odvede  u  MedveJgrad.^ 

Pobreije.  Velika  gradska  ravan  uzduz  savskoga  briega  t.  j,  obale 
zvala  se  Pobrezje,  u  kojem  bijahu  naseljeni  gradski  kmeti;  a  i  mnogl 
gradjani  imali  su  ondje  svoje  oranice  i  sjenokoSe.  Za  medvedgrad- 
skoga  kaslelana  Vilima  i  ovo  je  gradsko  selo  bilo  poput  GraJ^anah  iz- 
vrleno  njegovu  nasrlaju.  Godine  bo  1437.  na  30.  novcmbra  u  ranu 
ioru  provali  taj  oiimac  sa  svojom  celom  i  kmetovi  medvedgradskimi 
na  Pobrezje,  le  ga  sasvim  porobi,  ote  sve  blago,  muzku  i  zensku  ru* 
beninu,  le  moiike,  sjekire,  lopaie,  rieCju  sve  5to  se  odnieti  dalo,  i 
odagna  i  odne.^e  u  Medvedgrad.  Steta,  koju  je  torn  otimacinom  pro- 
nzrocio,  procienjena  bi  na  150  for,  i  lo  Sieta:  Valentu  Ladi5i<^u  20  for,, 
Martini!  Drobani<5u  10  for.»  Gjuri  Benkovidu  15  for,,  Antunu  Sroctani 
5  for,  Gjurgjic^u  18  for.,  Marlinu  6  for,  Pelra  4  for,  IClemeniu  6  fn, 
Tomt  Mihaljevidu  la  for,  Gala  Martmovii:^u  4  for.,  labianu  Banko- 
vi^u  6  for.,  Blaiu  3  for.,  NikoU  a  for.,  Galu  5  for,  Petru  Pavlovicu 
3  for.,  Ladislavu  4  fon,  Mihalju  S  for.,  Pelru  7  for,  Tomi  Gidini 
8  for.  i  Stanku  4   for.* 

Kada  su  poslije  grofovah  Ccljskih  zagospodarili  Medvtdgradom 
Tuzi  t  j.  biskup  Osvaldo  i  brat  mu  Ivan,  odasla^e  pocetkom  augusta 
g.  1472.  silnu  cetu  svojih  slobodnjakah  i  kmetovah,  kojom  provaliv5i 
na  gradske  posjede    Dedi(fe,    Crnomerce,  Biiek,    Novake  i  na    Kraljev 


*  Doc.  116. 

*  Doc.  109.  1 16. 
"  Doc.  I J  3. 

*  Doc.  109,   116. 


XLII  Gradski  posjedi:  Sume,  Rieke  i  potoci, 

brod,  oteSe  ih  izpod  gradske  vlasti,  te  torn  sgodom  navaliSe  i  na  Po- 
brezje  i  poplieniSe  ga.^ 

Sume,  Kralj  Bela  IV.,  povisiv  god.  1242.  zagrebaCki  Gradac  na 
slob.  kr.  grad,  poklonio  mu  oraaSan  diel  §ume  u  gori  Medvednici  nad 
Zagrebom,  nu  poSto  bija§e  ta  §uma  lih  obdinska,  to  se  samo  za  obdu 
gradsku  porabu  drva  u  njoj  sjekla,  doSim  pojedinci  moradjahu  ih  za 
svoju  korist  od  kojekuda  nabavljati.  Osim  ove  velike  Sume  imala  je 
gradska  ob<5ina  omanje  §ume,  jednu  u  Sviblju,  a  drugu  u  Kobiljaku 
sve  do  godine  1487.,  kada  u  parnici  sa  kaptolom,  poSto  je  gradska 
obcina  izgubila  Sviblje  i  Kobiljak,  izgubila  je  i  njihove  §ume.  Osim 
§umah  u  prostranom  zagrebackom  polju  posjedovala  je  gradska  ob- 
<5ina  silne  Ukare,  oranice  i  livade,  o  kojih  ce  biti  spomena  u  sukobih 
medju  gradskom  obdnora  i  kaptolom  zagrebaSkim. 

Rieke  i  potoci.  Na  rieci  Savi,  u  koliko  je  tekla  uz  gradski  teri- 
torij,  imala  je  gradska  ob<5ina  ribolov,  koji  je  davala  u  najam  gradskim 
ribarom,  stoje^im  s  ovu  stranu  te  rieke.  Gradskim  zakonom  je  za- 
branjeno  bilo  ovim  ribarom  kupovati  ribu  od  ribarah  prekosavskih  i 
prodavati  ju;  takovu  prekupcu  zaplienilo  bi  gradsko  poglavarstvo 
kupljenu  ribu.* 

Na  Savi  bijaSe  prevoz  ili  brod,  prozvan  „kraljevski  brod** 
(vadum  regis,  Kyralrew),  od  kojega  se  brodarina  pobirala  za  krunu, 
koja  ju  i  kadkada  u  dobrotvorne  svrhe  ustupala  pojedincem;  n.  pr. 
godine  1462.  prepustio  ju  kralj  Matija§  na  pet  godinab  zagrebackim 
Dominikanom  za  popravak  samostana.^  U  posjed  kraljeva  broda  doSla 
je  gradska  obdina  istom  god.  1472.,  kada  ga  kralj  MatijaS,  odtrgnuvSi 
ga  izpod  medvedgradskoga  vlastelinstva,  pod  koje  je  doSao  nepra- 
vednim  naSinom,  ustupio  gradskoj  obdini  i  nalozio  kaptolu  stolnobio- 
gradskomu,  da  ga  u  posjedovanje  uvede,  a  banu  Damjanu  Horvatu, 
da  obdinu  u  tom  §tiii  proti  svakomu,  a  narocito  proti  vlastelinoro 
medvedgradskim  biskupu  zagrebaSkomu  Osvaldu  Tuzu  i  njegovu  bratu 
Ivanu.* 

Pomenuti  medvedgradski  gospodari,  osjetiv  se  povriedjenimi  u 
svojem  pravu,  odluciSe  silom  ga  posvojiti,  te  sakupiv5i  cetu  od  rako- 
vaSkih,  vrbovackih  i  medvedgradskih  kmetovah  navaliSe  u  nedjelju 
2.  augusta  1472.  na  kraljev  brod,  gdje  su  nekoje  seljake,  koji  se  im 
oprli,  pohvatali  i  u  Savu  pobacali,  a  druge  svezane  odveli  u  Medved- 

^  Doc.  281. 

*  Doc.  40. 

^  Doc.  225. 

*  Doc.  237.  274.  278. 


Gradski  posjedi:  Cirkvenik  Hi  MedveUak.  XLIII 

grad  i  utamniSili.^  Ovo  nasilje  najavi  gradska  obdina  kralju  MatijaSu, 
koji  na  lo.  augusta  iznovice  nalozi  banu,  podbanom  i  lupanom  za- 
greba^kim,  da  u  posjedu  kraljeva  broda  Stite  ob<5inu  proti  svakomu 
osvaja^u,  a  naroSito  proti  Osvaldu  i  Ivanu  Tuzom.* 

Sliede<5e  godine  (1473)  prema  naro^itomu  kraljevu  nalogu  odasla 
kaptol  stolnobiogradski  svoga  ^ovjeka  altaristu  Benedikta,  komu  se 
pridruli  kraljev  pristav  Mihalj  Bencekovi<5,  a  ta  dvojica  na  10.  marta 
uvedoSe  gradsku  obdinu  u  posjed  kraljeva  broda  uzprkos  tomu,  §to 
je  Ladislav  BistriCki  u  ime  svoga  gospodara  Ivana  Tuza  prosvjedovao 
tomu  uvedenju.  Radi  toga  prosvjeda  oba  izaslanika  pozvaSe  Ivana 
Tuza  pred  banski  stol,  odrediv  roSiSte  na  osminu  Gjurgjeva.* 

Ovo  ro2i§ie,  na  kojem  bi  Ivan  Tuz  morao  dokazati  nepobitno 
svoje  pravo  na  kraljev  brod,  odgodjeno  je  bilo  s  raznih  uzrokah 
s  osmine  Gjurgjeva  na  osminu  Jakobova,  a  s  ove  opet  na  osminu 
Miholja,*  te  se  odgadjalo  sve  do  godine  1481.,  kada  bijaSe  Ivan  Tuz 
prisiljen  vratiti  kralju  MatijaSu  grad  Medvedgrad,  tada  istom  kraljev 
brod  gradska  ob<5ina  mirno  zaposjedne. 

Cirkvenik  Hi  Medveiiak.  U  XV.  vieku  ovaj  potok,  kojeg  su  izvori 
u  zagrebackoj  gori  i  koji  je  dielio  kaptolsku  jurisdikciju  od  gradske, 
poSinje  gubiti  prvobitni  naziv,  te  ga  zamjenjuje  drugotni  Medvednica. 
Kako  je  u  XIV.  vieku  (sv.  I.  str.  L — LII)  s  toga  potoka  bilo  razmi- 
ricah  medju  gradskom  obdinom  i  kaptolom,  tako  se  one  nastavile  i 
u  XV.  vieku.  Ved  godine  1432.,  ako  li  ne  upravo  glede  toga  potoka, 
a  to  ipak  uz  sam  taj  potok  bila  je  krvava  borba  po2ev§i  sve  od 
vrela  ManduSevca  do  pisanoga  (krvavoga)  mosta  i  dalje,  te  su  kap- 
tolski  Ijudi  izranili  strelicami  mnoge  gradjane,  branece  prielaz  preko 
potoka,  a  nekoje  na  mjestu  ubili.* 

Sliede<5e  godine  (1423)  kaptolski  izaslanik  kanonik  Mihalj  kra- 
Ijevskomu  dvorskomu  sudcu  Mateju  Palockom  tu2i  gradsku  obdinu, 
Sto  je  pod  dvorovi  kanonikah:  Mihalja,  Nikole  i  Stjepana  i  pod  kudom 
prebendara  Matije  prokopati  dala  ogroman  jarak  i  svela  u  nj  tok 
MedveSdakov,  u  nakani,  da  podruje  recene  dvore.^ 

Godine  1434.  na  6.  jula  razpravjjala  se  u  Zagrebu  pred  banom 
Matkom  Talovcem  tezka  parnica  medju  kaptolom  i  gradskom  obcinom 
glede  toga  potoka,  kada   je   kaptolski  izaslanik    kanonik   kantor   Ivan 

*  Doc.  281. 
■  Doc.  280. 
'  Doc.  284. 

*  Doc.  287.  291. 

*  Doc.  32. 

*  Doc.  36. 


XLIV  .Gradski  potoci:   Cirkvenik  Hi  MedveiHak. 

utuzio  gradsku  ob<5mu,  koju  tada  zastupahu:  Ivan  Perovi<5,  sudac; 
Antonja  Taljan,  Petar  Ugrin  i  Stjepan,  stari  sudci;  te  priseznici:  Be- 
nedikt  krojac,  Fabijan  literat,  Toma  Kunov,  Gjuro  krojaS  i  Leonardo 
Taljan,  da  su  njezini  gradjani  kao  bjesni  provalili  u  vrt  zupnika  sv. 
Emerika  (danas  Zavrtnica),  kroz  koji  lece  MedveScak,  a  ondje  posjekli 
zelje,  a  ostalo  povrde  pcgazili  i  uniStili,  pa  izkopavSi  ondje  zemlju 
zatrpali  da  su  njom  neke  sljeske  prekopah,  kojimi  se  taj  vrt  natapao. 
Na  ovu  luzbu  odgovorili  su  gradski  izaslanici,  da  su  to  pocinili  {sa- 
svim  po  pravu,  jer  je  zapadni  diel  toga  vrta  preko  potoka  Medve- 
§caka  t.  j.  u  gradskoj  obdini,  a  tim  da  je  taj  diel  njezino  pravo  vlast- 
nictvo.  Protiva  takovoj  izjavi  odvrati  kaptolski  izaslanik,  da  je  u  na- 
godbi,  sklopljenoj  godine  1392.  medju  kaptolom  i  ob(5inom,  narocito 
uvrSteno :  da  vrt  zupnika  sv.  Emerika,  koji  lezi  s  jedne  i  druge  strane 
potoka  MedveSSaka,  mora  pripadati  za  vjecna  vremena  ovomu  lupnomu 
beneficiju.  Na  ovaj  dokaz,  jer  gradski  izaslanici  ne  mogahu  nicim  po- 
biti  ga,  to  ban  sa  plemidkimi  sudci  dosudi  vrt  zupniku  sv.  Emerika, 
a  gradsku  obdinu,  koja  se  drznula  nanesti  toliku  §tetu  i  pociniti  na- 
silje,  kazni  globora  od  stotinu  marakah  dinarah,  od  koje  de  dvie  tre- 
cine  pripasti  njemu  kao  sudcu,  a  treda  o§te<^eniku.^  —  Da  li  je  platila 
ilj  nije  gradska  obdina  ovu  globu,  ne  imamo  dalnjih  viestih. 

Ali  se  i  kaptol  zagrebacki  spram  gradske  obdine  takodjer  ogrieSio 
0  potoku  MedveSCaku  i  to  godine  1475.,  kada  je  jedan  diel  te  vode, 
koja  je  izpod  Popova  turna  izkopanim  prekopom  tekla  na  gradske 
mline,  (koji  bijahu  izpod  toga  turna  do  pisanoga  mosta),  oboriv  splav- 
nicu  sav  Medvelcakov  tok  svratila  u  matiCino  korito.  Gradski  kapetan 
Kristof  Hochburger  opomenuo  je  pismeno  kaptol  (8.  maja),  da  splav- 
nicu  popravi  i  tim  da  jedan  diel  potoka  opet  protece  prekopom  na 
gradske  mline,  ali  ga  kaptol  ne  posluhne.  S  ovoga  kaptolskoga  prkosa 
gradjanski  su  mlinari  imali  znatnu  §tetu,  pa  s  toga  gradska  obcina 
utece  se  molbom  kralju  Matija§u,  koji  na  8.  juna  prekorivSi  kaptol 
za  ovakov  postupak  strogo  mu  zapovjedi,  da  popravi  splavnicu  i  rukav 
potoka  Medve5daka  svede  opet  na  gradske  mline.* 

Za  godinu  danah  kaSnje  (1476),  kada  se  kaptol  jurve  opasao 
tvrdjom,  da  iu  obezbiedi  i  te2e  pristupnom  ucini,  izkopao  je  pod  njom 
na  zapadnoj  strani  duboki  i  Sirok  jarak  i  u  njem  napuSdavao  nekoliko 
danah  potok  MedveScak,  da  ga  napuni  i  zajazi.  Tom  sgodom  do§lo 
je  do  nekakovih  prieporah  medju  jednom  i  drugom  jurisdikcijom ; 
kakovi  li  su  bili,  nije  nam  posve  poznato,  no  u  toliko  znamo,  da  je 

*  Doc.  72. 

■  Doc.  295.  296. 


Gradski  potoci:   Cmomerec,  liica,  Moivare.  XLV 

na  kraljevskom  sudu  utulio  kaptol  gradsku  obcinu,  a  naroSito:  da 
sudac  Bla2  Tot,  te  Bla2  Nemet,  Ivan  Soldinarid,  Han2id,  Ivan  Pazar, 
Antun  Klokocan,  Valentid,  Lovro  Sporer,  Stjepan  Platnar,  Dominik 
Perovi<5,  Dioni2  ZupSi<5,  Koren,  Stefanid,  Marko  MesaroS,  Mihalj  Valen- 
tinov,  Bla2  SljeniSki,  Antun  krojac,  Ilija  zvonoljevac,  Pavao  Sabo, 
Radaj  Pavao,  zlatar ;  Pavao  Sedlar,  Kelec,  Klement  postolar,  Dominik 
i  Bla2  Varge  i  Hans  vuzdar,  da  su  kaptolske  Ijude  i  tezake  kopajudi 
jarak  i  napuStajudi  u  nj  pjotok  hvatali  i  utamnicivali.  Proliva  takovoj 
osvadi  branila  se  gradska  obdina,  a  da  se  u  istinu  nevinom  dokaze, 
bijaSe  joj  nalozeno,  da  pred  cazmanskim  kaptolom  njezin  sudac  s  pet- 
desetoricom  gradjanah  prisegne,  da  sto  takova  pocinjeno  bilo  nije. 
I  doista,  na  a  8.  augusta  pred  recenim  kaptolom  polozi  gradski  sudac 
Blal  sa  petdesetoricom  gradjanah    suromikah   prisegu,  da  se  gradjani 

0  torn,  Sto  ih  kaptol  tuzi,  ni  malo  nisu  ogrie^ili.^ 

Preko  potoka  MedveScaka,  kako  jur  spomenuh,  bijahu  radi  pro- 
meta  dva  veliHa  drvena  mosta,  jedan  prozvan  „pisani  most"  (pons 
magnus  vulgo  piszani  mozth),  a  drugi  kod  vrela  Mandu^evca  ili  ,Man- 
duSeve^ki  most"  (pons  prope  fontem  Mandusewcz). 

CrnomereCf  oveci  potok  na  zapadnoj  strani  gradskoga  okruzja, 
koji  je  dielio  gradsku  obdinu  od  posjedah  plemicah  susjedgradskih  i 
kaptola  zagrebaSkoga,  a  narocito  od  predija  Grmlja  ili  danaSnje 
KustoSije. 

lUca,  potocid  taj  tekao  je  u  gradskom  podgradjii  (puteus  scatu- 
riens  Ilicza  vocatus"  ili  ^fluvius  Ilicza**,  „rivulus  Ilicza*),  nazvan  tako 
bez  dvojbe  od  ilova  tla,  kojim  je  proticao.  Od  naziva  toga  potocica 
dobio  je  ime  onaj  diel  u  gradskom  podgradju,  kojim  je  tekao,  koje  mu 
tt  ime  i  do  danas  sacuvalo. 

Glavno  potocno  korito  zvalo  se  u  obce  Matiiina^  a  njegovi 
pritoci  ili  prekopi  Pretoka. 

Mo^varc  kao  gradsko  vlastnictvo  spominje  vec  zlatna  bulla 
Bele  IV.,  a  tih  bijaSe  dosta,  najviSe  prema  Savi.  Od  tih  mocvarah 
nije  gradska  ob<5ina  nikakove  koristi  imala  osim  rakitja,  koje  je  obcina 

1  pojedinci  trebali,  a  i  Ijubileljem  lova  bijahu  donekle  koristne  radi 
divljih  patakah,  koje  su  se  u  njih  gniezdile. 

*  Doc.  304. 


Gradjanstvo  i  gradska  uprava. 

O  gradjanstvu  i  upravi  gradskoj  u  XIII.  i  XIV.  vieku  progo- 
vorid  sam  vec  (sv.  I.  str.  LII — LXXVII),  a  sada  du  spomenuti,  kako 
je  bilo  u  XV.  vieku.  Slo  se  tide  sredovjeSnoga  ziteljstva  zagrebaSkoga 
Gradca,  preteznije  ili  glavno  je  hrvatsko  t.  j.  slavensko  (lingua  scla- 
vonicali),  ali  uza  nj  bijaSe  i  stanovnikah  drugih  narodnostih,  koje  je 
§to  nevolja,  §to  domade  gostoljublje,  §to  zelja  za  sigurnim  2ivotom, 
§to  obrt  i  irgovina  sniela  bila  medju  zidine  ovoga  slob.  kr.  grada. 
Po  torn  dakle  nalazimo  ovdje  uz  Hrvate  obiteljih  njemadkih,  itali- 
janskih  i  iz  Ugarske,  a  pod  ovimi  zadnjimi  ne  razumjevaju  se  samo 
sgolni  Madjari,  ved  i  svaki  drugi  doSljak  iz  Ugarske. 

Da  pru2im  tocan  omjer,  koja  narodnost  prema  drugoj  preteznija 
je  bila,  bilo  bi  mi  od  nuzde  navesti  sva  imena,  koja  se  nalaze  u  ovih 
spomenicih,  no  taj  omjer  pomnjiv  prou6avalac  moze  i  sam  stvoriti  iz 
vjerno  sastavljena  „indexa",  koji  priobdih  na  sviSetku  ove  knjige. 

Gradjanom  mogaSe  postati  samo  pravovjerni  kudevlastnik,  ako 
je  jednu  bar  godinu  neporodan  pro2ivio  u  gradskoj  obdinL  Toga  radi 
naseljeni  Zidovi,  ako  i  bijahu  kudevlastnici,  kao  n.  pr.  Zidovi :  Andrija, 
koj  se  ovdje  naselio  do§av§i  iz  ModruSa,  te  Ilija  i  Marko,  sin  Abra- 
hamov  (1446 — 1452),  ako  su  i  imali  kude,  ipak  nisu  bili  gradjanL 
Gradjanstvo  se  tra2ilo  ustmeno  il  pismeno,  a  gradsko  je  poglavarstvo 
podjeljivalo  gradjansko  pravo.  God.  1469.  na  16.  augusta,  poSto  je 
plemid  Grga  firadaS  sa  Ladomerca  kupio  kudu  u  gradskoj  obdini, 
javio  je  to  gradskomu  poglavarstvu,  preporucio  mu  se  u  zaStitu  obri- 
2udi,  da  de  poStivati  sva  gradska  prava  i  pokoravati  se  gradskim 
zakonom.* 

Tko  je  postao  gradjaninom,  platio  je  u  to  ime  gradjansku  pri- 
stojbu  u  gradsku  blagajnu  i  pred  gradskim  poglavarstvom  prisegnuo 
vjemost. 

*  Doc.  263. 


Gradska  uprava,    Gradsko  poglavarstvo,  Mar  grad.  sudca,    XLVII 

Samo  gradjani  (na  lemelju  buUe  Bele  IV.)  imali  su  pravo  birati 
gradsko  poglavarstvo,  t  j.  sudca  i  priseznike  i  skidati  ih;  oni  bijahu 
opro5teni  od  vojnii^tva,  nc  pladahu  mallarinc  po  cieloj  kraljevini,  pod- 
padahu  samo  pod  gradski  sud,  a  pod  niciji  drugi,  osim  pod  sud  to- 
vamikov;  a  gradjanin,  nije  li  imao  odvjelka,  mogao  je  na  samrtnom 
.  casu  si^ojom  imovinom  po  volji  raditL 

Gradska  ufirava.  Gradsko  zastupstvo  sa  sudcem  na  celu  uprav- 
Ijalo  je  gradskom  obdinom,  ali  po  nalogu  same  obdiae,  pa  i  toga 
radi  u  vaznijih  sluSajevib,  bile  to  gledc  stvaranja  novih  zakonah  ill 
promjenc  poslojecib,  bilo  stvarih  liCudih  se  gradske  imovine,  trgovine 
il  obranc  itd.  tralilo  se  mnienje  1  privolja  svib  gradjanah  „quod  tota 
communitatiji  id  unanimiier  decrevii*'^  ili  ^ex  pari  et  uoanimi  volun- 
!ate  communitalis*';*  a  tad  je  islom  gradsko  poglavarstvo  proizvadjalo 
takov  zakon  ili  odluku.  Dnige  polovine  XV.  vieka,  za  nasilja  grofovah 
Ccljskih,  ovo  se  obdinsko  ili  gradjansko  pravo  pocelo  okinjirati 

Prema  tomu  pripadahu  samo  gradskoj  obcini  t  j.  u  njezinu 
blagajnu  ili  obdinsku  imovtnu:  sudbene  globe,  pobrani  porez,  nena- 
sljedne  baStine,  neposjednuta  zemljiSta  i  zaostali  porez;  gradsko  pako 
zastupsivo  vrJilo  je  ^amo  pravo  policije  i  sudstva»  slvaralo  polrebite 
zakone  i  predlagalo  obdioi^  brinulo  se  gruntovnicom,  iniutkora,  obranora, 
zdravljem  i  sjegurnosti  obdioarah,  razporezivalo  porez,  bdito  nad 
obrtom,  trgovinom  i  o  poduci  mlade^i  i  da  se  gradske  povlastice  poStivaju. 

Gradsko  p&glavantvo  sasiojalo  je  iz  sudca  (judex)  i  priselnikah 
(jurati)  i  savjetnikah  (consiliariij,  to  bijaSe  tako  zvani  nutarnji  magi- 
stral. U  XV,  joSle  vieku  bijaile  osam  priseznikah,  a  jer  se  u  to  doba 
gradsko  iiteljstvo  dielilo  u  cctiri  narodnosti:  hrvaisku.  njemacku,  tali- 
jansku  i  ugarsku,  tako  se  iz  svake  u  gradsko  poglavarslvo  birala  po 
dva  priseSnika.  U  ovodobnih  gradskih  izpravah  stavlja  se  na  prvo 
mjeslo  ime  suddevo,  a  za  njim  imena  priseinikah,  a  savjelnici  se  ne 
spominju  poirocnee,  ved  ukupnim  oazivom :  savjetnici   ^consiliarii*, 

izb&r  gradsko^a  sudca.  Na  podlozi  zlaine  buUe  uSivahu  samo 
gradjani  neporocna  zivola  pravo  birati  sudca;  veli  se  na  ime  ondje: 
.Gradjani  pako  raogu  svake  godine  po  volji  birati  sudca  koga  im 
drago  i  nam  ga  (i,  j,  kralju)  predlagati  na  poivrdu;  a  mogu  ga  i 
ftvake  godine  mienjair  po  volji.**  A  i  sudac  i  priscznici  i  savjelnici 
na  temelju  iste  bulle  moral!  su  bili  neporocni*  jer  i,onaj,  komu  bi  se 
o^ito  dokazalo.  da  je  klevetnik,  ili  da  je  krivo  svjedodio,  ne  smijc  se 
Tile  ni  za  sudca,  ni  za  priseznika,  ni  za  savjetnika  izabrati". 


'  Doc.  40. 
•  Doc.  55. 


XLVIII  Izbor  gradskoga  sudca.    Gradsko  Hinovnictvo, 

Izbor  sudca  obavljao  se  na  Blazevo  (3.  veljaCe)  i  to  ili  u  gradskoj 
tie^nici  (domus  consilil  civitatis)  ili  prcd  njom  na  trgu  sv.  Marka 
Glasovalo  se  svakako  uslmeno,  nu  ne  znamo,  je  11  poimence  ili  uz- 
klikom.  U  isti  dan  birahu  se  priseznici  i  savjetnici. 

Izbor  gradskoga  sudca  prijavio  se  odmah  kralju  radi  potvrde, 
a  kad  ona  siigla,  tada  istom  mogao  je  novi  sudac  i  priseznici  pred 
gradjanstvom  u  crkvi  sv.  Marka  na  oltaru  sv.  kri2a  prisedi,  da  ce 
zakone,  koje  su  njihovi  predSastnici  stvorili,  bill  oni  sadrzaja  kakova 
mu  drago  i  kojega  mu  drago,  toSno  obdrJavati  i  da  6e  bditi,  da  ih 
nitko  ne  vriedja.  Poslije  prisege  predaSe  novomu  sudcu  zezlo,  znak 
sudaCke  vlasti,  i  gradske  kljuce. 

Gradski  dakle  sudac  s  priseznici  i  savjetnici  sacinjavahu  upravu 
gradsku,  a  narocito  pako  u  njihovih  rukah  bijaSe  sudstvo. 

AH  osim  toga  suda  bijaSe  u  gradskoj  ob<5ini  jo§te  jedno  vrhovna 
sudiste  (judices  seniores,  judicium  antiquorum  judicum).  PoSto  su  gra- 
djani  obi^no  svake  godine  birali  drugu  osobu  za  gradskoga  sudca,  to 
se  tako  teSajem  vi§e  godinah  nabrao  prilican  broj  izsluzenih  sudacah, 
a  ti  sacinjavahu  vrhovno  sudiSte,  na  koje  bi  se  prizivali  svi  oni,  koji 
he  bijahu  zadovoljni  osudom  gradskoga  suda;  to  bijaSe  dakle  drugi 
|)riziv  (secunda  instancia),  a  tko  se  ni  sudom  toga  vrhovnoga  sudiSta 
nije  zadovoljio,  mogao  se  prizvati  na  kraljeva  tovamika;  dapace  ako 
bi  tko  mimoiSav  ovo  vrhovno  sudiSte,  prizvao  odmah  na  tovarnika, 
bio  bi  odpu<5en  na  stare  sudce.^ 

Gradsko  ^inovnidtvo,  Osim  sudca,  priseJnikah  i  savjetnikah,  koji 
sluzbovahu  badava,  bilo  je  placenih  gradskih  cinovnikah  i  slu2be- 
nikah,  u  kojih  rukuh  bijaSe  il  obrana  i  sigurnost  gradska,  il  vodjenje 
gruntovnice  i  sudbenih  spisah,  ili  utjerivanje  gradskih  dacah,  ili  iz- 
vrSivanje  magistratskih  nalogah.  Medju  ovimi  prvo  i  glavno  mjesto 
ide  gradskoga  kapetana  (capetaneus  civitatis),  kojega  bijaSe  du^nost 
nadzirati  gradsku  tvrdju,  brinuti  se  za  streljivo  i  obranbene  sprave, 
nadzirati  cuvare  i  braniti  tvrdju  za  vrieme  obsade.  BijaSe  mu  takodjer 
duznost,  da  Stiti  kraljevske  povlastice  udieljene  pojedinim  cehovom.* 
Gradsko  kapetanstvo  podjeljivalo  se  odliCnim  osobam,  ali  kada  su 
grofovi  Celjski  skucili  gradsku  obdinu  pod  svoju  vlast  (god.  1441), 
nametnuSe  im  svoje  Ijude  za  gradske  kapetane,  a  naroCito  nekakova 
Cetnika  Sebolda,  &vjeka  silnika,  koji  je  gradskoj  obdini  oteo  do 
detrnaest  zemljiStah  u  njezinu  podgradju  u  SoJtarskoj  ulici,  te  ih  svojim 
Ijudera  il  prodao  il  razpoklonio.  Napokon  jer  je  isti  Seboldo  poSinio 

»  Doe.  37.  366. 

■  Doc.  250.  251.  320. 


Gradsko  HinovniHtvo,  XLIX 


veleizdaju  pristavSi  strand  cara  Friderika  III.,  i  kao  takov  u  kralje- 
vini  mnoge  §tcte  nanio,  to  jc  kralj  Ladislav  Posthumus  g.  1457.  na 
1.  septembra  njegovu  kudu  kod  mesni^kih  vratah  darovao  svorau 
vjernomu  notaru  Ivanu,  a  onih  ^etrnacst  otetih  zemljiStah  povratio 
gradskoj  obdini,  da  ih  dade,  cija  su  bila.^  —  Za  gradskim  kapetanom 
sliedio  je  kastelan  ili  porkolab  (castellanus),  a  taj  je  pazio  i  ure- 
djivao  gradsko  osoblje  sigurnosti  ili  gradsku  stralu  i  bdio,  da  se  nodu 
u  propisano  doba  gradska  vrata  zatvaraju,  a  jutrom  otvaraju,  a  odatle 
mu  1  drugotni  naslov  „decanus  janitorum**;  njegova  duznost  bija3e  i 
na  to  paziti,  da  li  nodu  stra^ari  obilaze  gradom.  Njegova  je  bila 
skrb  nadzirati,  je  11  se  na  trgu  zdrava  roba  tr2i.  U  porkolaba  5uvali 
se  kljuSi  od  tamnicah,  brinuo  se  o  prehrani  uznikah,  vjeSticah,  pri- 
sustvovao  udaranju  krivacah  na  muke  i  nabavljao  je  potrebite  stvari 
za  muSenje.  —  Ovomu  podCinjen  bijaSe  nadzornik  stra2e  (custos 
vigiliarum),  koji,  ako  bi  bio  porkolab  zaprieSen,  zamjenjivao  ga  i  u 
slu2bi  podpomagao.  Na  hrvatski  zvao  se  ^oroznik".  —  Jo§te  nam 
spomenuti  treba  i  prezivaSa  (preco),  koji  je  javljao  gradskim  sta- 
novnikom  razne  odredbe  i  obznane  poglavarstva,  obicnom  formulom 
,daje  se  na  znanje*.  PrezivaC  bijaSe  takodjer  podcinjen  gradskomu 
kastelanu,  s  njim  je  obilazio  svakdanji  trg,  zapljenjivao  nezdravu 
hranu,  a  ribam,  koje  bi  preko  podneva  na  trgu  ostale,  poodsjekao  bi 
repove,  znak,  da  nisu  ved  za  hranu.  PrezivaS  sudjelovao  je  i  kod 
draibah,  te  oglaSivao  ciene  dralbenikah.  —  Nodobdija  (vigilator), 
prozvan  izkvarenom  riedju  ,boktar",  koji,  kako  se  zvonom  loter- 
Sdakom  zazvonilo  i  znak  dao,  da  se  gradska  vrata  moraju  zatvoriti, 
nosed  na  ramenu  halabardu,  obilazio  je  gradske  ulice,  prozivajuc 
svaku  nodnu  uru  i  opominjud  gradjane,  da  pripaze  na  vatru.  — 
Gradski  iraulak,  kao  porez  i  pijacovinu,  utjerivali  su  porezovnici 
(tributarius),  podcinjeni  glavnomu  porezovniku,  koji  bijaSe  ujedno  i 
gradski  blagajnik  (conductor  et  comes  proventuum),  taj  je  u  posebnoj 
knjizi  vodio  popis  svih  kudevlaslnikah  i  stanarah,  pa  svakomu  upisao, 
koliko  poreza  mora  platiii,  koliko  ga  je  uplatio  i  koliko  duzan  ostao. 
Porezovnik  pobirao  je  pijacovinu  po  cjeniku  (registrum  —  laj^trom), 
koji  je  sobom  nosio. 

Vrlo  odliSna  bila  je  sluJba  gradskoga  biljeznika  (notarius) ; 
za  nju  se  naime  zahtievalo  znanje  latinskoga  jezika,  koji  bija§e  lada 
slu2benim,  i  poznavanje  domacih  zakonah  i  naredbah.  Gradski  notari 
zastupahu  cesio  obcinu  u  njezinih  parnicah  kod  raznih  sudistah,  da 
i  na  kraljevskom  sudu  i  kod  samoga  kralja.  N.  pr.  god.   1422.  notar 


*  Doc.  192.  193.  200. 


L  Gradsko  cinovntctvo,   Gradski  peiat.   Gradska  zastava. 

Fabijan  tuzio  je  u  kralja  Sigismunda  kaptol  zagrebaSki,  §to  je  prieSio 
gradskoj  obdini  obradjivali  neka  zemljiSta  svojatajud  ih  za  sebe.^  Zna- 
menit  bijaSe  notar  Matej,  sin  Lukin,  koji  je  od  god.  1449 — 1454.  za- 
stupao  obcinu  u  raznih  stvarih,  a  narocito  u  parnici  sa  vlastelom 
susjedgradskom.*  On  bijaSe  najprije  uSiteljera  na  gradskih  §kolah,  te 
je  kao  takov  prisustvovao  u  onom  krvnora  gradjanskom  nasrtaju  na 
kaptol  godine    1422.' 

Notara  bijahu  po  dva,  ili  po  tri,  i  to  jedan  glavni  (principalis 
notarius),  a  ostali  podredjeni.  Du2nost  notareva  bijaSe  biljeziti  sudbene 
odluke  i  gradske  naredbe,  voditi  gnintovnicu  i  sastavljati  i  prepisivati 
gradske  izprave. 

Gradski  pecat  {sigillum  civitatis,  sigillum  communis)  za  gradske 
listine,  izprave  il  pozivnice  bijaSe  jedini  biljeg  vjerovnosti,  jer  tada 
nije  sudac  pisrao  svojom  rukom  podpisivao,  ve6  je  dosta  bilo,  ako  je 
na  njemu  bio  udaren  gradski  pe^at ;  vriedio  je  dakle  isto,  §to  i  vlasto- 
ruSni  podpis,  zato  ga  je  sudac  obicno  imao  uviek  uza  se.  Obezc^Sdenje 
gradskoga  pecata,  kao  biljcga  vlasli  cicle  obdine,  kaznilo  se  novCanora 
globom. 

Na  starom  peCatu  ove  gradske  ob<5ine  urezane  su  tri  kule,  i  to 
dvie  poboCne  jednako  visoke,  dok  je  srednja  i  vi§a  i  Sira,  a  sve  tri 
stoje  na  obzidanom  briegu.  Kraj  poboSnih  kulah,  i  to  s  lieve  strane 
jest  mladi  mjesec,  a  s  desne  danica,  a  na  okolo  pecata  tece  nadpis: 
S  S  •  COMVNI  •  DE  •  MONTE  •  GRACI.  t.  j.  sigillum  communitatis 
do  monte  Graci.  —  Taj  pecat  ili  je  bio  utisnut  na  samu  izpravu  ili 
e  na  svilenoj  ili  konopljenoj  vrpci,  kojom  bija§e  preSivena,  visio 
uiisnut  ili  u  cisti  pcelinji  vosak  ili  u  crveni  vosak  umetnut  u  pcelinji. 

Gradska  zastava  (vexillum  communis).  Gradska  obdina  imala  je 
i  vlaslitu  zastavu,  pod  kojom  je  u  osobitih  sve2anostih  stupalo  gradsko 
poglavarstvo  sa  zastupstvom.  Gradska  se  zastava  izviesila  i  za  vre- 
mena  obrane  proti  neprijatelju ,  a  J^esto  i  kao  znak  za  gradjanski 
ustanak  ili  nasriaj,  a  tada  bi  ju  izvjesili  na  zvoniku  2upne  crkve  sv. 
Marka  „erecto  vexillo  in  turri  ecclesie  s.  Marci*.  Zastava  ova  bija§e 
skroz  crvena,  (pa  ju  toga  radi  i  biskup  Ivan  Alben,  kada  je  g.  1422. 
prokleo  gradsku  obdinu  radi  nasrtaja  na  kaptol,  prezimo  nazivlje: 
krvavom  zastavom  (cruentum  vexillum),  a  §to  je  na  toj  zastavi  uSiveno 
ili  izvezeno  bilo,  da  li  gradski  grb,  ili  slika  gradskoga  zaStitnika,  nije 
nam  poznato. 

*  Doc.  30. 

»  Doc.   146.   147.  152.  154.  155.   157.   178. 

'  Doc.  32. 


DjelokrH,^  p-adskagit  msfupsttia. 


LI 


Progovoriv.  kako  i  na  koii  je  oa^in  birano  bilo  gradsko  pogla* 
vaistvo  i  zastupstYO,  kakovo  je  bilo  njegovo  cinovniCtvo  i  koje  je 
slulbe  obavljalo,  i  koji  su  bill  javni  znaci  gradske  oblasti,  prije  oego 
11  cu  pripoviedati  o  djelokrugu  gradskoga  magistrata,  spomenuii  treba, 
da  je  poglavarsiva  vrlo  stalo  do  toga,  da  gradska  obdina  bude  ne- 
pokolcbiva  u  vjernosu  spram  vladara»  (dakako  najviSe  radi  vlaslile 
koristi,  od  njega  bo  najviSe  ovisilo  je  njezino  blagostanje).  Ovu  nje- 
zinu  vjeinost  liepo  crta  kralj  MatijaS  (1472)  ovimi  riecmi:  „upravo 
nam  godi,  kada  razmatrajud  sjecamo  se  ODJh  mnogovrsmih  uslugah, 
koje  je  izkazala  obdina  zagrebadkoga  Gradca,  njezini  bo  gradjani  ne 
sarao  nafiim  pred^astnikom  kraljevom  ugarskim  i  samomu  kraljevstvu 
i  sv,  kroni,  kako  smo  se  vjerodostojno  uvjerili,  odlikovali  se  svojom 
odanom  vjernosti,  kada  su  ne  samo  uz  na5e  predSasinike,  \ti  i  uz 
nas  u  razno  telko  i  bumo  doba  take  ^vrsio  prionuli»  akoprem  ce&to 
od  zlib  Ijudih,  koji  su  i  kraljcvsku  cast  i  ugled  kraljevine  podkapali, 
TDnogc  ncpravde  pieirpiU  loli  na  iniuiku  koli  osobno,  pa  ipak  nisu 
saili  s  puta  vjernosti,  dapace,  ^im  ih  vi§e  protivnici  progonili,  lim  su 
^vrSde  u  vjcrnosli  potrajali.^ 

Ugarski  kraljevi  racunajud  na  vjernost  gradske  obdine  davali  joj 
u  vainih  slvarib,  licudih  ?e  kraljevine,  razne  napulke  ill  zapovjcdi* 
koje  je  dakako  gradsko  poglavarstvo  toSno  izvrSilo.  —  Godine  1408 
pi^  kraljica  Barbara,  iena  Sigismundova,  gradskomu  poglavarstvu, 
da  je  razumjela  \z  usiijuh  gradskoga  izaslanika  Petra  Safara,  da  bi 
obdina  o  noyoj  godiui  morala  poslati  na  kraljevski  dvor  svoje  iza- 
brane  izaslanike,  da  se  s  kraljem  dogovore  o  vaznih  slvarih,  ti(5adih 
se  i  kralja  i  obdine;  ali  poSto  je  sada  kralj  odsutan»  s  toga  mu  po- 
ru5uje,  da  neSalje  izaslanikah  dotle,  dok  se  kralj  nevraii,  ali  ipak 
rnedjutim  da  pomno  nastoji  0  torn,  da  gradsku  obdinu  upravljaju 
tako,  da  se  sacuva  vjema  krunl*  —  Po  smrli  kralja  Vladislava  Po- 
sthuina  (1457),  akoprem  bija^e  kraljem  progla^en  mladi  Matijaj  Korvin^ 
ipak  ga  ronogi  hrvatski  plegiid  nebtjedo§e  prixiiati ;  bojedi  se  indi  on 
d^  nel>i  njegovi  protivnici  osvojili  Zagreb,  naloli  na  16.  marta  1458, 
gradswkomu  roagiitratu:  po^to  je  docuo,  da  u  ovih  stranah  ima  dosia 
loptf^ab  t  zloivorah,  koji  namjeravaju  poujice  uVudi  se  u  grad,  da 
roogu  tako  cielu  okolicu  u  strahu  driaii,  neka  bdije  nad  tim,  da 
neudju  ovamo,  jedino  samo,  da  banu  Ivanu  V'itovcu  i  njegovim  cetam 
dozTOle  unidi,  drugomu  pako  nikomu.' — -  God.  1474-  nalale  gradskomu 
magistratu  isti  kralj,  budud  da  je  doduo,  da  ojegovu  lumbardu,  pro- 


•  Doc  175. 

•  Doc  14. 

•  DoNx  20a.  21  a. 


LIE  Djelokrug  gradskoga  zastupstva. 

zvanu  ^coka**,  koju  je  u  gradskoj  ob<^ini  pohranio  Blal  Magjar,  na- 
stoje  neki  odvezti  u  svoj  tabor,  da  ju  nedadu  nikomu,  dok  on  shodna 
glede  nje  neodredi.*  —  Kada  su  po  smrti  kralja  MatijaSa  (1490)  iza- 
brali  Ugri  Jagelovi<5a  Vladislava  Ceskoga  kralja  i  za  svoga  kralja,  u 
Hrvatskoj  svi  su  znatniji  velikaSi  i  plemiii  bili  uz  hercoga  Ivana 
Korvina,  nezakonitoga  MatijaSeva  sina ;  ali  kada  je  taj  neodlugni  mladi 
vojvoda  nagovorom  velikaSah  i  plemstva  odustao  i  priznao  Vladislava 
kraljem,  pod  uvjetom,  da  on  ostane  vojvodom  i  banom  u  Hrvatskoj, 
(koj  je  uvjet  i  radostno  prihvaden  bio  na  budimskom  saboru),  to  na 
11.  oktobra  1490.  javljajud  novi  kralj  gradskomu  magistratu  svoj 
izbor,  zapovjeda,  da  se  Ivanu  Korvinu  kao  vojvodi  i  banu  pokoravati 
mora.*  God.  1497.,  kada  je  htio  Ivan  Turzo  poslati  kroz  Zagreb  u 
Senj  veliku  zalihu  bakra,  no  docuvSi,  da  je  kralj  Vladislav,  uzprkos 
banu  Ivanu  Korvinu,  imenovao  novoga  bana,  to  da  bi  Korvin  uvriedjen 
s  toga,  taj  bakar  oteti  mogao,  nala^e  kralj  gradskoj  obdini,  da,  kada 
se  Turzov  bakar  doveze  u  Zagreb,'  da  ga  svimi  mogudimi  sredstvi 
brane,  da  ga  neotme  ni  Ivan  Korvin  ni  njegovi  Ijudi;  a  kad  li  de 
opct  Turzo vi  Ijudi  izvezti  bakar  iz  Zagreba,  da  im  toga  nepriece.^ 

NacrtavSi  ovo,  pripovjedat  du  o  djelokrugu  gradskoga  pogla- 
varstva  i  zastupstva.  Ponajprije  scienim,  da  je  vriedno  iztaknuti,  kako 
se  u  domovini  zagrebadko  poglavarstvo  smatralo  osobito  valnim,  da 
se  u  njega  trazio  savjet  9  valjannsti  Wa^ftYg  osude.  Oko  god.  1450. 
mjeseca  mana  pi§u  ovogradskoj  obdini  ili  pravije  njezinu  magistratu 
plemidi  Nikola  i  Mihalj,  podkastelani  Kamengradski,  da  su  u  pokladni 
(camisbrevium)  ponedjeljak  doSav  u  Koprivnicu  odsjeli  u  gradskoga 
'sudca,  a  onamo  da  je  tu^be  radi  doSao  gradjanin  nekoc  Solnogradski 
Ivan  Pranuh,  te  im  izjavio,  da  je,  do§av§i  po  trgovini  u  Koprivnicu,  u 
gradjanina  Fabijana  iznajmio  kudu  i  u  njoj  trgujud  dulje  vremena 
stanovao.  Zeleci  pako  postati  ovdje  gradjaninom,  kupio  je  zemljiSte  i 
kudu,  a  kada  se  u  kupljenu  kudu  preseljavao,  da  u  njegovu  odsudu 
bivSi  mu  najamilelj  Fabijan,  iznenada  nasrnuvSi  na  sluge  oteo  mu 
svezanj  sukna;  za  koje  ne  zna,  koje  je  boje  bilo,  i  to  ga  je  radi  toga 
uzeo,  jer  da  mu  je  tobo2e  duzan  ostao  na  najamnini,  te  zamoli  oba 
redena  podkastelana,  da  o  tom  sude.  Obojica  na  to  pozvaSe  Fabijana 
preda  se  i  zapitaSe  ga,  zaSto  je  to  ucinio,  a  on  odgovori  da  za  to: 
jer  mu  je  Pranuh  ostao  duzan,  i  jer  je  on  kao  njegov  bivSi  najamitelj 
vlasian  bio  to  uciniti.  Ova  se  izjava  podkastelanom  nije  svidjala,  po§to 
u  nijednom  kr.  gradu  bez  suda  i  sudbene  presude  nije  nitko  ovlaSten 

*  Doc.  293. 
'  Doc.  356. 

*  Doc.  387, 


Djihkru^  gradskoga  zastufistva. 


LlII 


sam  dati  sebi  zadovolj^tinu,  s  toga  dadoSe,  ako  i  silom,  donesti  preda 
se  oteto  sukno  i  zapiiaSe  trgovca  Pranuha:  Ivane!  je  li  tvoje  sukno? 
a  on  odgovori:  to  je  mojc  sukno.  Na  to  mu  odvraliSer  ako  je  sukno 
tvoje,  a  tl  ga  urmi  i  zadrzi,  jer  znamo,  da  toliko  ima§,  cim  moze§ 
namiritL,  ako  si  §lo  duzan  ostao.  Ali  je  on  odgovorio:  ne  cu,  ZovnuSe 
za  lim  Fabijana  i  reko5e  mu:  uzmi  ovo  sukno  i  iSuvaj  ga,  dok  sud 
taj  va5  priepor  rieSi,  Na  to  Fabijan  rece;_iie  du>  jer  kada  naloziste. 
da  $e  ovatno  donesc,  ja  ga  odavde  odnieti  ne  <*u,  ved  saroo  zablievam, 
da  mi  najamnik  plali  dug.  Na  $to  sti  podkastelani  uzeli  sukno  i  od- 
redili,  da  o  torn  sudi  gradski  sudac,  aU^~Budun'^  JFTuziteTfTavadjen 
sa  sudcem,  to  pilaju  sada  gradsko  poglavarstvo,  jesu  li  dobro  sudili, 
neka  to  prelrese  i  javi  im,  5to  im  je  u  buduie  radiii  u  takovu  poslu.* 
U  cielom  zastupstvu  najvaznija  bija§e  osoba  gradskoga  sudca; 
OD  bijale  glava  poglavarstva  i  reprezentant  ciele  ob<fine.  pa  i  toga 
TSdi  svaka  tuzba  il  mu  se  pismeno  predala  il  naustice  kazala.  Da, 
zlatna  bulla,  taj  temcljni  obdinski  zakonik,  odredjuje:  da  svatko,  ko 
bi  mimoiSav  gradski  sud,  luzio  pred  kraljem  gradjanina  ili  gradjane, 
to  da  u  ime  gradskoga  suda  ide  onamo  samo  gradski  sudac,  ali  na 
troSak  tulileljev,  za  to,  jer  ga  je  trudio  minioiJav^i  doina6  sud.  Ista 
bulla  nalale  iakodjer^  da  tko  bi  bio  nezadovoljan  osudom  sud^eirom 
ili  osudom  gradskoga  viet^a,  pa  se  prizvao  na  kralja,  to  samo  sudac 
da  ide  na  kraljevski  sud,  ali  da  bude  pozvan  samo  uz  kraljevo  pismo, 
Kada  su  godine  1477.  gradski  obdinari  ubili  kaptolskoga  covjeka,  a 
kaptol  zagrebacki  mimoigav  i  gradski  i  tovamikov  sud,  utuzio  ob6nu 
pred  kraljevim  personalom.  Proii  takovoj  ocitoj  povredi  gradskih 
pravab  prosvjedovalo  je  gradsko  zastupstvo  s  razloga,  Slo  se  svaki 
doma<5i  spor  ima  najprije  suditi  na  gradskom  sudu,  a  lada  istom.  nije 
!l  stranka  osudom  zadovoljna,  da  raoze  prizvati  ili  na  lovamikov  ili 
na  kraljev  sud.  Kralj  MatijaS.  da  obdinu  u  njezinih  pravih  5tJli,  naloi^i 
svomu  pcrsonalu,  i  palatinu  i  kraljevskomu  sudcu,  da  ne  rie5e  kap- 
tolsku  tulbu,  ved  da  ju  svedu  na  osudu  pred  doma<^ega  sudca  i 
gradsko  zastupstvo,'  —  God.  1423,  zaduzio  se  za  60  for.  u  Mljelcih 
gradjanin  zagrebatki  Mihalj,  sin  Petrov,  a  nemoguci  izplatiti  ga,  za- 
rooH  nckoga  Gjuru  Bakranina,  da  mu  bude  jamcem  dolle,  dok  dug 
podmiri,  Preuzev5i  Gjuro  Bakranin  jamstvo,  nije  se  gradjanin  Mihalj 
briouo,  da  plaii,  5to  je  dufan.  a  lim  da  jamca  oslobodi  obvcze  spram 
izplate  rccenoga  duga,  Ne  hotedi  Gjuro  lakov  terei  dulje  nositi,  utulio 
je  gradjanina  Mihalja  banu  Hermanu  Celjskomu,  ali  ban,  jer  je  lecSeni 


«  Do*;.   148. 
■  I>OC,  306, 


LIV 


Djehkrug  gradskoga  zastupitVff. 


Mihalj  l>io  gradjanin  zagrebacki,  da  nc  povriedi  gradskoga  prava,  nijc 
primio  tulbe«  vcd  je  luzitelja  napuiio  na  gradski  sud  „lege  ipsomm 
ei  regni  consvetndine  solita".  Na  lom  sudu  bio  je  Mihalj  osudjen,  da 
izplati  dug  i  lira  jamca  oslobodi  duznosti,  koju  je  mjeslo  Djega  pre- 
uzeo  bio.  Ovom  osudom  ne  bijaSe  krivac  zadovoljan,  te  je  prizvao  na 
vrhovno  sudiSte  ili  stare  sudce.  koji  su  osudu  gradskoga  suda  potvr- 
dili.  Ni  to  ne  bija5e  Mihalju  pocudno,  le  upita  bana,  bi  li  prizvao 
na  tovamika,  a  kada  mu  ban  lo  odobrio,  prizva,  a  tovarnik  odredi, 
da  gradsko  viede  prcd  kaptolom  zagrebaEkim  to^no  i  jasno  cieli  taj 
priepor  izkaze,  pak  da  se  tada  na  rie^enje  podnese  samomu  kralju. 
Xa  taj  kraljev  sud  niorao  bi  ici  gradski  sudac,  a  saznaviSi  za  to  ban» 
izTiesti  sam  o  torn  kralja,  veledi,  da  nije  od  potrebe,  da  se  gradski 
sadac  zove  pred  njega,  jer  Gjuro  Bakranin  niti  je  MljetiSanin  t  j,  ino- 
stranac,  niti  je  na  tuibu  Mljetcanah  gradski  sud  osudio  Mibalja,  ved 
po§to  su  obojica  kraljevski  podanici,  to  se  njegovim  naputkom  ovaj 
priepor  imao  rieSiti,  kako  se  i  rieSio  na  domacem  gradskom  sudu, 
S  toga  nnoli  kralja,  po5to  je  paVnica  rieSena,  da  ne  zove  gradskoga 
sudca  preda  se;  ali  u  oslalom,  svidi  li  se  pozvati  ga,  da  it  se  on 
iK  tomu  pozivu  drage  voljc  odazvati,^ 

I  u  XV.  vieku  nastojali  su  takodjer  neki  bani  miesati  se  u 
gradsku  upravu,  a  narqcUosudstvo,  no  gradsko  se  vicce  lomu  vaviek 
sloino  opiralo.  Godine  1438.  na  3»  marla  prepovjedi  kralj  Albreht 
oanom  AjaiKU  i  Petru  Talovcem,  da  se  nipoSto  ne  usudjuju  uijecati 
u  upravu  gradske  obcine,  dapa^e  da  im  jc  duznost  5tititi  ju  u  njezinih 
siarih  pravicab,*  —  Isto  tako  nalaze  se  grofovom  Celjskim*  i  banu 
Ivanu  Vitovcn.* 

A  i  sama  obcinai  da  zapneci  svaki  uij  1;  Vanskej^lasu  u 
Djezinu  upravu,  obi^avala  je  novomu  barju  i  im-iu  >g.j.jm»  kad  jc 
zatiio  bansku  stolicu,  podaslrti  izprave  o  svojih  sloboSiinah  i  zamoliti 
ga,  da  ih  5tiii.  N.  pr  na  1,  oktobra  g.  1419,  gradsko  je  zastupstvo 
pokazalo  banu  Dioniziju  svoja  ^eflicacissima  lilleraha  instrumenla"  i 
zamolilo  ga,  da  ih  Stiti,  na  Sto  se  i  on  pismeno  obvezao  i  zapovjedio 
velikim  zupanom  i   svojim    Sinovnikom,  da   gradska   prava  po^ituju.^ 

Od  gradskoga  suda  prizivalo  se  tti  na  stare  sudce,  ili  na  tako 
zvano  domade  vrhovno  sudt:>te«  za  tint  na  kr.  lovarnika,  a  napokon 
na  samoga  kralja.  To  bIjaSe  zakon  za   svakoga    obcinara,  koji  bi  bio 

*  Uoc.  37. 
»  Boc.  IIS- 
»  Boc.  130,  131. 

*  Doc,  \%%  198.  199. 

*  Doc.  27. 


DftMrmi  gwadik^^  lasivfishm. 


ly 


lovaljaa  omdom  gradsko^  suda.  *  Bila  U  ft  pak  f>ama  obtina  od 
rnn  dngo  tUsU  til  osobc  atttlci»,  to  s€  takora  ttizba  morala 
Sijpri)e  o5aJti  pred  kr,  lovsrnikotD,  a  poslije  ajrgove  ptesude,  ako 
jr  bilo  od  pocfebe,  poda^lrala  je  kraljit  fCada  je  godioe  14^0^  ta^ 
Wevao  kapial  afrefaaaei,  da  le  pred  baacmi  Diottatjeni  razpraf  fja 
a^  pvirpor  ncdja  ojtm  i  gradabotti  obciaom.  to  m  na  ^agrebaOo)) 
Ivpoaijifco]  ifcafifeim  (1.  oidobn)  ^^dtki  t2as]ao}d  oa  temelja  povfa* 
Hieak.  daa^  im  od  kraija  Sigtsaittada,  pro«Y)edoTah  prottr  loga^  jer 
ftiditi  ttmo  kr.  tovamtk,  a  aije  U  zadoToljoa  sjcgotom 
kralj,'  —  U  apont^  Ko  je  nastao  godtoc  14^5.  ncdjii 
i  giaditoa  obfinoai  ndi  maJtarine;  od  koga 
o^lotodjsii,  ta&o  je  kaptol  obfitts  prvd 
Vltof eeoi  i  doMo  panno.  S  fe  o«ade  ^sttfi  te  ob6fta 
m  «TO|ifa  pnmli,  po  tvojili  teilaiilcsb  Koarada  Raviani 
piitBH  K  piixjia  tc  povTtdi  svojQi  porlatficali, 
ftnSia  podancir;   a  g  widityM.  da   tm  ae  ttm  «idoiii  nam  ^^c- 


jQip  je  (5.  aagaca)   baao  1  tiodbaaoin,  da  om  aba  ("^ 

f,  B%\mfmi  avdbfi,  Taf  8^0  ia  ima  nditi  aaoMi  torariiik^/Pnpc..'^^' 
•adorolJBt^  tada  &  fedttt  kralj.* 


la  je  tMaajer  atoeairrah,  gdje  «  pnepotn  sradau  obaa^  a  1  ^ 
a  fcagaoifli  aati  ;e   bbo  Igalj,  aiti  ajgpw   iOTatml^  toefl  |  f 
g  a  3agV:<g^.  da  le  omijesa  suaab  ac  arnedi  Hi  te  pri^r^ 
ia  ^flB.  a  io<a  odlaola  bt   ptiitsi.  Ka  tiilt»   kaptoia  nc^- 
%    t4T6.  ofairljaje  giadska  ot^fim  a  ojeaiao 
Ifadi;  toji  m  kapafi  proiiop,  da 


U  bpmUa  i¥ri|a: 

knlj  jeliaiQtfodprfifl^  dagiBUDnlK 
da  te  giai jaat  o  lOB  aiM  ocHefiH 


a  kapioiog    f  r^f***^*!*^  ra^ 
^aka.  Ccrpi^  SaMja  i 
r^r  pmcca^  c  >  d 

•^iac  a 


LVI  Djelokrug  gradskoga  zastupstva, 

Gradski  sud  sraatrao  se  svetinjom,  te  se  u  velik  grieh  upisivalo, 
tko  bi  ga  omalova2io.  God.  1458.  Nikola  zlatar  zapleo  se  u  parnicu 
s  nekojimi  gradjani  o  kudah,  posjedih  i  stvarih  u  gradskoj  obdini,  te 
je  u  kralja  MatijaSa  izmolio,  da  je  pismeno  naloiio  obdini,  da  taj 
priepor  Cim  prije  rie§i.  Prema  tomu  nalogu  pozvalo  je  gradsko  po- 
glavarstvo  obje  stranke  preda  se,  pa  je  spor,  da  se  valjana  osuda 
izrece,  dulje  vremena  razpravljalo.  To  se  Nikoli  zlatani  nije  svidjelo ; 
zahtievaSe  na  ime,  da  se  parnica  napre£ac  rieSi  njerau  u  prilog,  a 
poglavarstvo  niti  je  raoglo  §to  takova  udiniti,  niti  je  htjelo,  te  ne- 
slrpljiv  Nikola  upravo,  kad  se  teSaj  parnice  po£eo  razvijati,  prezimo 
izadje  iz  dvorane.  Ovakovim  postupkom  bijaSe  ^ast  gradskoga  sudiSta 
povriedjena,  a  da  joj  se  zadovoljStina  dade,  dva  gradska  izaslanika: 
sudac  Konrad  RavSar  i  Toma  Kroako  na  6.  maja  pred  kaptolom  za- 
grebaSkim  ulozili  su  proti  Nikoli  zlataru  sveSani  prosvjed,  da  ga  radi 
te  neciene  mogu  sudbeno  progonitL^ 

Gradskoga  sudca  i  zastupstva  poglavita  bijaSe  dulnost  braniti 
gradske  sloboSline,  udieljene  tomu  slobodnomu  gradu  od  kraljevah. 
Glavni  ili  temeljni  privilegij  bijaSe  zlatna  bulla  Bele  IV.,  te  je  nju  i 
u  XV.  vieku  gradska  obdina  davala  potvrdjivati,  da  sjeti  krunu,  na 
kakovih  je  sloboStinah  taj  grad  osnovan.  Na  10.  januara  g.  1406.  na 
pro§nju  gradskih  izaslanikah,  sudca  Petra  Safara  i  gradjanah  Kona  i 
Ivana  BoJina  potvrdi  kralj  Sigismund  recenu  zlatnu  bullu  i  sve  po- 
vlastice  njom  podieljene;*  a  god.  1435.  dne  7.  oktobra  iznovice  po- 
tvrdio  ju  je  isti  kralj,  kada  su  ga  za  to  zaprosili  gradjani  Jakob,  sin 
Ivana  Bolja,  i  Fric* 

Osim  zlatne  bulle  imala  je  gradska  obdina  i  drugih  kraljevskih 
povlasticah,  koje  je  §to  nekoc  dobila,  §to  teCajem  XV.  vieka  naknadno 
dostala.  Spomenuti  mi  je  najprije  onu,  koju  joj  je  god.  1397.  udielio 
ktalj  Sigismund  i  koju  je  na  1.  januara  g.  1435.'  u  opala  cistercit- 
skoga,  kao  vjerodostojnoga  mjesta,  prepisati  dala,  kojom  spomenuti 
kralj  opra^ta  ovoj  obcini  sve  do  tada  podinjene  nepravde  kaptolu  za- 
grebackomu,  kao :  nasrtaj  na  kaptol,  ubijstva  i  porobljenje  kaptolskih 
dvorovah,  za  koje  su  glavom  i  imutkom  duzni  bili,  te  nalaze  kr.  to- 
varniku  i  svim  sudcem  u  kraljevini,  da  ih  radi  toga  na  sud  ne  smiju 
zvati.*  Znamenita  je  takodjer  povlastica  istoga  Sigisraunda,  kojom  ju 
je  8.  novembra  1435.  na  molbu  gradske  obdine  oslobodio  kralj  od 
pladanja  sudbene  globe,   pripadajude   kraljevinskim   sudcem,  kada  bi 

*  Doc.  205. 

*  Doc.  10. 
'  Doc    87. 


Djehkrug  gradskoga  sastupst&a. 


LVII 


M  paniicu  uvufena,  osudjenom  bila;  pak  nalale  palalinu,  kr,  dvor- 
skomu  sudcu,  banu  i  njegovu  zamjeniku,  te  zupanom  i  podzupanom 
i  svim  uljerivacem  takoYe  sudbene  globe,  da  ju  od  gradske  obdine 
ne  smiju  zahtievati.^  Godine  pako  1476.  na  16,  juna  zapovjeda  kralj 
MatijaS  zupanom  zupanije  zagrebacke,  pCMizupanom  i  velikim  sudcera, 
da  kadgod  obcina  zahtievala  bude,  da  joj  u  njezmih  parnicah  poSalje 
za  svjedocanslvo  svoga  pristava,  ili  da  joj  rie5i  priepor,  svede  li  ga 
ob(5ina  na  zupanijski  sud,  lo  da  ne  krzma  ufinlti  i  jedno  i  dnigo; 
da.  uzlreba  li  obdina  od  lEupanije  kakovu  pismenu  izpravu,  da  joj 
neodvlacno  takovu  izdade^ 

Duznost    gradsk  ivaistva    l-ila    je    Irinuti  se  o    in)Ulku 

kako  obcinskom^^t^akg  se  ne   olme,  a  §to  je 

oieto,  da  se  vrati.  Ved  od  svr^eika  XiV.  vieka  vodila  je  gradiika  06- 
dina  parnicu  s  Nikolom  Pravdidem  radi  nekojih  zemaljah  u  Pobreiju, 
prozvanih  „Banja  sela*,  za  koje  je  jedna  i  druga  stranka  ivrdila,  da 
su  njezine,  Ora  se  painica  vukla  da  do  1,  ipaja  g.  1403,,  kada  se  na 
zagrebackoj  zupanijskoj  skupSlini  i  njezinim  posredovanjem  oba  pro- 
tivnika  nagodila  ili  poravnala,  te  je  obdina  izplalila  sudbene  troSkove, 
na  koje  joj  zupanija  i  naniiru  izdala.^  God.  1433,  nakon  smrti  trgovca 
Friderika,  koji  je  umro  ne  nacinivM  oporuke  niti  ostavivsi  baStinika, 
po  postojedeni  pravy ,  trecina  njegove  ostav5tine ,  koja  je  iznosila 
100  for.  u  pokrelninah,  a  50  for.  u  golovu  novcu,  imala  bi  zapasti 
obdinu,  ali  zanovetanjera  Tome,  kanonika  kantora  dazmanskoga.  lu  je 
ostav^linu  kradimice  dobio  Ladislav,  sin  Ivana  Zincaja.  Protiva  toga 
podize  obdina  parnicu  proiiva  kanoniku  Tomi,  koja  se  dugo  vodila 
pred  biskupskim  vikarom  Ivanom,  kanonikom  kantorora  zagrebackim, 
dok  napokon  na  3,  juna  1432.  pred  kaptolom  zagrebatkim,  gradski 
izaslanici :  sudac  Petar,  i  starjeSine  Gjuro  i  Brcko,  le  priseznici  Marin, 
Blaz  i  Fabijan,  i  gradski  zupnici  Antun  i  Ivan,  nagovorom  dobrih  i 
cestilih  Ijudih  ne  sklopiSe  s  kanonikom  Tomora  prijateljsku  nagodbu.* 
Za  strahovlade  Ulrika  Celjskoga  isti  je,  kako  ved  spomenuh,  pootimao 
gradskoj  obcini  mnogc  kude  i  zemlji5ta,  le  ih  svojim  Ijudem  razpo- 
klonio.  Medju  ostalinn  oteo  je  gradskoj  obdini  jednu  zidanu  kudu  sa 
gradskom  kulom  yz  nju,  a  u  gradskom  selu  Gracanih  pet  kmetskih 
scliSlah,  dva  mlina,  trsja  i  nekc  oranice  i  livade,  te  ih  darovao  svomu 
vjemomu  Marlino  Cipsaru.  PosUvli  Cipsar  neko  vrieme  iza  toga  pod- 
kaslelanom  grada  Gjurgjevca,  laj  svoj  nepravedoo  steceni  posjed  nauroi 

*  Doc.  90. 
■  Doc.  300. 

*  Doc.  7, 

*  Pag*  59. 


LVIII  Djelokrug  gradskoga  zastupstva. 

prodati,  to  obdina,  da  bivSa  njezina  vlastitost  ne  dodje  u  tudje  rukc, 
odkupila  ju  od  njega  za  devetdeset  i  §est  marakah  beckih  dinarah  i 
tu  svotu  izplatila  pred  kaptolom  zagrebackim  kao  vjerodostojnim 
mjeslom.^  —  Kada  su  na  ii.  augusta  g.  1470.  kmetovi  grada  Bo2ja- 
kovine,  a  na  celu  im  kastelani  Stjepan  Ki§  i  Ivan  Palocki,  provalili 
hajducki  na  gradske  paSnjake  i  odagnali  odande  marvu  gradjanah  za- 
grebackih,  to  je  odmah  sliededi  dan  gradski  sudac  Konrad  RavSar  u 
ime  ciele  obdine  uloJio  pred  kaptolom  zagrebackim  svecani  prosvjed 
i  prepovjcdio,  da  otimaci  ni  skupno,  niti  pojedini  pojedince  ne  smiju 
ni  prodati  ni  ubiti  ijedan  komad  otete  marve,  ved  da  se  mora  sva- 
kolika  pridrfati  u  gradu  Bozjakovini,  dok  gradska  obdina  taj  plien  i 
tim  povredu  svojih  slobo§tinah  ne  dojavi  il  kralju  ili  banu,  traiedi 
zadovoljStinu.*  —  A  koliko  je  vodilo  gradsko  zastupstvo  prieporah  o 
obrani  il  skupne  imovine  il  pojedinacah  sa  plemidi  Albeni  i  Tuzi, 
spomenuh  pod  naslovom :  „Gradski  posjedi  i  borba  za  njih",  a  kolike 
je  imalo  sa  gospodari  medvedgradskimi  ili  njihovimi  kastelani,  spo- 
menut  du  nize,  gdje  cu  govoriti  o  Medvedgradu. 

Gradskomu  je  poglavarstvu  duznost  bila  i  bditi,  da  se  kraljev- 
skimi  porezi  ili  nameti  ne  obtereduje  ni  obdina' "lini  iijezmi  gradjani. 
God.  1436.  dne  8.  leoruara  na  proSnju  gradske  obdine,  ban  Matko 
Talovac,  obzirud  se  na  njezino  siromaStvo,  pokraj  koga  ipak  je  ob- 
skrbljivala  hranom  i  picem  njegova  brata  Perka  i  cetu  mu,  opraSta 
zaostatak  vojnoga  nameta  od  54  for.,  koji  joj  namet  bijaSe  odmjeren 
privoljom  kraljevom.^  God.  1468.,  kada  Benko  Badan,  pobirac  izvan- 
rednoga  nameta,  nije  prema  odredbi  budimskoga  sabora  razporezao 
namet  za  obciau,  ved  ga  razpisao  na  500  „portah"  ili  velikih  vratah, 
(ubrojajudi  ovamo  majure  i  prazna  kudna  zemljiSta),  gradsko  se  pogla- 
varstvo  diglo  protiva  toga,  tvrdedi  pred  kraljem  MalijaSem,  da  ciela 
obdina  ima  jedva  500  kudevlastnikah,  to  mu  nalozi  kralj,  da  joj  namet 
pravedno  razporeze.* 

Nastojalo  je  takodjer  pradsko  poglavarstvo,  da  se  obcinska  imo- 
vina  i  ]^gp.<;tnn  ;]]^7i  u  zemljiStne  gradske  posjede  ubrajala  se  i  trsja, 
nije  li  ih  obdina  sama  htjela  obradjivati,  to  ih  je  pod  nekimi  uvjeti 
davala  u  najam,  takova  trsja  zvala  se  ,din2ena  trsja" ;  i  takovo  jedno 
sasvim  zapuSteno,  da  ne  propadne,  ved  da  se  pomladi,  ustupilo  je 
gradsko  zastupstvo  g.  1428.  mlinaru  Franu,  tako,  da  svake  godine  o 
berbi  plada  od  njega  Sestdeset  dinarah  cinfa.^ 

*  Doc.   158. 

*  Doc.  267. 

*  Doc.  93.  94. 

*  Doc.  259. 

*  Doc.  52. 


Djel&krug  graiitBg^Mastufisiva, 


LtX 


Osim  gradskih  posjedah  itnala  je  gradska  ob<^ina  i  priStedjena 
novca  za  podrairivanje  redoviiih  i  izvanrcdnih  potrebah,  pak  ga  i 
cesio  posudjivala  gradjanom  na  zemlji§lnu  jamcevinu,  kako  svjedoce 
ovodobni  gradski  zapisnici.  U  ovih  spomcnicih  nalazimo  samo  jedan 
primjer  lakova  zajma,  kada  je  27,  novembra  1495.  posudila  vojvodi 
i  banu  Ivanu  Korvinu  800  for,  koji  se  vlastorucnim  podpisom  ob- 
vezao,  da  ce  joj  lu  svotu  izplatiti;  a  da  joj  se  za  tu  mu  izkazanu 
Ijubav  dobrohoinim  izkale,  oprostio  joj  driavni  porez,  5to  bi  ga  iraala 
platili  o  novoj  godini  za  bududu  godinu.' 

Osobiiu  je  paznju  gradsko  zastiipstvo  imalo  takodjer  glede  ne- 
kretninaET^obge^  l\\  se  pne  pfOdavaic,  tl   zarojenjivaie,  u  dieljle,   il  _ 

oponi^no  ostayljale,  jer  svakti  prodaju  ili  sligno^  za  koju  se  zahtievala  ^X"*"^**^ 
privolja  susjedah  i  meja:>nikah,  bija^e  potrebriQ~iipisaii  Vgradsku  ' 
gruntovnicu  i  spomcnuti  starije  izprave,  na  lemelju  kojih  je  prodavalac 
postao  vlasmikom  nekretnine,  koju  prodaje;  a  ako  li  spram  gradske 
obcine  sa  prodanom  nckretninom  spojen  bio  kakov  leret,  da  se  i  on 
ubiljezL  Gradsko  zastupstvo  uvodilo  je  novoga  vlaslnika  u  po^jed. 
Kod  gradjenja  novih  kucah  pazilo  se  i  Da  to,  da  ne  budu  prozori 
spram  susjedove  ku<5e  i  bdilo,  da  se  ku(*e  uzdrzavaju  u  dobrom  redu, 
da  su  sigurne  od  vatre,  a  troJne,  da  se  podupru  ili  podzidju  itd.  A 
sada  navest  t^mo  nekoUko  primjerah  za  to. 

God.  1413,  na  18.  augusta  pred  gradskim  zastupstvom  Mihalj 
Toiar  svoju  zidanu  ku«^u,  koju  rau  je  kralj  poklonio,  ktaj  kapele  sv» 
Katarme  prodao  je  za  40  for  kamenaru  Stjepanu  Soksnamu.*  — 
God.  1415.  Andrija  liierat  za  5est  pensah  dinarah  prodao  je  svoje 
pusto  trsje,  Koriio  zvano,  krasopiscu  Grgi.*  —  God.  1429.  Stojko 
\g^i\i  svoje  prazno  zemljiSie  u  gradskoj  obdni  prodao  je  za  3  for. 
udcu  Brcku  i  njegovim  potomkom.*  —  God.  1443*  na  4.  aprila 
Jcleaa,  udova  nekofS  Ivana  trgovca,  a  sada  3?ena  Gjurina,  pred  gradskim 
zastupsivom  prodala  je  tri  seli§ia  i  5est  ralih  oranice  zvane  Zadvor- 
nice  i  ncke  oranice  u  Pobrezju,  u  gradskoj  obcini,  koje  je  baSiinila 
nakon  smrti  svoga  prvoga  mula,  mesaru  Klementu,  dekanu  mesarske 
zadruge,  za  13  for  i  to  privoljom  sadanjega  njezina  mu2a  i  susjedah.^ 
Ute  godine  na  21.  septembra  gradjanin  Maiija  FarkaS,  sin  Egidov 
s  Klokoca,  prodao  je  svoju  oranicu  od  12  ralih  i  sjenokoSu  do  poioka 


*  Doc.  381. 
>  Bcm;.   18. 

*  Doc.  22. 
^  Doc.  56. 
»  Doc.   136. 


LX  Djelokrug  gradskoga  zastupstva. 

Crnomerca  za  50  for.  mesaru  Sajku,  sinu  Marenovu.^  —  God.  1445. 
Ambrosij  trgovac,  svoje  trsje  u  gradskoj  obi^ini  sa  §talom  i  sgradaini 
proda  Leonardu  postolani  i  Emeriku  seljaku,  sinovom  kova^a  Nikole, 
gradjanom,  za  15  for.  uz  obvezu,  da  l^upniku  la§kouli(^korou  davaju 
od  njega  svake  godine  6  kablovah  §ir^  u  ime  gornice.*  —  God.  1457. 
na  26.  novembra,  fratar  pavlinskoga  reda,  Mihalj,  sin  Stjepanov,  svoju 
oranicu  kod  Tratinah,  koja  mu  zapala  diobom  ba§tine,  proda  za 
Sestnaest  i  pol  for.  Matiji  Pivaridu  i  njegovoj  2eni  Dori.'  Iste  godine 
opet  pred  gradskim  zastupstvom,  krojaS  Pavao  Filec,  svoje  trsje  i 
kliet  privoljom  susjedah  za  dvanaest  for.  manje  Setvrt  for.  proda 
svomu  susjedu  Filipu  krojacu.*  —  God.  1459.  na  14.  aprila,  Jelena 
udova  lonSara  Zajka,  a  Sena  Ivana  literata,  svoju  oranicu  iza  kapele 
sv.  Jurja,  nad  gradskimi  mlinovi,  proda  za  devet  for.  i  pet  pensah 
dinarah  gradskomu  prisclniku  Antunu  §ipra§nidu.^  —  God.  1462. 
Gjuro  Ijckar,  privoljom  gradske  obdine,  proda  gradsku  kulu  sa  pri- 
padnim  zemljiStem  za  23  for.  gradjaninu  Martinu  literatu.®  —  G.  1465. 
na  1 1 .  marta,  pred  gradskim  zastupstvom,  udova  Agnes  Kun§i<S  svoju 
oranicu  od  pet  ralih,  koju  je  baStinila  od  svoga  otca  Matije  Kraljev- 
cana,  gradjanina,  proda  za  tri  for.  lliji  zvonoljevcu  gradjaninu  i  nje- 
govim  potomkom.^  —  God.  1490.  na  9.  augusta,  pred  gradskim  po- 
glavarstvora,  Dora,  udova  nekoc  kroja^a  Matije,  a  drugi  put  udova 
trgovca  i  gradjanina  Bla2a,  svoju  oranicu,  zvanu  Cirkve§<Se,  od  13 
ralih  proda  za  2etrnaest  for.  gradjanom  Martinu  Radlinu,  krojacu, 
i  njegovu  bratu  lliji,  sinovom  Benka  Kunida  iz  KlokoSa.®  —  Sliedede 
godine  na  19.  decembra,  pred  gradskim  zastupstvom,  Dora,  udova 
Pavla  krojaSa,  svoje  pusto  trsje,  prozvano  MindavScak,  sa  gajidem  i 
Sikarom  nad  trsjem,  koje  je  baStinila  od  svoje  matere  Jelisave.  proda 
za  dvanaest  for.  gradjaninu  (xjuri  Vitkovidu.® 

Ako  li  je  na  prodanoj  nekretnini  bio  kakov  leret  spram  gradske 
obdine,  to  ga  je  prigodom  prodaje  uneslo  gradsko  zastupstvo  u  grun- 
tovni  list.  Kada  je  na  22.  januara  g.  1473.  pred  gradskim  zastupstvom 
Martin  literat,  sin  Grgurov,  svoju,  ali  nekoC  gradsku  kulu  sa  zemlji- 
§tem,  te   zidanimi    i   drvenimi   sgradami   nuz   gradski   zid  prodao   za 

^  Doc.  138. 

*  Doc.  139. 
^  Doc.   196. 

*  Doc.   195. 
^  Doc.  213. 

*  Doc.  228 
'  Doc.  240. 

*  Doc.  355. 

*  Doc.  360. 


dvadeset  i  osam  for.  samostanu  remetskomu,  lo  je  toj  prodaji  gradsko 
zastupstvo  uvrslilo  u  gronlovno  pismo:  da  fralri  Pavlini  moraju  tu 
kulu  u  dobrom  slanju  drzati,  a  za  vrcniena  neprijateljske  ili  turske 
obsade  ustupiii  gradskoj  obcini,  da  se  odaode  brani;*  a  kada  je  go- 
dine  1487.  dozvolilo  fratrom  gradsko  zastupslvo,  da  recenu  kulu  i 
nuzgrcdne  sgrade  mogu  popraviti,  ovlaslilo  ih  je,  da  ondjeSnju  pivnicu 
jcdnom  samo  na  godinu  mogu  napuniti  vinom,  koje  smiju  prodavati 
domadim  i  stranim  Ijudem,  no  za  to  pravo  pladat  de  svakc  godine  0 
Miholju  jedan  forint  u  gradsku  blagajnu.* 

I  zamjena  kucah  obavljala  se  pred  gradskim  magistratom.  Go- 
dine  1436.  na  39.  septembra  Mihalj  klesar,  sin  Sljepana  klesara,  svoju 
zidanu  ku6\i  do  kapele  sr.  Katarine  u  prostoru  za  dva  dvora  i  sa 
nuzgrednimi  sgradami  zamienio  je  s  kucom  Matije  krojaca,  nadopla- 
livSL  mu  jo5te  35   for.  u  zlatu.^ 

Pred  gradskim  zastupsivom  bivalo  je  i  pnmanje  u  zajednicko 
ulivanie  nekxetninah.  Torou  imamo  primjer  na  a 8.  marta  1491.,  kada 
je  Martin  krojac,  gradjanin,  sin  Benka  Kuni(^a  iz  Klokoca,  izjavio:  da 
dobro  protnislivSi,  polovinu  svoga  imutka,  5to  ga  ima  u  gradu  i  u 
gradskoj  obt^ini,  kao:  zidane  kuce,  vrtove,  trsja,  livade  i  5iirae,  ob- 
zirom  na  bratinsku  Ijubav  odsiupa  svorau  rodjenomu  bratu  poljo- 
djelcM  lliji  i  njegovim  potomkom,  tako,  da  ako  li  koji  od  njih  ne  bi 
iraao  poiomakah,  da  na  samrtnom  casu  moie  svojim  dielom  po  volji 
oporuSiti;  bude  li  koji  od  ojih  imao  djece,  da  podpuou  polovinu 
toliko  posjedah,  koliko  kiJ<5ah  baSiini  nasljednik  ili  nasljednici,  izuzevSi 
one  svote,  koju  bi  oporucno  namienio  u  blage  svrbe,* 

Dioba  ba^tine  obavljala  se  takodjer  pred  gradskim  raagistratom, 
Na  i6«  augusta  god.  1400.  Miklln,  biv^i  sudac  i  ^ena  mu  Margita 
s  jedne,  a  Ana  udova  Andrije  Puljana  i  njezin  sin»  kanonik  zagrebacki 
Petar,  s  druge  slrane,  pred  gradskim  zasiypstvom  izjavili  su:  da  su 
oni  posjede,  koje  su  u  ovoj  obdini  baStintli,  medju  sobom  podiclili, 
le  dvanaest  seli5tah  u  Pobrezju  s  oranicami,  i  jedno  seliSle  pod  grad- 
skim zidom,  koje  ima  dvanaest  ralih,  za  tim  dvie  ^esti  vrta  pod 
gradskim  zidom  i  zidanu  kucu  sa  sgradami  predali  recenoj  Ani  Pu- 
Ijanki  i  njezinu  sinu  kanoniku  PelruJ^ 

I  ba^tinike,  poput  1^i^l^Brfl^  "»irrA<t^;»aK  gradsko  je  zastupstvo 
uvodilo  u  posjed.  Godine  1496,  po   smrti    Domka    Perovida  baStinila 

*  Doc,  282. 

*  Doc.  342. 
'  Doc.  100, 

*  Doc.  358, 

*  Doc,  1. 


LXIE 


Djthkrug  gr 


^stupstva. 


je  njegovu  kudu  Kata,  udova  plemica  Bacanja,  i  njezina  djcca  Toma, 
Franjo  i  Ana,  Gradsko  poglavarstvo  —  ne  zua  se  '\z  kojega  tizroka  — 
usirucavalo  ih  uvesii,  toga  radi  obratili  sc  oni  na  Tojvodu  i  bana 
Ivana  Korvina,  koji  je  strogo  naloiio  poglavarsivu,  da  ih  bez  oklie- 
vanja  uvede  u  posjed.^ 

Ako  je  umrQ^radianin^  ne  nacinivSi  nMi;nHr  p^^»  nsTavtv.^i  ba- 
Itinika,  lo  se  ostavStina  dielUa  na  troje:  jedan  bi  dio  zapao  obdnu, 
drugi  zupnu  crkvu,  a  trecL  siroiinju;  ako  U  je  glede  bezoporucnc  ba- 
§tine  nastao  kakov  priepor,  to  ga  poglavarstvo,  da  se  ukloni  neu- 
godnim  posljedicam,  podnielo  na  rieSenje  zemaljskoj  vlasti  t,  j.  banu. 
God.  1450.  uinrla  jc  Jelena,  udova  Nikole  Sudica,  ne  naCiBiv  oporuke, 
O  diobi  njczina  iniulka,  po  svom  izaslaniku  Konradu  Ravlaru  upila 
gradska  obdina  bana  Ulrika  Celjskoga,  koji  je  gradskomu  kapeianu 
Seboldu  nalolio,  da  pokojnicine  nekretninc  ustupi  nekomu  Grgi»  koji 
se  gradio  njezinim  necakom,  dotle,  dok  se  stvar  tocno  razvidi;  a  novae 
pokojnicin  da  pobrani,  dok  on,  t,  j.  ban,  ne  odrcdi  0  loni  drukcije, 
—  Istom  sgodom  odredjuje  ban  i  glede  druge  neke  bezbaStinske 
osiav^tine;  piSe  bo  pomenutomu  Seboldu»  da  nekonnu  krznaru  samo 
ono  dade,  §to  mu  je  oporuceno,  a  ostalo  da  se  prema  gradskim  za- 
konom  upotrebi  ili  u  obcinsku  korisl  ili  u  poboine  svrhe.^ 

Qporucne  zapise  pnjavljivahu  gradskomu  poglavarstvu,  koie  je 
bdilo,  da  se  locno  ovrSe,  U  XIV.  jo^te  vieku  neki  je  gradjanin  za- 
grebafSkomu  cistercitskoinu  saraosianu  oporucio  otok  na  Savi,  prozvan 
trm  otok,  tako,  da  ga  monasi  ili  saroi  obradjuju,  a  bode  It  ga  koniu 
dati  u  najam,  da  ga  ne  smiju  iznajmiti  nikomu  drugomu,  ved  samo 
gradjaninu  zagreba^koniu,  God.  1413.  cistercitski  je  opat  receni  otok 
dao  u  najam  kanoniku  Stjepanu  Farka5u,  a  lim  povriedio  je  posljednu 
volju  oponjciteljevu,  pa  se  gradska  obdina  glede  toga  pritulila  kra- 
Ijici  Barbaric  koja  je  nalolila  opaiu,  da  prema  oporuci  ili  sam  uziva 
taj  otok,  ili  ga  dade  u  feud  kojemu  gradjaninu  zagrebacJkomu.^  — 
God.  1415.,  po§io  je  gradsko  xastupstvo  doznalo  iz  oporuke  pokoj- 
noga  gradjanina  Aniuna,  da  je  on  za  zivota  jo5  polovinu  jednoga  se- 
li^ia  u  podgradju  namienio  bio  svojim  za  tada  malodobnim  kcertm 
Margareli  i  Jeleni.  a  budud  da  je  mladja,  t.  j.  Jelena,  urarla,  10  po- 
menutu  njezinu  ba&tinu  dopitalo  je  sesiri  joj  Margaretl,  udovi  Vincen- 
Stajnovoj,  a  njezinom  privoljom  sinu  joj  Ntkoli  i  njegovu  potomstvu.* 
God.  1425.    Ivan    ban.   sin    Rudolfa  Albena,    oporutio   je  ncku  svom 

»  Doc.  384, 

*  Doc  149. 
'  Doc.  j;. 

*  Doc.  31. 


Djito^m^gfm 


Wiiva, 


LXllI 


novacab,  da  se  samostanu  zagrebackih  Franjevacab  kiipi  kakov  posjcd 
OvT^itciji  oporuke.  posavjelovav^i  se  sa  gradskim  poglavarstvom  i  do- 
bivSi  od  njega  privolja,  kupili  su  za  pomenuti  samostan  jedan  mlin 
u  obsegu  gradske  obdne,^  —  Neki  gradjanin  Malija  Farka^  izjavio  je 
na  samrtnom  casti,  da  se  njegova  sjenokoSa  istom  po  smrti  njegove 
lene  proda,  a  dobljen  novae  da  se  dade  franjevackomu  samosianu; 
ali  udovica  mu  Kaiarina  prodala  ju  odmah  nakon  muxeve  snirli  svojim 
rodjakom  za  15  for«  te  je  pred  gradskim  magistratom  na  11.  juna 
g.  1453.  u  prisudu  gvardijana  Benka  taj  novae  pre  ma  oporucnomu 
zapisu  urucila  u  ime  zaduSbine^  Iste  godine  ovrSitelji  oporuke  Nikolc 
postolara  prodali  su  njegovu  zemlju  pred  gradskim  magistratom  za 
3a  for,  gradjaninu  Tomi.^ 

Gradski  posjedi  veleizdajicah  pripali  su  kruni.  God.  14,=; 7.  na 
I,  septembra  kralj  Ladislav  Postbumus  javlja  gradskoj  obcini,  da 
po5to  je  bivSi  gradski  kapelan  Seboldo  pocinio  veleizdaju  prionuvSi 
slranci  cara  Friderika  III.,  a  'tim  nanesao  mnogo  Stete  u  kraljevini, 
s  toga  po  starom  posioje6em  pravu  njegov  posjed  kod  Mesni£kih 
vratah  pripao  je  kralju,  a  on  ga  udielio  svomu  vjernomu  notaru 
Ivanu  i  njegovu  bratu  Andriji,  te  joj  nalaze,  da  nove  vlastnike  uvede 
u  posjed,  a  svakoga,  koji  bi  tomu  proluslovio,  pozove  na  sud> 

Zasamosilja  grofovah  Celjskih,  a  narocito  Ulrika,  bilo  je  gradsko 
poglavarstvo  sagviro  potlaceno,  te  je  ovisilo  o  njegoyoj  samovolji,  a 
osobiio  glede  izdavanja  gruntnvnicab.  Na  zapovied  Ulrikovu  izdalo  je 
g.  1447'  gradsko  poglavarstvo  gruntovni  list  irgovcu  Tomi,  koji  je 
samovoljno  na  pustom  gradskom  zemljiStu  sagradio  kudu  ;^  a  bilo  je 
takovih  slucajevah  vrlo  mnogo»  koje  je  istom  nakon  Ulrikove  nasilne 
smrti  (1456)  gradsko  poglavarstvo  opct  svelo  u  pravo  stanje,  Ve(5  na 
1.  septembra  1457.,  doznav^i  kralj  Vladislav  za  ovakove  gruntovne 
otimacine,  nalozl  gradskoj  obdini,  da  onih  celmaest  gradjanskib  zemlji- 
^lab  u  SoStarskoj  ulici,  koje  je  oteo  celjski  kapeian  Seboldo,  i  od 
gradskoga  poglavarsiva  silomice  dobio  gruntovne  liste,  povrati  onim, 
JJija  su  bila,  a  gruntovne  njihove  izprave,  jer  su  protuzakonite,  pro- 
glasuje  niStetnimi.''  Sliedede  godine  (145 S)  gradski  izaslanik  Marko  sa 
Cave  u  ime  gradske  obdnc.  poSto  je  najprije  prosvjedovao  pred 
kraljem  Maiijasem  proli  tomu,  §to  je  Ulrik  Celjski  pooteo  gradjanom 

*  DiK,  41,  166, 

*  Doc.  171, 
■  Doc.  177. 

*  Doc.  192  200. 

*  Doc,  §44, 

*  Doc.  193. 


Lxrv 


Djelokrug  gradskoga  zaslupstva,  Sudstvo, 


M  4 


ranoga  zemljUta,  kucc  itd.  i  poglavarstTO  prisiUo,  da  je  izdalo  grun- 
lovne  izprave,  moli  kralja,  da  takovo  svojatanje  proglasi  iii5tetnim» 
tc  da  odredi,  da  se  ista  zakonilim  vlastnikom  povrale.* 

U  gradskoga  se  poglavarstva  gruntovne  izpraye  galagale  kao 
jarDcevinaQ  Lzplati  duga,  —  Gjuro  Pravdic  sa  Dtenove,  ina^e  gra- 
djahin  zagreba(5ki,  bio  je  radi  le^kih  uvredah,  koje  je  nanesao  gradjaninu 
postolaru  NikoU  Cehku,  osudjen  na  novcanu  globu,  nu  ne  mogavSi 
ju  cjelovitu  izplatjti,  izru£io  je  svoja  grunlovna  pisma  re^enomu  Nikoli, 
koji  ih  je  dao  gradskoj  obdni  u  pohranu,  Odplativ5i  recenl  Pravdid 
od  duzne  svote  samo  tri  forinta,  umrie,  te  istom  po  njegavoj  smrli 
podpunoma  izplatio  je  postolaru  Nikoli  laj  dug  njegov  tast  Nikola 
Beloslovac,  to  mu  gradska  obt^ina  zalozene  gruntovne  spise  povraii, 
a  on  joj  u  kaptola  zagreba^koga  g.  1452.  vrhu  toga  priznantcu  izda.* 

Ne_samo  fi^mulku  ^radjanskom^  vcd  JQ^si^uinosti  gradjanskoj 
brinulo  se  gradsko  poglavarstvo,  a  narocito  da  se  obt^ini  sacuva  javno 
po§ienje  i  dobar  glas  o  njoj.  ISTa  narociti  zahtjev  gradskoga  pogla- 
varstva izdao  je  na  19.  feptembra  g.  1431,  vojni  zapovjednik  Gjuro, 
sin  DioDi^a  bana,  pismo,  u  kojem  veil,  da  onom  sgodom,  kada  je 
vodio  kraljevsku  vojsku  u  Italiju,  do§av5i  do  Zagreba,  slomili  su  se  ko- 
laci  kolah  na  kojih  se  prtljaga  vozila,  a  ne  mogavsi  dobiii  u  samom 
Zagtebu  potrebilih  kotacah,  na^o  ih  u  kmetab  palaiina  Nikole  Gor- 
janskoga,  ali  jer  ih  oni  ne  hljedoSe  dati,  a  vojsci  su  neobhodno  po- 
^rcbni  bili,  da  su  ih  vojnici  silom  oteli,  ali  da  im  se  je  ipak  plaiilo, 
\koliko  su  li  kotaci  vriedni  bill,  te  da  je  gradska  ob<!ina  glede  oti- 
manja  kolah  i  koiacah  sasvim  nevina.^ 

Gradsko  se  josie  zastupstvo  brinulo  0  obrlu,  trgovini  i  zdravlju. 
udaralo  sialne  ciene  robi,  da  ne  bude  preskupa;  brinulo  se,  da  se 
zdrava  roba~osobito  za  hranu.  donosi  na  trg,  a  na  trgu  izloicna  da 
se  §tetnirai  stvari  ne  natrusi  i  ne  okuli ;  nosilo  skrb  o  pobiranju  Irzne 
prisiQJbe,  prozvane  ^knelija**,  ili  ju  iznajmljivalo ,  a  bdilo  je»  da 
mjere  i  vage  budu  prave.  0  torn  de  se  obSirnije  govorili  kod  ,obrta 
i  trgovine". 

Gradsko  je  zastupstvo  biralo  svoje  zupnike,  brinulo  se  0  zupnoj 
crkvi,  ono  ju  popravljalo  i  uzdrlavalo   i  pazilo  na   njezinu    imovinu. 

Veotna  valna  zadaca  gradskoga  poglavarstva  ili  zastupstva  bt- 
jase  suiistvo,  neovisno  o  cijem  uplivu  toliko  u  giadjanskom  postupku^ 
koliko  u  pieUraajih  i  u  karn»h  poslovih;  dapacc  luj  imalo  je  i  pravo 
ma^a  ,jus  gladii**  t.  j.  smjelo  je  sanao  izreci   osudu  na  smrt.    Prema 

^  Doe.  208. 
«  Doc.  165, 
»  Doc.  S8* 


Giavni  zakomk  sa  sudbtni  pmtn/^ak,  O  ^rmishyfu  sudu.       LXV 


odredbi  zlaine  bulle  ^nijedna  tulba  da  se  ne  rje^ava  dvobojem,  vei5 
da  se  ra^pravi  ^tk  srjedoci  i  prisegom.  bilo  medju  ^adjani,  bile  medju 
stranci**^  morala  se  nepravda,  prekr^aj  tli  zjocin  prijaviti  sudu. 

Giavni  zakomk  za  rndbeni  postupak  bijaSe  zlatna  bulla  Bele  IV. 
od  god.  1242.,  zatim  saborske  odluke,  stvorenc  god,  1273.  te  valjanimi 
proglaSenc  i  polvrdjene  za  svu  kraljevinu  llrvatsku,  a  napokon  zakoni, 
koje  je  stvorila  sama  cjelokupna  obdna  i  to  za  sudacah :  Franje  Marko- 
Yica  god.  1377-;  Lovre  god.  1384.  i  Luke  god.  1388  :  a  napokon 
oni  od  godine  1437. 

O  gradskom  sudu.  Svakoga  tjedna  sudio  je  sud,  redovito  utorkom 
i  petkoni,  a  to  za  to,  jer  je  u  poncdjeljak  i  u  cetvrtak  bio  redovili 
sajam.  Ako  li  je  pake  na  taj  dan  pala  kakova  svelkovina,  nije  bilo 
suda.  Osim  toga  trajahu  sudbeni  praznici  cetrnacst  danah  t,  j.  sedam 
danah  prije,  a  sedam  poslije  velikih  svctkovinah :  bagojavljenja,  vazma, 
duhovah,  tjelo?a  i  bozi<Sa,  a  isto  toliko  prije  Margaretinja  (13,  jula) 
i  Stjepanja  (20,  augusta),  na  ova  bo  dva  svetka  bijage  veliki  sajam 
u  Zagrebu,  koji  je  trajao  cetmaest  danah,  a  za  to  vrieme  bijaSe  uveden 
tako  zvani  ^bolji  mir'*  (ireuga  dci). 

Tuzenik  bijaSe  po  gradskom  sirazaru  pozvan  na  sud  na  osmi 
dan.  Nije  U  doiao  na  prvi  rok,  ni  zakonito  se  izpricao,  bude  ma 
oznacen  za  osam  danah  novi  rok»  a  nije  li  se  ni  toran  pozivu  oda- 
zvao,  bio  mn  opel  za  osam  danah  opredieljen  tredi  rok;  a  nije  li  se 
i  ovomo  odazvao,  to  bude  osodjen,  a  povrh  toga  morao  je  platiti  i 
novcanu  globu  za  svaki  prkos. 

Tko  se  ne  hi  zadovolio  osudom  gradskoga  sudca,  raogao  je 
prizvati  na  stare  sudce  (judices  senmres),  koji  su,  kako  spomenub, 
sacinjavali  u  gradskoj  obdnt  posebno  vrhovno  sudiSte  (jtjdicium  anti- 
quorum  judicum),  Ti  su  ili  potvrdili  ill  preinacili  ili  pako  sasvim 
zabacili  osudu  gradskoga  suda,  Nije  li  stranki  po  volji  bio  snd  vr- 
hovnoga  sudi^ta,  ostao  joj  je  jo5te  priziv  na  kraljevskoga  tovarnika 
ill  na  kraljevski  sud. 

Da  se  tko  osudi,  Irebalo  je  zakletih  svjedokab,  koji  bijahu  na 
pose  i  marljivo  izpitani,  a  te  su  svjedoke  pripuStali  samo,  ako  su  bili 
istoga  staleza  i  isle  slobode  s  ostalimi  gradjani,  tako  je  bilo  odredjeno 
zlatnom  bullom.  Tko  je  bio  pozvan  za  s?jedoka,  morao  je  svjedo^iti, 
kako  je  mogao  i  znao,  a  tko  bi  svjedocansivo  uzkratio,  bio  bi  kaznjen; 
nije  li  bilo  svjedokah,  da  se  uzmogne  izredi  valjani  sud,  bila  je  tule- 
niku  ponudjena  i  prisega  i  to  sve^ana,  naime  u  crkvi  sv.  Marka  na 
oltaru  sv.  kri^a.  Kada  bi  se  za  utuzenu  samu  gradsku  obcinu  zahtie- 
vala  prisega,  to  je  u  ime  njezino  prisizao  gradski  sudac.  Krivcem 
j;loglasnim,  kao  ubojtcam,  vjeSticam^  latom   itd.,  za  koje  se  sumnjalo, 

5 


LXVI 


O  gradskmi  sudu,  Kazm.  Psmtke  /  pograe. 


da  bi  krivo  prisetSi  mogli,  nije  se  dalo  prise^i,  ve^  bi  ih  postavili  na 
muke,  a  narocito  na   ^greben'*,  i  tada  ih  iznovice  izpilivali. 

Tuzitelj  je  mogao  biti  ili  gradjanin  ili  druga  neporo£na  osoba, 
koja  nije  stojala  niti  pod  iztragom,  niti  sc  je  odrekla  gradjanslva,  niti 
je  bila  iz  crkve  izob<5ena. 

Svetinja  suda  u  vclike  se  Slovala.  Ve<^  sama  zlalna  bulla  nalaze 
ovako:  „ako  bi  se  tko  Tisudio  poCiniti  kakovu  smiiinjii,  kada  sudac 
na  sudbenoj  stolid  sjedi  ili  na  gdjegod  kojem  mjestu  pred  sudceno, 
neka  se  dvoslrukom  globom  kazni;  izgrdi  li  tko  sudca  ili  njegova 
prisjednika,  da  plati  deset  marakab  globe;  ne  bude  li  mogao  platili, 
neka  izgubi  niku.^ 

Kazne  za  prestupnike  i  zlocince  bijahu  prema  tadanjoj  dobi  vrlo 
oStre,  dapace  okrutne,  kao  5lo  u  cielom  tada  evropejskom  svietu.  Naj- 
manja  kazna  bijaSe  uvriedjenoga  javno  pred  svjedoci  zamoliti  za  opro 
stenje,  zatim  novcana  globa,  zatvor,  kao  i  to:  da  krivac  mora  sjedjeii 
na  sramotnoj  klupi  ili  prangeni,  koja  je  bila  kraj  velikih  vratab 
zupne  crkve  sv.  Marka,  ili  da  mora  nositi  po  gradu  sramotni  kamen, 
koja  je  kazna  bila  odredjena  samo  za  piljarice,  kada  se  na  trgu  po- 
svadile;  osudjeniku  zaplienila  se  imovina,  ili  izgubio  gradjansko  pravo, 
sudilo  se  na  progonstvo  iz  grada,  na  sibanje  i  batinanje»  urezlo  ili 
odrezalo  mu  jedno  uho  ili  oba,  iigosalo  usijanim  gvo^djem  na  celu 
ili  na  lieu,  odsjeklo  ruku  ili  nogu,  ili  mu  se  zivot  ucienio.  A  na 
smrt  sudilo  se  ovako:  odsjekli  bi  krivcu  glavu,  ili  bi  ga  objesili  na 
vjeSala,  spalili  na  loraaci  ili  privezali  na  konjske  repove,  te  ga  vukli 
po  gradu  dok  ne  izdahne,  ili  utopili  ga  u  Savi  n.  pr, :  cedomorke 

Psovke  i  pogrde,  Za  psovke  i  pogrde  odredjuje  zlalna  bulla 
ovako:  „jogte,  tko  od  gradjanah  drugoga  gradjanina  obruzi»  opsuje  il 
izgrdi,  da  plati  uvriedjenomu  §est  pensah  (dvie  marke),  a  u  gradsku 
blagajnu  slo  dinarah  Ako  li  se  takov,  poSto  je  bio  tri  pula  ved  za 
to  kaznjen,  ne  popravi.  neka  se  sva  njegova  iinovina  na  korist  obc^ine 
zaplieni,  a  on  kao  nepoSlenjak  da  se  sramotno   iz  grada  protjera.*' 

Ima  primjerah  u  gradskih  zapisnicih,  da  krivac  za  psovku  nije 
uiorao  platili  dvie  marke,  vec  je  mogao,  ako  je  naime  tulitelj  priMao 
na  to,  umoliti  ga  za  oprostenje  javno  i  pokloniti  mu  se  pred  vlSe 
svjedokah.  Ali  bija§e  i  vec^ih  kaznah,  gdje  bi  na  ime  krivcu  zaprieiio 
sud,  ako  li  se  drzne  jo§te  jedan  put  koga  grdiii  ili  nigali  mu  se.  da 
de  mu  svezati  ruke,  Sibati  ga  na  prangeru,  a  napokon  sramolno  pro- 
tjerali  iz  grada  za  vjecna  vremena. 

Glede  psovkah  i  pogrdah  gradsko  je  zaiitupslvo  godme  J  437. 
ovako  odredilo:  tko  bi  opsovao  svoga  kuma  ili  kumu  il  povadin 
orulje  na  njega  ili  na  oju,  da  na  prvi  put   plati  jednu  marku  globt 


Psovke  i  pagrde,  Kieveinici,  Lahke  ozkde,  Izgndi  i  smutnje     LXVII 


za  dmgi  put  dvie  marke,  a  za  treci,  pel  iDarakali ;  a  za  cetvrti  pako 
oglobit  it  ga  sasvim  i  uzeti  mu  slobodti ;  ucini  li  to  koji  gradski 
kmet,  za  prvi  put  globit  de  ga  sa  5estdeset  dinarah,  za  drugi  put  sa 
tri  pcnse  dinarah,  za  tred  sa  §est  pensah  ;  a  zatecen  cetvrtom  oplienit 
tt  ga  sasvim ;  ne  b^de  li  imao,  §to  bi  mu  se  moglo  zaplieniti,  to  da 
za  svakih  deset  dinarah  od  globe,  koju  hi  morao  platiti,  odsjedi  jedan 
dan  u  gradskih  tamnicah  i  da  ga  mu^e,  Odsjediti  tad  a  u  lamnici,  bi- 
ja§e  ved  neSto  grozna,  utamni^eni    bo  trpljeli    su  zimu,  glad  i  zedju. 

Kkveinici  \,  ].  Ijudi,  koji  bi  javno  koga  okrivili  govorec  da  je 
nepo5lcno  djelo  ili  zlocin  pocinio,  kada  im  se  pred  sudom  svjedoci 
dokazalo^  bijahu  kainjenl  prema  vaznosti  osobe  i  tezini  klevete;  za 
manje:  novcanom  globom,  a  takova  najmanja  globa  iznosila  je  dva- 
deset  i  pet  pensah ;  za  vece  pako  ili  ce§<5e  klevete  odredjuje  zlatna 
bulla  gubilak  gradjanskih  pravah  i  izgon  iz  grada. 

Neki  Petar  Gundic,  seljak  iz  Vragovca,  bio  je  tri  puta  zatecen, 
da  je  oklevelao  gradjane  Pelra  Sve£it:a,  bivsSega  sudca,  te  Valenlina 
Saronida  i  cielu  obdino.  Kada  mu  se  kleveta  dokazala,  predao  ga 
vlastelin  njegov  gradskoj  obdini,  a  ona  ga  bacila  u  tamnicu,  dok  mu 
sud  izrece  zaslu^enu  kaznii.  DoznavSi  za  to  sin  mu  Gal  i  rodjaci,  iz- 
poslovaSe  u  gradske  obdine,  koja  ja  krivca  pustila  iz  tamnice,  doi^jm 
se  jamci  prije  obvezali  pred  kaptolom  zagrebaCkim  (55.  jula  g.  1455*), 
ako  receni  Petar  Gundic  istu  klevetu  opeluje  ili  drugom  slicnom 
obdinu  uvriedi,  da  tt  ga  isli  osobno  urucitt  obcini,  da  ga  kazni;  ne  (5e 
li  mpci  iH  hljeli  osobno  predati,  bit  tt  du^ni  s  mjesta  platiti  svomu 
vlastelinu  petdeset  marakah  dinarah,  a  drugih  petdesct  gradskoj  obdini, 
te  Stetu,  ako  li  bi  s  njegove  klevete  morao  trpljeli  ili  koji  gradjanin 
ili  cicla  obdina,  da  de  podpunoma  nadomjestiti.^ 

Lahki  ozUde.  Glede  lib  odredjuje  zlatna  bulla  ovako:  .duSne  li 
iko  koga  il  za  vlasi  povuce,  placa  uvriudjenomu  deset  pensah,  a  u 
gradsku  blagajnu  sto  dinarah;  ne  popravi  li  se  do  trecega^  da  se 
progna  iz  grada/' 

O  hgredu  i  smufnji  Pod  izgredom  ili  smulnjom  razumievala  se 
nodna  klatez,  tudenje  po  krcmah,  necedno  javno  vladanje  ild,  Takovim 
izgrednikom  obi^no  ,,ucieeio  bi  se  zivol**  t.  j.  tko  bi  takovoga  izgred- 
nika  ill  smutljivca  ubio,  da  sebc  obrani,  platio  bi  globe  samo  ucjenu 
izgrednikova  zivota.  Kadkada  bi  takove  izgrednike  i  usijanim  gvoldjem 
zigosali  na  lieu  i  protjerali  iz  grada,  Bilo  je  takodjer  slucajevah,  oso- 
biio,  ako  li  se  za  takove  krivce  zauzeli  bezporocni  ili  ugledni  Ijudi 
kao  jamci,  da  ih  nije  poglavarstvo  tako  strogo  kazoilo, 

*  Doc    182. 


J 


LXVIII  Tfiki  &%l€de  i  mt^t.  Kradje  irazitajsh*a,  Kuf^mmn/e  ukradenih  shmrih 


Glide  tiikih  ozltdak  ili  ranah  odredjuje  zlatna  bulla  ovako:  „raTii 
H  tko  kcga  no?em,  macem.  sulicom  ili  dnigim  slicnim  oruijem,  a 
ranjenik  sc  izlieCi  ne  izgubiv^i  uda»  neka  krivac  liecnika  plali,  a  ranje- 
nikii  neka  dade  dyadeset  i  pet  pensah,  a  jo^e  pet  pensab  neka  dade 
u  gradsku  blag^ajnu.  Izgubi  li  ranjenik  Itoje  udo,  neka  kiivac  plaii* 
liecnika,  a  ranjenomu  da  odSteti  udo  s  deset  raarakab,  a  povrb  toga 
neka  uplati  u  gradslni  blagajnu  dvie  markc,"  Pod  receni  zakon  pod- 
padali  su  i  oni  gospodari,  koji  nisu  pazilt  na  svoju  ^ivotlnju  kao  na 
psc,  prasce  ltd.:  ako  li  jc  na  ime  takova  zivotinja  koga  ngrizla,  to 
bi  gospodar  njezin  plaliti  morao  dotiSnomu  ne  samo  giobu,  ve<5  bi 
mu  i  zivotinju  prodali  ili  nbili. 

Za  kradju  i  rasbojstvo  ne  oznacuje  zlatna  bulla,  kakove  da  budti 
kazne;  ondje  se  na*prosto  samo  ovako  veli:  ^bude  li  gradjanin  ili 
inostranac  zateEen  na  gradskom  zemljiStu  u  kradji  ili  razbojslvu,  neka 
mu  gradski  sudac  po  obicaju  sudi*.  Kazne  za  tatbinu  i  razbojstvo 
bijahu  razli^ne  prema  ugledu  osobe  il  vriednosti  strari.  Ako  je  tko 
bio  pako  potvoren,  da  je  kakovu  stvar  ukrao,  a  nijc  mu  se  moglo 
dokazati,  pa  ako  je  k  tomu  bio  sudbeno  ncporocan,  to  se  takovu 
okrivljeniku  ponudila  prisega,  uz  koju  su  morali  lakodjcr  priseci  i 
okrivljenikovi  svjedoci.  Ovakovih  svjedokah,  koje  je  sam  okrivljenik 
nadi  morao,  bijaSe  sada  viSe  sad  a  manje,  prema  osobi  ili  ^sti  krivca^ 
ili  prema  vriednosti  ukradjene  stvari.  Cesto  bi  krivac  trazedi  svjedoke 
svojoj  nevinosli  morao  iza<^i  izvan  gradskoga  zemlji^ta,  to  ga  gradski 
8ud,  bojeci  se,  da  ne  ute6e,  nije  dotle  htio  pustiti  iz  grada,  dok.nije 
stavio  jamacah  mjesto  sebe,  koji  de  jamciti,  da  de  se  okrivljenik  doista 
vratitL 

Kazne  za  tate  bljabu  razlicite,  i  to  ili  bi  lata  izagnali  iz  grada, 
ill  bi  sjedio  neko  vrieme  na  prangeru,  a  tada  ga  protjerali  iz  grada; 
ili  bi  urezali  krivcu  uho,  pak  mu  zabranili  pod  smrtnu  kaznu,  da  se 
stanovito  vrieme  ne  smije  pokazati  u  gradu ;  odrezali  bi  mu  po  jcdno 
ubo  ili  obadva,  pa  ga  protjerali.  Osim  toga  kazniSe  tata  Sibanjem  ili 
batinanjem,  te  izgonom.  Tko  je  vec  jednom  kalnjen  bio  i  zigosan  radl 
kradje,  toga,  ako  bi  po  drogi  put  zatekli  u  kradji,  odsudi^e  na  smrt; 
a  kadkada  su  tate  odmah  za  prvu  kradju,  kad  je  bila  znatna,  objef^tli. 
Za  razbojstvo  pako  obicna  bijaSe  kazna  smrt  na  vjeSalih. 

Ktiptwanje  ttkradmih  stvarih.  Glede  toga  biO  je  zakon  u  ovnj 
gradskoj  obdini,  da,  ako  koji  gradjanin  sa  svjedoci  nc  mole  izkazalL 
od  koga  je  kupio  ukradenu  stvar,  to  ili  da  vlastniku  njezinu  plati 
njezinu  vriednost,  ili  stvar  povrati.  Poznat  nam  jc  jedan  slucaj,  gdjc 
se  gradski  sud  toga  slova  zakona  nije  to£no  dr;«ao.  God.  144<>.  ukr^- 
do^e  neki  tati    kmetu    Ladislava    Bickeleja.    vlastelina  Zellngradsko) 


Ohrewtvanje  kr,  srebmoga  novca.    Ubojstva, 


LXK 


jednoga  vola,  Kmet,  po§av§i  voloFskim  tragom,  doSao  je  u  gradsku 
ob<5inu  i  na.'^ao  svoga  vola  ujarmljena  u  kola  gradjanina  Simuna;  a 
kada  ga  laji  nije  hlio  kmetu  vratiti,  zatulio  ga  ovaj  gradskomu  sudu 
i  prisegnuv^i,  da  je  vol  njcgov,  zahlievao  je,  da  mu  ga  kupac  ill  po- 
vrati  ill  da  odkrije  tala^  od  koga  je  vola  kupio*  Gradski  sud  uzkiaito 
mu  jcdno  i  drugo,  Doznav$i  za  lo  kmetov  vlastelin  pomentiti  I^dislav 
Bickcle,  uluzio  je  gradski  sud  banu  Ulriku  Celjskomu,  Na  12,  maja, 
kada  je  ban  drzao  sudi^te  u  Krizevclh,  dodjoSe  na  oj  u  ime  obcine 
sudac  RavSar,  Matija  nolar  i  literal  i  gradjanin  Blaz,  da  odgovore  za 
5to  nisu  dozvolili ,  da  se  ukradeni  vol  povrali  gospodaru.  Na  to 
gradski  izaslanici  odgovoriSe,  da  je  u  ovoj  obdini  prastari  obi^aj,  da 
ako  kupac  ukradene  stvari  ne  moi^e  prokazati  ime  onoga,  od  koga  je 
ukradenu  sivar  kupio,  da  plati  vlastniku  samo  onoliko,  koliko  je  dao 
za  nju,  a  tuzilelj  da  povrh  loga  ne  smije  vi5e  ni^la  zahlievati.  Ali 
sud  ne  smatraju^i  tu  njihovu  izjavu  podpunom  —  prema  obicaju 
zemlje  —  dosudi,  da  se  vlastniku  povrati  ukradjeni  vol,  ill  da  mu  se 
toliko  plati,  koliko  vol  vriedi,* 

Obreztvanjt  kr.  srebcfyioga  novea  ubrajalo  se  u  zloi^in  kradje, 
God.  1433,  neki  Sljepan  Kerscr  utu5io  je  pred  gradskim  poglavar- 
slvom  zlalara  Klementa,  sina  Ambrozova»  da  obrezuje  kr  srebrene 
dinare;  gradsko  je  poglavarslvo  na  to  odredilo,  da  utuzeni  sa  dvojicom 
joSte  cestitih  gradjanah  prisegne  na  oltaru  sv,  krila  u  lupnoj  crkvi, 
da  je  u  toj  osvadi  nevin,  Zlatar  Klement  u  istinu  prisegnuo  je,  i  tim 
ga  poglavarstvo  nekrivim  proglasilo. 

Za  ubojsii^a  u  zlalnoj  buUi  odredjuje  se  ovakova  kazna:  ^ubije 
li  tko  koga  nehotice  u  igri,  da  plati  sto  pensah  rodbiBi  ubijenoga,  a 
dvadeset  pensah  obifmi;  ne  bude  li  imao  odkuda,  neka  mu  gradjani 
sude.  —  Rani  H  tko  gradjanina,  te  ^n  umrie,  a  ubojica  pobjegne, 
dvie  strane  ubicina  imuika  da  pripadnu  rodiieljem  ill  rodjakom  ubije- 
noga,  a  treda  obcini.  —  Obije  li  tko  gradjanina,  te  bude  uhvaden, 
da  ga  ob^ina  po  zakonu  kazni.  —  Ako  li  tudjinac  ubije  gradjanina 
u  kudi  ill  na  ulici,  ili  na  trgu,  neka  ga  obdlna  kazni/ 

Kada  je  tko  obtuzen  bio,  da  je  ubio  covjeka,  a  nije  mu  se  to 
ni^im  dokazati  moglo,  morao  je  okrivljenik  posvjedoi^iti  svoju  nevinost 
svjedoci  i  prisegom.  Obi^no  bi  irebao  okrivljenik  na6i  dvadeset  i  pet 
osobah,  koje  bi  s  njim  javno  u  crkvi  prisegle,  da  se  nije  ni  savjetom 
ni  cinom  ogrieSio  0  smrti  ubijenoga,  Po  zlatnoj  belli  imala  bi  se  po- 
dieliti  imovina  utekle  ubojice  medju  rodbinom  ubijenoga  i  obcinom; 
no  ako  je  imao  ubojica  djecu,  koja  ne   bijahu  samostalna,   scienio  je 


*  Doc.  146. 


LXX    Osohna  obrana,  PatvQrenje 


"iata.  Preljub.  Nasiije,    VjeUtce, 


sud,  da  ne  bi  pravedno  bilo,  da  po  diobi  ocevc  imovine  irpe  ne- 
duzna  djeca,  to  se  lada  ubojicina  imovina  dielila  ovako:  dvie  irecine 
zapalc  bi  djeci,  a  Irecu  podielio  bi  rod  ubijenoga  s  obcinom.  Ako  U 
je  ubojica  i  utekao,  to  ga  ipak  sud  proglasio  krivcem  smrti,  lo  ovla- 
stio  ne  samo  rodjakc  ubijenoga,  ve<*  i  svakoga,  tko  ubojicu  nadje  na 
gradskom  zemljtStu,  da  ga  slobodno  ubijc.  —  2a  ubojstvo  roogao  se 
u  XV-  vieku  ubojica  nagoditi  s  rodjaci  ubijenoga  lake,  da  hodocasli 
za  du§u  pokojnikovu  u  Rim,  da  se  ondje  izpovjedi  i  kupi  podpuna 
misno  odjelo,  koje  tt  se  dati  u  ime  zaduSbine  za  pokojnika  onoj  crkvi 
u  kojoj  je  pokopan. 

Kazna  za  ubojstvo  ne  bijaSe  sarao  usjekovanje  glave  i  vjeSala, 
ved  bi  i  krivcu  svczali  ruke  i  noge  i  tako  svezana  privezali  konju  za 
rep,  te  ga  vukao  po  gradskih  ulicah,  dok  ga  ne  dovukao  do  vjeSalah, 
i  tu  bi  ga  il  odmah  objesili  ili  na  cetvero  razsjekli,  Ic  ^etvrtine  nje- 
gova  liela  objesili  na  vjesala.  Iraao  li  je  takov  ubojica  sukrivca,  i 
njega  bi  objesili  uz  cetvrline  ubojicina  tiela, 

Oiobput  obrana  vlastitoga  zivola,  gdje  se  mogla  pogibelj  pod* 
punoma  dokazati,  bijade  i  dozvoljena  i  zakonom  opravdana,  ali  samo 
tada,  kada  bi  dotic^nik  pouzdano  doznavsi,  da  mu  se  zasjeda  il  po- 
gibelj sprema  njegovu  zivolu,  prijavio  to  gradskomu  sudu  i  od  njega 
dobio  dozvolu,  da  zasjednika  ili  napadaca  slobodno  ubije, 

Spomenuti  mi  je  neke  joSte  karne  slucaje,  koji  sc  vecinom  kaznili 
smrcu,  i  to:  pnlikuct,  kada  im  se  zlocin  jasno  dokazao  il  ga  u  samom 
£inu  uhvatili,  sazegoSe  na  lomaci. 

PaHwrioce  gradskoga  ptiaia  takodjer  su  na  lomat'i  salizali. 

Preljubmke  ili  spaliSe  na  lomaci,  ili,  kako  je  u  XV,  vieku  postao 
obiCaj,  udarahu  najpiije  na  rauke ,  a  narociio  na  drvenoga  konja 
(equuleum),  za  tim  ih  vrelim  feljezom  o2igosane  udarajuci  po  njimi 
Stapovi  protjerali  iz  grada  za  vjeSna  vreraena ;  a  isto  tako  postupahu 
5  onimi,  koji  su  im  pruzili  sgodu  za  preljub. 

Za  nasHje  Hi  oskvrnu  djevojaiku  odredjena  bijaSe  takodjer  il 
smrtna  kazna,  ili  mu  se  odsjekla  noga  ili  ruke. 

Vjdtke  ili  copernicc  u  XV.  vieku  spaljivahu  na  lomafi  na  po- 
sebnom  za  to  mjeslu  prozvano  ^Zredike"^  i  to  izvan  gradskih  zidinah. 
God.  1430*  mjeseca  januara  spaljene  bijahu  u  Zagrebu:  Margareta, 
udova  porezovnika  Mateja,  i  njezina  k<^i  Jelisava,  a  njihovu  kudu  po- 
svojila  je  giadska  ob(5ina- 

Takov  bijaSe  sudbeni  poslupak  le^ajem  XV.  vieka  u  obciei  slob. 
kr.  grada  zagreb.  Gradca  na  desnoj  obali  potoka  MedveSdaka. 

Savkoliki  sudbeni  postupak,  t  j.  pozivanje  na  sud,  i  koliko- 
kratno,  te  osude  bilo  na  novcanu  globu,  il  ijelesnu  kaznu,  ili  oa  smrt 


F&r€%  i  nvanrtdm   namett. 


LXXI 


ubiljelavalc  se  u  gradski  sudbetii  zapisnik  (Protocolum),  koji  je  postao 
i  tim  vjerodostojna  matica  o  porocnosii  iU  neporocnosti  pojedinacah ; 
toga  radi  svalko,  komu  se  cinilo,  da  mu  je  nepravedno  sud  sudio,  a 
Ijaga  mu  se  u  zapisnik  unesla,  nastojao  je,  da  se  iz  njega  briSe;  a 
da  se  takoyo  brisanje  Ijage  vrlo  tezko  i  sporo  obavljalo,  budi  nam 
evo  ovo  za  primjer.  Godine  1488.  gradjanln  Gal  Kudelic  tuzio  je 
neke  sugradjane  radi  uvrede  po:§tenja  t  j.  da  ga  ozloglasuju.  PoSto 
ntje  na  sudu  uvrede  dokazati  mogao,  bio  je  osudjen,  a  ta  se  osuda 
ubiljezila  u  gradski  zapisnik,  a  s  nje  je  joSte  vedma  do§ao  na  zao 
glas,  le  ga  javno  ozivali  krvnikom.  Kudelid  ule£e  se  raolbom  pod 
okrilje  kralja  MaiijaSa,  i  obrazlozivSi  mu  cielu  stvar  zamolt  ga,  da 
naloli  gradskomu  poglavarstvu^  da  tu  Ijagu  u  zapismku  bri§e ;  all 
kada  ju  poglavarsto  nije  brisati  hljclo,  to  $u  Kudelica  i  nadalje  javno 
ozivali  krvnikora,  a  narocito  urn  mu  se  rugali  neki  Valentin  postolar 
i  Luka  Riband,  —  Kudelid  obratio  se  opetovano  na  kralja,  koji  po 
drugi  put  fs.  juna)  nalozi  obcini,  da  mu  Ijagu  bri^e  iz  zapisnika,  a 
Valentina  postolara  i  Luku  Ribarica  radi  nanesene  uvriede  kazui,  pa 
i  svakoga,  koji  bi  se  usudio  tim  imenom  Kudelica  vriedjati,  da  pe- 
dep§e;  ne  ucini  li  toga,  nalozit  de  banu  Matiji  Gerebu,  da  on  svakoga, 
koji  Kudelica  lim  uviiedi,  uruci  kralju  na  milost  i  nemilost  Istora 
sada  povco  je  iztragu  gradski  sud  proti  poslolaru  Valentinu,  no  Ku- 
dclid  nezadovoljan  s  torn  iztragom,  prizove  na  vrhovno  sudiJte,  t.  j. 
na  stare  sudce,  koji  nalo^i.^e  postolaru  Valenlinu,  da  javno  pred  svje- 
docl  zamoli  Kudelica  za  opro^tenje.  Med  ju  tim  umrie  kralj  Maiija^ 
(1490),  pak  i  postolar  Valentin  ne  izvr§i  5to  mu  je  vrhovno  sudtite 
nalozilo.  Kudelic  uvriedjen  s  toga,  obrati  se  na  kralja  Vladislava, 
koji  zapovjedi  gradskomu  poglavarstvu,  da  Kudelidu  poStenjc  vrati, 
ali  kada  je  ono  oklievalo  to  ui^inili^  podnese  Kudelid  molbu  vojvodi 
i  t>anu  Ivanu  Korvinu,  koji  strogo  nalozi  obcini,  da  odlucno  postupa 
proti  postolaru  Valentinu  i  Luki  Ribaridu,  da  Kudelicu  poSlenje  vrali 
I  Urn  da  ga  umiri,* 

Napokon  brinulo  se  gradsko  poglavarstvo  i  torn,  da  se  gradski 
l^peli  spram  driave  podmire,  a  to  bija^e: 

Portz  i  mfanretini  namett.  Od  red  bom  kralja  Bele  IV.  od  23.  stu- 
denoga  g.  ij66.  svakogodi^nji  gradski  porez,  koji  je  i^o  u  drlavnu 
blagajnu,  ustanovljuje  se  u  celrdesct  marakab  tekucega  novca  ovako: 
pjer  gradjani  radi  velikoga  truda  i  ogromnoga  tro5ka,  koji  su  ulozili, 
dok  so  svoj  grad  utvrdili,  ne  de  morati  poSiljati  u  kraljevsku  vojsku 
dc9ct  valjano   orulanih   vojnikah,   niti   davati   podvoza;   no  za  tu  iz- 


'  Doc  J49.   366. 


LXXII  Porez  i  izvanream  nameti. 

kazanu  im  pogodnost  duzni  de  biti  pla(5ati  o  svakoj  novoj  godini  voj- 
vodi  ili  njegovu  zamjeniku  banu  cetrdeset  marakah  u  tekucem  novcu.* 

Ovako  ustanovljen  porez  pladala  je  gradska  obdna  i  u  XV.  joSte 
vieku;  na  ime:  god.  1405.  na  14.  junija  potvrdjuje  biskup  Eberhardo 
Alben,  (kojemu  je  kralj  Sigismund  zalozio  gradsku  ob<5inu),  da  mu 
ona  izplatila  cetrdeset  marakah  drzavnoga  poreza,  koji  bi  o  novoj  go- 
dini morala  bila  izplatiti  kralju.^  —  God.  1406.  na  13.  januara  pri- 
znaje  kralj  Sigismund,  da  su  mu:  sudac  Petar  Safar  i  gradjani  Kon 
i  Ivan,  sin  Bozev,  u  ime  ciele  obdine  izplatili  du^ni  porez,  koji  se 
kruni  pla<3a  o  novoj  godini.*  —  God.  1407.  na  8.  augusta  gradjani 
zagrebacki:  Ivan,  sin  Pavlov;  Ivan,  sin  Boljin  i  Lovrenac  platili  su 
kraljevskim  podvratarom  Pitoni,  Stjepanu  i  Emeriku  §est  postotnih 
for.  u  ime  poreza;^  a  sliSnu  svotu  da  su  uplatili  gradjani  Ivan  Bozev 
i  Fabijan,  potvrdjuje  im  god.  1418.  Petar  Forgac,  kraljiCin  dvorski 
meStar.*  —  God.  1453.  na  1.  januara,  u  ono  doba,  kada  su  grofovi 
Celjski  drzali  Zagreb  pod  svojom  vlasti,  priznaje  Katarina,  zena  Ulrika 
Celjskoga,  da  joj  je  gradski  sudac  Jakob  Eberspelch  platio  za  gradsku 
obdinu  du2ni  porez  od  Cetrdeset  grivnah  ili  marakah.^  —  God.  1457. 
nalazimo  na  8.  januara  u  Celju  kod  recene  Katarine,  tada  ve<5  udove, 
gradske  izaslanike,  po  kojih  ustmeno  §alje  gradskoj  ob<5ini  neke  naloge, 
to  ne  ima  sumnje,  da  su  joj  torn  sgodom  platili  i  porez,  koji  je 
ob<3ina  0  novoj  godini  morala  platiti.^  —  Kada  je  god.  1495.  vojvoda 
i  ban  Ivan  Korvin  uzajmio  u  ove  gradske  ob<5ine  800  for.,  to  joj  u 
ime  duznih  kamatah  oprostio  driavni  porez,  §to  bi  ga  0  novoj  go- 
dini 1496.  morala  njemu  platitL'' 

Osim  poreza,  nametali  se  za  nenadane  driavne  potrebe,  osobito 
za  sluc^aj  rata,  izvanredni  novcani  nameti  (taxa  extraordinaria),  sada 
ve<5i,  sada  manji,  prem  potrebi,  koje  je  i  gradska  ob<5ina  morala  pla- 
<5ati.  Oko  god.  1435.  nalozio  je  Sigismundov  cetovodja  Perko  Talovac, 
dakako  u  ime  kraljevo,  neki  izvanredni  namet ;  za  nj  je  gradska  ob6ina 
neSto  izplatila,  a  izplatiti  duzna  joSte  ostala  petdeset  i  cetiri  for.;  no 
budud  da  je  ona  Perka  i  njegovu  2etu  neko  vrieme  podpuno  hranom 
obskrbljivala,  to  joj  na  8.  februara  god.  1436.  ban  Matko  Talovac, 
brat  Perkov,  oprostio  pla6anje  recenoga  zaostatka.® 

*  Doc.  9. 

■  Doc.  12, 

•  Doc.  13. 

*  Doc.  36. 

*  Doc.  167. 

•  Doc.  168. 
'  Doc  381. 

•  Doc.  93.  94. 


Porez  i  izvanrednt  nameti.  LXXIIl 


God.  1 468.  na  9.  marta,  promolrivSi  siromaStvo  gradske  obcine, 
u  koje  je  spala  s  nastale  kuge,  oslobadja  kralj  Matija§  i  nju  i  njezine 
podanike  od  izvanrednoga  nameta  pol  for.,*  a  9.  maja  isle  godine 
kori  svoga  porezovnika,  .^to  nije  izvanredni  namet  u  ovoj  obdni  to2no 
razporezao  prema  zakljucku  budimskoga  sabora,  jer:  dok  bi  morao 
popisati  samo  ku<5c  s  velikimi  vrati  i  na  njih  razporezati  namet,  on 
je  popisao  i  prazne  grunle,  i  ku<5ice  i  majure,  te  bi  po  njegovu  bro- 
jenju  bilo  u  ovoj  gradskoj  ob<5ini  do  500  kudah  sa  velikimi  vrati 
(t  j.  kroz  koja  moze  proci  voz  siena),  a  jedva  je  toliko  svihkolikih 
kudevlastnikah.*  —  Isti  kralj  obzirom  na  vjernost  gradske  obcine  i 
radi  njezine  nevolje  opra§ta  i  nju  i  njezine  podanike  od  placanja 
kunovine  i  drugih  izvanrednih  nametah.^ 

*  Doc.  258. 
■  Doc.  259. 

•  Doc.  271.  292. 


Javne  sluzbe. 


Pelnaestoga  vieka  bilo  je  u  Zagrebu  Ijudih,  koji  su  ovlaSteni 
viSimi  povlasticami  a  dozvolom  i  gradske  i  kaptolske  jurisdikcije,  u 
jednoj  i  u  drugoj  obavljati  svoju  slulbu,  a  to  bijahu  Ijecnici  i  javni 
biljelnici. 

LjeHnici.  U  XV.  vieku  bila  su  ve<5  na  lalinski  prevedena  razna 
djela  zidovskih,  gr($kih  i  arapskih  Ije^nikah,  koja  su  tadanji  Ijecnici 
mnogo  proucavali,  a  lim  se  je  i  Ijccenje  donekle  usavrSivati  pocelo. 
U  torn  joSte  vieku  bavili  se  Ijecenjem  i  svedenici,  koji  su  kao  i  svje- 
tovnjaci  morali  Ijecni^tvo  i  uCiti  i  izpit  iz  njega  pololiti,  tada  istom 
bijahu  ovlaSteni,  da  javno  izvrSuju  svoje  zvanje.  U  kaptolu  se  zagre- 
backom  u  to  doba  spominju  dva  njegova  Clana  kao  Ijec^nika,  i  to 
god.  1423 — 1438.  kanonik  Mihalj  „Dr.  artis  medicine",^  a  g.  1452. 
kanonik  Makvardo  , medicine  doctor",*  koji  su  iz  krScanske  vec  duz- 
nosti  Ijecili  i  bolestne  gradjane  zagrebaCkoga  Gradca.  Qsim  njih  bilo 
je  u  samoj  gradskoj  obdini  takodjer  Ijecnikah  svjetovnjakah,  n.  pr. 
god.  1425.  neki  Vlkan  „phisicus*  spominje  se  kao  ovrSitelj  oporuke 
bana  Ivana  Albena.^  a  god.  1437.  Aleksander  ^doctor  in  phisica  seu 
in  arte  medicinali  liberali",  pred  kojim  kraljevski  tridesetar  Petar 
moli  za  oproStenje  gradsku  ob6nu,  koju  je  uvriedio.*  Gdd.  1438.  tu2i 
pred  kaptolom  zagreba^kim  lje£nik  Nikola  medvedgradskoga  kastelana 
Bogavca  Milakovi<5a,  da  mu  je  silomice  oteo  konje.^  God.  1442.  spo- 
minje se  u  gradskih  zapisnicih  „Petrus  medicus",  a  god.  1463.  pro- 
daje  Gjuro  „medicus,  civis**,  svoju  kucu  literatu  Grgi  Brstecu.®  Ovaj 
Gjuro  bio  je  bez  dvojbe  Taljan,  bijaSe  bo  sin  „Bartholomei  de  Regio".'' 

*  Doc.  36.  82.  120. 
^  Doc.  162. 

^  Doc.  42. 

*  Doc.  ^jo6) 
^  Doc  189. 

*  Doc.  228. 

*  Doc.  282. 


Ljecnki,  Javni  biljeinici.  LXXV 


U  ob<5e  u  nas  se  Ijecenjem  bavili  ponajviSe  Talijani  i  Njeraci,  04  kojih 
poslednjih  narocito  sporainje  se  god.  1493.  „egregius  medicine  doctor 
Henricus  Almanus"*,  kojemu  je  kaptol  zagrebacki  doznaSio  godiSnju 
nagradu  petdeset  dukatah  od  dana,  kada  se  nastani  bilo  na  kaptolu 
ill  u  gradskoj  ob<5ini.^ 

Ljecnici  u  to  doba  pravili  su  i  sami  nekoje  Ijekove,  no  bilo  je 
i  Ijckarah  t.  j.  posebnih  ducanah,  u  kojih  se  nekoji  Ijekovi  ili  stvari 
za  nje  potrebite  prodavale,  a  takove  prodavaocc  zvali  su  „apothekari". 

Javni  biljeznici,  U  XV.  vieku  nalazimo  u  Zagrebu  vrlo  Cesto  i 
javne  bilje2nike  (notarii  publici),  koji  su  strankam  izdavali  javne  iz- 
prave,  podpisivali  ih  i  svojim  biljezniSkim  znakom  (signum  notarii) 
podkriepljivali.  Javni  biljeJnici  morali  su  izuciti  pravne  nauke,  a  na- 
rocito tako  zvanu  ,ars  notarialis",  a  te  su  u2ili  vedinom  u  inozemstvu, 
najvi§e  u  Italiji;  da  pako  uzmognu  svoju  slu^bu  javno  obavljati,  iz- 
kazati  se  morali  diplomom,  da  su  svoje  nauke  valjano  svrSili,  pa  tada 
im  je  istom  kralj  dozvolio,  da  javno  posluju  (publicus  s.  imperiali 
auctoritate  notarius).  —  Ovi  javni  biljelnici  u  Zagrebu  bijahu  ili  svec^e- 
nici  ili  svjetovnjaci,  a  ponajviSe  Hrvati,  §to  nam  je  opet  liep  dokaz, 
koliko  se  tada  telilo  u  nas  za  vi§om  naobrazbom. 

Iz  sve<5eni2koga  stalela  spominju  se  u  Zagrebu  ovi  javni  biljel- 
nici: g.  1433.  Mihalj,  sin  Blafev,  rodom  iz  LaSke  ulice  u  Zagrebu; 
g.  1434.  Grga,  sin  Nikolin,  rodom  iz  MoravSah;  g.  1434  Petar,  sin 
Tomin,  iz  Ra($e  i  Klement  Solaris  iz  Koprivnice;  g.  1451.  Ivan,  sin 
Dominika  Vedeslava  iz  Sredice,  g.  1453.  Stjepan,  sin  Emerikov,  sa 
Visokoga;  g.  1475  —  1490.  Malej,  sin  Grgin,  iz  Gjurgjevca,  te  Pavao, 
sin  Valentinov,  iz  Cazme.  —  Od  svjetovnjakah :  g.  1423.  doma<3i  sin 
Nikola  Pravdid,  sin  Pavlov,  koj  bijaSe  ujedno  i  biljeznikom  zagre- 
baSke  zupariije.  —  Za  premoci  grofovah  Celjskih  dodjoSe  iz  susjedne 
Slovenije  u  Zagreb  kao  javni  biljeznici:  Mihalj  Salaker  iz  Krainburga 
(1454)  i  Stjepan  de  Marchus. 

Da  se  razabere  djelokrug  lih  javnih  biljeznikah,  ocrtati  t\x  ga 
ovimi  primjeri.  Kada  je  godine  1422.  biskup  zagrebacki  Ivan  Alben 
izobcio  gradjane  zagrebackoga  Gradca  radi  nasrtaja  na  kaptol,  dao  je 
spis  o  tom  izobcenju  podpisali  i  proglasiti  po  javnom  bilje^niku  popu 
Mihalju,  sinu  Blazevom.*  —  God.  1434.,  kada  je  Ivan,  opat  zagre- 
backih  Cistercitah,  po  viSjem  nalogu  oporaenuo  Rudolfa  Albena  Med- 
vedgradskoga,  da  preda  stolnoj  crkvi  zaduSbinu,  koju  joj  namienio 
biskup   Ivan    Alben,  dao   si   po   javnom   biljezniku   popu    Grgi,   sinu 

*  Doc.  361. 
■  Doc.  32. 


LXXVI  Javni  biljeinict. 


Nikolinom,  potvrditi,  da  je  Rudolfa  Albena  doista  opomenuo.^  — 
God.  1443.,  kada  je  kaptolski  vikar,  kanonik  Ivan,  na  tuzbu  Gjure 
Meglida,  altariste  oltara  sv.  Magdalene,  poveo  iztragu  proti  nasilju 
nekojih  gradjanah  zagrebackih,  javni  su  biljeznici,  popi :  Petar,  sin 
Tomin  i  Klement  Solaris  sastavili  o  lorn  izpravu  i  svojim  ju  pod- 
pisom  potvrdili.*  —  God.  1451.  kuharica  Jelena  pred  javnim  notarom 
popom  Ivanora,  sinom  Dominikovim,  svoju  pelgodiSnju  zasluzbu,  koju 
bi  dobili  imala  oi  nekih  kanonikah,  poklanja  prebendarskomu  sboru 
u  ime  zaduSbine.^  —  God.  1452.  biskup  zagrebacki  Bencdikt,  kada 
je  dosudio,  da  su  Cistercite  duzni  davali  zupnikom  sv.  Marka  ^etvr- 
tinu  od  oporuCnih  zapisah  od  zupljanah  ove  zupe,  dao  je  tu  odluku 
po  javnom  biljezniku  popu  Stjepanu,  sinu  Eraerikovom,  napisati  i 
podpisati.*  —  Kada  je  god.  1454.  kaptol  zagrebacki  kaznio  arcidja- 
kona  Petra  Zlotrcka,  koj  je  zlorabio  kaptolski  pecat,  a  biskup  Benedikt, 
potvrdiv§i  recenu  kaznu,  dao  je  svoju  potvrdu  po  javnom  biljezniku 
svjetovnjaku  Mihalju  Salakeru  pisati  i  podkriepili.*  —  God.  1467., 
kada  je  svecenstvo  zagrebacke  biskupije,  sakupljeno  na  sinodi  u  stolnoj 
crkvi,  od  nekih  svjetovnjakah  zlostavljeno  bilo,  dalo  je  svoju  tuzbu 
glede  toga,  poslanu  papi  Pavlu  II.,  po  javnom  biljezniku,  svjetovnjaku 
Stjepanu  de  Marchus,  pisati  i  podpisati.^  —  God.  1475.,  kada  je  ka- 
nonik Ilija  pismeno  zapovjedio  lupnikom  sv.  Marka,  da  opomenu  neke 
gradjane,  da  izplate  prebendarskomu  sboru  namienjene  mu  oporucne 
zapise,  taj  je  nalog  uSinio  pred  javnim  biljeznikom  popom  Matejom, 
sinom  Grginim.''  —  Pred  istim  javnim  biljeznikom  izplatila  je  Kata 
Lazarinka  samostanu  remetskomu  duinu  ducansku  najmovinu.^  — 
God.  1489.  popisao  i  ovjerovio  je  javni  notar  pop  Pavao,  sin  Valen- 
tinov,  prepise  izvadjene  iz  gradskoga  arhiva  i  poslao  papinskomu 
legatu  Angelu,  u  kojih  se  spominju  krvavi  sukobi  i  pomirba  medju 
gradskom  ob<5inom  i  kaptolom  zagrebackim.®  —  Napokon  iste  godine, 
kada  je  kanonik  i  arcidjakon  Gjuro  opomenuo  Baltasara  i  zenu  mu 
Katarinu,  da  vrate  §to  su  oteli  nekim  sugradjanom,  ovu  je  opomenu 
pisao  javni  biljeznik  pop  Matej,  sin  Gjurin.^® 


*  Doc.  73. 

■  Doc.  135. 
"  Doc.   160. 

*  Doc.   162. 

*  Doc.   180. 

*  Doc.  256. 
'  Doc.  294. 

*  Doc.  329. 

*  Doc.  353. 
"  Doc.  354. 


Javm   hiljezmci.  LXXVII 


Na  izpravah,  koje  su  pisali  javni  biljeznici,  obicno  spominju: 
godinu,  indikciju,  mjesec,  dan  i  dobu  dana,  mjesto,  gdje  su  pisali,  te 
tadanjega  papu  i  godinu  mu  papovanja,  a  bijahu  li  prisutni  svjedoci, 
to  ih  poimence  navode. 

Javni  biljeznici  pisali  su  izpravc  nc  samo  kod  kude,  ve(3  i  na 
drugih  mjestih,  kamo  su  slu^be  radi  pozvani  bili,  dapace  kad.^to  i 
javno  na  ulici  (in  via   publica). 

Znak  notarski  (signum    notarii)   bijaSe  obiCno   ili  izsaran  kriz  ili 
kakovo  drugo  ovedc  obiljeJje  sa  podpisom  notarova  imena. 


Obrt  i  trjfovina. 


U  XV,  vieku  obrtu  i  trgovini  puce  prosfrano  polje  ne  samo 
tim,  §to  je  i  jedno  i  drugo  stojalo  pod  zaFiifom  zaTton§7vec  uzivalo 
i  te  ^EQgadno^tvjia^^^iL  abrljiid.  1  Irgovci  polazet:!  na  sajmove  bili 
oproSteni  pfl  cpaignpr-i  piai^anja  mniiarinp  i  bfodanne  za  robli,  kojom 
su  trgovali.  Tim  su  se  najvi5c  i  slvarale  obrtnicke  zadruge  ill  bra- 
tovitine  (kalendinum,  confralernitas),  koje  su  zadrugarom  olakotivale 
radnju  i  promet.  U  onodobnih  gradskih  zapisnicih  nalazimo  mnoztvo 
obrlnikah,  kojim  se  zanimanje  brvatskim  jezikom  oznacuje,  kao:  ceslar, 
ciglar,  hiebopek,  iglar,  kipar,  klobucarj  lokotar,  mosnjar,  nozar,  ostrugar, 
pivar,  platnar,  popUtar,  riznar  (riza  —  haljina  t,  j,  kroja£),  rogalar, 
sitar,  §porar,  strelar.  tackar.  tular,  voScar,  vuzdar;  alt  kraj  ovih  na- 
lazimo  u  istih  zapisnicih  oznaku  obrta  i  na  latinskom  jeziku  i  to: 
urara,  uSara,  zlalara,  brijaca,  mesara,  tesara,  gumbara,  kovaca^  kamc- 
nara,  loncara,  bacvara,  mlinara,  krznara,  sapunara,  suknara,  ribara, 
sedlara,  stolara,  lucara  (knji  je  lukove  pravio),  oklopnara,  Stitnara, 
puskara,  trubljara,  cizmara,  kljucara,  naocara  (ocalara),  posiolara,  svje- 
dara,  zvonoljevca,  sviraca.  brusara  i  ^istioca  macevah,  i  tkalca  ne 
samo  platna,  vec  i  grimiza  i  proikana  fina  sukna  (lextor  purpure  et 
veluti),  a  na  magjarskom  se  spominju  samo  varge  t,  j,  vrsta  proslih 
Silmarah, 

Prve  jo§  polo  vine  XV,  vieka  postojale  su  obrtnicke  zadruge  sa- 
stavljene  ill  od  zadrugarah  jednoga  obrta  n.  pr.  mesarska,  tesarska, 
klobucarska,  §o§iarska  itd.,  ili  od  viSe  raznih  ali  slii^nili  obrtah  n»  pr. 
krznarah,  sedlarah,  vuzdarab  i  reraenarah,  koji  saCinjavabu  jednu 
takovu   obrtnicku  zadrugu. 

Timi  zadrugami  ili  bratovSiinami,  koje  su  stojale  pod  glavnim 
nadzorom  gradskoga  magistrala»  upravljao  je  dekan,  koga  su  zadru- 
gari  birali  svakc  godine  obiCno  na  god  zadruznoga  patrona ;  svaka  bo 
zadruga  odabrala  si  za  zaStilnika  posebnoga  sveca,  kojemu  je  obiCno 
u  fupnoj  crkvi  podigla  oltar,  na  kojem  se  svakoga  mjcseca  Citala  po 
jedoa  sv.  misa,  kojoj  su  $vi  bratovStinari  morali  prisudtvovati.  Iroala 


Mjtr€  /  tmj^a.   Ckna  /  fruL 


LXXIX 


jc  I  posebnu  zastavu,  pod  kojom  su  braiov5iinari  i§U  u  sveCanih  pro- 
vodih,  a  imali  su  i  vlastile  vo^tanice,  pohranjene  u  dekana,  koje  su 
palili  na  sprovodu  kojega  svoga  suclana.  Dekan  je  razpravljao  pojc- 
dine  obrtni^kc  razprave  medju  clanovi,  predlagao  novc  clanove  voljne 
stupiti  u  bratovStinu,  da  o  njihovu  primilku  bratov^lina  razpravlja; 
upravljao  novi^anom  i  posjednom  zadruznom  imovinom  i  polagao  joj 
racunc  o  prihodu  i  IroSku  i  brinuo  se  za  uboge  i  boleslne  bratov§tinare. 

Gradsko  poglavarstvo  osim  prava  nadzora  nad  obrtom  i  trgo* 
vinom  bdilo  je  i  nad  tim,  da  mjeie  i  vage  budu  prave,  da  ciena  robi 
ne  bude  previsoka,  a  roba  da  bude  zdrava,  a  osobito  takova,  koja  je 
svakomu  nuldna,  kao  hrana  i  odiclo,  le  je  prema  potrcbi  propisivalo 
i  ciene.  U  ovih  spomenicih  dolaze  god.  1425.  nekoji  gradhki  zakoni, 
koji  se  odnose  na  obrt  i  trgovinu  i  to: 

O  mjtmh  i  vagi,  Svaki  §tacunar  ili  Irgovac  da  ima  prave  i  isti- 
nite  injere  i  vagc  i  refove  posebice  za  sukno,  a  posebne  za  platnoi 
ako  li  ib  izkrivi,  to  <^e  mu  se  roba.  kojoni  trgujc,  po  gradskom  po- 
glavarstvu  zaplientti.  Sukno  da  ne  mjeri  mjerom,  kojom  se  mjeri 
platno,  nili  platno  mjerom,  koja  je  za  sukno;  prekrSi  li  to,  izgubiti 
tt  svu  zaiihu  i  sukna  i  platna. 

U  svakoga  trgovca  da  su  mjere  obiljezene  i  gradskim  pecatom 
i  pei^atora  onogodisnjega  sudca,  i  to  mjere  za  zito  i  za  vino,  na  ime: 
pel  kabla,  <?ctvrt  kabla,  izmjerene  prije  gradskom  kamenom  mjerom  -, 
te  mjere  za  vino,  kao  police  ili  pinte,  i  cetvrte  polica;  budu  li  mjere 
krive,  gradsko  da  ih  poglavarstvo  zaplieni. 

Svaki  trgovac  ili  Stacunar,  a  i  dnigi  ko  mu  drago,  tko  ulje, 
papar  i  drugu  trgovinu  trzi  na  vagu,  da  ne  upotrebljava  druge  teze 
za  funtu,  nego  njemacku  pod  gubltak  robe,  koju  proda,  a  uza  10  jo5 
platU  <^e  globu  Sest  marakah  dinarab. 

O  dem  i  pridu,  Trgovac  na  jednu  funtu  ulja  ne  smije  uzeti  vile 
prida  od  dva  dinara,  uzme  li  vi§e,  gubi  ulje. 

Hljebarica  na  jednom  kablu  braSna,  uracunajut^  i  mekinje  ili 
posije,  tie  sraije  imati  vi5c  prida  od  40  dinarah.  —  Hljebarica»  koja 
ima  vlastitu  pe^,  osim  hljeba  mora  i  perece  peci,  i  dvanaest  peiecab 
prodavati  po  dinaru ;  nc  bude  li  uz  hljeb  i  perece  pekla,  globkl  ^e 
ju  sa  60  dinarab. 

Svaki  postolar  da  jedan  par  Sizamah  vec-ih  radnickih  prodaje  za 
18  dinarab.  a  par  manjib  po  14  dinarab;  prodaje  li  skuplje,  platit 
^  globu. 

Za  podSav  starih  cipelah  i  5izamab  nc  hmije  zabtievaii  vi5e  od 
%  dinara,  a  dade  li  sam  kozu  za  podglav  ili  poplate,  mo)Ee  uzeti  14 
dinarah,  uzme  li  vi5e,  zaplienil  de  mu  postole. 


LXXX 


Prcproda/a.  Zdravlj€^  Cikovi, 


Rakan  da  dvanaest  velikih  ili  24  mala  raka  prodavaju  po  dinar ; 
Iko  bi  trazio  vi5e,  gubi  rake. 

Loncari  da  na  javnom  trgu  trze  lonce  i  pehajce  potrebUe  za 
krSmare,  i  da  cetiri  peharca  trie  sa  dinar.  Ne  donesu  li  pebarcah  na 
trg,  to  ce  im  g^radski  priseznici  zaplieniti  lonce  za  prvi  put,  a  za 
drugi  put  kaznit  de  ih  ve<5om  kaznom. 

O  preprodaji,  Gradski  ribari,  koji  sii  s  ove  strane  Save»  da  od 
prekosavskih  ribarah  ne  kupuju  ribah  pod  globa  da  <^c  im  kupljene 
ribe  zaplieniti;  ribe  da  prodavaju  oni  ribari,  koji  su  ih  uhvalili. 

Nijedna  piljarica  ne  smije  do  podneva  nijednu  robu  prekupili, 
vtt  treba  da  ju  gradjani  kupuju  za  sebe.  a  koja  bi  se  usudtla  takova 
Mo  pociniti,  gradski  priseznici  zapiienit  de  joj  kupljenu  robu. 

^"Nijedan  Stacffl^ar  ili  kramar,  kao  ni  krojac  da  do  podneva  ne 
kupuje  platna.  da  ga  preproda,  ved  treba  da  ga  samo  gradjani  ku- 
puju tada  za  sebc,  Ni  domadi  ni  inostranac  da  do  podneva  ne  kupuje 
ni  zobi,  ni  zita,  ni  siena  da  ga  preproda,  jer  samo  gradjanom  pri- 
pada  pravo  timi  poljskimi  proizvodi  obskrbiti  kudu;  uradi  li  tko  proti 
^Jomu,  gradski  ce  priseznici  zaplieniti  mu  kupljenu  roku. 

O  zdravlfu,  Ribari»  koji  donesu  ribu  na  prodaju^  da  ju  u  ko- 
rizmi  prodavaju*  dok  veliko  zvono  ne  zazvoni  (na  propovied);  a  u 
ostalo  doba  godine  da  ju  samo  do  podne  prodavaju,  a  ribam,  koje 
bi  do  lada  neprodane  ostale,  gradski  de  dckan  po  prezivaSu  dati  re- 
pove  poodsjecati. 

Nijedna  hljebarica,  ni  solarica,  ni  piljarica  stojed  il  sjeded  na 
trgu  kod  svoje  trgovine,  kao:  kniha,  soli  ill  jestiva,  da  ne  prede  niti 
ne  tke,  jer  se  stupami  ili  pozderjem  moJe  natepsti  hrana,  a  Ijudi 
okuzili ;  koja  tu  zapovied  prekr^i,  platit  de  za  prvi  put  60  dinarah, 
za  drugi  tri  pense  dinarah»  a  zaiecena  tredom,  gubi  robu,  kojom 
trguje.* 

Ci/tovi,  Pocetkom  druge  polovinc  XV.  vieka  iz  obrtnlckih  za» 
drugah  poceli  se  razvijati  ^plemeniti  celiovi",  spram  kojih  bijaSc  ma- 
gistratska  vlast  viSe  stegnuta,  a  njim  kraljevskimi  poviasticami  udie- 
Ijena  samouprava  u  stvarih  obrta,  domadi  je  obrt  opel  pokroCio.  Ovaj 
preokret  izvadjao  je  u  Zagrebu  kraljcvski  lovamik,  5to  zakljucujemo 
iz  pisma  tovamika  Ulrika,  sina  Ivana  Kaniikoga,  kojim  na  6.  marta 
g.  1453*  kori  obdinu  gradsku,  ^5lo  odredbe  i  ustanove.  koje  smo 
netom  biv^i  kod  vas  u  va^oj  sredini  udintli  gledom  na  obrtnlke  i  za- 
natnike,  koji  u  vas  obitavaju.  te  ih  i  mi  i  vi  odobrismo,  a  vi  sada 
ne  dopuState  i  ntmalo  hajete,  da  ih  i»tt  obrinici  obdriJavaju*,  te  strogo 


'  Doc  40, 


Cehovi.  LXXXI 

zapovieda  gradskomu  poglavarstvu,  da  toliko  postolare,  (koji  su  mu 
se  pritulili)  koliko  i  sve  druge  obrtnike  i  zanatnike  ne  smeta  u  slo- 
boStinah  danih  za  njihov  obrt.^ 

SloboStine,  kakove  su  cehovi  uzivali,  valjalo  je  da  im  budu  obez- 
bjcdjene,  a  to  samo  tim  da  ih  kruna  potvrdi,  toga  radi  g.  1466.,  kada 
je  druge  polovine  mjeseca  augusta  kralj  MatijaS  boravio  u  Zagrebu, 
dodjoSe  pred  njega:  krznari,  uzdari  i  remenari,  i  zamoliSe  ga,  da 
njihovu  cchu  potvrdi  zakone  i  pravila,  kakova  uzivaju  i  dnigi  cehovi 
slob,  kralj.  gradovah.  Kralj  im  usli§a  molbu  i  odredi,  da  <5e  oni  od 
sada  unapried  saSinjavati  posebno  druStvo  ill  ceh,  i  da  svake  godine 
po  volji  mogu  izabrati  dekana,  koji  <5e  ih  ravnati  i  rje§avati  sve  prie- 
pore,  koji  bi  se  medju  majstori  zametnuli.  Nijednoga  majstora  nije 
nitko  vlastan  u  stvarih,  tiSudih  se  lih  obrta,  ni  tuziti,  ni  gradski  ga 
roagistrat  zvati  preda  se,  dok  se  prije  razpra  nc  pretrese  i  ne  raz- 
pravi  u  samom  cehu.  Majstorom  nitko  ne  mo2e  postati,  tko  nije  pod- 
puno  vje§t  svomu  zanatu  i  koga  ceh  takovim  prizna,  a  cehovski  dekan 
u  ceh  primi.  Takov  novi  majstor  platit  de  za  ceharinu  dva  forinta  u 
cehovsku  ladicu  i  &tiri  funte  voska  za  cehovski  oltar,  a  povrh  toga 
dekana  i  majstore  pocastiti  objedom.  Nijedan  krznar,  uzdar  ni  re- 
menar,  koji  nije  u  cehu,  ne  smije  u  gradu  tjerati  zanata  ni  trgovati, 
usudi  li  se  pako  koji,  neka  mu  cehovski  dekan  zaplieni  robu  i  me- 
Striju.  Nijedan  inostranac  ili  izvanjski  trgovac,  izuzev  u  vrieme  sajma, 
ne  smije  u  Zagrebu  prodavati  ni  krznene  ni  koznate  robe,  kakovu 
rade  meStri  ovoga  ceha;  ucini  li  to,  neka  mu  cehovski  me§tar  za- 
plieni robu ;  a  nala^e  gradskim  kapetanom,  podkapetanom,  sudcu,  pri- 
selnikom  i  svemu  gradjanstvu,  da  cehovske  sloboStine  poStivaju  i 
brane,  i  da  majstore  u  obrtnih  poslovih  ne  zovu  pred  gradski  sud.^ 

Istc  godine  i  dana  i  pod  istimi  povlasticami  potvrdio  je  kralj 
MatijaS  i  §o§tarski  ceh,  jedino  s  tom  razlikom,  da  onaj,  koga  de  ceh, 
kao  vjeSta  tomu  zanatu,  primiti  za  majstora,  mora  plaiili  u  ime  ce- 
harine  tri  forinta,  a  poSto  se  ne  spominje,  da  mora  dati  kakov  vosak 
za  sviede  na  cehovski  oltar,  rekli  bismo,  da  te  jo§te  godine  §o§tarski 
ceh  nije  imao  u  zupnoj  crkvi  svoga  oltara.^ 

Godine  1480.  u  krznarski,  uzdarski  i  remenarski  ceh  pristupiSe 
i  sedlari,  s  toga  bi  prisiljen  ceh  umolit  kralja  MatijaSa,  da  mu  iz- 
novice  potvrdi  pravila,  te  da  ih  protegne  i  na  sedlare,  koji  (5e  od 
tada  s  krznari,  uzdari  i  remenari   sacinjavati  jedan  ceh.* 

*.Doc.  169. 
■  Doc  250. 

•  Doc.  251. 

*  Doc.  320. 


LXXXII 


Sajm&vi. 


U  10  doba  za  promet  bijahu  od,  najvece  vaznosti : 

Sajmam\  Tri  bijahu  glavna  ill  velika  sajma  u  Zagrebu  (svez.  I. 
str.  LXXIX — LXXX)  i  to:  Stjepanjski,  koji  je  postojao  ved  u  XII. 
vieku,  za  tim  Markovski  od  god.  1256.  i  Margaretski  od  god.  1373. 
Ovi  sajmovi  trajali  su  6etniaest  danah  t.  j.  tjedan  danah  prije  svetka, 
a  tjedan  poslije.  Na  ove  sajmove  dovozili  su  robu  i  strani  trgovci, 
te  i  oni  i  njihova  roba  za  vrierae  sajma  stojala  jc  pod  osobilom  za- 
§titom  krune, 

U  XV,  vieku,  dok  su  ti  veliki  sajmovi  trajali,  postojao  jc  medju 
kaplolom  i  gradskom  ob6nom  take  zvani  „boJji  mir*  (treuga  dei), 
all  kako  demo  nile  vidjeti,  ogrieSili  se  o  njem  ^esto  ili  jedni  ill  drugi. 

Osim  sajmovah  dr^ao  se  svakdanji  ili  mali  trg  u  gradskoj  obdini, 
kako  joj  to  dozvoljuje  zlalna  bulla  Bele  IV.  uz  ove  rieci:  „odredju- 
jcmo,  da  se  u  istom  gradu  povedi  trg  drzi  dva  pula  u  tjednu  i  to  u 
ponedjeljak  i  u  cetvrtak,  a  obicni  svaki  dan/' 

Roba,  I.  j.  domadi  i  inostrani  proizvodi  stocarstva,  poljodeljstva, 
obrla  ltd.  (vidi  sv.  L  str  LXXXI),  raorala  se  iztovariti  i  smjestiti  pod 
Satori  ili  u  dudanih  za  vrieme  velikib  sajmovah  ili  na  Markovu  irgu, 
ili  oko  crkve  sv.  Margarete,  ili  za  Stjepanjskoga  sajma  pred  stolnom 
crkvom,  ili  na  ledini  pred  vrelom  ManduSevcem.  U  XIV.  ved  vieku 
strogo  bijaSe  prepovjedjeno,  da  se  uvezena  il  donesena  roba  ne  izto- 
varuje  niti  u  privatnih  kudah  niti  po  krcmah,  a  gradski  Statul  od 
god.  1425.  ima  sli^cne  odredbe,  naime:  da  ribari,  koji  svjelu  ribu  do- 
vezu  na  prodaju,  nc  smiju  ju  iztovarivali  po  krC-mah  ili  u  kudah,  ved 
javno  na  trgu.  Zatim,  da  trgovci,  bili  kojegagodj  staleza,  koji  dovezu 
robu  u  grad  na  prodaju  ili  ju  donesu,  takovu  robu  ne  smiju  proda- 
vati  ni  po  kudah  ni  po  krdmah,  vec  javno  na  Irgu;  a  prodavaju  li 
po  krcmah  s  neznanja  te  odredbe,  to  krcmar,  kojemu  taj  zakon  mora 
biti  poznat,  plada  ucjenu  od  prodane  tako  robe,  koja  ide  kao  globa 
onogodisnjemu  sudcu  i  priseznikom.*  —  A  drugira  zakonom  od  go- 
dine  1494.  odredjuje  se,  da  nijedan  domaci  ni  strani  Irgovac,  staleza 
koga  mu  drago,  koji  donese  il  doveze  robu  na  trg,  da  ju  ne  iztova- 
ruje.  nili  ne  irlL  niti  ju  zamjeojuje  u  podgradju  I.  j.  u  So^tarskoj  ulici 
ili  kod  crkve  sv.  Margarete»  ved  po  starom  i  hvale  vriednom  obicaju 
treba  da  ju  doveze  ili  donese  na  gradski  trg  do  crkve  sv.  Marka  i 
ondje  da  ju  prodaje  ili  zamjenjuje;  iko  bi  znajud  za  tu  odredbu  prkosio 
joj,  platit  ce  globu  aoo  bedkih  dinarah  i  kupac  i  prodavalac  bio  do- 
madi  bio  stranac;  a  sudac  i  priselnici  duzoi  su  paiiti  na  to;  ne  bdiju 


*  Doc  40. 


Pijacovina  i  mitntca.  LXXXIII 


li  il  doznavSi  za  takov  prestupak  a  ne  utjeraju  globu  radi  Cijega 
prijateljstva,  kad  se  dozna,  to  de  oni'tu  globu  dvostruko  platili.^ 

Pijacovina  i  mitnica  (tributum  fori,  telonium).  U  ovih  spome- 
nicih  ova  dva  izraza  ako  i  razno  znace  istovjetuju  se.  Sto  se  Zagreba 
tife,  pijacovina  pobirala  se  od  domadih  Ijudih,  kada  su  svoju  robu 
donieli  na  trg,  a  od  stranih,  koji  su  il  donesli  il  dovezli  robu  na  trg, 
pobirala  se  mitnica,  a  plativSi  nju  ne  pladahu  od  nje  pijacovine,  te  su 
ju  mogli  il  prodavati  na  gradskom  trgu,  ili  odvezti  iz  Zagreba.  Pijaco- 
vinu  i  s  njom  spojenu  maltarinu  dozvolom  krune  pobirao  je  kaptol 
zagrebaSki,  pa  je  toga  radi  medju  gradskom  obdinom  i  kaptolom  kroz 
cieli  XIV.  viek  bila  velika  „borba  o  pijacovini**  (vidi  sv.  I.  str. 
LXXII — XCII),  koja  se  istom  godine  1393.  svrSila  nagodbom  medju 
jednom  i  drugom  jurisdikcijom,  gdje  se  obvezao  kaptol,  da  ne  de  od 
gradjanah  zagrebadkih  ni  od  njihovih  podanikah  u  gradskih  selih  po- 
birati  ni  pijacovine  ni  maltaiine,  a  obdina  opet  da  od  podanikah 
kaptolskih  ne  de  zahtievati  ni  filjarStine  ni  kakove  mu  drago  druge 
trine  pristojbe.* 

AH  uz  prkos  te  nagodbe  teSajem  XV.  vieka  slucilo  se  kadkada, 
da  je  radi  pobiranja  raaltarine  doSla  obdina  s  kaptolom  u  sukob.  Jedan 
primjer  tomu  nalazimo  godine  1467.,  kada  je  gradska  obdina  na  pri- 
tuzbu  Mihovila  trgovca  iz  ModruSa,  radi  nekih  izgredah  uhvatila  kap- 
tolskoga  maltara  Tomu  i  dugo  ga  vreraena  u  tamnici  zatvorena  drzala, 
a  napokon  pustila  ga  na  slobodu  pod  uvjeti:  da  se  kaptol  radi  toga 
utamnidenja  ne  de  nikada  sa  obdinom  parbiti,  a  kaptol  opet  mora  iz- 
poslovaii  u  toga  svoga  maltara,  da  izda  vlaslorucno  pismeno  ocilo- 
vanje,  da  ni  on  radi  svoga  zatvora  ne  de  nikada  obdinu  tuziti,  i  da 
on  niti  osobno  niti  po  kojem  svojem  rodjaku  ne  de  progoniti  ikojega 
gradjanina,  a  niti  obdini  nanesti  kakovu  §tetu.  Za  svaki  slucaj,  kaptol 
de  odabrati  tri  sudca,  a  isto  toliko  i  obdina,  kojih  priesudi  mora  se 
jedna  i  druga  stranka  podvrdi;  ne  podvrgne  li  se,  gubi  parnicu.^ 

Jo§  tocnije  oznacen  je  spram  kaptola  i  gradske  obdine  nacin  po- 
biranja maliarine  g.  1469.  onom  sgodora,  kada  se  ove  dvie  protiv- 
nicke  vlasti  iznovice  pomirile.  U  tocki  te  pomirbe  osobito  se  nagla- 
suje:  ,da  kaptol  ili  njegovi  maltari  ovla5teni  su  trznu  pristojbu  po- 
birati  i  za  trajanja  cetrnaest  dnevnoga  Markovskoga  sajma,  ali  filjar- 
Stinu,  da  pobira  gradska  obdina.  Da  kaptol  il  njegovi  trzni  pobiraci 
od  robe  bilo  na  kolih  ili  na  konjih,  koju  gradjani  il  gradski  stanov- 
nici,  kupiv§i  ju  izvan   gradskoga   obsega,   dovezu   na  gradski   trg,  ne 


*  Doc.  373. 
'  Doc.  346. 

•  Doc  Add.  3. 


LXXXIV  Pijacovina  i  mitnica. 


smiju  uzimati  nikakove  trzne  pristojbe;  a  ako  li  bi  se  il  kaptolu  il 
njegovim  tr2nim  pobiracem  sumnjivo  Cinilo,  da  takova  roba  nije 
kupljena  izvan  gradskoga  podrucja,  ved  da  gradjani,  zeljni  izbjedi 
pladanju  tr2ne  pristojbe,  prodavaju  tudju  robu  na  svoje  ime  bilo  u 
svom  ducanu  bilo  na  trgu,  to  mogu  od  takovoga  domadega  trgovca 
ili  prodavalca  zahtievati  da  prisegne,  da  je  roba,  koju  prodaje,  nje- 
gova,  a  ne  tudja.^ 

O  pijacovinskoj  pristojbi  ili  o  malti  prema  cjeniku,  stvorenom 
na  13.  siecnja  g.  1343.,  imademo  za  XV.  viek  novi  cjenik,  stvoren 
pod  banom  Ladislavom  Egervarskim  na  hrvatskom  saboru,  drzanom 
u  Zagrebu  god.  1481.  a  glasi :  Od  pojedinih  kolah  sapetih,  (suknom  ?) 
natovarenih,  jedan  forint.  Od  kolah,  natovarenih  suknom,  ne  sapetih, 
pol  for.  Od  tkane  svile  i  skupocjena  sukna  talijanskoga,  od  mirodijah, 
ulja,  smokavah  i  juznih  italskih  stvarih,  od  svake  funte  4  dinara.  Od 
limunah  i  narandjah  od  funte  2  dinara.  Od  kolah  natovarenih  svi- 
nutom  kozom,  pol  forinte.  Od  kolah  kamene  soli,  bude  li  sto  ka- 
menah  il  vi§e,  Cetiri  dinara,  i  karaen  soli ;  a  ne  bude  li  sto  kamenah, 
4  dinara.  Od  morske  soli  od  svakih  kolah  polovina  vaganice  gradske 
mjere,  prozvane  cetvrt,  od  iste  soli  i  jo§  4  dinara.  Od  kolah,  nato- 
varenih krznom  (runom),  4  dinara.  Od  kolah  natovarenih  zeljezom, 
4  dinara.  Od  kolah  svje2ih  ribah  4  dinara.  Od  kolicah  natovarenih 
ribami,  dva  dinara.  Od  kolah  nasoljenih  ribah  7  dinarah.  Od  kolah 
osuSenih  ribah  7  dinarah.  Od  kolah  natovarenih  pSenicom  i  zitom  4 
dinara.  Od  kolicah  recenoga  2ita  2  dinara.  Od  kolah  natovarenih  vinom 
ili  pivom,  4  dinara.  Od  kolah  natovarenih  suhom  slaninom  il  osu- 
Senim  mesom,  4  dinara.  Od  kolah  voska  4  dinara.  Od  kolah  krznom 
za  krznare  natovarenih,  4  dinara.  Od  kolah  natovarenih  Subami  il 
krznatom  robom,  4  dinara.  Od  kolah  natovarenih  lanom,  4  dinara. 
Od  kolah  platnom  natovarenih,  4  dinara.  Od  kolah  bieloga  darovca 
sukna,  4  dinara.  Od  kolah  natovarenih  medom,  4  dinara.  Od  kolah  nato- 
varenih uleti,  4  dinara.  Od  kolah  natovarenih  lonci  i  ostalom  loncar- 
skom  radnjom,  4  dinara.  Od  kolah  postolarskoga  pepela  4  dinara.  Od 
kolah  malvazije  1 2  dinarah.  Od  konja  trhonoSe  robe  svakojake  2  dinara. 
Od  dvokolice  svakovrstne  robe,  dva  dinara.  Od  vola,  dinar.  Od  svinjah 
i  kravah  pol  dinara.  Od  manjih  konjah  nepodkovanih  i  2drebidah,  dinar. 
Od  .velikih  osedlanih  konjah  4  dinara.  Od  pet  ovacah,  dinar.  Od  sira, 
jajah  i  sliSnih,  Sto  obiSavaju  zenske  donositi  na  glavi,  pol  dinara; 
bude  manje  od  deset  siracah  i  petdeset  jajah,  ne  plada  se  niSta.  Od 
pilidah  i  pticah,  ne  vriede  li  deset  dinarah,  ne  plada  se  niSta,  a  vriede 


^  Doc  264.   265. 


Pijacovtna  i  mitnica.  LXXXV 


li  desct  dinarah,  pol  dinara.  Od  govjeka  trhonoSe,  dinar.  Od  pjeSaka 
pol  dinara.  Od  dvadeset  kozah,  dinar.  Od  dvadeset  odojakah,  dinar. 
Od  dva  prazna  lagva  za  prodaju,  pol  dinara.  Od  tri  bednja,  dinar. 
Od  rogoznih  koSarah,  koje  Sovjek  nosi,  dinar.  Od  §komjah  i  ostale 
obude  do  pet  parah  Skomjah,  a  do  deset  cipelah,  pol  dinara;  bude 
li  manje,  ne  plada  se  niSta.  Od  dvie  ugotovljene  koze,  dinar.  Od  2e- 
tiri  neugotovljene,  dinar.  Od  novih  kolah,  dinar.  Od  dva  nova  kota^a, 
pol  dinara.  Od  brentah  i  Skafah,  koliko  godj  na  krkaSu  ponieti  se 
roo2e,  pol  dinara.  Od  lemeSah,  sjekirah,  motikah,  lopatah,  svjedarah, 
kosah,  po  funti  pol  dinara.  Od  vo<5a  kakove  drago  vrsti,  da  se  uzme 
shodna  pristojba.  Mesari,  ako  prodadu  meso  i  kozu,  da  plate  dinar; 
ne  prodadu  li,  pol  dinara.  Od  kozlida  i  janjida  jednoga  Hi  dva,  od 
pet  pili<5ah,  odojka  jednoga  ili  dva,  jednoga  kamena  soli  i  jednoga 
zeca,  ne  placa  se  ni§ta,  ako  li  se  ne  mogu  prodati  za  dvanaest  di- 
narab;  mogu  li  se  za  toliko  prodati,  pol  dinara.  Kupci  soli,  koje  je 
vriednost  izpod  dvanaest  dinarah,  ne  pladaju  niSta.  Trgovci  od  jedne 
bacve  ulja,  jedan  dinar.  Od  lukovah,  pol  dinara.  Od  raacevah,  pol 
dinara.  Od  strelicah,  pol  dinara.  Od  §titovah,  pol  dinara.  Od  kolah, 
pod  koja  su  zaprezene  cetiri  ili  §est  2ivotinja,  cetiri  dinara.  Od  manjih 
kolah,  vucenih  od  dvie  zivotinje,  dva  dinara.  Od  kolicah,  koja  covjek 
VU&,  dinar.  Obrtnici  pla<5aju  kao  i  pjeSaci.  Od  svatbenih  kolah  i 
svatovah  ne  plada  se  niSta.  Od  2ita  plemidah  il  neplemidah,  koje 
se  vozi  u  mlin,  ne  pla<5a  se  ni§ta.  Od  sprovodilacah  kmetovskih 
ne  pla<5a  se  ni  na  kopnu  ni  na  brodu.  Od  svinjah,  koje  se  gone  u 
§umu  na  zirovinu,  od  sto  glavah,  §est  dinarah;  od  petdeset,  Iri  di- 
nara, a  §to  je  izpod  dvadeset,  dinar.  Od  stvarih  il  pokudtva  plemidah, 
ako  li  se  prevoze  il  prenose  iz  jednoga  posjeda  na  drugi,  ili  kada  ga 
nabave  za  potrebu  kucnu,  ne  placa  se  niSta.  —  Osim  utanacene  tako 
trJne  pristojbe  ili  maltarine,  da  se  prepriece  svakojaki  priepori,  koji 
bi  s  vremenom  mogli  nastati  medju  maltari  i  brodari  s  jedne,  a 
medju  trgovci  s  druge  strane,  odredi  sabor,  da  se  kod  placanja  re- 
2ene  pristojbe  takovi  dinari  uzimlju,  kojih  stotina  vriedi  jedan  forint; 
za  tim,  da  kada  se  na  glavnih  maltah  pristojba  plati,  da  se  u  njihovih 
podruJnicah  ne  smije  zahlievati.^ 

Po  ovakovu  novo  ustanovljenom  cjeniku  pobirati  je  morao  kaptol 
na  gradskom  trgu  ili  na  mitnici  pristojbu  za  robu,  koja  se  na  gradski 
trg  donosila  il  dovozila.  Ali  je  i  gradska  ob(5ina  pobirala  trznu  pri- 
stojbu, koju  je  g.   1318.  sama  silomice  nametnula,  a  ta  se  zvala  filjar- 


*  Doc  326. 


LXXXVl 


Kmeiija, 


5<^ma,  lo    bija§e    trnia    prislojba   od  soli  i    iiveJa,  a    njezin  je  pnhod 
ukupnim  imenom  bto  prozvan: 

knezija,  PocevSi  od  XfV.  vieka  pak  sve  do  godine  1494.  po- 
birao  je  kneziju  (kojom  je  obdina  popravljala  ceste  i  mostove)  ili 
gradski  sudac  ili  koji  magistratski  priseznik,  tc  je  gradskoj  blagajni 
uruCivao  pobran  novae.  Po  svoj  prilici  da  se  knezija  baS  savjesino 
nije  urucivala,  lo  je  gradsko  zastupstvo  za  shodno  prona^lo,  da  ju 
od  godine  do  godine  uz  neke  tivjete  i  za  gotov  novae  iznajraljuje  poje- 
ditiim  osobam, 

Prvi  takov  pokus  nalazimo  god.  1494.,  kada  je  na  14.  februara 
gradsko  zastupslvo  iznajmilo  kneliju  irgovcu  Marku  Kranjcu  za  go- 
di5njih  78  for.  pod  ovimi  uvjeti:  gradska  obdina  daje  u  najam  kne- 
ziju ujedno  s  filjarScinom  i  pristojbom  od  uznih  kolah  (kojom  po- 
lonjom  popravljaju  se  gradski  raostovi,  a  njihov  popravak  sebi  pri- 
drlaje  i  na  dalje  gradska  obdina)  i  s  najamninom  gradskih  dudanah 
a  osobito  onih  novih,  koje  je  obdina  posagradila  na  okolo  zida  lapne 
crkve,  podevSi  od  svetka  sv.  Valentina  tecajem  jedne  godine  za  78  for., 
koju  je  svotu  receni  najamnik  podpuno  ved  izplaiio,  a  od  koje  upla- 
dene  svote  da  gradski  sudac  kupi  pol  centa  ili  50  funiih  ulja,  da  gori 
pred  svetoiajstvom  pred  velikim  zrtvenikom  u  Eupnoj  crkvi  sv.  Marka; 
jo5ie  da  od  recene  svote  dade  gradskomu  zupniku  3  for.»  da  tecajem 
godine  &ita  svakoga  Setvrtka  misu  na  cast  presv,  tiela  Isusova,  a  ostali 
preostatak  da  se  onako  tro§i,  kako  odredi  gradsko  zastupstvo. 

Zakupnik  knezije  ili  njegovi  Ijudi  u  pobiranju  pijacovine  da  ne 
stvaraju  nikakovih  novolarijab,  ved  da  ju  beru  po  tistanovljenom  cje- 
niku;  a  prodavalac  robe,  koju  mjeri  ili  vale»  ne  smije  svojom  mjerom 
odmjeriti  vi§e  od  jedne  palice  (rifa),  ni  vagnuti  viSe  od  deset  funtih; 
prodaje  li  viSe  od  jedne  palice  ili  od  deset  funiih,  to  mora  i  mjerlti 
i  vagati  gradskom  mjerom  i  vagom;  ne  de  li,  neka  mu  se  roba  za- 
plieni.  Zakupnik  je  vlastan  onim,  koji  pijacovinu  il  ne  bi  hljeli  ili  se 
ustrucavali  platili,  zapecatiti  kude  ili  robu,  a  iko  bi  se  drznuo  taj 
pecat  prolomili,  to  ga  ce  obdina  bez  milosrdja  kazniti  s  deset  ma- 
rakah  dinarah,  od  kojih  polovina  pripada  zakupniku.  a  polovina  obdini. 
Zakupnik,  i  nitko  drugi  vlasian  je  inostranim  trgovcem  radi  prodaje 
ustupati  mjere,  kao:  kable  zr  vino,  slfire  za  sol  i- delvrUnke  za  zito: 
a  od  cetvrtine  svake  ove  mjere  mo^e  zahlievati  odStetni  dinar. 

Zakupnik  je  vlastan  iznajmiU  u  gradskom  podrucju  gradske 
mesnice  po  svojoi  uvidjavnosti  no  prema  koristi  najamnikab ;  iznajmi 
li  domaci  gradski  mesar  mesnicu  izvan  gradskoga  podrucja  ili  slupi 
s  vanjskimi  mesari  a  drufitvo,  t  j.  sklopi  ketu5evinu^  lo  je  ipak  tluian 


Kneiija.  LXXXVII 


platiti  zakupniku  najam  od  jedne  mesnice.  Izvanjskim  mesarom  smije 
zakupnik  iznajmili  gradske  mesnice,  da  u  njimi  blago  tuku  i  meso 
sjeku,  a  takovi  tada  smiju  svoju  marhu  pasti  na  gradskih  livadah  i 
ne  moraju  pla<5ati  paSevinu.  Gradski  mesar,  ne  <5e  li  mesa  sjed  ni 
gradske  mesnice  iznajmiti,  a  ipak  drzi  Credo  volovah,  duzan  je  za- 
kupniku knelije  ipak  platiii  najam  od  jedne  mesnice;  a  iznajmi  li 
takov  mesnicu,  to  tada  od  Creda  volovah  ne  placa  ni§ta. 

Ni  domadi  ni  strani  trgovac,  staleza  koga  mu  drago,  koji  donese 
ili  doveze  robu  na  trg,  da  ju  ne  iztovaruje,  ne  trzi  niti  zamjenjuje  u 
gradskom  podgradju  t.  j.  u  §o§tarskoj  ulici  ili  kod  crkve  sv.  Marga- 
rete,  ve<5  po  starom  i  hvale  vriednom  obicaju,  da  ju  donese  ili  doveze 
na  gradski  trg  do  crkve  sv.  Marka,  a  ondje  da  ju  prodaje  ili  zamje- 
njuje; tko  bi  ovoj  odredbi  prkosio,  platit  tt  globu  200  dinarah  beSkih, 
i  kupac  i  prodavalac  bio  doma<5in,  bio  stranac;  a  na  to  da  strogo 
bdije  gradski  sudac  i  priseznici.  Propuste  li  to,  ili  doznadu  li  za  takov 
prestupak,  a  radi  prijateljstva  iCijega  ne  utjeraju  globe,  to  ce  ju  oni 
morati  dvostniko  platiti. 

Nijedan  inostranac  ni  pod  ikakovu  cienu  ne  smije  na  gradskih 
paSnjacih  svoje  blago  pasti,  pa  bilo  ono  i  namienjeno  za  prodaju  (u 
mesnice);  gradjanin  pak  ili  gradski  mesar,  koji  bi  htio  na  gradskih 
paSnjacih  svoje  blago  pasti  ili  ga  njihovom  krmom  krraiti,  da  od 
svakoga  vola  ili  drugoga  blaga  plati  tri  dinara  kneiije;  ali  od  blaga, 
koje  se  pase  da  se  u  gradskih  mesnicah  tuce,  ne  plada  se  ni§ta.  Iz- 
vanjski  mesari,  ako  li  iznajrae  gradske  mesnice,  slobodno  i  bez  plade 
pasu  po  gradskih  paSnjacih  onu  marhu,  koju  <5e  u  gradskih  mesnicah 
ubijati  i  meso  sjedi. 

Nijedan  gradjanin,  ni  gradski  stanovnik,  ni  stranac,  da  na  trgu 
svoju  robu  ne  vaze  drugom  vagom  ve(5  gradskom,  a  takovu  vagu 
vlastan  je  uzajmiti  samo  zakupnik  i  nitko  drugi;  tko  bi  se  usudio 
svoju  robu  vagati  drugom  vagom,  otet  de  mu  se  roba. 

Hljebarice,  tako  gradske  kako  i  izvanjske,  koje  po  gradu  hljeb 
prodavaju,  da  zakupniku  u  ime  trzne  prislojbe  pladaju  na  godinu  200 
beCkih  dinarah,  pa  tada  i  domace  i  strane  hljebarice  smiju  prodavati 
hljeb  i  u  gradu  i  izvan  gradskoga  podrucja. 

Nijedan  gradjanin,  koji  obradjuje  Cinzeno  trsje,  ne  smije  bez 
znanja  zakupnikova  ni  grozdje  brati  ni  §iru  dovezti  kudi;  tko  uzradi 
protivno,  zaplienit  de  mu  i  grozdje  i  §iru.  Ni  obdinskih  oranicah  da 
ne  ore  nitko,  dok  se  sa  zakupnikom  ne  pogodi  za  najamninu,  ni  ob- 
dnskc  sjenokoSe  bez  pogodbe  sa  zakupnikom  da  nitko  ne  kosi;  u 
protivnom  pak  slucaju  izgubit   <5e  i  oratvu  i  sjeme  i  pokoSeno  sieno. 


LXXXVIII  Kneiija.   THdesetnica. 


Tko  ne  bi  htio  dati  zakupniku  il  njegovim  Ijudem  jamstvo  ili 
zalog,  da  <5e  platiti  pristojbu,  koja  u  kneziju  spada,  kaznit  <5e  se  na 
svaki  nacin.  Napokon  obvezuje  se  gradska  obdina,  da  (5e  svimi  silami 
nastojati,  da  se  pristojba,  koja  spada  u  kneziju,  ma  kako  zaniekana, 
podpunoma  izplati.^ 

Tridesetnica.  Od  robe  i  stoke  i  dragocjenostih,  koja  se  iz  izvanj- 
skih  pokrajinah,  kao  iz  Njemacke^  i  Italije  dogonila  i  uvalala  u  Hr- 
vatsku,  prema  njezinoj  procjeni  pla<5ala  se  tridesetnica  (harmica)  t.  j. 
trideset  postotakah.  TridesetniSni  prihod  pripadao  je  kraljici  „trice- 
sima  dominae  reginae",  a  pladao  se  golovim  tekudim  novccm  bilo 
zlatnim  bilo  srebrenim. 

O  zagrebackoj  tridesetini  u  XIII.  i  XIV.  vieku  progorih  jurve 
(sv.  I.  str.  XCII— XCIV),  a  sada  mi  je  re(5i  koju  za  XV.  viek.  Pladanje 
tridesetine  bijaSe  po  trgovce  vrlo  nesnosno,  radi  cesa  su  se  sluzili 
gesto  kriomcarenjem,  le  su  kojekakvimi  zakutci  izvanjsku  robu  unaSali 
u  grad.  Ali  im  nije  kriomcarenje  vaviek  poSlo  za  rukom,  jer  tridese- 
tari  doznavSi  po  svojih  uhodah  za  to,  zaplienili  im  robu,  pa  odatle 
nastale  silne  razmirice  medju  tridesetari  i  trgovcL  Bilo  je  to  nekako 
o  velikom  Stjepanjskom  sajrau  god.  1436.,  kada  su  tridesetari  uhvatili 
u  kriom<?arenju  silnu  robu  zagrebackih  trgovacah.  zaplienili  ju  i  po- 
hranili  u  tridesetinskoj  ku<^i  (domus  tricesimalis),  koja  je  bila  u  gradskoj 
obcSini.  Glavni  sukrivac  kriomc^renja  bio  je  Pavao  de  Zylagh,  biskupov 
providnik,  zalo  je  i  on  prvi  podigao  silnu  graju  na  tridesetara,  prizvao 
gradsku  obdinu  u  pomo<5,  koja  mu  dala  oniSanu  silu,  s  kojom  je 
provalio  u  tridesetinsku  sgradu,  te  silom  oborivSi  vrata,  ote§e  zaplie- 
njeno  sukno  i  drugu  robu,  a  tridesetinski  novae,  koji  je  ondje  bio  sa- 
hranjen,  pobra§e  a  uz  njega  i  druge  iridesetinske  stvari,  a  dva  po- 
slu2nika  uhvatiSe,  koje  je  reSeni  Pavao  dao  odmah  baciti  u  tamnicu, 
dok  su  se  drugi  njihovi  sudruzi  biegom  spasili.  NanesoSe  torn  zgodom 
§tete  kraljevskoj  tridesetari  vi§e  od  400  for.  u  zlatu.  DoznavSi  za  taj 
izgred  vrhovni  tridesetar  Leonardo  Nofvy  de  Baymoc,  prituzi  se  na 
to  kralju  Sigismundu,  moledi  ga  za  pomod  i  da  se  §teta  naknadi.  Na 
13.  septembra  odasla  kralj  iz  Budima  ukorno  pismo  gradskoj  ob<5ini, 
u  kojem,  nacrtav  reSeni  postupak,  prebacuje  joj,  da  ona,  koja  bi  po 
pravdi  i  zakonu  morala  Stititi  zemaljske  cinovnike,  jo§  ih  i  sama  pro- 
goni,  te  joj  zapovieda,  da  svu  otetu  trgovinu  i  novae  do  najmanje 
sitnice  povrati  tridesetari,  a  u  buduce  pako  da  se  na  niciji  zahtjev  ne 
usudi  u  takovom  poslu  pruzati  oruzanu  ruku.* 

'  Doc.  373. 
■  Doc  99. 


Tridisetnica, 


LXXXIX 


Tridesetari,  neSto  vec  i  po  zvanju,  bijahu  ]judi  nasilni,  pa  su 
cesto  prekoracili  i  djdokrug  svoje  vlasti  Godine  1437.  u  utorak  na 
2.  julija  tridesetar  Peiar  naprasnim  nacinom  u  samoj  tridesetarskoj 
sgradi  uhvati  i  zatvoriti  dade  gradjanina  zagreba^koga  Gjuru  zlaiara, 
a  to  bijaSe  velika  povreda  gradskih  pravah.  Ovaj  smjcli  postupak 
ogorci  gradsko  zastupstvo,  koje  smjesta  zatraH  u  bana  Matka  Talovca 
dozvolu,  da  Iridesetara  Petra  uhvali  i  da  mu  po  zakonu  sudi.  Na  to 
ban  odredi,  da  se  samo  povedc  iztraga,  Drugi  dan  ili  u  sriedu  pred 
Pavlorn  de  Azthahiok,  biskupovim  providnikom,  i  Aleksandrora,  grad- 
skim  liecnikom  i  u  prisucu  dvojice  banovib  povjerenikah  u  samoj 
tridesetarskoj  sgradi  bila  je  povedena  iziraga,  iz  koje  se  doznalo,  da 
je  tridesetar  Pelar  u  istinu  kriv.  Svoju  krivnjy  tridesetar  javno  priztia, 
le  zaprosi  oba  banova  povjerenika,  da  ga  izmire  s  gradskom  obcinom. 
Ovo  posredovanje  podje  za  rukom  le  tridesetar  Petar  kako  pred  bano- 
vimi  povjerenici  tako  pred  gradskom  obdinom  prizna  se  opelovano 
krivcem,  zaprosi  javno  opio^tenje,  a  zadobiv  ga  obrekao  svecano,  da 
it  sve  priepore,  §lo  ih  je  ikada  imao  s  gradskom  ob<iinom,  sasvime 
s  uma  metnuti,  da  de  s  gradskim  sudcem,  priseznici  i  svakim  poje- 
dinim  gradjaninora  slozuo  i  braiski  zivjeti.' 

Petrov  nasljednik  tridesetar  Ivan  Marati  bija^e  u  istinu  sirah  i 
trepet  gradjanah  zagrebackih.  Onom  sgodom»  kada  je  grad  Zagreb  iz 
Tukuh  grofovah  celjskili  proSao  u  kraljevske,  to  kralj  MatijaS  na  pre- 
poruku  Ivana  Tuza  imenuje  zagrebackim  trideselarom  recenoga  Ivana 
Maralija.  Proii  nasilju  ovoga  Covjeka  ulazu  na  21.  augusta  1465.  pred 
kaptolom  zagrebackim  dva  gradska  sudca:  Antun  sadanji,  a  Valentin 
biv5i,  prosvjed  u  ime  ciele  obcine,  jer  je  on  na  Sljepan  dan  L  j.  na 
najved  zagrebacki  sajam,  koji  se  tada  drzi  ne  samo  na  kaptolskom, 
ved'  i  na  gradskom  irgu,  silomice  zahiievao  od  obliznjih  plemi(ikih 
podanikah  i  vlastele  medvedgradske  Irideseiarsku  pristojbu,  koju  po 
zakonu  nisu  platiti  bili  duzni ;  a  kad  su  rau  ju  uzkiatili,  da  im  je 
zaplienio  odielo,  oteo  koze,  volove  i  drugo  blago  i  razne  stvari,  a 
lim  je  tako  zastraSio  cielu  obdinu,  da  se  ni  sudac,  ni  ikoji  priseznik 
ili  gradjanin  nije  usudio  izvan  gradskih  zidinah  il  gradskoga  podrucja 
slobodno  izaci.  Da,  isli  dan,  kada  je  gradski  sudac  pred  kaptolom 
ulolio  proti  njemu  prosvjed,  da  je  on  osobno  do5ao  pred  sudca,  za- 
priclio  mu,  da  de  ga,  cim  prvu  sgodu  shodno  uhvati,  na  mjestu  ubiti.' 

Priepori  sa  tridesetari  nasiajali  su  vrlo  (?esio  i  odatle,  5to  su 
svojevoljno  prekoracivali  propisani  cjcnik  za  tridesetinu ;  godine  na  ime 


'  Doc.   106, 
■  Doc*  247. 


XC  Oprost  od  pla^anja  maltarine  i  tridesetitu. 

1498.  prituzila  se  gradska  ob<Hna  kralju  Vladislavu,  da  od  ucienjene 
robe  vi§e  plada  iridesetine,  nego  li  mora,  jer  da  od  robe,  procienjene 
na  sedam  for.,  uzimaju  se  za  tridesetinu  dvanaest.  Na  ovu  prituSbu 
nalozi  na  31.  maja  kralj  tridesetarom  Benku  Vemeni  i  Nikoli  Ze<5u, 
da  od  robe,  kada  se  ucieni,  uzimaju  samo  tridesetinu  t.  j.  da  od 
30  for.  uzmu  samo  1  for.,  pak  da  se  te  odredbe  strogo  i  savjestno 
unapred  dr2e.^ 

Oprost  od  pla^anja   maltarine   i  tridesetine,    Zlatnom    su   buUom 
Bele  IV.  zagreba2ki  trgovci  oproSteni  bili  od  pladanja  maltarine  i  bro- 


darinc,  kada  svojom  robom  po  kraljevini  trguju:  ,Item  tributa  infra 
regales  terminos  in  nullo  loco  solvere  teneantur** ;  a  drugom  poveljom 
njegovom  od  23.  veljaSe  1267.  oproSteni  bijahu  i  od  pladanja  tride- 
setine „quod  ipsi  cives  nostri  infra  terminos  regni  nostri  aliquod  tri- 
buium,  tam  in  aquis,  quam  in  terris,  nee  aliquam  tricesimam  in  nullo 
loco  solvere  teneantur".  Nad  ovom  povlasticom  bdili  su  zagreba^ki 
trgovci  kao  na  zjenicu  svoga  oka,  te  se  svakom  sgodom,  ma  im  i 
najmanja  povreda  bila  naneSena,  prituzili  ili  knmi  ili  domadoj  ze- 
maljskoj  vlasti  i  potrazili  u  nje  zaStitu. 

U  XV.  vieku  vrlo  mnogo  imademo  dokazah  za  to.  Ve<5  g.  1404. 
na  24.  aprila  nalaSe  kralj  Sigismund  svimkolikim  svojim  kastelanom, 
Cinovnikora  i  maltarom,  pak  i  svim  plemidem,  koji  drze  malte  i  bro- 
dove,  da  se  od  robe  zagrebackih  trgovacah  ne  usudjuju  traziti  nika- 
kove  pristojbe,  jer  u  protivnom  slucaju  neka  sami  svojoj  okorjelosti 
pripi§u,  ako  se  bude  proti  njim  bez  milosrdja  postupalo.* 

God.  1419.  na  1.  oktobra  ban  Dionizij  de  Marchali,  na  proSnju 
gradske  obdine,  zapovieda  svim  maltarom,  te  zupanom  i  podlupanom, 
a  naroSto  zagrebaSke  i  krilevaSke  zupanije,  da  se  ni  pojedince  ni 
ukupno  ne  usudjuje  uzimati  maltarine  od  robe  zagrebackih  trgovacah.' 

God.  1435.  na  8.  novembra  kralj  Sigismund  opetovano  strogo 
zabranjuje  maltarom  i  podmaltarom,  da  pod  gubitak  kraljevske  mi- 
losti  od  robe  zagrebackih  trgovacah  ne  pobiraju  maltarine.* 

Ban  Matko  Talovac  na  16.  decembra  g.  1435.  strogo  zabrani 
svim  plemidem,  koji  drie  malte,  da,  ne  de  li  da  budu  kao  krivci 
proti  kruni,  nikakove  maltarine  ne  smiju  traliti  od  robe,  koju  voze 
trgovci  zagreba2kL^ 

*  Doc.  390. 
»  Doc.  8. 

^  Doc.  27. 

*  Doc    89. 

*  Doc.  92. 


Oprost  od  pladanja  maltarine  i  tridesetine,  XCI 


God.  1449.  na  8.  maja  ban  Ulrik  Celjski  na  podlozi  povlasticah 
kralja  Sigismunda  opominje  crkvene  dostojanstvenike,  barune,  plemi<^e 
i  sve  druge,  koji  imaju  vlast  drzati  malte,  da  robu  zagrebackih  trgo- 
vacah  bezplatno  puste  provazati.* 

Kralj  MatijaS  pismom  od  17.  januara  1464.  grofici  Dori  udovi 
Hcningovoj,  koja  uzprkos  povlasticah,  koje  uzivaju  zagrebacki  trgovci, 
pobira  na  svojem  posjedu  u  Stubici  inaltarinu  od  njih,  zapovieda,  da 
od  toga  odustane.*  U  isto  doba  strogo  kori  grofa  Martina  Frankopana, 
§to  u  Jastrebarskom  i  po  drugih  svojih  posjedih  pobira  od  zagre- 
backih trgovacah  maltarinu,  te  mu  nalaze,  da  odustane  od  toga,  a  §to 
jc  do  sada  nepravedno  pobrao,  da  ih  u  torn  odSteti.* 

Isti  kralj  na  24.  marta  god.  1464.  na  molbu  gradskoga  sudca 
Nikole  i  priseznika  Antuna  i  Blaza,  izaslanikah  gradske  obdine,  na 
podlozi  zlatne  bulle  Bele  IV.  potvrdjuje  iznovice  posebnim  privile- 
gijem,  da  su  zagrebacki  trgovci  na  svih  maltah  i  prievozih  oproSteni 
od  maltarine  i  brodarineW 

Sliedec^e  godine  1465.,  kada  su  se  gradski  izaslanici:  sudac 
Konrad  Rav§ar  i  priseznik  Blaz  prituzili  kralju  Matija§u,  da  kaptol 
zagrebaSki  unatoc  kraljevskih  povlasticah  pobira  roaltarinu,  to  mu 
kralj  strogo  zaprieti,  da  odustane  od  toga,  jer  u  protivnom  sluCaju 
nalo2it  tt  banu  Ivanu  Vitovcu,  da   ZagrebCane  banskom    vlasti  Stiti.^ 

Hrvatski  sabor,  sabran  na  22.  febniara  g.  1481.  u  Zagrebu,  na 
prituibu  odvjetnika  gradske  obdine  Ivana  Pozegaja,  uzima  u  svoju 
osobilu  zaStitu  Zagrebcane  i  njihovu  robu  proti  plemidem  Stjepanu, 
Bernardu,  Dujmu,  Ivanu  i  Nikoli  Frankopanom;  Petru  Zrinjskomu, 
Gjuri  Mikulicidu,  Gjuri  Herendicu,  Ivanu  Krupaju,  Grgi  Bradacu, 
PanluSickomu,  Mibalju  i  Tomi  Tompam;  Ivanu  vojvodi  Humskomu, 
Bernardu  Stocidu,  Ivanu  Frajlihovidu,  Gjuri  opatu  topuskomu,  koji  su 
na  svojih  maltah  nezakonito  pobirali  od   Zagrebcanah  maltarinu.® 

Godine  pako  1482.  na  30.  marta  grozi  se  kralj  MatijaS  svim 
plemidem,  koji  imaju  malte,  da,  ne  odustanu  li  od  zahtievanja  mal- 
tarine, da  de  naloziti  banu  i  podbanom,  da  Zagrebcane  i  robu  im 
svom  strogosti  zakona  Stite.'' 

*  I>oc.  145. 
■  Doc.  229. 
'  Doc.  230. 
i)Doc.  232. 

^  Doc.  244.   323. 

•  Doc.  324. 
^  Doc.  330. 


XCII  Oprost  od  placanja  maltarine  i  tridescHtu, 

Iste  godine  na  ii.  julija  kori  isti  kraija  bana  Blaza  Magjara, 
§to  na  banskoj  malti  u  Kris^evcih,  te  Blaza  Badana,  kapetana  medved- 
gradskoga,  i  Petra  Bockaja,  §to  se  proti  narocitim  kraljevskim  povla- 
sticam  usudjuju  zahtievati  maltarinu  od  robe,  kojora  Zagrebcani  trguju, 
te  im  nalal^e,  da  na  svaki  nacin  od  toga  odustanu.^ 

Opet  se  isti  kralj  na  9.  maja  1483.  grozi  svim  plemidem,  koji 
imaju  malte,  da  ako  budu  zabtievali  kakovu  maltarinu  od  zagrebacke 
robe,  da  de  naloziti  banom  il  podbanom,  da  takove  malte  za  kninsko 
dobro  posvoje.* 

Iste  godine  na  17.  septembra  na  tuXbu  gradske  obdine  nalozi 
ban  Matija  Gereb  podbanom  Petru  Bockaju  i  Ladislavu  Rohfiju,  da 
ni  na  banskih  maltah  a  ni  na  drugih  ne  smije  se  pod  nikakov  nacin 
pobirati  maltarina  od  robe,  kojom  zagrebacki  trgovci  trguju.' 

Sliedede  godine  1484.  na  3.  maja  zabranjuje  kralj  MatijaS  svim, 
koji  maltarinu  beru,  da  ju  od  ZagrebSanah  ne  smiju  zahtievati;  u 
protivnom  bo  slucaju  zaplienit  <5e  im    malte  za  kninsko  dobro.* 

Iste  godine  na  4.  decembra  javlja  ban  Matija  Gereb,  da  je. 
gradska  obdina  dobila  odluku  palatina  Mihalja  Orsaga  i  kr.  sudca 
Stjepana  Bathora,  kojom  su  na  podlozi  mnogih  kraljevskih  povlasticah 
gradjani  zagrebacki  prosti  od  maltarine,  pa  toga  radi  svim,  koji  imaju 
malte,  obznanjuje,  da  ako  li  protiv  tomu  uzrade,  da  de  im  zaplieniti 
malte  za  krunu.^ 

Kralj  Vladislav  dvojim  pismom  od  6.  i  27.  januara  1493.  po- 
tvrdjujudi  na  molbu  izaslanikah  gradske  obdine:  GaSpara  KuSevida 
sudca,  te  prise^nika  Domka  Perovida  i  notara  Emerika,  povlastice 
svojih  predSastnikah,  koje  govore  o  oprostu  maltarine  za  robu  gra- 
djanah  zagrebadkih,  zabranjuje  svim,  koji  pobiraju  maltarinu,  da  se 
ne  usude  traziti  je  od  Zagrebdanah;  jer  inace  zaplienit  de  im  malte.  ^ 

God.  1495.  na  19.  februara  opetovano  se  grozi  svim  crkvenim 
dostojanstvenikom ,  barunom  i  plemidem,  ako  li  budu  na  svojih 
maltah  od  Zagrebdanah  zahtievali  ikakovu  maltarinu.^ 

Iste  godine  na  6.  septembra  prepovieda  vojvoda  i  ban  Ivan 
Korvin  podbanom  Ivanu  Gjuli  i  Bemardu  Turocu  i  svimkolikim  ple- 
midem, da  prema  povlasticam,  koje  su  dobili  gradjani  zagrebacki,  ne 

'  Doc.  331. 
'  Doc.  333. 
8  Doc.  335. 

*  Doc.  336. 
»  Doc.  339. 

*  Doc.  368.  36g. 

*  Doc.  377. 


Oprost  od  pladanja   maltarine  i  tridesetine,  Mjere  i  vaga.      XCIII 

smiju  od  njih  zahtievati  nikakove  maltarine,  a  ako  ju  budu  zahlievali, 
zaplienit  <5e  im  make  u  krunsko  dobro;^  a  to  isto  opetovno  nalal^e 
ne  samo  svojim  podbanom  Ivanu  Gjuli  i  Stjepanu  Bradacu,  ved  i 
svojim  kastelanom  u  Medvedgradu  Ladislavu  Petehu  i  Ivanu  Horvatu, 
te  Ludoviku  Kemendskomu,  kastelanu  u  Jastrebarskoj  i  svim  plemidem 
posjednikom,  koji  imaju  malte.* 

Napokon  na  28.  maja  g.  1498.  kralj  Vladislav  zapovieda  svim 
plemi<5cm,  a  narocito  Petni  Bo2kaju  Rasinjskomu,  da  na  svojih  maltah 
od  Zagreb^nah  ne  usudi  se  pobirati  nikakove  maltarine;*  a  na  24. 
augusta  i.  g.  zabranjuje  knezu  Bernardinu  Frankapanu,  da  odustane 
od  zahtievanja  maltarine  od  zagrebacke  robe,  koja  se  doveze  u  Mo- 
druSe;  a  istoga  dana  javlja  svim  crkvenim  dostojanstvenikom,  veli- 
ka§em,  grofom,  kastelanom,  plemi(5em  i  njihovim  cinovnikom,  te  gra- 
dovom,  trgoviStam,  selom  i  njihovim  upraviteljem,  sudcem,  vesnikom, 
maltarom  i  svim,  da  su  Zagrebcani  od  svoje  robe  oproSteni  od  svake 
maltarine,  a  tko  se  toj  njegovoj  zapoviedi  ne  pokori,  nalozit  tt  banom 
i  podbanom,  da  ga  svom  silom  na  posluh  prisile.* 

O  mjerah  i  vagi.  (Vidi  I.  sv.  str.  XCIV— XCV.)  Obicne  mjere 
za  duljinu  bijahu  ove:  palac  (digitus)  kao  najmanja  mjera;  §aka 
(palma),  cetiri  prsta  uzpored  polozena  ;  p  e  d  a  1  j  (spitama),  duljina  od 
rta  palca  do  rta  maloga  prsta,  kada  se  proSire  prsti;  lakat  (cu- 
bitus, ulna,  brachium) ;  duljina  rd  rucnoga  pregiba  do  sgloba  maloga 
prsta;  palica  (baculus)  i  rif  (reifo),  duljina  ravno  pruzene  ruke  od 
njezina  palca  do  protivnoga  ramena ;  stopa  (pes),  Sestnaest  prsta  ili 
cetiri  Sake;  korak  (passus)  t.  j.  dvie  stope  i  pol. 

Mjere  za  th:  najveca  mjera  bija§e  ral  (dieta  terrae,  juger),  a 
kao  manje  bijahu :  lakat,  pol  lakla  i  cetvrtina  lakta ;  prostor  sjenokoSah 
oznacivao  se  kosci  (falcastra)  t.  j.  koliko  kosac  na  dan  pokositi  moze. 

Mjere  za  sukno  il  platno:  skupina  smotana  sukna  il  platna  zvala 
se:  ball  a;  inace  mjerilo  se  sukno  i  platno  na  pal  ice  ili  rife  i 
na  lakte. 

Za  iito  bijahu:  vagani,  poluvaganice  i  cetvrtinke  (raetreta,  me- 
treta  media,  quartale). 

Za  vino  najveda  mjera  bijaSe  tin  a,  po  prilici  danaSnjih  pet 
hektolitarah,  zatim  kabal,  pol  kabla  i  cetvrt  kabla  (cubulus,  medius 
cubulus,  quartale  cubili)  i  pint  (pinta). 

*  Doc.  380. 

*  Doc.  "382. 

*  Doc.  389. 

*  Pag.   391.  392. 


XCIV  Mjere  i  vaga.  Novae, 


Za  sol  bijaSe  posebna  mjera   prozvana  star. 

Za  ulje  i  vosak  bijahu  funte  (funta,  talentum,  libra),  a  sto 
funtah  zvalo  se  cent,  a  to  bijaSe  za  tezu  najve<^a  mjera. 

Od  najmanjih  mjerah  spominju  se:  uncije  ili  dva  lota,  te  polu- 
uncije,  Setvrtina,  osmina  itd.  uncije. 

Da  budu  mjere  i  vage  prave,  bdilo  je  gradsko  zastupstvo,  te 
svaka  mjera  i  vaga,  prije  nego  li  ju  je  vlastnik  u  prodaji  mogao 
upotrebiti,  morala  se  na  gradskom  magistratu,  u  koga  se  Suvao  iz- 
vornik  mjerah  i  vagah,  izmjeriti,  a  na  pronadjenu  pravovaljanom 
udaren  bija§e  i  pecat  gradski  i  gradskoga  sudca. 

Zagrebacki  trgovci  bijahu  razliciti  t.  j.  ili  su  trgovali  jednom 
samo  vrstTrobe  fl.  pr.  SUknom,  piatnOffl,  solju,  zitom,  pa  ih  i  toga 
radi  narod  nazivao  po  robi,  kojom  su  trgovali:  suknari,  platnari,  €0- 
lari ;  ili  su  prodavali  vi§e  vrstih  t.  j.  m jeSovitu  robu,  takove  je  narod 
zvao  Stacunari  ili  kramari.  Cesto  se  i  po  dva  trgovca  udruzila,  te 
zajedni^ki  trgovala,  takova  trgovafika  udruzba  bijaSe  prozvana  „ke- 
tuSevina". 

Zagrebacki  ^Stacuni*  niti  su  bili  veliki  niti  ukusni,  bijahu  bo 
to  u  zidanih  ku<5ah  naSvedeni^  izucf'l>'a  dvcjUiilwiwi^vrati  na  luk,  od 
kojih  je  jedno  krilo  sizalo  do  tla,  a  drugoga  polovina  t.  j.  dolnji  dio 
bija§e  zidan,  a  na  tom  se  zidu  izlagale  u  neznatnoj  mjeri  sve  vrsti 
one  robe,  kojom  se  u  tom  ducfanu  trzilo;  a  po  drvenih  kudah  jedno - 
stavne  razizemne  sobe  sluzile  su  za  dudane;  a  bija§e  svrSetkom  XV. 
vieka  malih  du<^anah  uza  zid  zupne  crkve  sv.  Marka. 

U  gradskih  se  zapisnicih  XV.  vieka  Cesto  spominje,  da  su  §ta- 
cuni  okradjeni  bili,  a  najviSe  za  vrieme  sajma;  u  ovih  pako  spome- 
nicih  osim  kradje,  koju  je  pocinio  neki  Ladislav,  sin  Ivana  de  Zinche, 
kada  je  po  smrti  trgovca  Friderika  (g.  1433.)  tajno  odnieti  dao  robe 
u  vriednosti  do  100  for.  a  50  for.  uzeo  u  gotovom  novcu,^  pripo- 
vjeda  se,  da  je  kaptolski  sudac  Grga  stojedi  god.  1429.  u  posadi  u 
Popovom  turnu,  podkopao  nodju  sa  svojom  druzinom  dudan  trgovca 
Kristana,  te  mu  ukrao  i  odnesao  svu  robu  onamo.* 

Novae,  SpomenuvSi  obrt  i  trgovinu  u  gradu  Zagrebu,  redi  mi 
je  koju  i  o  novcu.  U  XIII.  i  XIV.  vieku  kovan  je  bio  u  Hrvatskoj 
(najvi§e  u  Zagrebu)  poseban  novae  za  Hrvatsku  (sv.  I.  sir.  XCVI — C). 
U  XV.  vieku  nalazimo  dodu§e  kovnicare  (monetarius)  u  Zagrebu,  na 
primjer  godine   1436.  uluzio  je  kralju  Sigismundu  ^Leonardus  Noffvy 

*  Doe.  59. 
■  Doc.  46. 


Nmfoc, 


xcv 


deBaymocz,  tncesiinanim  el  urburarum  et  cusionis  monetanim  comes**, 
da  su  Tiekoji  gradjani  zagreba^ki  silomice  provalili  u  drzavnu  tride- 
setani  i  pocinili  ondje  stete  do  400  for.;*  u  gradskih  pako  zapisnicih 
ubiljezeno  je,  da  je  godine  1446.  Friderik  Celjski  poklonio  ^l^urencio 
Sybenburgar  aurifabro  et  monetario",  kucu  u  gradskoj  obcini,  koja  je 
opustjela,  poSto  su  njezini  gospodari,  Pavao  i  Dioni^,  zlatari,  uskocili 
iz  grada  ;  tim  bisrao  nagadjati  mogli,  da  je  jo§te  prve  polo  vine  XV. 
vieka  bila  kovnica  novacah  u  Zagrebu,  no  da  se  ipak  u  njoj  nije 
kovao  poseban  novae  ili  „moneta  regis  pro  Sclavonia**,  vec  u  obit 
zajednicki  novae  za  kraljevine  Ugarsku  i  Hrvatsku* 

U  ovih  spomenidh  biva  prvi  spomen  o  novcu  godine  1407.  u 
namiri,  kojom  sc  potvrdjuje  gradskoj  obcini,  da  je  izplatila  drzavni 
porez:  sex  florcnos  pro  centum,  novos.*  God.  1428.,  kada  je  gradska 
obdina  ustupila  Frani  mlinaru  jedno  svoje  trsje,  dala  ga  pod  uvjet, 
da  plada  od  njega  0  berbi:  ^sexaginta  denarios  dovos,  usualis  monete 
regalis".^ 

Pozunski  sabor  god.  1430.  ustanovio  je  vriednost  novco  ovako: 
da  sio  vecih  novo  kovanih  dinarah  vriedi  jedan  zlatni  tloren,  a  od 
raanjih  dinarah,  prozvanih  cetvrtaci  ill  kvartini,  da  se  cetiri  sto  uzima 
za  tloren  ;  dotle  pako.  dok  se  dovoljno  nakuje  ve(^ih  i  manjih  dinarah, 
da  smije  kolaii  novae  prozvan  dukat  (gjukez),  a  deset  dukatah  da 
vriedi  jedan  veci  dinar  ili  cetiri  manja* 

Uz  novae,  kovan  u  Ugarskoj.  kolao  je  joSte  u  nas  i  novae  kovan 
u  Becu  ^denarii  wienncnses**,  te  ih  toga  radi  i  narod  prozvao  ^be^Si". 
Tomu  novcu  biva  prvi  spomen  godine   1438,^ 

Kao  norainalni  novae  u  XV.  se  jo5te  vieku  spominje:  marka 
srebra,  u  koju  se  brojilo  dvie  sto  dinarah  ili  becab,^  vrledila  je  cetiri 
florena  u  zlalu.^  F^nsam,  Mo  bija^^e  lakodjer  nominalni  novae  od  Setr- 
dcsel  dinarah,  neima  u  ovih  spomenicih  poslie  god.  1438.  nikakova 
spomena. 

Celvrt  llorena  prozvan  bija§e  starrnjematkoin  rieci   „orih",  „nr 
thonez".^  Ugarski  denari  prozvani  bili  su  i  „ solid i*,^ 

*  Doc.  9Q 
"  Doc.  13, 
^  Doc  52, 

*  Doc.  57. 

*  Dnc,   116.    t2l 

•  Doc.   158, 
'  Doc,  547. 

•  Doc    195.  385. 

•  IMd. 


XCVI  Novae, 

Toliko  nam  je  u  ovih  spomenicih  ubiljezeno  o  novcu,  koj  je  u 
XV.  vieku  kolao  po  Hrvatskoj. 

Da  je  XV.  vieka  bilo  Ijudih  u  Zagrebu,  koji  su  srebreni  novae 
obrezivanjem  oStedivali,  svjedoce  nam  gradski  zapisnici,  jer  kako  jur 
spomcnuh,  bijaSe  god.  1423.  tulen  gradskomu  magistratu  zlatar  Kle- 
ment,  da  obrezuje  kraljevske  denare,  no  po§to  je  samotret  prisegnuo, 
da  je  glede  takove  potvore  nevin,  rjeSen   bje  od  obtuXbe. 


Gradski  zivot  i  obicajL 


Akoprem  u  ovih  spomenicih  vrlo  roalo  ima  traga  o  gradskom 
iivotu  i  obicajih  u  XV.  vieku,  to  ipak  ir  ono  ne5to  oporucnih  ra- 
pi&ah»  cienika  1  nekojih  gradskih  odredbah  mozemo  donekle  nacrtatl 
kako  se  iivjclo  u  zagrebackom  Gradcu  tecajem  XV.  vieka,  Da  se  naSi 
predji  rado  zabavljali,  premda  su  zivjcli  usred  borbab,  o  torn  nc 
znole  btti  sumnje;  a  zabavam  bilo  je  viSe  povodah  kao:  krStenje  i 
sv.  potvrda,  kod  kojih  se  kumovi  smatrati  kao  rodbinska  sveza  i  kao 
drag!  roditelji,  a  takov  sveii  odnoSaj  vriedio  je  i  pred  sudoni,  jcr  jc 
bio  i  xakon  stvoren  (1437)1  da  tko  bi  opsovao  svoga  kuma  ili  kumu 
ill  povadio  orulje  na  njega  ili  na  nju,  da  sa  prvi  put  platt  jednu 
marku  globe,  za  drugi  put  dvie  marke,  a  za  tredi,  pel  marakah;  za 
cctvrli  pako  oglobii  de  ga  sasvim  i  uzeti  mu  sloboda;  a  kuraove  radi 
xabranjenih  Ijubavnih  odnoSajah  smrdu  su  kazniti.  —  Osim  loga  bilo 
je  zabavah  prigodom  crkvenih  proStenjah,  godovnih  danah,  a  tiaro^ito 
u  obrtnih  bratov^iinah  na  godove  sveiacah  cehovskih  zaStilnikah,  vjcn- 
canja,  kod  sagradjenja  kucah  ili  prodaje  posjedah,  kod  kojih  se  ,al- 
dotnaS*  pio,  te  napokon  poklade  sa  svojimi  xnaSkarami,  kojc  btjaliu 
viScptita  povodom  krvavih  izgredah.  Kod  svih  poraenutih  sgodah 
obiino  se  jelo  a  i  pilo  nc  samo  doinade  vIdo  i  pivo,  ve^  i  inostrano 
?iiio,  osobito  juino  sladko  t  j.  malirazija.  —  Ove  zabave  bijahu  skop- 
Cane  i  ^a  plesom  I  to  uz  svirku  sviracah  (fisiulatores) ;  uz  tanac  bilo 
jc  kadkada  i  lakrdija5kih  predsiavah  (joculatores)»  a  da  lakrdija  bude 
podpunija,  imadjahu  za  to  i  posebno  odielo. 

Dvic  su  pako  osobite  zabave  bile  i  to:  na  Ivanje  ili  24.  juna 
palio  se  na  gradski  iroSak  na  trgu  sv.  Marka  ogroman  ^kries**,  koj 
so  il  Gracanci  ili  zvonari  sv.  Xfarka  naciniti  i  palili  morali.  U  XV, 
vieku  pofelo  se  oko  toga  kriesa  upravo  pomamno  plesatl  i  to  tako, 
da  *u  mnogi  kao  bez  duha  popadali  na  zemlju ;  (a  taj  je  pies  uz  do- 
madi  kries  uneicn  bio  iz  Njemacke,  gdje  su  ga  zvali:  Johanneslanz) i 
a  uz  to  na  taj  dan  gostilo  je  gradsko  zastupstvo  u  yiei^nid  odli^nu  go- 
spodu  i  gospodje,  na  kojoj  gostbi  uz  doma<^  jela  i  pila  i  poslasttcah 

7 


XCVIII  Gradski  zivot  i  obiiaji. 

bilo  je  i  juznoga  vo<^a,  kao:  grozdjida,  narandjah,  smokavah  itd.  — 
Druga  zabava  bijaSe  igra  obojadisanimi  jaji  ill  ,,pisanicami'*,  kojom 
se  ne  samo  djeca,  ved  i  stariji  zabavljali,  a  izvodila  se  ovako:  igra£ 
uzeo  bi  pisanicu  u  ruku  i  stisnuo  ju  tako,  da  joj  se  samo  bok  vidio, 
docim  bi  dnigi  igrac  bokom  svoje  pisanice  u  bok  njegove  pisanice 
tuckao,  2ija  se  natukla,  izgubio  ju  i  morao  ju  dati  onomu,  Hja  je 
ciela  ostala.  Ova  se  igra  zvala  ^tucanje  s  jaji"  (concussio  ovorum), 
a  bila  je  u  XIV.  joSte  vieku  tako  osobitom,  da  su  se  po  njoj  brojili  i 
dani ;  u  XV.  pako  vieku,  ako  je  ova  igra  i  ostala,  ali  nisu  dane  vi§e 
po  njoj  brojili;   igrala  se  pako  na  vazmeni  ponedjeljak. 

Za  igre  u  toliko  znamo,  da  neke  bijahu  dozvoljene,  kao  stre- 
lanje  u  niSan  (ad  signa  sagitare)  ili  macevanje,  koje  cesto  odabrahu 
radi  zabave  i  vjezbe,  pa  se  ipak  takova  zabava  mogla  koj  put  i  tuzno 
svrMti.  Nekoje  igre  bijahu  zabranjene  kao  igra  kartami  na  dasku  (ludus 
ad  tabulam) ;  ova  bo  hazardna  igra  doneSena  \z  Francezke  preko  Nje- 
maSke  u  Hrvatsku  igrala  se  na  znatne  novcane  svote  kartami  na 
dasku,  a  zvala  se:  „na§i-va§i". 

BogataSi  u  svojih  pala5ah  i  zidanih  kucah  dakako  da  su  raz- 
koSno  livjeli,  docim  gradjani  u  svojih  najviSe  drvenih  kudah  u  koliko 
su  premogli,  a  napokon  siromasi,  a  narocito  kmetovi,  zivjeli  su  siro- 
tinjski  u  svojih  kolibah  (casalia);  docim  su  prvi  imali  srebreno,  a 
cesto  i  pozladeno  stolno  posudje,  rabili  su  imudniji  gradjani  po- 
sudje  od  kositra  i  od  stakla,  a  siroma§niji  od  loncarske  radnje  ili 
drveno.  Isto  tako  i  odjelo  na  bogataSih  bilo  je  ili  od  damaska  ili  od 
grimiza  ili  finoga  kolinskoga  sukna  i  krznom  podstavljeno,  nosili  su 
gradjani  od  prostijega  sukna  le  od  crnoga  i  bieloga  darovca. 

To  isto  vriedi  i  za  poku<^tvo,  koje  bijaSe  u  bogataSih  fine  rez- 
barske  radnje,  kao  klupi  i  stolice  a  i  te  bijahu  kozom  obSivene  ili  sa- 
govi  pokrivene  (copeturae,  bancalia,  lectisternia),  doSim  u  gradjanah 
stolarske  radnje  ili  bojadisano  ili  jednostavno ;  to  isto  val ja  i  za  nakite 
kao:  prstenje  i  zenske  ovratnike  (legibula). 

Od  oruzja,  koje  se  u  XV.  vieku  rabilo,  spominju  se:  sablje,  ma- 
cevi,  bodezi  (bicceli),  Stitovi,  strelice  u  tulovih,  lukovi,  buzdovani 
(carabuca,  clavi  ferrei),  stitovi  i  kacige.  Barutom,  koji  je  u  XV.  ve<5 
vieku  i  u  Zagrebu  u  porabi  bio,  ne  znamo  je  li  se  sluzili  pojedinci, 
vec  ga  samo  ili  gradska  ili  kaplolska  vlast  rabila  za  vremena  napa- 
daja  ili  obrane  nabijajud   njim  lumbarde  i  velike    puSke    na  utvrdah. 

Napokon  spomenuti  mi  je,  da  ni  gradjani  na  zagrebackom  Gradcu 
ne  bijahu  u  to  doba  prosii  od  sujevjerstva. 


Biskupska  i  kaptolska  oblast 

Na  lievoj  obali  potoka  MedveScaka  i  uzdu2  nje  prcma  sjeveru 
prostirala  se  oblast  zagrebai^koga  kaptola.  Ovo  mu  zemljiSte  poklonio 
utemeljitelj  biskupije  kralj  Ladislav,  a  u  nj  spadala  je  kaptolska  ulica 
(danaSnji  Kaptol)  sa  velikim  ribnjakom  prema  iztoku,  te  obdina  novo- 
veSka  do  posjeda  plemidah  mirogojskih ;  biskupska  pako  oblast  opet 
na  lievoj  obali  Medve§5aka  obsizala  je  prema  jugo-iztoku  prastari 
Zagreb  ili  dana§nju  LaSku  uUcu  sa  podrucjem. 

U  prvom  svezku  ovih  spomenikah  (str.  CVI — CLII)  opisao  sam 
proSlost  ova  jedne  i  druge  oblasti  pocam  od  utemeljenja  biskupije  do 
svrSetka  XIV.  vicka,  a  sada  mi  ju  nacrtati  kakova  je  bila  u  XV.  vieku. 

Utvrdjivanje  kaptola.  U  zagrebackoj  gradskoj  obdini  bio  je  do- 
zvolio  vec  Bela  IV.  godine  1247.  kaptolu  zagrebaSkomu,  da  na  sje- 
vernom  rtu  gradske  ulvrde  sagradi  cvrstu  kulu,  kamo  tt  se  za  vre- 
mena  neprijateljskih  nasrtajah  modi  zakloniti  kanonici  i  ondje  po- 
hraniti  i  svoju  i  crkvenu  imovinu.  Ova  kula  sa  pripadajucom  zidanom 
ogradom,  kako  jur  spomenuh,  zvala  se  „  Popov  turen".  Ali  kaptol, 
t.  j.  onaj  dio  grada  Zagreba,  koji  lezi  na  lievoj  obali  potoka  Medve- 
Scaka,  nije  bio  do  polovine  XIV.  vieka  nicim  ogradjen.  Istom  tada 
poceli  su  i  to  mjesto  kanonici  utvrdjivati,  ali  ne  zidom,  vec  drvenom 
ogradom,  koja  je  vec  g.  1387.  podpuno  svrSena  bila.  U  Sigismundovu 
na  ime  nalogu,  kojim  na  1.  marta  g.  1387.  nalaze  banu  Ladislavu 
Luznickomu,  da  posto  je  vjerojatno  doznao,  da  ban  Ivanisa  s  vranskim 
priorom  Ivanom  Paliznom  i  veliki  vojvoda  bosanski  Hrvoja  sakupiv 
silnu  vojsku  kiecu  proti  Zagrebu,  a  budud  da  je  kaptol  ucvrSden  i 
opasan  jamom  i  cvrstom  drvenom  ogradom,  a  pust  je,  jer  su  mnogi 
buntovnici  kanonici  odsutni,  toga  radi  lasno  je  buntovnoj  vojsci  za- 
posjesti  ga,  a  sbudne  li  se  to,  prieii  cieloj  kraljevini  velika  nesreda, 
a  gradskoj  utvrdi  ocevidna  propasi;  za  to  zapovieda  gradjanom  pod 
kaznu  veleizdaje,  da  smjesta  poteku  na  kaptol  i  da  njegovu  drvcnu 
ogradu  sasvim  razvale  uzevSi  svukoliku  gradjevinu  za  sebe.  Ne  ima 
sumnje,  da  je  ovaj  kraljev  nalog  i  bio  izvrJen,  a  tako  i  opet  kaptol 
ostao  neutvrdjen. 


Utvrdjivanje  kaptola. 


O  novom  utvrdjivanju  kaptola  nije  se  ozbiljno  roislilo  sve  do 
godine  1469.  Ove  godine  i  to  u  subotu  poslije  Miholja  probudila  je 
u  kasno  nodno  doba  stanovniStvo  zagreba^ko  uzasna  vika  i  vapaj  u 
pomod,  koju  dizahu  seljaci  i  plemidi,  §to  su  s  onkraj  Save  pobjegli 
u  Zagreb  i  placudi  pripoviedali,  da  su  Turci  provalili  i  spalili  im 
sela  i  kude,  §to  se  je  vidjelo  i  po  straSnoj  vatri,  koja  se  je  iz  Za- 
greba  razabirala,  a  bjegunci  rekoSe  joSte,  da  su  Turci  nakani  pre- 
broditi  Savu  i  naroSto  orobiti  kaptol  i  stolnu  crkvu.  U  tolikoj  smutnji 
i  strahu  od  groznog  neprijateija  prestade  ona  mr2nja  medju  obdinom 
gradskom  zagreba^kom  i  kaptolom,  te  gradjani  otvori§e  vrata  svoje 
tvrdje  i  primiSe  kanonike  i  stanovnike  kaptolske  strane  i  spremiSe  se 
na  uzajamni  odpor.  Ovoga  straha  oslobodila  ih  je  rieka  Sava,  koja 
je  od  silne  ki§e,  §to  je  bila  pala  u  Kranjskoj,  kroz  nod  tako  nabujala, 
da  je  po&la  poplavljati  zagrebaCko  polje  i  cielo  Posavje  i  tako  je 
prisilila  Turke,  da  su  morali  odustati  od  navale  na  Zagreb.^ 

To  bija§e  povod,  da  je  kaptol  zagrebacki  tvrdo  odluCio  utvrditi 
cvrstim  zidom  i  kulami  i  kaptolsku  ulicu  i  stolnu  crkvu.  Izmoliv^i 
radi  toga  i  privolu  kralja  MatijaSa  (17.  novembra  1469.),*  jer  bez 
privole  kraljevske  nisu  se  smjele  dizati  u  kraljevini  nove  Ivrdjave, 
dao  se  kaptol  na  utvrdjivanje.  Taj  je  posao  u  poSetku  Sesto  zapinjao, 
pa  da  se  pospje§i,  s  toga  na  6.  srpnja  god.  1473.  zakljuSi  kaptolsko 
viede:  da  se  utvrdjivanje  kaptola  revnije  nastavi,  da  se  izaberu  po- 
sebni  kapetani,  kojim  de  biti  duJnost  nadzirali  gradnju;  za  tim,  da 
je  du^an  svaki  kanonik,  bio  on  prisutan  ili  odsutan,  na  zapovied  kape- 
tanovu  poSiljati  na  radnju  utvrdjivanja  svoje  kmetove,  a  kada  oni 
budu  radili  ili  gradili,  da  ih  il  osobno  ili  po  svojem  zamjeniku  nad- 
ziru  i  gone  ih  na  br2i  rad.  Napokon,  da  svaki  kmet,  koliko  ima  vo- 
lovah,  toliko  de  morati  dovezti  vozovah  §ibja  ili  faSinah,  oni  pako 
kmeti,  koji  ne  imaju  teglede  marhe,  morat  de  §ibje  sjedi,  nakladati  na 
kola  i  nasipe  graditi,  kako  im  kapetani  naloze ;  koji  pak  od  kanonikah 
propusti  to  uciniti  il  osobno  il  po  zamjeniku,  platit  de  globu  od 
a  for.  u  zlatu.* 

Ovim  zaklju^kom  podelo  je  utvrdjivanje  znatno  napredovati,  a 
uza  to  poskrbio  se  i  kaptol  za  potrebito  oruzje  za  obranu,  te  ga  i 
dobavio,  jer  na  17.  augusta  i.  g.  razdieljene  su  bile  medju  kanonike 
34  velike  puSke  ili  rucne  lumbarde.* 


*  Doc.  264.  265. 

*  Doc.  266. 
'  Doc.  289. 

*  Doc.  290. 


Utvrdjivanjt  Autptola,    Uiica   Opatovmfi. 


cr 


Kako  se  cini,  bija§e  vec  godine  1476.  kaptol  bar  sa  zapadne 
strane  ti?Jvr§cen  zldom,  ali  su  loj  mladoj  utvrdi  veoma  pogibeljne  bile 
kolibe  cistercilskih  kmetovah  busenjem  pokiivene,  koje  se  prostirahu 
pod  zidom  kaptolske  ivrdje  na  Hcvoj  obali  potoka  Medve^aka,  s  toga, 
jer  bi  Turd,  ako  provale  u  Zagreb  i  nasmu  na  kaptol,  mogli  te  kolibe 
zapaliti,  pa  bi  tim  lasno  postradati  mogla  i  kaplolska  tvrdja.  Ovu 
temeljitu  molbu  usli5a  kralj,  te  na  14.  jula  1476.  strogo  nalo^i  cister- 
ciiskomu  opatu^  da  ove  drvene  kolibe  svojih  kmetovah  dade  sniSitl, 
a  kmete  preseli  u  kaplolsku  ivrdju;  ne  ucini  li  toga,  da  de  naloziti 
banu  ill  podbanom,  da  ih  oni  dadu  sru§iti^ 

Prigodom  utvrdjivanja  kaplola  bilo  je  sa  strane  gradske  ob^ine 
mnogo  zaprekah  i  uznemirivanje  radnikah  u  lorn  napornom  poslu.  Ve<5 
mjeseca  aprila  1476,  obiedio  je  kaptol  zagreba^ki  gradsku  ob6inu»  a 
narocito  sudca  Blaza  Tota  i  gradjane  Blaza  Nemeta,  Ivana  Soldinarica, 
Hanliifa,  Ivana  Pazara,  Antuna  Klokockoga,  Valentida,  Lovru  Sporara, 
Stjepana  Platnara,  Dominika  Perovida,  Dioniza  Sipcida,  Korena,  Stefa- 
nida,  Marka  Mesaro5a,  iVIihalja,  sina  Valentinova,  Blaza  Sieni5koga, 
Antuna  kroja^a,  Iliju  zvonoljevca,  Pavla  Zabu,  Radaja,  Pavla  zlatara, 
Pctra  siolara,  Kelca,  Klementa  postolara,  Dominika  i  Blaza  varge,  i 
Hanza  remenara  i  neke  jo5  gradjane,  da  kada  je  pod  zidom  kaptolskc 
utvrde  dao  kopati  kaptol  ogroman  jarak  i  u  nj  napu§<^avao  vodu  iz 
potoka  MedveScaka  radi  vede  obrane  iste  tvrdje,  da  su  receni  ob- 
tuzenici  ne  samo  smetali  kaptolske  radnike  u  torn  poslu,  vei5  da  su 
mnoge  od  njih  pohvaiali  i  utamnicili.  Po  nalogu  kraljevu,  izdanom 
po^etkom  svibnja  i.  g.  nalozeno  bjeSc  kaptolu  c^azraanskomu,  da  re- 
ceni krivci  1,  j.  BlaS  sudac  s  petdesetoricom  gradjanah  prisegne,  da 
toga  nisu  pocinili,  I  dolsta  na  27.  augusta  pred  cazmanskim  kaptolom 
prisegne  sudac  Blal  s  petdesetoricom  gradjanah,  da  su  nevini  u  tom, 
ito  ib  kaptol  tuzio.* 

God.  1478.  na  15.  semptembra  zakljuci  kaptol  glede  onih  ne- 
marnih  i  odsutnih  kanonikah  u  strafenju  kaptolske  ivrdje,  da  kada 
im  odredjeni  za  to  od  kaptola  cinovnik  odredi  dnevnu  il  no6iu  straiu, 
da  rou  se  bezodvlaCno  pokore;  iko  bi  se  ustrucavao,  za  prvi  prkos 
plati  for.  globe,  za  drugi  gubi  diobu  onogodi5nju,  a  za  tre6  liSava 
se  predija;  a  tako  da  je  kalnjen  i  onaj,  koji  bi  ga  zagovarao.* 

UJka  Opatovina.  Badava  utvrdio  bi  se  kaptol.  ako  u  toj  tvrdji 
ne  bude  Ijudih,  koji  bi  ju  za  vrieme  obsade  mogli  braniti.  pa  s  toga 
zamoli  kaptol  biskupa  Osvalda,  da  mu   dozvoli  u  toj  tvrdji  naseliti  i 

*  Doc*  301, 

*  Doc  304. 

*  Doc.  317 


CII  Ulica   Opatovina. 


svjetovnjake.  Na  20.  kolovoza  1476.  odazvao  se  biskup  Osvaldo  ovoj 
kaptolskoj  molbi.  U  uvodu  ove  biskupove  dozvole  crta  se  tadanje 
tuino  stanje  kraljevine  Hrvalske  u  ovih  rie£ih :  ,kada  promiSljavamo, 
i  kada  se  u  pojedinih  casovih  i  Irenutcih  sjedamo  blazenih  i  sretnih 
onih  vremenah,  u  kojih  su  zivjeli  prevriedni  predSastnici  na§i,  biskupi 
zagreba(^ki,  pa  kada  sravnimo  ista  s  naSom  dobom  i  sadanjimi  dani, 
u  kojih  prekukavno  i  sa  strahom  u  toliko  samo  ^ivotarimo,  da  jedya 
odisali  mozemo,  neizrecivo  se  moramo  cuditi;  pa  ako  bismo  i  voljni 
bill  o  ovom  ili  o  onom  iole  samo  spomenuli,  rieg  bi  nam  zapela  u 
grlu,  jer  kolika  je  opreka  medju  istokom  i  zapadom,  medju  svjellom 
i  tminom,  lolika  je  medju  ovom  i  onom  dobom.  S  toga  neka  ne  bude 
nikomu  zazorno,  ako  ne  mozemo  sliediti  stopah  predSastnikah  naSih 
ni  gledom  na  nas  same,  a  ni  u  upravi  nam  podcinjenih,  obazremo  li 
se  na  domade  i  nutamje  ili  izvanjske  nepogode  i  protivSline,  usljed 
kojih  je  slavno  ovo  kraljevslvo  sasvim  potlaceno  i  uniSleno,  tad  tko 
iole  zdrave  pameti  mogao  bi  nas  ukoriti,  da  kada  je  ponestalo  starih 
obicajah,  da  se,  hodeS  ne  (5e§,  moramo  sluziti  novijimi,  koji  su  prema 
danaSnjemu  vieku.  Premda  su  nam  domace  nepogode  tako  tegotne, 
da  njihovu  pritisku  jedva  mozemo  odoljeli,  ipak  nas  jace  ubada  pre- 
gorki  onaj  zalac,  bjesnoca  na  ime  turska,  kojom  je  ovo  kraljevstvo 
s  vede  ved  strane  poplienjeno  i  opusloSeno,  d^,  kojemu  prieti  i  posve- 
maSnja  propast.  Ovih  indi  neprijateljah  kriza  Ilristova  i  nezasitnih 
zvierih  tolika  je  bjesnoca,  da  ^mi,  koji  smo  izpred  njihove  celjusli  i 
to  u  neznatnom  broju,  bozjom  milosti  joSte  poStedjeni,  naslucujudi 
s  trepelom  skoru  svoju  propast,  od  koje  nas  jedino  milost  boJja,  a 
uz  nju  cvrste  utvrde  i  kule  osloboditi  i  sacuvati  mogu."  —  Toga  radi, 
kako  je  jur  prijc  dozvolio  bio  kaptolu,  da  smije  graditi  tvrdju,  to 
mu  i  sada  dozvoljuje,  da  ju  moze  naseliti  Ijudmi  svjetovnjaci  i  svede- 
nici,  koji  bi  ju  za  vremena  obsade  mogli  braniti,  „jer  sam  si  zamku 
stavlja,  tko  sagradivsi  tvrdju  ne  obskrbi  ju  valjano  obranom",  te  od- 
redjuje,  da  novi  ovi  stanovnici  budu  pokorni  kaptolu,  kako  su  mu 
na  podlozi  kraljevskih  darovnicah  podlozni  i  drugi  njegovi  podanici, 
a  ni  sam  biskup,  ni  njegovi  nasljednici  ni  njihovi  cinovnici,  da  u  tom 
ni  najmanje  ne  smetaju  kaptola.^ 

Na  podlozi  ove  biskupove  dozvole  poceo  je  kaptol  odmjerivati 
i  oznacevati  prostor,  na  kojem  de  novi  naseljenici  kude  sagraditi,  ali 
u  tom  naiSao  je  u  samih  svojih  clanovih  na  znatan  odpor,  jer  se 
mnogi  uztrucavahu  il  od  svoga  dvora  il  od  svoga  vrta  i§to  u  tu  svrhu 
odstupiti;  toga  radi  na  18.  augusta  g.  1477.  stvori  kaptol  ovajzakon: 

^  Doc,  302. 


Ulka   Opatovina.  CIII 


da  svaki  onaj  kanonik,  koji  se  uzprolivi,  da  mu  se  od  dvora  ili  od 
vrta  oduzme  potrebito  zemljiSte  za  novu  naseobinu,  da  je  bezodvlacno 
liSen  kanonickih  dohodakah  i  udruSbe,  te  de  se  smatrati  kao  bun- 
tovnik,  krivorotnik  i  izdajica  domovine.^ 

Naseljenikom  novc  ove  ulice,  koja  je  i  posebnu  obcinu  sastav- 
Ijala,  valjalo  je  propisati  i  zakone,  a  to  je  ucinio  kaptol,  kao  iijezin 
za§titnik  i  gospodar,  na  2.  januara  g.  1478.  U  utemeljiteljnoj  izpravi, 
poSto  je  ocriao  lulno  onodobno  stanje  na§e  domovine,  izvrzene  turskim 
provalam,  koje  ih  prisililo  da  nastoje  o  svojoj  obrani,  pa  da  su  i  toga 
radi  i  u  kralja  MatijaSa  i  u  biskupa  Osvalda  dobili  dozvolu,  da  mogu 
kaptol  ucvrstiti  i  u  jednom  dielu  te  utvrde  naseliti  svjetovnjake  obrane 
radi,  prema  onoj  izreci:  ^jaoh  samcu,  jer  kada  padne,  ne  ima  nikoga 
da  ga  digne*,  to  su  i  oni  odielili  jedan  dio  svoga  zemljiSta  na  kap- 
tolu,  po^evSi  od  dvora,  koji  je  nekoS  sagradio  arcidjakon  katedralni 
Dimitar,  a  sada  je  vlastnictvo  Lucije,  udove  mesara  Blaza,  a  odavde 
idud  prema  sjeveru  do  vrta  franjevaSkoga  samostana,  Sirokim  putem^ 
§to  dieli  kanonicke  dvore  od  kudah  novih  gradjanah,  odredivSi  da 
svaka  gradjanska  kuda  ima  u  §irini  petnaest  lakatah,  a  duljina  da  joj 
seie  do  samoga  zida  recene  utvrde,  ali  tako,  da  su  kanonici  duzni 
plotom  obgraditi  svoje  vrtove,  koji  su  uz  taj  javni  put  ili  ulicu. 
Ozna^iv§i  tako  obseg  te  nove  obcine,  propisali  su  joj  i  zakone,  kojimi 
se  mora  upravljati.  Ponajprije  svake  godine  na  Gjurgjevo  i  to  prije 
podne,.  da  izaberu  obdinari  cetiri  cestita  priseznika  izmedju  sebe,  a 
ovi  da  isti  dan  prije  objeda  izaberu  sudca.  koji  de  sudac  i  njim  i 
njihovim  stanarom  suditi  s  recena  dva  il  tri  priseznika  u  gradjanskih 
i  karnih  prekrSajih.  U  zlocinih  pako,  kao :  ubojstvu,  razbojstvu,  kiadji^ 
paleJu,  izdajstvu  i  nevjeri,  sudit  ce  isti  sa  kaptolskim  sudcem  ali  u 
prisucu  ciele  obcine,  i  to  svake  sriede  u  tjednu,  na  koliko  nije  ze- 
maljskim  zakonom  zabranjeno  u  taj  dan  suditi.  Jo§te  da  u  gradjanskih 
i  karnih  prekrSajih,  bude  li  vazan  uzrok,  moze  svatko,  nezadovoljan 
obdinskim  sudom,  prizvati  na  kaptolski  sud  ;  no,  ako  koji  obdinar  lu- 
kavStinom  htjedne  mimoidi  obdinski  sud,  lii  ako  li  po  izrecenoj  ved 
osudi  obdinskoga  sudca  prizove  na  kaptol,  a  taj  pronadje,  da  je  ob- 
dinski sudac  pravo  sudio  ili  da  je  lukavStinom  prizvano  bilo  na  kap- 
tolsko  sudiSte,  to  de  kaptol  takovoga  prizivaca  odaslati  na  obdinski 
sud  i  da  plati  dvadeset  i  cetiri  dinara  globe  obdinskomu  sudcu.  Od 
sudbenih  globah,  da  obdinski  sudac  ima  dva  diela,  a  tredi  priseznici. 
U  globah  za  zloCine,  da  kaptolski  sudac  ima  polovinu,  a  drugu  po- 
lovinu  obdinski  sudac  s  priseznici.  Dozvoljava  se  joSte,  da  obdinari 
za  Ifivota  i  na  samrtnom    casu    mogu    razpolagati  svojom    pokretnom 

*  Doc.  307. 


CIV 


Ulka   Opatavma^ 


imovinom  po  volji;  a  nekrctnine  kao  kuce  i  gmnte,  da  oi  za  liTota 
ni  na  samrli  ne  smiju  o&taviii  onim,  koji  su  izvan  ove  obdine,  a  nili 
su  voljnl  naseliti  se  u  nju«  a  navla§  ne  sroiju  ih  ostaviti  protivnikom 
ill  Dcprijaleljem  kaptolskim;  a  crkvaro,  samoslanom  i  a  dnigc  bogo- 
Ijubne  svrhe  oporuciti  mogu  saino  nov^anu  vriednost  kii^h»  ali  same 
knee  podnipoMo.  Umre  li  ob<5inar  ne  naciniTSi  oporuke,  da  ga  nasliede 
rodjaci  obojega  spola  sve  do  irecega  koljena;  ne  bude  li  ih  imao,  da 
se  imovina  umrloga  podieli  u  Iroje,  jedan  dio  da  je  la  du§u  pokojni- 
kovu,  drugi  kaplolu,  da  njim  po  volji  razpolaze,  a  tredi  da  se  dade 
u  obcinsku  korist.  U  onom  slucaju,  kazni  li  se  koji  obdinar  smrdu 
radi  zlo^ina,  ill  uteCe  prije  osude,  da  mu  imovinu  zapliene  kaptohki 
i  obdinski  sudac,  te  uzevSi  obzir  na  potoro^ad  i  duznu  pristojbu 
jednomu  i  drugomu  sudcu  i  dnigim  okolnostim,  kaptol  ce  njom  raz- 
polagati  kako  pronadje  za  najshodnije.  Rani  li  koji  obdinar  u  prisudu 
sudca  znatjio  koga,  da  platt  12  for.  ranjenomu,  a  isto  toliko  sudcu, 
a  sudac  da  ga  pritvori  dotle,  dok  izplati  globu  ili  dok  dade  dovoljno 
jamstvo^  da  de  za  15  danah  podrairili,  Udini  li  to,  ako  nije  sudac 
prisutan,  a  vjerodostojnimi  se  svjedoci  dokaze,  da  plati  islu  globu- 
Pljusne  li  tko  koga,  ii  iztuce  i  neznatno  rani,  bilo  to  pred  sudcem 
U  ne  bilo,  a  svjedoci  se  dokaJJe^  da  plati  za  modricu  onomu,  ako  je 
destita  glasa,  5  for.  u  zlatu  a  pet  sudcu.  ina^e  samo  forint,  a  toliko 
sudcu.  Priepori  glede  pogrdah  i  psovkah,  bill  oni  ucinjeni  pred  sudcem 
il  ne  bili,  da  se  razpravljaju  na  obdinskom  sudu,  i  u  presudi,  da  se 
obzir  uzme  osoba  uvriedjenoga,  je  li  deslita  glasa  ili  ne.  Ostale  manje 
prestupke  sudit  tt  sudac  po  svojoj  uvidjavnosti,  Pozvan  obdinar  na 
sud,  ne  dodje  li  na  prvi  poziv,  da  plati  sudcu  za  osam  danah  osam 
dinarah;  ne  dodje  li  na  drugi  poziv,  da  plati  12  dinarah,  a  ne  dodje 
li  i  na  tredi,  da  plati  20  dinarah,  osim  ako  svoje  nedo§a§de  valjano 
izprida.  Bude  li  tko  pozvan  jcdnim  odrjeSitim  pozivom^  smatra  se  kao 
da  bi  Iri  puta  zvan  bio,  pa  ne  dodje  li  na  taj  odrje5iti  poziv,  platit 
dc  globu,  kao  da  bi  tri  puta  zvan  bio.  U  ostalih  sudbenih  postupcih 
da  se  drie  zemaljskoga  zakona  i  obidaja.  Bude  li  obdinar  osudjen  da 
plati  dug  il  globu,  a  obrece  rok  u  koji  de  izplatiti,  a  ne  sumnja  se 
o  njemu  da  bi  utekao,  ne  smije  se  zatvoriti,  ved  da  poloii  jamslvo, 
da  de  do  uredena  roka  podmiriti.  Ako  prodje  rok,  a  on  ne  zadovolji 
dulnosti,  ne  ima  li  toliko  gibive  il  negibive  imovine,  kojom  bi  se 
dulfnosti  moglo  zadovoljili,  da  ga  slobodno  pritvore;  ucini  li  sudac 
proti  loj  odredbi.  ima  pravo  zatvorenik  podidi  tuFbu  na  njega.  Da 
pako  rcceni  obdinari  za  tolike  njim  izkazane  blagodati  zahvalni  budu, 
zahtieva  kaptol,  da  ga  priznavaju  gospodarom,  da  u  duvanju  i  obrani 
tvrdjc  i  osobno  i  sa  svojimi   stanari  budu  na  sluibu.   Kaptol  se 


liea   Opatmnna, 


CV 


odriSe  svakoga  gospodstva  nad  obf^inari,  a  tako  isto  zabranjuje  i  $vo- 
jemu  sudcu,  ali  zahtieva,  da  ih  obdinari  vaviek  poSiuju;  sluB  li  se, 
da  uvriedi  il  opsuje  obdinara  koji  kanonik  il  kaptolski  sudac,  a  ob- 
<5inar  se  prituzi  kaptolu,  pa  se  pronadje  da  je  tuzba  istinita^  tuzitetju 
ie  se  daii  zadovoljstina.  Da  reSeni  obcinaii  spokojno  mogu  zivjeti,  to 
prepovicda  kapiol,  da  ih  kanonicka  slulincad  nili  ne  vriedja  nili  psuje; 
slu£i  li  $e»  da  koji  kanonicki  sluga  pocini  u  obdni  umorstvo  il  opsuje 
obdinara,  a  obc^ioa  ktlvca  uhvati,  da  mu  prema  izgrcdu  i  slobodno 
sudi  i  kazTkl  Nc  mo^e  li  takovoga  slugu  uhvaiiti  u  obdini,  jer  po- 
^nivli  zlocln,  utekao  je,  da  ga  slobodno  hvala  na  kaptolu  (ulici),  a 
ntpoSto  ne  u  crkvi,  dvorovih  kanonickih  ili  prebendarskih,  a  gospodar 
takovoga  sluge,  da  pridrzi  njegovu  imovioti  il  zaslulenu  pladu,  dok 
ne  odredi  kaptol,  kako  de  njom  razpravirL  U  manjib  stvarib,  a  na- 
rocito  glede  duga,  duzan  je  svaki  kanonik  za  svoga  slugu  obcinaru, 
ako  mu  se  prituzi,  po  pravict  udovoljiti;  ne  uj^int  li  toga,  to  kaptol 
pridrzaje  za  sebe  pravo  tako  o  kanoniku  gospodaru.  kako  i  o  njegovu 
slug!  shodna  odrediti.  Napokon  da  tt  u  irae  priznanja  kaptolskoga 
vlastnictva  u  toj  obcini  poslije  16  godinah,  kako  \m  je  to  zajamceno, 
placat  o  novoj  godin^  svaki  obcinar  od  cieloga  kudi§ia  jednu  petinu 
forinta  u  tekudem  novcu,  a  riie  se  nikada  ne  ce  zahlievali.  Na  po- 
sljedku  poSlo  je  kaplol  naumio  u  torn  obsegu  odieliti  i  vi^e  zemljiSta, 
da  se  na  njemu  otvore  nove  ulice  1  nasele  u  njih  aovi  stanovntci, 
kada  to  ucini,  to  i  za  le  nove  obdnare  da  vriedi  laj  zakon  i  da 
s  ovom  jur  postojecom  obdinom  sa^injavaju  jednu  cjelinu  pod  jednim 
obdinskim  sudcem.* 

^od.  1478.  na  17.  februara  zakljuci  kaptol  u  svojoj  sjednici, 
da  svaki  kanonik  il  osobno  il  po  svojih  kmetih  sagradi  u  Opaiovini 
dvie  kuce  a  svi  ukupno  i  viednicu  i  da  je  10  do  Martmja  gotovo. 
Tko  bi  prkosio,  gubi  predij  i  diobu  o  novoj  god  in  i.  Gradivo  za  kuce 
da  se  sjece  u  kaptolskih  5umah.* 

U  isto  doba,  kada  se  zagrebacki  kaplol  po?5eo  u^vr§divati  proii 
oasrtaju  turskom,  i  biskup  Osvaldo  da  od  neprijateljske  provale  sa- 
cuva  biskupski  grad,  dao  je  oko  njega,  a  narocito  na  juinoj  strani 
(jer  ga  s  iztoka  Stitio  ribnjak)  podidi  visoki  nasip  izkopav§i  pred  njim 
duboki  jarak.  Ovo  doznajemo  iz  priluzbe  zagrebadkih  Dominikanah, 
kada  su  god.  1473.  zaraolili  papu  Siksta  IV.,  da  se  iz  laSkoulickoga 
samostana  sv.  Nikole  preseliti  sraiju  na  zagrcbac^ki  Gradac  do  kapele 
sv.  Katartne,  naved5i  uz  druge  razloge  i  taj;  „5to  je  biskup  mvrdjujuc 


*  Doc,  309. 
«  Doc;  311. 


CVI    Zivot  i  obi^aji  u  kapiolu  za^rebailkom.  Naimenovanje  kanonikah. 

svoj  grad  radi  turske  provale,  onaj  put,  kojim  se  ravno  i  lasno  do- 
lazilo  u  njihovu  crkvu,  sasvim  razyalio  i  uniStio.^ 

2ivot  i  obiiaji  u  kaptolu  zagrebaikom.  O  utemeljenju  kaptola 
zagrebaSkoga,  njegovom  razvitku  i  uredjenju,  o  2ivotu  i  obiSajih  pocevSi 
od  osnutka  biskupije  (1093.)  do  svrSetka  XIV.  vieka  progovorio  sam 
u  I.  svez.  ovih  spomenikah  (str.  CIX — CXXXIV),  a  sada  6u  nacrtati 
njegovu  proSlost  u  XV.  vieku. 

Naimenovanje  kanonikah.  Do  svrSetka  XIV.  vieka  zagreba(3ke  ka- 
nonike  imenovali  su  ill  domadi  biskupi,  ili  ugarski  kraljevi,  a  cesto 
i  rimska  slolica,  u  XV.  pako  vieku  ne  nalazimo  primjera,  da  bi  papa 
koga  postavio  kanonikom  zagrebackim.  U  torn  se  vieku  tim  pravom 
slulili  samo  domad  biskupi  a  i  kraljevi  ugarski  ,,auctoritate  juris 
patronatus  regii".  U  onom  razdobju  XV.  vieka  (1433—^1465),  kada 
je,  kako  demo  brzo  doznali,  nastao  priepor  medju  raznimi  kandidati 
za  stolicu  biskupije  zagrebacke,  grofovi  Celjski  dovinuvSi  se  u  Hr- 
vatskoj  silne  vlasli  i  premodi,  a  narodito  Friderik  i  Ulrik  (1436—1456), 
koji  su  prisvojili  za  se  i  naslov  pokroviteljah  zagrebaCkoga  episko- 
pata  (tutor  et  advocatus  ecclesie  zagrabiensis),  namjeStahu  za  kanonike 
svoje  Ijude,  a  i  tudjince  Slovence  i  Niemce,  koja  je  naimenovanja  i 
sam  kralj  Vladislav  Posthumus  g.  1453.  zakonitimi  priznao  i  odobrio.* 
Takovim  se  naSinom  napunio  kaptol  Ijudmi  raznih  narodnostih,  razli- 
(3ite  <^udi,  a  cesto  i  nesposobnimi,  §to  je  bilo  na  uStrb  ugledu  i  zvanju 
ovoga  (^astnoga  sbora.  Da  se  sacuva  Sast  ovoga  uglednoga  tiela  u 
biskupiji,  to  je  kralj  MatijaS  (jer  je  jo§  trajala  borba  raznih  prelen- 
dentah  za  zagrebacku  biskupsku  stolicu)  na  24.  maja  god.  1462.,  slu- 
zedi  se  svojim  patronatskim  pravom,  ovlastio  biskupa  varadinskoga 
Ivana  Viteza  iz  Sredne,  da  on  izpraznjena  mjesta  zagrebackih  kano- 
nikah podjeljuje  osobam  sposobnim  i  zasluznim,  tc  ujedno  naJoXio 
kaptolu    zagrebackomu,    da   samo   onoga   ustoli,   koga   reSeni   biskup 

*  Doc.  285. 

*  Nos  Ladislaus  del  gracia  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc  rex, 
Austrieque  et  Stirie  dux,  necnon  marchio  Moravie  etc.  Memorie  commeDdamus  per 
presentes,  quod  nos  universas  collaciones  quorumlibet  beneficiorum  in  ecclesiis: 
cathedrali  za^rabiendi  aut  coUegiata  chasmensi  per  fideles  nostras,  illustres  principes, 
dominos  Fridericum  et  Vlricum  Cilie,  Ortemburge,  Segorieque  comites  ac  regni 
Slavonie  banos,  hactenus  quibuscumque  personis  factas,  ratas  et  gratas  habendo, 
presentibusque  approbando  et  ratificando  eisdem  auctoritate  nostri  jurispatronatus, 
regium  consensum  nostrum  prcbuimus  jrmmo  prebemus  pariter  et  as?ensum  prescn- 
cium  litteranim  nostrarum  vigore  et  testimonio  mediantc.  Datum  Wyenne  feria  sexta 
proxima  post  festum  beati  Georgii  martiris.  Anno  dommi  millesimo  quadringente- 
simo  quinquagesimo  tercio.  Regni  nostri  anno  tredecimo. 

Act.  Cap.  Ant.  fasc.  91.  nr.  24. 


Natmenovanje  kanonikah,  Kaptol  pod  za^titom  krune.  CVII 

imfnuje,  jer  da  de  svakoga,  tko  bi  mimo  njegova  naimenovanja 
usloljen  bio,  smatrati  nezakonitim.^  —  Da  su  svrSetkom  joSte  XV. 
vieka  i  biskupi  zagrebacki  uzivali  prava  imenovati  kanonike,  neka 
nam  sluzi  za  dokaz  to,  §to  je  na  9.  aprila  1499.  biskup  Osvaldo  Tuz 
zagreba^ku  prepozituru  s  kanonikatom  podlelio  svomu  bratu  Alfonzu, 
i  nalozio  kaptolu,  da  ga  ustoli.*  —  Jedan  samo  poznat  nam  je  slucaj, 
da  je  kaptol  (oko  1466.)  uz  prkos  tomu,  §to  je  kralj  MatijaS  arcidja- 
konat  goricki  podielio  kanoniku  Martinu,  tu  (^ast  podao  kanoniku  Di- 
mitru ;  ali  je  toga  radi  pao  kaptol  i  u  nemilost  kraljevu,  koji  mu  taj 
postupak  istom  na  silne  molbe  velikaSah  jedva  oprostio.* 

Tim  jer  je  kralj  Ladislav  utemeljiv§i  biskupiju  zagreba^ku  (sv.  I. 
sir.  I— IV.  CVII— CIX),  a  uz  nju  i  stolni  kaptol,  koga  je  takodjer 
posjedi  obilato  nadario,  postadoSe  kraljevi  ugarski  patroni  zagrebac- 
koga  kaptola,  koji  je  i  toga  radi,  kada  mu  se  kakova  nepravda  cinila, 
tralio  u  krune,  kao  u  svoga  patrona,  zaStitu.  —  Vrlo  je  znamenita 
glede  toga  predstavka  kaptola  zagrebackoga,  podnesena  kralju  Mati- 
ja§u  (oko  1470.),  u  kojoj  nacrtavSi  tro§no  stanje  stolne  crkve  i  biede, 
koje  Irpi  §to  mu  se  posjedi  oiimlju,  desetina  uzkraduje  a  kanonici 
progone,  prcporno  ga  moli,  da  mu  svojom  kraljevskom  patronatskom 
vlasti  u  pomoc  prite^e.*  —  Na  prituzbu  kaptola  zapovjedi  20.  aprila 
g.  1464.  kralj  MatijaS  banom  Kmeriku  Zapolji  i  Nikoli  Ilockomu,  da 
kaptol  i  njegove  podanike  u  prastarih  njihovih  pravih,  povlasticah  i 
posjedih  §tite  proti  svakomu  napadacu  i  progonitelju.*  —  Isti  kralj, 
kada  mu  se  god.  1471.  prituzio  kaptol  zagrebacki,  da  se  po  njihovih 
i  prebendarskih  dvorovih  i  zaselcih  cesto  smjeStava  vojska,  koja  pro- 
lazi  mimo  Zagreba,  a  da  im  tim  i  mnogo  Stele  nanosi,  prepovieda 
banom  i  kraljevinskim  kapetanom,  da  se  ne  u^ude,  ako  kaptol  ne 
dozvoli,  nastanjivati  vojske  po  njihovih  dvorovih  i  posjedih;  a  na 
1.  oklobra  i.  g.  po§lo  bi  opetovano  prepoviedio  banovom  Blazu  Ma- 
gjaru  i  Damjanu  Ilorvatu,  da  neukonacivaju  vojske  po  kaptolskih 
dvorovih,  to  ih  kori  jo^te,  §to  su  na  kaptolski  posjed  Toplice  kod 
Varazdina  nametnuli  uz  prkos  kaptolskih  sloboStinah  neki  izvanredni 
namet,  a  prigodom  njegova  uljerivanja,  §to  su  njihovi  vojnici  ubili 
ondje  do  dvadeset  kmetah.^  —  MalijaSev  nezakoniti  sin,  vojvoda  i  ban 
Ivan  Korvin,  nala2e  g.  1491.  banu  Ladislavu  Egervaru.  te  podbanom, 

*  Doc.  224 

*  Doc.  393. 
'  Doc.  249. 

*  Doc.  319. 

*  Doc.  233. 

*  Doc.  268.  270. 


CVIII 


Borha  0  stolid  bnkupije  tagrebaike. 


i  Antunu  Poku  medvedgradskomu  kastelanu  i  kapelanom  zagrebackoga 
Gradca,  da  Slujud  svetu  usporaenu  njegova  otca»  koji  je  kaptolu  za- 
grebackomu  osobito  naklon  bio,  da  ga  i  oni  :^tite  u  svih  njegovih 
slobo^iioah  i  pravih.^  —  Spram  ove  visokc  kraljevske  zaSlite  bija§e 
kaptol  zahvalno^cu  vezan,  sloje(5i  vazda  pripravan  kruni  na  slulbu. 
Kada  je  god.  i486,  nalozio  kralj  MatiJaS  stubickomu  plemicu  Grgi, 
da  u  kraljevini  Hrvatskoj  iztiafuje  solne  rude,  zapovjedio  je  kaplolu, 
da  mu  u  pripomoi^  §alje  svoje  Ijude  i  propitkujc  svojc  kmete  za 
takove  rude,  a  §to  dozna,  da    recenoga   iztrazivaoca   Grgu   obaviesti,' 

AH  je  i  btlo  slucajevah,  da  jc  kaptol  sa  svojim  patronom  doSao 
u  sukob,  a  to  je  bilo  najviSe  u  onom  razdobju  XV.  vieka,  kada  se 
razni  pretendenti  otimali  za  stolicu  biskupije  zagrcbacke.  O  torn 
scienim,  da  je  potrcbno  ne5to  obSirnije  progovoriti. 

Po  smrli  Mskupa  Ivana  Albena  bijaSe  stolica  biskupije  zagre- 
ba^ke  prazna  podpunih  sedam  godinah  X.  \  od  godine  1433 — 144a 
Povod»  za:5to  je  lako  dugo  neposjednulom  bila,  nije  nam  poznat,  ho 
nagadjamo,  bilo,  poMo  je  u  to  doba  razsipno§cu  dvora  drzavtia  bla- 
gajna  osiromaSila,  pak  joj  dobro  do§ao  prihod  tako  izdaSne  biskupije; 
bilo  pak,  Slo  jc  vjerojatnije,  §to  se  i  razni  pretendenti  borili  za  nju» 
le  je  telko  bilo  prooa^fi,  koji  bi  medju  premci  najbolje  dolikovao. 

Da  se  ovomu  prieporu  na  put  stane,  papa  Eugenij  IV.  na  molbu 
i  predlog  kaptola  svr5clkom  srpnja  g,  1440.  imenova  biskupom  za- 
grebackim  Benedikta  de  Zolio,  kanonika  i  kathedralnoga  arcidjakona 
u  kaptolu  zagreba^kom.  Ovinn  imenovanjem  nije  priepor  prestao,  da- 
pace  on  je  jo5te  postao  zeSci,  a  uzvitlaSe  ga  mofni  tada  raoslavinski 
plemidi  Cupori,  nastoje6i  da  lu  stolicu  zasjedne  jedan  81an  te  obitelji 
na  ime  Dimitrija  Cupor,  biskup  kninski.  Uz  Cupore  pristado^e  i  gro- 
fovi  Celjski,  a  njihovim  poticanjem  i  sam  kralj  Vladislav  Poljski. 

U  koliko  se  u  kaptolu  radilo  o  toin,  da  se  biskup  Benedikt 
odrii  na  stolici  zagrebackoj,  tinn  se  ja£e  receni  pleniidi  dizali,  da  ga 
obore.  Samoga  kralja  u  klimavlh  onih  odnoSajib.  u  kojih  se  tada  na- 
lazila  Ugarska  i  Hrvatska,  bija§e  vrlo  lasno  na  svoju  luku  dobiti, 
s  toga  on  pocetkom  godine  1443.  nalozi  kaptolu  pod  kaznu  ^gubitka 
glave,  izgona  i  zapliene  svih  dobarah*,  da  se  ne  ima  pokoravati  bi- 
skupu  Benediktu.  Ovoj  strogoj  zapoviedi  pokorio  se  napokon  kaptol, 
te  je  uzkratio  svomu  biskupu  duinu  po^sluSnost,  na  Sto  Benedikto  udari 
cieli  kaptol  crkvenim  interdiktom  i  zatvori  xvci  stolnu  crkvu.  —  Po5to 
se  medju tim  priblizavale  vazroenc  svelkovine,  da  se  one  dostojno  pro- 


»   Doc.   359. 
•  Doc.  341. 


Borha  o  stoHci  bhkupij€  Magrtimike. 


CIX 


slave,  obratio  se  kaptol  na  papina  legata  kardinala  sv,  Sabine,  na- 
crlav§i  mu  u  molbi,  da  njihov  ncposluh  spram  bii>kupa  nije  svoje- 
voljan,  \tt  da  ih  na  to  prisilio  kralj  slrogim  svojim  naJogom,  ali 
oni  da  su  voljni  pokoriti  se  biskupu.  Prema  tomu  nalozi  legal  opatu 
zagrebackth  Cistercitah,  da  skine  s  kaptola  biskupov  interdikt,  no  pod 
taj  uvjct,  da  se  tefajenn  cetrdeset  danah  kanonici  s  biskupom  izmirc; 
ne  ucine  li  toga,  da  ih  opat  udari  novim  interdiktom.* 

Ovim  se,  kako  nam  se  ^ini,  prva  bura  na  biskupa  Benedikta 
ponjeSto  smirila  (jer  je  i  skoro  tza  toga  i  sam  kralj  Vladislav  Poljski 
3caglavio  u  bitci  kod  Vame  g.  1444),  ali  nc  za  dugo*  Silni  Cupori 
(od  kojih  je  pocetkom  druge  desetine  XV,  vieka  jedan  Clan  i  banovao) 
svakako  nastojahu,  da  stolicu  biskupije  zagrebacke  zaposjedne  njihov 
rodjak  kninski  biskup  Dimitrija.  Da  se  ovo  posligne,  upotrebiSe  sva 
sredstva,  kojimi  napokon  izposlovaSe,  da  je  papa  Eugen  IV.  (ne$to 
prije  svoje  smrti  f  23,  februara  147 7 J  Benedikta  sa  zagrebacke  sto- 
lice  premjestio  na  kninska,  a  Dimitra  Cupora  sa  kninskc  stolice  na 
zagrebacku. 

Dimitar  se  Cupor  zaputio  na  to  u  Rim,  da  se  pokloni  novoiza- 
branomu  papi  Nikoli  V.»  a  da  poluci  od  njega  polvrdu  svoga  naime- 
novanja,  spomenuo  mu,  da  je  na  to  premje^^tenje  drage  volje  prislao 
kaptol  zagrebacki,  5to  da  je  i  pismeno  ocitovao  pokojnomu  papi  Eu- 
genu  IV.  Kada  je  o  torn  siignuo  glas  u  Zagreb,  kaptol  se  vrlo  uz- 
bunio,  te  na  20.  maja  sastavi  i  oda^alje  u  Rim  pismo,  kojim  javlja 
papi,  da  on  za  Dimitra  Cupora  nikakove  privole  nije  izdao,  a  nadje 
H  se  kakova  njegova  privola  medju  spisi  pokojnoga  pape,  da  je  lazna, 
jer  da  kaptol  pozna  svoga  biskupa  Benedikta  kao  covjeka  ucena  i  za- 
slulaa  i  vrlo  sposobna  za  upravu  biskupije,  pak  molt  papu,  da  za 
Ijubav  boiju  pridrzi  Benedikta  na  zagrcbackoj  biskupskoj  stolid,* 

Ovu  smjernu  i  istinitu  molbu  uvazi  Nikola  V.  te  na  6.  oktobra 
naloli  Ivanu  kardinalu  djakonu  sv.  Angjela,  inace  svomu  legalu  za 
Ugarsku,  da  u  njegovo  ime  prepoviedi  biskupu  Dimitru  Cuporu,  da 
se  ne  usudi  zasjesti  biskupske  stolice.  Ne  posluhne  U  ga,  da  upotrebi 
proti  njemu  crkvene  kazne. 

5  ovoga  papina  naloga  uzvlilala  se  pod  puna  hajka  za  Dimiira 
Cypora  proti  biskupu  Benediktu,  kojoj  se  na  celo  stavio  Ivan  Itunjad, 
guberoator  kraljevinah  Ugarske  i  Hrvatskc.  s  ugarskim  episkopatom, 
grofovi  Celjskimi  i  Cupori,  te  su  olimanjem  crkvenih  dobarah,  pro- 
gonom  prista^ah  Benediktovih,  napokon  prisilili  ga,  da  je  na  to  pre* 
mje^lenjc  i  sam  pristao  i  podpisao  ga  prcd  javnim  nolarom. 

^  Doc.  117. 
«  0OC.  143. 


ex  Borba  o  stolid  biskupije  zagrebaUke, 

Kakove  i  kolike  li  bijahu  spletke  proti  biskupu  Bencdiktu  i 
kakov  se  pritisak  ($inio  na  rimski  dvor,  da  namjesti  Dimitra  ^upora 
na  zagrebaCku  stolicu,  to  se  najjasnije  razabire  iz  papina  pisma,  koje 
na  30.  aprila  1451*  posla  reSenomu  svomu  legatu  kardinalu  djakonu 
Ivanu.  U  toj  poslanici  spominje  papa,  kako  mu  je  davno  prije  na- 
loHo  bio,  da  biskupa  fienedikta  ostavi  u  Zagrebu,  a  kninskomu  bi- 
skupu Dimitru  da  pod  prietnjom  crkvenih  kaznah  prepovjedi  zasjesti 
slolicu  biskupije  zagrebaSke,  a  taj  njegov  nalog  da  je  legal  i  izvrSio 
bio ;  nu  poSto  je  tecajem  vremena  stiglo  na  rirasku  slolicu  iz  Hrvatske 
i  Ugarske  mnogo  pisaniah,  tuzbah  i  predstavakah  kako  od  biskupah, 
tako  od  plemii^ah,  a  narocito  od  gubernatora  kraljevinah  Ivana  Hu- 
njada,  u  kojih  se  medju  ostalimi  spominje  i  to,  da  su  grofovi  Celjski 
silom  oteli  neke  posjede  i  gradove  crkve  zagrebacke,  a  tim  da  je 
biskupija  mnogo  Stetovala,  no  da  su  isti  grofovi  skloni  sve  oteto 
vratiti,  pristane  li  papa  na  to,  da  se  Dimitar  Cupor  s  kninske  stolice 
premjesli  na  zagrebacku,  a  biskup  Benedikt  sa  zagrebacke  na  kninsku. 
Papa,  da  je  dugo  vremena  oklievao,  da,  Sto  vi§e  i  pismeno  opominjao 
grofove  Celjske,  da  oteto  vrate,  ali  niti  oni  niti  drugi  plemi<^i  do  sada 
upravo  ba§  niSta  nisu  vratili.  Kako  su  ga  izviestili  jo§te  i  nadbiskup 
ostrogonski  i  biskup  vacki,  koji  se  osobno  o  tom  biskupskom  pitanju 
i  prieporu  bavio  u  Zagrebu,  da  su  posjedi  i  gradovi  crkve  zagrebacke 
istoj  ba§  radi  biskupa  Benedikta  oteti,  da  biskupija  s  njega  danomice 
propada,  a  poSto  je  joSte  doznao  i  to,  da  je  napokon  i  sam  Benedikt 
pristao  na  to  premjeStenje,  koje  bi  crkvi  zagrebackoj  tim  u  prilog 
bilo,  to  posavjetovavSi  se  sa  kardinali,  nalaze  legatu,  nadbiskupu  ko- 
lockomu  te  biskupu  pecujskomu  i  vackomu,  da  Dimitra  Cupora  ustole 
na  zagrebaSkoj  stolici,  a  Benedikta  sa  zagrebacke  premjeste  na  kninsku. 
Uzprotivi  li  se  on  tomu,  da  upotrebe  sve  moguce  crkvene  kazne. 

I  papin  legat  i  receni  ugarski  biskupi  odvazno  se  stavili  na  to 
da  biskupa  Benedikta  maknu,  a  da  ustole  Dimitra  Cupora.  No  protiva 
toga  snazno  se  opro  i  sam  Benedikt  i  oba  kaptola :  zagrebacki  i  caz- 
manski  sa  sve<5enstvom  i  mnogimi  svjetovnjaci,  a  napokon  i  sami 
grofovi  Celjski,  koji  zavadiv^i  se  s  nasilnimi  Cupori,  prislupiSe  stranci 
Benediktovoj.  CuvSi  za  to  papa  Nikola  V.,  cesto  je  neposluSne  opo- 
minjao, da  se  njegovoj  odredbi  pokore,  no  poSto  njegove  opomene 
niSta  nisu  koristile,  nalozio  je  svomu  legatu  i  nekojim  ugarskim  bi- 
skupom,  da  neposluSne  udare  inierdiktom  i  ekskomunikacijom,  koji 
su  i  taj  papin  nalog  izvrSili.  Ali  po§to  se  s  te  crkvene  kazne  narod 
uzrujao  i  uzbunio,  pa  se  je  i  bojati  bilo,  da  ovo  premjeStenje  ne  bi 
proSlo  bez  krvoprolida,  to  je  papa,  da  tomu  predusretne,  ustanovio,  da 
Benedikt  oslane  dotle  u  Zagrebu,  a  Dimitar  u  Kninu,  dok  on  shodno 


Borba  o  stolid  biskupije  zagrebaike,  CXI 

ne  odredi,  a  uz  to  na  ii.  decembra  1451.  nalolio  je  krSkomu  biskupu 
i  cistercitskomu  opatu  u  Landstrassu,  da  s  biskupa  Benedikta,  zagre- 
baSkoga  kaptola  i  svedenstva  skinu  crkveni  interdikt,  a  svjetoynjake 
da  rieSe  ekskomunikacije. 

Ne  dugo  iza  toga  ili  svrSetkom  g.  1453.  ili  pocetkom  g.  1454. 
umrie  zagrebaSki  biskup  fienedikt. 

Benediktovom  smr<5u  izprafnjenu  stolicu  biskupije  zagreba(5ke 
namieni  papa  njitranskomu  biskupu  Tomi  de  Dabrence;  all  Dimitar 
Cupor  poduprt  ugarskom  vladom  i  svojim  rodom,  nije  ju  htio  tako 
lasno  napustiti,  a  grof  Ulrik  Celjski,  koji  bija§e  na  vrhuncu  mo<^i  u 
Hrvatskoj,  2ivudi  s  Cupori  u  zavadi,  da  Dimitrove  teznje  osujeti, 
predloii  papi  Nikoli  V.  nekoga  Slovenca  Baltasara  Motschiedla,  zup- 
nika  sv.  Petra  u  Radojevicah  (Radraansdorf)  uz  preporuku,  da  <5e  za 
njegova  biskupovanja  zagrebaSka    biskupija  silno  procvasti. 

U  kaptolu  je  zagrebackom  poznato  bilo,  da  je  papa  Nikola  V. 
zagreba^ku  biskupsku  stolicu  namienio  njitranskomu  biskupu  Tomi, 
ali  silnorau  uplivu  grofovah  Celjskih  ne  samo  da  nije  podlegao,  vec 
se  i  lako  nizko  snizio,  da  je  pod  prietnjom  izkljucenja  i  li^enja  pre- 
dijah  sklopio  u  unularnjoj  sakristiji  stolne  crkve  i  svecanu  zavjeru 
za  re^enoga  Baltasara,*  koji  tim  jo§ie  vedraa  poduprt  preuze  u  svoje 
ruke  biskupska  imanja.  Ovim  postupkom  naniela  se  biskupu  Tomi 
vclika  §leta,  a  poSto  je  medjutim  umro  papa  Nikola  V.  (24.  marta 
god.  1455.),  to  on  njegovu  nasljedniku  Klementu  III.  prijavi,  §lo  je 
Baltasar  pocinio  i  zamoli  ga  za  pomod  Prema  lomu  zapovjedi  papa 
biskupu  pecujskomu  Andriji,  da  iztrazi  ^lo  je  na  stvari  i  Tomu  da 
uvede  u  dobra  i  ujedno  da  mu  izruci  i  duhovnu  pastvu.  Ali  kada 
je  Andrija  htio  to  izvrSili,  silno  mu  se  opro  i  Baltasar  i  kaptol,  s  toga 
i  Baltasara  i  kaptol  udari  crkvenim  interdiktom;  a  ovi  se  obiatili  na 
kardinala  Ivana,  papina  legata  u  Ugarskoj,  koji  skine  s  njih  receni 
interdikt,  te  je  opet  Baltasar  i  nadalje  mirno  uzivao  biskupske  do- 
hodke  na  ^letu  Tominu.  Ovo  sve  bija^e  javljeno  papi,  koji  na  23. 
marta  g.  1456.  nalozi  recenomu  svomu  legalu,  da  proii  Ballasaru  i 
kaptolu  §to  stroze  postupa,  da,  i  crkvenimi  kaznami,  a  ne  budu  li 
one  koiisiile,  da  upolrebi  i  svjelovnu  silu. 

U  ovu  se  borbu  upleie  opet  poznali  nam  kninski  biskup  Di- 
mitar Cupor,  tvrdedi  na  podlozi  pecatnicah  Eugena  IV.  i  Nikole  V., 
da  je  on  jedini  zakoniti  biskup  zagrebacki.  SaznavSi  papa  Kalisto  IH. 
o  tom  nedostojnom  prieporu,  odpisa  na  21.  maja  1457.  svojim  le- 
gatom  u  Ugarskoj  recenomu  kardmalu  djakonu  Ivanu  i  Dionizu  kardi- 

»  Doc.  181. 


CXII 


Borba  o  stolid  bukupije  mgrebaike. 


nalu  sv.  Ciriaka,  da  akoprem  zupnik  Baltasar  i  svojlm  spletkarenjem 
i  upUvom  Ulrika  Ccljskop^a  nasioja  zasjesti  slolicu  btskupije  zagie- 
backe;  a  Dimitar  Cupor  opel  na  temelju  bullali  Eugetia  IV.  i  Nikole  V,. 
koje  jc  on  dobio  na  lukavi  nacin.  svimi  mogudimi  sredstvi  tezi  ta- 
kodjer  za  tim,  te  obojica  priece  zakonitomu  biskupu  Tomi,  da  ne 
moze  zasjesti  zagrebacke  biskupske  stolice,  to  papa  svojom  apostolskom 
vlasti  potvrdjuje  i  javno  priznaje  jedinoga  Tomu  zakonitim  biskupora, 
a  Dimitru  i  Baltasaru  pod  crkvenim  izob<!enjem  zapovieda,  da  se  toga 
okane,  le  nalaze  recenim  legatom,  da  Tomu  ustole  u  Zagrebu  i  da 
mu  uru6e  du^evnu  i  svjetovnu  upravu  ove  biskupije. 

Sada  islom,  kada  su  papini  legaii  btjeli  provesli  taj  njegov  nalog, 
digle  se  straoke,  i  da  to  preprie^e,  poslale  su  u  Rim  svoje  izaslanike, 
koji  su  u  pape  i  sbora  kardinalskoga  svaka  svoga  kandidaia  §to  lo- 
plije  preporucivale  kao  najsposobnijega  i  naj^eljenijega.  Prema  tomu 
naloli  (prema  svrSelku  g.  1457.)  papa  recenomu  svomu  legatu  kardi- 
nalu  Ivanu,  da  tocno  prouci  opet  priepor  medju  Tomom,  Diniitrom 
i  Baltasarom,  pak  da  se  za  jednoga  od  ove  trojice  odluci,  1  da  ga  u 
irae  limske  stolicc  proglasi  zakonilim  biskupom  i  kao  takovoga  ustoli, 
upotrebiv  za  to  sva  zakonila  sredstva, 

Za  dugoirajne  ove  borbe  o  stolid  biskupije  zagrebacke  naravna 
je  stvar,  da  su  se  stranke  zamrzivSi  se  medju-iobno  i  progonilc,  s  toga 
se  i  recenomu  legalu  kardinalu  fvanu  nije  hljelo  rieSiti  ovaj  priepor, 
le  je  ostao  nerieSen  jo5te  iza  srarli  pape  Kalisla  HL,  kojega  nasljednik 
Pio  IL  na  30.  dccembra  \  460,  nalozi  opeta  recenomu  legatu  kardinalu 
Ivanu  i  kardinalu  Dionizu  i  biskupu  canadskomu,  da  rie§e  vec  jednom 
medju  Tomora,  Diroilrom  i  Baliasarom  laj  mnogogodi^nji  priepor,  te 
jednoga  izmedju  njih  proglase  biskupom  zagrebackim  i  tomu  da  u 
ime  rimske  stolice  izruce  duhovnu  i  svjetovnu  upravu  biskupije. 

Kada  je  i  ovaj  nalog  ostao  bezuspjeSan,  to  ga  sara  papa  rie^i 
na  13.  januara  g.  1463.  evo  ovako;  poSto  je  po  srarli  zagrebackoga 
biskopa  Benedikta  njegov  predSastnik  Nikola  V.  Tomu  de  Dabrence, 
tadanjega  biskupa  njitranskoga,  imenovao  biskupom  zagrebaJkiro,  a 
poSlo  usljed  splelkah  biskupa  Dimitra  Cupora  i  nekoga  Baltasara 
stolicu  iste  biskupije  nije  mogao  zasjesti,  le  crkva  zagrebacka  liSena 
zakonitoga  pastira  mnogo  da  je  trpila,  a  i  sada  trpi,  to  on  Tomu 
prenosi  na  neiom  izpraznjenu  biskupiju  njitransku,  ali  pod  laj  uvjet, 
ako  1i  se  te^ajem  jedne  godine  ne  povrati  njitranskomu  episkopatu 
mimo  uzivanje  Njitre  i  ostalih  zalozenih  gradovali  i  zaselakah  itd., 
da  lada  slobodno  prodje  na  zagrebatiku  slolicu,  i  da  ovdje  u  ime 
vrhovnoga  poglavara  crkve  upravlja  njom  kao  jcdini  pravi  i  zakonili 
biskup 


Pavlastice  zagrebaHkoga  kaptola,  CXIII 

OtiSav  Tomo  na  njitransku  stolicu,  po§to  se  nakon  danoga  mu 
roka  na  zagrebacku  stolicu  nije  nili  povralio  niti  je  bio  nakan  vratiti 
se,  to  papa  Pavao  II.  (nasljednik  Pija  II.)  na  14.  juna  1465.  imenuje 
Dimitra  Cupora  biskupom  zagrebackiro . *  Tako  se  napokon  svrSio  taj 
mnogogodiSnji  spor  o  biskupiji  zagrebackoj,  s  kojega  je  kaptol  zagre- 
backi  mnogo  i  mnogo  trpio. 

Osim  u  kralja,  kao  patrona,  tra^io  je  kaptol  za§titu  i  u  vi§e 
crkovne  vlasti  n.  pr.  god.  1435.  obralio  se  na  koncil  basilejski  pri($a- 
ju6  mu,  kako  se  kaptolska  dobra  otimlju,  a  kanonici  napastuju.  A 
po§to  im  je  vrlo  tegotno  utjecati  se  za  svaku  stvar  u  Rim,  mole 
koncil,  da  shodno  u  toj  stvari  odredi;  to  je  koncil  ovlastio  biskupa 
pecujskoga,  te  opata  zagrebackih  Cistercitah  i  opata  beckoga,  da  u 
ime  najviSe  crkvene  vlasti  rje§avaju  svaku  kaptolsku  tuzbu  i  shodno 
odrede.* 

Pokraj  vi§e  za§tite  da  se  uzSuvaju  kaptolska  prava  i  sam  se 
kaptol  kao  tielo  sloino  brinuo,  dapa^e  i  zavjerio  se,  da  de  jednoduSno 
braniti  svoje  sloboStine.  Kada  je  oko  godine  1460.  komamicki  arci- 
djakon  u  kolockoga  nadbiskupa  Izposlovao,  da  je  poslao  u  Zagreb 
nekoga  Roberta,  da  u  njegovo  ime  izabere  kaptolskoga  vikara;  da  se 
ovo  kaptolsko  pravo  obrani,  to  se  kanonici  priscgom  zavjerili  i  tu 
zavjeru  podpisali,  da  <^e  se  jednoduSno  boriti  protiva  toga.*  G.  1464. 
na  21.  oktobra  sabrani  se  u  unutarnjoj  sakrisliji  kanonici  jednoglasno 
odluce  za  odmazdu  (poena  talionis)  t.  j.  uglaviSe,  kada  li  kaptol  koga 
svoga  suSlana  radi  povrede  kaptolskih  pravah  kazni,  da  se  istom 
kaznom  pedepSe  i  svaki  onaj,  koji  bi  se  za  krivca  zauzeo.*  Kada  je 
iste  godine  na  17.  augusta  kaptol  izabrao  kanonika  Dimitra  za  kap- 
tolskoga vikara,  to  se  morao  pismeno  obvezali,  da  6e  u  svih,  a  oso- 
bito  u  te2ih  slvarih  pitati  savjeta  u  kanonikab,  pa  kako  oni  odrede, 
onako  de  on  izvrSiti.  Zatraze  li,  da  se  te  casti  odrekne,  da  de  ju  s 
mjesta  polozili;  da  se  svojom  vlasti  ne  it  spram  njim  sluziti  i  bez 
njihove  privolje  nikoga  kazniti.* 

Od  ostalih  pravah,  koja  su  uzivali  kanonici,  bilo  je  i  pravo 
oporucivanja  t.  j.  da  svojom  kretnom  il  nekretnom  imovinom,  ste- 
cenom  ili  priStednjom  dohodka  crkvene  nadarbine  ili  drugim  zako- 
nitim  putem,  mo2e  svaki  na  samrtnom  casu  razpolagati  po  volji.  Ovu 
prastaru  povlasticu,  koju  im  udielio  biskup   Stjepan  II.  godine  1237., 

'  Theiner.  Mon.  Hung.  vol.  II. 

*  Doc.  88. 

*  Doc.  216. 

*  Doc.  236. 
»  Doc.  235. 


ex  IV  PavlasHce  zagrebaikoga  kaptola, 

dao  je  kaptol  potvrdjivati  i  od  njegovih  nasljednikah  Antuna,  Ivana 
i  Pavla,  a  god.  1402.  potvrdio  ju  i  biskup  Eberhard  Alben,  prido- 
davSi  joj,  da  poSto  su  nedavno  (u  decembru  1396.)  gradjani  zagre- 
baSki  nasmuv^i  na  kaptol  mnoge  kanonicke  dvorove  popalili,  to  da 
svakomu  onomu  kanoniku,  koji  sagradi  novi  dvor,  da  se  isti  procieni, 
a  polovinu  od  te  procjene  da  plati  dotiSnomu  onaj  kanonik,  koji  taj 
dvor  nasliedi  bilo  za  zivota  ill  po  smrti  onoga,  koji  ga  je  sagradio; 
dozvoljava  jo§te,  da  rodjaci  i  slulin&d  svakoga  umrloga  kanonika 
mjesec  joSte  danah  po  njegovoj  smrti  mogu  stanovati  u  dvoru,  i  za 
to  vrieme  da  im  se  davaju  i  dohodci,  koji  bi  pripadali  pokojniku  za 
taj  mjesec.^  —  Ovu  istu  povlaslicu  potvrdio  je  kaptolu  na  1.  januara 
g.  1446.  i  biskup  Benedikt.* 

Kada  je  na  20.  augusta  g.  1476.  biskup  Osvaldo  dozvolio  kap- 
tolu, da  se  obzida  i  novimi  naseljenici  ojaca,  o  oporucnih  kanonijl^kih 
odredbah  ustanovio  je  ovako:  po§to  se  zalostno  uvjcrio  do  sada,  da 
kanonici  i  kaptolski  dostojanstvenici  od  svoje  ostavStine  ili  nikada  ili 
riedko  kada  stolnoj  crkvi,  kojom  blagodati  zivu,  ni  toliko  nisu  ostavili, 
da  bi  se  njeSto  bar  upotrebiti  moglo,  da  se  nabavi  il  popravi  crk- 
veno  ruho,  d^  i  mnogih,  kada  su  umrli  ne  nacinivSi  oporuke,  ostav- 
§tina  se  bezdu§no  razgrabila  i  to  tako,  da  nije  niSta  ostalo,  §to  bi  se 
moglo  namieniti  za  du§u  pokojnikovu;  dapaSe  da  su  i  sluge  i  vje- 
rovnici  radi  neizpla<$ene  place  ili  duga  ostali  praznih  rukuh;  da  se 
indi  tomu  predusretne,  to  prosudivSi  zrelo  stvar,  odredjuje  za  kano- 
nicke dvorove,  koji  u  ostalom  spadaju  pod  biskupsku  kolaturu,  a  do 
sada  su  bili  zlo  upravljani,  dapace  zapu§teni,  da  oni  kanonici,  koji  bi 
ih  ili  popravili  ili  od  temelja  i  mjestimice  sagradili  ili  dogradili,  da 
se  odaberu  u  kaptolu  cetiri  clana,  koje  ce  oznaciti  ili  sam  biskup,  ili 
u  njegovu  odsudu  kaptol,  a  te  de  i  zaprisedi,  da  de  oni  savjestno  pro- 
cjenjivati  vriednost  popravakah,  a  torn  procjenom  da  mo2e  onaj,  koji 
je  dvor  sagradio  ili  popravio,  razpolagati  ili  za  zivota  ili  na  samrtnom 
c^asu ,  ili  ako  se  u  drugi  dvor  preseli  ili  se  odrekne  kanonikata,  to 
ostaviti  za  du^u  i  za  popravak  crkve.  Umre  li  takov  kanonik,  koji  je 
na  ime  popravio  il  sagradio  dvor,  a  ne  ostavi  nikakova  imutka  da 
se  vjerovnici  ili  sluge  mogu  naplatiti,  tada  neka  se  od  svote,  za  koju 
je  takov  popravljeni  ili  sagradjeni  dvor  procienjen,  od  te  procjene 
najprije  namire  vjerovnici  i  sluge,  a  preostatak  da  se  uloH  za  du§u 
mu  i  za  popravak  crkve.  Mogu  li  se  pako  iz  pokojnikove  ostavStine 
podpuno  izplaiiti  vjerovnici  i  sluge,    to  se    pripadaju<5a  mu    procjena 

*  Doc.  5. 
"  Doc.  141. 


Pavlastice  zagrebadkoga  kaptola.  CXV 

dvora  cjelokupno  neka  ulo2i  u  crkvene  potrebe.  Umre  li  koji  kanonik 
ne  naCinivSi  oporuke,  da  svakako  vi§e  spomenuta  cetvorica  prociene 
troSak,  koji  je  imao,  §to  je  dvor  ill  popravio  ili  sagradio,  a  tada  da 
se  dicli,  kako  je  receno.  —  Ho<5e  i  zapovieda  pod  prokletstvom,  da 
svaki  novi  kanonik,  dobio  on  dvor  pd  biskupa  ili,  kad  je  biskupska 
stolica  izpraSnjena,  od  kaptola,  prije  nego  udje  u  dvor,  mora  platiti 
na  ruke  obskrbnikah  stolne  crkve  procjenu  onoga  dvora.  Ako  je  tako 
siroma§an,  da  je  odmah  izplatiti  ne  bi  mogao,  da  nrn  kaptol  odredi 
rok  za  izplatu  bilo  za  jednu,  a  najviSe  za  dvie  godine.  TTko  bi  se  pak 
uselio  u  dvor  ne  mole<^i  ga  ni  u  biskupa  ni  u  kaptola  i  ne  polo2iv§i 
procjene  dvora,  da  je  s  mjesta  izobden,  mora  se  izseliti  iz  dvora,  li- 
5ava  se  kanoniCke  Casti  i  gubi  dohodke  dotle,  dok  ne  zadovolji  re- 
Senoj  duSnosti;  a  kada  zadovoli,  mora  i  biskupa  i  kaptol  moliti  za 
oproStenje  i  da  mu  se  dvor  udieli.  Napokon  onaj,  koji  podpuno  iz- 
plati  procjenu  dvora  i  useli  se  u  nj,  pa  ostavi  li  ga  u  onako  dobrom 
stanju,  kako  ga  je  primio,  moze  cielom  upla<$enom  pristojbom  dvora 
razpolagati  na  samrti;  ostavi  li  dvor  troSniji,  nego  li  ga  primio,  to 
^e  mo<Si  onolikom  samo  svotom  razpolagati,  za  koliku  bude  procie- 
njena  tadanja  vriednost  dvora.  Toga  radi  strogo  nala^e  kaptolu,  da 
bdije,  da  se  ova  njegova  odredba  u  budu<$e  strogo  obdriava  i  da  ju 
kaptol  u  svoj  zakonik  uvrsti.^  —  Najveda  procjena  kanoniCkih  dvorah 
iznosila  je  45  for.,  a  najmanja  4  for. 

Uz  prava  i  slobo§tine,  koja  je  kaptol  zagrebaSki  dobio  od  svoga 
patrona  ugarskih  kraljevah  i  doma<^ih  biskupah,  kojih  je  izvomike 
2uvao  u  svom  arhivu,  imao  je  on  jo§te  i  poseban  zakonik,  t.  j.  sbirku 
ustanovah  i  odredabah,  koje  je  sam  stvorio,  §to  gledom  na  svoj 
udni2ni  2ivot,  §to  opet  kao  vlastelin  spram  svojih  podanikah.  U  ko- 
liko  nam  je  poznato,  prvobitni  takov  sbornik  zakonah  i  odredabah 
sastavljen  bi  godine  1334.,  nu  taj  se  nije  sacuvao  do  danas,  jer  ga 
je  zamienio  izpravljeni  i  popunjeni  drugotni  sbornik  prozvan  , album 
capitulare",  koji  je  godine  1350  — 1352.  sastavio  kanonik  Ivan,  arci- 
djakon  gori^ki.  Tecajem  vremena,  a  uplivom  raznih  okolnostih,  povrh 
toga  zakonika  stvarao  je  kaptol  ili  nove  ustanove  ili  postojede  jur 
mienjao  i  prilagodjivao  ih  duhu  vremena,  koja  je  upisavao  u  posebnu 
knjigu  prozVanu  „rubrum  capitulare  ili  liber  rubeus".  Takovih  se 
novih  ustanovah  s  vremenom  vi§e  sabralo,  te  je  nastala  nu2da,  da  se 
opet  uredi  i  sastavi  novi  sbornik  zakonah  i  obicajah,  po  kojih  bi  se 
kaptol  u  budu(5e  upravljao.  Da  se  takovoj  novoj  sbirci  dade  i  potvrda 
vrhovne  crkvene    vlasii,  to   se    godine    1487.    obratio  na  papu    Inno- 

*  Doc.  302. 


CXVI  Kaptol  kao  vjerodostojno  mjesto. 

centa  VIII.  moled  ga,  da  mu  dozvoli  nekoje  stare  zakone  promieniti, 
a  nove  pridati,  §to  je  i  papa  posebnim  pismom  na  7.  aprila  dozvolio 
mu.^  Tom  se  medju  tim  dozvolom,  u  koliko  nam  je  poznato,  kaptol 
nijp  posluzio,  u  toliko  na  ime,  da  nije  krom  postojecega  staroga  sbor- 
nika  sastavio  diugi  novi  sbornik. 

Veoma  va^na  slu2ba,  koju  je  vrSio  kaptol  zagreba(5ki  spram 
narodu,  bijaSe 

mjesto  vjerodostojnosti  (locus  credibilis).  Akoprem  je  teSajem  XV. 
vieka  bio  u  Zagrebu  Hep  broj  javnih  biljeznikah  (notarii  publici), 
pred  kojimi  bi  se  kao  opunovlaStenici  papinskimi  ill  kraljevskimi 
sklapali  ugovori,  cinili  vjerodostojni  prepisi  vaznih  izpravah,  razvodi 
medjah,  zapisi,  oporuke  itd.,  to  je  ipak  kaptol,  koji  pocev§i  od  svoga 
osnutka  bija§e  vjerodostojni ra  mjestom,  tel^ajem  XV.  vieka  kao  takovo 
silno  djelovao.  Ved  ovi  nam  spomenici  pruzaju  za  to  sijaset  primjerah, 
a  da  se  vidi  raznolikost  takova  djelovanja,  to  ih  evo  spominjem: 

God.  1401.  pred  kaptolom  izaslanici  gradske  ob<5ine  prosvjeduju 
proti  tomu,  §to  je  kralj  Sigismund  njezine  posjede  Hra§<5e  i  Petrovinu 
darovao  susjedgradskomu  vlastelinstvu.*  —  God.  1417.  kaptol  kao 
vjerodostojno  mjesto  izdaje  gradskoj  obdini  u  ovjerovljenu  prepisu 
privilegij  kralja  Sigismunda  o  gradskih  sloboStinah.^  —  God.  1424. 
opet  gradskoj  obdini  izdaje  kaptol  prepis  pisma  bana  Hermana  Celj- 
skoga  o  njezinoj  parnici  s  Mihaljem,  sinom  Pctra  krznara.*  —  G.  1426. 
izaslanici  gradske  obcine  opetovano  prosvjeduju,  §to  je  kralj  S'gis- 
mund  poklonio  susjedgradskomu  vlastelinstvu  njezine  posjede  HraSde 
i  Petrovinu.^  —  God.  1432.  pred  kaptolom  izaslanici  gradske  obdine 
sklapaju  nagodu  sa  cazmanskim  kanonikom  kantorom  Tomom  radi 
otete  robe  i  novca  nakon  smrli  gradjanina  i  trgovca  Friderika.®  — 
God.  1436.  izaslanikom  gradske  obcine,  poSto  se  kaptol  vjerodostojno 
uputio,  da  je  gradska  obdina  neSto  od  drJavnoga  nameta  platila,  i 
da  joj  je  zaostatak  oproSten,  izdaje  javnu  svjedodbu.'  —  God.  1441. 
Gjuro,  pop,  urucuje  pred  kaptolom  jedno  gradjansko  zemljiSte  u  Novoj 
vesi,  koje  je  oltaru  sv.  Magdalene  u  stolnoj  crkvi  oporudio  Konstantin, 
biskup  roznanski.®  —  God.  1450.  nalaze  ban  Friderik  Celjski  kaptolu, 
da  vlastelina  susjedgradskoga   Heninga    pozove  pred    banski  sud  radi 

1  Doc.  343. 
"  Doc.  3. 

*  Doc.  25. 

*  Doc    39. 
"^  Doc.  43. 

*  Doc.  59. 
'  Doc.  94. 

®  Doc.   132. 


Kaptol  kao  vjerodostojno  mjesto.  CXVII 

pravde,  koju  je  vodio  sa  gradskom  obcinom.^  —  Isle  godine  pred 
kaptolom  prosvjeduje  gradski  izaslanik  proti  Heningu  susjcdgradskomu, 
§to  zahtieva  maltarinu  od  zagrebackih  trgovacah.*  —  Godine  1451. 
gjurgjcvaSki  kastelan  Martin  Cipsar  priznaje  pred  kaptolom,  da  mu 
je  gradska  ob6ina  podpuno  izplatila  svotu  za  prodanu  joj  kudu  i 
zemljiSta.'  —  God.  1452.  Nikola  sa  Beloslovca  priznaje  pred  kap- 
tolom, da  mu  je  gradska  obdina  povratila  zalozena  joj  gruntovna 
pisma.^  —  God.  1455.  kada  je  gradska  obcina  krivca  Petra  Gundida 
uz  jamCevinu  pustila  iz  zatvora,  njegovi  jamci  pred  kaptolom  izjavljuju, 
na  koje  su  se  uvjete  gradskoj  obdini  obvezali.*  —  God.  1458.  iza- 
slanici  gradske  obdine  izjavljuju,  kakova  im  je  nasilja  pocinio  medvcd- 
gradski  kastelan  Bogavec  Milakovid®  —  God.  1458.  u  kaptola  dade 
gradska  obdina  za  sebe  prepisati  nalog  kralja  MatijaSa  banu  Ivanu 
Vitovcu,  gdje  mu  zapovieda,  da    §titi  obdinu  u   njezinih  sloboStinah.'' 

—  Iste  godine  izdaje  kaptol  gradskoj  obdini  u  vjerodostojnom  prepisu 
nalog  kralja  Vladislava,  kojim  je  uvela  u  posjedovanje  kraljeva  no- 
tara  Ivana  sa  Gradca.®  —  Iste  godine  gradska  obdina  pred  kaptolom 
prosvjeduje  proti  Nikoli  zlataru,  koji  je  prezreo  gradsko  sudiSte.®  — 
God.  1461.  dade  gradska  obdina  u  kaptola  za  sebe  prepisati  toSku 
sloboStinah,  koje  joj  je  udielio  kralj  Sigismund.^®  —  God.  1465.  iza- 
slanici  gradske  obdine  prosvjeduju  pred  kaptolom  proti  kr.  tridesetaru 
Ivanu  Maratiju,  koji  je  uvricdio  ob<5inu.^*  —  God.  1470.  gradski  sudac 
zabranjuje  pred  kaptolom,  da  Bozjakovinski  podanici  ne  smiju  prodati 
ni  utuci  ni  jednoga  komada  marhe,  §to  su  ju  oteli   gradjanom  zagre- 

ba£kim.^* God.    1473.    gradska  obdna   dade   u   kaptola    prepisati 

povlasticu  kralja  MatijaSa,  kojom  ju  opra§ta  od  pladanja  kunovine  i 
izvanrednoga  namela.^^  —  God.  1487.  kraljevski  sud  nalozi  kaptolu, 
da  obdinu  zagrebackoga  Gradca  uvede  u  dosudjeni  joj  posjed  HraSde.^* 

—  God.  1488.  krizeva^ka  zupanija   moli    kaptol,  da   samostan  zagre- 

*  Doc.  153.    156. 
"  Doc.   155 

'  Doc.   158. 

*  Doc.  163, 

*  Doc.  182. 

*  Doc.  197. 
'  Doc.  199. 
®  Doc.  200. 

*  Doc.  205. 
»<»  Doc.  218. 
"  Doc.  247 
*•  Doc.  267. 
"  Doc.  292. 
"  Doc.  345. 


ex  VIII         Kaptol  kao  vjerodostojno  mjesto,  Kaptolski  peHat, 


baSkih  Dominikanah  uvede  u  posjed  Stupnika,  koji  mu  je  oteo  okidki 
plemi6  Ivan  Horvat;  taj  nalog  god.  1491.  izdade  kaptol  u  ovjerov- 
Ijenom  prepisu  reCenomu  samostanu.^  —  God.  1492.  ban  Ladislav 
Kgervarski  moli  kaptol,  da  kapeli  sv.  Duha  uruCi  oteta  joj  cetiri  kmetska 
seliSta,  i  da  ju  uvede  u  njihov  posjed,  §to  je  kaptol  i  izvrSio.*  — 
Napokon  godine  1497.  na  molbu  gradske  ob<$ine  kaptol  zagreba<$ki  u 
ovjerovljenom  prepisu  daje  istoj  pismo  kralja  Vladislava,  kojim  se 
Ivan  Korvin  proglasuje  banom  i  vojvodom  slavonskim.^ 

Izprave,  koje  je  izdavao  kaptol  zagrebacki  kao  vjerodostojno 
mjesto,  podkrepljivao  je  svojim: 

peiaiom.  Prastari  kaptolski  pecat  zamienio  je  po  nalogu  biskupa 
Kazota  god.  1323.  novi  pecat,  kojim  se  sluXio  sve  do  godine  1371., 
kada  mu  opet  kralj  Ljudevit  I.  oznaCio  novi  peCat,  kojim  se  slu2io  u 
XV.  vieku  i  dalje.  PeSat  je  ovaj  duguljast,  a  u  njemu  urezan  je  lik 
sjedede  i  okrunjene  majke  bozje  drzec^e  sincica  na  ruci,  pred  kojom 
kleci  okrunjeni  kralj  Stjepan  te  joj  zrtvuje  crkvu  sa  dva  zvonika.  Oko 
njega  pako  te£e  napis:  S(igillum)  CAPITVLI  •  ECCLESIE  •  ZAGRA- 
BIENSIS  t.  j.  pecat  kaplola  crkve  zagrebaSke. 

Kaptolski  pecat  Suvao  je  od  starine  kanonik  lektor,  kasnije  jedan 
svjestniji  kanonik,  koga  je  sam  kaptol  izabrao;  a  biskup  Kazoti  od- 
redi;  da  taj  pecat  cuva  sedam  kanonikah,  koji  se  staro§<5u  i  caSdu 
odlikuju.  PeSat  se  Suvao  u  nutarnjoj  sakristiji  u  Skrinjici  zape(5a6enoj 
sa  sedam  peCatah  kanonikah  Suvarah,  pak  kada  je  trebalo  pecatiti  koju 
izpravu,  doSli  bi  £uvari  peCata,  te  polomili  pecate  na  Skrinjici,  iz- 
vadili  kaptolski  peSat,  podpeSatili  njim  pisma  i  izprave,  a  lada  ga 
opet  sahranili  u  §krinjicu,  koju  su  svojimi  pe^ati  zapeSatili. 

Ovaj  se  obi<$aj  o  Suvanju  pcSata  teCajem  XV.  vieka  promienio, 
§to  se  Skrinjica,  u  kojoj  se  cuvao  pe^at,  nije  vi§e  zapecadivala,  ve<5 
ju  zatvarali  dvjema  ili  trima  klju^ima,  a  svaki  su  kljuS  zasebice  cuvali 
pojedini  kanonici,  prozvani  cuvari  kljucevah  (claves  sigilli  habent). 
O  takovih  cuvarih  kljucevah  odredi  kaptol  godine  1483.,  da  svaki 
2uvar,  koji  prigodom  peCatanja  ne  bi  donio  kljuCa  sa  sobom,  mora 
platiti  na  ruke  kanonika  kustosa  jedan  for.  globe,  a  propusti  li  kustos 
utjerati  tu  globu,  da  taj  forint  sam  mora  podmiriti.  Kanonik  Cuvar 
klju£a  mora  pod  istom  globom,  prije  nego  li  kamo  odputuje,  kljuc 
od  peSata  uruCiti  kojernu  suclanu,  i  ujedno  javiti  kanoniku  lektoru  il 
njegovu  zamjeniku,  u  koga  je  klju£  ostavio.* 

»  Doc.  347.  357. 
»  Doc.  363.  364  379.. 
»  Doc.  388. 
*  Doc  332. 


Kaptolski  peiat.  Kaptolski  notari.  CXIX 

Za  prepisivanje  i  pecadenje  izpravah,  koje  je  izdavao  kaptol  kao 
vjerodoslojno  mjesto,  pladala  se  novc^ana  prislojba  i  to  bezobzirce  od 
svake  Jetrdeset  dinarah,  koji  se  novae  dielio  jednako  medju  sve  ka- 
Donike,  koji  bi  takovu  peCatanju  prisustvovali,  a  povrh  toga  za  tro§ak 
pdEata  (n  pr.  vosak)  davalo  se  kanoniku  lektoru  i  kustosu  za  svaki 
vised  pedal  dvanaest  dinarah ;  a  kad  se  pecat  udarao  samo  na  hrbat 
izprave  ili  na  njoj  pod  nju,  tada  Sest  dinarah;  od  obidnih  pisamah 
pladalo  se  samo  tri  dinara.  —  Godine  1458.  na  12.  aprila  zakljudi 
kaptol,  da  i  oni  kanonici,  koji  teikom  boleSdu  preprieceni  ne  mogu 
biti  kod  pedatanja,  da  imadu  isto  toliki  dio  u  diobi  pecatne  pristojbe, 
koliki  i  prisutni.^ 

Zaprisefeni  kaptolski  notar  podastirao  bi  listine  za  pedadenje, 
ali  pokle  je  prije  primio  pecatnu  pristojbu.  Strogo  se  je  takodjer 
pazilo  na  to,  da  se  ne  podpecate  pisma,  kojimi  bi  se  osramotio  kaptol, 
ili  koja  bi  ikomu,  a  osobito  glede  posjedah,  §tetna  bila;  u  takovom 
bo  sludaju  morao  se  prije  obaviti  medja^ni  razvid,  a  tada  istom  izdala 
se  vjerodostojna  izprava.  Ako  li  bi  2elio  kaptol  koji  svoj  privilegij 
imati  u  vjerodostojnom  prepisu,  niti  toga  nije  mogao  sam  uciniti,  ve<5 
ga  dao  ovjeroviti  u  dazmanskoga  kaptola,  komu  je  takodjer  bila 
du^nost  uvesti  kaptol  zagrebadki  u  darovane  mu  11  dosudjene  posjede 
i  izdati  mu  uvodni  list;'  kao  i  voditi  iztragu  o  nepravdah  nanesenih 
kaptolu  zagrebackomu,  pa  i  u  tuSbah,  podnesenih  od  obcine  zagre- 
badkoga  Gradca  proti  kaptolu.^ 

Pokraj  sve  te  pomnje  o  pisanju  izpravah  i  o  njihovu  pedadenju 
li  kaptolu  zagrebadkom  ipak  se  dogodilo,  da  se  i  krivotvorene  listine 
podpedalile,  §to  se  sbilo  godine  1454.,  kada  je  Pfetar  Zlotrcek,  arci- 
djakon  dubidki,  izdao  patvorenu  listinu  kaptolskim  pedatom  podpeca- 
denu.  Toga  radi  osudio  ga  kaptol,  da  je  za  cieli  svoj  viek  odlucen  iz 
kanonidkoga  sbora,  da  ne  sraije  nikada  vi§e  prisustvovati  kod  peca- 
tanja  izpravah,  i  da  ne  ima  diobe  u  pecatnoj  pristojbi,  riecju,  da  ne 
ima  nikakova  diela  u  kanonidkih  dohodcih.  Ovu  kaznu  potvrdio  je  i 
biskup  Benedikt.* 

Svaki  novo  imenovani  kanonik  morao  se  u  stolnoj  crkvi  ustoliti 
(installari),  a  pravo  ustoliti  ga  pripadalo  je  kanoniku  kantoru.  Tom 
sgodom  je  morao  darovati  succentora  (nadslojnika  sakristije)  kakovom 
haljinom  ili  kakovim  darom,  te  priseci,  da  de  slozno  raditi  u  korist 
kaptola,  a  nipoSto  ne  na  u§trb  mu.  Od  polovine  XIV.  vieka  prisizali 

*  Doc.  204. 

"  Doc.  75.  76.  78.  124.  125.  346. 

*  Doc.  64.  68.  74.  79.  120.  122.  127.  129.  303.  304.  308.  310. 

*  Doc.  179.  180. 


CXX  O  iivotu  i  obiHajih  u  kaptolu. 


su  novi  kanonici  osim  na  evangjelije  joSte  i  na  sbornik  kaptolskih 
zakonah,  koji  se  Cuvao  u  nutraSnjoj  sakristiji  dvimi  land  prikovan,  i 
obecati,  da  <^e  sve  u  njemu  propisane  uslanove  tocno  drzali.  Pomaknuo 
li  se  koji  kanonik  do  arcidjakonata,  to  se  tako  i  za  svaki  arcidjakonat, 
kao  i  za  svaki  drugi  vi§i  stepen,  koji  bi  promaknu<Sem  zadobio,  morao 
dati  ustoliti. 

I  u  XV.  vieku  kaptol  je  zagrebacki  sastojao  od  trideset  i  dva 
clana,  a  prvo  i  najodliCnije  mjesto  u  torn  sboru  imao  je  kaptolski 
predstavnik  ili  prepozit,  koji  bijaSe  ujedno  i  arcidjakon  gorski  i  za- 
gorski;  za  njim  sliedio  je  kanonik  Stilac  (lektor),  a  za  ovim  kanonik 
pojac  (kantor).  Ovo  bijahu  kaptolski  dostojanstvenici  (dignitarii).  Za 
pojcem  sliedio  je  odmah  prepozit  Cazmanski,  koji  bijaSe  arcidjakonom 
kotara  si6koga  i  gye§<5anskoga,  a  poslije  njega  sliedili  su  arcidjakoni 
ovim  redom :  zagrebacki  ili  stolni,  za  tim :  dubicki,  komarnicki,  go- 
ri2ki,  kalniCki,  vaSkanski,  cazmanski,  bekSinski,  varazdinski  i  vrbo- 
va2ki.  —  Poslije  arcidjakonah  sliedio  je  kanonik  cuvar  (kustos),  za 
cuvarom  pako  sliedili  su  jednostavni  kanonici  (magistri)  i  to  ne  po 
starosti,  vc<5  po  dobi  naimenovanja,  pa  su  tim  redom  i  u  sjednicah 
glasovali  i  birali  smr6u  kojega  suclana  izpraznjeni  predij  (optio). 

Koje  su  bile  pogodnosti  i  duSnosti  pojedinih  dostojanstvenikah 
i  arcidjakonah,  oznacio  sam  potanko  u  prvom  svezku  ovih  spomenikah 
str.  CXVU— CXVIII. 

Kaptolskom  imovinom  upravljao  je  kaptolski  dekan,  t.  j.  jedan 
kanonik,  koga  je  kaptol  izabrao  za  to,  a  taj  izbor  bijaSe  svake  godine 
na  dan  pred  svetkom  sv.  Lovrinca.  U  isti  dan  birao  je  takodjer  iz- 
medju  sebe  kmetskoga  zupana  (spanus).  —  U  ostale  kaptolske  cinov- 
nike  brojimo :  kaptolskoga  sudca,  no  taj  bijaSe  svjetovnjak ;  zatim 
dvojica  racunarah,  kaptolski  pivnicar,  napokon  seoski  sudac  prozvan 
u  starije  doba  hrvatskom  rieSi  „vesnik",  a  kasnije  njemackom  ^valpoih", 
koga  je  u  svakom  ve<^em  kaptolskom  selu  postavljao  kanonik  dekan. 

Kakove  su  duznosti  bile  dekanove  i  ostalih  pomenutih  kaptolskih 
2inovnikah,  spomenuo  sam  u  I.  svezku  str.  CXIX— CXX. 

Svaki  je  kanonik  dobio  u  kaptolskoj  ulici  za  stanovanje  jedan 
dvor  (curia).  Ovi  dvorovi  bijahu  il  zidani,  ili  im  prizemlje  bilo  zi- 
dano,  a  gornji  sprat  drven,  il  bijahu  sasvim  drveni.  Prepozit,  lektor, 
kantor  i  kustos  imali  su  stalne  dvore,  u  kojih  su  ovi  same  dostojan- 
stvenici stanovali,  dok  se  ostali  kanonici  selili  iz  Iomega  dvora  u  bolji, 
kada  je  na  ime  srar6u  kojega  suclana  bio  izpraznjen.  Dvorove  su  po- 
djeljivali  biskupi,  a  kada  je  biskupska  stolica  bila  izpraznjena,  tada 
kaptol.  Kakove  su  pogodnosti  glede  dvorovah  oni  kanonici  imali,  koji 
bi  bi  ih  od  temelja  sagradili  i  dogradili,  a  kakove  su   opet  duznosti 


O  iwoiu  f  obUajih  u  kaptolu. 


CXXI 


imali  oni,  koji  su  se  u  tako  sagradjene  ili  popravljetie  dvorove  uselili^ 
sporacnuo  sam,  kada  sam  govorio  o  kanonickih  oporu^nih  zapisih. 

Kaplol  zagrebacki  ve<5  je  u  svojem  utemeljenju  bio  posjedi  ob- 
darcn,  a  leSajcra  vremena  opei  stekao  nove,  i  to  ili  od  ugarskib  kra* 
Ije^ah  ili  doroacih  biskupah  i  diugih  dobrotvorah  (sv.  1.  sir.  CIX— CXII. 
CXXIV— CXXVII).  Ovi  posjedi  (praedia)  ili  bijahu  skupni  ili  pojedini 
2a  pojedince.  Skupna  predija,  s  kojib  se  dohodci  zajednicki  dielili, 
bila  su*  Sisak  s  kotarom  i  Toplice  kod  Varazdina.  Ova  dva  velika 
poijeda  prozvana  bijahu  i  zupanije  (supanalus),  a  upravljahu  ih  po- 
jedini  kanonici,  koje  je  kaplol  birao  na  Iri  godine,  koji  se  loga  radi 
zvali  i  zupani  (spanus).  Kakove  su  pako  duznosti  imali  ^itelji  ovih 
dvih  kotarah,  napomenuo  sam  u  L  svezku  sir.  CXXVII. 

Bilo  jc  i  manjih  predijah.  koje  je  kaptol  zagrebacki  ustupao  il 
svedenikom  il  svjetovnjakom  u  feudalno  uzivanje.  Takovi  uzivatelji 
zvahu  se  feudaliste  ilt  vazali,  a  uzivahu  ih  dolivotno,  ako  ih  nije 
kaplol  radi  vjcrolomstva  ili  nemara  odande  morao  proijerati,  Vazali 
na  samrlnom  casu  nisu  mogU  oporuciii  nikomu  takova  predija,  do 
privolom  kaptola  mogla  su  ga  ui^ivati  vazalova  djcca,  unuc^ad  i  rodjaci. 

Na  predijih  Vrabcu.  Oporovcu,  Retkovcu,  KaSini  i  Sesvetah  bi- 
jahu naseljeni  kunovnjaci  (mardurinarii)  piozvani  tim  imenom  s  loga, 
5to  su  osim  drugih  teretah,  koje  su  nosili  spram  kaptola^  davali  na 
godinu  jednu  kuninu  kozu  (u  stara  bo  vremena  mnogo  upotrebljavahu 
takovu  kozu  za  podstavu  kabanicah  ili  u  obc^e  za  ures  odiela),  takova 
koza  vriedila  je  osamnaest  dinarah,  pa  koji  ju  kunovnjak  ne  bi  mogao 
dati  u  naravi,  morao  je  za   nju  toliku  svotu  platiti. 

Koje  i  kakove  su  bile  duznosti  i  obveze  vazalah  i  koje  opet 
kunovnjakah,  nacrtao  sam  ih  polanko  u  prvom  svezku  ovih  spome- 
nikah  na  str.  CXXIV— CXXV, 

Toll  na  skupnih  predijab,  koH  na  pojedinih  imao  je  ili  kaptol 
zajednicki  i  pojedini  kanonici  posebice  ondje  naseljene  kmele,  koji  su 
ne  samo  obradjivali  predijalna  zemljiSta,  vec  i  druge  terete  nosili 
spram  svomu  gospodaru,  koje  sam  obveze  obSirno  jurve  spomenuo 
u  1.  svezku  na  str.  CXXV- CXXVII. 

Kaptol  je  osobito  bdio  ne  samo  na  to,  da  kmcti  toliko  prema 
njema  koliko  prema  pojedinim  izpunjuju  svoju  duznosl  i  sluzbu,  vc^ 
da  se  i  cesiito  vladaju.  Kada  su  u  zimi  godine  1463.  prolazile  Hr- 
vatskom  ceie.  da  oslobode  Bosnu  od  Tur^ina,  kaptolski  su  ih  kmett, 
gdjc  sti  samo  mogli  plicnili;  pa  je  s  loga  kaplol,  doznav5i  za  to,  za- 
kljucio  u  sjednici  na  35.  maja  god.  1464,,  da  svaki  kanonik  svom 
^inagom  nastoji  0  torn,  da  njegovi  kraetovi,  za  koje  dozna,  da  su 
rivci  toga  pliena,    sve   otete    stvari    povraie  i  snesu  na    ono  miesto. 


CXXn  O  iivoiu  i  obiHajih  u  kaptolu.  Desetina, 

koje  im  kaptol  opredieli.  Ne  ucini  li  toga,  to  <5e  se  smatrati  vara- 
licom  i  skriva^m  drzavnoga  dobra  i  liSiti  drugovanja  sa  kanonici, 
oteti  mu  se  predij  i  uzkratiti  dohodci.^ 

Osobita  strast  kmetska  bijaSe  popasti  kanoniSke  sjenokoSe  i  li- 
vade  prozvane  ^Tlake"  (u  Koledovcini  do  Zagreba),  pa  je  toga  radi 
god.  1487.  stvorio  kaptol  ovaj  zakljucak:  da  se  konji  i  drugo  rogato 
blago,  zatece  li  se,  da  pase  kaptolske  livade  ill  sjenokoSe,  slobodno 
ubije  na  mjestu ;  zateCe  li  se  blago  jednoga  samo  kraeta,  da  on  plati 
dvostruku  globu;  a  ne  zatece  li  se  ni  jednoga,  tada  6e  svi  bliznji 
kmeti  morali  prisedi,  da  nije  njihovo  blago  paslo,  a  koji  bi  se  prised 
uztruSavao,  taj  da  je  kriv  te  pla<5a  dvostruku  globu.* 

Osim  predijah  bilo  je  kaptol u  joSte  jedno  vrlo  izdaSno  vrclo 
i  to;  desetina.  Kako  se  u  XIII.  i  XIV.  vieku  pobirala  desetina  i  koje  je 
borbe  imao  kaptol  za  nju,  spomenuo  sam  u  sv.  I.  str.  CXXVII — CXXX. 
U  XV.  vieku  bilo  je  takodjer  dosta  spora  o  kaptolskoj  desetini,  no 
ovdje  spomenuti  mi  je  samo  0  Zagrebu  i  njegovoj  najbliloj  okolici. 
God.  1453.  na  molbu  kaptolskih  izaslanikah:  Vida  prepozita,  te  Ma- 
rina arcidjakona  dubiSkoga,  Sigismunda  arcidjakona  varaSdinskoga  i 
kustosa  Ilije,  zapovjedili  su  grofovi  Celjski  iupaniji  zagrebackoj,  kape- 
tanom  medvedgradskim  i  zagrebaJ^kim  ikastelanom  uStupniku,  da  prisile 
plemenite  Ijude  „de  campo  zagrabiensi",  inace  podanike  medved- 
gradske,  da  izplate  kaptolu  duXnu  desetinu.*  —  God.  1461.  gradski 
sudac  Antun  s  ob<$inom  ne  samo  da  su  od  svojih  trsjah  uzkratili 
kaptolsku  desetinu,  dapaSe  oni  su,  provalivSi  oruianom  rukom  u  klieti, 
gdje  su  kaptolski  desetari  pohranili  ubranu  desetinu,  silom  ju  oteli ; 
a  bili  bi  ih  i  poubijali,  da  se  nisu  biegom  spasili.  Radi  toga  ih  je 
tu2io  kaptol  u  opata  zagrebackih  Cistercitah,  on  bo  bijaSe  od  rimske 
stolice  imenovan  cuvarom  kaptolskih  pravah,  pa  kada  tvrdokorno 
odbacivSi  njegove  opomene  i  ne  do§av§i  na  sud,  ne  povratiSe  kaptolu 
otetu  desetinu,  udario  ih  opat  crkvenim  izobdenjem;  istom  poSto  bi 
posredovao  za  obdinu  u  kaptola  ban  Ivan  Vitovec,  oprostio  im  je 
kaptol  nanesenu  uvredu,  ali  pod  uvjet,  da  se  vi§e  ne  ogrieSe  o  tom 
kaptolskom  pravu.*  —  U  onoj  pomirbi,  koju  je  god.  1469.  sklopio 
kaptol  zagrebacki  s  gradskom  obdinom,  uzajamnim  dogovorom  pristala 
je  obdina  na  to,  da  kaptol  ili  njegovi  desetari,  koji  de  za  vremena 
berbe  desetiniti  gradske  vinograde,  ovlaSteni  su,  ali  samo  radi  duzne 

*  Doc.  234. 
"  Doc.  344. 

•  Doc.  170.  173. 
^  Doc.  226.  239. 


Kaptohka  desetina,  maltarina  i  bradarina.  CXXFII 

yinske  dcsctine  i  gradjane  i  gradske  podanike  zatvoriti  i  na  svojem 
sudu  suditi  im.^ 

O^im  Zagreba  i  njegova  kotara  pripadala  je  kaptolu  desetina  po 
cieloj  biskupiji  (izuzevSi  biskupska  i  crkvena  imanja),  a  jerbo  je  utje- 
rivanje  desetine  tegotno  postalo  po  kaptol,  Sto  se  davanju  desetine 
2esto  opirali  plemici,  to  je  te£ajem  XV.  vieka  pojedine  desetinske  ko- 
tare  po2eo  davati  u  zakup  i  to  svake  godine  iznovice.  Prvu  viest  o 
torn  imanio  u  godini  1444.  Ovi  desetinski  kotari  i  popriecni  njihov 
zakup  bijahu:  desetina  u  gori(^kom  arcidjakonatu  200—400  for.;  u 
Podgorju  60 — 110  for.;  zagrebaCkoga  polja  90—250  for.;  Glavnice 
80 — 120  for.;  Zagorja  100 — 120  for.;  Toplicki  kotar  370 — 400  for.; 
sisacki  100 — 150  for.;  bekSinski  100 — 120  for.;  te  je  takov  zakup 
iznosio  godimice  1500 — 1600  for.,  koju  su  svotu  obiftio  dielili  u  tri 
obroka:  o  vazmu,  o  Lovrinju  i  o  bozidu,  a  imali  su  diela  i  oni  ka- 
nonici,  koji  su  bill  izvan  domovine  Hi  na  naucih  (studentes)  ili  u 
driavnoj  slu2bi;  jer  kada  se  g.  1464.  prituzili  kralju  MatijaSu:  Ivan, 
arcidjakon  goricki,  Stjepan  JalSevcan  i  Ivan  Vitezid,  koji  su  bili  izvan 
domovine  u  drJavnom  poslu,  da  im  kaptol  suztegnuo  novcanu  diobu, 
zapovjedio  je  18.  januara  1465.  kralj  MatijaS  kaptolu,  da  poSto  po 
starom  postojedem  pravu  kanonikom,  koji  su  u  drzavnom  poslu  pri- 
pada,  osim  svakdanje,  svaka  druga  dioba,  da  ju  reSenim  kanonikom 
izplate ;  ne  tt  li,  to  <^e  naloziti  banom  i  podbanom,  da  zapliene  kap- 
tolska  dobra.* 

Osim  desetine  imao  je  kaptol  nov^ani  prihod  i  od  raaltab,  ako 
su  bile  na  njegovu  posjedu,  i  brodarinu  na  Savi  kod  Jelenovca.  Od 
pla^inja  maliaiine  i  brodarine  bijahu  gradjani  zagrebacki  oproSteni 
ne  samo  zlatnom  buUom  Bele  IV.,  ve<^  i  drugimi  piivilegiji  ugarskih 
kraljcvah.  Uz  prkos  toga,  osobilo  radi  domacih  razmiricah,  kaptol  je 
silio  zagrebacke  trgovce,  da  mu  pla<$aju  maltarinu  i  brodarinu.  Ovu 
povredu  gradskih  sloboSiinah  dojaviSe  godine  1465.  kralju  MatijaSu 
gradski  sudac  Konrad  RavSar  i  priseznik  Blaz,  te  on  na  4.  augusta 
prepovjedi  kaptolu,  da  ne  smije  od  zagrebaSkih  trgovacah  zabtievati 
ni  maltarine  ni  brodarine;  ne  posluhne  li  ga,  da  de  naloziti  banu 
Ivanu  Vilovcu,  da  on  banskom  vlasti  §titi  gradske  sloboStine.*  —  Da 
se  na  ovaj  kraljev  nalog  slabo  osvrtalo,  moglo  bi  nam  za  prirajer 
slu^iti,  §to  je  god.  1467.  gradska  obdina  na  prituzbu  trgovca  Mihovila 
iz  ModruSa  uhvatila  kaptolskoga  maltara  literata  Tomu  i  utamnicila, 
te  ga  istom  pustila  na  slobodu  tad  a,  kada  se  posredovanjem  kaptola 

^  Doc.  264.  265. 
•  Doc  237. 
»  Doc.  244. 


CXXIV  Kaptolska  fijacovina,  mlinovi,  trsja, 

vlastorucnim  pismom  obvezao,  da  se  ne  ^e  nikada  radi  toga  s  obdinom 
parbiti,  niti  progoniti  ikojega  gradjanina.^ 

Osim  maltarine  i  brodarine  pobirao  je  kaptol  (kako  spomenuh 
netom  u  „obrtu  i  trgovini'*)  i  pijacovinu  u  gradskoj  obcini,  ali  samo 
od  negradjanah  i  stranih  trgovacah ;  pobirao  je  on  i  pijacovinu  na 
svojem  t.  j.  kaptolskom  trgu,  koju  je  pobirao  kao  i  nadzor  na  trgu 
imao  kaptolski  sudac  (judex).  O  torn  nam  pripovieda  kaptolska  na- 
redba,  stvorena  na  ii.  juna  1483.,  gdje  se  tomu  sudcu  nalaze,  da 
mora  Stititi  trgovce  i  kupce,  pa  ako  li  koj  kaptolski  ili  kanonicki 
sluga  pocini  kakov  izgred  na  trgu  ili  nasilje  kojemu  trgovcu  ili  kupcu, 
kaptolski  je  sudac  ovlaSten  uhvatiti  ga  i  onako  pedepsati  kako  kaptol 
odredi;  zauzme  li  se  koji  kanonik  za  takovoga  krivca  tiro,  §to  bi  za- 
priecio  da  ga  kaptolski  sudac  ne  uhvati,  li§ava  se  kaptolskoga  druzenja 
i  dohodakah  dotle,  dok  ga  kaptol  ne  pomiluje;  istim  naSinom  kaznit 
de  i  kaptolskoga  sudca,  ako  nemarno  il  bezbrizno  bude  obavljao 
svoju  sluzbu.* 

Kaptolski  mlinovi  na  broju  pet  stojahu  na  iztocnoj  strani  Nove 
vesi  na  prekopu,  kojim  je  proticao  potok  MedveScak.  Kaptol  je  ove 
mline  davao  u  najam,  te  mu  s  toga  bilo  takodjer  vrelo  dohodakah. 
Iz  prva  imadjahu  kanonici  i  dio  mlinarskoga  ujma,  no  polovinom 
XIV.  vieka  taj  je  ujam  propustio  kaptol  zvonarom  stolne  crkve.  — 
Kaptolska  trsja  bijahu  nekoja  zajednicka,  i  to  ili  u  zagrebackoj  okolici 
ili  u  Bukovcu,  a  ta  je  nadzirao  kaptolski  dekan,  a  ubranu  §iru  dielio 
medju  kanonike,  ali  je  i  svaki  kanonik  iroao  svoje  altarijsko  trsje. 
Jedna  i  druga  obradjivali  su  kaptolski  kmetovi.  Osobito  se  pazilo  na 
to,  da  se  altarijska  trsja  valjano  obradjuju. 

Kaptol  je  driao  redovito  svakoga  tjedna  po  jednu  sjednicu,  a 
kada  bijaSe  potrebno  i  vi§e.  Na  ove  sjednice  sazivali  bi  se  kanonici 
zvonenjem  odredjenoga  za  to  zvona,  a  sjednicam  morao  je  prisustvo- 
vati  svaki  kanonik,  osim  koji  su  zakonito  zaprieceni  bili  ili  boleSdu 
ili  kojom  kaptolskom  sluzbom,  jer  tko  ne  bi  do§ao,  smatralo  se  da 
prezire  kaptol.  Zakljucke  kaptolske  pod  kazan  izobdenja  iz  sbora  i 
gubitka  beneficija  nitko  odati  nije  smio.  Sjednice  se  drzale  obicno  u 
nutarnjoj  sakristani  stolne  crkve,  ako  se  viedalo  o  stvarih,  koje  ne 
smiju  prodrieti  na  javnost.  Javne  sjednice,  ticude  se  gospodarstvene 
uprave  ili  odnoSaja  spram  kmetah,  bile  su  javne  i  to  vedinom  (u  Ijetno 
doba)  pod  lipom  na  kaptolskom  trgu.  Kaptolskomu  je  viedu  pripadalo, 
kako  demo  spomenuti,  pravo  suditi  suclanom  i  odredjivati  im  kazne, 

*  Add.  3. 
«  Doc.  334. 


Kaptolske  sjednice.  CXXV 


koje  sastojahu  u  torn,  da  su  krivca  Cesto  puta  il  do^ivotno  il  za  koje 
vrieme  izkljuCili  iz  svoje  sredine  i  uzkratili  mu  ili  privremeno  ili 
dozivotno  ulitak  kanonickih  beneficijah.  U  ovo  potonje  ubrajalo  se  je 
patvorenje  kaptolskih  listinah  ili  zioporaba  pecata,  pripomod  svjetov- 
njakom  u  gonjenju  kaptola,  ili  iko  bi  provodio  sablaznjiv  zivot,  pa 
se  na  ceste  opomene  ne  bi  popravio,  ili  tko  bi  prkosio  kojoj  kaptol- 
skoj  odluci  ili  zakljucku  kaptolskoga  vie<5a  ili  pocinio  kakovo  nasilje 
kojemu  suclanu  ili  svedeniku,  krivolvorio  oporuku  ili  ostav§tinu  pokrao. 
U  kaptolskih  sjednicah  sklapala  se  za  zajedni(^ku  obranu  prava  zavjera 
ili  sv.  savez.  Da  ne  spominjem  opet  one  zavjere  proti  biskiipu  Di- 
mitru  Cuporu,  reci  mi  je  samo,  da  na  6.  novembra  1467.  sabrani  u 
sakristiji  kanonici  opazivSi,  da  dnevice  crkva  i  njezin  ugled  propada, 
njezina  se  dobra  razteplju,  desetina  uzkraduje,  oporuke  kr§e,  sveden- 
stvo  proganja  i  mnoge  suprotivSline  nanose,  da  se  u  budude  tomu 
doskoci,  to  medjusobno  zaprisegoSe  i  vlaslorudno  tu  zavjeru  podpisaSe, 
da  de  se  medjusobno  slozno  podpomagati  i  kaptolske  pobornike  za- 
jcdnidki  Stititi;  da  de  ovako  ucinjenu  zavjeru  tocno  obdriavali  i  drzati 
ju  tajnom,  a  tko  bi  odao  i  najmanju  kaptolsku  tajnu,  da  je  dozivotno 
izkljuden  iz  sbora  i  liSen  beneficija.^  —  U  kaptolskih  sjednicah  da  vale 
se  sloboStine  il  pojedincem  ili  cielim  obdinam,  stvarali  se  zakoni  o 
upravi  kaptolskih  dobarah,  glede  osobne  obrane  i  sigurnosti  kupacah 
i  trgovacah  na  kaptolskom  trgu;  a  osobito  liep  je  onaj  zakljucak, 
stvoren  na  9.  marta  god.  1492.,  kojim  se  doktoru  medicine  Henriku 
ustanovljuje  godiSnja  plada  od  50  dukatah,  cim  se  nastani  ili  u  kap- 
tolu  ili  u  gradskoj  obdini.*  —  U  kaptolskih  sjednicah  razpravljalo  se 
i  to,  na  koj  da  se  nacin  drzavni  namet  razporeze  i  podmiri.  Ved 
godine  1427.  tuii  se  kaptol  na  necuvene,  tezke  i  preceste  drzavne 
namete,  koje  je  podmiriti  morao,  jer  inace  zaplienili  bi  mu  imanja  i 
dohodke,  pak  je  te  godine,  da  izplati  namet,  svoi  veliki  predij  To- 
plice  morao  dati  u  najam  na  vi§e  godinah;  a  kada  ni  to  nije  do- 
voljno  bilo,  razporezao  se  namet  na  kmete  i  vazale,  da  i  sami  kanonici 
iz  vlastita  su  imutka  doprinosili,  a  kad  ni  tim  nenamiri^e  nameta,  za- 
loziSe  crkvene  kaleze,  pa  uz  to  jo^te  uzajmiSe  od  novoveJke  zupne 
crkve  283  for.  zlalna,  te  joj  zalozi§e  neka  predija:  Savi^de,  Otok  i 
Prevlaku.'  —  Narocito  pako  kada  je  kralj  MatijaS  Turkom  otimao 
Bosnu  (1463 — 1465)  bijaSe  on  odredio,  da  svaki  plemid  i  vlastelin 
osobno  ide  u  vojsku,  a  da  se  od  20  kmetskih  seliStah  dade  jedan 
valjano  naoruzani  vojnik.    Kaptol  obratio    se  molbom    glede  toga  na 


•  Doc.  257. 

•  Doc.  361. 

•  Doc  48. 


CXXVI  Pedepst  za  kanonike  izgrednike. 

kralja,  koji  obzirom  na  kaptolsko  siromaStvo  rjeSio  ga  viSe  reSene 
duznosti  te  zahtjevao  samo,  da  kaptol  od  svojih  posjedah  dade  saino 
potrebite  konje,  koji  6e  nositi  hranu,  prtljagu  i  vu6i  ratne  spreme.^ 
Takove  driavne  namete  (taxa  regia),  koji  se  zakljuSkom  kaptolskoga 
vieda  il  iz  oka  il  iz  boka  izplatiti  morali,  spominju  i  zapisnici  kap- 
tolski  a  naroSito  za  god.  1474.  . 

U  kaptolu,  sastavljenom  od  Ijudih  razne  narodnosti  i  raznolike 
dudi  u  ono  uzburkano  doba,  kakov  je  bio  XV.  viek,  nije  manjkalo 
ni  zadjevicah,  ni  medjusobne  mrinje,  a  niti  pogrdah  i  sablafnjiva 
livota.  Ne  <5u  ovdje,  ve<5  du  na  drugom  mjestu  spominjati,  §to  su  za 
vremena  sukobah  roedju  gradskom  obdinom  i  kaptolom  kanonici  za- 
jednicki  pocinili,  ve<3  bi  ovdje  spomenuti  samo  o  i^em  se  pojedinci 
ogrieSili.  God.  1458.  na  8.  aprila,  za  prepozita  Vida  i  kanonika  Kle- 
menta,  po§to  ih  utuzio  sudlan  Tomo  Tompa,  da  su  kao  bivSi  kaptolski 
izaslanici  u  Budimu,  oklevetali  ondje  zaivorcna  varadinskoga  biskupa 
Ivana  Viteza  od  Sredne,  pa  je  toga  radi  i  taj  biskup  kasnije  prc- 
prieSio,  da  nisu  u  prilog  kaptolu  izdane  bile  odluke  glede  njegova 
prava  na  desetinu  medju  Dravom  i  Murom,  odredi  kaptol,  da  se  iz- 
kljucuju  iz  ovoga  sbora  i  liSavaju  predijah  i  kanonickih  dohodakah  dotle, 
dok  im  reSeni  biskup  ne  oprosti  klevete ;  a  njegovo  oproStenje,  bi- 
skupovom  rukom  podpisano,  da  moraju  pokazati  kaptolu.^  —  Kada  su 
godine  1476.  zagrebacki  Dominikani  preselivSi  se  iz  vlaSke  ulice  u 
gradsku  obdinu  do  kapele  sv.  Katarine  poceli  graditi  novi  samostan, 
dao  je  Eustakij,  cistercitski  opat  pod  Belom,  sve  povlastice  udieljene 
od  rimske  stolice  onim,  koji  bi  za  tu  gradnju  milodari  u  pomod  pri- 
tekli,  sabrati  u  jednom  spisu  i  pribiti  ih  na  vrala  stolne  crkve,  da 
stoje  ondje  tri  dana  za  vremena  velikoga  sajma  o  Stjepanju,  da  ih 
na  ime  narod  dozna.  Do§avSi  poslije  toga  sveika  ovamo  Dominikan 
Ivan,  da  ih  skine,  ali  mu  ih  vara§dinski  arcidjakon  Pavao  silom  oteo 
i  fratra  Ivana  i  cieli  samostan  ruzno  izgrdio.  Ovu  uvredu  doglasi 
dominikanski  prior  Mihalj  opatu  pod  Helom,  a  taj  nalozi  zupnikom 
zagrebacikim,  da  proti  arcidjakonu  Pavlu  povedu  iztragu,  i  da  ga  s  iz- 
traznimi  spisi  odprave  k  njemu  na  sud,  da  ga  po  zasluzi  kazni.*  — 
God.  1478.  tuzio  je  Dominjkan  Ivan,  inace  kraljicin  izpovjednik,  je- 
garskomu  biskupu  kardinalu  Gabrielu  zagrebackoga  kanonika  lektora 
Ivana,  daje  nekoga  fratra  Dominikanca,  koji  se  noseci  kupljene  drago- 
cjenosti  za  kraljicu  vradao  se  iz  Iialije  mimo  Zagreba  kudi,  taj  kanonik 
lektor  sasvim  oglobio  i  spomenutu  kraljidinu  robu  oteo;  na  to  redeni 

*  Doc.  246. 

*  Doc.  203. 

*  Doc.  305. 


Pedepse  za  kanonike  tzgrednike,  CXXVII 

kardinal  zapovjedi  Ivanu  arcidjakonu  ^azmanskomu,  da  povede  izlragu, 
na  kojoj  da  se  isti  lektor,  po§to  bude  presluSan,  pozove  pred  sud  i 
ovdje  kazni.^  —  God.  1484.  odredi  kaptol  u  svojoj  sjednici,  poSto  je 
prepozit  Robert  radi  nasrtaja  i  grabeXa  na  imutak  i  kudu  pokojnoga 
kanonika  kantora  Bartola  liSen  jurve  crkvene  sluzbe  i  dohodakah,  a 
poSto  je  i  izobden,  jer  je  utamniCio  nekoje  svedenike,  a  vlastoruCno 
izbio  jednoga  Franjevca,  a  osim  toga  i  krivo  prisegao,  to  da  nitko  ne 
smije  s  njim  obditi,  a  obdi  li  tko  uz  prkos  tomu,  liSava  se  s  mjesta 
drulenja  s  kanonici  i  kaptolskih  dohodakah  teCajem  jedne  godine.*  — 
God.  1494.  poSto  kanonik  Fabijan  de  Zenjccjtrcmda  Cesto  opomenut, 
nije  se  htio  odreifi  safelazna  drugovanja  sa  Dorotejom.  udovom  Matije 
Sckirida,  s  kojom  je  i  za  givoga  muzaa  i  po  smrti  mnogo  obdio, 
dapa^e  uz  prkos  tomu  i  na  javnu  sablast  s  njoni'  se  povTaSo  po 
kaptolskih  posjedih  i  sprovadjao  ju,  kada  ona  putovala,  to  ga  napokon 
pozvao  kaptol  u  sjednicu,  gdje  ga  slf6g0"6p5menuo,  da  se  popravi, 
no  jerbo  je  on  tu  opomenu  prezreo,  kaptol  ga  li§io  svoje  zajednice 
i  dohodakah  dotle,  dok  se  ne  popravi  i  Ifaptol'mu  "iie"oprosli.' 

Usvojih  dvorovih  imali  su  kanonici  krcme,  u  koje  su  mnogo 
zalazili  ^  ^^jfitV^njaci^  jer  je  vino  bilo  nizke  ciene  i  obilne  mjere,  pa 
naravno  je,  da  je  bilo  i  raznih  izgredah,  toga  radi  zakljuci  kaptol  u 
sjednici  na  8.  juna  g.  1484.,  da  nijedan  kanonik,  koji  todi  vino,  ne 
smije  dopustiti,  da  u  njegovu  dvoru  pije  vino  zenskad  zla  glasa  ill 
skitalice,  a  nipoSto  ne  da  ondje  prenoce.  Tko  bi  toj  odredbi  prkosio, 
li§ava  se  kanonickih  dohodakah  tecaiem  jedne  godine;  tko  bi  pako 
javno  u  krcrai  igrao  na  dasku,  zatvorit  de  ga  u  kulu,  i  tuj  de  posliti 
tri  dana  o  kruhu  i  vodLl  • 

Umrle  kanonike  pokapahu  ili  u  stolnoj  crkvi  ili  oko  nje.  Za 
pokojnikom  zvonjelo  je  u  stolnoj  crkvi,  dok  je  na  odru  lezao  i  za 
vremena  zaduSnicah,  a  za  zvonenje  dobivahu  zvonari  iz  pokojnikove 
ostav5line  osim  vina  joSte  i  cetrdeset  il  vi§e  dinarah.  —  Kada  poka- 
pahu biskupa,  stavili  su  mu  na  lies  §ubu  i  roketu,  a  vozilo  ga  obicno 
§est  konjah.  Po  prastarom  obicaju  i  §uba  i  roketa  i  konji  pripadoSe 
kaptolu.  —  ZaduSnice  za  pokojne  biskupe  bijahu  svedane  i  torn  sgodom 
prigodom  offertorija  pobirao  se  po  crkvi  od  prisutnih  zrtveni  dar 
t.  j.  novcani  prinos,  koji  su  poslije  zaduSnicah  prisutni  samo  zadu§- 
nicam  kanonici  medju  se  dielili. 

*  Doc.  315.  316. 

«  Doc.  338. 

•^c.  372. 

_  *  Doc.  337. 


CXXVril  Sbor  prebendarah. 


Uz  zagrebaSki  kaptol  postojao  je  kod  stolne  crkve  joSte  jedan 
svedenicki  sbor  i  to: 

Sbor  prebendarah  stolne  crkve.  O  postanku  i  razvitku  ovoga 
svedeniSkoga  sbora  do  XV.  vieka  progovorio  sam  u  I.  svezku  ovih 
spomenikah  (str.  CXXXIV — CXXXVIII),  a  sada  du  ocrtati  njegovu 
proSlosl  u  XV.  vieku.  Ovaj  je  sbor  ve<5  po^etkom  XV.  vieka  imao 
posjedah  u  najbliloj  blizini  grada  Zagreba,  preko  400  ralUi  oranicah, 
a  i  sjenokoSah,  na  kojih  je  priraslo  do  200  vozovah  siena,  osim  vino- 
gradah,  kojih  je  imao  dovoljno  oko  Zagreba  i  u  Bukovcu.  Ovaj  iz- 
da§ni  posjed  lezao  je  u  obsegu  ili  biskupske  ili  kaptolske  jurisdikcije. 
Za  one  prebendarske  posjede,  koji  su  bili  u  podruSju  kaptolske  juris- 
dikcije, nije  kaptol  zagrebacki  od  njih  zahtievao  nikakove  prirodne 
desetine,  a  i  biskupi  su  poradi  osobitih  zaslugah  ovoga  sbora  od- 
pustili  mu  svako  davanje  desetine  od  prirasta  na  posjedih,  koje  je 
ovaj  sbor  imao  u  podrucju  njihove  jurisdikcije. 

Tomu  za  dokaz  neka  nam  je  pismo  biskupa  Eberharda  od  7. 
sieCnja  g.  1401.,  gdje  veli,  da  su  mu  cestiti  i  razboriti  muzevi  pre- 
bendari  stolne  crkve  zagrebacke  dojavili,  kako  svi  njegovi  biskupi 
predSastnici  nisu  zahtiev^ali  od  prebendarskih  posjedah  i  trsjah  u  bi- 
skupskoj  zemljiStnoj  jurisdikciji  nikakove  prirastne  desetine,  a  zahtievali 
je  nisu  za  to,  §to  prebendari  svake  sriede  citaju  misu  na  slavu  sv. 
Nikole,  a  za  sredu  i  spas  umrlih  svojih  dobrotvorah  biskupah  zagre- 
baCkih,  koji  su  ih  veleduSno  oprostili  od  davanja  svake  desetine.  Po- 
taknut  ovom  molbom,  a  narocito  njihovom  polrtvovnosti  i  bogoljubljem, 
odpustio  im  biskup  Eberhard  za  sva  bududa  vremena  svako  davanje 
desetine.^ 

I  Eberhardov  nasljednik  biskup  Andrija,  kada  ga  u  ime  ovoga 
sbora  zamolio  sborov  dekan  Grga  Ivancan,  da  ih  i  on  oprosti  poput 
njegovih  predSastnikah  od  davanja  vinske  i  zilne  desetine,  ne  samo 
da  mu  je  usliSao  proSnju,  vec  je  pismom  od  6.  julija  1409.  zabranio 
svim  svojim  priskrbnikom  i  upravljateljem  imanjah  biskupskih,  da 
se  nikada  ne  usude  od  posjedah  il  trsjah  prebendarskih  zahtievali  ika- 
kovu  desetinu.*  Ovu  povlasticu  doslovce  polvrdi  g.  1437.  na  24.  au- 
gusta  biskup  zagrebacki  Ivan  Alben.^ 

Vi§e  reSeni  biskup  Eberhard,  kada  je  svrJetkom  god.  1409.  po 
drugi  put  zasio  stolicu  biskupije  zagrebacke,  u  darovnici  pisanoj  na 
13.  julija  g.   1414.  veli,  da    promiSljajud    kako  je  Ijudski  viek  kratak 

•  Doc.  2. 

•  Doc.  16. 

•  Doc.  49. 


Sbor  prebendarah.  C  XX I X 


^  i  krhak,  a  ipak  Ijudi,  koji  u  svemu  obiluju,  obedavaju  dug  Sivot,  al 
ih  Sesto  iznenada  zasko^i  smrt,  le  silaze  u  grob  prije  no  su  i  po- 
mislili.  Promotriv  dakle  sve  ovo  i  opaziv,  da  se  u  stolnoj  crkvi  nje- 
zini  slu2benici  svaki  dan  mole  Bogu  za  sve  pravovjerne  dobrotvore, 
dok  o  umrlih  biskupih  zagrebackih  ne  ima  nikakova  posebna  spo- 
mena,  toga  radi,  da  i  tomu  kojom  bogoljubnom  zakladom  doskoc^i  i 
osigura  spas  i  svoje  du§e  i  svojih  pred§astnikah  i  nasljednikah,  to  i 
dogovorom  i  privolom  kaptola  zagrebackoga  odstupa  u  tu  svrhu  pre- 
bendarskomu  sboru  od  cjelokupne  dcsetine  kotara  moraveSkoga,  s  ovu 
stranu  potoka  Zeline,  njezinu,  do  tada  biskupom  zagrebackim  pripadnu 
polovinu  desetine  vinske  i  novca,  koji  se  za  nju  pla<5ao ;  a  druga  po- 
lovina  dcsetine  vinske  i  zitne,  prozvane  „sirov  pjenez",  ostat  <5e  i  na 
dalje  kaptolu  zagrebaSkomu  i  njegovu  kanoniku  Suvaru,  ali,  da  u 
onoj  polovini  desetine  prebendarom  darovane,  ima  2upnik  novoveSki 
tiedinu  s  toga,  jer  u  stolnoj  crkvi  pjeva  hebdomadalne  biskupske 
mise.  Za  ovaj  dar  da  je  duzan  prebendarski  sbor  svake  godine  u 
nedjelju  poslije  svetka  ii.ooo  djevicah  (t.  j.  21.  oktobra),  kada  se  svr§i 
u  stolnoj  crkvi  veScmja  i  complctorij,  odpjevati  vecernju  za  umrle 
biskupe  uz  zvonjenje  svih  zvonah,  kako  se  obicajno  za  mrtvace  zvoni, 
a  sliedeifi  dan  ili  u  ponedjcljak,  da  poslije  odpjevane  jutarnje  bogo- 
rodi($ine  mise  mora  odpjevati  matuiinum  s  devet  ctenjah,  responsoriji 
i  hvalami,  a  za  tim  odmah  odpjevati  svecanu  misu  za  pokojne  bi- 
skupe, a  poslije  nje  da  svaki  jo§te  prebendar  u  tu  namjenu  odcita 
jednu  tihu  sv.  misu.^ 

Pol  vieka  nakon  toga  dobio  je  prebendarski  sbor  i  preostalu 
t.  j.  kaptolsku  polovinu  moravecke  desetine.  U  izpravi,  izdanoj  na 
19.  septembra  g.  1468.,  spominje  kaptol,  da  poSto  se  pod  nipoSto 
zanemariti  ne  smije,  5to  se  odnosi  na  velicanje  sluzbe  bozje  i  na  spas 
Ijudski,  toga  radi,  poSto  prebendari  u  stolnoj  crkvi  raarljivo  i  revno 
ovr^uju  i  moljenje  casoslova  i  pjevanje  misah  u  slavu  bogorodicinu, 
pak,  da  im  se  u  siromaStvu  pomogne  i  da  oni,  koji  su  u  bogosluzju 
vazda  revni  bili,  kada  budu  izdaSnije  nagradjeni,  postanu  jo§te  rev- 
nijimi,  to  im  u  skupnom  dogovoru  i  privolom  kanonika  cuvara  (jer 
je  on  u  toj  kaptolsko-moraveckoj  desetini  imao  svoj  dio)  poklanja  za 
vjeSna  vremena  pripadnu  desetinu  u  kotaru  moraveckom.* 

U  XV.  vieku  u  rovaSu  moravecke  desetine  spominju  se  ova 
mjesta:  zaselak  (villa)  Herindol,  posjed  Ivana  Sepeja  na  Zelini;  za- 
selak  Drenova,  posjed   Ladislava    BiSkupskoga;   zaselak  NespeSa;   za- 


*  Doc  19. 

•  Doc.  262. 


CXXX  Sbor  prebendarah. 


selak  Omilje,  posjed  Ladislava  BistriSkoga;  posjed  Ivana  RaSnara  na 
Glavnici ;  zaselak  Glavnica  kod  presv.  Trojstva ;  IrgoviSte  Cetertekhel ; 
zaselak  Bozinin  dol;  zaselak  dolnje  Psarjevo.  U  islom  XV.  vieku  iz- 
nosila  je  morave(5ka  desetina  vi§e  manje  oko  430  kablovah  vina;  100 
kablovah  ^ita,  a  p^elarina  22  novci<5a. 

Pocev§i  od  godine  1414.,  kada  je  biskup  Eberhard  darovao 
ovomu  sboru  pripadnu  svoju  polovinu  moravecke  dcsetine,  mimo  je 
uzivao  taj  dar  sve  do  godine  1453.  Tada  usta  proti  sboru  Gjuro, 
lupnik  presv.  Trojstva  na  Glavnici,  te  poce  pobirali  desetinu  od  dva- 
naest  trsjah,  dokazujuci,  da  je  desetina  ovih  trsjah  zupna.  Proti  ovomu 
nasilju  ulozio  je  sbor  prosvjed  pred  zagrebackim  kaptolom,  koji  pozva 
lupnika  Gjuru  na  sud.  Ovomu  sudu  predsjedao  je  kanonik  zagrebaSki 
Jakov  de  Tiwer,  a  sbor  je  zastupao  i  branio  kanonik  Stjepan  Viso- 
canin.  Razlozi,  koje  je  punomo<5nik  sborov  naveo,  bijahu  tako  ncpo- 
bitni,  da  se  zupnik  Gjuro  dragovoljno  odrekao  prava  na  desetinu  re- 
Senih  dvanaest  vinogradah. 

Nasljednik  Gjurin,  zupnik  Ivan  KorduS,  podtican  valjda  ondje- 
Snjimi  plemici,  ponovio  je  opet  desetinjske  zahtjeve  svoga  predSastnika, 
te  je  poceo  i  on  pobirati  desetinu  u  nekih  vinogradih  kotara  raora- 
veckoga,  koji  su  spadali  u  rovaS  prebendarski ;  osobito  kada  je,  kako 
spomenusmo,  god.  1468.  poklonio  kaptol  ovomu  sboru  i  svoju  dese- 
tinsku  pristojbu. 

Kad  budu  bezuspjeSni  svi  pozivi,  koji  mi  su  2upnika  Ivana  na 
sud  pozivali,  bio  je  napokon  prinudjen  prebendarski  sbor  utedi  se  pod 
okrilje  rimske  stolice.  Tadanji  papa  Pavao  II.  pismom  svojim  (sre- 
dinom  listopada  1469)  odredi  u  tom  prieporu  novo  sudiSte,  te  ime- 
nova  za  sudce:  Vinimanda,  opata  zagrebackih  Cistercitah,  i  Gjuru 
Vidovica  iz  Krbave,  inace  kanonika  zagrebackoga.  Na  poziv  ovih  od 
rimske  stolice  postavljenih  sudacah  drzan  je  u  Zagrebu  na  27.  marta 
g.  1470.  odrjeSiti  sud.  Na  taj  sud  dodjo^e  kao  tuzitelji:  Bartolomej, 
kanonik  kantor  stolne  crkve,  te  zupnik  novove^ki  a  kanonik  zagreba£ki 
Andrija  i  sbor  prebendarah,  a  kao  obtulenik  iupnik  Ivan  Kordu§ 
s  Glavnice. 

Prieporno  pitanje  na  ovom  sudu  nije  bilo  cjelokupna  moravecka 
desetina,  vec  samo  nekoja  trsja  u  Popovu  dolu,  od  kojih  je  zupnik 
Ivan  za  sebe  desetinu  svojatao.  Poslie  podulje  prepirke  nagodile  se  na- 
pokon stranke,  da  sbor  pobira  podpunoma  moraveCku  desetinu  osim 
§est  zupnih  vinogradah  u  Popovu  dolu  i  osim  kmetskih  zupnih  se- 
liStah,  koju  de  desetinu  pobirali  Glavnicki  zupnik.  Pa  da  u  budude 
prestane  svaki  sukob,  to  su  sud^i  opat  Vinimand  i  kanonik  Gjuro 
Vidovid  obaSli  priepoma   trsja  i   obkotarili  ih,   a  stranke  se   medju- 


Sbor  prebendarah.  CXXXI 


sobno  obvezale  pod  globom  od  loo  for.  u  zlalu,  od  kojih  <5e  polovina 
pripasii  palronom  t.  j.  biskupu  i  kaptolu,  a  polovina  cnomu,  koji 
novu  parnicu  ne  potakne ;  te  de  crkveno  izobcenje  pasti  na  onoga,  koji 
prvi  pravdu  zapodjene.^ 

Spomenusmo,  da  je  prebendarski  sbor  u  najbliioj  blizini  grada 
Zagreba  imao  izdaSne  posjede  u  podruCju  kaptolske  1  biskupske  juris- 
dikcije,  od  kojih  veleduSjem  biskupah  zagrebaSkih  bijahu  oproSteni  od 
davanja  desetine ;  no  biskup  Osvaldo  (postao  biskupom  1 466.)  ne  samo 
da  se  nije  htio  obazreti  na  ovo  prebendarsko  pravo,  ved  je  i  one 
sborove  posjede,  koji  su  bili  u  njegovoj  zemljiStnoj  jurisdikciji  u  ko- 
taru  laSkoulickom,  upravo  i  posvojio. 

Proti  ovomu  nasilju  priluzili  su  se  prebendari  najprije  kralju 
MatijaSu.  Ovaj  ne  hote<5i  vriedjati  biskupa,  odredi,  da  se  taj  cieli 
priepor  rie§i  na  zagrebackoj  zupanijskoj  skupStini. 

Godine  1481.  u  utorak  prije  Sviednice  ili  na  30.  januara  dr2ana 
bi  u  gradskoj  obdini  u  Zagrebu  velika  skupStina  zupanije  zagrebacke, 
kojoj  su  predsjedali  u  kraljevo  ime:  Mihalj  Orszag  de  Gulh,  palatin, 
i  Stjepan  Bathor,  kraljevski  sudac.  Medju  drugimi  parnicami  rje^avala 
se  i  ova,  u  kojoj  prituzio  se  prebendarski  sbor  po  svojih  punonio<3- 
nicih:  dekanom  prebendarskim  Mihaljom  Gjurgjevcanom  i  Gjurom, 
zupnikom  crkve  sv.  Emerika,  na  biskupa  Osvalda,  da  je  on  prije  tri 
godine  bez  svake  pravde  i  zakona  silovito  osvojio  neke  oranice  i 
sjenokoSe,  koje  leze  u  kotaru  laskouliCkom,  t.  j.  u  biskupskoj  zem- 
IjiSlnoj  jurisdikciji,  koje  su  inace  zakonilo  od  starine  vlastnictvo  pre- 
bendarah i  altarisiah  stolne  crkve  zagrebacke,  i  to:  12  ralih  oranice 
i  jednu  sjenokoSu  na  dva  kosca,  prebendara  Barnabe;  za  lim  32  rali 
oranice  i  jednu  sjenokoSu  na  sedam  kosacah,  prebendara  Emerika 
Kalni£ana;  za  tim  10  ralih  oranice  prebendara  Blaza  Kalnicana;  za 
lim  5  ralih  oranice  prebendara  Fabijana  Kristalovcana;  za  tim  5  ralih 
oranice  prebendara  Martina  Nartcana;  jo?te  5  ralih  oranice  i  jednu 
sjenokoSu  prebendara  Benedikta ;  deset  ralih  oranice  prebendara  Stje- 
pana  IvanSana;  dvadeset  jednu  i  pol  rali  oranice  Gjure  zupnika  sv. 
Emerika;  jo§te  24  rali  oranice  i  jednu  sjenokoSu  na  dva  kosca  pre- 
bendara Klementa  Visocana;  jo§te  5  ralih  oranice  prebendara  Grge 
ZabniSana;  jo§te  deset  ralih  oranice  prebendara  Tome  s  Ciglane;  jo§te 
pet  ralih  oranice  prebendara  Benedikta  Adaka  i  jednu  sjenokoSu  nje- 
govu  i  prebendarah  Mihalja  i  Grge;  joSte  tri  rali  oranice  prebendara 
Andrije  Ivancana;  jo§te  sedam  ralih  oranice  prebendara  Petra  Hedri- 
hovcana;  joSte  tri  rali  oranice  prebendarah  Mihalja  Gjurgjevcana,  Bene- 


^  Spisi  11  prebend,  arhivii. 


CXXXII  Sbor  prebendarah. 


dikta  Adaka  i  Gjure  sa  Magjarova  i  jednu  njihovu  sjenokoSu  na  dva- 
deset  pet  kosasah ;  joSte  sedam  ralih  oranice  prebendara  Stjepana  Ro- 
viSdana,  i  jednu  sjenokoSu  na  deset  kosacah;  joSte  Setiri  rail  oranice 
prebendara  Matije  Ivandana;  jo§te  jedanaest  ralih  oranice  i  jednu 
sjenokoSu  prebendarah  Grge  sa  Magjarova  i  Mihalja ;  joSte  sedam 
ralih  oranice  prebendara  Benedikta  Kalnidana;  joSte  devet  ralih  ora- 
nice prebendara  Ivana  Ivancana ;  joSte  sedam  i  pol  rali  oranice  i  jednu 
sjenokoSu  na  dva  kosca  prebendara  Matije  mladjega  Ivancana;  joSte 
trideset  ralih  oranice  i  jednu  sjenokoSu  altarije  sv.  jedanaest  hiljada 
mucenikah;  joSte  trideset  i  osam  ralih  oranice  i  tri  sjenokoSe  na 
detrnaest  kosacah  altarije  sv.  Jakoba;  jo§te  dvanaest  ralih  oranice  i 
jedfiu  sjenokoSu  altarije  sv.  Ivana  i  Mateja  apostolah  i  djev.  Ursule; 
jo§te  jednu  sjenoko§u  na  dvanaest  kosacah  altarije  sv.  Magdalene; 
joSte  dvadeset  i  pet  ralih  oranice  i  jednu  sjenokoSu  na  dva  kosca  al- 
tarije sv.  Fabijana  i  Sebastijana ;  joSte  sedam  ralih  oranice  i  tri  male 
sjenokoSe  altarije  sv.  Juraja ;  jo§te  petnaest  ralih  oranice  i  jednu  sjeno- 
ko§u  na  osam  kosacah  altarije  sv.  Katarine ;  joSte  dvadeset  ralih  ora- 
nice i  dvie  sjenokoSe  na  petnaest  kosacah  altarije  sv.  Jeronima ;  jo§te 
jednu  sjenokoSu  na  dva  kosca  altarije  sv.  Pavla;  joSte  sedam  ralih 
oranice  i  jednu  sjenokoSu  na  tri  kosca  lupne  crkve  sv.  Ivana;  joSte 
dvadeset  i  pol  rali  oranice  i  dvie  sjenokoSe  na  dvadeset  kosacah  ho- 
spitala  sv.  Jelisave;  koje  su  isti  prebendari  i  altariste  od  prastarih 
vremenah  mirno  i  spokojno  uzivali,  ali  u  ovo  zadnje  vrieme  silomice 
ih  je  oteo  spomenuti  biskup  Osvaldo  na  njihovu  ogromnu  §tetu,  te 
mole  re^eni  prebendarski  povjerenici  Mihajlo  dekan  i  Gjuro  2upnik 
sv.  Emerika,  da  .im  se  isti  posjedi  povrate. 

Na  lo.  februara  bijaSe  ureceno  rociSte  za  ovu  prituzbu,  gdje 
opet  zahtievahu  prebendarski  punomodnici  dekan  Mihajlo  i  Gjuro 
zupnik  sv.  Emerika,  da  odredi  skupStina,  da  se  otete  im  zemlje  po- 
vrate. Na  ovu  izjavu  predsjednici  Mihalj  Orsag  palatin  i  Stjepan 
Bathor  kraljev  sudac  zaprosiSe  zagrebaSkoga  zupana,  njegove  velike 
sudce  i  priseznike,  da  o  tom  prieporu  po  savjesti  i  vjernosti  prema 
kralju  i  kruni  posvjedoce;  na  §to  ovi  poloziv  ruke  na  propelo  po- 
svjedociSe  jednoglasno,  da  su  pomenuti  prebendari  i  altariste  recene 
oranice  i  sjenokoSe  u  kotaru  laSkoulickom  od  prastarih  vremenah 
drzali  i  u2ivali,  ali  da  ne  mogu  znati,  kada  li  i  kojim  su  pravom 
piieporna  zemlji§ta  doSla  u  prebendarsko  vlastnictvo.  Ovu  izjavu  ciele 
zupanije  izrucili  su  pismeno  predsjednici  skupStine  prebendarskim 
punomodnikom  radi  daljnje  razprave. 

Konacna  razprava  o  tom  bila  je  pred  istom  skupStinom  istom 
np   "-    ^ebruara.  Da  se  taj  priepor  rie^i,  podastrli  su  vi§e  receni  pre- 


Sbor  prebtndarah.  CXXXIII 


bendarski  punomodnici  cetiri  izprave,  koje  se  na  tu  pamicu  protezale, 
i  to:  jednu,  biskupa  Eberharda  od  g.  1401.;  drugu  biskupa  Andrije 
od  g.  1409.;  tredu  biskupa  Ivana  Albena  od  g.  1427.,  a  napokon 
Setvrtu  i  to  izjavu  Supana  zagrebaSkoga,  velikih  sudacah  i  prisel^nikah, 
uSinjenu  netom  na  10.  februara,  zahtievajudi  na  toj  podlozi,  da  im  se 
otcte  oranice  i  sjcnokoSe  povrate. 

Protiv  toga  usta  Ivan  de  Mere,  punomo<3nik  biskupa  Osvalda, 
te  re($e,  da  spomenuti  biskupi  Eberhard,  Andrija  i  Ivan  crkvenu  de- 
setinu  bilo  od  zemaljah  bilo  od  vinogradah,  uz  prkos  prava  stolne 
crkve  nisu  bili  vlastni  dozvoliti  ni  prebendarom  ni  altaristam,  a  i 
sami  prebendari  da  ne  bi  smjeli  ni  usudili  se  od  reSenih  biskupah 
takova  §to  zahtievati. 

SasluSavSi  skup§tina  jednu  i  drugu  stranku  i  proucivSi  dokaze 
izreSe  ovakov  sud:  po§to  na  temelju  torn,  §to  je  nekoS  ili  g.  1401. 
biskup  Eberhardo  svu  desetinu  bilo  od  prebendarskih  trsjah  bilo  od 
oranicah  radi  osobitih  zaslugah,  koje  je  stekao  prebendarski  sbor, 
istomu  za  uviek  poklonio;  a  taj  njegov  dar  da  je  potvrdio  i  biskup 
Andrija,  a  za  njim  jo§te  i  biskup  Ivan  Alben,  a  budu<5  da  su  t  Supan 
te  veliki  sudci  i  prisjednici  zupanijski  u  glavnoj  skupStini  izjavili  i 
prisegom  potvrdili,  da  oranice  i  sjenoko§e  u  kotaru  laSkouli^kom 
pripadaju  doista  i  punim  pravom  vlastnictva  pojedinim  prebendam  i 
altarijam,  i  da  su  ih  prebendari  od  vajkada  mimo  uzivali,  a  to  isti 
prebendarski  sbor  potvrdio,  da  je  od  pamtivieka  mimo  i  spokojno 
uhvao  recena  zemljiSta  i  da  od  njih  nije  pladao  nikakove  desetine,  a 
tim  da  je  zastarjelost  odavna  ve(5  svrSila  se;  dok  se  na  protiv  bi- 
skupov  punomodnik  nije  mogao  izkazati  nikakovimi  biskupskimi  protu- 
dokazi,  koji  bi  tomu  prosvjedovali  i  zastarjelost  dokinuti  mogli,  to  u 
suglasju  s  gospodom  prelati,  baruni,  plemi(5i,  protonotari  i  zaprisele- 
nimi  prisjednici  dosudiSe  recene  oranice  i  sjenoko§e  prebendarskomu 
sboru,  da  ih  onako  u2iva,  kako  ih  uzivao  i  do  sada  t.  j.  da  ne  plada 
od  njih  nikakove  desetine  niti  druge  kakove  dace ;  ali  od  posjedah, 
koje  bi  ovaj  sbor  od  sada  u  budude  dobio,  a  oni  se  nalazili  u  bi- 
skupskoj  jurisdikciji,  da  ih  inace  dobiti  ne  moze,  nego  privolom  bi- 
skupskom  i  pod  taj  uvjet,  da  de  od  ste^enih  ovih  novih  posjedah 
pladati  u  biskupsku  blagajnu  duzne  pristojbe  i  obveze.^ 

I  s  obdinom  gradskom  zagrebadkom  tecajem  XV.  vieka  vodio  je 
prebendarski  sbor  tezku  pamicu,  koja  mu  god.  1427.  silomice  otela 
prekosavski  posjed  prozvan  Otok,  koji  je  g.  1270.  kanonik-pojac  Buza 
namienio  sboru,  da  cita  svaki  dan  u  zoru  misu  na  dast  bl.  dj.  Marije. 


*  Doc.  325. 


CXXXIV  Sbor  prebendarah. 


Iztragu  je  o  torn  vodio  cazmanski  kaptol,  a  na  njezinoj  podlozi  za- 
htievao  prebendarski  punomodnik  u  osminah  Miholja  god.  143a.  pred 
kraljevskim  sudcem  Matejom  Palo£kim,  da  izrece  sud,  a  budud  da 
na  to  ro£i§te  nije  poslala  gradska  obdina  svoje  punomo6iike,  da  ju 
glede  te  otima(5ine  obrane ;  to  ju  kraljevski  sud  osudio,  da  oteti  Otok 
vrati,  i  naloHo  ^azmanskomu  kaptolu,  da  tu  osudu  obdini  doglasi  i 
da  ju  opomene,  da  istoj  udovoli.^ 

Ali  gradska  se  obdina  nije  pokorila,  toga  radi  g:  1434.  opeto- 
vano  nalo2eno  bude  kaptolu  Sazmanskomu,  da  pozove  obdinu  pred 
kraljevski  sud,  a  premda  ona  u  to  ime  tri  puta  zvana,  nije  se  niti 
jedan  put  odazvala,  to  je  opet  na  28.  septembra  g.  1438.  Pctar  ka- 
nonik  zagreba^ki  pred  kraljevskim  sudcem  Stjepanom  Bathorom  na 
temelju  osude  Mihalja  Palodkoga  zahtievao,  da  se  oteti  taj  posjed 
vrati.  Po§to  ni  tada  obdina  nije  na  sud  do§la,  to  opet  nalozi  kraljevski 
sudac  kaptolu  cazmanskomu,  da  ju  na  sud  iznovice  pozove.*  —  Kad 
je  napokon  Otok  povraden  bio  prebendarskomu  sboru,  nije  nam  po- 
blile  poznato. 

Osim  borbah  za  obranu  zemljiStnih  posjedah  imao  je  preben- 
darski sbor  i  drugih  joSte  borbah.  U  ono  vrieme  bio  je  u  nas  crkveni 
zakon,  da  u  zupah  od  novdana  prihoda,  koji  bi  zakonito  pripadao 
kojemu  zupniku  ili  od  oporudnih*  zapisah,  koje  bi  lupljanin  u  zivotu 
dao  ili  na  samrti  namienio  bilo  pojedinim  svedenikom  ili  crkvam  ili 
samostanom,  da  se  zupnikom  od  takovoga  dara  ili  zapisa  davala  de- 
tvrtina  (quarta  parochialis).  Stari  je  bio  obidaj  u  kaptolu  zagrebadkom, 
da  su  u  odi  Bogojavljenja  dolazili  kanonici  „s  krizecom**  cestitati  svomu 
biskupu  i  dvor  mu  blagoslovljenom  tada  vodom  posveliti.  Sto  je  dinio 
kaptol  prema  svomu  patronu,  to  je  i  sbor  prebendarski  radio  prema 
svomu  t.  j.  prema  kaptolu  zagrebadkomu,  te  taj  dan  obilazio  kano- 
nicke  dvorove,  kroped  ih  blagoslovljenom  vodom,  primajuci  uz  to 
kakov  novcani  dar.  Ovaj  obidaj  potrajao  je  nepovriedjen  sve  do  go- 
dine  1417.,  ali  ove  godine  dignuo  se  proti  njemu  Martin  zupnik  crkve 
sv.  Emerika,  te  si  to  pravo    ili    bar  detvrtinu   prihoda  posvojiti  htio. 

Proti  ovoj  novotariji  usta  sbor  i  prituzi  se  biskupu  Eberhardu, 
koji,  da  se  prebend ari  u  starih  njihovih  pravih  nepovriedjeno  zaStite, 
nalo2i  pismom  od  14.  februara  1417.  kaptolskomu  prepozitu  Matiji, 
Gerardu  lektoru,  Ivanu  kantoru,  Ladislavu  arcidjakonu  katedralnomu 
i  Gjuri  arcidjakonu  bekSinskomu,  te  Grgi  kustosu  i  cielomu  kaptolu 
pod  svetu  pokornost,  da  prebendarski  sbor  brane  u  svih  njegovih 
obicajih,  pravih,   dohodcih,  a  narocito  u  prilozih,   koji    im  se  davaju 

*  Doc.  50.  62. 

*  Doc.  119. 


Sbor  prehendarah,  CXXXV 


kada  na  bdjenje  Bogojavljenja  s  krilecom  blagoslivlju  im  kude,  i  da 
od  toga  dohodka,  kao  i  drugih  ma  i  oporu^nih  zapisah  niti  (^etvrti 
niti  ikakov  dio  ne  ima  niti  jedan  Supnik  ove  biskupije,  dakle  ni  Supnik 
sv.  Emerika,  kojim  i  kojemu  ujedno  strogo  nalaze,  da  glede  toga  u 
budiide  ne  diSu  pamice,  a  kaptolu  zapovieda,  da  ovu  njegovu  naredbu 
u  svoj  zakonik  uvrsti.^ 

Ali  proti  ovoj  naroSitoj  biskupovoj  zabrani  digoSe  se  g.  1425. 
i^upnici  sv.  Marka  i  to :  Antun,  Pavao  i  Ivan,  zahtievaju<5i  od  preben- 
darskoga  sbora  Setvrtinu  oporuSne  ostav§tine,  koju  su  im  namienili 
2upljani  gradske  obcHne.  Ovaj  priepor,  u  kojem  je  prebendarski  sbor 
zastupao  njcgov  dekan  Petar,  razpravljao  je  kanonik  lektor  Osvaldo, 
nu  poSto  je  on  na  skoro  umro,  to  je  ta  stvar  ostala  ne  rie§ena;  ali 
ipak  medjutim  su  receni  ^pnici  svoje  Supljane  na  samrtnom  casu  na- 
govarali,  da  ako  §to  oponiCe  prebendarskomu  sboru,  da  moraju  sva- 
kako  uvrstiti  stavku,  koja  tt  glasiti,  da  su  od  oporuSnoga  zapisa  pre- 
bendari  duSni  dati  Setvrtinu  ^upnikom  sv.  Marka.  Ovakov  postupak 
bijaSe  sboru  na  uStrb,  te  je  on  podignuo  iz  nova  pamicu  pred  kano- 
nikom  kantorom  Ivanom.  PoSto  bi  se  pred  ovim  sudcem  cieli  priepor 
pretresivao  i  stranke  sasluSavale,  predlozen  bude  biskupu  Ivanu  Al- 
benu  na  presudu,  a  on  na  4.  junija  god.  1428.  na  sveSanom  sudiStu 
izreSe,  da  prebendarski  sbor  nije  dulan  davati  od  oporuSnih  zapisah 
iupljanah  sv.  Marka  njegovim  zupnikom  nikakove  zupne  Cetvrtine,  te 
im  strogo  zabrani  takovu  od  sbora  u  budude  zahtievati.  Ali  za  slu^j, 
ako  se  tecajem  vremena  ikoji  lupnik  sv.  Marka  usudi  podidi  radi  toga 
parnicu,  da  prije  suda  polozi  petdeset  marakah  dinarah,  od  kojih  da 
polovinu  dobije  sudac,  a  polovinu  prebendarski  sbor ;  a  ne  bi  li  htio 
koji  zupnik  prije  pamice  pololiti  recene  svote,  da  se  prisili  na  to 
crkvenim  izobcenjem;  isto  tako  i  svakorau  zupljaninu,  koji  znaju<5  za 
ovu  odredbu  ipak  bi  u  oporuci  naroCito  spomenuo,  da  se  od  njegova 
zapisa,  uSinjena  prebendarskomu  sboru,  mora  zupnikom  platiti  Setvr- 
tina,  uzkratit  it  se  crkveni  pogreb,  a  za  one  zupljane,  koji  bi  po  ne- 
znanju  uvrstili  ovu  stavku,   da  se  ista  smatra  nevaljalom  i  niStetnom.* 

Kada  vec  govorim  o  zapisih  il  darovih  u^injenih  prebendar- 
skomu sboru  il  za  Sivota  il  na  samrtnom  casu,  spomenuti  mi  je,  da 
je  g.  1433.  biskup  zagrebacki  Ivan  Alben  sjetio  se  u  svojoj  oporuci 
ovoga  sbora,  te  mu  ostavio  svekoliko  svoje  odjelo,  troja  kola  i  jedan 
hintov  s  konji,  da  podiele  s  cazmanskimi  prebendari.*  —  Kanonik  i 


*  Doc.  24. 

«  Doc.  53.  54. 

•  Doc.  63. 


CXXXVl  Sbor  prebendarah. 


arcidjakon  bekSinski  Stjepan  FarkaSev  (f  1440)  podignuvSi  u  stolnoj 
crkvi  oltar  sv.  Katarine,  tim  stvori  novu  prcbendu,  davSi  za  oltar 
jedan  kalez,  misal,  crkvcno  mho  i  brevijar,  a  za  prebendu  dvoje  trsje 
i  oranice.^  —  God.  1451.  na  25.  oktobra  pred  javnim  biljeSnikom 
neka  Jelena,  kuharica  kanonika  nekoc  Gjure,  a  po  smrti  mu  kuharica 
njegova  brata  kanonika  Stjepana,  svoju  petogodiSnju  pla<5u,  koju  ima 
u  to  ime  dobiti  od  reCenih  svojih  gospodarab,  ostavlja  prebendar- 
skomu  sboru  za  izpokoj  du§e  svojih  roditeljah  i  za  svoj  spas.*  Ali  je 
bilo  i  takovih  oponiCnih  zapisah,  koje  je  sbor  od  ovrSiteljah  oporuke 
morao  utjerivati.  Godine  1475.  pred  kanonikom  i  kaptolskim  vikarom 
tuXio  je  Brcko,  dekan  prebendarski,  da  ovrSitelj  oporuke  Grga,  brat 
umrloga  zupnika  bukoviSkoga  Martina,  ne  <5e  izplatiti  njegov  opom^ni 
zapis  namienjen  sboru  u  25  for.;  a  ovrSitelji  oporuke:  Kelec  i  Antun 
Segin,  da  nisu  plalili  oporu^ne  zapise  Mihalja  postolara  u  1  for.  i 
Antuna  u  2  for.;  za  tim  Benka  gradjanina  novoveSkoga,  koji  nije  iz- 
platio  oporuSni  zapis  'Ambroza  kuhac^a  t.  j.  jednu  kabanicu;  za  tim 
bivSu  udovu  Pavla  postolara,  udatu  za  JagiCi<5a,  koja  duguje  i  for. 
oporucnoga  zapisa  svoga  pokojnoga  mula;  napokon  i  ovrSitelje  opo- 
ruke i  to :  Dioniza  Vodopiju  sa  Savske  obale,  udovu  Emerika  gradja- 
nina novoveSkoga,  Grgu  plemida  s  Vumovca  i  Lacka  plemi<3a  Sam- 
Sinovackoga,  koji  svi  oporuSne  zapise  nisu  izplatili.  Na  ovu  tu2bu 
nalozi  na  11.  marta  pomenuti  kaptolski  vikar  Mateju,  lupniku  sv 
Marka,  Gjuri  zupniku  bl.  Margarete,  i  i^upniku  novoveSkomu,  da  reCenc 
ovrSitelje  oporuke  opomene  i  pozove  na  odgovornost  pred  njega,  od- 
redivSi  im  rok  za  §est  danah,  i  to :  dva  dana  za  prvi  poziv,  dva  za 
drugi,  a  dva  za  tredi  ili  odrje§iti ;  ako  ne  dodju  tada,  neka  znadu,  da 
de  ih  pred  vrati  stolne  crkve  javno  pozvati  na  sud  preda  sc,  a  ne 
dodju  li  tada,  odrjeSito  protiva  njim  postupati.* 

Bilo  je  joSte  i  drugih  darovah  i  zapisah  danih  il  namienjenih 
ovomu  sboru  kao  za  njegovu  bratovStinu  ili  za  kupaliSte,  koje  <5emo 
spomenuti  na  doticnih  mjestih. 

Prebendari  su  stolne  crkve  stanovali  oba§ka  u  svojih  kudah,  koje 
su  prema  tadanjoj  dobi  bile  ili  drvene  ili  im  je  donji  sprat  bio  zidan, 
a  gornji  drven.  One  pak  kude,  koje  su  ili  oporudno  dobivali  ili  im 
ih  ili  pojedini  kanonici  ili  drugi  dobrotvori  podigli,  bile  su  nekoc  i  u 
Opatovini,  ali  najviSe  u  Novoj  vesi. 

Za  onih  vremenah,  kada  su  ugarski  kraljevi  dolazili  u  Zagreb 
ili  mimo  njega  vodili   vojsku  u  Dalmaciju   ili  u  Austriju,  to  su  se  i 


*  Doc.  63. 

*  Doc.  531. 
'  Doc.  160. 


Zhwt  i  obUaji  u  prebendarskom  sboru.  CXXXVII 


u  kaptolske  i  u  prebendarske  dvorove  namjeStali  odli^niji  vojnici  na 
▼eliku  Stetu  kaptola  i  prebendarskoga  sbora.  Protiva  toga  pritulio  se 
kaptol  kralju  MatijaSu,  a  on  pismom  od  2.  sieSnja  g.  1471.  naloii  i 
zapovjedi  banom  i  kapelanom  ovih  kraljevinah,  da  se  ne  usude  smje- 
filati  vojnikah  ni  u  kude  kanonicke  ni  u  prebendarske,  niti  po  njihovih 
posjedih,  ako  sami  vlastnici  nc  bi  privoljeli  na  to.^ 

Svimi  posjedi,  koje  je  sbor  prebendarski  imao,  upravljao  je  on 
po  svojoj  volji  kao  svaki  tadanji  vlastelin,  da  i  ppjedini  clanovi  nje- 
govi  na  svojih  predijih  bill  su  prava  ^zemaljska  gospoda'  iroaju<^ 
tako  zvani  „jus  regale",  nu  dakako  da  se  kaptolu  kao  patronu  svaka 
znatna  promjena,  koja  bi  se  na  prediju  uSinila,  imala  doglasiti,  a  istom 
uz  njegovu  privolu  da  se  izvadjala.  Tako  je  god.  1401.  Emerik  pre- 
bendar  zamienio  svoje  prebendarsko  trsje,  koje  je  njegovoj  prebendi 
darovao  neki  biskup  senjski  s  trsjem  zagrebac^kih  gradjanah  Mihalja 
i  Dimitrija.*  God.  1445.  na  17.  decembra  privolio  je  kaptol  zagre- 
baSki,  da  prebendar  Ambrozij,  koji  je  naumio  predij  svoj  Sopnicu 
naseliti,  i  svim  onim,  koji  bi  se  na  njemu  nastanili,  dozvolio,  da  su 
tecajem  dvanaest  godinab  oproSteni  od  svake  kmetske  sluzbe  i  izvan- 
rednih  dadah  osim  l^itne  desetine  i  obi^nih  darovah.  Kada  izmine  dva- 
naest godinah,  tada  de  svako  kmetsko  seliSte  placati  o  Gjurgjevdanu 
dvie  pense  dinarah,  a  dvie  o  Martinju ;  desetinu  pako  Sitnu  davat  <5e 
svomu  gospodaru  samo  od  tlacnih  ili  kmetskih  seliStah  kao  i  obicajne 
darove,  dok  desetina  od  zeroaljah,  koje  nisu  tlacne,  pripada  kaptolu. 
Razporele  li  kraljevina  ili  kaptol  kakav  izvanredan  nov^ni  namet, 
duSni  su  ga  dati.^ 

Kako  treba  za  svaki  sbor,  hode  li  u  slozi  obastati,  valjanih  za- 
konah,  tako  ih  je  trebao  i  sbor  prebendarski,  a  tim  vi§e  §to  je  imao 
i  raznih  obvezah  i  duznostih  prema  patronu  t.  j.  kaptolu,  prema  svede- 
niCkoj  sluibi  u  stolnoj  crkvi,  radi  koje  su  i  utemeljeni  bill,  prema 
medjusobnom  zivotu  i  prema  poddinjenim  kmetom.  Prve  Statute  za 
sbor  propisao  mu  polovinom  XIV.  vieka  sam  kaptol  i  uvrstio  ih  u 
svoj  sbomik;  nu  teSajem  vremena  ova  Statuta  trebalo  je  popuniti,  a 
to  s  privolom  kaptola  g.  1468.  stvorio  nova  Statuta,  pridrzav  i  ona 
stara  iz  XIV.  vieka.  U  prvom  odsjeku  ovih  Statutah,  koja  se  odnose 
samo  na  sbor,  odredjuje  se  u  1.  glavi:  da  svake  godine  od  sada  una- 
pricd  na  dan  pred  svetkom  sv.  Lovrenca,  na  nalog  onogodiSnjega 
dekana,  kada  u  stolnoj  crkvi  zazvoni  za  to  odredjeno  zvono,  da  se 
svikolici  saberu  u  kapelu  sv.  Stjepana  prvomucenika,  koja  je  do  stolne 

'  Doc.  268. 

•  Doc.  4. 

*  Doc.  140. 


cxxxvin 


/.ivot  i  ohiiiiji  u  prebendarskam  sb&ru. 


crkve,  jer  se  ondje  drze  a  ob<?e  prebend arske  skup§tine»  i  da  nitko  Tie 
izoslane,  osim  Iko  bi  zakonito  zaprtc^en  bio.  Sakupljeni  tako,  da  po- 
sjcdaju  po  starosti,  i  tu  it  najprije  onogodUnji  dekan  zapovjediti  ko- 
jemu  (^lanu,  da  procita  Statuta,  da  ih  svatko  dozna,  da  se  moze  po 
Djih  vladati,  da  ne  bi  tko  mogao  redi,  da  ih  nije  poznavao.  Kad  se 
^tatuta  2itaju,  mora  vladati  inir  i  lilina. 

CI.  2.  govori  0  ostavci  dekanovoj,  te  veli,  da  po  pro^ilanib  Sla- 
tutjh  mora  bivSi  dekan  ustati,  pokloniti  se  subrai^i  i  zahvaliti  tTD,  da 
su  mu  za  proSlu  godinu  povjerili  dekanatsku  cast,  a  kako  su  se  su- 
braca  prije  sporazumjela,  glasuje  se  po  starosti  za  novoga  dekana,  a 
taj  je,  koji  dobije  vedinu  glasovah. 

CL  3.  zabranjuje  presiecati  govorniku  riec  i  veli,  da  nijedan 
stariji,  dok  besjedi  mladji,  niti  mladji,  dok  govori  stariji,  ne  smije  mu 
presjecati  govora,  ved  cekali,  dok  izgovori ;  prekrSitelji  loga  kaznit  ce  se. 

CI  4.  veli,  da  nitko  ne  smije  odbiti  dckanatske  casli  i  odre- 
djiije,  da  ako  bi  se  tko  od  subrace  protivio  preuzeti  dekanatsku  sluzbu 
ill  JTi  odbio,  da  se  izkljuci  takov  iz  sbora,  i  da  mu  se  ne  daju  do- 
hodd  dotle,  dok  sbor  inai^e  ne  odluci. 

Cl  5.  govori  0  prisezi  izabranoga  dekana,  te  veli,  da  novi  dekan 
odmah  u  istoj  sjcdnici  poloziv^i  ruku  na  sv.  evangjelje  i  sborna  Sta- 
tuta  prisegne,  a  prisegu  propisuje 

cl.  6.  u  ove  ricci:  Ja  N.  dekan  gospode  prebendarah  ove  slavne 
crkve  zagrebacke,  kunem  se  i  obedajem,  da  du  vjerno  upiavljati,  §to 
mi  se  povjeri,  a  neulrudivo  bi  nastojati,  da  se  privriedi  korist  i  pro- 
bitak  samoga  sbora,  a  cuvat  du  savjestno,  ^to  se  istomu  IH  dariije  il 
oporuci,  kao  i  samu  njegovu  ste(5evinu.  Tako  mi  Bog  pomogao  i  ovo 
sv,  evangjelje. 

U  cl  7.  nalazi  se  prisega,  koju  polaru  novoimenovani  preben- 
dari,  a  ta  glasi:  Ja  N.  prebendar  kora  ove  slavne  crkve  zagrebacke, 
kunem  se  i  obecajem  gospodi  i  subradi  mojoj  prebendarora  recene 
crkve  zagrebacke,  da  <^u  im  biti  vjeran,  njihovu  cast  promicati,  a 
blagostanje  priskrbiti,  da  cu  tajnu  6uvali,  a  zakone,  odrcdbe  i  hvale 
vriedne  njihove  obicaje  podpuno  obdrzavati,  te  duinu  pocast  i  §lo- 
vanje  Isloj  gospodi  subra^i  mojoj  izkazati  u  svem,  Sto  je  slobodno  i 
poSteno.  Tako  rai  Bog  pomogao  i  ovo  sv.  evangjelje. 

Cl,  8.  nalaze,  da  bivSi  dekan  mora  svomu  zamjeniku  predati 
to^an  rai5un  0  svojem  dekanatstvu,  te  zahtieva,  da  novi  dekan  pridieliv 
cetiri  starija  1  odli^ija  sudruga,  preuzrac  tocan  racun  od  svoga  pred- 
Sastnika,  i  to  od  svega,  Sto  je  sboru  poklonjeno,  oporuceno  ili  daro- 
vano  bilo,  kao  i  od  onoga,  Sto  je  sbor  sam  privriedio  t  od  onib 
stvarih,  koje  se  ticaju  samoga  sbora;  a  o  torn  preuzimaziju  da  se  sa- 


^^u   prtbendarskom  staru. 


CXXXIX 


stavi  zapisTitk,  u  kojem  da  se  sve  to^no  pobilje^i,  jer  tt  na  podlozi  toga 
i  sam  novi  dekan  morati  jednom  predavati  racun  svojemu  nasljednikii. 

CI.  9.  zabtieva.  da  novo  izabrani  prebendari  svoju  priseg^  i  pred 
sborom  polazu  i  glasi:  da  kada  koji  novo  izabrani  prebendar,  ako  i 
pred  kaptolom  polozi  prisegu,  koji  ga  imcnovao  prebendarom,  to  vcd 
po  starom  i  hvale  vriednom  obif^aju  mora  i  pred  prebendarskim  de- 
kanom  i  cielim  sboronn  iznovice  recenu  prisegu  polozili,  poloziv  ruke 
na  sv.  evangjelje. 

U  10.  clanku  nalale  se,  kako  se  mora  Suvati  tajna,  za  to,  da  se 
preprie5e  sablazni,  odredjuje  sbor,  da  svaki  subrat  Suva  lajnu,  t.  j. 
sve,  §to  se  Ui  tajno  ili  javno  u  sboru  pretresivalo  i  zaklju^ilo,  i  da 
ju  ne  oda  nikomu;  drzne  li  se  koji  to  uciniti,  to  de  mu  se  uzkratiti 
dohodci  za  jednu  godinu  ili  doile,  dok  sbor  odredi 

CI  II.  govori  o  vlasti  dekanovoj,  jer  po  starom  obi5aju,  dekan 
je  glava  i  prvak  sboru  i  rukovodi  sbome  poslove,  to  svaki,  komu 
naloli  dekan,  da  izvrSi  kakov  posao,  koji  zasjeca  u  korist  sbora,  da 
ga  odmah  prihvati  i  to£no  izvede;  a  ne  pokori  li  se  dekanovoj  za- 
poviedi,  neka  se  izklju^i  iz  zadruge  bratske  i  neka  mu  se  uziegnu 
dohodci  dotle,  dok  dekan  i  cieli  sbor  inaCe  odluci. 

CI.  12.  govori  o  medjusobnoj  Ijubavi  i  veli:  da  se  pomnozi  po- 
ilivanje  i  bratska  Ijubav  u  sboru  i  da  potraje  od  dana  na  dan,  i  tim 
da  ostalim  prednjace,  odredjuje  se,  da,  ako  bi  koji  subrat  ucinio 
krivdu  ili  nepoStenje  kojenju  suclanu  sbora,  i  to  javno»  ili  ga  opsovao, 
potvorto  ili  ozloglasio,  da  se  lakov  krivac  li§ava  tecajem  jedne  godine 
&borske  zajednice  i  dohodakah  ili  podpada,  pretna  povredi,  dnigoj  kazni. 

Cl  13.  govori  0  prieporu  medju  bracom,  te  odredjuje:  po§to  se 
raole  slucili,  da  sc  raedju  bra(iom  priepori  i  nesuglasja  porode  (kako 
se  je  to  i  prije  dogadjalo,  te  se  takovi  priepori,  mimoiSavSi  sbor, 
prenieli  na  kaplolski  sud  i  odluku  kanonickoga  vicca,  pa  se  radi  toga 
ozlovoljili  kanonici  ili  na  sbor  ili  na  pojedinca,  i  tim  su  sami  tu^i- 
Iclji  ucinili  smutnju  u  sboru),  s  toga  se  odredjuje,  da  svaki,  koji  ce 
u  budude  mimoi^avSi  sbor  (koji  ima  vrhu  povriedah  medju  subracora 
razpravljaii  i  odiediti),  prituiiti  sc  kaptolu,  kaznit  <5e  se  onako,  kako 
sbor  odredi;  osim  ako  ne  bi  bio  zadovoljan  sborovom  odlukom.  islom 
tada  slobodno  mu  je  priluziti  sc  kaptolu. 

U  5L  14.  govori  se  o  vlasti  dekanovoj.  Sborov  dekan,  ravnaielj 
fjjegov,  da  opravlja  vjerno  i  savjestno  sborne  poslove,  da  ne  bjesni 
nad  subracom,  da  ih  Ijubi  i  brani,  le  prepirke  medju  njiroi,  koje  bi 
se  porodile,  da  podvrgne  sudu  sborovu,  a  njegovora  privolom  i  od» 
lukom,  da  se  krivci  kazne;  bude  li  dekan  neto^n  u  slulbi,  prosto  je 
sboru  kaznilt  ga  ili  svr6. 


CXL  /Avot  i  obiHaji  u  prebendarskom  sboru, 

U  21.  15.  DalaSe  se,  da  prebendari  Cedno  zivu,  s  toga  provodi 
li  tko  razkaiaSen  ^ivot,  ili  dri^i  li  u  sebe  javnu  razpuStenu  osobu,  a 
tim  Ijagu  nanese  sboru,  da  se  po  zasluzi  kazni. 

CI.  16.  bavi  se  Dolesmom  subrafom  te  nalaze,  da  dekan  posje- 
6ije  bolestna  sudruga,  ili  ako  je  on  preprieSen,  da  nalozi  komu  od 
subra<5e,  da  ga  posjeti  i  utjeSi ;  ako  je  siroma§an,  da  mu  se  iz  skupnih 
dohodakah  pomogne. 

Cl.  17.  veli,  da  ako  tko  od  subrac^e  tako  oboli,  da  ne  mole  ni 
svojih  poslovah  obavljati  ni  na  brevijar  i  na  drugu  sluzbu  u  crkvu 
dolaziti,  ili  ako  li  tko  po  dekanovu  nalogu  u  poslovih  samoga  sbora 
bude  zakonito  odsutan,  da  takove  moraju  zamjenjivati  u  crkvenoj 
slul^bi  zdrava  subra<5a. 

£1.  18.  gOYori  o  zajedni^kom  poSitanju,  te  zapovieda,  da  mladji 
prebendari  u  prohodu  i  svagdje  i  na  svakom  mjestu  bilo  u  crkvi  ili 
izvan  nje,  daju  i  izkazuju  starijim  poCitanje  i  prednost. 

Napokon  21.  19.  prepovieda,  da  se  nijedan  prebendar  ne  smije 
silomice  urivavati  da  preotme  komu  supportanciju :  budu6  da  mnogi 
niti  ne  cekaju,  dok  izmine  podpuna  godina  supportancije  kojega  su- 
brata,  d&  dok  mu  jo§te  i  kanonik  ne  izplati  dulne  supportancije,  to 
se  oni  ved  urivavaju,  da  rou  ju  preotmu ;  takovi  uriva^i  neka  se  kazne 
obicnimi  kaznami  t.  j.  da  se  li§e  tecajem  godine  udrulbe  i  dohodakah. 

Drugi  odsjek  ovih  Statutah,  akoprem  sadrfaje  neke  odredbe  glede 
bogoslu2ja,  ali  ima  tuj  i  takovih,  koja  se  odnose  na  sbor  kao  sbor. 
Tako  n.  pr.  clanak  10.  govori  o  desetarih,  te  veli:  budud  da  su  se 
glede  pobiranja  moraveSke  desetine  sbivale  svadje  i  prepirke,  to  se 
odredjuje,  da  od  sada  dva  prebendara,  jedan  stariji  i  jedan  mladji, 
koje  de  izabrati  sbor,  preuzmu  odmah  desetinanje.  Tko  bi  se  ustru- 
6avao  to  primili,  da  mu  se  sustegne  dio  u  desetinskom  prihodu. 

Ci.  11.  govori,  kako  desetari  imadu  popisivati  desetinu.  Cesto 
se  dogadja,  da  su  racuni  desetarah  netoSni  il  pogrjeSni,  s  toga  se  od- 
redjuje,  da  oba  desetara  il  jedan  od  njih  priobdi  sboru  i  to  odmah 
do  petoga  dana  (kako  desetinanje  svr§e),  tocan  i  podpun  desetinski 
registar  pod  globom  od  jednoga  forinta. 

CI.  12.  odredjuje,  da  desetari  moraju  pobirati  desetinu  na  svoj 
troSak,  jer  oni,  a  ne  prebend arski  dekan,  dobivaju  od  desetine  dvo- 
struki  dio,  ali  ipak  sbor  im  dati  mora,  §to  je  za  pisanje  potrebno. 
JoSte,  ako  desetari  ne  poberu  desetine  do  Lovrinja,  to  se  li§avaju  svih 
prebendarskih  dohodakah  dotle,  dok  podpunu  desetinu  ne  uru2e  sboru. 

£1.  13.  govori  o  oporuCnih  zapisih,  te  odredjuje,  da  kako  su 
navadni  kanonici  i  ostali  vjemi  sboru  §to  oporuCiti  ili  darovati,  to  da 
se  isti  ne  pokaSe  nezahvalnim,   mora  dekan,  kada  se  kakov  oporuSni 


Zivot  i  obi^aji,  —    BratavHine,  CXLI 

zapis  ucfini,  dojaviti  ga  subradi  i  tada  6e  pjevati  jedan  zavjetnu  misu 
Da  5ast  sv.  Bogorodice  na  njezinu  oltaru,  a  drug!  „o  angjelih",  a  tredi 
misu  za  umrle. 

CI.  14.  gOYOri  o  ukopu  kanonikah.  Kako  kanonicl  obi^vaju  tielo 
umrloga  biskupa  nositi  i  u  groD  polagati,  to  se  odredjuje,  da  fetve- 
rica  ili  Sesterica  mladjih  prebendarah  moraju  nositi  umrlo  tielo  ka- 
noDika.  Tko  bi  to  propustio,  liSen  je  oporuSnoga  zapisa  toga  kanonika. 

^l.  15.  odredjuje,  da  na  sprovodu  umrloga  kanonika  moraju 
mladji  prebendari  nositi  barjake,    kadilo  i  blagoslovljenu  vodu. 

CI.  16.  govori  o  kazni,  tko  ne  bi  doSao  na  sprovod  i  odredjuje, 
da  moraju  svi  osobno  prisustvovati  sprovodu.  Tko  hotice  izostane, 
taj  se  liSava  oporu(^noga  zapisa:  izostane  li  koji  dekanovom  privolom, 
to,  po§to  su  prije  svi  clanovi  prisutni  sprovodu  dobili  forint  u  ime 
truda,  to  istom  tada  taj  u  preostatku  sprovodnoga  prinosa  ima  svoj 
dio.  Tko  ne  dodje  na  sprovod  ili  ne  bude  kod  vecernje  za  umrloga, 
da  plati  deset  beckih  novcidah ;  tko  izostane  od  jutarnje  za  pokojnoga, 
deset  soldah  ugarskih  neka  plati. 

Cl.  1 7.  govori  o  dekanovoj  pladi.  PoSto  dekan  obavlja  sve  po- 
slove  ovoga  sbora,  valja  da  ima  i  nagradu ;  da  pako  veselije  obavlja 
svoju  sluzbu,  to  mu  sbor  doznaCuje  od  oporucnih  zapisah,  prinosah  i 
milostinje  (izuzevM  desetinu)  dvostruki  dio. 

Cl.  18.  spominje  o  zalihi  i  potroSarini  sbornoj.  Budu6  da  se 
Sesto  sluci,  da  se  sbor  mora  vi§eputa  i  parbiti  za  svoj  dohodak,  to 
da  se  takove  parbe  brze  rieSavaju,  treba  imati  u  pripravi  novacah, 
pak  se  odredjuje,  da  se  kod  svake  nov£ane  diobe  pricuva  jedan  dio 
za  sbome  potrebe. 

Napokon,  dadne  li  tko  gospodi  prebendarom  za  trud,  §to  su 
doSli  na  sprovod,  vi§e  nego  pojedincu  pripada,  t.  j.  forint,  to  dekan 
od  cieloga  sprovodnoga  dobitka  ima  jednaki  dio,  a  mjesto  obicnoga 
forinta  dobiva  dva. 

RratovUine.  Onom  vec  naredbom,  gdje  je  svaki  dan  u  zoru  morao 
pjevati  jedan  sborni  clan  misu  na  cast  bogorodi^inu  i  ovim  nepre- 
kidnim  njezinim  caSc^enjem  sacinjavao  je  prebendarski  sbor  osim  svoje 
sborne  korporacije  joSte  i  posebnu  bogorodicinu  bratovStinu,  kakove 
su  u  srednjem  vieku  obicajne  bile,  i  kojoj  su  clanovi  mogli  postati 
i  svjetovnjaci,  koji  su  za  zivota  ili  na  samrtnom  casu  darovali  kakov 
bogoljubni  prinos,  te  tim  postali  dionici  milostih,  koje  su  takovoj 
bile  udieljene. 

Ovakova  bratovStina  ili  kako  se  na  latinsku  „kalendinum*  zvala, 
postojala  je  u  prebendarskom  sboru  ved  prije  polovine  XIV.  vieka, 
ali  svrSetkom  istoga  ili   pocetkom  XV.   vieka   nestalo  je.    Da  se  indi 


ex  LI  I  Bratavitine.    Crkvena  sluiba, 

obnovi  CaSdenje  BogorodiCino  u  stolnoj  crkvi,  koje  je  radi  siroma§lva 
sborova  i  drugih  nesgodah  jenjalo,  odluCi  g.  1 466.  prebendarski  sbor, 
da  se  ova  bratovStina  uzkrisi  i  nazove  ^bratovSlinom  majke  milosrdja" 
i  propisa  joj  uvjete  a  narocito,  koji  se  odnose  na  samu  njezinu  crk- 
venu  slu2bu. 

Ovom  je  bratovStinom  upravljao  prebendarski  dekan,  a  u  pri- 
pomo<5  dodieljena  su  mu  bila  dva  najmladja  prebendara,  kojib  bijaSe 
dulnost  sakupljati  od  bratovStinarah  dobrovoljne  prinose  po  Zagrebu 
i  u  bliinjoj  mu  okolici. 

Tko  je  god  zaielio  poslati  clanom  ove  bratovStine,  morao  se  je 
predstaviti  dekanu  i  umoliti  ga,  da  ga  u  bratov§tinu  primi.  Obvezao 
se  onda,  da  6e  nastojati  o  njezinu  boljku  i  godimice  prinositi  koliko 
uzmogne. 

Za  Clanove  bratovSline  bijaSe  i  posebna  knjiga  matica,  u  koju 
ih  je  dekan  upisivao,  i  lo  najprije  godinu  i  dan,  kada  je  tko  pri- 
stupio,  za  tim  ime  i  staled  njegov,  bilo  muzkarca  il  zenske,  te  pri- 
nosni  dar  kao  n.  pr.  po  forintii  il  vi§e,  a  ima  ib  i  po  nekoliko  nov- 
cidah.  Nekoji  su  Slanovi  davali  prinose  i  u  naravi,  kao:  krmke,  ulje, 
vosak  itd.  U  ovih  spomenicih  dva  se  takova  dara  spominju,  i  lo  go- 
dine  1499.,  kada  su  ovrSitelji  oporuke  prepozita  Mihalja  za  spas 
njegove  du§e  dala  sboru  i  for.,  a  bratovStini  krasno  ruho,  na  kojem 
bija§e  izvezen  zlatan  kril  u  vriednosti  10  for.;  —  a  ovrSitelj  oporuke 
Petra  kanonika  lektora  takodjer  za  spas  njegove  du§e  dao  1  for,  a 
bratovStini  jedan  velik  i  liep  kov2eg  za  spremanje  bratovStinskih  stvarih.^ 

Kada  je  umro  koji  £lan  bratovStine,  to  su  mu  bratovSlinari  bili 
na  pogrebu  nosedi  u  rukab   zapaljene  „kaledu§ke^  t.  j.  bratovStinske 

Crkvena  sluzba.  Prema  zakladi,  koju  je  g.  1270.  uc^inio  kanonik 
Buza  poklonivSi  predij  Qtok^  da  se  svaki  dan  u  zoru  pjeva  misa  na 
£ast  Bogorodicinu,  tujeobvezu  ovrSivao  sbor  neprekidno  i  u  XV. 
vieku,  a  morao  ju  pjevati  tjedan  danah  onaj  prebendar,  koji  bijaSe 
na  redu,  a  prebendarski  dekan  morao  je  paziti  na  to.  Za  svaki  nemar 
ili  propust  morao  je  krivac  platiti  10  ugarskih  nov^idah,  od  koje 
svote  dobio  je  polovinu  onaj,  koji  je  tu  misu  mjesto  propustnika  od- 
pjevao,  a  drugu  polovinu  dekan. 

Osim  ove  obvezne  mise  i  lo  ve<5  rano  u  XV.  vieku  (t.  j.  g.  1414., 
kada  je  ovomu  sboru  biskup  Eberhard  darovao  polovinu  moravecke 
desetine,)  bijaSe  sboru  za  ovaj  dar  duznost  u  nedjelju  poslije  svetka 
11.000  mucenicah  djevicah  od  pjevati  vecernju  za  umrle  biskupe,  a  u 

*  Pag.  532. 


Crkvena  s/uiba^ 


CXLII! 


ponedjeljak  odpjevati  jutamju  s  hvalami  i  jednu  pjevanu  misu  u  istu 
namjenu,  dok  je  laj  dan  obaSka  svaki  clan  bio  duzan  il  osobno  il  po 
kojem  sveceniku  odcitati  za  pokojne  biskupe  jednu  lihu  sv.  misu  pod 
globom  od  20  dinarah, 

Napokon  obvezna  bija^e  i  bratov^Siinska  misa  tako,  da  na  svaku 
svelkovinu  bl.  dj.  Marije  morali  se  na  zapovied  dekanovu  sabrati  svi 
prcbendari  obuceni  u  rokelah  u  kapelu  bL  dj.  Marije  ili  u  lievi  kor 
slolne  crkvc,  gdje  je  odmah  poslije  rane  mise  morao  prebend ar,  na 
koga  je  red  do5ao,  uz  assistenciju  dvojice  mladjih  clanovah  odpjevati 
misu  na  cast  Bogoiodice,  kojoj  su  svi  do  svrSetka  morali  prisustvo- 
Tali.  Povrh  toga  moiali  su  prebendari  (t  j,  polovina  njih  jednoga 
tjedna,  a  druga  polovina  drugoga)  svaki  dan  pjevati  u  koru  slolne 
crkve:  ^asove,  vecernju,  jutarnju  i  hvale  i  to  svaki  osobno,  ill  iko 
bj  bio  zapriecen,  morao  je  mjesto  sebe  poslati  zanijcnika.  O  lib  za- 
mjenicih  govore  prebendarski  ^tatuti^  te  odredjuju :  budu<5  da  se  ceslo 
sluci,  te  su  mnogi  ili  holice  odsutni  ili  zakonito  zaprie^eni,  pa  mjesto 
sebe  §alju  u  crkvu  takova  zamjenika,  koji  ne  umije  ni  pjevaii,  d^  ni 
U8ta  olvoriti,  to  se  nalazc.  svakomu,  koji  bi  bio  zakonito  zapriecen, 
da  ima  to  prijaviti  dekanu,  a  on  da  odredt  prebendara,  koji  de  ga 
zamieniti,  Propusti  It  iko  to  prijaviti  dekanu  ill  po5alje  li  nevje5taka, 
platit  tt  globu   12  novcicah  be^kih. 

Uz  crkvenu  sluzbu  bili  su  prebendari,  dakako  uz  nagradu,  u 
u  kaptolu  zagreba^kom  a  narocito  u  poslu  vjerodostojnoga  mjesta, 
kao  pisari.  Kaptot  ih  takodjer  slao,  da  u  njegovo  ime  uzposiave  novc 
posjedne  raedje.  ill  da  uvcdu  koga  u  posjed  itd, 

Kako  u  svakom  sboru  ima  Ijudih  razne  tudi,  tako  i  taj  nije  bio 
bez  njih,  a  navla;^  bilo  je  lakovih,  koji  su  vriedjali  svoje  patrone  t  j. 
kanonike,  toga  radi  na  i*  augusta  1472.  zakljuci  kaptol,  bude  li  koji 
prebendar  dva  puta  opomenut  radi  nedoslojnnga  pona^anja  spram 
kaplola,  pak  se  ne  popravi,  da  ce  mu  s  mjesta  oduzcii  prebendu  i 
allariju.  A  po5to  se  prebendar  Andrija  Zelincanin  na  opetovane  opo- 
mene  nije  popravio,  dapace  spram  kaptola  surovijim  bivao  od  dana 
na  dan,  to  mu  sc  ovim  oduzima  prebcnda  te  se  iz  sbora  izkljucuje, 
a  prepovieda  se  i  dekanu  i  svakomu  clanu,  da  s  njim  ne  obce.*  — 
Godine  pak  1494,  na  14,  augusla  prcd  kaptolom  zagrebackim  pre* 
bcndari:  Franjo  sa  SeSkova  i  Martin  izpod  Obeda  pismeno  obri^u, 
da  ne  dc  u  svojih  dvorih  drzati  zene  zla  glasa,  niti  dozvolili,  da  ih 
posjeduju.  Prekrfie  11  ovu  izjavu,  da  smjesta  gube  nadarbinu.* 

O  kupaliStu,  koje  btjaSe  vlastnictvo  prebendarskoga  sbora,  spo- 
menuii  cu  nize. 

*  Doc  179. 

•  D«>c  37f. 


CXLIV  Frifostojna  crkva  i  bogosiuije. 

Prvostolna  crkva  i  bogosluije.  O  osnutku  dana§nje  stolne 
crkvc,  njezinu  gradjenju  i  sudbini  od  XIIF— XIV.  vieka  progoyorio 
sam  jur  u  I.  sv.  str.  CXXXVIII — CXLI.,  a  sada  6u  nacrtati  njezinu 
pro§lost  u  XV.  vieku.  Nastavljanje  izgradjenja  stolne  crkve  dovrSilo 
se  prve  cetvrti  XV.  vieka,  tim,  da  su  sa  sjevera  i  juga  sagradjcni 
bili  visoki  zidovi  sa  isto  tako  visokimi  babicami,  a  iz  nutra  §est  vi- 
sokih  a  vitkih  kamenib  stupovah,  §to  je  sve  namienjeno  bilo,  da  nose 
tri  visoka  i  jednakosvodna  crkvcna  broda,  te  je  bilo  donekle  bar 
spojeno  sveli§te  i  dvie  mu  poboSne  kapele  ili  apside  sa  crkvenim 
proceljem  i  zvonici.  Ako  nam  ime  toga  dobrotvora  dograditeija  i  nije 
poviest  zabiljezila,  a  ono  ga  je  ovjekovjecilo  klesarsko  dlieto  u  kamenu. 

Na  svakoj  sjevernoj  i  ju2noj  babici  pobo^nih  crkvenih  brodovah 
iz  vana  i  na  svakom  glavnom  stupu,  koji  sada  nosi  troji  jednako  vi- 
soki crkveni  svod,  uklesan  je  jedan  isti  grb,  ^oji  predstavlja  na 
stra^njih  noguh  stojedega  lava  pru^enih  prednjih  pandjah,  a  taj  grb 
bio  je  zagreba^koga  biskupa  Eberharda  Albena  (1397  — 1420).  Osim 
ovoga  obilje^ja  joSte  je  jedno,  koje  nas  sili,  da  gradnju  sredine  crkve 
ili  trih  jednakosvodnih  visokih  brodovah*  stavimo  u  ono  razdobje, 
kada  je  Eberhard  bio  biskupom.  U  gradjenju  tako  zvanom  gotskom 
medju  drugom  i  tre<^om  njezinom  periodom  ili  medju  g.  1380  —  1420. 
gradile  se  po  Evropi  tako  zvane  „Hallenkirche"  t.  j.  crkve,  u  kojih 
su  pobo^ne  ladje  bile  tako  visoke  kao  i  srednja.  Ovakov  na^in  gra- 
djenja  ako  svojom  visinom  i  ve<5im  svjetlom  2ini  doduSe  vanredni 
utisak,  ali  mu  manjka  onako  lino  izradjena  radnja,  kakovom  se  odli- 
kuju  gotske  crkve  za  prve  i  druge  gradjevne  periode. 

Biskup  indi  Eberhard  po($eikom  XV.  vieka  sagradio  je  u  stolnoj 
crkvi  zidove  i  stupove  za  tri  jednako  visoka  broda  i  tim  dogradio 
donekle  stolnu  crkvu  t  j.  spojio  njezino  svetiSte  sa  proceljem;  jedino 
samo  na  jufnoj  strani  crkvene  sgrade  nedogradjen  ostao  je  prostor 
t.  j.  sadanja  peta  i  §esta  babica  sa  zidom,  a  to  izgradi  (kako  svjedo(^i 
uzidani  grb)  njegov  brat  i  nasljednik  Ivan  Alben  (1420  —  1433).  — 
Ovaj  isti  Ivan  oporuS  na  14.  o2ujka  god.  1433.  zagrebackoj  stolnoj 
crkvi  osim  polovine  svoje  srebrenine  i  prekrasno  vezenih  sagovah 
joSte  1500  for.,  da  se  posvemaSno  dogradi,  t.  j.  nadsvodi  ili  bar 
krovom  nadkrije  §to  je  sagradio  i  on  i  biskup  Eberhard;  osim  toga 
odredi,  da  se  polovina  od  dohodakah  Kamengrada  (Kuwar)  i  varoSi 
Koprivnice,  (koje  mu  gradove  zalozio  kralj  Sigismund  za  7000  for.), 
dok  ovi  gradovi  budu  u  zalogu,  upotrebi  za  korist  stolne  crkve  i  to 
dotle,  dok  ih  kralj  ne  izkupi,  a  ostala  polovina  da  je  bratu  mu  Ru- 
dolfu  Albenu.^ 

*  Doc.  63. 


Prvostolna  crkva,  CXLV 


All  Rudolf  nije  oporucnu  namjenu  svoga  brata  biskupa  Ivana 
izvrSio,  jer  stolnoj  crkvi  ne  odstupi  polovine  dohodakah  Kamcngrada 
i  Koprivnice,  a  toga  radi  obratili  se  ovrSitelji  biskupove  oponike  na 
kralja  Sigismunda,  koji  mu  na  20.  julija  1433.  strogo  zapovjedi,  da 
pomenulu  polovinu  recenih  dohodakah  stolnoj  crkvi  odmah  odstupi.  * 
Za  tu  kraljevu  zapovied  Rudolf  Alben  nije  ni  najmanje  hajao,  s  toga 
se  opetovano  ovrSitelji  oporuke  pritu2e  kralju,  a  taj  mu  iznovice  strogo 
nalozi,  da  to^no  izplati  i  daje  stolnoj  crkvi  polovinu  dohodka  od  Ka- 
mengrada  i  Koprivnice.*  Ni  ova  stroga  opomena  nije  koristila,  da- 
pa(3e  Rudolf  Alben  ne  samo  da  nije  zadovoljio,  §to  bi  po  oporuci 
biskupa  Ivana  duzan  bio  uciniti,  vc<5  je  i  tvrdio,  da  je  biskupova 
oporuka  nevaljana,  a  uza  to  joSte  uzkratio  je  izplatiti  stolnoj  crkvi  i 
altarijski  zapis,  koji  joj  namienio  nekadanji  njezin  biskup  Eberhard 
Alben.  —-  Protiva  takovoj  oCitoj  nepravdi  dignu  se  kaptol  zagrebaSki 
i  zatraSi  u  kralja  Sigismunda  pomod,  te  kralj  na  16.  marta  g.  1434. 
nalo^i  nadbiskupu  ostrogonskomu  Gjuri,  da  proti  Rudolfu  Albenu 
sudbeno  postupa,  da  ga  presluSa  i  osudu  izrec^e.' 

Povrh  kralja  obratio  se  kaptol  u  toj  stvari  i  na  bazilejski  cr- 
kovni  sabor,  koji  takodjer  zapovjedi  recenomu  nadbiskupu,  da  Rudolfa 
prisili,  da  izplati  stolnoj  crkvi  pripadne  joj  oporuSne  zapise.  Prema 
kraljevomu  i  bazilejskoga  sabora  nalogu  nadbiskup  Gjuro  zapovjedi 
na  26.  juna  r.  g.  Ivanu,  opatu  zagrebackih  Cistercitah,  da  Rudolfa 
osobno  opomene,  da  ili  svojoj  duznosti  zadovolji,  ne  de  li,  da  ga  pred 
njega  pozove  na  sud.  —  U  cetvrtak  ili  8.  julija  ode  opat  Ivan  na 
Medvedgrad,  gdje  je  tada  Rudolf  kao  vlaslnik  stanovao,  da  ga  opo- 
mene ili  na  sud  pozove;  nu  poSto  ga  on  nije  htio  preda  se  pustiti, 
to  opat  pred  sabranom  njegovom  druzinom  i  domadimi  proglasi  nad- 
biskupov  poziv  i  sto  sadrzaje,  te  pred  njimi  pozove  Rudolfa,  da  se 
za  trideset  danah  stavi  pred  nadbiskupov  sud ;  ne  stavi  li  se,  neka 
znade,  da  ce  se  proti  njemu  svom  strogosti  zakona  postupati.* 

Napokon  a  to  najviSe  posredovanjem :  Ivana,  biskupa  kninskoga 
i  upravitelja  opatije  Bijenicke,  te  plemicah:  Gjure  bisazkoga  i  Ivana 
Tola  susjedgradskoga  skloni  se  Rudolf  Alben,  pak  kanoniku  kantoru 
Ivanu  i  ostalim  ovrSiteljem  oporuke  pokojnoga  biskupa  Ivana  Albena 
uruci  prema  oporucnomu  zapisu  polovinu  Kamengrada  i  Koprivnice 
sa  svimi  zaseoci,  dadami,  trsji,  Sumami ,  oranicami,  livadami,  pri- 
rodom  itd.,  da  se  dade  u  korist  stolne  crkve;  pridodavsi  ovakov  uvjet, 

>  Doc.  66. 

«  Doc.  67. 

•  Doc.  70. 

*  Doc.  73. 

10 


CXLVl  Prvostolna  xrkva. 


da  ako  kralj  Sigismund  ill  koji  njegov  nasljednik  za  svotu  od  6166  for. 
i  300  kmetah  izkupi  zalozeni  Kamengrad  i  Koprivnicu,  da  polovina 
i  od  nov^ne  svote  i  od  kmetovah  pripadne  slolnoj  crkvi,  a  polovina 
njemu.  Ovu  svoju  izjavu  radi  vedega  jamslva  u  ime  svoje  i  svoga 
sina  Leonarda  i  potomSadi  dao  je  takodjer  pred  kaptolom  cazman- 
skim,  kao  vjerodostojnim  mjestom,  napisati  i  peSatom  potvrditi,  ob- 
rekavSi  u  ime  svoje  i  unucadi,  da  <5e  ju  J^vrsto  drzati  svetom  i 
neopozivom.^ 

Osim  oponiSnoga  zapisa  biskupa  Ivana  Albena  u  ovih  se  spo- 
menicih  spominje  joSte  zapis  nekoga  Henrika  Enlzendorfa  od  7 1 3  for., 
namienjen  stolnoj  crkvi  za  njezine  potrebe.  Ovu  svotu  morao  bi  iz- 
platiti  Entzendorfov  ovr§itelj  oporuke  Friderik  Lamberger,  ali  ju  nije 
izplatio,  ved  za  sebe  pridrzao.  Istom  po  Lambergerovoj  smrti  zahlievao 
je  kaptol  zagrebacki,  t.  j.  njegovi  punomocnici :  kanonik  kantor  Bartol, 
Sljepan  Topnav,  arcidjakon  vara§dinski  i  Martin  arcidjakon  vaSkanski 
od  Lambergerove  bra<5e :  Ulrika,  Friderika  i  GaSpara,  kao  baSlinikah, 
da  recenu  du2nu  svotu  izplate.  Ovo  zahtjevaSe  na  25.  marta  g.  1471. 
re^eni  punomodnici  pred  javnim  bilje^nikom  u  Cakovcu,  gdje  prisutna 
tri  Lambergerova  brata  odvratiSe  na  to,  da  se  oni  ne  ustrucavaju  iz- 
platiti  Entzendorfov  zapis,  ali  da  de  ga  dati  u  ruke  Entzendorfovu  sinu 
Vilimu,  pa  da  on  kao  baStinik  izplati  taj  ot^ev  zapis.  Ovoj  se  izjavi 
protivili  kaptolski  punomodnici,  veledi :  da  bi  bio  htio  pokojni  Entzen- 
dorf  da  mu  taj  zapis  sin  izplati,  bio  bi  i  oporucno  tako  odredio,  a 
budud  da  je  htio,  da  ga  Lamberger  izplati,  a  novae  je  i  onako  u 
rukah  Lambergovacah,  za  to  ga  neka  i  oni  izplate.*  —  Da  li  je  taj 
zapis  bio  izpladen  ili  nije,  ne  imamo  viestih. 

Tecajem  XV.  vieka  za  vrieme  krvavih  sukobah  medju  kaptolom 
i  gradskom  obdinom  i  sa  samosilja  grofovah  Celjskih  bila  je  stolna 
crkva  cesto  u  velikoj  opasnosti.  U  onom  sukobu  na  Margaretinje  go- 
dine  1433.,  kada  su  oruzani  gradjani  provalivSi  na  kaptol  poplienili 
ga,  nasrnu^e  i  na  stolnu  crkvu  u  nakani  da  ju  orobe  i  zaklonjene  u 
njoj  kanonike  poubiju.  No  poSto  im  takov  nasrtaj  zapriecili  oruzani 
Ijudi  Dioniza  bana  i  biskupa  Ivana  Albena  i  mnogi  stranci,  koji  su 
tada  prigodom  velikoga  sajma  u  Zagrebu  bili,  to  samo  izbaciSe  na 
stolnu  crkvu  mnoge  strelice.^  —  U  onoj  predstavci,  koju  je  kaptol 
zagrebacki  podnesao  kralju  MatijaSu  (1457 — 1490),  spominje  se  naro- 
cito:  „da  u  ovo  posljednje    doba   grofovi  Celjski   popalili  su  kaptol, 


*  Doc.  74. 

•  Doc.  269. 
«  Doc.  68. 


Prvostolna  crkva.  CXLVII 


a  stolnu  crkvu  juriSali";^  torn  sgodom  bez  dvojbe  da  je  stolna  crkva 
lezko  morala  nastradati. 

Biskup  se  Osvaldo  (1466 — 1499)  odvallno  stavio  na  to  da  izvida 
rane,  koje  je  stolnoj  crkvi  zadao  zub  vremena  i  neprijateljska  mka. 
Prije  svega  uznasloja  on,  da  crkveno  svetiSie,  gradjeno  od  biskupa 
Timoteja  (1269.),  koje  bija§e  mnogo  nize  od  srednjega  crkvenoga 
broda,  koji  je,  kako  rekoh,  pocetkom  XV.  vieka  podignuo  biskup  Eber- 
hard  Alben,  povisi,  t.  j.  da  svetiSte  ucini  jednako  visokim  sa  srcdnjim 
crkvenim  brodom,  to  je  sruSiv  (po  svoj  prilici  vrlo  oSteden)  svod  nad 
svetiStem  podignuo  novi  jednake  visine  sa  srednjim  crkvenim  brodom. 
Da  je  on  to  doisto  u(3inio,  svjedoSi  njegov  grb,  koji  se  do  nedavna 
vidjao  uklesan  visoko  na  desnom  svetiStnom  zidu  i  stupovnih  glavicah 
u  presbiteriju  ;  a  svr§iv§i  nadsvod jenje  cieloga  svetiSta  postavi  u  njemu 
god.  1489.  novi   veliSanstveni  oltar. 

Dogotoviv  tako  svetiSte,  trebalo  ga  nadkrili  novim  krovom,  a 
uz  njega  obje  pobocne  kapele  sv.  Marije  i  Ladislava  i  sakristiju.  Ovo 
nadkrivanje  pocelo  je  mjeseca  kolovoza  g.  1491.,  kako  nam  svjedoci 
ugovor,  koji  je  sklopio  kanonik  Luka  rodom  iz  Du  brave  s  tesarom 
Blazem  iz  Vrbovca.  TroSak  za  nadkrivanje  imao  se  namiriti  iz  ku6ie 
pristojbe  kanonickih  dvorah  (taxa  domalis),  koji  je  iznosio  387  for. 
Uvjeti,  pod  kojimi  se  obvezao  tesar  Blal  (ne  racunajuc^  drvo  i  zeljezo, 
l\o  je  kaptol  dao),  da  de  nadkriti  svetiSte  i  obje  pobocne  kapele  te 
sakristiju  bijahu,  da  mu  se  plati  45  for.  i  dadu  dvie  suhe  slanine 
ili  mjesto  njih  2  for.  a  uz  to  joSte  40  kablovah  novoga  vina.  G.  1492. 
i  sveliSte  i  obje  pobocne  kapele  bile  su  nadkrivene. 

Za  tim  je  zelio  biskup  Osvaldo  nadsvoditi  tri  velika  crkvena 
broda.  Potrebitu  za  to  gradju  morali  su  voziti  biskupski  kmeti,  na- 
rocito  oni  blizu  Zagreba,  a  po§to  je  za  taj  ogroman  posao  trebao  viSe 
silah,  to  pismom  od  16.  oklobra  1495.  zamoli  kaptol,  da  mu  i  on 
svojimi  kmeti  pripomogne,  narocito  da  voze  vapno  i  pjesak.* 

Prije  nego  li  je  poceo  svoditi  recena  tri  crkovna  broda,  sagradio 
je  na  dokrajku  sveti^ta  i  dvih  mu  pobocnih  kapelah  tri  empore  ili 
kameni  hodnik,  te  je  tom  neumjestnom  gradjevinom  pregradio  stolnu 
crkvu  i  zastro  pogled  na  svetiSte  i  pobocne  mu  kapele. 

*  Doc.  319. 

*  Venerabiles,  nobis  amice  dilecti!  Illi  pauci  colon!  nostri  in  districta  illo 
zagrabiensi  ad  omnes  illos  labores  sufFicere  non  possunt.  Unde  rogamus  vos,  vclitis 
etiam  cum  vcstris  adiuvare  et  circa  ecclesiam  et  etiam  inducturam  cimenti  ct  arenc, 
ut  labores  illi  citius  consumari  possint.  Ex  Chasma  in  festo  beati  Galli  abbatis. 
Anno   1495.  —    Osvaldus  eppus  cccl.  Zagrab.    —   Act  Cap.  ant    fasc.  92.   nr.  35. 

if 


CXLVIII  Prvostolna  crkva,   Oltari. 

SvrSivSi  taj  posao  poceo  je  nadsvodjivati  re&na  tri  crkvena 
broda,  ali  ih  nije  dovrSio,  jer  ga  smrt  zatekla.  U  oporuci,  pisanoj 
15.  aprila  1499.,  u  kojoj,  osim  oporu2enih  nekih  dragocjenostih  stolnoj 
crkvi,  veil:  „po§to  crkva  zagrebaSka  od  svoga  zasnutka  bijaSe  dosta 
zanemarena  i  nikada  posve  dogradjena,  u  kojoj  koliko  mogoh  izgra- 
diti  dadoh,  a  da  se  zapoSeto  gradjenje  nastavi  i  dovrSi,  ostavljam 
10.000  for.^ 

Oltari  i  njihave  zaklade,  Rano  ve<5  u  XIII.  vieku  naSlo  se  bogo- 
Ijubnih  duSah,  koje  su  na  slavu  bozju,  a  na  duSevnu  korist  vjernih 
i  za  spas  svoje  duSe  u  zagrebackoj  stolnoj  crkvi  ill  podigli  nove  ol- 
tare  ill  jur  postoje<5e  nadarili  il  novcem  il  im  ustupili  nekretnlne  za 
uzdrXavanje  svedenikah  dotiSnih  oltarah.  SvrSetkom  XV.  vieka  bilo 
je  u  stolnoj  crkvi  do  15  oltarah  vi§e  manje  posjedi  obdarenth;  a  to 
jer  se  teSajem  toga  vieka  prilagali  baS  znatni  prinosi  za  njihovu  na- 
darbinu.  Tomu  za  dokaz  sluzi  nam  pismo  bana  Friderika  Celjskoga, 
koji  kao  „tutor  et  advocatus  ecclesie  cathedralis*  doznavSi  od  kaptola 
zagrebaSkoga,  da  ima  u  kraljevini  mnogo  plemi<5ab,  koji,  da  se  po- 
ve(5a  i  uzvisi  sluSba  bozja  u  stolnoj  crkvi,  a  za  izpokoj  i  svojih  i 
roditeljskih  du§ah,  voljni  su  darovati  svoje  posjede,  toga  radi  na 
molbu  kaptola  isti  se  ban  po  svojoj  uzviSenoj  i  prvoj  casti,  koju  ima 
kao  namjestnik  kraljev,  rado  odazva,  te  pismeno  na  4.  augusta  1452. 
dozvoli,  da  mo2e  svaki  2itelj  ove  kraljevine  stolnoj  crkvi  darovati 
svoje  nekretnine.* 

Glavni  Hi  veliki  oltar  bio  je  u  svetiStu.  Kada  je  druge  polovine 
XIII.  vieka  biskup  Timotej  od  temelja  sagradio  svetiSte,  posvetio  je 
u  njemu  godine  1269.  novi  glavni  oltar.  Ovaj  Timotejev  oltar  poslije 
dvie  sto  godinah  zamienio  je  drugi  velicanstveniji  i  dragocjeniji,  koga 
biskup  Osvald  nadsvodivSi  sveti§te  podignu  god.  1489.,  staviv§i  na  nj 
ovaj  nadpis : 

Praesulis  Osvaldi  sunt  hec  monumenta  laboris. 
Hoc  ti  rex  regam  Christe  dicavit  opus. 

Na  glavnom  oltaru  citala  se  svaki  dan  tiha  sv.  misa,  kojoj  je 
stavio  zakladu  biskup  Ivan  Alben,  oporucivsi  godine  1433.  u  to  ime 
31s    for.* 

Oltar  bl.  dj,  Marije.  U  lievoj  apsidi  ili  pobocnoj  kapeli  do  sve- 
tiSta,  sagradivSi  ju  1284.  biskup  Timotej  posveti  na  21.  kolovoza  novi 
oltar  na  2ast  bl.  dj.   Marije,   koji  je   ondje   stojao  dva  stoljeda,   kada 

*  Doc.  394. 

*  Doc.  164. 

*  Doc  63. 


Prvostolna  crkva.    Oltari,  CXLIX 

ga  za  biskupovanja  Osvaldova  zamieni  novi,  §to  ga  na  19.  juna  1496. 
posveti  Gjuro  biskup  roSnanski.^ 

Ohar  sv,  Ladisiava.  U  desnoj  sveliStu  poboCnoj  kapeli,  sagra- 
divSi  ju  biskup  Timotej  g.  1275.,  posveti  oltar  na  cast  ulemeljitelja 
ove  biskupije  kralja  Ladisiava.  Nakon  dva  vieka  taj  je  oltar  bio  od- 
stranjen,  a  na  njegovo  mjesto  oko  god.  1496.  postavi  biskup  Osvaldo 
novi  oltar. 

Oltar  sv.  kriia  stojao  je  u  stolnoj  crkvi  ved  poSetkom  XV.  vieka, 
jer  je  biskup  Eberhard  Alben  (f  1420.)  u2inio  zakladu,  da  se  na  torn 
oltaru  svaki  dan  jedna  misa  pjeva,  a  jedna  ^ita  za  spas  njegove  du§e 
i  porodice  Albenah,  davSi  u  to  ime  bivSe  neko^  gradske,  a  njemu  od 
kralja  Sigismunda  darovane  posjede:  Kraljevec,  Cerje  s  maltom,  Ko- 
biljak,  Sviblje  i  Nart.  —  Koje  i  kakove  je  borbe  radi  te  zaklade 
vodila  stolna  crkva,  odnosno  njezin  kaptol  s  gradskom  ob<5inom,  opisao 
sam  u  naslovu:  ^Gradski  posjedi  i  borba  za  nje**  (str.  XXIX — XXXV). 

Kolator  rektoraia  toga  oltara,  kao  i  svih  drugih,  s  kojimi  je 
bila  nadarbina  spojena,  bijaSe  kaptol  zagrebaSkL  Davaju<^i  on  nadar- 
binu  toga  oltara,  stavljao  je  kadkada  i  uvjete,  pod  kojimi  bi  ju  predao 
pojedincu  na  doSivotno  u^ivanje,  n.  pr.  godine  1466.  na  29.  septembra 
udielio  je  kaptol  kanoniku  Mateju  Kelkedu  rektorat  i  nadarbinu  toga 
oltara  uz  uvjet:  da  <^e  u  re^enih  altarijskih  posjedih  davati  desetinu 
od  svinjah  ili  ju  novcem  jzplatiti,  da  ce  izvanredni  namet,  nametne 
li  ga  kaptol  na  te  posjede,  toSno  pladati.* 

Oltar  10.000  mu^enikah  jur  god.  1481.  imao  je  30  ralib  oranice 
i  jednu  sjenokoSu.' 

Oltar  sv,  Fabijana  i  Sebastijana  (god.  1481.)  imao  je  35  ralih 
oranice  i  jednu  sjenokoSu.* 

Oltar  sv,  Jurja  (god.  1481.)  imao  je  7  ralih  oranice  i  tri  male 
sjenokoSe.^ 

Oltar  sv.  Jeronima  (god.  1481.)  imao  je  20  ralih  zemlje  i  dvie 
sjenokoSe  na  petnaest  kosacah.  Re2ene  godine  bio  je  rektorom  toga 
oltara  kanonik  lektor  Ivan.  —  Ovomu  je  oltaru  zalofila  Stana,  udova 
Kleroenta  Ki§a  iz  Mikcevca  posudivSi  altarijski  novae,  Sestnaest  kmetskih 
seliStah,  i  to:  §est  naseljenih,  a  Setiri  pusta  u  Marincu;  Setiri  nase- 
Ijena  u  JakuSevcu;  tri  pusta  u  Mikcevcu,    pa  kada  ih  nije  mogla  iz- 

»  Doc.  383. 

•  Doc.  252. 
'  Doc.  325. 

*  Ibid, 
»  Ibid. 


CL  Prvostolna  crkva,     Oltari. 

kupiti,  to  ih  kralj  MatijaS  godine  1481.  dosudi  recenomu  oltaru  i  za- 
povjedi,  da  se  njegov  reklor  uvede  u  njihov  posjed.* 

Oltar  sv.  Jakoba  (god.  1481.)  imao  je  38  ralih  oranice  i  tri 
sjenokoSe  na  14  kosacah.^ 

Oltar  sv,  apostolah  Ivana  i  Matije  i  sv.  Ursule  (g.  1481.)  imao 
je  12  ralih  oranice  i  sjenokoSu.* 

Oltar  sv.  Katarine,  koji  je  utemeljio  i  posjedom  nadario  kanonik 
Stjepan,  sin  Farka§ev  (f  1440.),  imao  je  god.  1481.  15  ralih  oranice 
i  sjenokoSu  na  osam  kosacah. 

Oltar  sv.  Magdalene  spominje  se  ve6  godine  1441.;  ove  bo  go- 
dine  na  11.  maja  njegov  rektor  Gjuro  Meglec  javio  je  kaptolu,  da 
mu  je  novoveSki  2upnik  Petar  kao  ovrSitelj  oporuke  roznanskoga  bi- 
skupa  KonStantina  kao  ostavStinu  predao  u  ime  zaklade  za  laj  oltar 
jedno  zemljiSte  u  Novoj  vesi  s  vrtom  do  potoka  MedveScaka,  dok  mu 
je  on  odplatio  za  to  20  for.*  Ovomu  je  oltaru  Ladislav,  sin  Nikolin 
a  unuk  Ivana  iz  Brezovice,  za  posudjenih  mu  60  for.  u  zlatu  zalofio 
osamnaest  kmetskih  seliStah  u  Brezovici;  no  kada  nije  htio  zalozene 
posjede  izkupiti,  dapace  sam  ih  uzivao  ne  plativSi  duga,  utu2io  ga 
god.  1468.  rektor  toga  oltara  zagrebackoj  zupanijskoj  skup§tini,  koja 
je  naloSila  literatu  Mihalju  sa  Gjulinca,  da  ga  opomene,  neka  izplati 
ili  §to  je  duzan,  ili  neka  ne  uziva  zalozene  posjede;  ali  je  duznik 
Ladislav  odbio  jedno  i  drugo.*  —  Godine  1481.  imao  je  taj  oltar 
sjenokoSu  na  dvanaest  kosacah.^ 

Oltar  sv.  Pavla  (g.  1481.)  imao  je  sjenokoSu  na  dva  kosca.  — 
God.  1495.  na  3.  februara  kaptol  je  zagrebaSki  nekoS  altarijsku  kudu 
sv.  Bernardina,  bivSu  u  Novoj  vesi,  koja  ako  li  i  popravljenom  bila 
ipak  je  s  vremenom  znatno  propala,  pripojio  altariji  sv.  Pavla,  jer 
je  rektor  toga  oltara  Ivan  arcidjakon  goricki  privolio,  da  se  dva  novo- 
veSka  zemljiSta,  koja  su  spadala  oltaru  sv.  Pavla  prodadu,  a  dobljen 
novae  da  se  dade  altariji  sv.  Bernarda.'^ 

Napokon  spominje  se  joSte  u  XV.  vieku  mali  oltar  u  svetiStu 
stolne  crkve,  u  kojem  se  cuvalo  presv.  tielo,  koji  je  sagradio  biskup 
Osvaldo  i  opruCno  odredio,  da  se  pred  njim  pokopa.® 

*  Doc.  327. 
'  Doc.  325. 
»  Ibid. 

*  Doc  132 
^  Doc.  261 

•  Doc.  325 
»  Doc.  375 

•  Doc.  394. 


Bogosluije,  CLI 


Bogosiuije.  U  stolnoj  crkvi  obavljahu  slu2bu  bofju  kanonici  uz 
pripomod  prebendarskoga  sbora.  U  I.  svezku  (str.  CXLII)  spomenuh 
neke  ustanove  biskupa  Augustina  Kazota  glede  slu2be  bolje  i  navedoh 
kakove  su  pedepse  nemarnim  bile  odredjene.  U  XV.  vieku  k  posto- 
jedim  ve<5  odredbam  pridodane  bijahu  i  neke  nove,  kojimi  se  toSnije 
oznaSuje  svacija  duSnost.  Na  12.  maja  g.  1488.  biskup  Osvaldo  od- 
redi,  da  dostojanstvenici  t.  j.  prepozit,  lektor  i  kantor,  te  arcidjakoni 
i  kanonici  magistri,  stanovali  oni  u  kraljevini  gdje  mu  drago,  osim 
onih,  koji  su  pravno  ili  u  drzavnoj  slul^bi  odsutni,  duSni  su  dodi  u 
Zagreb  na  gluSnu  nedjelju  te  prisustvovati  svim  crkvenim  obredom 
velikoga  tjedna  sve  do  biele  nedjelje  ili  do  vazmene  osmine;  joSte 
duini  su  prisustvovati  na  Duhovske  svetkovine,  na  Tjelovo,  na  uza- 
§a§(5e  Marijino,  na  Stjepanje,  na  posvetilo  stolne  crkve,  na  Sve  svete, 
na  holxtnt  blagdane  i  na  Bogojavljenje.  Oni  pako,  koji  ne  bi  mogli 
svoje  odsude  valjano  opravdati,  liSavaju  se  svih  dohodakah,  koji  su 
spojeni  s  ovimi  svetkovinami,  van  ako  li  komu  radi  vaznih  razlogah 
biskup  tu  pedepsu  oprosti.^ 

Prema  ovoj  odredbi  stvori  na  3.  januara  g.  1489.  kaptol  ovaj 
zakon:  Glavne  su  svetkovine:  Bozi<5,  Stjepan  muSenik,  Ivan  evangje- 
lista,  Nevina  djeca,  obrezavanje  Gospodinovo,  Bogojavljenje,  Sviednica, 
navjeStenje  Marijino,  Cvjetnica,  veliki  cetvrtak,  petak  i  subota,  Uskrs 
i  dva  sliedei^a  dana,  uzaSaSde  Gospodinovo,  Duhovi  i  dva  sliede<5a 
dana,  Trojstvo,  Tjelovo,  Ivanje,  posjet  Bogorodicin,  Majka  bozja  snjezna, 
uza§a§<5e  Marijino,  Stjepan  kralj,  posvetilo  stolne  crkve,  narodjenje  bl. 
dj»  Marije,  Miholje,  Svi  sveti  i  zacede  bl.  dj.  Marije. 

U  ove  svetkovine  obavljaju  slulbu  bolju,  t.  j.  mise,  pjevanje, 
ctenja  poslanicah  i  evangjelja  oni  dostojanstvenici,  a  uz  njih  oni  ka- 
nonici, koji  su  na  ploci  u  sakristiji  napisani ,  i  to  osobno.  Tko  ne  bi 
sam  osobno  mogao  obavljati,  neka  nadje  zamjenika,  ako  i  ne  baS 
istoga  stepena  ili  casti,  ipak  treba  da  je  kanonik.  Taj  zakon  vriedi  i 
za  one,  koji  su  pravno  odsutni  iz  Zagreba,  a  i  za  domade,  koji  bi  bill 
zaprieCeni,  da  ne  mogu  osobno  sluzbe  obavljati. 

U  ostale  blagdane  pjevaju  mise  ili  oni  dostojanstvenici  ili  oni 
kanonici,  koji  su  napisani  na  ploci,  ili  osobno  ili  po  zanijeniku,  ali 
svakako  kanoniku.  Pjevanja  pak  i  Ctenja  mogu  u  te  blagdane  izvrSi- 
vati  micsto  kanonikah  i  drugi  sposobni  svecenici  t.  j.  prebendari,  samo 
za  to,  da  ne  bade  pomanjkanja  u  sluzbi  bozjoj. 

U  svetkovine.  kada  zvoni  veliko  zvono,  svi  dostojanstvenici  i 
ostali  kanonici  moraju    prisustvovati  jutamji,   a  koji  se  ne  bi  mogao 

»  Doc.  348. 


CLII  Bogosluije,    Orguije. 

zakonito  izpri^ti,  platit  tt  globu,  kako  zakon  odredjuje.  —  U  ostale 
pako  svetkovine  i  po  nedjeljah,  kada  ne  zvoni  veliko  zvono,  samo 
oni  kanonici  moraju  prisustvovati  jutarnji,  koji  su  na  ploS  napisani; 
ostali  nisu  obvezani,  van  hode  11  dragovoljno  do<5i. 

Da  se  stvoreni  laj  zakon  to^no  obdrSava,  svaki  kanonik,  koji  ne 
bi  ni  osobno  ni  po  kojem  kanoniku  zamjeniku  obavio  propisane  crkvene 
sluSbe,  neka  se  globi  i  to:  za  svaku  propuStenu  misu  da  plati  25 
solidah,  a  novae  da  dade  kaplolski  vikar  onomu  kanoniku,  koji  bi 
mjesto  propustnika  obavio  slu2bu.  IzvrSi  li  tako  propu5tenu  slu2bu 
svedenik  ne  kanonik,  da  mu  se  dade  manja  nagrada,  a  njezin  preo- 
statak  da  se  podieli  medju  djake  i  siromake.  Tko  propusti  pjevanje, 
da  plati  1 2  solidah ;  za  Stenje  6  solidah ,  za  evangjelje  ili  poslanicu, 
slu^i  11  sam  biskup  misu,  da  se  propustnik  globi  sa  25  solidah.  U 
djelatne  dane  propusti  11  koji  kanonik  da  ni  osobno  ni  po  kojem  za- 
mjeniku ne  odslulli  mise  11  ne  odpjeva  evangjelja  ill  poslanice,  da 
plati  45  solidah  t  j.  za  misu  30,  za  evangjelje  10,  a  za  poslanicu  5. 
Duznost  je  pako  kaptolskoga  vikara  bditi  na  to,  da  radi  cijega  pro- 
pusta  ne  jenja  sluzba  bo3^,ja,  t.  j.  mora  se  brlnuti  o  zamjeniku,  a  nje- 
gova  je  takodjer  skrb,  da  od  nemarnikah  utjera  globu.^ 

Zvonani  stolne  crkve  morao  je  svaki  kanonik,  ako  je  bio  te- 
cajem  jedne  godlne  odsutan,  platiti  kao  odStetu  u  ime  misnoga  offer- 
torija  35  solidah;  a  za  manje  odsude  po  razmjeru.* 

Orguije.  Polovinom  XV.  vieka,  kad  su  orgulje  usavrSili,  pridavSi 
im  pedale  1  klaviaturu  za  obje  ruke  s  uzkiml  tipali,  na  kojih  se  iz- 
vadjali  1  poluglasovl,  bile  su  one  stalno  uvedene  u  stolne  crkve,  pa 
i  vrlo  rano  u  crkvu  zagrebadku.  Mi  ih  ovdje  nalazimo  vec  za  druge 
polovine  XV.  vieka,  kada  su  namjeStene  bile  troSkom  blskupa  Osvalda. 
U  ovih  spomenlcih'  spomlnje  se  god.  1494.  „  Andreas,  organista".  — 
Po  poznatom  nam  onodobnom  raSunarskora  Izkazu  zagrebaSke  stolne 
crkve,  ove  su  orgulje  ved  god.  1493.  popravljane  bile;*  a  kao  orga- 
nlste  tuj  se  spominju  kanonici:  Ivan  (f  1491.)  1  Andrija  (1493 — 1494). 

»  Doc.  351. 

*  Doc.  340. 

*  Doc.  372. 

*  1493.  Pro  reformacione  organi  magistri  operis  pro  labore  eiusdem  iuxta 
conventionem  cum  eodem  factam  dedi  flor.  XIV.  Item  magistro  Andree  organiste 
pro  certis  necessariis  emendis  ad  reformationem  organi  dedi  in  toto  in  diversis  ter> 
minis  flor.  II.  et  solidos  89. 

Item  Michaeli  tiller  pro  laboribus  suis  circa  organum  factis  dedi  flor.  II.  — 
Act.  Cap.  Ant.  fasc.  101.  nr.  1 1. 


Moc'i  svetacah,  Dragocjenosti,  CLIII 

Modi  svetacah.  U  slolnoj  crkvi  od  davna  cuva  se  tielo  Nevinoga 
djeteta  ubijenoga  po  zapoviedi  Irodovoj.  Stara  je  predaja,  da  je  to 
diete  poklonio  kialj  Andrija  II.  godine  1218.  povralivSi  se  s  vojne 
iz  sv.  zemlje;  no  domad  historik  kanonik  KrCelid  inace  pripovieda: 
„Telo  vindar  ono  sveto  deleta  jednoga  od  HerodeSa  po  narodjenju 
KrisluSovom  med  druge  detce  pomoru,  tulikajSe  krvolocno  vumorjcno, 
koje  vu  ove  slolne  cirkve  s  poboznostjum  sveti  se,  ni  skerb  bila  Au- 
guStina  (Kazotija  1303  —  1322)  nego  Pavla  XXII.  od  priSetka  biskupa, 
koj  nje  s  poboznum  pomodjum  Ludovika  pervoga  kraija  vugerskoga 
od  BeneSanov  mir  s  Ludovikom  delajuceh,  dobil  je  okolo  leta  1357. 
i  ovde  postavil."^ 

Bilo  §10  bilo,  ved  sredinom  XV.  vieka  naumio  je  kaptpl  zagrc- 
ba£ki  za  ovu  svetu  mo(5  sakovati  dati  dostojan  srebren  sandu^ic,  pak 
je  god.  1455.  dao  zagrebackim  zlatarom  Pavlu  i  Benediktu  trideset 
$est  i  pol  marakah  srebrena  novca,  a  povrh  toga  joSte  neSto  neiz- 
radjena  srebra,  da  izrade  sahraniSte  za  to  sv.  tielo.  AU  kada  su  oni 
jedan  ved  dio  toga  srebra  u  re^enu  svrhu  izradili,  po£ela  je  bjesniti 
po  Zagrebu  straSna  kuga.  Bojedi  se  kaptol  s  te  zaraze  tulnih  poslje- 
dicah  po  svoje  srebro,  toga  kaptol  na  15.  decembra  1455.  svekoliko 
radjeno  i  neizradjeno  preuzeo  od  recenih  zlatarah,  davSi  im  za  to 
pismenu  potvrdu.* 

DragocjenostL  Da  je  stolna  crkva  imala  u  svojoj  riznici  liepih 
dragocjenostih,  svjedo2e  nam :  „Dva  inventara  prvostolne  srkve  zagre- 
baCke  iz  XIV.  i  XV.  vieka*,  koja  sam  tiskom  objelodanio.'  Ali  i  u 
ovih  spomenicih  ima  viestih  o  dragocjenostih,  koje  su  joj  oporu2no 
bile  namienjene.  Biskup  Ivan  Alben  (1433)  osim  novca,  §to  ga  je 
ostavio  za  popravak  crkve,  oporucno  joj  je  namienio  polovinu  svoje 
srebrenine,  da  se  njom  urese  sv.  mo<5i,  sakuju  kale2i  itd.,  a  osim  toga 
joSte  mnogo  skupocjena  vezena  sukna  i  slikami  protkanih  sagovah, 
bogoslu2nih  knjigah,  kazulah  i  sjajno  pontifikalno  odielo.*  —  Biskup 
pak  Osvaldo  (1499)  osim  nov^anoga  velikoga  zapisa,  da  se  stolna 
crkva  dogradi,  ostavio  joj  srebreni  vrS  sa  srebrenom  zdjelom  za  pranje 
rukuh  kod  pontifikalne  mise;  za  tim  za  svetkovinu  velikoga  2etvrtka 
t  j.  za  pranje  nogah:  srebreno  pozladeno  barilo  srednje  velicine  i 
dva  srebrena  manja  na  stalcih,  dvanaest  srebrenih  tanjurah,  od  kojih 
su  Setiri  pozladena,  dvanaest  velikih    srebrenih   zdjelah  i  tri  male  za 

^  Kr<5eli<5.  ^ivlenje  bl.  Augustina  Kazoti  str.  22. 

•  Doc  183.    184. 

'  Starine  jagosl.  akad.  knj.  XIII. 

*  Doc.  63. 


CLIV  Dragocjenosti.  Krvava  sinoda. 


balsam ;  dva  veca  srebrena  pozladena  sviednjaka,  sahraniSte  za  korpo- 
ralia  zlatom  i  biserom  obloSeno  i  dnigih  joSte   dragocjenih  stvarih.^ 

Dragocjenosti  pohranjene  u  sanducih,  duvale  se  pomno  u  nu- 
tarnjoj  sakristiji  pod  vrhovnim  nadzorom  kanonika  kustosa,  all  ipak, 
kada  je  nastala  osobito  velika  nulda  bilo  po  crkvu  bilo  za  kaptol, 
to  ih  kaptol  zalagao,  ali  zalolfene  izkupljao,  n.  pr.  god.  1427.,  kada 
je  kaptolu  nametnut  bio  izvanredni  i  pretezki  drlavni  namet,  a  ne- 
mogav  podmiriti  ga  niti  najamninom  vedih  posjedah  niti  vlastitimi 
prinosi,  to  je  velikom  2alosti  ,non  sine  iristicia*  prisiljen  bio  zaloliti 
streto  posudje  t.  j.  kaleze.* 

Krvava  sinoda,  U  XV.  vieku,  u  koliko  doznasmo,  obdrlavala  se 
u  stolnoj  crkvi  jedna  samo  sinoda,  a  i  ta  bijaSe  krvava.  PostavSi  u 
maju  god.  1466.  nastojanjem  kralja  MatijaSa  Osvaldo  Tuz  biskupom 
zagreba(^kim,  da  se  toliko  nuldna  stega  u  svedenstvu  provede,  a  u 
obde  da  se  poremedeno  stanje  biskupije  uredi,  pismom  pisanim  u  Bu- 
dimu  sazove  svedenstvo  u  sinodu  na  26.  aprila  1467.,  ali  ju  radi 
svojih  drlavnih  posalah  odgodi  na  9.  svibanj.  Na  taj  rok  sabra  se 
svedenstvo  u  Zagrebu,  ali  biskup  sam  niti  je  doSao  niti  je  mjesto  sebe 
poslao  ucenjake  i  ucitelje  bogoslovja,  koji  bi  mogli  spasonosnimi  sa- 
vjeti  mnogo  djelovati  o  duSevnom  i  materijalnom  poboljSanju  doma- 
dega  svedenstva,  ved  je  upravo  kao  za  priekor  i  ponizenje  svedeni^ke 
casti  odredio,  da  prisustvuju  svjetovnjaci  plemidi  i  to:  Ladislav  Gre- 
bengradski,  podban  ;  Grga  Fodrovedki,  Antun  Kopinac,  Gjuro  Briga, 
Herman  sa  Cave  i  Gjuro  sa  SuSice  sa  svojom  pratnjom.  Sinodi  je 
predsjedao  Osvaldov  generalni  vikar  Stjepan,  biskup  gjurski. 

U  subotu  indi  na  9.  maja  zapoSela  se  sinoda  u  stolnoj  crkvi, 
ali  od  straha  pred  provalom  svjetovnjakah  pod  zakljucanimi  vrati. 
Dok  su  sabrani  u  stolnoj  crkvi  svedenici  sluSali  sinodalni  govor  i 
razpravljali  o  svojih  potrebah,  za  to  su  vrieme  sluge  i  vojnici  po- 
menutih  plemidah  i  na  naroCitu  njihovu  zapovied  provalili  u  njihove 
stanove,  potrgali  kljuSanice  i  silom  provalili  u  sobe,  te  ih  sasvim 
oplienili  i  plien  posvojili;  za  tim  se  raziSli  po  gradu,  da  pretraie, 
nije  li  koji  svedenik  odsutan,  te  susretavSi  putem  kapelana  2upne 
crkve  sv.  Marka,  koji  je  nosed  svetotajstvo  i§ao  k  bolestniku,  navaliSe 
na  njega,  te  ga  oplieniSe  do  koSulje,  otev§i  mu  brevijar  i  novce,  koje 
koje  je  uza  se  imao.  Drugoga  takodjer  svedenika,  koji  je  u  toj  zupi 
poslije  svecane  mise  izaSao  iz    crkve,  uhvatiSe  i  sasvim  oplieniSe. 


*  Doc.  394 
»  Doc.  48. 


Krvava  sinoda.  CLV 


Budud  da  se  sinoda  radi  vaznih  stvarih  morala  nastaviti  slie- 
dedega  dana,  a  najvi§e  s  toga,  da  se  zasluzni  svecenici  pohvale,  a  ne- 
hajni  i  lo§i  ukore  i  pedepSu,  to  su  re^eni  plemidi  sa  svojom  pratnjom, 
koji  kod  takovih  svedenickih  obtuzbah  ne  bi  smjeli  prisustvovati, 
kako  im  je  to  i  naroSito  zabranio  sinodalni  predsjednik,  no  oni  ne 
samo  da  ne  otidoSe,  ved  £uv§i,  kako  se  nekoji  svedenici  radi  svojih 
manah  osudjuju  na  kaznu,  podigo§e  grozan  smieh  i  porugu. 

Napokon  u  utorak  ill  na  12.  maja,  kada  se  sinoda  imala  za- 
kljuditi  sa  pjesmom  zahvalnicom  i  blagoslovom  sa  svetotajstvora,  taj 
dan,  kada  je  na  glas  velikoga  zvona  odmah  nakon  objeda  svedenstvo 
pohrlilo  u  crkvu,  a  sabrav  se  ondje,  htjelo  zatvoriti  crkvena  vrata, 
da  sigurno  bude  pred  svjetovnom  provalom  i  kada  su  torn  sgodom 
oplienjeni  svedenici  tralili  od  svjetovnjakah  svoje  otete  stvari,  to  vi§e 
reCeni  plemidi  ogordeni  tiro  zahtjevom  digo§e  viku  na  svedenstvo,  a 
na  tu  viku  sakupila  se  silna  svjetina,  te  izvukavSi  madeve,  naperiv§i 
lukove  i  uzvitlavSi  buzdovane,  dodim  opet  nekoji  kamenjem  u  rukah 
provaliSe  kao  biesni  u  crkvu,  te  navaliSe  na  kanonike  i  svedenike, 
teiko  ih  izraniSe  i  izmrcvariSe.  Nekojim  prebiSe  ruke,  drugim  noge, 
a  nekim  polomi§e  rebra,  nekim  ramena,  a  nekojim  izderaSe  lice.  Tako 
se  tiro  nasrtajera  okrvarilo  svekoliko  crkveno  tlo,  te  je  jedan  svedenik 
ostao  na  mjestu  rartav,  a  za  mnoge  se  svaki  das  ocekivalo,  da  de  iz- 
dahnuti.  Jedini  predsjednik  gjurski  biskup  Stjepan,  koji  je  za  doba 
s  izlolenim  svetotajstvora  i  s  nekoliko  kanonikah  utekao  u  sakristiju, 
sretno  se  spasili. 

Nezadovoljni  ovim  svetogrdnim  pokoljem  receni  plemidi,  a  na- 
rodito  joSte  Petar  Gudovacki,  upravitelj  biskupskih  dobarah ;  Ladislav 
Grebengradski,  podban ;  Grga  Fodrovedki  i  Petar  bisazki,  da  do  zad- 
njega  novcida  oglobe  svedenstvo,  izmislili  su  i  nametnuli  rau  neki 
prinos  tobol  u  dobrotvorne  svrhe,  dok  je  u  istinA  bila  najprostija 
pljenitba,  te  pod  prietnjom  smrti  ili  zatvora  razporezali  nekoje  svede- 
nike na  10  for.,  koji  bi  jedva  mogli  2  for.  platiti;  nekoje  na  20  for., 
koji  bi  jedva  6;  druge  opet  na  30,  koji  bi  jedva  10;  a  napokon 
nekoje  dak  na  40  for.,  koji  bi  u  najvedoj  sili  jedva  15  mogli  do- 
prinesti.^ 

Ovaj  krvavi  postupak  i  nepravde  nanesene  svedenstvu  sabranom 
u  sinodi,  dadoSe  sakupljeni  svedenici  ,po  javnom  notaru  Stjepanu  de 
Marcbus  upisati  kao  prosvjed,  koji  odaslaSe  papi  Pavlu  II.  trazedi 
pomod  u  njega.  Kakovim  je  uspjehom  urodio  laj  prosvjed,  ne  imamo 
daljnjih  viestih. 


»  Doc.  253.  254.  256. 


CLVI  LaSkouliika  t  kaptolska  iupna  crkva. 

U  biskupskoj  i  kaptolskoj  jurisdikciji  ill  oblasti  bile  su  u  XV. 
vieku  tri  lupe:  laSko  ill  vlaSkouliSka,  novoveSka  1  sv.  Emerika  pred 
stolnom  crkvom.  Najstarija  je  bila 

LaikaulUka  iupa,  ona  bo,  kako  sam  uzlvrdio  (sv.  I.  str.  CXLV) 
postojala  je  pod  naslovom  bl.  djev.  Marije  prije  nego  li  i  biskupija 
zagreba^a  bila  utemeljena.  Za  ovu  sam  zupnu  crkvu  rekao  joSte,  da 
su  prvi  biskupi  zagrebaSki  obavljali  u  njoj  sluzbu  bolju,  dok  se  je 
gradila  prva  stolna  crkva  ili  od  god.  1093.  pa  do  god.  1217.,  kada 
je  sagradjenu  stolnu  crkvu  kralj  Andrija  II.  polazed  ovuda  vojskorn, 
da  oslobodi  sv.  zemlju,  velikim  dao  sjajem  posvetiti.  U  tatarskoj  pro- 
vali  (1242.)  nestalo  je  ove  prastare  laSkouliSke  zupne  crkve,  a  na 
njezinih  ru§evinah  podigoSe  novu,  koju  posveti§e  na  cast  sv.  Antunu, 
pod  ovim  bo  imenom  spominje  se  ona  (1350.)  u  najstarijem  popisu 
zupah  zagrebaCke  biskupije.  La§koulicka  zupa  sacinjavala  je  i  posebnu 
obdinu,  koja  je  povlasticora  reSenoga  kralja  Andrije,  dok  je  on  bio 
joSte  slavonskim  vojvodom  (1198.),  podpala  pod  pokroviteljstvo  bi- 
skupah  zagrebaSkih.  O  laSkoulickoj  obdini  za  XV.  viek  imamo  jednu 
samo  viest,  naime  da  je  god.  1452.  pred  njezinim  sudcem  Urbanom 
neka  gradjanka  zagrebackoga  Gradca  i  sin  joj  Zivan  prodali  za  5  for. 
svoju  oranicu  zagrebackomu  kanoniku  Andriji.^ 

O  laSkouliSkoj  zupi  teSajem  XV.  vieka  poznato  nam  je  samo  to, 
da  je  njezinu  lupniku  pripadalo  §est  kabalah  gornice  od  jednoga  trsja 
u  gradskoj  obdini.  Godine  na  ime  1445.,  kada  je  trgovac  Ambrozij 
gradjanin  prodao  svoje  trsje  sa  stajom  u  gradskoj  obdini  gradjanom 
Leonardu  i  Eraeriku,  sinovom  kovaSa  Nikole,  inade  svojim  sestridem, 
za  1 5  for.  u  zlatu,  prodao  ga  uz  obvezu,  da  moraju  od  njega  davati 
svake  godine  §est  kabalah  gornice.* 

Godine  1499.  biskup  Osvaldo  medju  drugimi  zapisi  ostavio  je 
ovoj  2upnoj  crkvi  50  for.^ 

Od  zupnikah  laSkoulickih  dvojica  su  samo  poznata  i  to:  Va- 
lentin, koji  bijaSe  ujedno  i  prebendar  stolne  crkve  (1451  — 1453.)*  i 
Matej  (1461  — 1489.).  U  ovoj  zupi  bila  je  i  uboznica  sv.  Anluna,  o 
kojoj  du  govoriti  nile. 

Zupna  crkva  sv,  Emerika^  gradjena  pocetkora  XIV.  vieka,  stojala 
je  upravo  pred  stolnom  crkvom.  U  koliko  nam  je  poznato,  u  toj  crkvi 
bio  je  i  oltar  sv.  Bernarda,  kojemu  je  Jakob  arcidjakon  goricki  pred 
svojimi  ovrSitelji  oporuke,  kanonici:  Matijom  prepozitom  dazmanskim 
i   Fabijanom   sa   RoviSda    te   gradskim    sudcem    Bla^em   Stojmilidem 

*  Doc.  161. 
■  Doc.   139. 

•  Doc.  394. 


Kaptohka  zupna  crkoa,  CLVII 


ostavio  u  ime  vjecne  altarije  svoju  kudu  s  vrtom,  pi?nicom  i  sgra- 
dami  u  Novoj  vesi.  PoSto  je  novoveSke  obdine  zemaljski  gospodin  bio 
tada  kaptol  zagrebadki,  to  je  Matija  6i§kup,  altarista  oltara  sv.  Ber* 
narda,  zamolio  kaptol,  da  taj  oporu^ni  zapis  prihvati,  a  kaptol  na 
20.  augusta  1468.  odobriv§i  ga  zahtievao  je  od  novoga  posjednika,  da 
od  te  ostavStine  nosi  spram  kaptola  sve  duznosti,  kao  i  ostali  gra- 
djani  novoveSki,  i  da  ne  pocini  nevjere  spram  kaptola.^ 

I  ovoj  crkvi  oporudio  je  biskup  Osvaldo  god.  1499.  dvadeset  i 
pet  for.* 

Pod  ovu  2upu  spadao  je  kaptol  zagrebacki  i  jedan  dio  napucene 
do  tada  Opatovine,  i  tu  je  on  pobirao  dohodak  Stole  i  od  oporucnih 
zapisah  cetvrtinu,  ako  su  ti  zapisi  bill  namienjeni  izvan  ajegove  crkve. 
Bio  je  tada  obiSaj,  da  je  prebendarski  sbor  u  oci  Bogojavljenja  obi- 
lazio  s  ^krilecom"  kanonidke  dvorove,  kroped  ih  blagoslovljenom 
vodom,  a  za  to  je  dobivao  i  novcani  dar.  Sve  do  godine  1417.  ovaj 
je  obicaj  potrajao  nepovriedjen,  ali  tada  se  dignuo  proti  tomu  Martin, 
lupnik  sv.  Emerika,  te  to  pravo  kao  Xupnicko  htio  prisvojiti.  Proti 
njemu  se  obrati  prebendarski  sbor  na  biskupa  Eberharda,  koji  na 
14.  februara  r.  god.  nalozi  kaplolu  zagrebackomu,  da  brani  sbor  u 
njegovu  pravu,  a  narocito  glede  prilogah,  koji  mu  se  davaju,  kada 
na  bdjenje  Bogojavljenja  s  krizecom  blagoslivlje  kude,  a  da  i  od  toga 
dohodka,  a  ni  od  oporucnih  zapisah  ne  ima  davati  fetvrtine  ikojerou 
zupniku  zagrebackomu,  dakle  ni  i^upniku  sv.  Emerika.^ 

Ovaj  je  zupni  beneficij  imao  veliki  vrt  iza  dominikanskoga  laSko- 
ulickoga  samostana,  a  kroz  taj  je  vrt  protjecao  potok  Medve^cak  i 
natapao  ga  izkopanimi  prekopi.  Godine  1434.  nekako  mjeseca  junija 
provalili  su  gradjani  zagrebacki  u  taj  zupni  vrt,  sasjekli  zelje,  povrde 
pogazili  i  izkopane  prokope  zasuli,  i  jedan  dio  s  one  strane  MedveSca- 
kove,  §10  je  bio  u  njihovoj  jurisdikciji,  posvojili.  Proti  tomu  nasilju 
bijaJe  na  6.  julija  pred  Matkom  Talovcem  i  plemidkimi  sudci  po- 
dignuta  tuzba,  i  poSto  se  nagodbenom  izpravom,  sklopljenom  g.  1392. 
medju  kaptolom  zagrebackim  i  gradskom  obcinom,  bjelodano  dokazalo, 
da  onaj  dio  zupnoga  vrta,  ako  do  du§e  i  le2i  u  gradskom  podrucju, 
ipak  da  ostaje  vlastitost  zupne  crkve  sv.  Emerika,  to  je  obdina  iz- 
gubila  pamicu  i  odsudjena  bila  da  plati  globu  od  sto  marakah  di- 
narah,  od  kojih  da  dobije  dvie  strani  sudac,  a  tredu  zupa  sv.  tlmerika.* 


*  Doc.  260. 
-  Doc.  y)\. 
^  Doc.   24. 

*  Doc.  72. 


CLVIII  Novoveika  iupna  crkva. 


Od  2upnikah  sv.  Ernerika  poznati  su  nam:  Martin  (1417)  i  Gjuro 
(1481),  koji  bijaSe  ujedno  prebendar  stolne  crkve,  te  je  kao  takov 
pred  iupanijom  zagreba2kom  vodio  parnicu  proti  biskupu  Osvaldu, 
koji  je  silom  posvojio  mnoge  prebendarske  i  altarijske  oranice  i  li- 
vade  lelede  u  laSkoulickom  podrucju.  te  je  i  parnicu  dobio.^ 

Novoveika  iupna  crkva  sv.  Ivana,  NaselivSi  g.  1344.  kaptol  za- 
grebagki  Novu  ves  i  proglasiv  gradjani  nove  naseljenike  i  utemeljiv 
ondje  zupu,  sagradio  je  ondje  Ivan  arcidjakon  goricki  i  crkvu  sv. 
Ivana.  (Vidi  sv.  I.  str.  CXLV — CL.)  Ova  ako  i  drvena  crkva  u  XV. 
vieku  obilovala  je  vcd  liepira  irautkom,  kojim  je  i  pomogla  svojim 
kolatorom,  kada  bijahu  u  najvecoj  biedi.  Godine  bo  1423.,  kada  se 
kralj  Sigismund  spremao  da  otme  Mljetcanom  Dalmaciju,  nametnut 
bijaSe  kaptolu  neizmjerno  velik  ratni  naniet,  dl,  prietilo  mu  se,  da 
de  mu  kruna  zaplieniti  imanja.  Da  se  to  uzmogne  podmiriti,  morao 
je  kaptol  Toplice,  Sisak  i  druge  vede  posjede  iznajmiti  i  udariti  namet 
na  kmetove,  pak  premda  i  jo§te  su  pojedini  kanonici  iz  svoga  do- 
prinieli,  ne  bijaSe  dosta,  ved  moradijahu  joSte  zaloziti  i  zlatne  kaleze 
iz  stolne  crkve.  A  kada  ni  sve  to  nije  dostalo,  od  zupne  crkve  novo 
veSke  pohranjenih  u  kaptolskoj  sakristiji  320  for.  u  zlatu  uzajmi 
283  for.,  da  podpuno  podmiri  ratni  namet,  a  za  preostatak  od  17  for, 
kupi  sedam  ralih  oranice  u  Zeloru  do  ribnjaka,  te  tri  rali  oranice 
dvie  sjenokoSe  u  laSkoulickom  kotaru.  Da  zupna  crkva  za  taj  posu 
djeni  novae  ima  jamstvo,  dado5e  se  joj  u  zalog  nekoje  svoje  ako  i 
opustjele  prekosavske  posjede,  kao  SaviSde  i  Otok  sa  Prevlakom,  te 
jedan  mail  predij  s  tri  kmetska  seliSta  sa  svimi  berivi,  prihodom  i 
novSanim  nametom,  pridrzavSi  samo  za  sebe  desetinu  od  onih  kmetah, 
koji  bi  se  ondje  naselili  i  koju,  po§to  se  nasele,  istom  iza  §est  godinah 
davati  budu  duzni.  Odredi  jo§te  i  to,  da  kmelom  na  lib  zalozenih  pre- 
dijih  sudi  kaptolski  sudac  sa  sebskim  sudcem  zupnika  novoveSkoga, 
a  Stibru  od  recenih  kmetovah  da  bere  zupnik  novove§ki;  te  pridoda, 
ako  li  bi  s  vremenom  nastojao  kaptol,  da  mu  se  ta  predija  povrate, 
ili  bi  zupnik  to  za^elio,  to  ce  mu  kaptol  izplatiti  za  njih  283  for.  u 
zlatu,  a  kad  ih  tako  kaptol  preuzme,  to  <fe,  ako  bi  na  njih  tecajem 
vremena  §to  nova  sagradjeno  bilo,  procienivSi  vriednost  novih  tih 
sgradah  i  izplativSi  je  preuzeti  recena  zalozena  predija.* 

Osim  toga  imala  je  zupna  crkva  u  kotaru  laSkoulickom  sedam 
ralih  oranice  i  jednu  sjenoko§u,  za  koju  se  svojinu  morala  parbiti  (1481) 
s  biskupom  Osvaldom,  sto  je  to  njezino  vlastnictvo  htio  posvojiti.^ 

•  Doc.  325. 

•  Doc.  48. 

•  Doc.  325. 


Novoveika  iupna  crkva.    Crkveni  redavi:   Cisfercite,  CLIX 

■ ^-^— — 

Na  samrtnora  casu  za  popravak  i  potrebStinu  noTOveSke  lupne 
crkve  oponicio  joj  g.  1499.  biskup  Osvaldo  100  for.* 

Prvoga  hipnika  novoveSkoga  Bla2a,  a  po  njemu  i  nasljednike 
god.  1351.  odlikovao  je  biskup  zagrebaCki  Nikola  naslovom  dvorskoga 
biskupskoga  kapelana,  te  im  bijaSe  dulnost  u  stolnoj  crkvi  pjevati 
mjesto  biskupa  mise  u  one  nesveSane  dane,  u  koje  je  red  doSao  na 
biskupa  kao  hebdomadara.  Za  nagradu  ovoga  tnida  imali  su  zupnici 
novoveSki  tredinu  desetine  u  onom  dielu  moravecikoga  kotara,  koji  je 
biskup  desetinao.  Pa  kada  je  g.  1414.  biskup  Eberhard  to  biskupsko 
dcsetinanje  prepustio  prebendarskomu  sboru,  naroSito  je  zahtievao,  da 
se  ^upniku  novoveSkomu  i  nadalje  daje  pripadna  mu  desetinska 
trecina.* 

Osim  toga  zupnici  novoveSki  iraali  su  u  XV.  vieku  u  Remetincu 
preko  Save  osam  naseljenih  kmetskih  seliStah  a  dva  pusta ;  u  Zitnjaku 
2etiri  naseljena  seliSta  a  jedno  pusto;  u  Kosnici  jedno  naseljeno  i 
jedno  pusto  seliSle,  te  zaselak  Hrelide  preko  Save.  Na  Savi  kod  Jele- 
nova  broda  od  svakoga  mlina  dobivahu  darove:  o  bo2i<5u  kopuna  i 
veliku  pogacu ;  o  vazmu  jedan  sir  i  jednu  pogacu ;  na  uznesenje  Ma- 
rijino  jednu  kokoS  i  jednu  pogacu,  a  o  Martinju  dar  u  novcu  t.  j.  40 
bedah,  od  kojih  se  300  brojilo  u  forint.  —  Povrh  toga  imao  je  novo- 
ve§ki  zupnik  jedan  mlin  na  potoku  MedveScaku,  od  koga  mu  je  pladao 
mlinar  o  Stjepanju  jedan  forint  i  mljeti  mu  je  bio  duzan  za  kudnu 
potrebu  braSno  bez  svakoga  ujma;  drugi  mlin  bijaSe  na  potoku  Tr- 
navi,  od  kojega  je  dobivao  o  Miholju  jedan  forint.  U  Bukovcu  il  Da- 
vidovcu,  gdje  je  imao  i  svoje  trsje,  pobirao  je  gornicu  od  tamoSnjih 
trsjah,^  te  mu  se  prigodom  berbe  od  svakoga  trsja  davao  kabal  moJta, 
dva  ugojena  kopuna,  a  od  svakoga  kopaca  jedan  bee;  od  oranicah 
pako  u  Bukovcu  dobivao  je  od  svake  rali  jedan  kabal  zitnoga  pri- 
rasta;  napokon  od  trsjah,  prozvanih  Okii§-sel,  njih  na  broju  devet, 
takodjer  u  Bukovcu,  pobirao  je  uz  desetinu  dva  kopuna,  kabal  vina 
u  ime  gornice,  a  od  svakoga  kopaca  dva  beca,  a  to  za  to,  jer  su  ta 
trsja  bila  nekoc  crkvena.  Napokon  je  uzivao  podpunu  desetinu  od 
trsjah  u  Domkovcu,  koju  su  mu  vlastnici  u  kucu  dovezti  morali. 

Crkveni  redovi  u  oblasti  biskupsko-kaptolskoj   bijahu  ovi: 

Cistercite,  koji  su  imali  samostan  u  danaSnjem  Dolcu,  a  do  njega 
crkvu  sv.  Marije,  na  istom  mjestu  gdje  je  i  danaSnja  (sv.  I.  str. 
CLI — CLIV).  Sredinom    XIII.    vieka   dobili  su  na  uzivanje   posjed  na 

»  Doc.  394. 
*  Doc.  19. 
'  Doc.  20. 


CLX 


Citiircite, 


Savi  prozvan  Crni  otok  ili  pravije  Crnijin  otok  ui  tivjet,  da  ga  saini 
obradjuju;  a  iznajme  li  ga,  da  ga  samo  gradjanom  zagrebackim  smiju 
dati  u  najara.  No  prve  desetine  XV.  vicka  nt  prkos  rcccne  obveze 
uslupiSe  ga  u  najam  zagrebackomti  kananiku  Stjepano  Farka5u.  Pro- 
liva  lakove  povrede  digia  se  gradska  obdina,  le  je  njezin  sudac  Feiar 
Safar  Irazio  u  kraljice  Barbare,  koja  je  tada  boravila  u  Koprivnici, 
da  se  sklopljen  ugovor  sa  Sijcpanom  Farkalara  ukine,  a  Crni  olok  da 
Cistercite  onako  iznajme,  pod  kakovimi  su  ga  uvjeli  priroili,  Na  6. 
aprila  g.  1416.  zapo?iedi  kraljica  cistercit^komu  opatu,  da  poraenuli 
otok  ill  iznajmi  iii  ustupi  u  feudalno  uztvanje  kojemu  gradjaninu  za- 
greba^komu.  Ne  ce  li  ucinili  lo»  ona  de  naloliti  biskupu  Hberhardu» 
da  ga  on  na  to  prisili.* 

Cistercili  bijahu  takodjer  vlaslnici  jednoga  diela  dana§nje  Opato- 
vine  ill  onoga  prostora  do  njihove  crkve  i  samosiana  (vicus  mona- 
sterii).  Na  lom  prostoru  bilo  je  i  kucah,  a  njihovi  su  gospodari  imali 
spram  samosiana  neke  obveze,  God,  1441,  pred  cistercitskim  opalom 
Ivanom  Konrad  Rav5ar  svoju  kudu  do  cisiercitske  kapele  sv.  Leo- 
narda  sa  svimi  sgradami  i  pivnicom  zamienio  je  sa  Seboldom  Ma- 
jerom,  nadkuhacem  Ulrika  grofa  Celjskoga,  koji  mu  uz  svoju  kucu 
dao  ]o5ie  40  for»  ali  lako,  da  Seboldo  i  njegovi  potomci  budu  duzni 
svake  godine  davati  samo&tanu  200  dinarah  i  tri  obi^ajna  dara,  na 
ime:  o  vazmu  12  jajah,  jedan  sir  i  za  dinar  kruha;  na  dan  Stjepana 
kralja  dva  pileta  i  za  dinar  kruha;  a  o  bozlda  dva  kopuna  i  za  dinar 
kruba.  Ucini  li  pako  kada  Seboldo  ili  njegovi  potomci  vjerolomstvo 
ili  nevjeru  spram  samostana,  izgubit  ce  kuc^u  i  sva  prava;  (e  ako  li  bi 
kada  Seboldo  ili  njegovi  potomci  hijeli  prodati  ovu  ku<5u.  d.i  nba- 
vieste  o  lom  Rav5ara  i  njegovu  Itnsi} 

Cistercilom  ostavljahu  takodjer  gradjani  zagrebai^ki  osobito  na 
samrtnom  casu  ili  nekremine  ili  novcani  dar,  a  od  loga  bijahu  duznl 
davati  zupnikom  sv.  Marka  zupnu  celvrlinu,  Kakova  je  u  torn  polo- 
vinom  XV.  vieka  nastala  parnica  medju  lupnict  sv.  Marka  i  samo- 
stanom  cistercitskim  i  kako  su  Cistercite  bili  osudjeni  da  su  dtiint 
dati  od  oporucnih  zapisah  lupnu  cetvrtinu,  spomenuo  sam  u  ^'^•^} 
razpravi  na  XIV.  strani, 

Vi^  spomenuti  Seboldo  Majer  ill  Majerviscr  postarSi  kastelan^ 
u  Rakovcu,   gradu    grofovah  Celjskih,    osnovao   je  oko  go^ 
altarijsku    zakladu    u    cislcrcitskom    samoslanu   sa    sx^y%    ^^  ,a_.  , 

svojih   roditeljab,   darovavSi   mu   u   to   ime   jcdno 


'  Doc,  17. 
*  Doc,  133, 


Cisterciie.  CLXI 

Novacih  do  savskoga  broda  sv.  Jakoba  s  pripadajudimi  oranicami, 
livadami  i  jednim  naseljenim  kmetom  Tomom  pod  taj  uvjat,  da  samo- 
Stan  to  zemljiSte  nikada  prodati  ne  smije.^ 

Cistercite  su  za  svakdanju  doma(5u  posluSbu  imali  pod  svojim 
samostanom  uz  potok  MedveSSak  naseljene  kmete,  koji  su  oudje  sta- 
novali  u  kolibah  pleterom  uSinjenih,  a  slamom  pokrivenih.  No  kada 
su  Turci  poceli  udarati  na  ove  strane,  a  naro£ito  na  Zagreb,  od  straha 
da  oni  provalivSi  u  Zagreb  ovih  pleterah  ne  upale,  (a  tini  mogao  bi 
izgoriti  i  kaptol  i  zagrebaSki  Gradac),  zapovjedi  Cistercitom  kralj  Ma- 
tija§  na  14.  julija  1476.,  da  ove  pleternjaSe  moraju  sruSiti  do  temelja, 
a  kmetove  da  presele  u  kaptolsku  utvrdu.  Ne  uSine  li  toga,  naloSit 
de  banu,  da  ih  on  dade  sruSiti.^ 

Posljednji  trag  zagreba^kim  Cistercitom  nalazimo  ovdje  joSte 
mjeseca  oktobra  god.  1496.,  kada  je  opat  Nikola  jednu  samostansku 
ku<5u  u  Opatovini  prodao  postolaru  Grgi  Sedinu  za  16  for.  uz  obveze, 
da  plax5a  od  nje  svake  godine  o  Gjurgjevu  u  ime  ^inla  Setvrt  forinta 
i  20  nov^idah,  a  isto  toliko  o  Martinju  i  da  dava  obi(5na  tri  dara  t.  j. 
o  vazmu  jedan  sir,  16  jajah  i  za  dinar  kruha;  o  Stjepanu  kralju  dva 
pileta  i  za  dinar  kruha;  a  o  bolidu  dva  kopuna  i  za  dinar  kruha; 
za  tim  da  isti  Sedina  za  livota  i  na  samrtnom  Sasu  mo2e  ovu  kudu 
dati  i  oporu(3iti  komu  bode,  ali  samo  svjetovnjaku.  Pocini  li  pak  iz- 
dajstvo  spram  samostana,  izgubit  de  kudu,  jer  de  ju  samostan  opet 
za  se  prisvojiti. 

Poslije  te  godine  ne  nalazimo  sporaena  Cistercitom  u  Zagrebu; 
bez  dvojbe  od  straha  pred  turskom  provalom  izselili  se  po  svoj  prilici 
u  Zatedno  u  Kranjskoj,  gdje  je  bio  samostan  njihova  reda.  U  opo- 
rudnora  na  ime  zapisu  biskupa  Osvalda  od  15.  aprila  1499.,  gdje  se 
ostavlja  za  popravak  krova  crkve  bl.  dj.  Marije  u  Opatovini  50  for., 
ne  spominje  se  vi§e,  da  je  ta  crkva  samostanska.^ 

Cistercitski  opat  u  zagrebackom  samostanu  nosa^e  castan  naslov 
cuvara  pravicah  stolne  crkve  (conservator  jurium  cathedralis  ecclesie), 
te  je  kao  takov  obavljao  razne  sluzbe  za  stolnu  crkvu  il  njezin  kaptol. 
Kada  je  godine  1453.  biskup  zagrebacki  Benedikt  uz  kaptolsku  pri- 
pomod  popravio  i  uredio  hospital  sv.  Jelisave  pred  stolnom  crkvom, 
davSi  novdanu  svotu  za  obskrbu  bolestnikah  i  uzdriavanje  rektora 
toga  hospitala  i  stvorivSi  zakone  za  upravu,  zamolio  je  tadanjega  papu 
Nikolu  v.,  da  on  to  apoStolskom  vlasti  potvrdi.  Hotedi  se  papa  o 
svemu  torn  todno    obaviestiti,    nalozi    cistercitskomu    opatu  Matiji,  da 

*  Doc.  217. 

*  Doc.  301. 

*  Doc    394 

1  1 


CLXII  Cisterctte. 

taj  hospital  pregleda,  a  u£injene  odredbe  glede  njegove  uprave,  pro- 
nadje  li  ih  valjanimi,  da  potvrdi  ili  prema  potrebi  preinaCi.^ 

Papa  pak  Aleksander  VI.  na  27.  marta  g.  1493.,  poSto  mu  se 
pritulio  Stjepan,  rektor  ubo2nice  zagrebackoga  Gradca,  da  su  se  Nikola 
Vesnetid  i  njegov  sin  Gjuro,  Martin  mesar,  Ivan  Taljan  i  mnogi  drugi 
gradjani  ogrieSili  o  novae  re^ene  uboznice,  nalozi  opatu  zagrebackih 
Cistercitah,  da  krivce  pozove  preda  se,  da  ih  presluSa  i  §to  treba, 
odredi;  ne  pokore  li  se,  da  ih  pedepsa  crkvenimi  kaznami.* 

JoSte  za  trajanja  bazilejskoga  koncila  (1431  — 1449.)  utu2io  je 
ovomu  Ivan,  rektor  kaptolskoga  hospitala,  plemii^a  Hermana  sa  Cave 
i  njegovu  mater  Ursulu,  da  su  osvojili  neki  hospitalni  predij.  Na  to 
je  koncil  ovlastio  opata  zagrebackih  Cistercitah,  da  povede  iztragu  i 
shodna  odredi.  Poslije  dugoga  priepora  i  otezanja  opat  je  napokon  iz- 
ob<5io  Hermana  i  njegovu  mater ;  ali  se  oni  protiva  toga  utekli  u  za- 
§titu  kralja  MatijaSa,  tvrdedi,  da  opat  u  ovom  prieporu,  koji  se  tiSe 
lih  svjetovne  stvari,  nije  bio  vlastan  suditi,  jer  taj  spor  po  svojoj 
naravi  morao  bi  bio  rieSiti  glavni  biskupov  upravitelj  dobarah,  te  je 
toga  radi  opatov  postupak  neopravdan;  s  toga  nalozi  kralj  (1465.) 
cistercitskomu  opatu,  da  izobcene  odrieSi,  a  parnicu  svede  na  svje- 
tovno  sudiStc  pred  glavnoga  biskupskoga  upravitelja  svjetovnih 
dobarah.' 

Kada  se  godine  1408.  gradjani  zagreba^ki  pritu^ili  kraljici  Bar- 
bari,  da  je  arcidjakon  Ladislav,  glavni  upravitelj  dobarah  biskupa 
Eberharda,  pobravSi  od  njih  desetinu  2itnu  i  vinsku,  po2eo  pobirati 
desetinsku  §estnaestinu,  koja  od  vajkada  pripada  gradjanom,  odredila 
je  kraljica,  da  dok  se  kralj  povrati  i  priepor  rieSi,  da  se  nepravedno 
pobrano  2ito  i  vino  sahrani  u  opata  cistercitskoga.* 

Po  smrti  zagrebackoga  biskupa  Ivana  Albena  (1433.),  kada  je 
njegov  brat  Rudolf  oklievao  izruciti  stolnoj  crkvi  posjed  Kraljevec, 
koji  joj  reSeni  biskup  dao  u  ime  vjecne  altarije,  to  su  ovrSitelji  opo- 
ruke  zatrazili  pomod  u  koncila  bazilejskoga,  a  taj  nalozio  je  ostro- 
gonskomu  nadbiskupu  Gjuri,  da  proti  obtuleniku  postupa.  Nadbiskup 
je  zatraho  cistercitskoga  opata  Ivana,  da  Rudolfa  osobno  opomene, 
da  dulnosti  zadovolji.  Opat  Ivan,  osobno  doSavSi  u  cetvrtak  na  8. 
julija  1434.  na  Medvedgrad,  opomene  doisto  Rudolfa  i  pozove  ga 
na  sud.^ 

*  Doc.  172.  174. 
'  Doc.  370. 

*  Doc.  243. 
"*  Doc.  15. 

»  Doc.  73. 


Cistercite.  CLXIlI 

Samostan  zagrebackih  Cistercitah  bijaSe  takodjer  vjerodostojno 
mjesto,  te  je  opat  njegov  pod  samostansku  pecat  izdavao  strankam 
ili  razne  povelje  u  ovjerovljenu  prepisu  ili  druge  javne  izprave.  Go- 
dine  1435.  izdade  gradskoj  obdini  opat  Ivan  vjerodostojan  prepis  one 
povlastice,  koju  joj  godine  1397.  podao  kralj  Sigisraund,  na  ime,  da 
se  gradjani  u  karnom  posiupku  ne  smiju  pozivati  na  svaciji  sud.^  — 
Sliedede  godine  (1436)  isti  opat  na  molbu  izaslanikah  gradske  obdine 
dade  joj  u  ovjerovljenu  prepisu  dva  pisma  kralja  Sigismunda,  kojimi 
se  kori  ban  Matko  Talovac,  §to  je  nekoje  prieporne  zemlje  medju 
kaptolom  i  gradskom  obcinom  dopitao  kaptolu  i  kojih  su  radi  po- 
zvane  bile  obje  stranke  na  kraljev  sud.* 

Opate  zagrebackih  Cistercitah  u  XV.  vieku  ovlastio  je  basilejski 
koncil,  da  su  vlastni  i  svedenike  i  svjetovnjake  izobditi,  a  izobdene 
odrieSiti.  Kada  je  godine  1443.  kralj  Vladislav  zabranio  kanonikom 
zagrebackim,  da  se  ne  smiju  pokoriti  biskupu  Benediktu,  a  jer  ih  je 
taj  radi  toga  izobcio,  to  se  oni  na  taj  biskupov  postupak  prituzili 
papinomu  legatu  kardinalu  s.  Angela,  a  taj  odredi  opata  zagrebaCkih 
Cistercitah,  da  ih  odrieSi,  jer  je  nade,  da  6e  se  kanonici  izmiriti  s  bi- 
skupom.  Ne  izmire  li  se  za  cetemaest  danah,  neka  ih  opet  izobdi.'  — 
God.  1454.  zakleli  su  se  medju  sobom  zagrebacki  kanonici,  da  Petra 
Zlotr2ka,  koji  je  krivotvorio  kaptolski  peCat,  ne  de  priznavati  viSe 
svojim  suclanom.  Ali  poSto  su  mu  s  vreraenom  krivdu  oprostili,  to 
ih  g.  1455.  opat  Vinimand  odrieSio  njihove  zakletve.*  —  God.  1461. 
opat  je  Vinimand  nalozio  zagrebackim  zupnikom,  da  plemena :  Zupce, 
Talice  i  Svetoivance  opomenu,  neka  izplate  kaptolu  duznu  desetinu; 
ne  ce  li,  da  ih  pred  vrati  stolne  crkve  pozovu  na  njegov  sud;  ne 
dodju  li,  neka  znadu,  da  de  ih  on  danom  sebi  vlaSdu  izobciti.^  — 
Iste  godine  opat  je  Vinimand  izobdio  i  Kamenske  Pavline,  a  i  nekoje 
kanonike  zagrebaCke,  koji  su  s  nekojimi  Remetskimi  Pavlini  neCovjecno 
postupali.^  —  Sliedede  godine  (1462.)  kaptol  zagrebacki  pozivajudi 
gradskoga  sudca  Antuna  i  nekoje  gradjane  na  sud  pred  opata  Vini- 
manda,  jer  su  mu  uzkratili  desetinu  i  nasrnuvSi  na  klieti,  u  kojih  je 
ne§to  pobrane  desetine  bilo  pohranjeno,  razgrabili  ju,  dao  ih  je  ujedno 
po  istom  opatu  izobditi;  ali,  jer  se  ban  Ivan  Vitovec  zauzeo  za  iz- 
obdenike,  to  ih  opat  na  banovu  molbu  i  odrie§io.^ 

*  Doc.  81. 

■  Doc.  loi    126. 

*  Doc.   137. 

*  Doc.   180. 

*  Doc.  220. 

*  Doc.  222. 
'  Doc.  226. 


CLXIV 


Cisterdfe.   Dommikanu 


fmali  su  opati  zap-eba£kili  Cislercilah  vlast  izobiiivati,  ali  je 
bilo  i  takovih  opalah,  koji  su  i  satni  izobceni  bill,  n.  pn  god.  1484, 
bijaSe  izobtfen  opat    Petar,  §to    je    do  krvi    iztukao  svecenika  Maliju.* 

Osim  samostanske  crkve  sv.  Marije  imali  su  zagrebacki  Cister- 
citi  pred  njom  i  kapelu  sv,  Leonarda  {danas  kaptolska  Ijekara),  za 
koje  je  popravak  bisktip  Osvaldo  oporucio  35   for. 

Cistercite  radi  njihova  crno-biela  odiela  zvao  je  narod  BSrakari**, 

Dcminikani  stanovahu  u  starom  Zagrebu  (gdje  je  danas  Siro- 
ti§te  u  LaSkoj  ultci)  u  samostanu  uz  crkvu  sv.  Nikole  (svez.  I.  str» 
CLV  — CLVI).  U  XV.  viekii  o  njih  sc  spominje  najprije,  da  im  je 
biskup  Ivan  Alben  (f  1433.)  oponicno  ostavio  50  for,^  I  s  Domini- 
k^ni  kao  i  s  Qstercilt  imali  sii  ^pnici  sv.  Marka  god,  1453.  veliku 
•pru  radi  zupne  celvrtine  gradskih  zupljanah.  pa  su  odsudjeni  bill,  da 
su  dyzni  celvrtiny  oporucnih  zapisah  usiypiti  pomcnulim  zupnikom; 
all  se  oni  nisu  toj  osudi  pokorOi,  pa  su  loga  radi  bili  i  izobdeni.^ 

Zagreba?5ki  Dominikani  za  vrieme  samosilja  grofovab  Celjskih 
pTe1:rpjeIi  su  mnoge  §tete,  je*-  su  im  se  oiimali  posjedi,  plodine.  poku(5stvo, 
odielo  itd„  pa  se  toga  radi  prituzili  papi  Kalistu  IH.,  koji  g,  1456. 
zapovjedi  dvojici  zagreba^kih  kanonikab:  Matiji  sa  Culti<5a  i  Jakobu 
\t  Placencije,  da  povedu  iztragu,  a  krivce  da  sudbeno  opomenu,  neka 
vrate  §to  su  oteli;  ne  pokore  li  se,  da  ih  izobce.* 

Prastari  domiisikanski  posjed  bila  je  Blizna,  ali  su  ga  ved  go- 
ditie  1315.  biv5i  u  velikoj  nuldi  zalolili  medvedgradskomu  kastelanu 
Renolda.  Po  Renoldovoj  smrli  do§Ia  je  Blizna  u  ruke  Pavla  SlaraS- 
koga,  kapetana  zagrebackoga  Gradca,  koji  ju  godine  1377.  spremajuci 
se  na  vojnu  protiva  Turkom  ostavio  samostanu  remetskih  Pavlinah. 
S  loga  zapisa  nasta  dugotrajna  parnica  medjy  zagrebackimi  Domini- 
kani i  remetskimi  Pavlini,  koja  se  svr§i!a  tslom  godine  1461.,  kada 
9ti  se  rJominikani  odrefkli  Blizne  usiDpivJi  ju  lemetskoniii  samostanu, 
po§fo  ih  je  on  sa  sto  for.  odStetio.^ 

DoTninikanski  samostan  sv.  Nikole  prispio  je  tecajem  vremena 
u  vrlo  tro§no  stauje,  a  da  se  popravi,  ute^e  se  njegov  prior  Eustakij 
kralju  MfltijaSu  moledi  ga  za  pomo<5.  Usli^av  kralj  ovu  molbu  odredi, 
da  za  popravak  toga  samostana  isli  tecajem  pet  godinah  pobira  sav- 
koliki  pribod  kraljeva  broda  na  Savi  kod  Zagreba,  pa  na  30.  maja 
g.   1462.  nalozi  kaptolu   zagrebackomu,  da  poSalje  svoga  covjeka,  koji 


Doc   338, 

•  Doc.  63. 
"  Doc,   176, 

*  Fag,  185. 

'    Doc,    221.  227. 


Daminikani.  CLXV 

de  s  kraljevim  pristavom  (a  za  takove  oznaci  ili  Ladislava  Biserija  ill 
Ivana  Gepeva,  ili  Matiju  i  Stjepana  Ladomeri<5e  ili  Stjepana  Cevreka 
ill  Ladislava  i  Baltazara  sa  Turkalovca)  uvesti  dominikanski  samo- 
stan  u  pravo  pobiranja  petgodiSnjega  prihoda  brodarine  na  kralj^YU 
brodu.^ 

Isti  je  kralj,  po§to  se  uvjerio,  da  u  istinu  Dominikani  vrlo  stra- 
daju,  to  je  pismom  od  24.  aprila  1464.  dozvolio,  da  plemidi  i  Ijudi 
svakoga  staleza  bilo  u  Zagrebu  bilo  izvan  Zagreba  mogu  za  livota 
i  na  samrtnom  ^su  oponiSiti  dominikanskomu  samostanu  posjede, 
kude  i  ostalo,  a  samostan  da  je  vlastan  takove  zapise  i  darove  primati.' 

Kraj  svega  toga  osta  dominikanski  samostan  vrlo  troSan,  a  sto- 
je<5i  i  onako  u  neutvrdjenu  mjestu,  gdje  se  pred  turskom  provalom 
obraniti  ne  bi  mogao,  zamoliSe  Dominikani  kralja  Matija§a,  da  im 
dozvoli  preseliti  se  u  utvrdjeni  zagrebaSki  Gradac  do  kapele  sv.  Ka- 
tarine,  koja  je  od  starine  njihova  i  ondje  sagraditi  novi  samostan  za 
stanovanje.  Kralj  im  ovu  molbu  usliSa  i  pismom  od  14.  februara 
g.  1473.  odredi,  da  si  do  kapele  s v.  Kaiarine  sagrade  novi  samostan; 
ali  poSto  je  mjesto  uz  ovu  kapelu  pretiesno  bilo,  da  se  proSiri,  pri- 
voljuje  kralj  i  na  to,  da  novi  samostan  mogu  graditi  i  na  ona  dva 
zemljiSta,  koja  lele  uz  kapelu  sv.  Katarine,  i  koja  su  jur  kupili.'  — 
Uz  dozvolu  kraljevu  trebalo  je,  da  na  to  privoli  i  rimska  stolica,  te 
su  zamolili  u  nje,  da  biv§i  svoj  samostan  sv.  Nikole  napuste,  pa  da 
se  presele  u  novi  samostan  do  kapele  sv.  Katarine.  Na  ovu  molbu 
odpisa  papa  Siksto  IV.  na  23.  marta  1473.  biskupu  rolnanskomu,  te 
opatu  belskomu  i  Ivanu  s  Martijanacah ,  kanoniku  zagrebaSkomu, 
ovako:  da  su  mu  se  pritulili  zagrebaSki  Dominikani,  kako  je  njihov 
samostan  sv.  Nikole,  stojedi  izvan  gradske  tvrdje,  tako  udalecen  od 
zagreba£koga  Gradca,  da  je  gradjanom  i  stanovnikom  toga  grada  vrlo 
tegotno  dolaziti  ovamo  na  mise  i  na  druge  poboinosti,  a  naroSito  da 
sluSaju  ovdje  propoviedi  i  spasonosne  nauke;  a  jer  su  obliznji  prie- 
djeli  u  turskih  ved  rukah  i  poSto  Turci  nasrdu  na  zemljiSte  zagrebatke 
biskupije,  lasno  bi  se  moglo  sluciti,  da  prigodom  takovih  nasrtajah 
osvoje  i  opliene  taj  samostan;  a  kad  bi  zauzeli  njega,  u  velikoj  bi 
opasnosti  bio  i  sam  biskupov  grad,  jer  mu  je  blizu.  Predvide(5i  i  bi- 
skup  zagrebadki  ovaku  pogibao,  utvrdjujudi  svoj  grad  u  strahu  radi 
turske  provale,  onaj  je  put,  kojim  se  sa  zagrebackoga  Gradca  ravno  i 
lasno  dolazilo  u  njihovu  crkvu,  sasvim  razorio.  Radi  svega  toga  pri- 

*  Doc.  225. 
■  Doc.  242. 

•  Doc.  283. 


GLXVI  Dominikant. 


siljeni  su  biv§i  svoj  samostan  napustiti  i  preseliti  se  u  utvrdjeni  gornji 
grad  do  kapele  sv.  Katarine,  koja  inace  njim  pripada,  i  ondje  da  su 
Yoljni  blagodamimi  prinosi  sagraditi  novi  samostan ;  pa  da  su  ga  toga 
radi  zamolili,  da  smiju  bivSi  samostan  sv.  Nikole,  izuzevSi  njegovu 
crkvu,  do  temelja  razorili  i  preseliti  se  do  kapele  sv.  Katarine,  ondje 
sagraditi  samostan  sa  spavaonicom,  trapezarijom,  ograditi  mu  vrt,  te 
da  ondje  smiju  mrtve  pokapati,  a  istu  kapelu  providiti  malenim  zvo- 
nikom  i  proSiriti  ju  prema  potrebi  njibova  reda;  napokon  da  sve  po- 
sjede,  prava  i  povlastice,  koje  je  uzivao  i  imao  bivSi  samostan  sv. 
Nikole,  prenesu  se  na  taj  novi  samostan.  —  PriobdivSi  to  papa  re- 
Cenoj  trojici,  nalaze  im,  da  cielu  stvar  dobro  razvide  i  prouce ;  a 
pronadju  li,  da  je  to  shodno  i  koristno,  da  u  njegovo  ime  i  njegovom 
vlasti  to  sve  provedu.* 

Ovomu  papinu  nalogu  u  brzo  bude  udovoljeno,  jer  ve<5  na  23. 
maja  1473.  dolaze  pred  gradsko  zastupstvo:  „frater  Michael,  sacre 
theologie  lector,  vicarius  nacionis  slavonice  ac  frater  Clemens,  prior 
conventus  s.  Nicolai  ordinis  Predicatorum"  i  njemu  podastrevSi  pismenu 
privolu  kralja  MatijaSa,  da  se  na  ime  smiju  naseliti  u  gradskoj  obdini 
i  sagraditi  ondje  samostan,  umoliSe  ga,  da  ih  primi  u  svoju  obdinu. 
Gradsko  poglavarstvo  u  ime  svoje  i  ciele  obcine  uzevSi  u  obzir  njihov 
bogoljuban  zivot  i  prema  Stovanju,  koje  ima  spram  sv.  Katarine,  rado 
ih  primi  i  dozvoli  im  nastaniti  se  ovdje,  ali  da  u  svih  sretnih  i  ne- 
sretnih  casih  duzni  su  ti  redovnici,  u  koliko  im  pravila  dopuStaju, 
dieliti  s  gradjani  dobro  i  zlo.  JoSte  im  obrekne  obdina,  da  ih  ne  <5e 
obterecivati  osim  §to  je  pravedno  i  zakonito  i  da  tt  ih  Stititi  proti 
svakomu  napadacu;  ali  za  to  ce  oni,  ako  uztreba  obdina  jednoga  ili 
vi§e  redovnikah,  da  ga  ili  da  ih  poSalje  u  obdinskom  poslu  i  na  gradski 
troSak  ili  k  rimskoj  stolici  ili  na  kraljevski  dvor ,  da  joj  drage 
volje  ustupe.* 

Dok  se  gradio  novi  dominikanski  samostan,  trebalo  je  uzbuditi 
sudut  za  prinose  blagodarah ;  a  da  narod  i  dozna,  da  su  sve  duhovne 
povlastice  s  bivSega  samostana  sv.  Nikole  prenesene  na  novi  samostan 
sv.  Katarine,  bilo  je  nuzdno  sakupiti  ih  u  jednom  spisu  i  obnarodo- 
vati.  Umoljen  za  to  belski  opat  Eustakij  i  ovlaSten  od  rimske  stolice 
sabrao  je  u  jednom  spisu  sve  duhovne  povlastice  udieljene  domini- 
kanskomu  samostanu,  te  ih  dao  proglasiti  god.  1476.  na  vratih  stolne 
crkve  i  drugdje,  gdje  mu  se  probita^no  vidjelo,  a  za  tim  ih  dao  pri- 
biti  na  dveri  stolne  crkve,  da  ondje  stoje  za  vrieme  svetkovine  sv. 
Stjepana  kralja  t.  j.  19.,  20.  i  21.  augusta;  tada  se  na  ime  radi  veli- 


»  Doc.  285 
•  Doc.  288. 


Dominikani. 


CLXVn 


koga  sajma  silan  narod  skiipljao  u  Zagrebu,  Po^to  su  tako  tri  dana 
bile  na  vratih  stolne  crkve  izvje^ene,  do^ao  je  bio  Dominikan  Ivan, 
da  ih  skine  i  pohrani,  no  kanonik  i  arcidjakon  varaSdinski  Pavao 
silomicc  iztrgnu  mu  ih  iz  rukuh  i  firatra  Ivana  izgrdi  na  ponigu 
rimske  stoUce  i  dominikanskoga  reda.  Tezku  ovu  povredu  dojavi  do- 
minikanski  prior  Mihalj  recenomu  opatu  Eustakiju,  koji  nalozi  zup- 
nikom :  cazmanskomu,  sv,  Martina,  sv  Margarele  u  zagrebackom  pod- 
gradju,  dubravskomu,  te  sv.  Emerika  na  kaptolu  i  sv.  Marka  u  gradskoj 
obdni,  da  proti  receaomu  arcidjakonu  Pavlu  povedu  iztragu,  da  sa- 
sluSaju  svjedoke,  koje  de  ini  prokazaii  Dominikan  Ivan,  a  narocito 
pako  da  presluSaju  kanonikc:  Ivaoa  lektora,  Barlola  kantora,  Iliju 
s  Ilotnje,  Tomu  Tompu,  Krispa,  le  fcJarnabu  prebendara  i  Stjepana 
gradjanma  zagrebackoga,  le  mu  iziralni  zapbnik  po^alju  i  arcidjakona 
Pavla  pozovu  na  sud  pred  njega  ili  njegova  zamjenika,  na  kojem  ce 
mu  se  odredili  kazna  prema  velicini  krivde.* 

Da  se  novi  dominikanski  samostan  potrebStinami  obskrbi,  za- 
moli^e  redovnici  kraija  Matija^a  za  kakovu  pripomod,  a  on  na  15, 
junija  1478.  oslobodi  ih  da  ne  pladaju  ni  redovita  porcza,  tji  izvan* 
rednih  nametah  i  dacah,  nili  ikakove  roboie,  te  sirogo  prepovjedi 
svim  porezovnikom,  da  u  Dominikanah  ne  utjerivaju  poreza  ili  §to 
sUfna* 

-  Zagrebacki  su  Dominikani  imali  izdaSan  posjed  preko  Save, 
prozvan  gornji  Siupnik,  koji  su  te^ali  ondjeSnji  kmelovi  iz  Iredne, 
t  j-  dvie  tredine  priroda  pripalo  je  saraostanu,  a  treda  kmetom,  Ovomu 
posjedu  bijaSe  susjed  Ivan  Horvat,  plemid  okidki.  koji  je  silomice 
poceo  najprije  pobirati  za  se  dvie  Irecine  priroda.  A  kada  ga  radi 
loga  Dominikani  ululili,  to  jc  pobrav§i  potetkom  augusta  14S4,  dvie 
trccinc  priroda,  u  mjesecu  oktobru  pobrao  i  tredu  tredinu  t  j.  sav 
prirod,  a  tim  izkljucio  samostan  iz  posjedovnoga  prava.  —  Protiva 
ovomu  silniku  dignu  Dominikani  pred  banom  Maiijom  Gerebom  pamicu, 
a  on  na  16,  aprila  1485.  povjeri  kaptolu  zagrebackorau  iztragu  proliva 
Ivanu  Horvatu.  Na  ovu  iztragu  odasla  kaptol  svoga  prebendara  Grg^ 
Magla(5koga,  koji  uzevSi  sa  sobom  banova  pristava  Nikolu  Ivanovida 
\z  Brezovice,  te  oba  dosavSi  u  sriedu  poslije  Markova  (27-  aprila)  u 
posjed  Stupnik  i  izpitavSi  vjerooostojne  svjedoke  doznadoSe,  da  je  Ivan 
Horvat  u  istinu  silomice  pobirao  prirod  i  tim  se  ogrie5io  o  domini- 
kansko  pravo,  pak  ga  1  toga  radi  oba  izaslanika  po  njegovu  kmetu 
Ivanu  Drempicu  sluzbeno  pozvaSe,  da  za  mjesec  danah  dodje  na  sud 
pred  fupaniju  krilevacku;  a  ne  dodje  li^  neka  znade,  da  ce  se  protiv 

»  Doc.  J05. 
*  Doc    ^15, 


cLxvm 


Dommikam^ 


njega  postupati  po  zakonu,  Ovomu  se  pozivu  Ivan  Horvat  nije  po- 
korio,  pak  se  ta  parnica  raznimi  rociSti  vukla  do  osminah  Bogojavljenja 
g.  14^8.  U  OTth  osminah  na  krizevackoj  zupanijskoj  skupStini,  kojoj 
je  predsjedao  ban  Gereb,  zahtievaSe  dominikanski  odvjetnik  Valentin 
Palli  sa  Miholjca,  da  se  okicki  plemic  Ivan  Horvat  osudi,  jer  je  sili- 
mice  otimao  najprije  dvie  tre<5ine  priroda  od  dominikanskoga  posjeda 
Stupnika,  a  napokon  sav  prirod,  a  tim  da  je  izkljucio  samostan  iz 
posjedovnoga  prava.  Akoprem  ni  na  ovaj  sud  Horvat  nije  do§ao,  ali 
ga  ipak  zupanijski  sud  osudi  tako:  da  plati  toliko  za  pobrani  prirod^ 
za  koliko  tt  cienu  prise<fi  dominikanski  prior,  a  povrh  toga,  Sto  je 
j^inio  otima^inu  i  da  se  za  primjer  drugim  kazni,  da  plati  samostanu 
50  marakah  ili  200  for.  PriobcivSi  ban  ovu  osudu  kaptolu  zagrebac- 
komii^  zamoli  ga,  da  odaSalje  svoga  covjeka,  koji  tt  u  prisudu  banova 
piistava  i  svjedokah  uvcsti  samostan  u  posjed  Stupnika  i  njegova 
priroda ;  a  za  tim  da  oba5av§i  Horvatove  posjede,  izlu^e  od  njih  onollki 
did,  koji  bi  vriedan  bio  200  for  i  da  ga  predadu  Dominikanom  kao 
zalog  ili  jamcevinu,  da  ju  dotle  drie,  dok  Horvat  ne  izplati  svote  od 
300  for.^ 

Nisu  se  zagrebacki  Dominikaai  borili  samo  proti  okidkomu 
plemi^u,  oni  se  u  isto  vricme  borili  \  proti  doma<5emu  biskupu 
Osvaldu  Tuzu,  koji  im  je  oko  god.  1476.  oteo  dva  posjeda:  Koritno 
u  dubravskom  i  Novake  u  ivani<5kom  koiaru^  §to  ih  je  osiavio  samo- 
stanu plemi(5  Cavski  Mato.  da  se  ciiaju  mise  za  izpokoj  njegove  duSe. 
O  loj  posjedovnoj  borbi  samo  toliko  znademo,  da  je  na  9.  decern  bra 
g.  1493.  Dominikan  Dr  Ivan,  glavni  propovjednik,  pred  Simedjskim 
samostanom  kao  pred  vjerodostojnim  mjcstom  ulo^io  prosvjed  proti 
biskupu  Osvaldu,  §to  jc  osvojio  njihove  altarijske  posjede  Koritno  i 
Novake,  i  da  ih  nepravedno  uziva,  le  zabranjuje  i  tomu  samostanu  i 
svim  drugim  vjerodostojnim  mjestom,  da  biskupa  Osvalda  u  posjedo- 
vanje  uvedu.' 

U  jednom  joSte  posjed u  t  j.  Slavelidu  zagrebacki  su  Dominikani 
takodjer  bili  uznemirivani  od  plemidah  OrSicah  „de  Gorica'',  kako 
doznajemo  iz  naloga  kralja  Vladislava  CeSkoga,  kojim  na  3.  oktobra 
zapovieda  Osvaldu,  biskupu  zagrebackorau  i  njegovu  vikaru  Gjuri, 
biskupu  roManskomu,  te  banom  hrvatskim  i  svomu  tovamiku  Ladi- 
slavu  Egervaru  te  Andriji  \  GaSparu,  sinovom  Ivana  Heninga  susjed- 
gradskoga,  da  Dominikane  zagrebacke  i  njihov  posjed  Slavetic,  koje  je 
on  uzeo  pod  svoje  kraljevsko  okrilje,   da  ih  Stite  i  brane,  a  naro^ito 


*  Boc.  347,  357. 

•  Doc,  365. 


Franjevci.  CLXIX 

proli  nasilju  plemidah:  Gjure,  Petra,  Pavla  i  Jakoba  OrSidah,  koji  ih 
u  torn  posjedii  vrlo  uznemiruju.^ 

Za  popravak  je  crkve  i  samostana  zagrebaSkih  Dominikanah 
biskup  Osvaldo  oporu2no  ostavio  50  for.* 

Franjevci.  O  franjeva2kom  samostanu,  koji  je  postojao  na  kaptolu 
ved  druge  polovine  XIII.  vieka  (sv.  I.  str.  CLV — CLVI),  u  XV.  vieku 
toliko  znamo,  u  koliko  su  im  namienjeni  bill  oporucni  zapisi.  —  Oko 
godine  \s^2^.  IvaiL  ban,  sin  Rudolfa  Albena,  na  samrtnom  6asu  u 
prisudu  svoga  brata  Hinka,  peSujskoga  biskupa,  te  Ivana  literata, 
Sinovnika  rakovackoga  i  gradskoga  Ijecnika  Vlkana,  oponiSio  je  znatnu 
svotu,  da  se  njom  kupi  za  spas  njegove  du§e  kakov  posjed  za  franje- 
vacki  samostan.  ReSeni  ovrSitelji  oponike  dogovorno  sa  Franjevci 
kupili  su  za  80  for.  od  Mihaija,  sina  Sebastijanova,  bivSega  sudca, 
njegov  mlin  sa  nuzgrednimi  sgradami  i  oranicom  medju  potoci  Mati- 
2inom  i  Pretokom  i  medju  mlini  plemida  Ladislava  ZenSeja  i  djece 
Ivana,  sina  Jakoba  Boljeva.  Ovaj  kup  prijavili  su  na  25.  julija  1425. 
gradskomu  poglavarstvu,  jer  je  kupljeni  mlin  bio  u  obsegu  gradske 
obiHne,  a  ono  je  to  kupovanje  priznalo  i  potvrdilo  pridodavSi,  da 
franjevaSki  samostan  nikada  ne  smije  taj  mlin  s  oranicom  odtudjiti 
izpod  vlasti  gradske  obdine.' 

Drugi  Ivan  Alben,  biskup  zagreba2ki,  ostavio  je  (1433.)  opo- 
ru£no  franjeva<^komu  samostanu  50  for.* 

Na  4.  januara  god.  1443.  Gjuro,  sin  Nikole  Bak§e,  gradjanin 
zagrebaCki,  inace  plemid  Pribi^ki,  odredi  na  samrtnom  casu,  da  se 
njegovo  oruije  za  spas  njegove  du§e  dade  franjevaSkomu  samostanu 
i  umrlo  tielo  da  mu  se  ondje  pokopa.* 

Matija  Farka§,  sin  plemida  Egidija  Klokockoga,  gradjanin  zagre- 
baCki,  ustmeno  pred  svjedoci  oporuci,  da  se  proda  po  njegovoj  smrti 
i  lene  mu  Kate  njegova  sjenokoSa  u  gradskom  podrucju,  a  dobiven 
za  nju  novae  da  se  dade  franjevaCkomu  samostanu  u  ime  zaduSbine. 
No  udova  njegova  Kata  zeledi  pospjeSiti  spas  du§e  svoga  preminuloga 
muJa  proda  odmah  po  smrti  re^enu  sjenokoSu  svomu  sestridu  Gjuri, 
sinu  Mavra  Klokockoga,  za  15  for.  te  na  11.  junija  god.  1453.  pred 
gradskim  zastupstvom  osobno  prisutna  sa  franjevackim  gvardijanom 
Benediktom,  izjavi,  da  je  tu  sjenokoSu  prema  namjeni  pokojnikovoj 
prodala  za  15  for.  a  dobljen  novae  dala  u  ime  zadu^bine  franjevac- 

*  Doc   371. 

*  Doc.  394. 

*  Doc.  42.  166. 

*  Doc.  63. 

*  Doc.  134. 


CLXX  SkoU,  uboznice,  kupaliste. 


komu  samostanu,  §to  je  i   prisutni    gvardijan  potvrdio  i   obrekao,  da 
6c  tu  svotu  unesti  u  korist  samostana.^ 

Napokon  godine  1499.  na  15.  aprila  oporu($no  ostavi  25  for. 
biskup  Osvaldo  samostanu  zagrebackih  Franjevacah.* 

SkoU,  uboinice,  kupaliUe.  U  XIV.  vieku  bijahu  sjemeniStne  §kole 
preustrojene  i  donekle  uredjene  prema  slicnim  §kolam  dnigih  cvro- 
pejskih  gradovah.  U  torn  je  jo§te  vieku  bilo  u  njih  uSenikah  iz  sva- 
koga  sloja  pucanstva  a  i  svake  dobe,  po^evSi  od  malenih  djakah, 
„koji  ne  mogahu  podnieti  zime  te  im  je  bilo  dozvoljeno,  da  drvci 
ugriju  §kolu**,  do  odraslih  mladidah.  Ucitelju  ili  §kolastiku  placala  se 
§kolarina  ili  u  novcu  ili  u  prirodninah,  a  oproSteni  bijahu  od  nje 
osim  siromakah  u^enikah  jo§te  i  uCenici,  kojim  su  bili  kanonici  ro- 
djaci,  kao  i  oni  mladidi,  koji  su  ucili  na  troSak  kaptolski. 

Tadanja  obuka  dielila  se  u  ova  tri  glavna  odsjcka:  u  prvom, 
prozvanom  gramaticalia,  ucila  se  latinska  slovnica.  Kada  su  nju  tocno 
nauc^ili,  predavala  im  se  sintaksa  ili  skladnja;  u  drugom,  logicalia, 
tumacila  se  retorika  i  logika,  a  napokon  u  trecem  teologia,  Uz  ove' 
znanosti  ucili  se  djaci  i  raCunati,  u  koliko  je  za  tada  potrebno  bilo. 
Osobit  se  takodjer  obzir  uzimao  na  crkveno  pjevanje  svedenickomu 
stalelu  toliko  nuzdno.  (Vidi  I.  svez.  str.  CLVII— CLIX.) 

U  XV.  vieku,  ako  se  u  glavnom  obucavanje  temeljilo  na  re- 
cenoj  osnovi,  ali  se  mnogimi  pisanimi  naucnimi  djeli  usavrSivalo.  Na 
podlozi  inventara  stolne  crkve,  pisana  polovinom  XV.  vieka,*  molerao 
spomenuti  nekoja  vafnija  za  obuku  prirucna  djela.  Za  obuku  grama- 
tikalijah  rabio  se  tako  zvani  „Cathoiicon,  sen  Dictionariutn  reale^ ^  §to 
ga  u  XIII.  vieku  sastavio  Dominikanac  Ivan  Balbo,  te  Hugociev  Pro- 
saicus.  Za  logikalia  te  za  pouku  u  retorici  ili  govornictvu  rabili  su 
govori  fratra  Armanda  de  Belkomisa,  fratra  Riharda  i  Brandana,  i 
Dialectica  nepoznata  pisca.  Ako  i  lalinskih  klasicnih  autorah  nisu  citali 
u  §koli,  ali  su  ipak  mnogi  citali  legende  i  jo§te  tako  zvana  „Gesta 
Romanorum*  t.  j.  price  0  trojanskom  ratu,  o  Aleksandru  Velikom  i  o 
rimskih  carevih.  Ovo  djelo  bijaSe  bogato  zastupano  u  evropskoj  lite- 
raturi  srednjega  vieka  i  rado  se  citalo  §to  za  zabavu  §to  za  pouku. 
Najja^e  bija§e  zastupana  teologija.  Osim  biblije  s  glosami  citali  su  se 
za  dogmatiku  i  moralku  uz  Petra  Lombarda  traktaii  ili  Summae  sv. 
Tome  Akvinca,  sv.  Grgura  velikoga  itd. ;  za  ucenje  crkvenoga  prava 
sluiio  je  Decreium  Gratiani,  Decretales  Gregorii  PP.  IX.,  Liber  sextus 
Bonifacii  Vlll.,  a  narocito  nClementina",  a  poznat  bijaSe  jo§te  i  codex 

*  Doc.  171. 
■  Doc.  394. 
'  Starine  jugosl.  akad.  knj.  XIII 


Sk^^ie 


CLXXI 


Justinianov.  —  Za  liturgiku  rabio  je  tako  zvani  ^rationale  divinorum 
officiorum"  i  „rubricae  missalis,  breviarii",  docim  je  za  pastoral  sluzio 
, liber  archidiaconus    dictus,   de    cura  et    officio    pastoris  animanim". 

Ako  i  btjaSe  prcpovjedjeno  svecenstvu  bavili  se  kinirgijoni,  to 
mu  se  ipak  nije  branilo  baviti  se  medicinom,  pa  u  XV.  joMe  vieku 
nalaziino  kao  doklore  medicine  zagrebacke  kanonike:  Mihalja  (1433.) 
i  Makvarda  (1452),  a  za  Xm  znanosi  rabila  su  djela:  Hipokrata,  Gal- 
lena,  Avicenc,  Serapiona,  Elbukazena,  Albumetra,  Rasisa  i  dr.  Ciela 
pak  ta  znanosi  sastojala  je  sanio  u  proucenju  Ijekovita  bilja  i  o  nje- 
govoj   uporabi, 

Povrh  pomenutih  naukah  osvrtalo  se  u  to  doba  osobito  takodjer 
i  na  glasbu,  „artem  musicam  et  peritiam  cantandi** ;  u  njoj  je  podu- 
cavao  kanonik  kanior  ill  njegov  zamjenik  vje^ti  pjeva2  svedenik,  pro- 
zvan  mcccntor^  koga  je  kantor  placao.  Pjevalo  se  samo  poslije  podne 
po  jedan  ili  viSe  danah  pred  svetkovinami.  —  U  crkvi  se  pjevalo 
uz  sviranje  i  bez  sviranja  na  crguljah. 

Prona5a§<5em  tiska  (1455.)  malo  po  inalo  olakotilo  se  i  una- 
priedilo  obucavanje  zagrebacke  sjemeniSlne  mladezL 

Profe^ori  na  ladanjem  zagrebackona  sjemeniSiu  bijahu  kanonict 
magistri,  a  ravnaleljem  kanonik  lektor  kaptola  zagrebackoga.  Po5to 
ih  je  inedju  onovremenimi  kanonici  bilo,  koji  bijahu  „decretorum 
dociores*,  koji  su  se  le  f^asii  donnakH  ucedi  se  na  kojem  svenCiliSiu  u 
Italiji,  to  mozemo  red,  da  je  dovoljno  slrucnih  silah  djelovalo  u  poducl 

Vrlo  zalimo,  da  u  onoj  ranozini  rukopisah  ucevnoga  sadrzaja, 
koju  spominje  pomenuti  inventar  siolne  crkve,  ne  nalazimo  imena  i 
njihovih  pisacah  il  prepisaijah,  da  bismo  mogli  odgonetnuii,  koje  se 
ti^osti  kojom  znanostt  bavile,  ali  ipak  spomenut  <*u  primjera  radi: 
Decretaliutn  libri,  descripti  per  Blasium  de  Marocha,  canon,  zagrab. 
ann.  1476,  ^  Elucidarium  riiuum  missae,  horarum  canonicarum  etc, 
Scripsit  Helias  de  Draganich  anno  1440.  —  Horborich  Vilhclini: 
Dccisiones  de  Rota  capituli  zagrabiensis  etc. 

Patrioticnu  srcu  vrlo  godi,  da  ipak  uz  oruije,  koje  se  brusilo 
proti  izvanjskomu  neprijalelju,  a  zaliboze  kad  kada  i  proti  najbliiemu 
susjedu,  ipak  se  nastojalo  i  o  prosvjeti  bar  nekojih  umnih  Ijudih,  koji 
bijahu  odaslani  u  inozemstvo  (narocito  u  Italiju,  a  na  pose  u  Bolonju)» 
da  se  ondje  naobraze,  a  vrativ^i  se  kuci  da  poducavaju  kod  kude  i 
ilvom  rjeci  i  umnimi  djelL  Liep  i  doisto  svake  hvale  dostojan  dokaz 
za  to  nalazimo  u  kaptola  zagxdbackoga  u  zakljucku  stvorenonn  go- 
dine  147S,  kojim  se  nepobilno  odredjuje,  da  kanonikom,  koji  su 
izvan  domovine  na  nauci,  pripada   podpuni  diel  svih   kanoniSkih  do- 


CLXXII  Uboznice. 


hodakah.^  —  Povrh  toga  kaptol  je  zagrebaJ^ki  pripomogao  i  domadoj 
uce<5oj  mladezi  u  zagreba^kom  sjemeniStu  (scholaribus)  ne  samo  milo- 
dari  pojedinacah,  ved  da  podpora  bude  i§to  izdaSnija,  odredio  g.  1489., 
da  se  suvi^k  one  globe,  koju  su  nemarni  bilo  kanonici  bilo  preben- 
dari  za  propust  slu2be  bozje  u  stolnoj  crkvi  morali  platiti,  daruje 
djakom  zagrebackoga  sjemenUta.* 

Napokon  primetnuti  mi  je,  da  je  u  XV.  vieku  prestalo  u  za- 
grebackom  sjemeniStu  obuSavanje  u  prvih  pocetcih  citanja,  pisanja  i 
ra^unanja;  tu  su  zadadu  preuzeli  donekle  samostani  i  gradske  §ko1e, 
iz  kojih  su  istom,  svrSivSi  ih  ondje  valjanim  uspjehom,  prelazili  radi 
vi§e  naobrazbe  u  sjemeniSlne  §kole. 

Uboznice.  Spomenuo  sam  (svez.  I.  str.  CLIX),  da  je  na  zagre- 
backom  kaptolu  ved  polovinom  XIV.  vieka  postojala  uboznica  ili 
bolnica  pod  naslovom  sv.  Jelisave.  Sto  milodari  §to  oporucnimi  zapisi 
uzdrzavala  se  ova  uboznica ;  tako  joj,  u  koliko  nam  je  poznato,  biskup 
Ivan  Alben  (f  1433.)  oporuSno  ostavio  25  for.;*  a  biskup  Osvaldo 
(f  1499.)  za  njezin  popravak  100  for.*  —  Povrh  toga  imala  je  ta 
ubol^nica  i  nekretnih  posjedah,  koji  su  god.  1481.  dosta  prostrani  bili; 
na  ime:  dvadeset  i  pol  rali  oranicah  i  dvie  sjenokoSe  na  dvadeset 
kosacah  u  kotaru  laSkouIickom.^ 

Ovom  je  ubolnicom  upravljao  ili  koji  kanonik  ili  drugi  koji 
svecSenik,  i  zvao  se  ^rector  hospitalis",  a  poznata  su  nam  dvojica,  i 
to:  Stjepan  kanonik  od  1423 — 1429.  i  Ivan  1465. 

Polovinom  XV.  vieka  po  nebajstvu  biskupah  i  kaptola  zagre- 
baSkoga  doSla  je  sgrada  ove  bolnice  u  vrlo  troSno  stanje,  a  i  nje- 
zinom  se  imovinom  kojekako  upravljalo.  Ovomu  nemaru  doskoCio  je 
biskup  Benedikt,  te  je  iz  pukoga  milosrdja  za  sirotinju  svojim  troSkom 
obnovio  bolnicu,  da  bude  dostojnom  pribranom  za  njegu  bolestnikah, 
i  odredio  shod  no  za  uzdrlavanje  njezina  svecenika  upravitelja,  a  glade 
same  uprave  za  budu(5a  vremena  dokinuv  dotadanju  zlorabu  ustanovio : 
da  u  budude  ne  smije  biskupska  slu2incad  u  reSenoj  bolnici  i  njezinih 
prostorijah  stanovati ;  da  biskup  zagrebacki  za  upravitelja  ove  bolnice, 
kako  je  do  sada  bivalo,  ne  smije  ni  siliti  ni  postaviti  ikojega  kano- 
nika  zagrebackoga ;  da  milodari  i  oporucni  zapisi,  bili  oni  u  posjedih, 
oranicah,  sjenokoSah  ili  druge  koje  mu  drago  vriednosti  dane  i  za- 
pisane  ovoj  bolnici,  ne  smiju  joj  se  pod  nikakov  nacin  oteti.  Da  ovo 

*  Doc.  314. 

*  Doc.  351. 
'  Doc.  63. 

*  Doc.  394. 
»  Doc  325. 


Uboinice.  CLXXIII 

sve  za  buduca  vremena  ostane  netaknuto  i  nepovriedjeno,  zamolio  je 
isti  biskup  papu  Nikolu  V.,  da  sve  to  apoStolskom  vlasti  potvrdi. 
Prema  tomu  nalozi  na  15.  augusta  g.  1453.  papa  opatu  zagrebaSkih 
Cistercitab  Mateju,  da  to2no  prouci  re£ene  ustanove,  a  pronadje  li  ih 
valjanimi,  da  ib  u  njegovo  ime  potvrdi.  A  poSto  su  one  u  istinu  od- 
govarale  zabtjevom  i  probitku  reSene  bolnice,  to  ib  opat  na  6.  ok- 
tobra  i  potvrdio.^ 

Ali  uz  prkos  ove  potvrde,  zaStidene  dubovnom  vlasti  i  crkve- 
nimi  kaznami,  bilo  je  osobab,  koje  se  o  nju  ogrie§ile.  Imamo  za  to 
dva  primjera:  g.  1465.  utu2io  je  Ivan  rektor  ove  bolnice  opatu  Cistcr- 
citskomu,  kao  Stitniku  bolniSkib  pravab,  plemida  Hennana  sa  ^ve  i 
njegovu  mater  Ursulu,  §to  nisu  neki  predij,  ostavljen  ovoj  bolnici, 
htjeli  joj  predati.  Opat  je,  sluSedi  se  crkvenom  vlasti,  ove  odpomike 
izobdio,  nu  poSto  je  taj  priepor  bio  svjetske  naravi,  te  bi  se  morao 
razpravljati  pred  biskupskim  glavnim  upraviteljem  dobarah,  to  se  iz- 
obdeni  obratili  molbom  na  kralja  MatijaSa,  moledi  ga,  da  zapovjedi 
opatu,  da  digne  s  njih  crkveno  izobdenje,  a  priepor  da  se  svede  na 
svjetovno  sudiSte,  kamo  po  svojoj  naravi  spada.'  —  Da  li  se  svrdio 
na  korist  bolnice  ili  nije,  ne  imamo  za  to  viestih. 

I  sam  biskup  zagrebaSki  Osvaldo,  upucen  bez  dvojbe  od  zlo- 
glasnoga  svoga  glavnoga  upraviielja  dobarab  plemida  Petra  Gudo- 
ve(3koga,  oteo  je  godine  1480.  dvadeset  i  pol  rail  oranicah  i  dvie 
sjenokoSe  u  kotaru  laSkoulickom,  §to  bijaSe  vlastnictvo  ove  bolnice  ; 
ali  poSto  je  bio  na  velikoj  skupStini  zupanije  zagrebacke,  drlanoj 
mjeseca  februara  1481.,  osudjen,  to  je  sve   povratio  bolnici.^ 

Osim  uboznice  sv.  Jelisave  bila  je  s  lieve  strane  Medve§caka  u 
LaSkoj  ulici,  u  biskupskoj  jurisdikciji,  joSte  jedna  uboznica  pod  na- 
slovom  sv.  Antuna.  Polovinom  XIV.  vieka  spominje  se  u  La§koj  ulici 
zupna  crkva  sv.  Antuna,  te  je  ta  bolnica  morala  bili  nekako  blizu 
nje.  Kad  je  ta  bolnica  nastala,  iko  ju  utemeljio  i  kako,  nije  nam  po- 
znato;  ali  o  njoj  poznalo  nam  je  samo  to,  da  joj  god.  1433.  biskup 
Ivan  Alben  oporucno  ostavio  25  for.,  a  biskup  Osvaldo  god.  1499. 
opet  oporucio  50  for.* 

Daleko  izpod  La§ke  ulice  blizu  Save  tecajem  XV.  vieka  posto- 
jala  je  joSte  bolnica  za  siromaSne  gubavce  (pro  pauperibus  leprosis 
in  suburbio  zagrabiensi  t.  j.  prastaroga  Zagreba)  pod  naslovom  sv. 
Petra,  kojoj  je  g.  1433.   biskup  Ivan  Alben  oporucno  ostavio  25  for.'^ 

*  Doc.  172.  174 
'  Doc    243. 

'  Doc    325. 

*  Doc.  63.  394. 

*  Doc.  63. 


CLXXIV  Kupaliite. 


KupalUte.  Na  lievoj  obali  potoka  MedveSSaka,  a  ne  daleko  Cister- 
citskoga  samostana,  bijaSe  kupaliSte,  nekoc  Cistercitsko,  koje  je  g.  1376. 
proSlo  u  vlastniCtvo  prebendarskoga  sbora.  (Vidi  I.  sv.  str.  CLIX — CLXII.) 
Od  to  doba,  §to  je  prebendarski  sbor  u2inio  za  to  kupaliSte  i  kako 
ga  uzdrlavao,  ne  imamo  upravo  nikakovih  viestih,  no  ipak  toliko  do- 
znasmo,  da  je  prema  svrSetku  XV.  vieka  njegova  sgrada,  a  osobito 
krov,  vrlo  troSna  bila.  Dobrotvori  prebendarskoga  sbora  i  ovdje  mu 
svojimi  milodari  pritekli  u  pomod.  Spominje  se  u  prebendarskih  za- 
piscih,  da  je  neki  plemi^  iz  Velike  mlake  poklonio  za  popravak  kupa- 
li§ta  jedan  zaselak,  a  prebendari  da  su  ga  prodali  i  za  taj  novae  kupili 
kotao  za  grijanje  vode.  Istodobno  kastelan  grada  Stjenicnjaka  darovao 
je  u  ime  popravka  100  for.,  a  Gjuro  arcidjakon  bekSinski,  da  se  kupa- 
liSle  podzida  i  popravi,  darovao  je  sboru  100  for.;  a  napokon  go- 
dine  1498.,  da  se  popravi jenu  tako  kupaliStu  stavi  novi  krov,  prikazao 
je  Matej,  kanonik  pojac  stolne  crkve,  100  for. 

Prebendarski  je  sbor  svoje  kupaliSte  davao  u  najam,  a  kada  ga, 
kako  eto  spomenuh,  popravio  i  za  kupke  udesio,  propisao  je  uvjele 
za  najamnike  i  ustanovio  cjenik,  odrediv  ovako:  da  se  za  pu§tanje 
krvi  kojega  Slana  prebendara  bere  pristojba  po  starom  obiCaju  t.  j. 
od  male  2ile  2etiri  beSa  (wiennenses),  a  od  vec^e  dva  solda.  Za  stav- 
Ijanje  rogovah,  i  to  za  pet  rogovah  jedan  bee.  —  Kablide  male  mora 
kupaliStni  najamnik  sam  nabaviti,  a  koliko  ih  je  u  kupali§tu  na§ao 
kao  inventar,  toliko  ih  mora  ostaviti.  —  Dvie  pedi,  kad  potrebno 
bude,  duzan  je  najamnik  popraviti.  —  Stare  banje  mora  sam  popravljati, 
a  nove  nabavit  tt  sbor.  —  Kada  brije  kojega  prebendara,  da  uzme 
dobre  britve,  a  ne  onakove,  kakovimi  seljake  briju.  —  Jo§te  se  na- 
glasuje,  da,  kada  se  prebendari  kupaju,  da  ih  podvorkinje  kupaliStne 
ne  posluzuju,  osobito  ako  se  tada  i  svjetovnjaci  kupaju. 


Sukobi  medju  gradskom  i  biskupsko-kaptolskom 

oblasti. 

Zametak  i  povod  najprije  svadjam,  a  kasnije  i  krvavim  sukobom 
medju  ova  dva  susjeda  t.  j.  medju  kaptolskom  i  gradskom  jurisdik- 
cijom,  bija§e,  kako  spomenuh  (sv.  I.  sir.  CLXIII),  jedno,  §to  je  zagre- 
ba2ki  Gradac,  ako  je  i  bio  poviSen  na  slob.  kr.  grad,  donekle  ipak 
bio  podSnjen  kaptolu  lira,  §lo  je  bilo  kaptolu  na  gradskom  tlu  (jer  je 
starinom  njegovo  bilo)  udieljeno  pravo  pobiranja  gradske  pijacovine 
i  maltarine;  a  dnigo,  §lo  su  gradski  posjedi  okvireni  bill  posjedi 
kaptolskimi,  odakle  nastado^e  Sesti  priepori  o  mojem  i  tvojem,  s  kojih 
najviSe  polekoSe  ovi  krvavi  sukobi.  Islina  je  doduSe,  da  su  mnoge 
nepravde  pocinjene  bile  privolom  ili  kaptolskom  ili  gradskom,  ali 
su  se  ipak  i  zloSini  pojedinacah  vaviek  upisivali  u  grieh  i  jednoj  i 
drugoj  oblasii. 

Ovi  sukobi,  nastavSi  u  XIV.  vieku  (sv.  I.  str.  CLXIII— CLXXX), 
obnavljali  se  i  u  XV.  uz  prkos  toga,  §to  je  na  la.  aprila  1397.  radi 
krvavoga  nasrtaja  na  kaptol  (u  decembru  1396.)  sa  gradske  obdine 
skinuta  bila  crkvena  kletva  i  obdina  primljena  bila  „u  krilo  sv.  matere 
crkve  i  u  zadrugu  vjernih  Hristovih",  jer  kolovodje  toga  sukoba  nisu 
zadovoljili  duznosti  spram  kaptola.  O  tom  nas  uvjerava  nalog  Kost- 
nickoga  crkvenoga  sabora,  kojim  se  na  prituzbu  kaptola  zagrebackoga 
zapovieda  na  1.  junija  g  1416.  cistercitskomu  opatu  u  Landstrasu,  da 
povede  iziragu  proti  gradjanom,  koji  su  prigodom  recenoga  nasrtaja 
na  kaptol  nekoje  kanonike  i  svedenike  poubili,  nekoje  izranili  i  utam- 
nicili,  te  kaptol  poplienili  i  popalili.^ 

Ne  imamo  viestih,  da  li  je  u  istinu  iztraga  povedena  bila,  ali  se 
svakako  tim  nalogom  opet  podrazio  zalac  medju  jednom  i  drugom  oblasti. 

Ponajprije  indi  godine  1421.  oko  Margaretinja,  t.  j.  za  vrieme 
velikoga  gradskoga  sajma,  kada  bi  po  zakonu  medju  jednom  i  drugom 

*  Doc.  23. 


CLXXVI  Sukobi. 

jurisdikcijom  morao  vladati  tako  zvani  boiji  mir  (treuga  dei),  ipak  je 
kaptolski  sudac  Gjuro  s  oruXanimi  svojimi  Ijudrai  provalio  na  gradsko 
zemljiSte,  te  mnoge  gradjane  i  gradske  stanovnike  iztukao,  izranio  i 
oplienio,  jarme  volovske  i  kola  sasjekao,  i  pohvatavSi  nekoje  gradjane 
u  Popov  ih  turen  zatvorio  i  driao  ih  u  zatvoru,  dok  mu  se  svidjelo.^ 

Sliedede  godine  (142a.)  ovi  se  sukobi  ne  samo  nastavili,  ve<5 
izvrgli  u  pravi  domadi  rat.  Oko  svetka  Blagoviesti  ili  25.  marta  reSeni 
kaptolski  sudac  Gjuro  provalio  je  na  gradske  zemlje  te  mnoge  gra- 
djane izbio,  tezko  ranio  i  oplienio.  Ne  dugo  za  tim  ili  u  utorak  12. 
maja  nekoji  su  znatniji  kanonici  sa  svojimi  slugami  i  kmetovi  provalili 
na  gradske  zemlje,  koje  su  gradjani  tada  orali,  te  im  sasjekli  plugove 
a  mnoge  orace  gradjane  izbili  i  te2ko  izranili.  Slicdedi  odmah  dan 
kanonik  Ladislav  Davod  bivSi  sa  kaptolskom  posadom  u  Popovom 
tumu  izbacao  je  na  gradsku  obdinu,  da  ju  popali,  mnoge  lumbarde  i 
oganj  (machinas  et  pixides  sonorosas),  a  da  nije  imala  ob<5ina  oprezne 
stral^are,  postalo  bi  od  njezina  grada  jedno  gariSte.  —  Brzo  opet  za 
tim  isti  je  kanonik  Davod  uhvatio  u  gradskoj  obdini  jednoga  gradjanina, 
oteo  mu  orulje,  odielo  i  novae  i  taj  dan  dao  je  niSaniti  i  streljicami 
gadjati  s  Popova  turna  na  gradjane  gradom  prolazece  i  bacao  je  oganj 
na  grad,  a  bio  bi  ga  popalio,  da  gradska  strala  nije  na  oprezu  bila. 

Da  se  kaptolu  vrati  nemilo  za  nedrago,  to  na  7.  junija  ili  na 
svetak  presv.  Trojstva  obsjednu  oru2ani  gradjani  Popov  turen  u  nakani, 
da  njegova  zapovjednika  kanonika  Ladislava  Davo<5a  uhvate  i  ubiju, 
te  su  mu  i  zasjede  postavili,  da  ga  uhite.  Da  se  uzmognu  sabrati  bez 
buke  i  zvonjenja  i  tako  sabrani  snaSno  udariti  nenadano  na  kaptol, 
pa  ga  poplieniti  i  zapaliti,  izvjesiSe  crvenu  gradsku  zastavu  na  zvonik 
sv.  Marka.  Ali  opazivSi  to  zapovjednik  Popova  turna  Ladislav  Davo<5 
i  docuvSi  2amor  i  vidjevSi  trku  oboruzanih  gradjanah  dosjeti  se  na 
§to  se  spremaju,  te  na  dugackom  §tapu  izvjesi  na  Popovu  turnu  biclo 
platno,  a  lira  oznaSi  i  dojavi  kaptolu  pogibelj,  koja  mu  prieti.  Ka- 
nonici razumjevSi  taj  znak  naoruzali  su  i  oni  svoje  Ijude,  a  ponesavSi 
dragocjenosti  zaklonili  se  u  stolnu  crkvu  i  u  biskupski  grad.  DoznavSi 
to  gradjani  nisu  provalili  na  kaptol,  ved  je  jedan  dio  njih  navalio  na 
kaptolsko  zemljiSte  Krok  zvano,  lezece  iza  dominikanskoga  samostana. 
gdje  su  naSli  sluge  prepozita  Matije  sa  volovi  orajadi,  opsovavSi  ih 
zaprietili  im,  da  obusiave  radnju,  pa  ih  napokon  i  protjerali  odavde; 
docim  je  druga  orulana  gradjanska  ceta  stojala  pripravna,  da  ako  li 
bi  prepozit  ili  kanonici  odaslali  svoju  momcad  na  Krok,  da  s  njega 
protjeraju  gradjansku  cetu,  tada  bi  zajedniCkora  silom  udarila  na  kaptol. 

*  Doc.  29. 


Sukobi.  CLXXVII 


Dok  se  ovo  sgadjalo  u  Zagrebu,  izaslanik  gradske  obdine  notar 
Fabijan  bio  je  u  Solnoku  kod  kralja  Sigismunda,  irazeci  u  ime  obdine 
pomod  proti  nasilju  kaptolskom.  Na  17.  junija,  poSto  je  kralj  pismeno 
strogo  ukorio  kaptol,  §to  gradsku  obdnu  prieci  obradjivati  vlastita 
zcmljiSta,  koja  joj  od  starine  po  zakonu  pripadaju,  dapa^e  da  je  i 
docuo,  kako  su  netom  silovito  nasrnuli  na  gradske  orace,  te  im  na 
drobno  sasjekli  plugove  i  kolesa,  to  mu  strogo  nalaze,  da  jednom  ved 
odustane  od  nasrtajab;  ne  posluhne  li  ga,  to  de  se  on  svojski  zauzeti 
za  obranu  obdine. 

Medjutiro  nastavljala  se  u  Zagrebu  stara  neprijateljstva,  a  kako 
nam  je  ubiljezeno,  kakonik  lektor  Gerardo  jednu  je  cestitu  gradjanku, 
zatekavSi  ju  na  kaptolu  javno  opsovao  i  izbio,  oteo  joj  pecu  s  glave, 
a  i  druXice  njezine  opsovavSi  ih  natezao  za  vlasi.  Ne  dugo  za  tim  ili 
oko  Petrova  odaslali  su  kanonici  svoje  oruzane  sluge  i  kmetove  na 
gradska  zemljUta,  gdje  su  ubili  dva  konja  bivSega  sudca  Mihalja  i 
dva  Yola  prise^nika  Stjepana. 

Saznav§i  gradska  obdina  od  svoga  notara  Fabijana,  da  je  kralj 
strogo  zapovjedio  kaptolu,  da  se  okani  gradskih  zemlji§tah,  odasla  u 
nedjelju  pred  Margaretinjem  gradjane  Antuna  Florentinca  i  Valenta 
Gubca  joSte  s  trojicom  ili  (^etvoricom  u  sakristiju  stolne  crkve,  u  koju 
se  poslije  sborne  mise  sakupili  kanonici  u  viede,  i  tu  im  u  ime  obdine 
zaprictili,  da  ne  smiju  pod  zivu  glavu  odaslati  svoje  Ijude  na  Krok, 
da  poianju  zrele  ved  usjeve,  neka  bo  znadu,  da  de  gradjani  oruzanom 
rukom  odande  ih  odagnati  i  Krok  obraniti  za  sebe. 

S  ove  zabrane  nasta  sliededi  dan  ili  na  Margaretinje  t.  j.  na 
sam  godiSnji  veliki  sajam  straSan  pokolj.  Koja  ga  stranka  izazvala, 
ne  moXemo  tocno  redi,  ali  je  u  ovih  spomenicih  ubiljezeno :  da  su  taj 
dan  od  podneva  do  mraka,  a  sliededi  dan  od  zore  do  mraka  na  glas 
zvonovah  stolne  crkve  kanonici  oboruzav  svoje  sluge,  kmetove  i  2i- 
novnike,  uzev§i  u  pomod  oruzanu  cetu  biskupa  Ivana  Albena,  poput 
kakove  vojske  juriSali  na  grad.  NajzeSda  da  je  borba  bila  uzduz  po- 
toka  MedveSSaka  t.  j.  na  prelazih  kod  vrela  Mandu§evca,  zupne  crkve 
sv.  Martina  i  gradskoga  kupali§ta  i  pod  Popovim  lurnom,  gdje  je  ta 
kanoni^ka  5eta  gradjane  branece  prelaz  strelicami  mnoge  izranila,  a 
mnoge  na  mjestu  ubila;  te  da  su  i  ranjenike  i  mrtvace  sa  gradske 
obale  prenesli  na  kaptolsku  i  tu  ih  oplienili.  U  toj  bitci  da  je  naro- 
cito  lektor  Gerardo  ubio  s  branika  strelicom  jednoga  gradjanina,  a 
mnoge  izranio,  a  tako  isto  da  je  kanonik  Ladislav  Davod  ucinio 
s  Popova  turna. 

Za  gradsku  pak  obdinu  veli  se,  da  na  Margaretinje  oko  trede 
ure  poslije  podne,  kada  su  kanonici  sa   svedenstvom  molili  vecernju, 

la 


CLXXVIII 


SNl*i>ht\ 


da  su  gradjani,  a  narofilo  oni  \z  so^tarske  ulice  pridruzivSi  si  nekoliko 
sajtnarah,  onilanom  rukom  navalili  na  kaptol  i  na  kanonicke  dvore, 
a  narociio  na  dvore:  Ladislava  Davoca,  Stjepana  Farka5ija,  Mihalja, 
doklora  medicine  i  kantora  Ivana,  le  potrgavSi  kljucauice  i  oboriv^i 
vrata,  odnesoSe  posteljinu,  pokucstvo,  slaninu,  riecju  sve,  §to  su  naSli, 
te  na  smrt  izraniSe:  Matiju  i  Grgu,  sluge  kanonika  Jakoba  Sredickoga, 
i  Eetiri  sluge  kanonika  Nikole  i  to:  Luku,  Stjepana,  Pavia  i  Petra,  te 
sluge  Tome  prepozita  ba^koga ;  a  ubiSe  do  smrti  Gjuraka^  5pana  arci- 
djakona  dubiSkoga;  Demetra,  kmeta  kanonika  Gjure  Morav^ana;  a 
Tuvaka,  kmeta  prepozita  Matije»  strelicami  do  smrti  izrani5e<  Trcu<5i 
sirao  i  tamo  po  kaptolu  i  vicudi :  ^junacki  samo  na  proklete  popove, 
poplienimo  ih,  izranimo  i  ubijmo,  otmimo  knjige,  kalele  i  crkveno 
ruho  stolne  crkve  i  njihovu  imovinu,  porazdielimo  plien,  ku(^e  si  obo- 
gatimo**,  dodjoSe  do  stolne  crkve,  a  ne  mogavSi  prodrieti  u  nju  iz- 
baciSe  na  nju  mnoge  strelice,  Medjutim  kanonici  doznav§i  za  gra- 
djansku  navalu,  ne  svr^ivSi  vecernje  zakloniSe  se  u  sakristiju,  i  u  nju 
bi  doisto  gradjani  prodrli  i  kanonike  sve  do  jednoga  potukli,  da  nije 
bilo  odva^nih  Ijudih  nekadanjega  Dionila  bana^  te  biskupskih  slobod- 
njakah  i    cestitih  sajmarah,  koji  su  ih  izpred  stolne   crkve  protjerali, 

Slieded  odmah  dan  opeta  sc  na  glas  zvona  sakupiU  gradjani. 
a  osobito  oni  u  SoStarskoj  ulict  torn  namjerom,  da  opet  nasmu  na 
kaptol,  da  orobc  kanonicke  dvote,  slolnu  crkvu  i  kaptolski  arhiv,  a 
kanonike  da  poubiju;  a  bill  bi  to  i  izvelt,  da  im  se  sajmari  nisu 
snazno  oprli  i  to  zaprieCili 

Biskopa  Ivana  Albena  ne  bijaSe  lada  u  Zagrebu,  bavio  se  na 
kraljevu  dvoru;  ali  doznavSi  za  taj  pokolj  vrati  se  ovamo  i  pozva 
gradsku  obdinti  preda  se,  da  povede  iztragu;  nadje  U  ju  krivom»  da 
se  opravda  i  ucini  zadovoli§linu.  No  kada  je  ob^ina  tvrdokorno  od- 
bijala  svaki  poziv  i  nikako  nije  htjela  da  dodje  pred  njego?  sud,  to 
ju  on  na  7,  septembra  svecano  prokune  tako,  da  niti  jedan  gradjanski 
sin  do  cetvrtoga  koljena  ne  moze  biti  ni  svedenikom  nili  ufivati 
kakove  crkvene  nadarbine,  Prokune  indi  i  izob<^i  cielu  gradsku  obdinu, 
sudce,  dvanaest  priseznikah,  a  naro^ito:  sadanjega  sudca  Kona  Flo- 
renlinca;  i  bivSe  sudce:  Mihalja  Sebasiijanova,  Ivana  Ceha,  Ivana  Si- 
geta.  Ivana  Ugrina  i  Vrbana  Krapcevica;  zatira:  Antuna  Florentinca, 
oba  Fabijana  literata,  Gjuni  krojaca;  Pavla,  Benka,  Grgu  i  Drcka, 
sinove  Hudosti<5eve ;  Ivana  Perovida,  Gjuru  ModmSana,  Valentina  Gubca; 
dvie  sluge  kastelana  Jakoba;  Andriju,  sina  Petra  Safara;  Ladislava 
zlatara;  Matiju  §kolnika;  Stjepana  Bakarida;  Jakoba  Popovica;  Dimitra 
Ro!ovica;  Vuka  klesara;  Grgu  Optujcaoa;  Ivana  Knehta;  Tomu  po- 
stolara;  Andriju  Svilida;  bra<Su:   Dominika,   Pavla,   Nikolti  i  Andrijti 


&kff^U 


CLXXIX 


Bogdanide.  rie£ju  sve  gradjane,  te  prepovjedi  pod  istu  kaznu  i  svako 
ob<fenje  sa  izoWenici.  —  Ovu  izpravu  o  izobdenju.  u  kojoj  sc  zagre- 
backi  Gradac  i  njegovo  gradjanstvo  nazivljc:  ^bezvjerni  sinovi  Belia- 
lovi**,  ^ktizni  narod",  ,»svelosknii  grad**,  ^Gomorsko  ziteljstvo",  „Lzo- 
pacen  i  bezsvjestan  narod**,  ^nice<5a  HvoUnja*,  ^pobornici  \Tazji"  i 
»neukroc^eni  skol*'^  sastavi  i  proglasi  biskup  Alben  u  Cafnii  u  pone- 
djeljak  na  7*  seplembra  u  jutro  pred  svjedoci:  cazmanskimi  kanonici 
Dimitrom,  Tomom  i  Jakobora,  i  pred  javnim  biljeznikom  Jakobom 
Pravdidem  i  mnogimi  drugimi* 

Da  se  gradska  obcina  0  priepornih  zemljiStah  sa  kaplolom  te- 
cajem  ove  godine  (142a.)  joSle  jednom  obratila  na  kralja  kao  5V0ga 
zaSlitnika,  svjedoci  nam  pismo  Sigismundovo,  kojim  na  7.  decembra 
zapovieda  banu  i  podbanom,  da  obdinu,  koju  je  u  svoju  zaSiilu  primio, 
StUe  u  svih  njezinih  posjedovnih  pravth  i  da  ju  brane  proli  svakomu 
otimacu.* 

Da  su  ovi  domaci  priepori  0  mojem  i  tvojem,  koji  sn  izazvali 
krvave  sukobe,  viSemu  sudiSiu  poznaii  bill  \z  tuzbah,  u  kojih  je  jedna 
stranka  kri?i1a  drugu,  o  lomu  ne  ima  sunnnje.  ali  da  i  dokazi  to  po- 
tvrdirao,  sporaenuti  nam  je,  da  je  mjeseca  oklobra  god,  1423.  pred 
kraljevskim  dvorskim  sudcem  Matejom  Palockini  kapiolski  izaslanik 
kanonik  Gjuro  podastro  iztragu  kaptola  cazmanskoga,  kojoni  se  pro- 
naSlo,  da  su  gradjani  prije  nekoliko  godinah  silomice  oleli  kaptolu 
zcmlju  Bobican  kod  Save  u  Jarunu  i  da  ju  kao  \  druge  joste  nekoje 
I  do  sada  drze  uz  prkos  zabrani  biskupa  Ivana  Albena,  koji  je  i 
kaptolu  i  gradjanom  zaprietio,  da  prieporne  zemlje  tako  dugo  ne  ob- 
radjuju,  dok  o  njima  sud  ne  izre£e  svoju  odluku.^  —  Kralj  pako 
Sigismund  na  25.  marta  g.  1425.  nalaze  biskupu  zagrebackomu  Ivanu 
Albenu  i  vranskomu  prioru  Albertu  Ungu,  da  spor  o  priepornih 
zemljah  medju  kaplolom  i  gradskom  ob<5inom»  koji  ban  Herman 
Celjski  na  vi5u  zapovied  rie^iti  nijc  mogao,  da  ga  ova  dvojica  rie5e 
tim,  da  sva  ta  zemljiSta  obadju  i  da  im  na  podlozi  starih  izpravah 
mejaSe  oznace  i  svakoj  strand  dadu,  §to  je  njezino,  i  tako  da  taj  spor 
jednom  ved  prestane.* 

Taj  se  kraljev  nalog  nije  izvrSio,  jer  se  obnovHi  opet  sukobi 
medju  jednom  i  drugom  oblasti.  Pocetkom  marta  god.  1426.  gradjanin 
Andrija  Siepkovid  znanjem  gradske  obdine  nasrnuo  je  na  javnom 
dnimu,  Sto  iz  £ume  Lonje  vodi   u  grad,  na  slugu  kaiionika  Gjure  Mo* 

*  Doc,  31. 

*  Doc.  ss. 

*  Doc  16. 

*  Doc.  41. 


CLXXX  Sukobi. 

ravcana,  kada  je  vozio  drva  \z  recene  5ume,  poSlo  ga  je  najprije  izbio, 
a  za  tim  ga  sasjekao.  Isto  tako  ucinio  je  sa  slugom  arcidjakona 
Andrije.^ 

Iste  godine  pako  kaptolski  sudac  Grga,  znanjem  kaptola,  dao  je 
u  Popovom  turnu  jedne  nodi  ubiti  nekoliko  gradjanah  i  gradjankah, 
te  ih  pokopao  nekoje  u  samom  Popovom  turnu,  a  nekoje  izvan  njega 
na  raznih  mjestih;  a  kada  je  pred  kaptolom  zagrebac^kim  gradska 
obcina  zahtievala,  da  se  ubijeni  izkopaju  i  dostojno  sahrane,  to  im 
kaptol  odbio  njihov  zahtjev. 

ReSeni  kaptolski  sudac  Grga,  stojeci  sa  posadom  u  Popovom 
turnu,  u  gradskoj  je  obdini  jedne  nodi  sa  svojimi  Ijudmi  podkopao 
dudan  nekoga  Kristijana,  sina  Nikole  KaSovcana,  i  odnio  svu  robu. 
Iste  je  nodi  razbio  vrata  na  gradskih  mesnicah  i  odnio  sve  meso,  koje 
su  u  koSarah  vukli  u  Popov  turen,  gdje  ga  je  Grga  dao  osoliti  i  u 
dim  objesiti. 

Ovaj  isti  sudac  privoljom  kaplolskom  hvatao  je  mnoge  gradjane 
i  gradske  podanike  i  do§ljake,  te  ih  plienjao,  tukao,  nekoje  okovao  i 
u  Popovom  turnu  zalvorio,  a  nekoje  ondje  ubio  i  pokopao. 

Napokon  oko  Sviednice  recene  godine  znanjem  i  privoljom  ka- 
nonika  kantora  Ivana  njegovi  su  slugc  i  kmelovi  navalili  na  gradska 
polja,  a  na§av§i  ondje  gradjane  i  njihove  sluge  zarobili  ih  i  vodili 
kao  roblje  na  kaptol,  a  bili  bi  ih  i  doveli,  da  nisu  zarobljeni  pulem 
podigli  groznu  viku,  na  koju  se  digla  potjera,  i  tako  ih  jedva  oslobodili.* 

Godine  pako  1427.,  kada  je  u  sriedu  prije  Sviednice  Ivan  ka- 
nonik  pojac  svoje  tri  sluge  i  to:  Nikolu,  Mihalja,  sina  Demetrova  i 
Stjepana  poslao  s  koli,  pod  koja  bijahu  uprezena  dva  konja,  u  Jarun, 
da  dovezu  drva  za  kucnu  potrebu,  to  nado§av§i  onamo  na  narociti 
nalog  gradskoga  sudca  Antuna  Florentinca,  da  i  zastupstva  navalio  je 
iz  zasjede  na  njih  gradjanin  zagrebacki  Martin  krojac  s  oruzanimi 
Ijudmi,  koji  slugu  Mihalja  rani^e  na  glavi,  a  Stjepana  baciSe  na  zemlju, 
izprebiSe  ga  po  cielom  tielu  i  polumrtva  oslaviSe.  Tako  isto  uradiSe 
i  s  Nikolom,  a  uz  to  uze§e  im  oruzje,  tulce  sa  strelicami,  maceve  i 
novcarke  s  novci,  a  plien  predade  krojac  Martin  isti  joSte  dan  grad- 
skomu  poglavarstvu.  DoznavSi  kaptol  po  svojih  Ijudih  za  taj  nasrtaj, 
odasla  gradskomu  poglavarstvu  zagrebackoga  zupana  Mateja  s  dva 
velika  sudca:  Petra  iz  ^akovca  i  Ladislava  Gepevskoga,  da  u  ime 
kaptola  prosvjeduju  proti  takovu  nasrtaju.  Ista  su  trojica  drugi  dan 
poslije  toga  ili  u  cetvrtak  poJla  na  mjesto,  da  iztraze  o  torn  nasrtaju, 

*  Doc.  44. 
«  Doc.  46. 


Sukobi,  CLXXXI 

i  tuj  nadjoSe  u  istinu  okrvareno  zemljiSte.  Kod  te  iztrage  bijaSe  na- 
zo2an  i  krojaS  Martin,  koji  rece  torn  sgodom :  „iiam  su  doduSe  kap- 
tolski  Ijudi  u  toj  Sumi  otimali  sjekire,  all  ih  mi  sada  tako  zastraSismo, 
da  u  budu(5e  ne  <5e  viSe  ovamo  dolaziti*.  —  Iztragu  reCene  trojice 
odaslao  je  kaptol  kralju  Sigismundu,  da  krivce  kazni.  —  Na  kraljevu 
zapovied  poSao  je  u  ime  kaptola  6azmanskoga  njegov  prebendar  Fa- 
bijan  s  kraljevim  pristavom  Ladislavom  Drenov8anom,  da  povede  iz- 
noviSnu  iztragu,  a  poved§i  ju  doznadoSe  od  ocevidacah,  da  se  u  istinu 
ovaj  krvni  nasrtaj  onako  svrSio,  kako  je  jurve  kralju  bio  dojavljen.* 

Isle  je  godine  neki  Kost,  kapelan  kanonika  Fabijana,  njegovim 
znanjem  a  privoljom  kaptola  buzdovanom  izranio  postolaia  Martina, 
ostavivSi  ga  polumrtva.*  —  Gradska  je  pako  obdina  recene  godine 
silomicc  otela  prebendarski  posjed  Otok  preko  Save,  §to  ga  ovomu 
sboru  poklonio  nekoS  kanonik  Buza  u  ime  altarijske  zaklade.' 

Polovinom  maja  god.  1431.  gradski  sudac  Antun  Talijan  s  pri- 
seinici:  Benkom,  Gjurom,  JakSom  Boletidem,  Mihaljem  Sebastijanovim, 
Martinom,  Ivanom  Perinim  i  ostalimi  oruzanimi  gradjani  konjanici  i 
pjeSaci  provaliSe  na  kaptolsku  sjenokoSu  u  Rude§u  i  tuj  zasuSe  me- 
djaSnu  grabii,  koju  je  kaptol  nedavno  velikim  tro§kom  dao  obnoviti 
i  tako  ju  izravnaSe  zemljom,  da  joj  se  svaki  i  najmanji  trag  zameoi 
a  tada  natjeravSi  onamo  svoje  blago  pasijahu  ga  onizani  mnogo  danah, 
a  tim  re£enu  sjenokoSu  sasvim  uni§ti§e. 

Na  slican  naSin  zaposjednuSe  i  neke  kaptolske  oranice  u  Vrabcih 
i  Grmlju  (dana§.  KustoSiji).  Sliedede  pako  godine  (1432.)  odagnavSi 
svoje  blago  na  recenu  sjenokoSu  u  RudeSu  pasli  ga  naoruzani  ondje 
za  Ijetno  doba,  da  se  ni  jedan  kaptolski  covjek  nije  usudio  onamo; 
svakoga  bo,  koji  bi  se  ondje  desio,  ubili  bi,  i  tim  si  na  neki  nacin 
pomenutu  sjenokoSu  i  oranice  prisvojili. 

Ovo  smetanje  posjeda  prijavi  kaptol  kralju  Sigismundu,  koji  je 
tada  bio  u  Italiji,  te  on  na  12.  septembra  g.  1432.  napisav  pismo 
gradskoj  obcini  i  ukoriv  ju  radi  svojatanja  recene  sjenoko^e  i  oranicah 
zapovjedi  joj,  da  kaptolu  vrati,  §to  je  njegovo,  jer  da  ^e,  ne  ucini  li 
toga,  zapovjediti  biskupu  Ivanu  Albenu  i  banu  Herman  Celjskomu, 
da  ju  na  to  prisile. 

Da  je  ova  kraljcva  zapovied  bczuspjesnom  bila,  dokazom  je,  §to 
je  Sigismund  prve  cetvrti  god.  1433.  nalozio  kaptolu  cazmanskomu, 
da  povede  iztragu  0  osvojenih  zemljiStih.  Prema  tomu  nalogu  odasla 
£azmanski  kaptol  svoga  prebendara  Gjuru,  koji  s  kraljevim  pristavom 

•  Doc  47. 

•  Doc.  51. 

•  Doc.  62. 


CLXxxn 


&iJMt. 


Blazem  sa  Trsteoika  doSavSi  u  srie<3u  poslije  Cvjctnicc  (8.  aprila)  na 
mjesto  izpituju6  doznaSe,  da  se  u  istinu  gradska  ob<5ina  o  recenih 
zemljiStih  onako  ogrieSila,  kako  ju  je  kaptol  tuHo,  pa  toga  radi  nju 
t  j.  njerino  zastupstvo:  Stjepana  sudca  i  priselnike:  Mihalja  Sebasti- 
janova,  Antuna  Talijana,  Benka,  Pelra  Ugrina,  Gjuiu»  Nikolu,  Fabijana 
literata,  Frica,  Blaza  Vitezida  i  Gjuru,  sina  Franjina,  pozovu  na  sad 
Da  Gjurgjevsku  osminu. 

Kako  se  je  taj  spor  rjeSavao,  nisu  nam  listine  sacuvale,  no  znamo, 
da  je  na  24.  juna  (1433)  nalozio  ban  Herinan  Ccljski  fvanu,  biskupu 
kninskomu,  NikoH  sa  Orbave,  cazmanskomu  lektoru,  Peiru  Adamovu, 
upravitelju  dobarah  biskupa  zagrebackoga,  Gjuri,  plemicu  bisalkomu, 
te  svomu  kapetanu  Ivanu  Vereinburgeru  i  Mihalju  iz  Ravna,  da  obadju 
medje  priepomih  vLSe  recenih  zemljiStah,  da  ih  pregledju  \  prema 
starijemu  izkazu  novimi  znakovi  ozna^e  i  obje  pruce  slranke  pozovu 
pred  njega  na  sud  u  bududib  osminah  svetka  sv.  Jakoba,  gdje  <^e  on 
taj  spor  temeljito  rieSiii.  —  Tczko  je  vjerovati ,  da  je  ban  rieSio  taj 
spor,  poSto  na  22.  decembra  i.  g.  javlja  iz  Bazileje  kralj  Sigismund 
gradskoj  obdni:  da  su  mu  se  prituzilt  kanonici  Ivan  Bahen^iein,  arci- 
djakoQ  komarnicki  i  Ivan  arcidjakon  vrbovacki,  da  ova  obcina  smeta 
i  pricci  kaptolu  ulivanje  njegovih  zemljiStah,  akoprem  je  on  t.  y  kralj, 
u  koliko  se  sjeda,  nalozio  ved  bio  banu  Hermanu  Celjskomu,  da  taj 
zemljiStni  spor  izravna,  ali  da  ban  nista  nije  ucinio;  pa  toga  radi 
nalaze  sada  gradskoj  obcini,  da  glede  priepomih  zemlji^lah  dotle  mi- 
rujc,  dok  ban  ili  tko  drugi,  koga  on  ovlasti,  pru  ne  rieli;  a  ne  bude 
li  mirovala,  da  6e  nalozitl  a  ovim  ved  i  nalaze  Matku  Talovcu,  guber- 
natoni  biskupskih  dobarah  a  ujedno  i  upravitelju  gradske  obdine,  koji 
de  ju  prisiliti,  da  se  toj  odredbi  pokori.^ 

Da  se  u  §to  tamnijoj  slici  predoci  kralju  gradska  ob(^ina,  nije 
propustio  kaptol  torn  sgodom,  kada  je  utu^io  obdinu,  da  je  posvojila 
kaptolske  sjenokoSe  u  Rude5u  i  oranice  u  Vrab^ih  i  Grmlju,  dojavili 
mu  one  sukobe  i  pokolj  od  godine  1433.  i  zamoliii  ga,  da  i  0  torn 
odrcdi  iztragia.  I  ovoj  se  raolbi  kralj  odazove,  te  naloii  kaptolu  Caz- 
manskomu, da  i  o  torn  potanko  irtrazi.  Na  kraljevu  zapovied  naloli 
kaptol  25azmanski  svomu  prebendaru  Gjuri,  koga  je  poslao  sa  porae- 
nutim  jur  kraljevim  pristavom  Blazom  sa  Trstenika,  da  iztraluju  0 
priepomoj  sjenokoSi  i  oranicab,  a  ujedno  da  i  loSno  izpituju  i  za  one 
sukobe  i  pokolj  od  godine  1423. 

U  sriedu  poslije  Cvjetnice  (1433.)  recena  dvojica,  kada  su  povela 
iztragu  0  priepomoj  sjenokoSi  i  oranicah,  propitkuju(^  u  ^agrebu  1  u 


*  Doc    61.  64.  6|,  69. 


Suk^^i^ 


CLXxxiri 


okolici  javBO  i  tajno  za  krivce  onih  sukobah  i  pokolja  u  gad.  1432. 
doznaSe  to,  da  su  glavni  za^etnici  ovi  bili:  Kun,  sudac;  Valentin 
Gtib€c,  Antun  Florentinac,  Ivan,  sin  Perin;  Dimitrija;  Martin,  posto- 
larski  dekan;  Gjuro  \z  §o§tarske  ulicc,  Andrija,  sin  Petrov;  Pavao 
Tatar,  priseznici;  Mihalj,  «in  Sebastijanov ;  Ivan  Siget5<?ak,  Ivan  Pehem, 
Ivan  Ugrin,  Grga  lludo^tih  i  brat  nnu  Brcko,  Jak§in,  sin  Bokov;  Kle- 
menl  trgovac,  Jakomel,  Pavao,  sin  Zivanov ;  Pavao  Ugrin,  Egidij  mesar. 
Antun,  Petar  Plenien§dak,  Cagan6evi«f,  Pavao  Salkovic,  Pavao  uicsar, 
Martin  priseznik,  Blaz  Fravin,  Lovro  trgovac,  Lovro  Zidovcid,  Andrija 
Stepkovic,  Dominik  Mazeiid,  Stjepan  Rakarid  literal,  Grga,  sin  Valen- 
tinov;  Benedikt  crveni,  Dioniz  Moslavec,  Pavao  Ruzman,  Matija  kroja^, 
Ladislav  i  Fnfierik  zlatari,  FarkaS,  sin  Egidijev;  Ivan  Taljan,  Pavao 
krojaS,  Ku^ec  mesar;  Dominik  i  Pavao  sedlari,  Nenad,  Blaz  postolar, 
Stjepan  Kvec?,  kovac;  Ivan  krznar,  Nikola,  Andrija  Bogdanic,  Klemeni 
Pravdic,  Pavao  Ivankovid,  Ambrozij,  Gjuro,  sin  Franjin;  Toma  Krivid, 
Toma  Kranjac,  Nikola,  Valeniin  Peren,  Gjurak  i  Valentin  Moslavic^i, 
Pavao  strelar^  Toma  Divjak,  Jakob  i  Ilija  slrelari,  Ivan  luSar,  Va- 
lentin postolan  te  Valentin^  sin  Antunov  i  Gat  lu^ari  i  svi  ostali 
gradjani  i  obcinari,  te  su  ove  t.  j,  cielu  obcinu  radi  tih  sukobah  po- 
zvali  na  kraljev  sud  u  osmini  Gjurgjeva.  Sa  Gjurgjevske  osmine  od- 
godila  sc  ova  razprava  na  osminu  svetka  Jakobova,  a  jerbo  i  tada 
nc  dodjo^e  gradjani  pred  sud,  to  kraljevski  dvorski  sudac  Matej  Pa- 
locki  nalozi  kaptolu  cazmanskomu,  da  poSalje  svoga  izaslanika,  koji 
da  u  nazocnosti  kraljeva  pristava,  bilo  Valentina,  sina  Stjepanova,  ili 
Nikole  i  Dimilra  s  Drenove  ili  Dioniiia  s  Adamovca  pozovu  gradsku 
obdinu  na  kraljevski  sud  na  osminu  Miholjsku  i  da  plati  globu  od 
66  marakah  kraljevskomu  sudcu  a  toliko  i  kaptolu.* 

Dvie  daklc  velike  parnice  zapodjeo  je  u  godini  1433.  kaplol 
zagiebai^ki  <a  gradskora  ob<5inom,  od  kojih  za  oba  protivnika  od  oso- 
bile  vaznosti  bila  je  ona  o  priepornih  posjedih  u  RudeSu,  Vrabcih  i 
Grmlju ;  a  manje,  koja  se  prolezala  na  sukobe  i  pokolj  od  g.  143a*;  a 
yz  nje  vodio  je  joSte  i  onu  o  gradjanskom  nasrtaju  na  kaptolske  Ijude 
u  Sumi  Jarunu  pred  Sviecnicora  god,  1427 

Glcde  priepornih  indi  posjedah  prema  narocitu  kraljcvu  nalogu 
pozovc  u  ponedjeljak  na  5.  julija  g.  1434.  Maiko  Talovac,  svjetovni 
upravitelj  biskupije  zagrebacke,  obadvie  stranke  preda  se  na  sud. 
Kaptol  zagrebacki  zastupao  je  torn  sgodom  kanonik  kantor  Ivan,  ta- 
danjt  kaptolski  vikar.  i  ncki  joiSte  kanonici;  gradsku  pako  obdinu 
njezin  sudac  Ivan  Pcrovic,  i  stari  sudci  Antun  Taljan,  Petar  Ugrin  i 


*  Doc.  68.  77. 79, 


CLXXXIV  Sukoh\ 


Stjepao,  te  Toma,  sin  Cunov,  Gjuro  kroja?,  Benko  kroja2  i  Fabijan 
literat,  obdinski  prise2nici.  Ponajprije  kaptolski  izaslanici  izjavi^,  da 
su  po  nalogu  kralja  Sigismunda  (1432.):  pokojni  biskup  Ivan  Alben 
s  izabranim  kninskim  biskupom  Ivanom  te  s  Petrom,  sinom  Ada- 
movim  od  sv.  Duha  i  s  Mihaljem,  protonotarom  zupanije  krizeva^ke, 
i  Ivanom,  plemidem  Rakova(^kim,  kao  ovlaSteni  na  to  sudci,  oba§li  i 
pregledali  na  podlozi  gruntovnih  izpravah  prieporna  zemljiSta  roedju 
kaptolskom  i  gradskom  obdinom,  a  pregledavSi  ih,  poSto  za  tada  nisu 
mogli  svim  to5no  oznac^iti  medje,  to  da  su  obim  pru<^im  strankam 
strogo  naloSili,  da  (ostaviv§i  netaknute  nekoje  do  tada  prieporne  zemlje), 
ne  smije  nijedna  stranka  preko  onoga,  §to  do  tada  mimo  uSiva,  niSta 
vi§e  ni  posvojiti,  ni  preorati,  ni  izkrciti ;  ali  da  su  gradjani  zagrebaSki 
uz  prkos  ovoj  zabrani  i  to  odmah  nakon  smrti  biskupa  Ivana  Albena 
(f  14.  augusta  1433.)  malo  po  malo  osvojili  si  veliki  dio  priepornih 
oranicah,  §ikarab,  sjenokoSah  i  livadah  (§to  je  po  pravu  kaptolsko), 
akoprem  je  kaptol  protiva  tomu  prosvjedovao,  to  su  ih  ipak  gradjani 
Mo  uzorali,  §to  izkrSili  i  zasijali,  a  i  popasli  i  da  ih  sada  drze  kao 
svoju  vlastitost. 

Na  tu  osvadu  viSe  receni  gradski  izaslanici  odgovoriSe:  da 
gradska  obdina  nije  poslije  pomenutoga  medjaSnoga  razvoda  niSta  po- 
svojila,  §to  6e  joj  i  cestiti  Ijudi  posvjedociti,  i  zamoliSe  Matka  Ta- 
lovca,  da  on  joSte  jednom  dade  pregledali  prieporne  zemlje,  pa  da 
de  se  o  tom  uvjeriti.  Talovac  u  tom  prieporu  i  onako  ovlaSten  od 
kralja  odasla  plemide:  Stjepana  Bickelija  zelingradskoga,  Gjuru  bi- 
sazkoga,  FarkaSa  sa  ObreSa  i  krii^evaSkoga  protonotara  Mihalja  s  dru- 
gimi  joSte  neporocnimi  Ijudmi,  koji  su  u  prisudu  obih  prudih  stra- 
nakah  oba§li  prieporna  zemljiSta,  a  oba§av§i  ih  pronaSli,  da  su  gra- 
djani zagrebacki  povrh  onoga,  §to  im  je  biskup  Ivan  doznacio,  u  istinu 
prisvojili  veliki  dio  oranicah,  Sikarah  i  sjenokoSah,  i  da  su  §ikare  iz- 
krdili  i  izorali,  a  sjenokoSe  popasli. 

Na  podlozi  ovoga  vjerodostojnoga  izvjeStaja  Matko  Talovac 
ovako  izreSe  (6.  julija)  svoj  sud:  premda  bi  po  zakonu  morali  gra- 
djani gubiti  sav  prirod,  §to  je  na  posvojenih  zemljiStih  narastao,  za 
sada  im  ga  milostivo  prepuSta;  ali  po5to  je  sada  drzavnimi  poslovi 
zapriecen,  da  ne  mofe  konacno  rieSiti  toga  priepora,  to  odredjuje,  da 
nijedna  stranka  dotle,  dok  on  taj  spor  medju  njima  ne  rieSi,  ne  smije 
obradjivati  prieporna  zemljiSta,  ved  da  netezana  ostanu;  ona  pako 
stranka,  koja  bi  se  drznula  takova  §ta  pociniti,  globit  de  se  u  200 
marakah,  od  kojih  de  polovina  pripasti  sudcu,  a  polovina  onoj  strand, 
koja  se  o  toj  odluci  ogrieSila  nije.^ 

*  Doc.  71. 


cucxxv 


Upravo  u  isto  doba  razpravljala  se  pred  Matkom  Talovcem  i 
druga  tulba  zagrebackoga  kaptola,  kojl  je  zastapao  receni  kaptolski 
vikar  kanooik  kantor  [van  s  jo5te  nekojiroi  kanonici,  tuled  gradsku 
obdinu,  (koju  su  zasiupali:  sudac  Ivan  Perovid  s  ostalimi  viSe  recenirai 
stAiimi  sudci  i  priseznici),  na  ime,  da  su  u  ovo  najskorijc  doba  gra- 
djani  zlobno  provalili  u  vrt  zupnoga  beneEcija  iupt  sv.  Emerika,  koji 
leli  na  jednoj  i  drugoj  obali  potoka  Medveii^aka  i  ondje  sasjekli  i 
Uvadili  zelje  i  drugo  povrtSe,  tc  sav  vrt  izrovali  i  uniMtli  nc  hajuci 
ni  malo,  Uo  ih  je  biskupov  providnik  Pavao  od  toga  nasilja  od* 
vracao ;  dapacc  izkopavSt  ondje  mnogo  zemlje  zasuli  su  njom  stjesku, 
kojom  se  potocnom  vodom  vrt  nalapao,  a  napokon  laj  vrt  posvojili 
na  veliku  5ielu  i  zupnikovu  i  kapiolsku.  Na  ovo  odgovoriSe  izaslanici 
gradske  ob<5inr,  da  su  to  po  pripadajudem  pravu  u^inili,  jer  dio  toga 
vrla,  §to  je  na  zapadu,  poSto  lezi  na  gradskoj  slrani,  to  punim  pravom 
pripada  gradskoj  obdini.  Na  ovu  Izjavu  odvratiSe  kaptolski  izaslanici, 
ako  doduSe  zapadni  dio  toga  vrta  i  lezi  u  podrucju  gradske  obdine, 
to  ipak  ne  spada  njoj  i  to  usljed  nagodbe  sklopljene  godine  1392* 
medju  obdinom  i  ovim  kaptolom,  gdje  se  izri^no  veli  za  taj  zapadni 
dio,  da  uz  prkos  toga,  5lo  i  lezi  na  obdinskoj  strani,  ipak  mora  pri- 
pasti  kaptolskoj  vlastL,  te  da  ga  sada  gradska  obdina  nije  smjela  pri- 
svojiti,  Proii  ovomu  dokazu  (jer  je  i  izvoraik  re^ene  nagodbe  pred 
sudom  procitan  bio)  prigovorili  se  nije  moglo,  loga  radi  Matko  Ta- 
lovac  dosudi  prieporni  dio  recenoga  vrla  zupnoj  nadarbini  sv.  Erne- 
rika«  a  obcinu,  Sto  se  usudila  uniStiti  ga  i  posvojiti,  odsudi  na  globu 
od  100  marakah,  od  kojih  dvie  sirane  da  dobije  sudac^  a  trcdu  lu* 
iitclj  t  j,   kapiol.^ 

Ni  jednoj  ni  drugoj  Talovcevoj  priesudt  gradska  obdina  nije  za- 
dovoljila,  a  toga  radi  utuzena  bijaie  kralju  Sigismundu,  koji  joj  na 
14.  septembra  (1434)  sirogo  nalozi,  da  u  dojdudih  osminah  Bogo> 
javljenja  (1435.)  dodje  u  Slolni  Biograd  pred  kraljevski  sud,  na  kojem 
it  on  sam  rieSiti  taj  priepor  med^u  sirankami.* 

I  na  taj  kraljevski  sud  nije  gradska  obdina  poslala  svojib  puno* 
moc^nikah;*  dapace  gradjani  su  zagrebacki  u  proljccu  g,  1435.  ope- 
tovno  provalili  na  kaptolski  posjed  Krok  ili  Tlake,  te  ondje^nje  ora* 
nice  i  sjcnokoSe,  koje  su  od  vajkada  kaptolske  bile,  silomice  posvojili^ 

Medjutim,  dok  daljnji  tedaj  ove  parnice  nacrlam,  od  poirebe  je 
spomenuli  mi  nekoje  izgrede,  koje  su  pocinili  pojedinci  za  to  vrieme 

*  Doc,  72. 

*  Doc    77. 
»  Doc    81, 

*  Doc.  86. 


CLXXXVI 


Suka^i, 


od  kako  je  nastao  spor  o  priepornih  zemljah  t.  j.  od  godinc  1431. 
do  godine  1435. 

U  izlraznom  zapisniku,  sastavljenom  na  zabtjev  gradske  obdine, 
kaptolu  $e  u  g:neh  upisuje,  §to  je  godine  1433,  u  pelak  pred  Marga- 
retinjem  kanonik  Nikola  Celjski  sa  znanjem  kaptola  na  samom  kaptola 
izbio  i  izranio  nekoga  mesara  Marka.^  Zaiim,  da  je  god.  1434*  ka- 
nonik Petar»  arcidjakon  dubi^ki,  znanjem  kaptola  na  javnom  drumu 
izbio  na  smrt  gradjanina  Ivana  Pluzara,  koji  je  usljed  ranah  brzo 
nakon  toga  i  umro.  JoSte,  da  je  prebendar  Nikola^  kapelan  kanonika 
Jakoba  Sredickoga,  znanjem  njegovim  a  privoljom  kaptolskom,  su- 
sretSi  gradjanina  Martina  krojaca  izbio  ga  do  krvi,  —  fste  joSle  godine 
da  su  sluge  i  kmetovi  kanonika  £uvara  Grge  s  ostalimi  kanonickimi 
slugami  navalili  na  gradske  paSnjake  i  tu  gradjanina  Benka  Dudini(^a 
i  njegove  sudruge  lezko  izbili,  smrtno  izranili  i  polumrtve  oslavili, 
ranjenike  oplicnili  i  osam  velikih  volovah  odagnali;  pak  kada  je  za 
to  i  u  prisudu  samoga  Malka  Talovca  gradska  obcina  zahtievala  u 
kaptola  zadovoljStinu,  da  ju  je  kaptol  na  proslo  odbio,* 

Godine  1435.  sredinom  korizme  da  je  kaptol  po  svom  sudcu  i 
jednom  joSte  popu  dva  puta  dao  uhvatiti  gradjanina  Stjepana  posto- 
lara»  te  ga  za  ruglo  staviti  u  kladu,  le  je  gradskoj  obcini  na  sramotu 
morao  u  kladi  sjediti,  kako  se  dugo  kaptolu  svidjalo,  —  U  cetvrtak 
pako  pred  Cvjetnlcom  da  je  kanonik  Jakob  Sredicki  odaslao  svoje 
paslire  sa  govedi  u  gradska  polja,  gdje  su  popasla  i  pogazila  sve 
usjeve  na  velikii  Stetu  gradjanah.  Kada  su  gradjani  zaplienili  govcda 
i  odagnali  na  gradsku  viednicu,  nije  ih  gospodar,  kako  je  obicaj,  hotio 
izkupiti,  ved  se  smrcu  zaprietio  gradjanom;  a  istom  tad  a,  kada  se  je 
biskupski  dvorskl  zupan  zauzeo  za  krivca,  gradska  mu  je  obcina 
predala  zaplienjenu  maryu.  Na  Cvjemicu  iste  godine  kanonik  Matija 
Kelked  na  gradskom  je  trgu  izbio  do  krvi  gradske  ribare,  pa  kada 
su  ovi  zatrazili  u  gradskoga  sudca,  da  im  krivac  dade  zadovoljJtinu, 
a  sudac  ju  zahtievao  u  kanonika,  da  ga  je  laj  javno  opsovao  i  obruzio. 
—  U  cetvrtak  poslije  Milioljicah  da  je  kanonik  Jakob  Sredicki  pri- 
voljom, da,  nalogom  kaptolskiro,  na^av5i  no<5u  5esi  gradjanah,  gdje 
pasu  na  gradskih  Uvadah  svoju  marvu.  sa  svojimi  Ijudmi  nasrnuo  na 
njih,  oieo  im  odielo  i  druge  stvari,  koje  su  imali  uza  se,  le  oplienjene 
dao  ill  svezati  1  tu6,  a  poSto  bi  ih  valjano  izbili,  svezali  ib  na  repove 
konjah,  na  kojih  je  on  sa  svojimi  Ijudmi  doja5io,  le  ih  nemilosrdno 
vukli    po   zemlji.    od    koje    Sestoricc    drugi  se  dan   jedva  naSla  samo 


*  Doc.  60. 
«  Doc.  80. 


i^hi. 


cxxvn 


fctiri,  a  ostala  dva  nikako  se  nadi  nisu  inogla,  te  se  ne  zna,  kamo 
su  ih  zamclnuli.  —  Povrh  toga  da  su  svi  kanonici  dogovorno  odaslali 
naoru?ane  svoje  sluge  sa  govedi»  koja  popasoSe,  pogaziSe  i  uniSU^e 
gradske  usjeve  i  sjenoko^e  i  liro  gradjanom  nanie^e  veliku  §telu.  — 
U  Cctvrtak  prije  Duhovah  odaslaSe  kanonici  nekoliko  naorulanih  slugah 
u  gradska  polja,  gdje  nasavSi  gradjanina  Petra,  da  sa  dva  vela  drlja 
za  proso,  jednoga  mu  vola  na  injestu  ubi§e,  a  lim  mu  nanesoSe  neiz- 
mjernu  Sietu,  jer  je  timi  volovi  sluiSio  knih  za  sebc  i  za  svoju  djecu. 
—  Na  duhovski  ponedjcljak  kanonik  cuvar  Grga  da  je  sa  svojim 
kmetom  Grgom  Bogatici<fem  i  osialimi  kmeti  golimi  sabljami  i  drugim 
oruljem  znanjem  \  privoljom  kaptola  provalio  na  gradsko  tlo  oko 
crkve  sv.  Margarele,  a  narocito  u  vrt  priselmka  Tome,  sina  Konova, 
i  da  su  ondje  potrgav5i  drvcnu  ogradu  ill  prostce  navalili  u  vrl,  a 
nadavSi  ondje  slugu  Grgu  Curmana  uhvatili  ga  i  bacili  u  lamnicu.  ^ — 
Napoko  u  subotu  poslije  Ivanja  da  je  kanonik  Jakob  Sredi£ki  zapo- 
vjedio  svojim  slugam,  koji  su  navalili  na  gradski  pa5njak,  a  naSavSi 
ondje  postolara  Franju,  koji  je  sa  svojina  slijgom  pasao  jednoga  konja 
\  neSto  goveda,  te  su  postolara  Frana  sasvim  oplienili,  oteli  mu  konja, 
a  slugi  mu  oteli  haljine,  pojas  s  torbom  i  novci,  na  veliko  mglo 
gradske  obt^ine.* 

Nasrtaji  pojedinacah,  koji  su  nastali  sa  spora  o  prtepomih 
zemljah  od  god.  1431.-1435,  a  koje  su  u  grieh  upisivali  i  gradskoj 
obdini  i  kaptolu,  potaknuli  su  napokon  gradjane,  le  su  ozbiljno  poccU 
razmisljati  0  torn,  da  se  te  domade  razmirice  jednom  ved  dokrajce  i 
toga  radi  nekako  mjeseca  oktobra  god.  1435.  zamolili  su  po  svojih 
izaslanicih  kralja  Sigismunda,  da  uzpostavi  tako  zeljeni  mir.  Na  ovu 
molbu  naloli  kralj  na  9,  novembra  kaptolu  stolnobiogradskomu,  da 
odaSalje  svoga  covjeka,  koji  bi  s  kraljevim  pristavom  (a  za  takove 
oznaCi  ili  Ladislava  Tota  susjedgradskoga,  iH  Nikolu  grebengradskoga, 
ill  dva  Ivana  takodjer  grebengradska,  ili  Ivana,  Gjuru  il  Stjepana 
plemica  brezovicka,  ili  Ladislava  Zalovtda  s  Egidovca),  da  obadju  sva 
priepoma  zemljiSia  medju  kaptolom  i  gradskora  obdinom,  i  gdje  bude 
potrebno,  da  postave  nove  vidljive  mejaSe  i  tako  svakoj  strand  dadu, 
Sto  joj  pripada;  koja  li  se  pako  tim  nc  bi  zadovoljila  iU  tomu  pri- 
govorila,  da  ju  pozovu  u  stanovili  rok  pred  banski  sud,  a  napokon 
da  ga  o  cielom  svojem  postupku  obavicste.* 

U  koliko  je  ovomu  kraljevu  nalogu  udovoljeno  bilo,  nije  nam 
poznatOi  ali  nagadjamo,  da  se  kraljeva  zapovicd  nije  izvrlila,  jer  je 
kaptol  (1436.)  unatoc  tomu  po?eo  obradjivatt  prieporne  remljc, 

*  Doc    85. 

•  Doc,  91, 


CLXxxviri 


^iJMi, 


Uza  to  nastavljali  se  i  oasrtaji,  jer  je  IcaptoUki  sudac  privoljoni 
kaptola  5  oruzanimi  Ijudmi  provalio  nodu  u  kliet  Martina  Cuka,  koga 
naSavSi  ondje  izbi  na  smrt.  Nc  dugo  za  lim  ili  po^etkom  maja  da  je 
kanonik  Gjuro  Moravcan  naSavSi  na  paSi  konja  gradjanina  Nikole 
ubvatio  ga  i  upotrebiv§i  ga  za  kudna  porabu  i  ne  obziruc  se  ni  naj- 
manjc  na  zahtjev  gradske  obdne,  pridiiao  ga.  Napokon  da  su  ka- 
nonici  mjeseca  julija  po  svojih  Ijudih  pohvatati  dali  mnogc  gradjane, 
le  ih  okovali  i  u  Popovom  turnu  utamni^ili.* 

Povrh  toga,  nadinom,  ne  zna  se  kojim,  izposlova  kaptol  u  Maika 
Talovca  nekakovo  pismo,  usljed  kojega  uvela  ga  zagreba£ka  iSupanija 
u  posjed  priepornih  zemljah  i  dozvoUla  mu,  da  usjevc  njihove,  kad 
dozore,  pozanje.  Za  vrieme  toga  uvedenja  ne  bijaSe  bana  Matka  Ta- 
lovca kod  kude,  bio  je  na  ime  s  vojskom  pod  gradora  Zrinjem,  Do- 
znavSi  gradska  obcLna,  da  je  zagreba<5ka  zupanija  uvela  kaptot  u  prie- 
poma  eecnljiSta  i  urucila  mu  zetvu  na  njih,  odaslala  je  proitva  tomu 
dva  prosvjeda,  jedan  u  tabor  k  Matku  Talovcu,  a  drugi  kralju  Sigis- 
mundu,  koji  je  lada  bio  u  Iglavi  u  Moravskoj.  I  uspjela  je.  —  Ban 
bo  na  7.  augusta  (1436,)  prema  ovoj  prituzbi  naloii  Stjepanu  Bicke- 
lejUj  plemidu  zelingradskomu ,  le  velikoinii  lupanu,  podzupanom  i 
velikim  sudcem  lupanije  zagrebacke,  da  uz  prkos  tomu,  Sto  su  na 
podlozi  njegova  pisma  uveli  kaptol  u  posjed  priepornih  zemljah  i 
dozvoliH  mu,  da  usjcve  polanje,  da  zaprieSe  kaptolu,  da  ih  pozetl  ne 
smije,  ved  da  ih  zupanija  pohrani  na  sigumom  mjestu  dotle,  dok  se 
on  vrati  kudr,  a  lada  ce  i  laj  priepor  sam  rieSiti.*  —  Kralj  pako 
Sigismund  na  12.  augusta  odpisa  s  fglave  banu,  kako  su  mn  utuzili 
u  ime  gradske  obcine  njezini  izaslanici  Valentin,  sin  Ivkov  i  Jakob 
Bolje,  da  je  on  t.  j.  ban  oko  Margaretinja  uvesti  dao  kaptol  u  posjed 
priepornih  oranicab,  Sikarah  i  sjenokoSah,  Slo  je  sve  od  vajkada  gradsko 
bilo,  te  mu  nalafe,  da  ob<5inu  u  recena  zeraljiSta  iznovice  dade  uvesti 
1  da  ju  Sliti;  hode  li  se  pako  obje  protivne  stranke  parbiti,  to  se 
moraju  pred  njim  preti  i  to  u  prvih  dojducih  osminah,  cira  se  u 
kraljevinu  povrati,  pa  da  6t  im  tada  on  sam  suditL^  —  Za  dva  dana 
ka5nje  (14.  augusta)  isti  kralj  doglasi  i  palaiinu  i  svomu  kraljevskomu 
sudcu,  da  parnicu,  koja  je  nastala  medju  kaptolom  i  gradskom  ob- 
6nom,  nerie§enom  oslave,  jer  da  ju  on  sam  ho<^e  rieSili  i  to  u  prvih 
osminah,  kada  se  u  kraljevinu  povrati,  pa  bilo  na  kojemugod  mjestu 
u  kraljevini/ 

^  Due  95, 

•  Dog.  96, 

•  Doc.  97* 

•  Doc.  08    lai. 


SakobK 


CLXXXIX 


Kada  sc  svr^etkom  oklobra  (1436,)  ban  Maiko  Tatovac  vratio 
u  Kagreb,  prva  mu  bijaJe  duznost,  (jer  su  ga  objc  stranke  saletile,  da 
slvar  ricSi.)  izviestili  kralja  0  cielom  ovom  zcmljiStnom  sporu.  Na  ^. 
novembra  indi  izvjcScuje  ban  kralja  ovako:  da  je  primio  njegovo 
pismo  od  12,  augusta,  all  da  gradski  izaslanici  Valentin,  sin  Ivkov  i 
Jakov  Bolje  nisu  o  priepornih  oranicah,  Sikarah  i  sjenokoSah  onako 
izviestili  kralja,  kako  bi  u  isiinu  nnorali,  jer  u  stvari  je  to:  da  je 
neko£  zagreba^ki  biskup  Ivan  Alben  s  Ivanora  biskupom  kninskim  i 
plemidi  Petrom,  sinom  Adamovim  od  sv.  Duba,  le  s  Mihaljem,  pra- 
biljeznikom  zupanije  krizevacke,  s  Andrijom  Vitezom  komamickim  i 
I?an  Totom  susjedgradskinif  da  su  obaSli  prieporne  oranice,  livade, 
sjenoko.^e  i  §ikare  po  mejaSih,  kako  su  im  ih  obje  stranke  pokazale, 
pak  da  su  isti  za  ta  priepotna  zemljista  jednoj  i  drugoj  strand  za- 
branili,  da  ih  nc  smije  ni  obradjivaii  ni  krcili,  dok  se  parnica  ne 
rieSi,  Tom  su  sgodom  naimenovali  i  nekoje  cestilc  Ijude,  koji  <^e  bditi 
nad  lim;  ali  da  su  po  smrti  biskupa  Ivana  Albena,  uz  prkos  reCene 
zabrane«  gradjani  zagrebacki  nastavili  obradjivati  oranice,  krciti  Sikare 
i  pasli  na  sjenoko^ah,  a  to  u  vecem  jo§ic  obsegu  nego  li  piije,  premda 
se  kaptol  tomu  protivio.  Nastavlja  za  lim  ban  te  veli,  da  kada  se  je 
po  kraljevu  nalogu  vratio  iz  Ilalije  u  Zagreb,  da  je  na  mnoge  i  do- 
sadne  tulbe  obih  stranakah  odaslao  plcmide:  Gjuru  bisazkoga,  Ivana 
Viteza  komarnickoga»  krifevackoga  prabiljelnika  Mihalja,  Stjepana 
Bickeleja  zelingradskoga  i  Stjepana  Farka^a  obre^koga,  da  prieporna 
zemljiSIa  obadju  i  razvide.  Oni  su  pregledav^i  ih  i  uvjerili  se,  da  sti 
gradjani  zagrebacki  odmah  po  smrti  Ivana  Albena  u  mnogo  ve^em 
obsegu  ncgo  li  prije  preorali,  izkr^ili  i  zasijali  prieporna  zemljiSta; 
a  ban  da  je  na  to  iznovice  obim  strankam  nalozio  pod  globu,  da  se 
suzpregnu  telatt  recena  prieporna  zemljiSta  dotle,  dok  on  taj  spor  ne 
rie^i,  ali  se  toj  zabrani  gradjani  nisu  pokorili,  dapace  taj  smion  svoj 
postupak  danomice  nasiavljaju,  akoprem  im  je  on  to  strogo  zabranio. 
Xapokon,  Sto  se  tiSe  one  tocke  u  kraljevu  pismu,  gdje  se  veli,  da  su 
gradski  izastanici  izviestili  kralja,  da  je  gradska  ob^^ina  prieporna 
zemlji^ta  kao  svoje  pravo  vlasinictvo  od  vajkada  mirno  uzivala,  da 
to  ne  stoji,  vc6  upravo  prolivno.  jer  kada  je  nckoc  ban  Herman 
Ceijski  sa  banskoga  suda  odaslao  bio  neke  plemice,  a  narocito  Stjepana 
llahingera,  zupana  zagrebackoga,  Ivana  Tota  susjedgradskoga,  Gjuru 
btsaiSkoga  i  dva  velika  sudca  zupanije  zagrebacke  na  prieporna  zem- 
Ijidta,  da  su  oni  izpitavSi  mnoge  vjerodostojne  svjedoke  doznali,  da 
reS^ena  zemljiSta  nisu  gradska,  dapace  da  ih  je  gradska  obcina  uz  prkos 
svib  prosvjedah  i  groznjah  ipak  posvojila  i  da  ih  drli;  to  da  je  sada 
obim  prudim   strankam  naloiio,   da   ^im  se  kralj   vrati  u  kraijevinu, 


cxc 


SukadL 


da  u  prvoj  sudbenoj  osmini,  koja  tt  nastati,  i  na  kojem  g^od  bilo 
mjestu  u  kraljevini,  moraju  dodi  pred  njega  na  sud,  da  im  on  taj 
spor  rieSi.* 

I  o  drugoj  kaptolskoj  tuibi  proti  gradskoj  obcini  t.  j.  ob  onom 
nasrlaju  i  poknlju,  koji  je  poSinila  godine  \^zi.,  koja  se  raznimi  ro- 
tx^W  odgadjala  od  godine  do  godine,  pocelo  sc  ovom  lakodjer  sgodonn 
ozbiljno  razpravljati,  SpomcDuo  sam  jurve,  da  je  kaptol  cazmanski 
uslied  naloga  kraljcvskoga  sudca  Maitje  Palo<5koga  poveo  god,  1433 
iztragu  proli  gradskoj  obcini,  kojom  se  doznalo,  da  se  godine  1433, 
gradjani  zagrebackt  lezko  ogrieSiii  0  kaplol^  1  da  se  razprava  le  parnice 
raznimi  roci§ti  otezala,  te  da  joj  napokon  zadnje  odrjeSito  ro^iSte  usta* 
novljeno  bilo  na  osminu  liogojavljenja  god,  143s,;  ali  poSlo  je  spor 
o  prieporaih  zemljah  bio  prete^niji,  da  je  ova  parnica  za  neko  vrieme 
obuslavljena  bila* 

Istom  godine  1438.  obnovio  ju  kaptol  zagrebacki,  kada  je  pied 
Miholjero  ili  28.  septembra  n  g.  pred  kraljevskim  sudceni  Sljepanom 
Batorom  kaptolski  izaslanik  Pelar  podasiro  iri  izprave,  koje  su  se 
odnosile  na  nasriaje  i  pokolj  od  g.  1422,,  i  to  dvie  izprave  bivSega 
kraljevskoga  sudca  Matije  Palot^koga,  a  tredu.  iztraini  spis  kaplola 
^azmanskoga,  te  zamolio  kraljevskoga  sudca,  da  ovu  zastarjelu  parnicu 
nastavL  i  konacno  rie^i.  Prema  loj  molbi  zamoli  na  30.  septembra 
Stjepan  Bator  kaptol  caznrianski,  da  odaSalje  svoga  covjeka,  koji  da 
uztne  za  pristava  ili  Valenta  sina  Stjepanova,  ili  Nikolu  ili  Dimitra 
sa  Dienove,  ill  Dioniza  sina  Kmerikova  s  Adamovca^  ili  Ltiku  ili  Mi* 
halja  s  Male  gorice  ili  Ladomera  s  Adaniovca,  pa  da  pozovu  gradsku 
obcinu  na  kraljev  sud  oznaciv  im  ro£i§te  osminu  Mibolja  sliedece 
godine  (1439)  i  da  joj  reknu,  da  se  tomu  pozivu  pokori  i  dodje  na 
sud ;  ne  dodje  li,  neka  znade,  da  it  biti  osudjenom.' 

Za  tjedan  danab  kasnije  ili  6.  oktobra  1438.  pred  istim  kra- 
Ijevskim  sudcera  receni  kaptolski  izaslanik  kanonik  Petar,  na  podlozl 
dvijuh  izpravab  bivSega  sudca  Matije  Palockoga,  a  trede  iztraznoga 
spisa  kaptola  cazmanskoga^  kojimi  se  dokazuje,  da  je  gradska  obcina 
silomice  otela  kaptolu  sjenokoSu  u  RudeSu  i  mooga  druga  joSte  zem- 
IjiSta,  zamoli  Stjepana  Batora,  da  i  tu  parnicu  nastavi  i  gradsku  obcinu 
na  sud  pozove.  Prema  tomu  opet  Stjepan  Bator  zamoli  Cazmanski 
kaptol,  da  po  svojem  izaslaniku,  (koji  da  sobora  povede  jcdnoga  od 
viSe  recenih  pristayabj  i  glede  toga  gradsku  obdinu  pozove  na  kraljev 
sud  u  osmlni  Miboija  g.  1439.^ 

*  Doc.  103.  104. 

•  Doc.    130. 
■  Doc.    133 


Sukoi*i. 


cxa 


Prcma  jednomu  i  drugomu  nalogu  kraljevskoga  sudca  odasla 
kaplol  i5a2manski  svoga  prebendara  Gjun],  koji  s  kraljevim  pristavom 
Valentinom,  sinom  Stjepanovim  sa  Drenove,  najprije  u  nedjelju  poslijc 
Male  gospoje  (13.  seplernbra  1439.)  pozvaSe  i  to  prvi  put  u  Vugrovcu, 
a  drugi  put  odmah  sliededi  utorak  (15.  septembra)  u  Stubici,  a  tredi, 
sliede<Si  dan  u  Ivanic^u,  radi  jedne  i  druge  parnice  ragreba^ku  gradftku 
obdnu  na  kraljev  sud  za  osminu  Miholja. 

Jo$te  je  j^dnu  parnicu  proti  gradskoj  obdini  obnovio  kaplol  za- 
grebacki  i  to  onu,  kada  su  pred  Svie<^nicu  (1427.)  neki  gradjani  zna- 
njem  i  privoljom  dele  obctne  nasrnuli  u  Surai  Jarunu  na  tri  sluge 
kanonika  kantora  Ivana,  koje  su  ondje  i  ubill  I  radi  ove  pamice, 
koja  se  mnogimi  rnciSti  odgadjala  od  godine  do  godine*  zamolio  je 
kaptolski  izaslanik  kanonik  Petar  na  kraljevskom  sudu  (i.  julija  1439 J 
samoga  kralja  Albrehta,  da  gradsku  obcinu  radi  toga  ubojstva  pozove 
preda  se  na  «iud,  i  da  ju  radi  toga  kazni,  Kralj  se  odazva  ovoj  molbi, 
le  zapovjedi  kaptolu  cazmanskomu,  da  po  svojem  izaslaniku  i  s  kra- 
ljevim pristavorn  (za  kakove  su  opet  isti  pristavi  bill  oznaceni)  po- 
«ovc  na  trih  mjestih  gradsku  ob<*inu  na  kraljev  sud  i  to  za  osminu 
Miholja.* 

Tom  sgodom  doznao  je  kralj  ne  samo  za  sve  nasrtaje  gradske 
ob<^me,  ved  i  za  onaj  pokolj  od  god.  1422.,  te  da  obcina  i  sada  ne 
rairuje,  ved  da  se  grozi  kaptolu,  da  de  prvom  sgodom  popaliti  i  ka- 
nonicke  dvorove  i  stolnu  crkvu,  d^,  da  de  ih  i  poubijali.  SaznavSi 
kralj  za  sve  ovo,  napisa  (13.  jula)  gradskoj  obcini  pismo  puno  nego- 
dovanja,  te  ju  kori  za  tu  njezinu  groJnju,  jer  imade  li  5lo  protiv 
kaptola,  neka  se  prituzi  kraljevskomu  sudu,  koji  je  jedini  vlastan 
rieSiii  priepor  Da  se  pako  taj  ukor  u  islinu  ob<5ini  sluzbeno  uru5i, 
poslao  ga  kralj  kaptolu  cazmanskomu,  kao  vjerodostojnomu  mjestu^ 
da  joj  ga  on  predadc.  —  Na  24.  julija  ili  u  pelak  pred  Jakobovom 
do^v&i  u  Zagreb  cazmanskl  Izaslanik  prebendar  Stjepan,  urucio  je  u 
gradskoj  viednici  sakupljenomu  gradskomu  poglavarstvu  ovaj  kraljev 
ukor.  Gradsko  ga  poglavarstvo  smjerno  primilo  i  sasluSalo,  le  reklo: 
„Sacuvaj  bole?  da  bismo  ikada  ^lo  zla  namislili  kaptolu  ili  ucinili  ili 
smo  ucinili/* 

Za  tri  tezke  parnice  morala  bi  gradska  ob(5ina  odgovarati  pred 
kraljevskim  sudom.  a  je  li  na  sud  do5Ia,  ne  imamo  nikakovih  vieslih, 
te  sctenimo.  da  nije  na  sud  niii  doSla,  vec  htjela  (kako  je  lada  obi- 
&J110  bilo)  da  se  raznimi  rociSti  rieSenje  odgadja,  dok  bi  se  oapokon 
kojom  sgodoiD  I  sasvim  zaboravilo  na  tuzbe. 


*  Doc,   J  27, 

'  Doc,   118,  139. 


cxcn 


SukodL 


AH  staro  neprijateljsivo  ipak  preslalo  nije.  Na  8.  januara  ^.  1443- 
na  duhovnom  sudu  pred  kaptolskim  vikarom  Ivanom  prebendar  i 
ppredicator  dioecesis  zagrabiensis"  Gjuro  de  Meglech  tuzi  tadanjega 
gradskoga  sudca  Nikolu  zlatara,  le  bivSe  sudce:  Petra  Ugrina,  Nikolu 
Ilenkija,  Ivana  Perovida,  Martina  i  Bla^a  te  priseznike:  Nikoly  Gre- 
gorida,  Grgu  Vrecarida,  Maliju  FarkaSa,  Gjuru  mesata,  Gjuru  krojaca, 
l^merika  postolara,  Iimerika  Segu  i  Valenlica  i  njihovu  druzbu,  da 
su  s  mrznje  proli  sve^enslvu  pro5le  godine  na  dan  pred  Barlolovom 
(23.  augusta)  njegova  ukudana  Dominika  bcz  i  najmanje  njegove  krivnje 
naiavJi  ga  u  gradskoj  obcini  uhvatili,  utamnicili  i  Tia  grozne  muke 
udarili  te  stvari  njegove  i  njegova  gospodara  i  novae,  §to  je  imao 
uza  se,  silom  oteli,  Kada  je  u  petak  poslije  loga  (30.  augusta)  receni 
Gjuro  prebendar  posao  na  gradsku  viec^nicu  i  od  gradskoga  magi- 
strata  zahtievao,  da  mu  ukucana  na  slobodu  pusle  i  gletu  namire,  da 
je  sudac  i  cielo  zastupstvo  podiglo  groznu  viku,  opsovali  ga  prozvavSi 
ga  psom  a  ne  svecenikom,  te  ga  po  svojih  pandurih  ziostavljali,  a 
napokon  i  zaivorili,  a  lada  ga  istom  iz  lamnice  pustili,  kada  je  pred 
poglavarstvom  i  javnim  biljeznikom  opozvao  sve  uvrede  nane^ene 
mu  od  gradskoga  poglavarstva,  i  kao  jamce  stavio  kanonike  Tomu 
IvanCana  i  Stjepana  sa  Visokoga,  i  sudca  ^ia^lma  i  priseznika  Anluna 
GoljaSa,  obricud,  da  de  dati  pismeno  oCitovanje,  da  mu  se  nikakova 
nepravda  u^intla  nije.  Ovu  tuzbu  prei  recenim  kanonikom  vikarom 
Ivanom  posvjedoci^e  i  prisegom  potvrdiSe  Peiar,  zupnik  novoveSki; 
Anttjn,  reklor  gradske  uboznice  sv.  Marije;  i  prebendari:  Benko  sa 
Poloiidice,  Pa  vac  i  Matija.* 

Gradskoj  se  obdini  od  kaptola  pred  bad  valo  i  to,  da  je  ona  go- 
dine  1445.  za  nasilja  grofovah  Celjskih  Friderika  i  Ulrika  iSIa  im 
svimi  mogucimi  sredslvi  na  ruku,  da  su  osvojili  Popov  turen,  u  kojem 
bijage  pohranjena  kaptolska  imovina,  a  osvojivSi  ga  razorili  i  uniStUi 
i  njega  i  pobocne  mu  sgrade,  a  tim  je  nanesena  bila  Steta  ovomu 
kaplolu  preko  1000  for^ 

Spomeniih  malo  prije,  da  je  vi5e  recene  tri  parntce,  koje  je  po- 
digao  kaptol  pred  kraljevskim  sudom  proti  obdini,  nastojala  obdina  od- 
gadjati,  da  bi  se  lako  s  vremenom  i  na  njih  zaboravilo.  Tomu  za  dokaz 
neka  sluzi,  5to  je  na  33.  oktobra  pred  velikim  lupanom  zagrebacke 
zupanije  Gjurom  Glanjarom  i  pred  cielom  skupstinom  gradski  iza- 
slanik  i  priselnik  Matija  sin  Andrijin  ulozio  prosvjed  proti  kaplolu 
zagrebackomu,  navedSi,  da  kako  je  na  zahtjev  kaptola  po  nalogu 
grofovah   Celjskih    i    banah    Friderika    i    Ulrika  odmah   nakon   smrti 

*  Doc.   135. 
»  Pag,  239. 


SukchL 


cxcm 


biskupa  Ivana  Albena  veliki  zupan  zagrebacke  zupanije  Stjepan  Ku- 
hing^er  s  velikimi  sodci  i  drugimi  joSte  plemi6  obaSli  prieporna 
zemljiSia  medju  kaplolom  i  gradskom  obcinom,  a  ova,  prenida  su 
gradska  bila  i  ob<5ina  ih  od  vajkada  miroo  u^ivala,  na  podlozi  iz- 
kiivljene  gruntovnice  dopilali  kaptolu  zagrebackomu  i  u  to  ime  irdali 
i  pismenc  izprave  na  veliku  Stetu  gradske  obciDe.  to  sada  protiva 
torau  svecano  da  prosvjeduje  i  moli  zupaniju,  da  poSto  su  i^ltnt  iz- 
prave o  priepornih  oranicah,  sjenokoSah,  livadah  i  Sikarah  izdane 
usljed  izkrivljene  gruntovnice»  da  ih  ona  smatra  netocoimi,  te  da 
kaptol  zagrebacki  uz  prkos  prava  gradske  obdine  ne  uvede  u  posje- 
dovanje  istili,  niti  da  mu  oruci  kakova  posjedovna  pisma,* 

Dok  se  tako  rie§enje  parnicah  odgadjalo  od  rot^iSta  do  rociSta, 
stara  se  neprijateljslva  medju  ova  dva  susjeda  nastavijala.  —  G.  1465. 
tuzi  kaplol  zagrebacki  kralju  Matija§u,  kako  je  gradska  obdina,  a  na- 
rocito:  Antun,  sudac  ,  le  Mariin  Martinec,  Ivan  Perovi(i,  Valentin  Sa- 
rovid,  RavSar,  Dioniz  kroja£,  Pavao  i  Benedikt  zlatari,  Klement  mesar, 
Simunovic,  Karniz,  Stjepan  postolar,  Jakob  postolar,  Blaz  krojac,  Filip 
i  Luka  postolari,  Benko  dckan,  Aoiun  postolar,  Stefani«5,  Blaz  lucar, 
Plalnar,  Benedikt  trgovac,  Lovro  sudac,  Mihalj  krznar,  Bla^  Vitc2r<5, 
Filip  trgovac,  Mihalj.  sin  Valentinov,  Matija  lu^r,  Toma  uzdar,  Di- 
mitar  krojac?,  Bla2  trgovac,  Pazar  trgovac,  Gjuro  krznar,  Hanii<5  ir- 
govac,  Toma  Cuden,  Nikola  zlalar,  udovica  Maiijina,  udovica  Toma- 
jcva,  Klement  kovac,  Soldinarid  i  drugi  neki,  oko  Miholja  g.  1460., 
kada  su  kaptolski  desetari  desetinili  novo  vino  za  kaptoL  oavaliU 
oruzanom  rukom  u  desetinske  klieti,  da  ih  ubiju,  a  doisto  bi  ih  i 
ubili,  da  se  nisu  biegom  spasili ;  na§av§i  tu  jedna  kola  vinom  nato- 
varena,  zaplienili  ih  i  odvezli.  —  Napokon  da  su  pred  banom  Ivanom 
Vitovcem  ocroiv§i  kaplol  nagovorili  bana,  da  je  posvojio  kaptolske 
Toplice  kod  Varazdina  i  tako  ih  dugo  u  vlasti  drzao^  dok  se  je 
gradskoj  obcini  svidjalo,  a  lim  nanesao  §tctc  kaptolu  preko  3000  for,' 

Na  ovu  kaptolsku  tuzbu  naloiio  je  kralj  MatijaS  lupanom  Zu- 
panije zagrebacke  Sljepanu  Bickeleju  zelingradskorau  i  Augustinu  For- 
kolabu,  da  povedu  iztragu.  Na  lu  iztragu  bijahu  odaslani  Matija  Vur- 
novSan  i  Ladislav  Impri^i  sa  Jamnice,  koji  su  svrSivSi  iztragu  na  5.  aprila 
(1465.)  javili  zagrebackoj  lupaniji,  da  je  sve  istina,  §to  kaptol  tuzi.* 

Xu  5to  ne  bijahu  vrstni  izvesti  kraljevski  nalozi^  ni  sudbene 
odluke,  da  se  na  ime  medju  gradskom  ob<5inom  i  kaptolom  uzpostavi 


*  Doc. 
'  Doc, 
"  Doc, 


24 » 


*3 


CXCIV  Sukobi. 

sloga  i  mir,  to  su  u^inili  Turci.  Godine  na  ime  1469.  u  subotu  poslije 
Miholja  u  kasno  nocno  doba  probudila  je  oda  sna  gradjanstvo  zagre- 
backo  grozna  vika,  prouzrocena  bjegunci,  koji  su  s  onkraj  Save  po- 
hrlili  u  Zagreb  i  plaCud  pripoviedali,  kako  su  Turci  provalili  i  po- 
palili  im  sela  i  kude,  (§to  je  posvjedo^avala  i  silna  vatra,  koja  se  \z 
Zagreba  vidjevala),  pak  da  su  naumili  prebroditi  Savu  i  navaliti  na 
sam  Zagreb.  U  toj  vrevi  nije  preostalo  kaptolu  zagrebaSkomu  na  ino, 
ved  skloniti  se  u  utvrdjenu  gradsku  obdinu.  UzevSi  indi  u  hitnji  arhiv, 
modi  svetacah,  crkveno  posudje  i  imovinu  snesoSe  sve  ovamo  i  pri- 
praviSe  se  na  obranu.  Ali  hvala  Bogu  iz  ove  bojazni  i  nepogode 
oslobodila  ih  je  rieka  Sava,  koja  se  usljed  silne  ki§e  vrlo  nabrekla 
i  pocela  poplavljati  cielo  Posavje  i  tako  prisilila  Turke,  da  su  se 
vratiti  morali. 

Ovaj  prijateljski  susret,  gdje  su  gradjani  otvorili  vrata  svoje 
tvrdje  i  u  svoje  kude  primili  pribjegle  kanonike,  kao  i  strah  pred 
biesnim  neprijaleljem,  pomirio  je  oba  protivnika.  U  obostranoj  izjavi, 
pisanoj  po^etkom  oktobra  1469.,  veli  se:  da  kaptol  opraSta  gradjanom 
sva  pocinjena  nasilja,  pale2,  otimacinu  i  krv ;  le  onu  tocku,  koja  se  u 
klelvi  biskupa  Ivana  Albena  nalazi,  da  na  ime  djeca  gradjanah  za- 
grebackih  do  cetvrtoga  koljena  ne  mogu  poluciti  crkvene  gasti  ni 
nadarbine,  proglasuje  niStetnom,  a  u  ime  zajednicke  sloge  odredjuje: 
prvo:  da  de  kaptol  ili  njegovi  porezovnici  prigodom  velikoga  Mar- 
kovskoga  sajma  pobirati  samo  maltarinu,  docim  filjarSdinu  ili  pijaco- 
vinu  sasvim  prepuStaju  gradskoj  obdini.  Drugo:  od  gradjanskih  kolah 
i  konjah,  na  kojih  se  bude  iz  inozemstva  roba  uvazala  ili  una§ala  na 
taj  sajam,  ne  de  kaptol  zahtievati  maltarine;  napokon  trede:  kaptol 
ni  njegovi  desetari,  dok  za  vremena  berbe  traje  desetinanje,  ne  smiju 
ni  tuliti  ni  na  sud  pozivati  ni  jednoga  gradjanina  radi  zaostale  ili 
nepladene  desetine.* 

Kada  je  nestalo  straha  pred  Turci,  nastavile  se  stare  razmirice 
medju  oba  susjeda,  a  izazva§e  ih  braca  Tuzi  i  to:  biskup  Osvaldo  i 
brat  mu  Ivan.  Ponajprije  o  velikom  Margaretskom  sajmu,  kada  bi 
morao  vladati  sveti  mir  i  svacija  sloboda  svetom  biti,  znanjem  i  pri- 
volom  biskupa  Osvalda  njegovi  kapetani  Ivan  Buzla,  Matija  Olaz  i 
Gjuro  Zubalo  s  cetom  slobodnjakah  provalivSi  na  gradsko  tlo,  silom 
udjo§e  u  gradsko  kupaliSte,  te  na§av§i  ondje  Petra  plemica  bisazkoga, 
Stjepana  Bickeleja,  plemica  zelinskoga  i  joSte  jednoga  gradjanina  za- 
grebackoga;  plemida  Bickela  iztukoSe  i  izraniSe,  a  gradjanina  bacivSi 
na  tlo    tako  ga   izprebiSe,    da   je   jedva  ne§to    zivota    u    njem  ostalo; 

^  Doc  264.  265. 


Sukobi,  CXCV 

Petra  pako  bisazkoga  sveza§e  i  poved§i  ga  kroz  kaptol  kao  kakovo 
slavje  slave<5i,   zatvoiiSe  u   tamnicu. 

Ne  dugo  za  tim  biskup  Osvaldo  i  brat  mu  Ivan,  sakupivSi  med- 
vcdgradske,  vrbovacke  i  rakovacke  kmete,  nasmuSe  oruzani  u  nedjelju 
3.  augusta  na  gradske  posjede  Dedide,  Crnomerec,  Bitek  i  Novake^ 
pak  ove  posjede  posvojiSe,  a  krenuvSi  odavde  na  kraljevski  brod  na 
Savi,  zauzeSe  i  njega  ;  a  u  torn  pohvataSe  i  mnoge  gradske  kmete,  koji 
su  na  tih  posjedih  bill,  te  nekoje  pobacaSe  u  Savu,  a  nekoje  svezanih 
straga  nikuh  odagnaSe  u  Medvedgrad  i  baci§e  u  tamnicu,  i  tako  ih 
dugo  zatvorene  drzali,  dok  se  nisu  novcem  izkupili.*  Kakove  je  glede 
tih  posjedah  gradska  obdina  vodila  borbe  s  bra<5om  Tuzi,  spomenuo 
sam  u  ovoj  razpravi  na  str.  XXVIII — XXIX. 

Osim  ovih  re^enih  posjedah  otco  je  biskup  Osvaldo  nekoja 
gradska  zemlji§ta,  koja  bijahu  u  obsegu  gradske  obdine  uz  zemljiSta 
biskupska.  Ovo  nasilje  doglasila  je  gradska  obdina  kralju  MatijaSu, 
koji  na  11.  junija  1475-  zapovjedi  biskupu  Osvaldu,  da  gradskoj  obdini 
odmah  povrati,  §to  joj  je  nepravedno  oteo.* 

S  ovakove  otimaSine  uzlovoljili  se  i  gradjani,  te  su  poSeli  vradati 
nemilo  za  nedrago.  Iz  sjednice  zupanije  zagrebacke,  drzane  svrSetkom 
julija  godine  1475.  pod  predsjednictvom  velikoga  zupana  Petra  Bo5- 
kaja,  doznajemo,  da  je  ona  na  tuzbu  kaptola  zagrebaSkoga  odaslala 
dva  velika  sudca  i  to:  Mihalja  Bencekovida  i  Luku  sa  Kalinja,  da 
povedu  izlragn  proti  gradskoj  obdini.  PovedSi  nju  dojavi§e  iupanij- 
skomu  sudu,  da  su  iztrazujud  doznali,  da  u  nedjelju  pred  Margare- 
tinjem  (9.  julija),  kada  su  kaptolski  ukudani  Mihalj,  Antun,  Stjepan  i 
klerik  Andrija  s  gradske  obdine  silazili  na  kaptol,  da  su  po  nalogu 
gradskoga  sudca  Blaza,  te  Ivana  Perovida,  Ivana  Soldinarida,  Blaza 
Tevdine,  Valentida,  Blaza  Stenidkoga,  Dominika  Perovida,  Brcka  Ugrina, 
Pazara  i  Lovre  Sporara,  bez  ikakova  povoda  u  gradskom  podgradju 
ili  u  §o§tarskoj  ulici  nasrnuli  na  nje  Toma  postolar,  Stjepan  Lah, 
Gjurko  uzdar,  Blaz  postolar,  Klement  Kelec,  Ivan  i  Valentin  postolari, 
Mihalj  Klacec,  Grga  PavSin  zet,  Valentin  Kosinov  zet,  Dominik  Malec, 
Hanz  uzdar,  Gjuro  Banic  uzdar,  Antun  Seglin  i  Ilija  postolar,  te  na- 
tegnutimi  lukovi  progonedi  ih  do  samih  kaptolskih  vratah  izbacali  za 
njirai  mnoge  strelice,  te  su  recenoga  Mihalja  do  smrti  ustrielili,  a 
osiale  izranili;  a  da  nije  bilo  kod  kaptolskih  vratah  Sestilih  Ijudih, 
koji  su  bjeJede  obranili,  kod  samih  vratah  doisto  bi  ih  ubili.  Kada 
su  rcceni  zupanijski  iztrazitelji  na  15.  julija  opomenuli  gradskoga 
sudca,  da  se  krivci  kazne.  to  je  on  taj  zahtjev  na  prosto  odbio.' 

*  Doc    281. 

*  Doc  297. 

'  Doc.  299.  « 


CXCVI  Svkobi. 

Napokon  sliedede  godine  (1476.)  poSetkom  maja  ubili  su  nekoji 
gradjani  jednoga  kaptolskoga  covjeka,  a  kaptol  je  obdinu  radi  toga 
tuzio  zagrebaCkoj  zupaniji,  koja  je  odaslala  fupanijskoga  podbiljeSnika 
prcd  gradsko  poglavarstvo,  od  kojega  zahtievaSe,  da  se  krivcem  sudi. 
Gradski  starjeSina  Valent  tomu  je  podbiljelniku  odgovorio,  da  poSto 
je  sudac  odsutan  (boravio  na  kraljevskom  dvoru),  da  se  krivcem  za 
sada  suditi  ne  moze.  Na  to  je  2upanijski  podbiljelnik  odredio,  da  se 
krivcem  sudi  na  osmi  dan,  kada  se  sudac  povrati.  Gradsko  je  pogla- 
varstvo ovu  odluku  prihvatilo,  i  doisto,  jedva  se  sudac  vratio,  pozvalo 
u  osmi  dan  kaptol,  da  podnese  tu2bu  i  svjedocanstvo  proti  krivcem, 
pa  da  <5e  ih  suditi ;  ali  se  tomu  pozivu  kaptol  odazvati  nije  hiio,  ved 
je  uz  prkos  tomu  i  proti  gradskim  sloboStinam  utu^io  gradsku  obdinu 
na  kraljevskom  sudu,  s  toga  proti  takovu  nezakonitu  kaptolskom  po- 
stupku  gradska  je  obdina  prosvjedovala  pred  cazmanskim  kaptolom.^ 

Vi§e  spomenute  tri  pamice,  koje  je  podignuo  pred  kraljevskim 
sudom  kaptol  zagrebacki  protiv  gradske  obdine,  raznimi  odgodjenimi 
rodiSti  poSele  su  malo  po  malo  jenjavati,  dok  nisu  i  sasvim  u  zaborav 
proSle;  a  iztisnula  ih  velika  pamica,  koju  je  vodio  kaptol  s  gradskom 
obdinom  0  znamenitih  posjedih :  Kraljevcu,  Cerju,  Kobiljaku,  Sviblju 
i  Nartu,  o  kojoj  sam  obSirno  progovorio  na  str.  XXIX — XXXV. 

*  Doc.  303. 


Zagrebacka  okolica* 


Obdna  zagrebackoga  Gradca  granitHla  je  sa  sjevera  s  vlastclin- 
st¥om  Medvedgradskim,  a  sa  zapada  sa  Susjedgradskim.  PoSto  su  pak 
mnogi  gradjani  imalt  svoja  irsja  u  posjedovnom  obsegu  satnoslana 
Remetskoga,  to  su  ova  tri  njezina  susjeda  vi§e  manje  utjecala  i  u 
njeiinu  povicst,  pa  i  toga  radi  iroa  i  u  torn  svezku  nckoliko  poda- 
takab,  kojimi  se  proSlost  zagreba^koga  Gradca  u  mnogom  popunjava. 

Mcdvidgrad,  U  prvom  svezku  ovih  spomenikah  (stn  CLXXXIII 
do  CXC)  nacrlao  sam  proSlost  ovoga  grada  u  XIIL  i  XIV.  vieku,  te 
rekoh,  da  je  druge  polovine  god.  139S.  uz  prkos  prosvjeda  kaptola 
zagrcbackoga  pro§ao  Medvedgrad  u  vlaslnictvo  zagrebackoga  biskupa 
Eberharda  Aibena,  a  tim  porodice  Albenah.  Po  smrti  biskupa  Eber- 
harda  (1420.)  naslicdio  je  Medvedgrad  njtgov  brat  Ivan  Alben,  ta- 
kodjer  biskup  zagrebacki,  a  po  smrti  ovoga  (1433.)  posta  gospodarom 
Medvedgradskim  njegov  najraladji  brat  Rudolf  Alben.  —  Rudolf  nije 
dugo  vladao  Medvedgradom,  jer  privoljom  svoga  sina  Leonarda  go- 
dine  1436,  laj  grad  s  njegovimi  zaselci:  Slaoovcem,  sv.  Jakobom 
s  brodom  na  Savi,  proda  grofovom  Celjskim  Frideriku  i  Ulriku.  Do- 
cuvli  kaptol  zagrebacki  za  in  prodaju  (jer  si  pravo  vlastnictva  na  taj 
grad  prisvajao),  odasla  pred  pe^ujski  kaploI«  kao  na  vjerodostojno 
mjesto,  svoga  izaslanika  kanonika  Fabijana,  koji  na  33.  oktobra  ondje 
u  ime  kaptola  zagrebackoga  ulozi  svecan  prosvjed  proti  Rudolfu  i 
Leonardu  Albenoro,  Sto  su  Medvedgrad  prodali  grofovom  Celjskim, 
tc  proti  Frideriku  i  Ulriku  Celjskoinu.  koj»  su  ga  kupili,  i  proti  kralju 
Sigismundu,  ako  bi  on  tu  prodaju  svojom  vlasii  odobrio^  —  Ali  jer 
grofovi  Celjski  bijahu  u  rodbinstvu  s  kraljem,  na  taj  se  prosvjed 
kaptola  zagrebackoga  ni  malo  osvrtalo  nije;  dapai^e  na  podlozi  kra- 
Ijeva  odobrenja  uvede  stolnobiogradski  kanonik  Ivan  de  Somlio  grofove 
Celjske  u  posjed  Medvedgrada  i  njegovih  selah,  Proti  tomu  opet  na 
16.  aprila  1438.  izaslanik  kaptola   zagret>ackoga  Stjepan  sublektor  u 


'  Doc,  101, 


CXCVIII  ZagrebaHka  okolica.  Medvedgrad, 

ime  kaptola  sveCano  prosvjedova,  jer  da  se  takova  §to  uSiniti  ne  bi 
smjelo,  poSto  je  Medvedgrad  starinom  vlastnictvo  crkve  zagrebaSke.^ 
I  taj  prosvjed  bio  je  bezuspjeSan. 

Grofovi  Celjski  Friderik  i  Ulrik,  postavSi  gospodari  Medved- 
gradski,  postaviSe  ovdje  za  gradskoga  kapetana  ill  kastelana  Niemca 
Vilbelma  Stamma,  koji  istom  §to  preuze  kastelanstvo  poSe  proganjati 
gradjane  zagrebaSke  i  podloznike  gradske  i  kaptolske.  Odmah  g.  1436. 
oko  Miholja  receni  Vilhelm,  prigodom  svoga  dolazka  u  Medvedgrad, 
znanjem  i  privolom  svojih  gospodarah  silomice  ote  jednomu  seljaku 
u  gradskom  selu  Gracanih  dvie  krave,  koje  odagna  u  Medvedgrad 
upotrebivSi  ih  u  svoju  korist.*  Na  prituzbu  gradsku  zagrebaCka  je 
zupanija  povela  0  torn  iztragu,  ali  krivac  zadovoljStine  nijc  dao.'  — 
Sliedede  godine  (1437.)  nastavio  je  kastelan  Vilim  svoja  nasilja  u 
vedoj  joSte  mjeri.  Oko  5.  augusta,  kada  se  nekoji  gradjani  zagrebaSki 
vradali  sa  Optujskoga  sajma  nakupivSi  ondje  robu,  doc^eka  ih  Vilim 
kod  gradskih  mlinovah  svojom  naoru2anom  cctom,  u  kojoj  bijahu  kao 
kolovodje  neki  Koloman  Trakcnbcrger,  Jeronim  Volfard,  sin  Jakoba 
krapinskoga  sudca,  i  Martin,  sin  Ladislavov  iz  Gorice,  i  tu  na  javnom 
drumu  navalivSi  na  nje  oteli  im  troja  kola  natovarena  suknom  i  dnigom 
robom  u  vricdnosti  do  a  000  for.,  koju  su  robu  medju  se  podielili,* 
—  Ne  dugo  za  tim  ili  oko  8.  septembra,  kada  su  zagrebaCki  trgovci 
gonili  u  Zagreb  marvu,  koju  su  kupili  na  sajmu  u  RoviSdu,  to  kod 
Rakovca,  grada  grofovah  Celjskih,  napadnuo  na  njih  sa  svojom  cetom 
kastelan  Vilim,  zaplienio  im  marvu,  a  gradjane  istom  tada  pustio 
slobodno  prod,  kada  su  mu  izplatili  20  for.  u  ime  odkupnine.*  — 
Na  27.  septembra  iste  godine,  kada  se  zagrebacki  gradjanin  staklar 
Bartol  Taljan  sa  svojimi  slugi  i  robom,  natovarenom  na  dva  konja, 
vradao  kudi  sa  optujskoga  sajma,  to  ga  kod  gradskih  mlinah  i  na 
gradskom  zemlji§tu  do^eka  kastelan  Vilim  s  naoru^anom  cetom,  u 
kojoj  bijahu  Jeronim  i  Koloman  Trakenberger,  te  ih  uhvativSi,  staklaru 
su  Bartolu  svezali  ruke  straga,  a  noge  pod  konjskim  trbuhom  i  tako 
svezana  doveli  u  Medvedgrad,  gdje  su,  da  ga  na  slobodu  puste,  za- 
htievali  od  njega  40  for.;  od  koje  svote,  kada  je  20  for.  s  mjesta  iz- 
platio,  a  za  drugih  20  for.  kada  mu  se  kastelan  Vilim  ponudio  za 
jamca,  tada  ga  istom  pustili  na  slobodu.*   —    Na  30.  novembra  iste 

*  Doc.  117. 

•  Doc.  no 

•  Doc.  105. 

*  Doc.  no.  113. 

*  Ibid. 

•  Doc.  109. 


Zagrebaika  okolica.  Medvedgrad.  CXCIX 

godine  znanjem  i  privolom  svojih  gospodarah,  naomzanimi  svojimi 
Ijudi  i  kmetovi  provali  u  ranu  zoru  kastelan  Vilim  na  gradsko  selo 
Pobrclje  kod  Save,  te  ga  sasvim  orobi,  otevSi  sve  vole,  krave,  telice, 
svinje,  slaninu,  muzko  i  icnsko  odielo,  lemeSe,  motike,  kose  itd.  §to 
se  odnicti  dalo,  nanesavSi  Mete  ondjeSnjira  stanovnikom  do  150  for. 
i  to:  Valentu  LadiSidu  20  for.;  Martinu  Drobani<5u  10  for.;  Gjuri 
Benkovidu  1  s  for. ;  Antunu  Smetani  s  for. ;  Gjurgjicu  1 8  for. ;  Martinu 
6  for.;  Petru  4  for.;  Klementu  6  for.;  Tomi  Mihaljevom  12  for.; 
Galu  Martinovu  4  for.;  Fabijanu  Bankovidu  6  for.;  Blazu  3  for.; 
Nikoli  2  for.;  Galu  5  for.;  Petru  Pavlovu  3  for.;  Ladislavu  4  for.; 
Mihalju  8  for.;  Petru  7  for.;  Tomi  Gordini  8  for.  i  Stanku  4  for.* 
— -  Isti  je  dan  kastelan  Vilim  sa  svojom  cetom  vradajud  se  u  Medved- 
grad navalio  na  gradsko  selo  GraSane  i  ovdje  oteo  10  volovah,  8 
kravah,  40  svinjah,  cetiri  suhe  slanine,  5  kabanicah,  1 1  koSnicah,  9 
plahtah,  5  opledakab,  10  zenskih  rubaCah,  te  lopate,  sjekire,  leme§e  itd. 
§to  je  sve  odagnati  i  odnesti  dao  u  Medvedgrad;  uza  to  zarobio  jc 
ovdje  mnoge  GraSance  i  kao  roblje  odveo  ih  u  Medvedgrad,  te  ucie- 
nivSi  svaku  osobu  na  3  for,  tada  ih  istom  pustio  na  slobodu.  —  Ne 
dugo  za  tim  ili  na  7.  decembra  isti  je  kastelan  Vilim  s  jaSudom 
svojom  cetom  privoljom  svojih  gospodarah  dojahao  do  samih  vratah 
gradske  tvrdje  i  tuj  je  cuvare  gradskih  vratah  strelicami  te2ko  izranio, 
tako,  da  su  trojica  na  mjestu  mrtva  ostala,  a  neki  ostali  bolestni  u 
groznih  mukah.  Vradajuc  se  s  toga  nasrtaja  nai§av§i  putem  na  neke 
gradjane  i  gradske  podanike,  nekoje  je  strelicami  ubio,  a  nekoje  tako 
izranio,  da  se  dvojilo,  hoce  li  rane  preboljeti.*  —  Na  19.  decembra 
provalio  je  kastelan  Vilim  sa  svojom  cetom  opet  na  gradsko  selo  Gra- 
cane,  gdje  je  oteo  Bartolu  Tataru  4  vola,  i  kravu,  1  kabanicu,  1 
2ohu  i  15  motikah,  a  naSavSi  ondje  jednoga  gradskoga  2ovjeka  oteo 
mu  pet  i  pol  pensah  beckih  dinarah,  mac  s  remenom,  luk  sa  streli- 
cami, kabanicu  i  Skriljak.  Na§av§i  takodjer  ovdje  mnoge  gradjane  u 
svojih  klietih,  dao  ih  pohvatali,  mucili  i  svezati  i  onako  svezane  odveo 
u  Medvedgrad,  gdje  je  nekoje  joSie  do  polovine  januara  1348.  u  za- 
tvoru  drzao,  docim  nekoje  ucienivSi  ih  za  veliku  svotu  istom  uz  jam- 
cevinu  pustio  na  slobodu.^ 

Radi  ovih  obiestnih  ali  i  groznih  bezdjelah  Niemca  Vilima 
Stamma,  koja  je  poCinio  pod  modnom  zaStitom  svojih  gospodarah  na 
porugu  slob.  kr.  grada,  povela  je  na  molbu  gradske  obc^ine  zupanija 
zagrebacka  stroge  iztrage,  kojimi  se  dokazalo,  da  je  sve  istina,  §to  je 

*  Doc.   109.   116.   118. 

*  Doc.  113. 

*  Doc.   109. 


cc 


Zai^ebaika  okoiica.  Medvedgrad. 


taj  ziotvor  poSinio,  te  se  i  ^panija  xagretacka  dva  iU  tri  puta  pi- 
smeno  obratila  na  grofove  Celjske,  moledi  ih  da  suzpregnu  obiest 
svoga  medvedgradskoga  kastclana*  Kada  to  nije  bilo  od  nikakove  ko- 
risli,  umoli  gradska  obdina  i  kaptol  zagrebacki  varafdinskoga  lupana 
HatiD(§teiiia),  da  bi  on  osobno  u  grofovah  Celjskih  izposlovao,  da 
Vilima  Stajiima  ukrote.  Zupan  je  varazdinski  povjercnu  si  zadacu 
toJ5no  izTrSio,  te  je  na  21.  deceinbra  Fridrik  Celjski,  biv§i  tada  u 
Krapini,  upravio  kaptolu  i  gradskoj  obcini  pismo,  u  kojem  im  javija, 
da  ga  je  lupan  varazdinski  u  njihovo  ime  zamolio,  da  rieSi  sam  ovaj 
spor  medju  njimi  i  svojim  kastelanom,  pa  premda  se,  (veli  lukavo 
Fridrik  Celjski.)  i  kaptol  i  gradska  obcina  proli  njemu  tezko  ogrieSila, 
ipak  on  Ijubavi  i  slogi  za  volju  voljan  je  laj  spor  izravnati,  te  od* 
redjuje,  da  kaptol  odabere  trojicu  ill  i^elvoricu  kanonikah,  a  gradska 
obcina  toliko  opet  gradjanah,  pa  da  dodju  k  njemu  u  Krapinu  na 
dan  pred  Bogojavljenjem,  kamo  de  pozvati  joSte  i  kastelana  Vilima, 
te  <Se  taj  spor  na  obce  zadovoljslvo  sam  rieSili.* 

AH  isti  tipravo  dan,  kada  je  Fridrik  Celjski  odaslao  kaptolu  i 
gradskoj  ob<^ini  receno  pismo,  odaslao  je  ujedno  iz  Krapine  na  proSnju 
kastelana  Vilima  petdeset  i  dva  od  glave  do  peie  oruzana  oklopnlka 
konjanika  i  silnu  cetu  oboruzanih  pjeSakah  za  medvedgradsku  posadu. 
S  ovom  indi  Cetom,  u  kojoj  bijaSe  i  mnogo  pozvanila  ^njemackih  raz- 
bojnikah**,  na  ime:  Koloman  Trakenberger,  Jeronim,  Gjuro  Per§,  Martin 
sin  Ladislavov  sa  Gorice  i  Toma  Koposunic,  navali  na  33.  decern  bra 
kastelan  Vilim  trubed  u  trublju  na  samu  ivrdju  zagrebackoga  Gradca. 
Akoprem  sti  gradjani  ovaj  juri§  snazno  odbili,  ali  ih  ipak  ta  ceta 
dosta  poubila  i  izranila ;  te  je  kastelan  Vilim  strelice,  sulice  i  maceve 
dao  krvlju  ubijenih  omastili,  i  zarobivSi  torn  sgodom  mnoge  gradjane 
zapovjedio  svezati  im  ruke  straga,  a  noge  pod  konjskimi  trbusi,  te  ih 
tako  kao  u  slavlju  poveo  u  Medvedgrad.  Uz  put  ovamo  oteo  je  i 
silan  plien,  i  to:  Nikoli  vesniku  4  vola,  a  njegovu  slugi  i  kabanicu. 
1  plaSt,  te  nekorou  Blalu  2  vola  i  2  krave;  Stjepanu  kamenaru  a 
vola  i  1  kravu,  a  sina  mu  smrtno  ranio;  Klementu  3  vola,  Pelru  a 
vola,  Valentinu  a  vola.  Herikonidu  3  vola  i  jedna  kola;  a  kada  su 
gradjani  zagrebacki  izaSli  za  njimi  u  potjeru,  da  otmu  zaplienjene 
Ijude  i  blago,  receni  je  Vilim  svoju  cetu  uvrstao  u  bojni  red,  koja 
navalivSi  na  gradjane  u^inila  je  strain  pokolj,  jer  je  osam  gradjanah 
i  jedan  gradski  sluga  sluga  ostalo  na  mjestu  mrtvo,  a  dvanaest  ih 
zarobio  i  u  Medvedgrad  odveo,  Od  zarobljenikah  umrlo  ih  je  u  Mcdvcd* 


*  Doc.  J  05. 
"  Doc.    1 07. 


113. 


Zagrtbaika  okoika,  Midvedgrad^ 


CCI 


gradu  trideset  i  dva,  a  za  osamnaest  dvojilo  se  ho^c  li  rane  prcbo- 
Ijcti;  a  novce  i  odjelo  umrlih,  ranjenih  i  zarobljeoih  sve  je  posvojio,^ 

Napokon  poslije  Bolica  recene  godine  napali  su  Ijudi  Ulrika 
Ccljskoga  kod  njegova  grada  Rakovca  na  javnom  drumu  na  slugu 
Nikole  zlatara,  koji  se  iz  Varaldinskih  lopUcah  vradao  u  Zagreb,  te 
mu  oteli  osedlana  konja  vriedna  16  for* 

Spomenuo  sam  malo  prije,  da  je  na  21  decerabra  1437-  Fridrik 
Celjski  p02vao  kaptol  i  gradsku  ob<?inu,  da  poSalju  k  njerau  u  Kra- 
pinu  svoje  punomodnike  i  da  de  on  rie§iti  spor  medju  ovom  jednom 
i  drugom  vlasU  i  medju  svojim  kastelanom  Vilimom  Slaramom. 
O?omu  se  pozivu  obadvie  ove  vlasti  odazvale,  jer  na  6.  januara  ili 
na  samo  Bogojavljenje  g.  1438,  javljaju  Fridrik  i  Ulrik  Celjski*  da 
je  medju  zastupnici  kaptnlskinii  i  gradskimi  i  medju  ^njihovim  vjemim*' 
Vilimom  Stammom,  kapetanom  medvedgradskim,  utanai^eno  primirje 
do  Gjurgjeva,  i  da  za  to  vrieme  mogu  i  kaptolski  i  gradski  Ijudi 
slobodno  i  rairno  prolaziti  i  irgovaii  po  svih  njihovih  posjedib^  „das 
sy  vnd  die  iren  in  vnsern  herschaften  und  gebieten,  vnd  den  darnach 
in  derselben  zeit  alsonst  in  de^  notdurf  tut  komen  handeln  vnd  ge- 
wandeln  mugen  an  vnser  vnd  aller  der  vnsem  Irrung  vnd  hindcmuss 
engeuerlich  davon** ;  le  nalalu  svojim  kastelanom  i  oslalim  cinov- 
nikom,  da  gradjane  kaptolskc  i  zagrebacke  ne  uznemiruju.*  —  To 
indi  bijaSe  sve,  5to  su  grofovi  Celjski  u^inili  spram  nasiljem  svoga 
medvedgradskcga  kapetana. 

Ali  gradska  se  obcina,  poznavajud  lukavu  cud  grofovah  Celjskih, 
ovim  samo  kratkoirajnim  primirjcm  obsjeniti  nije  dala,  pa  da  dobije 
vjerodostojne  dokaze,  na  temelju  kojih  bi  mogla  podidi  tuzbu  na 
viSem  sudiStu  proti  kastelanu  Vilimu,  zamoli  bana  Matka  Talovca, 
iipripovjedivSi  mu  sva  dotadanja  nasilja  Vilimova,  da  odredi  iztragu, 
Na  13.  januara  preraa  izjavam  gradske  ob(3ine  odredi  ban  dvie  iz- 
trage,  a  obadvie  povjeri  kaptolu  cazmanskomu,  koji  da  s  banove 
slrane  uzme  za  pristava  ili  Stjepana  i  Radoslava,  sinove  Nikoline,  ili 
Gjuni  sina  Ivanova  sa  Brezovice,  ili  Grgu  sa  Berislovca,  ili  Ivana  i 
Pavla,  sinove  Jakobove  iz  Jasenovca,  ili  Maliju,  sina  Emerikova  sa 
Adamovca,  ili  napokon  Maciju,  sina  Nikolina  sa  gornje  Glavnice,  i  da 
ga  svrSivSi  iztragu  o  svemu  lo^no  obavieste,*  —  Preraa  lomu  banovu 
nalogu  poveo  je  kaptol  cazmanski  tofSnu  iztragu  na   15.  januara,  a  na 


*  Doc.  1 13    116. 
■  Doc.  no. 

•  Doc.  108. 

^  Doc.  1Q9.   110. 


CCri  Zagrebadka  okoltca.  Medvedgrad. 


17.  ved  dojavio  banu,  da  je  kapetan  Vilim  u  istinu  sva  ona  nasilja 
pocmio,  kako  ga  gradska  obdina  tul^ila.^ 

Odmab  poslije  svrSene  iztrage,  koja  je  medvedgradskoga  kape- 
tana  vrlo  uzlovoljiia,  riavali  on  svojom  Setom  u  no6no  doba  na  gradsko 
selo  GraCane,  te  spavajude  ondje  kmete,  njihove  zene  i  djecu  dignuvSi 
sa  le2i§ta  zarobio  ih  i  kao  roblje  odveo  u  Medvedgrad.* 

Tim  se  gradska  obdina  joSte  ve<5ma  uvjerila,  da  se  proti  tomu 
silniku  svom  snagom  oprieti  mora,  te  zamolila  Nikolu  Gepevskoga, 
velikoga  2upana  2upanije  zagrebacke,  da  povede  iztragu  proti  kape- 
tanu  Vilimu.  Na  molbu  gradske  obdine  odasla  zagrebacka  Supanija  na 
iztragu  tri  svoja  velika  sudca:  Tomu  sa  Domagovicah,  Gjuru  iz  Zito- 
merja  i  Petra  Sitara,  koji  su  pomno  propitkujud  doznali,  da  je  sva 
nasilja  u  istinu  izveo  kapetan  Vilim  i  upravo  onako,  kako  ih  Supaniji 
gradska  obdina  pripovjedila ;  te  joj  s  toga  zupanija  cielu  iztragu  radi 
dalnjega  postupka  u  vjernom  spisu  priobdi  na  31.  januara  1438.' 

Imajuc  gradska  obdina  u,  rukah  nepobitne  dokaze  proti  kaste- 
lanu  Vilimu  podignu  tuzbu  pred  samim  kraljem.  Na  24.  februara  na- 
lazimo  u  Budimu  pred  kraljem  Albrehtom  izaslanike  zagrebackoga 
kaptola  kanonike  Ivana  i  Tomu,  a  punomodnike  gradske  obdine  sudca 
Petra  i  priseznika  Blala  s  jedne,  a  Ulrika  Celjskoga  osobno,  u  ime  svoje 
i  svoga  roda,  a  narocito  pako  u  ime  kapetana  Vilima  s  druge  strane ;  i 
tuj  su  kaptolski  i  gradski  punomodnici  utuzili  grofa  Ulrika  i  njegova 
kapetana  Vilima  za  sva  nasilja,  podinjena  ovoj  jednoj  i  drugoj  vlastL 
Nagovorom  kraljevim  i  prisutnih  velika§ah  i  baiunah  obje  su  stranke 
pristale  na  to,  da  se  sva  podinjena  nasilja  prepuste  sudu  i  presudi 
palatina  Ladislava  Gorjanskoga  i  bana  Matka  Talovca,  pa  Stogodj  oni 
dosude,  da  de  se  toj  presudi  stranke  pokoriti,  a  koja  se  ne  bi  po- 
korila,  da  je  tim  ved  osudjena  na  gubitak  parnice  i  noSenje  parbena 
troSka.* 

Odmah  isti  dan  podela  su  oba  recena  sudca  razpravljati,  a  slie- 
dede  dane  nastavili  su  o  nasiljih  kapetana  Vilima  razpravu,  kojoj 
prisustvovahu  gradski  sudac  Petar  i  priseznik  Blaz,  te  kapetan  Vilim 
Stamm,  a  kao  zastupnici  grofovah  Celjskih  Antun  literat  i  Ivan  Vrag 
iz  MarjaSevca.  Ponajprije  indi,  §to  je  na  30.  novembra  1437.  kapetan 
Vilim  provalio  s  oruzanom  rukom  na  gradsko  selo  Pobrezje  i  ondje 
oteo  blago,  rubeninu  i  poljsko  orudje  u  vriednosti  do  150  for.,  od- 
govori  Vilim  i  oba  zastupnika  grofovah  Celjskih,  da  bi  mogude  bilo, 

*  Doc.  111.  • 

•  Doc.  113. 

•  Doc.  112.    113. 

*  Doc.  114. 


Zagrebaika  okolica.  Medvedgrad.  CCIII 


da  je  taj  dan  provalio  Vilim  na  Pobrezje,  ali  da  tolike  §tete,  kako 
ju  gradjani  ozna^uju,  nisu  po(5inili.  Na  to  dosudi§e  sudci,  da  Pobre§ki 
0§te6enici  pred  zupanijskim  izaslanikom  t.  j.  velikim  sudcem  u  osmini 
dojdudcga  vazma  moraju  prisedi  u  crkvi  sv.  Marka  vrhu  150  for. 
Stete;  prisegnu  li,  da  im  tu  svotu  izplati  Ulrik  Celjski  i  kapetan 
Vilim.  —  Glede  onoga,  §to  je  na  30.  novembra  1437.  navalio  ka- 
stelan  Vilim  u  gradsko  selo  Gracane  i  luj  oteo  10  volovah,  8  kravah, 
40  svinjah  itd.  te  zarobivSi  mnoge  GraSance  odveo  ih  u  Medvedgrad, 
a  po§to  bi  svakoga  ucienio  na  3  for.,  tada  istom  pustio  na  slobodu, 
odgovori  kapetan  Vilim,  da  je  krivo  potvoren ;  ali  gradski  zastupnici 
odvrati§e  rau,  da  6e  i  oni  a  i  mnogi  Ijudi  u  kraljevini  posvjedoSiti, 
da  je  kapetan  Vilim  u  istinu  ovo  poMnio.  Na  to  oba  sudca  odrede, 
da  u  osmini  vazma  pred  plemidi  Stjepanom  Bickelijem  zelingradskim, 
Ivan  Totom  susjedgradskim,  Grgom  vrbovaCkira  i  Petrom  §6itarje- 
vaSkim  i  gradska  obdina  i  Gra^anci  podastru  tvrde  dokaze  o  tom 
proti  Ulriku  i  Vilimu,  a  §to  tada  ovi  plemidi  kao  opunovlaSteni  sudci, 
odrede,  toga  de  se  morati  dr2ati  obje  stranke,  a  dokazu  li,  da  je  §teta 
u  istinu  tolika,  da  ju  receni  Ulrik  i  Vilim  nadoknade.  —  Glede  na- 
silja,  koje  je  pocinio  kapetan  Vilim  na  19.  decembra,  kada  je  opet 
navalio  na  selo  Gracane,  te  Bartolu  Tataru  oteo  4  vola,  1  kravu,  1 
kabanicu  itd.,  odrediSe  sudci,  kao  gore  pred  tim.  —  Glede  onoga,  §to 
je  na  7.  decembra  1437.  kastelan  Vilim,  juriSajud  na  gradsku  tvrdju, 
izranio  2uvare  gradske,  od  kojih  su  trojica  umrla,  odrediSe  sudci 
kako  gore  pred  tim.  —  Glede  onoga,  §to  je  kastelan  Vilim  juriSajud 
na  33.  decembra  gradsku  tvrdju,  oteo  Nikoli  vesniku  4  vola,  njegovu 
slugi  plaSt  i  kabanicu,  te  nekomu  Blazu  2  vola,  a  krave  itd.,  a  gra- 
djane,  koji  su  poSli  za  njim  u  potjeru,  da  mu  otmu  plien,  mnoge 
grozno  izranio,  tako  da  je  osam  gradjanah  i  jedan  sluga  ostalo  na 
mjestu  mrtvih,  a  18  tezko  ranjenih,  nekoje  zarobio  a  oteto  blago  i 
odielo  zarobljenih  i  ubijenih  sve  odagnao  i  odnesti  dao,  odsudiSe  sudci, 
kako  gore  pred  tim.  —  Glede  onoga,  §to  je  kastelan  Vilim  oteo 
staklaru  Bartolu  dva  konja,  svu  robu  i  novce  i  njega  svezana  poveo 
u  Medvedgrad,  a  puslio  ga  istom  na  slobodu,  da  tt  40  for.  ucjene 
platiti,  odrediSe  oba  kraljevska  sudca,  da  pred  gore  recenimi  plemidi 
i  staklar  Bartol  i  gradjani  prisegnu  ;  a  kada  prisegnu,  da  se  prema 
osudi  pomenutih  plemidah  staklaru  Bartolu  zadovoljStina  dade.  — 
Glede  onoga,  §to  je  u  Ijetu  g.  1437.  zagrebacke  gradjane,  vra<5ajude 
se  s  optujskoga  sajma,  do^ekao  kod  gradskih  mlinah  kapetan  Vilim, 
te  im  oteo  troja  kola  natovarena  suknom  i  drugom  robom,  odgovoriSe 
zastupnici  grofovah  Celjskih,  da  to  nisu  uSinili  ni  Ijudi  grofovab 
Celjskih,  a  niti  je  to  znanjem  istih   grofovah   ucinjeno   bilo,  odsudiSe 


CCIV 


Zagrthacka  oktfUca,  Mcdvedgrad. 


oba  sudca,  da  mora  Uliik  Celjski  prlse6i  pred  cazmanskini  kaptolom^ 
da  niti  su  to  njegovi  Ijudi  bill,  niti  je  to  njegovim  znanjem  ucinjeno 
bilo.  —  Glede  onoga,  §to  su  Ijudi  grofovah  Celjskih  oko  8.  sep- 
tcmbra  1437.  kod  grada  Rakovca  napali  na  zagrebaSke  trgovce,  koji 
su  u  Rovi^cu  kupljenu  marvu  sa  sajma  tjerali  kuci,  tu  im  marvu  za- 
plienilL  a  tada  ju  istom  puslili,  kada  su  tm  trgovci  tzplatili  20  for 
odkupnine;  poSto  su  to  punomodnici  grofovah  Celjskih  skroz  zanie- 
kali,  odsudiSe  oba  kraljevska  sudca,  da  gradski  priseznik  Blaz  na  to 
sam  prisegne,  a  kad  prisegne,  da  mu  Ulrik  Celjski  izplati  20  for  u 
zlatu  t  j.  da  5tetu  nadoknadi.  —  Napokon  glede  onoga,  5to  su  oko 
Bol^ida  Ijudi  grofovah  Celjskih  napali  kod  Rakovca  na  slugu  Nikole 
zlatara,  koji  se  iz  Varazdinskih  topUcah  vracao  u  Zagreb  i  oteli  mu 
osedlana  konja;  jer  su  punomodnici  grofovah  Celjskih  \  to  zaniekali, 
dosude  oba  sudca,  da  Nikola  zlatar  prisegne  vrhu  16  for  5tete.  a  kad 
prisegne,  da  mu  ih  Ulrik  Celjski  izplaii.  —  Drugi  odsjek  ove  parnice 
sadrzavat)  je  obtuzbu  kapetana  Vilima  proti  gradskoj  ob6ni,  I  lo: 
punomo<5nict  grofovah  Celjskih  okrivljuju  gradskoga  sudca  Jakoba» 
koji  da  je  Vilimova  slugu  vradajudega  se  u  Rakovac,  a  putem  svra* 
tivSega  u  Zagreb  dao  uhvatiti.  Gradski  punomodnici  Petar  i  Blaz  od- 
govori^e  oa  to,  da  sudac  Jakob  nije  dao  uhvatiti  recenoga  slugc,  vec 
ga  samo  i  to  na  pritu^bu  jednoga  gradjanina  taj  sudac  pozvali  dao 
preda  se  na  odgovor.  Kraljevski  sudci  odredi§e  za  to»  da  u  osroini 
vazma  sudac  Jakob  prisegne  u  crkvi  sv.  Marka,  da  nije  dao  uhvatiti 
recenoga  slugu.  —  PuQomo<fmci  medvedgradskoga  kapetana  Vilima 
utu^iSe  opet  sudca  Jakoba,  koji  da  je  kapetanova  slugu,  koga  je  on 
poslao  u  Zagreb,  da  ktipi  za  forintu  ribah,  uhvatio,  zatvorio  i  u 
tamnici  dulje  vreraena  drzao,  pa  mu  i  lu  forintu  uzeo,  Na  lo  od- 
vratiSe  gradski  punomodnici,  da  je  recenoga  VUimova  slugu  zatekla 
strala  kasne  nodi  pod  gradskimi  zidinami  kao  uhodu,  pa  ga  kao  tako- 
voga  uhvatila  i  za  to  da  ga  je  sudac  Jakob  zatvoriti  dao;  no  pri- 
godom  primirja,  sklopljena  medju  gradskom  obcinom  i  grofovi  Celj* 
skimi,  da  je  sudac  istoga  slugu  kao  izmjenu  za  gradjane  zasuznjenc 
u  Medvedgradu,  na  slobodu  pustio,  a  forinte  da  mu  nije  uzeo.  Kra- 
ljevski sudci  na  to  odrediSe,  da  taj  sluga  u  vazmenoj  osmini  prisegne 
pred  dazmanskim  kaptolom,  da  mu  je  sudac  forintu  doista  oleo ;  pri- 
segne li,  da  mu  sudac  taj  novae  povraii;  Sto  je  pako  taj  sluga  za- 
tvoren  bio,  pravo  mu  bilo,  jer  je  to  kao  uhoda  i  zaslulio.  —  Na- 
pokon Vtltmovi  punomocnici  utuziSe  gradsku  obdinu,  da  su  gradjani 
zagrebadki  izvan  gradskih  zidinah  na  polju  dva  Vilimova  bovjeka 
ubili,  a  fietiri  ranili.  Gradski  punomodnici  odgovoriSe,  kada  je  na 
33.  decembra   1437.  navaiio  medvedgradbki  kapetan  Vilim  na  grad  i 


Zagrebaika  oka/ica,   Mtdved^rad, 


CCV 


ojegovo  pod^adje,  da  ga  oplieni,  to  su  lada  oni  gradjani,  koji  od- 
redjeni  bijahu,  da  cuvaju  gradsko  podrucje,  polekli  za  kapeianom 
Vilimom.  da  mu  oiinu  zaplienjene  gradjane  i  njihovu  marvu,  u  kojoj 
5U  patjeri,  jcr  je  s  nje  nastala  borba,  innogi  gradjani  ubijeni  i  «a- 
robljeni  bili,  pa  ako  je  torn  sgodom  i  koji  covjek  12  Vilimove  c^ete 
ubijen  ili  ranjen  bio,  to  su  ih  gradjani  il  ubili  ili  ranili  samo  da 
svoje  osobe  obrane;  doiSim  je  kapetan  Vilim  bez  ikakova  povoda 
nasrnuo  na  grad,  te  gradjane  oplienio,  zarobio  i  izranio.  Na  to  kra* 
Ijfvski  sudci  dosudiie,  da  gradska  obcina  u  vazmenoj  osmlni  pred 
odabranimi  za  to  sudci  Stjepanom  Bickelijem,  plemicem  zelingradskim, 
fvanom  Totom  susjedgradskim,  Grgorn  vrbovackim  i  Petrora  Sdtarje- 
vackim  nepobitno  dokaie,  da  su  gradjani  zagrebacki  Vilimove  Ijude 
il  ubili  il  ranili  samo  za  to,  da  obrane  svoj  Itvot^  a  dokaie  li,  da 
se  Vilimovi  Ijudi  razbojnicki  vladali,  pa  su  radi  toga  poslradali,  pravo 
im  bilo ;  za  one  pake,  koji  bi  po  nevinosti  ubijeni  ili  ranjeni  bili, 
rekoSe  sudci,  da  za  takove  neka  se  plati  smrt  ili  rana  onako,  kako  je 
obi^aj  u  ovoj  kraljevini,  —  Napokon  uglaviSe  oba  kraljevska  sudca, 
da  stranke  u  budude  moraju  mirovati  a  ne  medjusobno  se  klati  tli 
vracati  ranu  za  modricu,  a  bude  li  imala  koja  kakovu  tuzbu,  da  ju  pod- 
nese  zakonitomu  sudu.  —  Ovu  osudu  kraljevskih  sudacah  potvrdio 
jc  na  4.  marta  1438.  kralj  Alberto,  te  nalozio,  da  se  u  vazmenih 
osminah  pred  izaslanici  kaptola  cazraanskoga,  odredjenimi  z^  to  sudci 
i  punomo<5nici  iupanije  zagrebacke  onako  izvrSi,  kako  je  dosudjeno, 
te  da  isti  o  torn  i  njega  t  j.  kralja  obavieste.* 

Prcma  kraljevu  nalogu  odasla  (^azmanski  kaptol  u  Zagreb  svoga 
suSlana  kanonika  Blaza,  doCnm  je  palatina  Ladislava  Gorjanskoga  za- 
stupao  Stjepan  Bockaj,  a  bana  Malka  Talovca  Nikola  plemid  Gepevski, 
a  uz  to  dodjoSe  odabrani  sudci :  Ivan  Tot  susjedgradski,  Stjepan  Bickele 
zelingradski,  Grga  vrbovacki  i  Petar  iditarjevacki,  i  veliki  sudci  fu- 
panije  zagrebacke  Toma  iz  Domagovidah  i  Gjuro  iz  2^itomirja,  te  jedna 
i  druga  pruda  $tranka ;  i  tuj  u  vazmenoj  osmini  u  crkvi  sv.  Marka 
prisego5e  gradski  ziielji  u  Pobrelju  gledc  podinjene  Stete  (t.  j.  0  otcloj 
marvi,  odielu  i  OTudju  gospodarst venom)  po  kapetanu  Vilimu  i  nje- 
govoj  cell,  ovim  redom:  Valentin  LadiSid  prisegne  sa  dvadesetoricom 
oa  ao  for.  Stete,  Sto  mu  irriedlla  marva  i  druge  stvari;  Martin  Dro* 
banid  sa  deseloricom  na  10  for.  5tete;  Gjuro  Bankovid  sa  petnaesto- 
ricom  na  15  for.  ucinjene  Stete;  Antun  Smetan  sa  petoricom  vrliu 
S  for  Stete;  Gjurgjic  sa  osamnaestoricom  vrhu  18  for,  Stete;  Martin 
sa  Sestoricom  radi  6  for.  Stete;    Petar  sa  cetvoricom   za  4  for  Stete; 


Doc.  116. 


CCVI  ZagrehaHka  okolica,  Medved^rad, 


Klcment  sa  §estoricom  vrhu  6  for.  §tete;  Toma,  sin  Mihaljev,  sa 
dvanaesloricom  vrhu  13  for.  §tete;  Gal,  sin  Martinov,  sa  ^etvoricom 
za  4  for.  Stete;  Fabijan  Bankovid  sa  Sestoricom  vrhu  6  for.  Stete; 
Bla?  sa  trojicom  radi  3  for.  §tete;  Nikola  sa  dvojicom  radi  a  for. 
§tetc;  Gal  sa  peloricora  radi  5  for.  Stete;  Petar,  sin  Pavlov,  sa  tro- 
jicom za  3  for.  Stete;  Ladislav,  sin  Gjurin,  sa  ^etvoricom  za  4  fop 
§tete;  Mihalj,  sin  Antunov,  sa  osmoricom  radi  8  for.  §tete;  Petar,  sin 
Matijin,  sa  sedmoricom  na  7  for.  §tete;  Toma,  sin  Gordine,  sa  osmo- 
ricom radi  8  for.  §tete;  Stanko  sa  Cetvoricom  radi  4  for.  Stete.  — 
Poslije  PobreSkih  seljakah  prisegne  i  sam  gradski  biljelnik  Bla2  na 
to,  da  su  Ijudi  Ulrika  Celjskoga  kod  Rakovca  navalivSi  na  zagrebacke 
trgovce  zaplienili  im  marvu,  a  propustili  ju  istom  tada,  kada  su 
20  for.  odkupnine  platili.  Za  njim  prisegne  Nikola  zlatar  za  pet  i 
pol  for.  u  zlatu,  §to  mu  je  na  ime  vriedio  osedlani  konj,  koga  su 
oteli  njegovu  slugi  Ulrikovi  Ijudi ;  napokon  prisegne  Jakob  sudac,  da 
slugu  kastelana  Vilima  nije  zatvoriti  dao.  —  Poslije  pololenih  pri- 
segah,  preraa  odredbi  kraljevskih  sudacah,  staklar  je  Bartol  nepo- 
bitnimi  dokazi  dokazao,  §to  su  mu  i  mnogi  ^estiti  gradjani  posvje- 
docili,  da  je,  da  se  odkupi  iz  zatvora  Medvedgradskoga,  platio  ondje 
ao  for.,  a  §to  su  mu  oteli  2  konja  i  robu,  da  to  vriedi  61  for.  u 
zlatu.  Napokon  gradska  je  obdina  podastrla  vjerodostojne  iztraine 
spise,  koje  su  kao  istinite  posvjedocili  mnogi  plemidi  zagrebacke, 
kriievaSke  i  varaSdinske  zupanije,  da  je  kapetan  Vilim  sa  svojom 
2etom  nasrnuv^i  na  gradjane,  koji  su  po  odredbi  obcine  Cuvali  gradske 
mejaSe,  osam  gradjanah  i  jednoga  gradjanskoga  slugu  na  mjestu  ubio, 
osamnaest  pako  gradjanah  smrtno  ranio,  a  dvanaestoricu  zarobio  i  u 
Medvedgrad  odveo,  a  sve  ukupne  mrtve,  ranjene  i  zarobljene  oplienio. 
DokazavSi  to  zahtievahu  gradjani  prema  zakonu  ove  zemlje  ovakovu 
odStetu:  za  svakoga  ubijenoga  gradjanina  50  marakah,  za  ubijenoga 
slugu  §est  marakah;  za  ranjene  gradjane,  od  kojih  je  dobio  jedan 
ranu  na  lieu,  a  cetvorica  pod  odjec^om  na  tielu,  zahtievahu  za  ranje- 
noga  na  lieu  tri  marke,  a  za  ostalu  cetvoricu  za  svakoga  100  dinarah; 
za  onoga  gradjanina,  koji  bijaSe  na  ruci  ranjen,  3  marke;  za  ostale 
pako  neznatno  ranjene  ukupno  100  dinarah.  —  DokazavSi  sve  to, 
dosudiSe  receni  sudci  prema  danoj  vlasti  od  kralja  ovako:  da  Ulrik 
Celjski  za  plien,  ubijstvo  i  rane  plati  za  petnaest  danah  poslije  vaz- 
mene  osmine  300  for.  u  zlatu,  a  opet  300  for.  u  zlatu  da  plati  na 
osminu  Ivanja,  a  preoslataTc  od  346  for.  u  zlatu  da  plati  na  svetak 
sv.  Jakoba,  i  to  u  Zagrebu  pred  povjerenikom  kaptola  cazmanskoga. 
Nu  budud  da  Ulrik  Celjski  niti  je  htio  do6,  da  u  taj  rok,  t.  j.  na 
osminu  vazmenu,  prisegne    proti   gradskoj  obdini,   kako  su  kraljevski 


ZagrebaHka  okolica.  Medvedgrad.  CCVII 


sudci  odredili,  niti  je  izplalio,  §to  bi  za  plien  (Pobrezanom)  duzan  bio 
platiti,  to  ga  ovim  proglasiSe  krivcem  i  uruciSe   kraljevu  sudu.^ 

Da  nije  Ulrik  Celjski  od  svekolike  vi§e  recene  svole  ni  dinara 
izplatio,  ako  i  ne  imamo  dokazah  za  to,  to  ipak  uztvrditi  mofemo 
tim,  §to  je  taj  silnik  u  proljedu  godine  1441.  svojom  vojskom  obsjeo 
i  juriSem  zauzeo  zagrebaCki  Gradac,  i  spravivSi  ga  pod  svoju  vlast 
pootimao  gradjanska  i  gradska  zemljiSta,  kuce,  mline,  trsja,  oranice, 
sjcnokoSe,  livade  itd.,  te  ih  porazdjeljivao  medju  svoje  Ijude,  a  naro- 
2ito  dao  je  svomu  vjernomu  Pavlu  Valpotu  cetiri  napucena  kmetska 
seli§ta,  spadajuda  na  gradsku  kapelu  sv.  Duha;  a  gradsko  je  pogla- 
varslvo  nagnao  u  toliki  strab,  da  je  sve  ove  njegove  otima^ine  zako- 
nitimi  priznalo  i  dalo  novim  posjednikom  gruntovne  izprave.* 

Sasvim  je  naravno,  da  je  gradska  obdina  sprain  takova  silnika 
morala  raukom  §utjeti  i  strpljivo  podnositi  svu  njegovu  silu,  pa  toga 
radi  od  to  doba  pak  sve  do  Ulrikove  smrti  ne  imamo  nikakovih 
tuzbah  ni  od  kaptolske  ni  od  gradske  strane  proti  tomu  silniku. 

Istom  kada  je  Ladislav  Hunjad  dao  u  Biogradu  ubiti  Ulrika 
Celjskoga  (1456.),  odahnulo  je  gradskoj  obdni,  kaptolu  zagrebaCkomu 
a  i  mnogim  drugim  gradovom  i  plemidem  po  Hrvatskoj.  —  Po  Ulri- 
kovoj  smrti  preuze  upravu  silnih  njegovih  imanjah  udovica  mu  Kata- 
rina,  k<3i  Gjorgja  Brankovida,  despota  srbskoga,  i  ona  bijaSe  jedina 
vlastnica  svih  dobarah,  jer  su  joj  djeca,  koju  je  s  Ulrikom  Celjskim 
rodila,  sva   poumrla. 

Za  udove  Katarine  bio  je  u  Medvedgradu  kapetanom  neki  Srbin 
imenom  Bogavac  Milakovic,  koji  je  spram  gradske  obcine  sa  svojimi 
srbskimi  pribjegi  (per  suos  Rascianos)  istu  gadnu  ulogu  nastavio, 
kakovu  je  prije  dvadeset  godinah  izvadjao  Xiemac  Vilim  Slamm  sa 
svojimi  njemackimi  razbojnici  (per  suos  theutonicos  latrones).  Kradje 
i  otimacine  i  druga  grozna  djela,  koja  je  taj  Srbin  tecajem  g.  1457. 
pocinio  spram  ove  obdine,  poznata  su  nam  iz  piosvjeda,  koji  pred 
kaptolom  zagrebackim  uloziSe  na  2.  januara  g.  1458.  u  ime  gradske 
obdine  dva  njezina  priseznika :  Nikola  krojac  i  Petar  Malec.  Tuj  se 
indi  veli,  da  je  Bogavac  Milakovid  sa  svojom  srbskom  druzbom  u 
jeseni  proSle  godine  ukrao  konje  gradjanah:  Blaza  Viiezica,  Andrije 
Simunica,  Matije  Krzavaica,  Ijekara  Nikole  i  drugih.  Za  tim  da  je  isti 
sa  svojom  srbskom  druzinom  ukrao  dva  vola  gradjanah  Xikole  Ja- 
godida  i  udove  Simuna  Smolcica,  odagnao  ih  u  Medvedgrad,  gdje  su 
ih  ubili  i  pojeli,  koze  pako  volovske    da  su    pozvav^i  u  Medvedgrad 

>  Doc.  118. 

*  Doc.  131.   193.  208.  209.  210.  238.  204. 


ccvirr 


Z^^rebaika 


nekOga  postolara  n  Opalovine,  istomu  ih  prodali,  kod  kojega  su  po- 
stolara  i  le  kole  nadjene  i  prepoznane  bile,  Svakolika  ova  Bogav£cva 
kradja  da  iznosi  preko  loo  for,  —  Nadalje  da  je  Bogav£eva  srbska 
drulina  u  pro^lom  Ijelu  posiolara  Nikolu,  bivSega  u  svojera  trsju  u 
gradskotn  podrucju,  sasvim  oplienila,  opsovala  i  kbila;  a  kada  je 
gradska  obcina  istoga  Nikolu  sa  jo§  jednim  gradskira  priselnikom 
odaslala  u  Medvedgrad,  da  u  Bogavca  Milakovica  traze  zadovoljStinu 
za  po^injetjl  plien  i  modrice,  da  je  taj  postolara  Nikolu  dao  okovatl 
i  u  tamnicu  baciU  i  tuj  ga  vi§e  danah  mucio,  a  istom  na  molbu  ka- 
nonika  Stjepana,  arcidjakona  varaSdinskoga  i  dvorskoga  kapelana  Ka- 
tanue  Celjske,  da  ga  je  na  slobodu  pustio,  all  mu  tpak  oteo  luk  sa 
strelicami,  mac,  dva  bodczica  i  jedan  fon,  koju  pljenitbu  i  zatvor  ne 
bi  re£eni  Nikola  postolar  pretrpljeti  hlio  ni  za  50  for.  —  Isti  Bogavac 
da  je  dvie  lenskc»  gradske  podanice,  na  gradskom  tlu  sasvim  oplienio 
i  tzbio,  Sto  one  nc  bi  ni  za  20  for.  pretrpljeti  htjele,  toUko  bo  platile 
su  Ijecnika,  koji  ih  jedva  izlie^io.  —  Isti  Bogavac  doSavSi  jo5te  sa 
dvojicom  u  Zagreb  i  svrativ^i  se  Stjepanu  Platnaru,  oteo  mu  orulje 
vriedno  10  for. 

Ova  sva  bezdjela  Bogavca  Milakovida  utulila  je  gradska  obdtna 
banu  Ivanu  Vitovcu,  pa  je  on  na  banskoro  sudu  bio  osudjen,  da  plati  zado- 
voljStinu  za  kradju  i  druga  zla  djela  i  njegova  i  njegove  srbske  dru- 
line,  gdje  je  obrekao,  da  ce  na  novu  godinu  na  kaptolskom  trgu 
gradjanom  sve  nadoknaditi ;  all  jerbo  je  slagao,  te  nitt  je  do5ao  niti 
je  plalio  na  taj  rok,  kako  je  obrekao  bio,  toga  radi  gradski  izaslanici 
na  a.  januara  1458,  pred  kaptolom  zagr.  prosvjedovali  su  proti  tomu.* 

Katarina  Celjska  nakon  smrti  svoga  muza  Ulrika  U2  druge  gra- 
dove  grofovah  Celjskih  driala  je  i  Medvedgrad  sve  do  maja  g,  1461,, 
kada  raznimi  progoni  prisiljena  naumivii  osiaviti  zemljy  hrvatsku 
proda  banu  Ivanu  Vitovcu  i  njegovim  svakom  Sigismundu  i  Balta- 
zaru  Veyspriachu  za  6j.ooo  for  zlatnih  uz  ostale  preostale  joj  do 
tada  gradove  i  grad   Medvedgrad.* 

Ali  Medvedgrad  ne  osta  dugo  u  rukah  ovih  novih  gospodarah, 
kralj  bo  MatijaS,  zakleti  neprijatelj  biv5ega  Ulrika  Celjskoga,  utvi 
divSi  svoju  vlast  u  kraljcvini  hrvaiskoj.  poceo  je  malo  po  malo 
osvajaii  one  gradove,  5to  su  ih  nekoc  imali  grofovi  Celjski,  a  kasnije 
udova  Katarina,  i  tako  dodje  Medvedgrad  u  kraljcvske  ruke;  no  kralj 
MatijaS  ne  zadrza  ga  dugo,  jer  ga  za  13.000  for.  zlatnih  zaloli  za- 
grebackomu  bi<?kiipu  Osvaldu  i    njegovu    bratu  Ivanu  Tuzu.    PostavM 


*  Doc    197. 


Zngrebaika  okoUcn,  Smfedgrati, 


cent 


Tuzi  gospodari  Medvedgrada,  poCe§e  ^vojatati  gradske  posjede  Cmo- 
merce,  Dcdide,  Bitek  i  Novake,  a  kakove  su  medju  Tuzi  i  gradskom 
obtHnom  nastale  odatle  borbe,  spomenuo  sani  u  ovoj  razpravi  na 
sir,  XXVII— XXIX. 

Godine  1481.  bijaSe  Ivan  Tuz  moralno  prisiljen,  da  zalozeni 
Mcdvedgrad  povraii  kralju  Matija^u,  a  po5lo  ga  brzo  nakon  toga  radi 
velikih  bezakonjah  hrvatski  sabor  poCe  progoniti,  upla§iv5i  se  toga 
pobjegne  u  Mleike  i  tako  osta  Medvedgrad  sasvtm  u  rukuh  kralja 
Matija^,  po  tvp]  srarti  {1490.)  prodje  Medvedgrad  u  vlastnictvo  njegova 
nezakonila  sina  Ivana  Korvina.  vojvode  slavonskoga  i  bana  hrvatskoga. 

Susjtdgrad  U  prvom  svezku  ovih  spomenikah  progovorio  sam 
(str,  CXC— GXCI)  o  proSlosti  Susjedgrada  u  XIV.  vieku,  a  u  ovoj 
razpravi  (str.  XXXV— XL)  nacrtao  sam  borbe  gradske  obcine,  koje 
jc  vodila  XV,  vicka  sa  vlasielom  susjed gradskom,  najprije  Toti,  a 
kasnije  Heningi  za  svoje  posjede  HraSce*  Petrovinu  i  Siljakovinu.  Osim 
lib  posjedovnih  borbah  imala  je  zagrebacka  gradska  obcina  sa  susjed- 
gradskom  vlastelom  Heningi  i  drugu  jo5te  veliku  borbu,  i  to  o  pla- 
danju  maltarine. 

Kralj  Karlo  Roberto  sagradio  je  god.  1316.  Susjedgrad  i  na- 
mienio  da  bude  trideseiara  za  robu,  koja  se  uvozila  il  unosila  u  Hr- 
vattsku  iz  ladanjih  njemackih  i  raleiackih  pokrajinah.  Mienjaju(5  gospodare, 
spadne  Susjedgrad  dnige  cetvrti  XV.  vieka  u  vlastnictvo  Heningab. 
PridrzavSi  Heningi  kao  tadanji  velevjasteli  pravo  susjedgradske  mal- 
tarine, zahiievali  su  ju  i  od  zagrebackih  trgovacah  uz  prkos  toga»  §to 
su  oni  kraljevskirai  povlasiicami  opro^teni  bili  po  cicloj  kraljevini  oti 
pla(^anja  maltarine.  Obc^ina  zagrebacka,  da  izbjegne  torau  nepravednomu 
i  dosadnomu  zahtjevu,  ostavivSi  javni  drum  pod  Susjedgradom,  otvorila 
je  Dovi  put,  kojim  se  iz  Zagreba  (preko  Vrabca)  prolazilo  s  robom 
u  Stubtcu,  Krapinu,  a  odavde  dalje.  S  ovoga  novoga  puta  izleMe  $e 
tczka  parnica  medju  zagrebackora  obcinom  i  vlastelom  susjed gradskom. 
Na  1.  maja  god.  1449.,  kada  je  ban  Ulrik  Celjski  sa  hrvatskimi  pie- 
niidi  dr^o  u  Krizevcih  lako  zvane  osminskc  (oktavalne)  sudove,  raz- 
pravljala  se  je  i  parnica  radi  ovoga  novoga  druma,  te  je  Andrija 
Hening  bivSi  osobno  na  torn  sudu  utulio  zagrebacku  gradsku  ob<5inu, 
da  je  hotice  zanemarila  i  zapustila  stari  javni  drum,  kojim  se  mimo 
Susjedgrada  izvozila  roba,  i  prokrCila  novi  drum  na  Stubicu  i  Kra- 
pinu, na  veltku  ^letu  susjedgradske  roaltc,  a  tim  i  susjedgradskoga 
vlastelinstva,  le  moli  sud,  da  mu  dozvoli  i  na  torn  novom  putu  po- 
birati  maltarinu  od  zagrebackih  trgovacah.  Na  to  mu  izaslanici  gradske 
obi^ine  lila?*,  sin  Pavlov,  Konrad  Rav:5ar  i  gradski  biljeznik  Maitja 
odgovoriSe:  da  sa  u  istinu  gradjani  zagrebackoga  Gradca  osiobodjeni  kra- 


ccx 


Zagrtbaika  akitlua,  Sm/ed^rad, 


Ijerskim  privilegijom,  da  od  robe,  kojom  trguju,  ne  pladaju  ni  na 
jednom  mjeslu  u  kraljevini  ni  maltarine  ni  brodarine,  a  lomu  i  zz 
dokaz  podastrieSe  privilegij  Bele  IV,  od  god,  1266.,  u  kojem  se  iz- 
riSno  spominje:  ^item  iributa  infra  regales  terminos  in  nullo  loco 
solvere  teneantur."  —  Na  to  im  Hening  odvrati,  da  ako  je  gradjane 
zagrcbacke  kralj  Bela  IV,  i  oslobodio  od  plac^anja  maliarine,  to  se  ta 
stavka  ne  moze  protegnuti  na  susjedgradsku  mallu,  jedno,  §to  su  ovdje 
od  vajkada  zagrebacki  trgovci  placali  maltarinu,  a  dnigo^  §to  on  za 
susjedgradsku  maltu  iina  siarija  i  jaca  prava,  nego  li  su  ova  tagrc- 
backe  obdne^  koja  <^e  sudu  podastrieti,  kada  mu  se  «a  to  rok  ozna^i, 
—  Prema  toj  izjavi  odredi  ban  sa  sudci,  da  dojdude  osmine  sv.  Ja- 
koba  na  sudu,  koji  (5e  se  tada  drzati  u  Zagrebu,  i  Hening  i  gradska 
obdina  podnesu  svoja  privilegija  o  torn  priepornom  predmelu,  da  se 
vidi^  tko  da  ima  pravo.* 

All  na  to  ureCeno  roci§te  nije  Hening  do^o,  te  se  tako  ova 
parnica  vukla  raznimi  roiSiSti  do  osmine  sv.  Jakoba  g.  1 450,,  a  s  ovoga 
opet  odgodi  ju  ban  ustanovivji  novo  ro£iSte  za  rielenjc  toga  priepora 
na  osminu  Miholja** 

U  ovoj  osmini,  koja  je  bila  na  6.  oklobra,  drzao  se  u  Zagrebu 
plemidki  sud  pod  predsjedniclvom  bana  Friderika  Celjskoga,  a  na 
ovaj  sud  odasla  Hening  svoga  odvjetnika,  Prema  tadanjemu  obiJaju 
siranke  se  irokratnim  uzklikom  pozivale  pred  sud»  a  koja  se  ne  bi 
na  ixtti  uzklik  prijavila,  smatralo  se,  kao  da  nije  ni  doSla,  Slucaj  je 
htio,  da  je  zastupnik  gradske  obdine  njezin  biljelnik  Matija  ne^lo  za- 
docnio,  te  se  na  trccSi  uzklicni  poziv  prijavio  nije,  te  taj  sud  uru£i 
sudbenu  pozivnicu  odvjetniku  Heningovu,  5to  je  znacilo  da  se  Ilenlng 
rjeSava  duznosli,  da  podaslre  izprave,  na  temelju  kojih  zahlieva  mal- 
tarinu od  gradjanah  zagrebackih.  All  medjutim  prispije  pred  sud 
gradski  odvjetnik  Matej  i  zaraoli  sud,  da  se  razpravlja  o  Heningovoj 
parnici,  jer  ako  je  i  ne^to  zadocnio.  da  nije  to  bilo  iz  prkosa»  ve<5 
slucajno,  pa  da  je  i  spreman  za  ovo  zadocnjenje  platiti  obi^nu  globu 
5est  solidah.  Na  tu  opravdanu  molbu  uprosi  veliki  sudac  Gjuro  Ma- 
retid  Heningova  odvjetnika,  da  sudbenu  pozivnicu  povrati,  da  se  jo5 
jednom  oglasi  i  da  primi  globu  Slo  je  proiivna  stranka  zadocnila, 
pa  da  se  taj  pricpor  u  pretres  uzme.  Ali  odvjetnik  Heningov  nili  je 
htio  sudbenu  pozivnicu  vratili,  niti  globu  primili,  a  najmanje  pristati 
na  to,  da  se  sada  0  torn  prieporu  razpravlja.  Toga  radi  gradski  od- 
vjetnik, da  pamicu,  koja  bi  tim  propasti  morala,  iznovice  uzkrisi, 
uru^i  ovomu  sudu  presudu  bana   Ulrika  Celjskoga  od   1.  maja  1449., 

'  Doc.  147. 
»  Doc,  150, 


1^ 


Zagrebacka  okolica.  Susjedgrad.  CCXI 


usljed  koje  bijaSe  Hening  dulan  podastrieti  sudu  privilegij,  na  kojem 
svojata  pravo  pobiranja  maltarine  od  zagreba^kih  trgovacah;  a  to  je 
sud  prihvatio  kao  podlogu  za  novu  tu2bu  i  odobrio,  te  je  prema  tomu 
pozvao  Heninga,  da  dok  joSte  traju  te  sudbene  osmine,  da  podnese 
izprave  o  toboznjera  svojem  pravu;  ne  podnese  li  ih,  platit  tt  sud- 
benu  globu.  —  Ovomu  se  sudbenomu  zahljevu  ogluSio  Hening,  toga 
radi  bijaSe  osudjen  na  globu  i  odredjeno  mu  bilo  novo  rociSte,  na 
kojero  da  i  pomenutu  globu  plati  i  izkaze  se  privilegijom,  na  ^ijem 
temelju  zahlieva  maltarinu  od  gradjanah  zagrebaCkih.  Ovo  novo  ro- 
(5i§te  bijaSe  ustanovljeno  za  osminu  Bogojavljenja  godine  1451.  Toga 
radi  na  24.  oktobra  zamoli  Fridrik  Celjski  zagrebacki  kaptol  kao 
vjerodostojno  mjesto,  da  izaSalje  svoga  govjeka,  koji  da  uzme  kao 
sudbenoga  pristava  il  Gjuni,  sina  Pavlova  s  Mlake;  il  Ivana  Ivano- 
vi^a,  ili  Stjepana,  sina  Nikolina  iz  Brezovice,  ili  Ivana,  sina  Brckova 
sa  Crnkovca,  ili  Martina,  sina  Petrova  iz  Sdiiarjeva,  ili  Ladislava,  ili 
Demetra,  sina  Martinova  sa  Drenove,  ili  Ivana,  sina  Nikolina  sa  Glav- 
nice,  da  Andriju  Heninga  za  osminu  Bogojavljenja  pozovu  na  sud  i 
da  globu  plati.^ 

Uz  prkos  sudbene  zabrane,  da  Hening  oduslane  od  zahtievanja 
maltarine  od  gradjanah  zagreba^kih  dotle,  dok  se  njegov  spor  sa 
gradskom  obdinom  sudbeno  ne  rieSi,  ipak  ju  je  trazio  od  robe  zagre- 
baSkih  trgovacah.  Ovaj  prkos,  kao  novi  dokaz  proti  nasilju  Heningovu, 
dala  je  gradska  obdina  na  30.  oktobra  u  kaptola  zagrebackoga,  kao 
vjerodostojnoga  mjesta,  sluzbeno  potvrditi.* 

Prema  banovu  nalogu  odasla  kaptol  zagrebacki  svoga  covjeka 
prebendara  Iliju  KrizevCana,  koji  povedSi  sa  sobom  banova  pristava 
Ladislava  sa  Drenove,  doSavSi  u  subotu  pred  svetkom  Andrije  na 
Heningov  posjed  u  Stenjevac,  po  tamoSnjem  zupniku  Galu  i  Heningovu 
kmetu  Martincu,  pozvaSe  Heninga  na  sud  na  osminu  Bogojavljenja 
(1451.),  da  se  izkaze  svojlm  privilegijem  o  pravu  na  pobiranje  mal- 
tarine i  da  plati  globu  za  prkos. ^ 

Ovomu  pozivu  ne  same  da  se  nije  Hening  odazvao,  vec  je  i 
nadalje  zahtievao  maltarinu  od  gradjanah  zagrebackih.  Toga  radi  u 
osmini  Bogojavljenja  bijaSe  Hening  pozvan  pred  sud  na  Gjurgjevsku 
osminu  (1451.),  all  niti  na  tu  nije  doJao,  pa  je  i  toga  radi  tada  pred 
sudom  gradski  biljeznik  Matej  u  ime  ciele  obcine  ulozio  iznovice 
prosvjed  proti  Heningu  §to  pobira  maltarinu.* 

»  Doc.  152.  153.  154. 

*  Doc.   155. 

*  Doc.    156. 

*  Doc.    157. 


ccxn 


1/7  (?A*ff/ica,  SiSfSa 


Prema  ovomu  prosvjedu  odredt  ban  Fridrik  Celjski,  da  lupanija 
zagrebacka  iztrazi,  pobira  li  HeniDg  u  istinu  mallarinu  od  zagrebaSkih 
trgovacah.  Na  predlcg  lupana  Gjure,  sina  FarkaSeva  s  Obre5ja,  bi- 
jaSe  ova  iztraga  povjerena  velikomu  sudcu  Gjuri  Mareti<5u  Klokov- 
canti,  koji  bivSi  mjeseca  augusta  u  susjedskih  stranah  i  propitktiju^ 
vjerodoslojne  Ijude,  dozna,  da  Hening  u  istinu  nz  prkos  svim  sud- 
benim  zabranam  sveudilj  pobira  maltarinu  od  gradjanah  zagrebaSkih. 
O  svemu  tomu  iz?ie$li  sudac  MaretuS  zupaniju,^  koja  pozovc  Heninga 
na  zupanijski  sud  u  osminah  Miholjskih, 

SpomenuU  mi  u  kraiko  treba,  da  je  pnepor  medju  Heningom 
i  zagrebagkom  obdnom  nastao  u  ono  burno  doba,  kada  se  poslije 
dva  Ijuta  poraza  ugarsko-hrvatske  vojske  (kod  Varne  g,  1444,  i  na 
drxigom  kosovskom  1448.)  diete,  kralj  Vladislav  Posthumus  bio  pod 
rukom  i  uzgajanjem  u  svoga  rodjaka  Friderika  III,  cara  njeraackoga 
U  to  doba  povjeriSe  staliSi  i  redovi  vrhovnu  upravu  Ugarske  Janku 
Hunjadu,  docim  je  u  Hrvatskoj  neogranicenom  vlasti  upiavljao  Ulrik 
CcljskL  Janko  Hunjad  1  Clrik  Celjski  bijahu  veliki  prolivnici,  toga 
radi  ovim  trvenjem  medju  ova  dva  gubernalora  htio  se  Hening  oko- 
ristili  u  svojoj  parnici,  te  se  ulekao  u  zaStitu  Janka  Ilunjada,  mole(5i 
ga,  da  se  njegova  pamica,  koju  je  vodio  sa  gradskom  ob<5inora.  cim 
dalje  odmakne,  I  doisto  Janko  liunjad  nalofi  zupaniji  zagrebackoj,  da 
Ileningovu  parnicu  odgodi  do  krunitbe  buducega  kralja.  Zupanija  sc 
tomu  nalogu  pokori,  ali  ujedno  izviesti  o  torn  i  bana  Ulrika  Geljskoga. 
Na  30.  novembra  1453.  ukori  ban  ovaj  postupak  zupanije  zagrebat^ke, 
pi5u6i  ^iipanu  Gjuri,  sinu  FarkaSevu,  i  svemkolikomu  plemstvu  ove 
Zupanije,  §to  se  pokorila  Hunjadijevoj  zapoviedi,  poSto  ona  ne  vriedi, 
jer  veli:  „mi  ne  znamo  niti  ne  priznajemo  drugoga  kralja.  osim  pre- 
jasnoga  gospodara  na§ega  sadanjega  kralja  Vladislava  (Posihuma),  koji 
je  odavna  (u  kolievci)  jur  kao  lakov  okrunjen**,  te  joj  sirogo  zapo- 
vieda,  da  Heningovu  parnicu  uzme  n   pretres  i  da  ju  konacno  rie5i,* 

Banovu  se  nalogu  zupanija  zagrebagka  pokori  te  pozove  Heninga 
i  gradsku  obiSinu  preda  se  na  sud  u  osminu  Bogojavljcnja  g.  1453. 
Ali  Hening  na  taj  rok  nili  je  doSao  niti  je  poslao  svoga  punomoc- 
nika,  toga  radi  ban  Fridrik  Celjski.  koji  je  tada  tomu  zupanijskomu 
sudu  predsjedao,  osudi  Heninga  radi  prkosa  na  sudbenu  globu  Sest 
marakah  i  odredi  mu  novo  ro^iSie  na  Gjurgjevsku  osminu/* 

Kada  nije  ni  na  ovo  ro£i5te  doSao  Hening,  to  zastupnici  gradske 
obdine   bojedi  se,   da  bl   se   ta  pamica   mogla    vu^i  godine  i  godine, 

^  Do«,  i^% 
•  Dtjc.  165. 
'  Doc.  168. 


Zagrebaika  okolica,  Susjedgrad.  CCXIII 


izjaviSe  pred  tim  Supanijskim  sudom,  da  (5e  gradska  obdina  po  pravu, 
koje  joj  pripada,  taj  priepor  sa  Heningom  podastrieti  kraljevskomu 
sudu.  Ovakovu  zahljevu  zupanija  se  dakako  protiviti  nije  raogla,  ali 
je  ipak  od  punomodnikah  gradske  obdine  zahtievala,  da  ju  u  bududih 
Miholjskih  osminah  obaviesti  o  teCaju  il  rie§enju  parnice. 

Sabrav  ob<5ina  potrebite  dokaze  o  torn  prieporu,  povjerila  je  svomu 
odvjetniku  Ivanu,  sinu  Ivana  KrbavSana,  da  vodi  u  njezino  ime  parnicu 
pred  kraljevim  sudom.  —  Dan  za  danom  pa  su  i  do§le  Miholjske 
osmine,  ali  gradski  odvjetnik  nili  je  doSao  u  Zagreb,  nili  je  izviestio 
ob<Hiiu  o  teSaju  parnice,  s  toga,  da  i  na  zupanijskom  sudu  bude  ova 
parnica  u  oSevidu,  odaSalje  obdina  u  Miholjskih  osminah,  (kako  joj 
nalozeno  bilo)  svoje  punomodnike :  sudca  Blala  i  biljelnika  Matiju  pred 
lupanijsku  skupStinu,  koji  joj  potanko  izpripovjedav§i,  kako  su  svoga 
odvjetnika  poslali  pred  kraljevski  sud,  a  on  da  se  joSte  nije  vratio 
niti  obavieslio  obdinu  o  tecaju  parnice ;  u  brizi,  da  priepor  ne  zastari 
i  tim  ne  propadne,  zamolili  su  lupanijsku  skup§tinu,  da  medju  grad- 
skom  obcinom  i  Heningom  ureSe  novo  ro£i§te,  do  kojega  tt  medjutim 
obdina  pomnjivo  iztraziti,  gdje  se  bavi  i  §to  je  uradio  njezin  od- 
vjetnik; nije  li  mozebit  uhvacen  il  ubijen?  je  li  obolio  ili  umro?  gdje 
su  parni^ni  spisi  ?  i  kako  su  rieSeni  ?  —  Ovomu  zahtjevu,  prema  obi- 
2aju  zemlje,  morao  je  udovoljiti  zupanijski  sud,  te  predsjednik  ban 
suglasno  sa  velikimi  sudci  odredi,  da  u  osminah  Bogojavljenja  (1454.) 
gradska  obdina  o  svemu  tomu   toCno  obaviesti  zupanijsku  skupStinu.^ 

Nije  nam  poznato  §to  i  kako  je  u  osminah  Bogojavljenja  gradska 
obdina  izviestila  skupStinu  o  tecaju  ove  parnice;  ali  imamo  dokazah, 
da  se  je  o  Gjurgjevskih  osminah  ovaj  priepor  sa  Heningom  pretre- 
sivao  na  kraljevskom  sudu  pred  Ladislavom  Palockim;  u  pismenoj 
bo  izjavi  bana  Fridrika  Celjskoga  od  20.  maja  r.  g.  narocito  se  spo- 
minje,  da  do§av§i  pred  njega  Heningov  odvjetnik  Albert  Galadski  i 
gradski  biljeznik  Matija  zamoliSe  ga,  da  vi§e  recenu  parnicu,  koja  se 
godine  i  godine  vec  vuce  i  koja  se  u  proSlih  Gjurgjevskih  osminah 
razpravljala  i  na  kraljevskom  sudu,  ali  se  i  tamo  nije  rieSila,  privede 
kraju ;  a  jerbo  su  obje  pruc^e  stranke  pristale  na  to,  da  se  ta  pamica 
odgodi  za  jedno  i  to  odrjeSito  rociSte  t.  j.  na  osminu  Gjurgjevsku,  ali 
istom  nakon  osam  godinah  te  zamolile  bana,  da  to  roSiSte  odobri. 
Ovoj  se  suglasnoj  molbi  odazvao  ban,  te  je  odgodio  rieSenje  te 
parnice  na  Gjurgjevsku  osminu,  ali  istom  poslije  osam  godinah.* 

Medjutim    umrie    Andrija   Hening    (1460.),    a    njegovom    smrcu 

svrSila  se  i  pamica;  udova  bo  njegova  Dora,  a  i  malodobni  za  tada 

sin  mu  Ivan  ne  bijahu  voljni  da  ju  obnove. 

*  Doc.  175 
"  Doc.  178. 


CCXIV  Zagrebaika  okolica,  Remete. 


Rtmete,  Zagrebu  na  sjevero-iztoku  u  ubavom  dolu  le2e  Remete, 
prozvane  tako  od  samostanacah  reda  sv.  Pavla,  prvoga  pustinjaka 
(Heremilae),  koji  su  pocev  od  godine  1380.  imali  ovdje  svoj  samo- 
stan  s  crkvom  bl.  dj.  Marije.  (Vidi  sv.  I.  str.  CLXXXI— CLXXXUL) 
Ovo  je  pro§teni§te  zagrebaCkim  stanovnikom  od  vajkada  vrlo  omiljelo, 
te  uz  to  ako  i  neznatno  ali  ipak  dolaze  Remete  u  neki  doticaj  s  pro- 
§lo§du  grada  Zagreba.  U  ovom  bo  samostanu  nalazimo  medju  re- 
dovnid  zagrebackih  sinovah,  spominje  se  na  ime,  da  je  god.  1457. 
pred  ovogradskim  poglavarstvom  remeta  Mihalj,  sin  gradjanina  Stje- 
pana,  prodao  svoja  baStinska  zemlji§ta,  prozvana  Tratine,  gradjaninu 
Ivanu  Pivaridu  i  njegovim  potomkom.^  Ovomu  su  samostanu  oponi- 
Civali  gradjani  na  samrtnom  casu  bilo  za  gradjenje  crkve  bilo  u  ko- 
rist  samostana  i  neke  novcane  svote,  n.  pr.  godin6  1438.  gradsko  je 
poglavarstvo  izplatilo  ovomu  samostanu  oporuSni  zapis  udove  Ger- 
trude MuCirake  u  svoti  od  6  for.  zlatnih.*  Gradjanin  krojac  Nikola 
(1482.)  odredio  je,  da  se  iz  najamnine  njegova  du<5ana,  koji  je  opo- 
ru&io  ostavio  gradskoj  ob(5ini,  svake  godine  0  Svie<5nici  daje  remet- 
skomu  samostanu  jedan  forint  u  zlatu.®  —  Biskup  zagrebaSki  Osvaldo 
(1499.)  zapisao  mu  u  oponici  50  for.  za  crkvene  potrebe.*  —  Na 
remetskom  su  posjedu  gradjani  zagrebac^ki  imali  i  svoja  trsja,  od  kojih 
su  spram  samostana  imali  i  neke  obveze.  Kada  je  god.  1462.  sudac 
Valentiii  privolom  samostanskom  prodao  svoje  trsje  kod  Remetah 
gradjaninu  Dionizu  Vodopiji,  uvrstio  je  u  kupovno-prodajni  list  re- 
metski  vikar  Antun  stavku,  da  kupac  ne  uSini  spram  samostana  ne- 
vjere  i  da  daje  u  samostan  svake  godine  o  berbi  35  dinarah,  jednoga 
kopuna  i  za  dinar  kruha.  Za  drugo  pako  manje  trsje,  koje  je  uz  ovo 
trsje  kupio  receni  Vodopija  od  istoga  Valentic^a,  da  daje  remetskomu 
samostanu  0  berbi  1 5  dinarab,  polovinu .  kopuna  i  za  pol  dinara 
kruha.*  —  Kada  je  god.  1492.  Gjuro,  altarista  sv.  Nikole  u  2upnoj 
crkvi  sv.  Marka,  kupio  trsje  takodjer  na  remetskom  zemljiStu,  koje 
je  ostalo  bez  gospodara,  jer  je  doiadanji  njegov  vlastnik  Jakob  Co- 
poca  (valjda  da  izmakne  kazni)  uskocio,  kupio  ga  uz  obvezu,  da  plada 
remetskomu  samostanu  svake  godine  u  ime  gornice  cetrnaest  beSkih 
nov5i(5ah.® 

Da  bude  sveza  medju  remetskimi  Pavlini  i  obcinom  zagrebac- 
koga  Gradca  §to  2vr§ca  i  stalnija,  to  je  taj  samostan  tezio  za  tim,  da 

^  Doc.  196. 

*  Pag.  T2T. 
^  Doc.  329 

*  Doc.  394. 
^  Doc.  223. 

*  Doc.  367. 


Zagrebaika  ok&Ika.  Remete. 


CCXV 


u  OToj  ob^ini  ima  i  on  kakov  posjed.  te  je  na  sa.  januara  %.  M73' 
privoloTO  gradskoga  magi  strata  kupio  za  28  for  od  Martina  Bersteca 
literata  za  lada  njegovu,  ali  starinom  gradsku,  kulu  sa  zemljiStem  te 
zidanimi  i  dryenimi  sgradami  uz  gradski  zid,  ali  ih  obcina  obvezala, 
da  moraju  tu  kulu  u  dobrora  stanju  drzati,  a  za  vremena  neprija- 
teljske  ili  turske  obsade  ustupiti  ju  gradskoj  ob<5ini,  da  se  odande 
brani.^  Za  istu  kulu  gradsko  je  poglavarstvo  dozvolilo  god.  1487, 
rcmetam»  da  mogu  recenu  kulu  i  nuzgredne  sgrade  popraviti,  te  ih 
oviastilo,  da  ondje^nju  pivnicu  jednom  samo  na  godinu  slobodno  im 
napunili  vinom,  koje  smiju  i  prodavati  doma6m  i  stranim  Ijudem, 
all  za  to  pravo  pladat  6e  svake  godine  o  Miholju  jedan  forint  u 
gradsku  blagajnu.' 

Jedino  s  ovim  susjedom  gradska  je  obcina  teSajero  XV.  vieka 
livjela  u  slozi  i  prijateljstvu  tako,  da  $u  nekojl  imudniji  gradjani  na 
samrtnom  2asu  izjavili,  da  im  se  umrlo  tielo  pogrebe  u  remctskoj 
crkvi,  U  Ijetopisu  remetskoga  samostana  ubiljeleno  je,  da  je  ovdje 
pokopan  bio  na  7.  februara  1434.  gradski  sudac  Kristofor,  sin  Ivana 
Florenlinca ;  a  iste  joSte  godine  gradski  sudac  Mihalj,  sin  Simuna,  plemica 
gorickoga^  a  napokon  godine  1455*  gradjanin  zagreba^ki  krznar  Grga. 

Napokon  cemo  o  remetskom  samostanu  spomenuti  i  to,  da  mu 
je  zagrebacki  biskup  Benedikt  de  Zolio  darovao  godine  1447.  posjed 
prozvan  i^gomji  Novak"  do  potoka  Blizne  uz  uvjei,  da  remete  citaju 
svakoga  utorka  jednu  misu  na  5ast  sv,  Katarine,  ali  da  u  znak  pri* 
znanja  toga  darovanja  davaju  od  njega  svake  godine  o  Martinju  pol 
forinte  biskupora  zagreba^kim. 

U  spomenutom  Ijetopisu  ubiljezeno  je  i  lo,  da  je  godine  1484. 
jedan  dio  turske  £ete  provalio  6a  u  Reraele,  a  samostanu  veliku  5tetu 
nanesao.  koju  su  u  brzo  izvtdali  §to  okoli^i  plemidi,  Ito  gradjani 
zagrebacki;  a  crkvi,  koja  je  vec  tada  bila  sagradjena,  da  je  kralj 
Maiijas  Korvin  (1485.)  o  svom  iro^ku  dao  dograditi  zvonik,  koji  je 
toga  radi  i  prozvan  bio  ^Korvinovim  zvonikom* ;  MatijaS  bo  kralj 
imao  je  u  svom  plemenskom  grbu  gavrana  (na  latinsku  eonms,  odatle 
IDU  i  pridjevak  Korvin). 

U  lemeiskoj  crkvi  pocituje  se  i  danas  joSte  drvcni  cudotvomi 
kip  majke  bolje,  o  kojem  stara  samostanska  predaja  prica,  da  ga  je 
donio  ovamo  fratar  Iskvirin,  koji  bijaSe  prvi  (oko  1272.),  koji  je  u 
rcmetskoj  doHni  provodio  pustinjat^ki  zivot.  Ovu  staru  predaju  ne 
moiemo  ni  uztvrditi  ni  pored;  no  da  je  drveni  okvir  ovoga  kipa, 
(koji  oktir  nali^i  malenu  irtveniku  gotskoga  sloga,  u  kojem  su  s  lieva 

'  Doc  382. 
*  Doc  342. 


CCXVI 


Pnp&mena  &  sudbemh  asmmaA.  Zakljuiak, 


i  desna  smjeStena  po  dva  omanja  kipa  u  dva  spraia),  radjen  teCajem 
XV.  vieka^  svjedoCi  onovjecno  pismo,  kojim  je  umjetnik  svoje  ime  na 
torn  ollaridu  apisao:  FRATER  PAVLVS  DE  ZOMIRIilA;  pak  bi  i 
vrlo  vjerojatno  bilo,  da  je  laj  umjetnik  uz  recena  £etiri  manja  kipa 
izrezao  i  taj  cudotvorni  kip  majke  bozje,  pa  ga  kasniji  samostanci,  da 
mi3  ve<5u  vriednost  osnace,  pripisivali  svomu  prvomu  osnovacu  Iskvirinu, 

Pripomma  o  sudbenih  osminah,  U  ovoj  se  razpravi  Scsto  sporainju 
sudbene  osmine  (judicia  octavalia  —  octavae),  u  kojih  se  parnice 
rjeSavale.  U  slara  vremena  bijaSe  kod  nas  osamnaest  lakovih  osminah 
i  to:  na  Gjurgjevo,  na  Duhove,  na  Ivanjc,  na  Jakobovo,  na  Veliko 
gospojinje,  na  Stjepanje,  na  Malo  gospojinje,  na  Miholje,  na  Sve  svete» 
na  Martinje,  na  Andrijinje^  na  bozidne  blagdane,  na  novu  godinu,  na 
Bogojavljenje,  na  Sviecnicu,  na  pepelnicu,  n  sriedi  korizme  i  na  vaz- 
mene  blagdane.  —  Cetiri  a  to  na  Gjurgjevo,  na  jakobovo,  na  Miholje 
i  na  Bogojavljenje  zvale  se  vece  osmine,  a  ostale  pake  manje.  Hr- 
vatski  sabor  od  god.  1416  —  1418.  zadrza  samo  ve<^e  osmine,  a  dokinu 
manje  osmine.  Sud  u  osminah  nastupio  je  isiom  u  ponedjeljak  poslije 
osmine  refenih  svetkovinah,  a  trajao  je  irideset  i  jedan  dan.  Ovakovu 
sudu  predsjedao  je  u  nas  obicno  ban  ill  koga  je  kraljevina  ill  ban 
odredio,  „Quod  primo,  odredjuje  sabor,  et  principaliter  annuatim  non 
plures  nisi  quatuor  octavas,  videlicet  festivitatura  sanctorum  Georgii, 
Jacobi,  Michaelis  el  Epiphaniarum  Domini  instituemus,  in  quibus  uni- 
versis  nobilibus  regni  Slavoniae  in  Crisiensi,  Zagrabiensi,  Varasdinensi 
el  de  Werewcze  comitaiibus  judicium  et  justiciam  juxta  antiquam  con- 
svetudinem  regni  el  presentis  institucionis  stabilitaiem  debeant  judtcare, 
ita  videlicet,  ui  semper  ipse  octave  inchoentur  feria  secunda  proxima 
post  octavura  diem  festorum  predicalorura,  et  birsagia  distribuantur 
feria  tercia,  videlicet  die  sequenti.*'  (Kukuljevid  Jura  Regni  I.  p.   180.} 

Zakijuiak,  U  uvodu  ove  razprave  rekoh,  da  bi  se  proSlost  Za- 
greba  u  XV.  vieku  u  kratko  ocnati  mogla  s  riecmi  ,12  vana  borbe, 
\t  nutra  strah^,  a  da  je  doisto  tako  i  bilo,  dokazao  sam  ovom  rat- 
pravom,  koju  sastavih  na  podlozi  samih  izvornih  pisamab,  tc  njom 
izpunjujem  jednu  povjestnu  stranicu  na5ega  glavnoga  grada.  Ovu  raz- 
pravu  ne  sastavih  toliko  za  u(5enjake,  koji  tt  i  sami  priob^enc  izprave 
proucavati,  (akoprem  scienim,  da  de  i  njim  dobro  doci)  vec  ju  na- 
pisab  najvi^e  za  onaj  obrazovani  sviet,  a  narociio  za  gradjansivo  za- 
gi  ebacko,  koji  su  i  jedni  i  dnigi  voljni  saznati  neSto  o  pro§losti  grada 
Zagreba ;  ptsao  sam  pako  tako,  da  se  dade  lako  citati  i  da  bude  sva- 
komu  razumljivo.  — ^  Ako  sc  podkrala  koja  neznaina  pogrjeJka»  pomnjiv 
ce  ju  stUac  vcd  i  sam  moci  izpravili. 

Ivan  Tkaltit 


SADRZAJ. 


Uvod.  Strana 

Kratki  nacrt  zagrebadke  proSlosti  u  XV.   vieku I— IV 

Grad-bC'L. 
Gradska  utvrda.  —  Popov  turen.  Tvrdjica  grofovah  Celjskih. 
Gradska  vrata.  Ulice  Mostovi.  Zdenci.  Zupne  crkve  i  kapele : 
sv.  Marka,  sv.  Katarine,  sv.  Jurja,  sv.  Ursule,  —  sv.  Marga- 
rete,  sv.  Duha,  —  sv.  Martina.  Groblja.  §kole.  Bolnice  i 
abo2otce.  KupaliSte.  —  Kraljevska  pala^a.  Palace.  Kuce.  Vrtovi. 
Trsja.  Mlinovi   V— XXV 

Gradski  posjedi  i  borba  za  nje. 

Dedict,  Bitek,  Crnomerci  i  Novaci.  —  Kraljevec,  Cerje,  Kobi- 
Ijak,  Sviblje  i  Nart.  —  Hra§de,  Petrovina  i  ^iljakovtoa.  — 
Gra5ani.  —  PobreJje.  —  §ume.  Rieka  Sava  Potoci:  Med- 
veSfak,  Crnomerec,  Ilica.    —   Mofvare   XXVI — XLV 

Gradjanstvo  i  gradska  uprava. 

Narodnost.  Gradska  uprava.  Gradsko  poglavarstvo.  Izbor  grad- 
skoga  sudca.  Gradsko  cioovDi(^tvo.  Gradski  pecat.  Gradska 
zastava.  —  Djelokrug  gradskoga  zastupstva.  Glavni  zakonik 
za  sadbeoi  postupak.  0  gradskom  sadu.  Kazoe.  Psovke  i  po- 
grde.  Klevete.  Lahke  ozlede.  O  izgredu  i  smutnji.  Tezke 
ozlede  i  rane.  Kradja  i  razbojstvo.  Kupovanje  ukradenih 
stvarih.  Obrezivanje  kr.  srebrenoga  novca.  Ubojstvo.  Osobna 
obrana.  Palikuce.  Patvorioci  gradskoga  pecata.  Preljub.  Na- 
silje  i  oskvroa  djevojafka.  VjeStice.  —  Porez  i  izvanredoi 
nameti XLVI— LXXIII 

Javne   sluibe. 

Ljecnici.  Javni   bilje^nici   • LXXIV— LXXVII 

Obrt  i  trgovina. 

Obrtnici  Zakon  o  mjerah  i  vagi.  0  cieni  i  pridu.  O  preprodaji. 
0  zdravoj  robi.  Cehovi.  Sajmovi,  Pijacovina  i  mitnica.  Kne- 
i^ija.  TridesetDica.  Oprost  od  pla^anja  maltarioe  i  tridesetnice. 
Mjere  i  vage    Novae LXXVIII— XCVl 


CCXVIII 

Gradsld  iWot  i  obi£aji.  Stnma 

DruStveoi  iivot.  Kries.  Igra  s  pisanicami.  Zabraojene  igre.  Po- 
kuctvo.  Oruije XCVII-XCVIll 

Biskupska  i  kaptolska  oblast. 

Utvrdjivanje  kaptola.  Ulica  Opatovina.  —  2ivot  i  obi£aji  u  kap- 
tola:  Naimeoovanje   kanonikah.    Kaptol   pod   zaStitom  krnoe. 

—  Borba  o  stolici  biskupije  zagreba^ke.  —  Povlastice  zagr. 
kaptola.  Kaptol  kao  vjerodostojno  mjesto.  Kaptolskt  pe6at. 
Zadru^ni  iivot  i  aprava  a  kaptola.  Kaptolska  desetioa,  mal- 
tarioa  i  brodarina.  Kaptolske  sjednice.  Pedepse  za  izgrednike. 

—  Sbor  prebendarah  stolne  crkve,  ojegova  uprava,  zakoni, 
posjedi  i  obveze.  BratovStine.  CrkveDa  slu2ba.  —  Prvostolna 
crkva,  bogosluije,  sv.  modi  i  dragocjenosti.  —  Krvava  sinoda. 

—  ^upne  crkve:  laskoali£ka  sv.  Antuoa;  stolna  sv.  Emerika; 
novoveska  sv.  Ivana.  —  Crkveoi  redovi:   Cistercite,  Domioi- 

kani,  Franjevci.  -  Skole.  Uboznice.   KupaliSte XCIX— CLXXIV 

Sukobi  medju  gradskom  i  biskupsko-kaptolskom 
oblasti. 

Nasrtaji  i  krvave  borbe  o   zemlji^tnom   sporu  medju   kaptolom 
i  gradskom  obdinom CLXXV— CXCVI 

Gradska  okolica. 

Medvedgrad.  Susjedgrad.  Remete CXCVll  — CCXV 

Pripomena  o  sudbenih  osminab.  Zakljucak CCXVI 


ARGUMENTA. 

Pajpnft 

1.  Anno  1400,  16.  Augusti.  Zagrabiae.  Coram  magistratu  communitatis  civit. 
montis  Grecensis  Andreae  Paljan  civis  heredes  herciscunt I 

2.  Anno  1401,  7.  januarii.  Zagrabiae.  Eberhardus  episc.  zagrab.  decessorum 
suorum  exemplum  sibi  ad  imitandum  proponens,  ecclesiae  cathedralis 
praebendariis  vini  frngnrnque  decimam  condonat    2 

3.  Anno  1 40 1,  13.  martii.  Zagrabiae.  Commonitas  ciTitatis  montis  Grecensis 
coram  capitnlo  zagrabiensi  contra  Sigismundam  regem  de  possessionibus 
HraSda  et  Petrovina,  quae  nobilibus  de  Sased  condonatae  sunt,  recusat.  3 

4.  Anno  1 401.  Magistratus  ciTit.  zagrab.  cambium  inter  Emericum  praeben- 
darium  et  Michaelam  ac  Demetrium  cives  de  quadam  vinea,  ratum  habet.  4 

5.  Anno  1402,  14.  februarii.  Zagrabiae  Eberhardus  episc.  zagrab.  cano- 
nicos  zagrabienses  libera  arbitria  de  suis  ipsorum  bonis  per  testamentum 
agere  posse  cofirmat 4 

6.  Anno  1402,  I.  maji.  Zagrabiae.  Communitas  civitatis  montis  Grecensis 
ne  nobiles  de  Sused  possessiones,  quae  HraSda  et  Petrovina  yocantur,  sibi 
assumant,  recusat •  •  6 

7.  Anno  1402,  I.  maji.  2^grabiae.  Vicebani  et  comites  comitatus  zagrab. 
a  communitate  civitatis  montis  Grecensis  impensas  in  causa  adversus  Ni- 
colaum  Pravdii*  acta,  toleratas  esse  testificantur 7 

8.  Anno   I404,  24    aprilis.  Budae.  Sigismundus  Hungariae  etc.  rex,  merca- 

tores  zagrabienses  ex  qualibet  exactione  tributaria  eximit   7 

9.  Anno  1405,  14  Junii.  Zagrabiae.  Eberhardus  episcopus  zagrabiensis  com- 
munitatem  civitatis  montis  Grecensis  quadraginta  marcas  pro  annuo  tri- 

buto  regi  soWendo,  sibi  pependisse,  profitetur 9 

10.  Anno  1406,  10.  januarii.  Budae.  Sigismundus  Hungariae  etc.  rex  privi- 
legium  Belae  IV.  regis  de  libertatibus  civibus  civitatis  montis  Grecensis 
concessis,  confirmat 9 

11.  Anno  1406,  13.  januarii  Budae.  Sigismundus  Hungariae  etc  rex,  Eber- 
hardo  episcopo  zagrabiensi  mandat,  ut  civitatis  montis  Grecensis  curam 
totamque  ipsius  iurisdictionem  sibi  Committat If 

12.  Anno  1406,  13.  januarii.  Budae.  Sigismundus  Hungariae  etc  rex  com> 
munitatem  civitatis  montis  Grecensis  die  strennarum  tributum,  quod  debuit, 

sibi  pependisse  contirmat 12 

13.  Anno  1407,  8.  Augusti.  Vicejanitores  regis  communitatem  civitatis  montis 
Grecensis  sex  florenos  pro  centum,  qnolibet  anno  solvendos,  regio  aerario 
pependisse  testificantur 12 


CCXX  Argumenta 

Pagina 

14.  Addo  1408,  9.  januarii.  Caktornjae.  Barbara  Hungariae  etc.  regina,  rege 
absente,  communitatis  civitatis  GrecenMs  legatorum  adventum  differt ;  Com- 
munitatique  curam  vigilem  et  solertem,  at  civitas  custodiatur  et  conser- 
▼ctur,  commendat 1 3 

15.  Anno  1408,  28.  septembris.  Samobori.  Barbara  Hungariae  etc.  regina, 
communitati  civitatis  montis  Grecensis  tempus  ad  solvendum  vinorum  fru- 
gumque  partem  sedecimam  prorogat  usqae  ad  regis  adventum  eiusque 
constitutionem 14 

16.  Anno  1409,  6.  Jnlii.  2^grabiae.  Andreas  episcopus  zagrabiensis,  Eber- 
hardi  eptscopi  donationem,  qua  ecclesiae  cathedralis  praebendarii  de  de- 

cima  episcopis  zagrabiensibus  solvenda  liberantur,  confirmat 15 

17.  Anno  1413,  6.  aprilis.  Kapronchae.  Barbara  Hungariae  etc.  regina,  Ci- 
sterciensium  zagrabiensium  abbati  mandat,  ut  possessio  Cmi-otok  secundum 
legationem  testamentariam  tantummodo  civi  cuilibet  zagrabiensi  aren- 
detnr  et  in  feudum  tradatur 16 

18.  Anno  141 3,  18.  Augusti.  Zagrabiae.  Coram  magistratu  civico  Michael 
Thaar  domum  suam  Stephano  lapicidae  Sochsnam    4   flor.   auri   vendit.         17 

19.  Anno  1414,  13.  Jullii.  2^grabiae.  Eberhardus  episcopus  zagrabiensis, 
parte  decimarum  mensae  episcopalis  in  comitatu  de  Moravde  condonata, 
perpetuam  altariam  in  collegio  praebendariorum  condit 17 

20.  Anno    141 4.     Stephanus  Herwat  civis  duas  vineas    in    Davidovec,    salvo 

jure  montano  eccl.  Novovillanae,  6  flor.  auri  emit 19 

21.  Anno   14 1 5.   25.  aprilis.  Zagrabiae,  Communitas  civitatis  montis  Grecensis 

de  Antonii  civis  hereditate  ex  eius  testamento  statuit 19 

22.  Anno  1 41 5,  28.  octobris.  Zagrabiae  Coram  communitate  civitatis  Gre- 
censis Andreas,  litteratus  et  civis,  incultam  suam  vineam  et  silvam  Gre- 
gorio,  scriptori  librorum,  sex  pensis  denariorum  vendit 20 

23.  Anno  14 1 6,  i.  Junii.  Synodus  Constantiensis  abbati  Landstrassensi  mandat, 
ut  de  postrema  injuria  capitulo  a  communitate  montis  (}recensis  illata 
inquirat 21 

24.  Anno  1417,  14.  februarii.  Zagrabiae.  Eberhardus  episcopus  zagrabiensis, 
capitulo  mandat,  ut  praebendariorum  collegium  in  eius  consvetudinibus, 
fructuumque  et  proventuum  perceptionibus  defendat,  neve  praebendariorum 
collegium  parocho  cuilibet  quartam  parochialem  solvat 22 

25.  Anno  1417,  24.  septembris.  Zagrabiae.  Capitalum  zagrabiense,  commu- 
nitate rogante,  privilegium  a  Sigismundo  rege  de  libertatibus  editum 
mittit 23 

26.  Anno  1418,  (28.  Junii?).  Budae.  Petrus  Forga^  magister  curiae  reginalis, 
sibi  anniversarium  censum  sex  flor*  pro  centum  a  communitate  montis 
Grecensis  solutum  esse  testificatur   24 

27.  Anno  1419,  I.  octob-is.  Zagrabiae.  Dionysius  banus  communitate  precante 
fore  ut  eius  libertates  defendat,  se  obligat,  idemque  omnibus   comitibus 

etc.  mandat •  •  •  •  25 

28.  Anno  1420,  2.  octobris.  Zagrabiae.  In  causa,  quam  communitas  montis 
Grecensis  in  capitulum  agebat,  comites  zagrabienses  sese  potestatem  com- 
munitatis in  ius  vocandae  non  habere  profitentur 26 

29.  Anno  1421.  mense  Julio.  Injuriae  a  capitulo  zagrab.  civibus  Grecensibus 
illatae  referuntor 27 


Argumenta.  CCXXI 

Pagina 

30.  Anno   1422,  17.  Junii.  In  Solnok    Sigismundus  rex  severe  mandat  capi- 

tulo,  ne  cives  ab  agris  colendis  impediat • 27 

31.  Anno  1422,  mensibus:  majo,  Junio,  Julio.  2Uigrabiae.  Injuriae  a  capitulo 
zagrab.  civibus  Grecensibns  illatae  referuntur 28 

32.  Anno  1422,  7.  septembris.  Zagrabiae.  Johannes  episcopns  zagrabiensis, 
cives  zagrabiensest  qui  armata  manu  capitulum  agressi  sunt  magnamque 
cladem  fecerunt,  excommunicat 30 

33.  Anno  1422,  7.  decembris.  Posonii.  Sigismundus  rex  Slavoniae  bano  mandat, 

ut  suo  nomine  cives  zagrabienses  defendat 41 

34.  Anno  1423,  16.  Junii.  Zagrabiae.  Communitas  civit.  montis  Grecensis 
coram  comitatu  zagrabiensi  de  quibusdam  ^uis  possessionibus  a  Sigismundo 

rege  nobilibus  de  Medved  et  Sused  condonatis  recusat 42 

35.  Anno  1423,  16.  Junii.  2^grabiae.  Communitas  civit.  montis  Grecensis 
coram  comitatu  zagrabiensi  recusat,  ne  Johannes  episcopus  et  Rudolphus, 
eius  frater,  nobiles  de  Alben,  ex  quibusdam  communitatis  possessionibus, 

quas  illis  rex  dono  cessit,  fructum  capiant 42 

36.  Anno  1423,  mense  octobri.  Coram  Mathio  de  PaloCh  jndice  curiae  regiae 
Georgius  can  zagrab.  litteras  inquisitorias  contra  civitatem  montis  Gre- 
censis exhibet 44 

37.  Anno  1423,  23.  novembris.  Krapinae.  Hermanns,  Cileae  comes  et  Sla- 
voniae banus,  de  causa,  quam  communitas  in  Michaelem,  Petri  pellificis 
filium,  agebat,  regem  certitiorem  reddit     44 

38  Anno  1423  2.  decembris.  Albae.  Communitas  civit.  montis  Grecensis 
coram  capitulo  albensi  recusat,  ne  Johannes  episcopus  et  Rudolphus, 
eius  frater,  nobiles  de  Alben,  ex  quibusdam  communitatis  possessionibus, 
quas  illis  rex  dono  cessit,  fructum  capiant 46 

39.  Anno  1424,  14.  januarii.  Zagrabiae.  Capitulum  zagrab.  eccl.  litteras  Her- 
mnni,  comitis  Cileae  et  bani,  quibus  de  causa,  quam  communitas  in  Mi- 
chaelem, Petri  pellificis  tilium,  agebat,  regem  certitiorem  reddit,  transummit  47 

40.  Anno   1425.  Communitas  civitatis  montis  Grecensis  de  mercatu,  industria 

ac  securitate  severa  edicta  emittit 47 

41.  Anno  1425,  25.  martii.  In  Thata.  Sigismundus  rex  Johanni  episc.  zagrab. 
praecipit,  ut  fines  terrarum  communitatis  civitatis  et  capituli  zagrab.,  de 
(^uibus  jus  ambigitur,  exploret 50 

42.  Anno  1425,  25.  Julii.  Zagrabiae,  Communitas  civitatis  montis  Grecensis 
accipit  condiciones,  (juibus  Johannis  Albeni  bani  legatum  in  usum  za- 
grabiensis  monasterii  s.  Francisci  collatura  est 51 

43.  Anno  1426,  19.  februarii.  Zagrabiae.  Communitas  civitatis  coram  capitulo 
zagrab.  de  possessionibus  Hrasia  et  Petrovina,  quas  Sigismundus  rex  no- 
bilibus de  Sused  condonavit.  identidem  recusat 43 

44.  Anno  1 426,  initio  mensis  martii.  Facinora  civis  Andreae  Stepkovid,  quae 
perpetraverat,  referuntur 54 

45.  Anno  1426,  24.  Junii.  In  arce  Medved.  Johannes,  Corbaviae  comes  et 
Croatiae  banus,  Johanni  Novakovid  possessiones  quasdam  sub  Medved 
sitas,  donat.  —  Noia  bent:  I  Documentum  hocce  errore  calami  illatum 
pertinet  ad  annum    1 526.    54 

46.  Anno  1426.    Injuriae  a  capitulo  civibus  Grecensibus  illatae,  referuntur.  55 

47.  Anno   1427,  20.  Junii.   Po2egae.  Capitulum  s.  Petri  de  PoXega  cventum 


CCXXII 


Arguments. 


48. 
49- 
50- 

54* 

55^ 
56. 

57 
58. 

59. 

60. 
61. 
62, 


Pitgjna 
eiquisittouis  inter  capititliim  Zji^rab,   et  commuaitatem  cmUtis  actac  de 

iDJaria  in  Jaran  vico  commissa  Si^ismnndo  regi  refcrt .,,,..  ^g, 

Anno  1427,  9«  Aag^usti.  Zagrabiae.  Capttnlnm  zagrab.  283.  Horeais  auHt 
quos  a  parochia  Nov ovi liana  necessitate  cogeate  mutnatum  est,  tria  prae- 

dtola :  Savilde,  Otok  et  PreTlaka,  dat  pignori  ♦    - 58 

Anno  I427,  24,  August!,  Zograbiae,  Johannes  episcopus  zagrabiensis,  de 
Eberbardo  decessore    pio    exemplum    capiens,    collegio   praebendanorum 

roemae  episcopalis  decimam  Tini  frumentique  dono  dat  ^    •  - •  •  6t 

Atmo    1427*    Civitas    montis    Grecensis    terram    praebendalialem    Otok, 

occupat —  * »  . .  . ...,,,... ,  62 

Anno  1427^  Injariae  a  capitnlo  civibus  Greceosibus  illatae,  refenintur^ 
Anno  1428,  25,  febmarii.  Zagrabiae.  Communitas  civiCatIs  zagrab.  vineam 
suam  desertam  et  inforestam  Francisco,  Mikec  filio,  molitori,  censu  anni- 

▼ersario  permittit  • » » * , 63 

Anno  14281  4,  Junii,  Zagrabiae,  Johannes  episcopns  zagrabiensist  in 
caasa  de  qtiarta  testamentarlae  disposltionis  solvenda  a  praebendanis 
ecclesiae    cathedralis   rectoribns  parochialis  ecclesiae  .s  Marci  acta,  bene 

existimat  de  praebendariortim  collegio        » ■ » <  - •  ♦  64 

Anno  1429,  K  jannarii,  Zagrabiae.  Johannls  episcopi  judicium,  quo  prae- 
bendarit  ecclesiae  cathedralis  a  legatorum  quarts  parochiali  rectoribus 
ecclesiae  s.  Marci  solvenda  liberantur,    a    notario    pabMco    litteris    con- 

signatur ,,.,,.... , , ,-,,,....         66 

Anno    1429.    Communitas   ctvit    Grecensis    praeciptt,    qnomodo   claves 

munitionum  serventiir  •  •  •  ♦ ,.,.»....,,.,..-,...  .1,  ,  67 

Anno   1429.  Coram  magistratn  civico  Briccius  olim  judex  vacunm  fundum 

Stojkonis  Agatiii  3  fior.  emit • - »  •    »    •  »  68 

Anno   1450,  2.    aprilis.    Tymaviae,    In    comitiis  Posonieosibus    neocosae 

monetae  valor  determinatur   *,*.,,-.,....,,,.. 

Anno  1 43 1,  19.  septembris.  Zagrabiae.  Georgius,  filins  ducis  de  Mar- 
cha1i»  quod  attinet  ad  curruum  rotas,  quas  exercjtus  ejus  in  Italiam  pro* 
dciiacens  Zagrabiae  a  Nicolai  de  Gara  jobagionihus,  persoluto  priu^  pretio, 
vi  acceperat,  com munita tern    mentis  Grecensis  innocenlem  esse  declarat.  58 

Anno  1432,  3.  JuDii.  Zagrabiae.  Legati  communitatis  civitatis  et  rectures 
parochialis  ecclesiae  s«  Marct  cum  Tboma,  canonico  6asmenst,  de  nonnu- 
Rmm  Friderici  institoris    rcmm  et  bononim   rcccplioue    coram    capitulo 

za^rab.  pactionem  faciunt , .  -  .  ♦ , jO 

Anno  1432.   Xnjuriae  a  capitnlo   ^agrab.  civibus  Grecensibui;  illatae,  re- 

fertintur » « .,♦....,.., 71 

Anno  1432,  12,  septembris    Senis   in  Italia.    Civitas   monti«   Grecensis 

terras  capituli  zagrab.  Rabu6  et  Grmlje  occupat  * - ,    -    ,    ,  71 

Anno  1432.  Matbias  de  Paloch  judex  curiae  civitati  montis  Grecensis 
in  causa,  qoam  de  Otok  agebat^  terminum  in  judicium  comparendi  prae- 

figit ' • ' 71 

Anno    1433,    14.  marcii.   Quinqueecclesiis.    A    Johanne   Albeno,    episc. 

^agrab.f  pia  legata  testamento  relinquuntur ^2 

Anno  1433,  15.  aprilis.  Casmae.  Capitutum  dasmcose,  postquam  vim 
civium  zagrabiensium  posisessioni  capituli  zagrab.  RudeS  illatam  exqni- 
sivit,  Sigismnndu  regi  refert 74. 


65.  Anno  143 J.  Jttnii.  Zagrabiac.  Hcrmanus  Cilcae  comes  et  banos,  qui* 
bttsdAin  pcrsouis  miindat»  ut  fines  communi talis  civil.  Greceasts  ct  CA- 
piiuli  in  ▼icis  Rttdci*  Vrab&  et  Gnolje  sitii,  de  qtubus  jas  ambigitar, 
cxploreat • .......,*.         76 

66.  Anno  1433.  20.  Julii  Romae,  Sigismaadas,  Hungariae  etc.  rex,  Rudolpho 
Albeno,  nobili  de  M^dved  mandat,  ut  tj.  Johanit  Albeni,  episcopi  ita* 
graMensJs,  testameDto  dimidiam  pretii  eastri  Kavar  et  civitatts  Kaproncae 
testamenti  execatoribu.s  a*i<»]giiet  •  ■  - , , .         jj 

67.  Anno  1433,  id,  octobris.  Basileae,  Stgismiiados,  Hungariae  rex  Rudolpbum 
Albenunit  qoi  ex  Johaniiis  Albem  epi&copi  testameato  dimidiam  pretii 
eastri  Kavar  et  civitatis  Kapmncae  testameoli  execntoribus  non  assig* 
naviC,   repreheodit,  eiqae  poenam  mioitatur  -  « • 78 

68  Anno  1433*  7.  septembris.  Badae.  Matbeujii  de  Paloch  jadex  ciinHe„  ca- 
pitnlo  dasmcnsi  mandat,  ut  commUDitatem  montis  Greccnsis  propter  vim 
eapitalo  zagrab»  illatam,  per  legatum  in  jus  dncat  ■  -  •  ■  .    - yq 

(it)  Anno  I433r  22,  decembris,  Basileae.  Sigismundus  Huagariae  etc  rex, 
communitati  montte;  Grecensis  imperat,  ne  impediat,  quomioui  Ttircorum 
invasionis  roetu,  capitulam  xagrablense  turrim  *  Popov  turen*  vocatam 
sitamqae  in  communitate  reficiat  atque  maniat    » ,,....,...,..  g^ 

70.  Anno  1434.,  16  martii.  Basileae,  SigismuDdus  HangmrUe  etc.  rex,  Georgio 
archiepiscopo  strigoniensi  mandat,  ut  10  ius  vocet  Rudolpbum  Albenum, 
qui  legalum  ab  Jobanne  Albeno  episcopo  ecclesiae  catbedrali  zagrabiensi 
relictum  adhuc  non  solvit    ♦  ♦ -  - ♦  87 

71.  Anno  1454,  t».  Julii.  Zagrabiae.  Mathaeus  Talovac,  epiacopatoa  zagrmb. 
gubemator,  indicit,  ne  sola  quaedam  litigiosa*  quae  post  Johannis  Albeoi 
cpiscopi  mortem  inter  capitulum  et  eonununitatem  civitatis  relicta  sunt, 
colantur,  prius  quam  permiscrit  •  *    - ♦.,.,..,.., $q 

72.  Anno  1434.  6.  Julii.  Zagrabiac  A  Mathaeo  Talovac,  episcopatns  £agra- 
bieni^is  gubernatore,  €ommimita<;  civitatis  /agrab.,  quae  hortum  cathedralis 
ecclesiae  s.  Emerici  devastavit,  centum  marcia  deaarioruiD   mulctatur    *  •  92 

73.  Anno  1434.  8.  Julii.  Zagrabiae.  Johannes  Ci^itercensium  zagrab.  abba^, 
Rndolphum  Albenum  a  fte  in  jus  e»se  vocatum,  quia  Johannia  Albeni 
epificopi  legatum  ecclesiae  zagrabien$i  non  so1verit»  Georgio  archjcpiscopo 
attntiat  .*....... 94 

74.  Anno  i434t  25  Julii.  Casmae.  Coram  capitulo  ^asmeost  Rodolphns 
Albeuus,  nobilis  de  Mcdvcd,  Jobaouis  Albeni  episcopi  legatum  capitulo 
zagrab.  perfecte  expendit*    •     •  -    * »  .  . 96 

75.  Anno  T434,  25.  Julii,  Casmae.  Coram  capitulo  ^asmensi,  Rudolphus 
Albeou!^,  nobilis  de  Medved,  po^fRessionibus  Kraljcvec,  Cerje,  Kobiljak, 
Sviblje  ct  Natl,  quas  Eberbardus  episcopus  cathedrali  ecclesiae  »agra- 
biensi  in  perpetuam  altar  iam  reliquilf  se  abdicat  easrjue  capitulo  admi- 
nistrandas  tradit *...♦♦... gg 

76.  Anno  1434»  7,  septembris.  Zagrabiae.  Hermannns,  Cileae  comes  et 
Croatiae  bauus*  maudat  capiiulo  ^smensi»  ut  oLpttnlatn  lagrab,  in  Icgi* 
timam  possessionem   Kraljevec   etc,  statuatur »,,.».,,...    . . »  . .        101 

77«  Aeno  1434*  14.  »eptcmbris.  Posooii,  Sigismundns  rex  civltati  montis  Gre* 
censis  in  caui^a.  quam  de  quibu»dam  terris  agebant,  novum  lenniaum  in 
judicium  comparendi  praetigit •  • •  •  • • «  I02 


CCXXIV 


Argutfunia. 


78.  AjLOf)  1434*  23.  scptembris.  Ca^mae.  CapUulum  ^asoieiise  imntiat  capi- 
tttlom  scagrabiemtc  in  possesSioneni  Kraljerec  etc.  sine  contradicttoac  esac 
atAltitum • toa 

79.  Anno  14541  23,  septembris.  Cannae.  Capitulnm  ^istoenie  Mathaco  Pi- 
loch,  curiae  judice  cogeote,  commatiitalem  civitatis  zagrab.  a  se  in  jus 
vocatam  esse  Sigismundo  regi  rcfcit  *  * -        IQJ 

80.  Anno  1434.  lojnriae  a  capitnlo  zagrab.  dvibus  Grecensibns  tl]atae»  re- 
fenintur 104 

81  Anno  t435i  l  januariir  Zagrabiae.  Johannes^  Cistercit.  zagrab.  abba^, 
commtinitati  civitatis  ^agrab.  exemplar  regis  Sigismundi  l]tterarum»  quibus 
commanttas  civesque  in  tutelam  assumuntiir,  defert 105 

S2  Anno  J435»  14.  jaauarii.  Albae.  Conventui^  Crucifenoniii)  de  Alba,  le- 
gatos  quidem  clvitatis  montis  Grecensis  contrii  nobiles  dc  Sused  die 
prae^tituta  advenisse,  iiobile»  aatem  de  Sused  frtiAtra  esse  ex^pecUtoi, 
contirmat  ...**.«....-.-.» ♦ ..•..»•*        106 

83.  Anna  143$.  P****  dominicam  Laetare,  Posonii,  Sigisraundus  rex  cansam 
inter  capitulum  et  ctTitatem  montis  Grecensis  ad  judicium  baoalc  trans* 
mittit ' '  •  " ' 107 

84.  Adoo  l45Sr  29,  martii,  Posonii  Sigismnndus  Huagariae  etc.  rex.  Her- 
manno  bano  pmecipit,  nt  in  causa,  qtiae  inter  communitatem  dritiitis 
et  nob  lies  <le  Sused  de  possession!  bns  Petrovina  HraSda  et  biljakoviaa 
agcbatur^  rem  judicet    •  » ,,...... , 107 

85.  Anno  1435.  Injuriae  a  capitulo  za^rab.  civibos  Grecensibus  illatae,  re- 
feranluT  •  * « .    .    loS 

86.  Anno  14351  10.  Angnsti.  Bninae.  Sigismundns  Hnngariae  etc.  rex,  Ma- 
thaeo  Talovac,  eplscopatus  zagrab.  gubematori,  eiusque  fratri  tnandat, 
ut  capitulnm  in  fnictum  agrorum  a  communitate  civitatis  ei  ereptorum 
restituat     ...*♦.♦.,.*.♦...* ♦.....,...,.,•,... ,  .        j  j  j 

87.  Anoo  1435}  7^  octobris.  Sigismnndus,  Hungariae  etc.  rexi  commuoitflte 
civitAtis  rogante  antiquum  Belae  IV.  privilegium  de  libertatibus  ei  con- 
ccssis  confirmat • 113 

88.  Anno  (435,  7.  novembris,  Basileae.  Synodus  Basilienaisi  epi»c,  Quioque- 
ecclesicnsi  praecipit  ut  capitulum  zagrabiease  defendat  ....  ^  •...-, .        n  5 

89.  Aruo  143s.  ^'  novembris,  Posonii  Sigismundus,  Huogariae  etc.  rex» 
omnibu$>  tributariis  et  vicetribulariis  mandat,  ne  a  ci?ibus  montis  Gre- 
ccnsis  uUnm  tribotum  petant  neve  exigant    •  ■  •  - »«.*.,.,.        1  1 «. 

90.  Anno  1435,  8,  novembris.  Posonii  Sigismundns,  Hnngariae  etc.  rex. 
communitatem  civitatis  montis  Grecensis,  si  contra  quoscnuque  ordine 
judiciario  coovicta  erit,  in  omnibus  mnlctis  solvcndis  a  portione  judr- 
ctaria  relai(at •.♦.♦•** ♦ ..,,».»» wd 

9r.  Anno  1435*  9*  novembrfs,  Posonii.  SigtsmunduB,  Hungariae  etc  rei, 
capitulo  ecdedae  .\lbae  regalis  mandat,  ut  viium  mi  Hat,  tjui  cum  ipsius 
legato   communitatift    dvitatis   montis   Grecensix    possessiones    reambulet 

csuunique  metas  renovet     -•    -^      - .- ».- *        117 

Anno  1435,  f9.  uovembri*).  Zagrabiae.  Capitulnm  zagrab.  cotnmtinitate 
civitatis  monlis  Grecensis  rogante.  prtvile^iuro  a  Sigi2»mttnda  rege  dct 
libertatibus  editum  mittit   •    * ••....*••• ,  • .  • .       524 


■Sft 


Argumenta,  CCXXV 

Pafpna 

92.  Anno  1435.  16.  Decembris.  In  Prodavic.  Mathaeus  TaloTac  banns, 
omnibus  hominibus  possessionatis,  qui  tributa  tenent,  mandat,  ne  Si- 
gismundi    regis   jussu    a    civibus    zagrabiensibus   ullum    tributnm    exi- 

gant 118 

93.  Anno  1436,  8.  februarii.  In  DraSelc.  Mathaeus  Talovac  banns,  ut 
communitati  civitatis  victualia  per  fratrem  suum  hominesque  suos 
comsumpta  restituat,  residuitatem  pecuniariae  taxae  regio  mandato 
impositae,  relaxat  communitati 1 19 

94.  Anno  1436,  12.  februarii.  Zagrabiae.  Exactores  taxae  praedictae  (i.  e. 
54  flor.)  communitati  civitatis  montis  Grecensis  exigendam  et  debita 
victualium,  quae  Petrus  Talovac  cum  sua  familia  in  eadem  civitate 
fecisset,  communitati  exsolvendam  sese  commisisse  in  publico  profi- 
tentur 120 

95.  Anno  1436.  Injuriae  a  capitulo  zagrab.  civibus  Grecensibus  illatae, 
referuntur 121 

Anno  1436,  3  Julii.  A  Sigismundo  Hungariae  etc.  rege,  Eberhardi 
Alben  episcopi  zagrab.  legatum  arae  s.  crucis  in  eccl.  cathedrali 
sancitur 525 

96.  Anno  1436,  7.  Augusti,  Sub  castro  Zyri  Mathaeus  Talovac  banus, 
egregio  Stephano  Bickele  de  Zelinavar,  et  comiti,  vicecomitibus,  ju- 
dicibusque  nobilium  comitatus  zagrab.  praecipit,  ne  in  causa,  quae 
inter  communitatem  civitatis  et  capitulum  de  litigiosis  agris  agitur, 
judicium  faciant,  priusquam  ipse  decreverit 122 

97.  Anno  1436,  12.  Augusti.  Iglaviae.  Sigismundus,  Hungariae  etc.  rex, 
Mathaeum  Talovac  banum  vituperat,  quod  litigiosos  quosdam  agros 
capitulo  zagrabiensi  adjudicavit,  litigatoresque  in  suum  jus  citat  ••••        123 

98.  Anno  1436,  14  Augusti  Iglaviae.  Sigismundus,  Hungariae  etc.  rex, 
judici  curiae  et  Slavoniae  regni  bano  mandat,  ut  ad  ipsius  adventum 
in  causa,  quae  inter  communitatem  montis  Grecensis  et  capitulum 
agitur,  judicium  differant 124 

99.  Anno  1436,  13.  septembris.  Budae.  Sigismundus,  Hungariae  etc.  rex, 
cives,  qui  armati  domum  tricesimalem  impetu  facto  spoliaverunt  et 
damnum  400.  florenorum  importaverunt,  acerbis  verbis  vituperat,  man- 
datque  iis,  ut  statim  spolia  reddant 125 

100.  Anno  1436,    29.  septembris.   Magistratus   civitatis    Grecensis   cambium 

inter  Michaelem  lapicidam  et   Mathiara  sartorem  confirmat 126 

101.  Anno  1436,  \().  octobris.  Zagr.ibiae,  Johannes,  abbas  Cisterc.  zagrab., 
communitate  precante  eidem  exemplar  litterarum  regis  Sigismundi,  de 
litigiosis  quibusdam  agris    tradit • 127 

102.  Anno  1436,  23.  octobris.  Ouinqueecclesiis.  Coram  capitulo  quinque- 
ecclesiensi  legatus  capituli  zagrabiensis  de  venditione  et  fructu  castri 
Medved  contra  nobiles  Albenos   intercessionem  facit 128 

103.  Anno  1436,  I.  novembris.  Zagrabiae.  In  tabula  banali,  in  qua  inter 
capitulum  et  civitatis  communitatem  lis  agebatur,  capitulum  zagra- 
biense  Judicium  differendum  curat 128 

104.  Anno  1 4.36,  2  novembris.  Zagrabiae.  Mathaeus  Talovac  banus  sese 
capitulo    et    communitati   civitatis    montis    (Trecensis    mandasse,    ut  in 

15 


CCXXVI  Argumenta, 

Pagina 
causa,  quae   de  Htigiosis  agris    agebatur,  jusjurandum   darent,   Sigis- 
muodum  regem  certiorem  facit    •  •    • 1 29 

105.  Anno  1436.  Facinora  Vilhelmi  castellani  de  Medvedgrad  judices  co- 
mitatus  zagrabiensis  inquirunt 1 32 

106.  Anno  1437,  6.  Julii.  Zagrabiae.  Coram  Alexandro,  medico,  et  Paulo 
Astalnok,  tutore  civium  zagrabiensium.  Petrus  tricesimator  communi- 
tatem  civitatis  postulat,  ut  peccata  contra  jura  libertatesque  ipsius  ci- 
vitatis  commissa,  sibi  ignoscantur 132 

107.  Anno  1437,  21.  decembris  Krapinae  Fridericus  comes  Cileae  capitulo 
et  communitati  civitatis  sese  eorum  accusationes  Vilhelmi,  castri  Medved 
capetani,  suscipere  litigatoribusque  justamsententiam  ferre  esse  promptum 
nuntiat 1 34 

108.  Anno  1438,  6.  januarii.  Krapinae.  Fridericus  et  Ulricus,  comites  Cileae, 
communitati  civitatis  et  capitulo  jus  commercii  promittunt,  et  una  magi- 
stratibus  castri  Medved  mandant,  ut  civibus  zagrab  vexandis  sc  abstinent.       1 35 

109  Anno  1438,  13.  januarii.  Zagrabiae.  Matbaeus  Talovac  banns,  ut  de 
injuriis  a  Vilhelmo,  capetano  castri  Medved,  mercatoribus  zagrabiensibus 
illatis  quaestionem  ferat,  capitulo  5asmensi  mandat 136 

no.  Anno  1438,  13.  januarii  Zagrabiae  Mathaeus  Talovac  banns  capitulo 
dasmensi  mandat,  ut  de  injuriis  a  Vilhelmo,  castellano  castri  Medved, 
possessioni  communitatis  Grafani  et  mercatoribus  zagrabiensibus  illatis, 
quaestionem  constituat 1 37 

111.  Anno  1438,  17.  januarii.  ^asmae.  Capitulum  fasmense  Mathaeum  Ta- 
lovac banum  certiorem  reddit  inquisitione  esse  repertum  omnium  inju- 
riarum,  civibus  zagrabiensibus  illatarum,  culpam  sustinere  Vilhelmum 
castellanum 1 39 

112.  Anno  1438,  31.  januarii.  Zagrabiae.  Comitatus  zagrab.  actione  a  ci- 
vibus zagrab.  instituta  de  injuriis  a  Vilhelmo  castellano  castri  Medved 
contra  vicum  Gra^ani  et  mercatores  zagrab.  factis  quaesitionem  esse 
latam  nuntiat,  culpamque  in  Vilhelmum  confert 1 39 

113.  Anno  1438,  31.  januarii.  Zagrabiae.  Comitatus  zagrab.  civibus  prc- 
cantibus  inquisitionem  de  injuriis  a  Vilhelmo  castellano  civitatis  montis 
Grecensis  illatis    a   se  esse  constitutam  refert,  omnesque    accusationes 

facit   ratas 14I 

114.  Anno  1438,  24.  februarii.  Budae.  Coram  Alberto  Hungariae  etc.  rcge, 
Ulricus,  comes  Cileae,  et  legati  capituli  et  communitatis  civitatis  assen- 
tiuntur,  ut  lis  de  injuriis  a  Vilhelmo  castellano  factis  ad  tabulae  ba- 

nalis  arbitrium  referatur •  •  •  •        I42 

115.  Anno  1438,  3.  martii.  Budae.  Albertus,  Hungariae  etc.  rex,  Mathaeo 
et  Petro  Talovac  banis  praecipit,  ne  communitatis  montis  Grecensis 
liberae  administrationi  se  immisceant I44 

116.  Anno  1438,  4.  martii.  Budae.  Coram  Alberto,  Hungariae  etc.  rege, 
judices  delecti  de  injuriis  a  Vilhelmo  castellano  castri  Medved  factis 
dicunt  sententiam,  quae  a  rege  confirmatur 145 

117.  Anno  1438,  16.  aprilis.  Albae.  Coram  con ventu  Cruciferor urn  de  Alba, 
capitulum  zagrabiense  intercessionem  facit,  ne  ex  quibusdam  regiis 
litteris  Fridericus  et  Ulricus,  nobiles  Cileae,  in  castri  Medved  posses- 
sionem clandestine  veniant 15^ 


Argumenta,  CCXXVII 


Pagina 
1 18     Anno   1438,  26.  aprilis.    Casmae.   Capital um   Jasmcnse,    Ulricum,  co- 
mitem  Cileae,  ex  sententia  tabulae  regiae  pro  injuriis  a  Vilhelmo  ca- 
stellano  factis,  mulctam  die  dicta  non  persolvisse  Alberto  regi  refert,       15? 

119.  Anno  1438.  Stephanus  Bathor  judex  curiae  capitulo  dasmensi  jubet 
civitatem  in  judicium  citari    1 57 

120.  Anno  1 438,  30.  septembris.  Budae.  Stephanus  Bathor,  judex  curiae, 
mandat  capitulo  5asmensi,  ut  peremptorie  ad  octavas  festi  b.  Michaelis 
archangeli  communitatem  civitatis  montis  Grecensis  in  jus  vocet,  quod 
iam  anno  I433.  capitulo  zagrab,  eiusque  possessionibus  et  hominibus 
magnas  injurias  imposuit I57 

121.  Anno  1438,  8.  novembris.  Remethe.  Michael,  yicarius  conventus  Re- 
metensis,  communitatem  civitatis  60.  florenos,  legatum  dominae  Ger- 
trudis,  ad  usum  eccl.  b.  v.  Mariae  monasterii  Remet.  relictum,  solvisse 
confirmat 164 

122.  Anno  1438,  9.  novembris.  Budae.  Stephanus  Bathor,  judex  curiae, 
identidem  capitulo  6asmensi  mandat,  ut  communitatem  civitatis,  quae 

in  curiam  venire  dubitet,  gravibus  verbis  in  jus  citet 165 

123.  Anno  1439,  23.  aprilis.  Posonii.  Albertus  Hungariae  etc.  rex  capitulo 
zagrabiensi    possessiones    Kraljevec,    Cerje,   Kobiljak,  Sviblje  et  Nart 

cum  omnibus  juribus,  quae  insunt,  dono  dat 170 

124.  Anno  1439,  6  maii.  Posonii.  Albertus  Hungariae  etc.  rex  capitulo 
5asmensi  mandat,  ut  capitulum  zagrab.  in  usumfructum  donatarum  pos- 
sessionum,  quae  vocantur  Kraljevec,  Cerje  etc.  inducat 172 

125.  Anno  1439,  6.  Junii.  ^asmae.  Capitulum  5aSmense  nuntiat  capitulum 
zagrab.  in  usumfructum  donatarum  possessionum,  quae  vocantur  Kra- 
ljevec etc.  nuUo  contradictore  apparente  esse  inductum I72 

126.  Anno  1439,  27.  Junii.  Zagrabiae  Johannes,  Cisterc.  zagrabiensium 
abbas,  communitati  civitatis  montis  Grecensis  exemplar  diplomatis  Si- 
gismundi  regis  edit 174 

127.  Anno  1439,  3.  Julii,  Budae.  Albertus,  Hungariae  etc.  rex,  capitulo 
casmensi   mandat,    ut  communitati  civitatis  montis  Grecensis,  quae  in 

regis  judicium  non  venit,  diem  dicat I74 

128.  Anno  1439,  13.  Julii.  Budae.  Albertus,  Hungariae  etc.  rex  communi- 
tatem civitatis  montis  Grecensis  reprehendit  in  eo,  quod  capitulo  za- 
grabiensi minatur 181 

129.  Anno  I439,  28.  Julii.  Casmae.  Capitulum  casmense  communitatem  ci- 
vitatis montis  Grecensis  in  jus  esse  citatam   Alberto  regi  nuntiat*  •••        182 

130.  Anno  1441.  19  aprilis.  Prope  Sabariam.  Communitatem  civitatis  montis 
Grecensis  a  Friderico  et  Ulrico,  comitibus  Ciliae,  exagitari  Vladislaus 
Hungariae  etc.  rex  vetat 183 

131.  Anno  I44I,  6.  maii.  Budae.  Vladislaus,  Hungariae  etc  rex,  cives 
montis  Grecensis  consolatur,  certioresque  facit  sese  mandasse  comitibus 
Ciliae,  ut  homines  suos  a  civitatis  obsidione  removerent I84 

132.  Anno  1441,  11.  maii.  Zagrabiae.  Coram  capitulo  zagrab.  Georgius 
presbyter  agrum  quemdam,  qui  in  Nova  villa  situs  est,  ex  Constantini 
episcopi  Rosnensis  testamento  altari  s.  Mariae  Magdalenae  in  ecclesia 
cathedrali  exhibet 185 


CCXXVIII  Argumcnta. 


Pagina 

133.  Anno  1441.  9.  Juuii.  Zagrabiae.  Coram  Johanne,  Cisterc.  zagrab.  abbate, 
Conradus  RaTsar  Sebalclo  Majer  domum  suam,  quae  est  in  Opatovina, 
certis  conditionibus  cedit l8() 

134.  Anno  1443,  4.  januarii.  Zagrabiae.  Testamentum  Georgii,  filii  Nicolai, 

dicti  Baxa»  civis  montis  Grecensis 187 

135.  Anno  1443.  8.  januarii.  Zagrabiae  Coram  Johanne,  decretorum  doctore 
et  vicario  ecclesiae  zagrab.,  Georgius  de  Meglech  presbyter  et  rector 
altaris  s.  Magdalenae  cives  montis  Grecensis  injuriarum  factamm 
arcessit • 1 89 

136.  Anno  1443,  4.  aprilis.  Zagrabiae.  Coram  communitate  civitatis  montis 
Grecensis,  Helena,  Johannis  civis  institoris  morte  viduata,  agros  suos 
Clementi  carnifici  vendit 192 

137.  Anno  1443,  10.  aprilis.  Budae.  Vladislaus  Hungariae  etc.  rex  praecipit 
atque  interdicit  capitulo  zagrab.  ne  episcopo  Benedic(t>  obediat 194 

138.  Anno  I4431  21.  septembris.  Zagrabiae.  Coram  communitate  civitatis 
montis  Grecensis  Mathaeus  FarkaS  Stcphano  Sajko  carnifici  agrum 
▼endit 1 94 

139.  Anno  1445.  Coram  magistratu  civico  Ambrosius  institor  vineam  suam 
Leonardo  sutori,  fratrique  ejus  Emerico   15.  flor.  auri  vendit I95 

140.  Anno  1445,  17.  decembris.  Zagrabiae.  Capitulum  zagrab.  colonos  praedii 
Sepnica  ab  omnibus  servitiis  et  taxis  extraprdinariis  per  duodecim 
annos  liberos  esse  dicit 1 96 

141.  Anno  1446,  I .  Januarii,  Zagrabiae.  A  Benedicto,  episcopo  zagrabiensi, 
canonicis  zagrabiensibus  jus  testandi  confirmatur I96 

142.  Anno  1447,  20.  maii.  Zagrabiae.  Capitulum  zagrabiense  litteras  De- 
metrii,  episcopi  tiniensis,  de  sua  ad  episcopatum  zagrabiensem  trans- 
latione  curiae  romanae  missas,  falsas  declarat    1 98 

143.  Anno   1447,  23.  octobris    Zagrabiae,  Coram  comitatu   zagrab.  commu- 

nitas  Grec.  a.  capitulo  agros  communitatis  contra   jus  occupari   vetat*         I99 

144.  Anno  1447.  Ulricus  Cileae  comes  et  banus  domum  in  civitate  montis 
Grecensis  Thomae  institori  donat 202 

145.  Anno  1449,  8.  maii.  Crisii.  Ulricus  comes  Cileae,  ex  quodam  Sir 
gismundi  regis  mandato  nobiles  possessionatosque  homines  a  civibus 
zagrabiensibus    tributum   pro  merce  exigere  vetat. 202 

146.  Anno  1449,  12.  maii  Crisi.  Coram  Ulrico  bano  et  nobilibus  regni 
Ladislaus  Bickele  accusat,  quod  furem,  (jui  Ladislai  jobagionis  bovem 
furto  in  communitatem  civitatis  montis  Grecensis  abegit,  deprchendere, 
iudiciumque  profiteri  neglexerit 203 

137.  Anno  1449,  13-  maii.  Crisii.  Coram  Ulrico  bano  et  nobilibus  regni, 
Henning  de  Sused  incusat  communitatem  civitatis  mentis  Grecensis, 
quod  viam  sub  Sused  sitam  vitavit,  novamque  viam,  quae  fert  Cra- 
pinam  et  Stubicam,  munivit,  ut  tributum  pro  mercimoniis  detrectaret.        204 

148.  Circa  an.  I450,  mense  martio.  Magistratus  civitatis  Caproncae  de 
sententia  in  causa  quadam  pronuntiata  communitatem  civitatis  montis 
Grecensis  percontatur 2o6 

149.  Anno  1450,  9.  Julii.  Prope  Zakolcam.  Ulricus  comes  Cileae  et  banus, 
communitati  civitatis  montis  Grecensis  mondat,  ut  res  et  bona  Helenue, 


Argumenta.  CCXXIX 

Pagina 
quae    Sudid    civis   uxor   fait,    Gregorio   cuidam,  qui  sc   ejus    nepotem 
fatetur,  administranda  tradat *  •  •        207 

150.  Anno  1450,  20.  Augusti.  Zagrabiae.  Ulricus,  comes  Cileae  et  banus, 
in  causa,  quae  inter  Henningum  et  commnnitatem  civitatis  montis 
Grecensis  agitur,  diem  constitutam  prorogat 208 

151.  Circa  an.  1450,  21.  septembris.  Ciliae.  Ulricus  comes  Cileae  et 
banus,  comitatui  crisiensi  praecipit,  ut  causara,  quae  inter  capitulum 
zagrabiense,  communitatemque  civitatis  montis  Grecensis  de  sedecima 
vini  et  frugum  in  territorio  civitatis  montis  Grecensis  excrescentium 
agitur,  ad  finem  adducat , 209 

152.  Anno  1450,  6,  octobris.  Zagrabiae.  Communitas  civitatis  montis  Gre- 
censis, Fridericum  banum  rogat,  at  Heningi  de  nova  via  munita 
accusationis  exemplar,  sibi  edatur 210 

153.  Anno  1450,  24.  octobris.  Zagrabiae.  Fridericus  baous  capitulo  za- 
grabiensi  mandat,  ut  Heningum,  qui  adversus  commnnitatem  civitatis 
montis  Grecensis  litem  agens  die  constituta  in  judicium  non  venit, 
mnlctam  minitans,  in  jus  citet   210 

154.  Anno  1450,  26.  octobris.  Zagrabiae.  Fridericus  banus  statuit,  ut 
Heningus  sui  juris  tributi  a  civibus  montis  Grecensis  exigendi  testi- 
monia,  si  habeat,  ad  judicem  afferat 211 

155.  Anno  1456,  30.  octobris.  Zagrabiae.  Coram  capitulo  zagrab.  com- 
munitas civitatis  montis  Grecensis  occurrit    Heningum   abjudicata  tri- 

buta  a  se  ipsa  flagitare 213 

156.  Anno   1450,  29    novembris.  Zagrabiae.    Capitulum  zagrab    Heningum 

de  Sused  in  bani  judicum   vocatum    esse    Friderico  bano  nuntiat****        2I4 

157.  Anno   1 45 1,   10.  maii    Zagrabiae.  Coram  Friderico  bano  et  regni  nobi- 

libus  communitas  civitatis  montis  Grecensis  intercessionem  facit 
Heningo  de  Sused,  qui  jam  bis  condemnatus,  a  civibus  tributum  pro 
merCe  flagitat 2 1 5 

158.  Anno  1451,  28  maii.  Zagrabiae.  Martinus  Cip.'iar  commnnitatem 
civitatis  montis  Grecensis  pro  domo  et  agris,  quos  empserat,  96.  marcas 
denariorum  sibi  solvisse  coram  capitulo  zagrabiensi  prae  se  fert  •  •  •  •        216 

159.  Anno  1451,  17  Augusti.  Zagrabiae.  Communitate  civitatis  montis 
Grecensis  precante.  comitatus  zagrabiensis  inquisitione  constituta, 
Heningum  iam  conderonatum,  a  mercatoribus  zagrabiensibus  tributum 
exposcere  reperit 217 

160.  Anno  1 45 1,  25.  octobris.  Zagrabiae.  Coram  notario  publico  Helena 
quaedam,  (leorgii  et  Stephani  canonicorum  coctrix,  quinque  annorura 
jam  non  acceptum  (juestum  suum,  praebendariorum  coUegio  pro 
animae  suae  parentum<iue  suonim  salute  dono  dat    2l8 

161.  Anno  1452,  2.  fehruarii.  Zagrabiae.  Coram  Urbano,  villico  vici  Lati- 
norum,  Ursula  domina  et  Givan,  cives  civitatis  montis  Grecensis, 
Andreae  canonico  terram  suam  arabilem  quinque  flor.  auri  vendunt- •        219 

162.  Anno  1452,  29.  maii.  Zagrabiae.  Legationum  testamentariarum  a  s. 
Marci  parochianis  monasterio  Cisterciensium  zagrab.  factarim,  portio 
canonica  parochis  s.  Marci  in  civitate  commuuitatis  rauntis  (irecensis 

a  Benedicto  episcopo  addicitur 220 


CCXXX  Arsumenta, 

Pagina 

163.  Anno  1452,  5.  Junii.  Zagrabiae.  Coram  capitulo  zagrab.  Nicolaus  de 
Beleslovec  et  Catbarina  Praydi^,  eius  filia,  a  communitate  cmtatis 
docvmenta  possessionis  oppignorata  sibi  restituta  esse  profitentuT  •  •  •        225 

164.  Anno  1452,  4.  Augosti.  Krapinae.  Fridericus  comes  Cileae  et  banus, 
capitulo  zagrabiense  precante  concedit,  at  a  nobilibus  regni  Slavoniae 
ad  cnltum  divinum  in  ecclesia  cathedrali  augendmn  possessiones 
donentnr   •  •  • 227 

165.  Anno  1452,  30.  novembris.  In  castro  Sanac.  Fridericus,  comes  Ciliae 
et  banus,  universitati  nobilium  comitatus  zagrab.  mandat,  ut  causam, 
quae  iter  communitatem  civitatis  et  Heningum  de  Sused  de  tribute 
agitur,  absolvant •    228 

166.  Anno  1452,  6.  decembris.  Zagrabiae  Monasterio  s.  Francisci  zagra- 
biensi  pistrini  legati  usus  a  magistratu  zagrab.  transcripto  documento 
confirmatur 229 

167.  Anno  1453,   I.  januarii    Varasdini.  Catharina»  comitissa  Ciliae,  tribu- 

turn  acceptum  commnnitati  civitatis  testatur 230 

169.  Anno  1453*  martii.  Budae.  Ulricus,  tavemicorum  regalium  magister, 
communitati  civitatis  mandat,  ut  sutoribus  in  pristinis  etiam  porro 
negotium  gcrcre  concedat 231 

170.  Anno  1453,  I.  Junii.  Cileae  Fridericus  Cileae  comes  et  banus  comi- 
tatui  zagrabiensi  praecipit,  ut  nobiles  campi  zagrabiensis  ad  solvendas 
capitulo  decimas  compellat  • 232 

171.  Anno  1453,  II.  Junii.  Zagrabiae.  Coram  magistratu  civitatis  Mathaei 
FarkaS  civis  heredes  monasterio  s.  Francisci  zagrabiensi  legatum 
tradunt • 232 

172.  Anno  1453,  13.  Augusti  Romae.  A  Nicolao  V.  papa  abbati  Cister- 
ciensium    zagrab.    datur    |>otestas,    ut    eius    nomine   statuta  hospitalis 

s.  Elisabeth  siti  in  capituli  area  recenseat,  probetque 234 

173.  Anno  1453,  24.  Augusti.  Viennae  Ulricus  Cileae  comes  et  banus 
litteras  Johannis  episc.  de  decimis  campi  zagrabiensis    ratas    habet  •  •        236 

174.  Anno  1453,  6.  octobris.  2^rabiae  A  Mathia,  abbate  Cisterc.  zagrab., 
statuta  hospitalis  s.  Elisabeth  nomine  papae  approbantur 236 

175.  Anno  1453,  25.  octobris.  Zagrabiae.  A  Friderico,  Ciliae  comite  et 
bano,  dies  in  causa,    quae   inter  communitatem  civitatis  et  Heningum 

de  Sused  agitur  de  tributo  exigendo,  constituetur 239 

176.  Anno  1453,  13.  novembris.  Zagrabiae.  Plebani  civitatis  zagrab. 
Mathiam  priorem   Praedicatorum,    totumque  conventum  coram  populo 

in  ecclesiis  parochialibus  a  se  proscriptos  nuntiant     240 

177.  Anno  1453.  Coram  magistratu  civico  exsecutoces  testamenti  Nicolai 
sutoris  illius  arvum  Thomae  civi  32  flor.  auri  vendunt. 241 

178  Anno  1454,  20.  maii.  2^grabiae.  Fridericus,  Ciliae  comes  et  banus, 
in  causa,  quae  inter  communitatem  civitatis  et  Heningum  agitur,  iterum 
diem  constituit. 241 

179.  Anno  1454,  28.  Junii.  Zagrabiae.  In  Petrum  Sloterke<^  archidiaconum 
propter  falsariam  cuiusdam  documenti  capitutaris  sigillationem  poena 
constitttitur. 242 

180.  Anno  1454.  2.  JuliL  Cileae.  A  Benedicto  episcopo  zagrabiensi,  poena, 

quae  in  Sloterked  archidiaconom  constituta  est  a  capitulo,  conprobatur.       243 


Argumenta.  ^CCXXXI 

Pagina 
l8i.    Circa  an.   1454.  Foedns  capitolarium  pio  electo  epi^copo  £agrab-*<        244 

182.  Anno  1455,  25.  Julii  Zagrabiae.  Petrns  Gnndid,  qui  commnunitatem 
contnmelia  affecit,  a  sponsoribas  e  carcere  pecnnia  redimitnr 244 

183.  Anno  1455*  31.  decembris.  Zagrabiae.  P«tnis  et  Benedictus  aurifabri 
zagrabienses,  ob  argentmn  restituttim  pro  theca  ad  conservandum  pueri 
innocentis  corpus  praeparanda,  a  capitulo  absolTuntnr    246 

184.  Anno  1455,  31.  decembris.  Zagrabiae.  Sponsores  quidam  ob  argentum 
datum  Petro  et  Benedicto  aurifabris  pro  theca  ad  conservandum  pueri 
innocentis  corpus,  quietantur 247 

185  Anno  1456,  1.  septembris.  Romae.  A  Calisto  III.  papa  potestas 
dttobus  canonicis  Zagrab.  datur,  ut  omnes  homines  scelestos,  si  pos- 
sessiones  monasterio  s.  Nicolai,  ordinis  Praedicatorum  ereptas  non 
reddiderint,  excommunicent    247 

186.  Anno  14571  8.  januarii^  Cileae.  Catharina,  comitissa  Ciliae,  commu- 
nitati  mittit  legatum,  qui  habet  eius  mandata 249 

187.  Anno  1457,  24.  maii.  Budae.  Ladislaus,  Hungariae  etc.  rex,  nuntiat 
se  severe  mandasse,  ut  turris  lapidea  „ Popov  turen**  appellata,  olimque 

a  Ulrico,  Ciliae  comite,  occupata,  capitulo  zagrab  redderetur 249 

188.  Ano  1457,  I.  Junii.  Budae.  Ladislaus  Hungariae  etc.  rex,  communitatem 
civitatis,  ne  Popov  turen  capitulo  reddatur,  impedire  vetat   25 1 

189.  Anno  I457»  l.  septembris.  Viennae.  Ladislaus,  Hungariae  etc.  rex, 
Johanni  Vitovec  de  Greben  bano    mandat,    ut   omnia   civium   zagrab. 

jura  et  libertates  defendat 252 

190.  Anno  1457,   1.  septembris.    Viennae.    Ladislaus,    Hungariae   etc.    rex, 
Johanni    Vitovec   bano   impeiat,   ut    contra    Catharinam,    comitissam,       252 
quae    ex    castello    in    civitate   sito   emigrare   nolit,    civibus   auxilium 

fcrat 252 

191.  Anno  1457,  1.  septembris.  Viennae.  Ladislaus,  Hungariae  etc.  rex, 
civibus  zagrab  ignoscit  omnes  contumelias  et  injurias,  quibus  nobiles 
affecerunt    253 

192.  Anno  1457.  I.  septembris.  Viennae.  Ladislaus  Hungariae  etc.  rex,  ci- 
vibus zagrabiensibus  mandat,  ut  Johannem  de  Gradec  notarium  in  pos- 
sessionem curiae  allodialis  introducant 254 

193.  Anno  1457,  1.  septembris.  Viennae.  Ladislaus,  Hungariae  etc  ex,  com- 
munitati  civitatis  restituit  quatuordecim  fundos  in  platea  sutonim  sitos, 

({uos  olim  Sebaldus  capetaneus  communitatis  contra    leges   occupavit.       255 

194.  Anno  1457.  Catharina  vidua  Ulrici  Cileae  comitis  castellum  suum  in 
civitate  montis  Grecensis  civibus  gubernandum  tradit 256 

195.  Anno  1457,  23.  novembris.  Zagrabiae.  Coram  magistratu  civitatis 
Paulus  Filec  civis,  Philippo  sutori,  concivi,  vineam  vendit     256 

196.  Anno  1457,  26.  novembris,  Zagrabiae.  Michael,  ord.  fratrum  Eremi- 
tarum,  coram  magistatu  agrum  hereditarium  Johanni  Pivarid  civi, 
ejusque  heredibus  vendit    • 257 

197.  Aono  1457,  2.  januarii  Zagrabiae.  Coram  capitulo  zagrab  commu- 
nitas  civitatis  dc  injuria  a  Bogavec  Milakovid,  rasciano,  castellano  castri 
Medved,  illala  recusat    259 

198.  Anno   1458,  30    januarii.  Budae.  Michael  Silag7,    Mathiae   regis   no- 


CCXXXII  Argutmnia, 

Pagina 
mine,  Johanni  Vitovec  de  Greben  bano  mandat,  ut  communitatis   ci- 
vitatis  jura  litertatesque  tueatur    261 

199.  Anno  1458,  10  febmarii.  Zagrabiae.  A  capitulo  zagrab.  commtiDitati 
civitatis  exemplar  mandati  Michael  is  Silagy  traditur 262 

200.  Anno  1458,  11  febniarii  Zagrabiae.  A  capitulo  zagrab.  communitati 
civitatis  traditur  epistola  Ladislai  regis,  qua  Johannes  de  Gradec,  no- 
tarius  regis,  in  possessionem  curiae  cuiusdam  allodialis,  quae  olim 
Sebaldi  capitanei  civitatis  fuit,  introducitur   262 

201.  Anno  1458,  8.  martii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  Thomam 
Zekel,  Auranae  priorem,  se  administrationi  communitatis  civitatis 
iramiscere  vetat    263 

202.  Anno  I458,  16.  martii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  civibus 
zagrabiensibus  mandat,  at  diligenter  advigilent,  ne  homines    nocentes 

in  civitatem  clam  immigrent   264 

203.  Anno  1458,  8.  aprilis.  Zagrabiae.  Vitus,  praepositus  capituli  zagrab  , 
ei  Clemens  canonicus  propter  contumeliam  canonico  cuidam  illatam, 
consortio,  proventibus  et  praediis  ad  tempus  qnoddam  privantur.  •  •  •  •        265 

204.  Anno  1458,  12.  aprilis  2^grabiae.  Capitulum  constituit  et  designat,  ut 
canonici  aegroti  cum  sants  quaestum  sigillationis  communicent 266 

205.  Anno  1458,  maii.  Zagrabiae.  Coram  capitulo    zagrabiensi    communitas 

civitatis  intercessionom  facit  contra  Nicolaum  aurifabrum,  quia  judicium 
civitatis  contempsit 266 

206.  Anno  1458,  27.  maii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  Johanni 
Vitovec  bano  mandat,  ut  civitatis  possessionum  fines  turbatos  peragret, 
novosque  constituat 268 

207.  Anno  1458,  27.  maii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  civibus 
zagrabiensibus  omnes  contumelias  ignoscit,  quas  nobilibus,  quum 
Ulricus  comes  civitatem  occupabat,  intulenint   268 

208.  Anno  1458,  30.  maii.  Budae.  Coram  Mathia  rege,  communitatis  civi- 
tatis legatus  de  injuria  Ulrici,  comitis  Ciliae,  qua  multae  civitatis 
possessiones  in  alienas  manus  pervenerunt,  recusat 269 

209  Anno  1458,  2\.  Augusti.  Zagrabiae.  Nicolaus  Vylak  et  Johannes  \  i- 
tovec  bani  capitulo  zagrabiensi  mandant,  ut  inquirat  damnum  2000.  fl., 
quod,  quum  Ulricus  comes  Ciliae  civitatem  occupabat,  Nicolaus  auri- 
faber  et  Paulus  villicus  de  Vinica  civibus  attulerunt 271 

210.  Anno  1458,  19  septembris.  Casmae.  Capitulum  casmense,  Slavoniae 
banos  certiorcs  reddit,  inquisitione  coustituta,  a  Nicolao  aurifabro  et 
Paulo  villico  de  Vinica  civibus  damnum  2000.  fl.  imporlatuni  constare 

211.  Anno  circa  an.  1458.  Capitulum  zagrab.  Mathiam  regem  rogat,  ut 
eclesiae  zagrabiensi  agri  subtracti  una  cum  turri   ,. Popov  turen  '   nomi- 

nata  tandem  restiluautur 271 

212.  Anno  1459,  2.  aprili.  Zagrabiae,  A  capitulo  zagrab.  communitati  ci- 
vitatis traditur  exemplar  epistolae  regis  Mathiae  in  qua  civitati  mandat, 

ut  advigilet,  ne  homines  malefici  clandestine  immigreut 272 

213.    Anno   1459,   14.  aprilis.  Zagrabiae.  Coram  magi stratu  civitatis  Helena, 

quae  fuit  Zijconis  uxor,  agrum  suum   Antonio  SipraSnid  civi  vendit*        273 


ArjE^fttenta, 


CCXXXIIl 


214,  Anno  1459»  S.  mail  Cnsii.  Ab  Ulrico,  comite  Ciliae,  aov«  dies 
constituitur  in  causa  ioter  Heningum  ct  comnmnit  Grcccns,  i^fft^  ^m  / 
Documentum  hocce  eixore  calami  lUatum,  idem  csl  ac  Nro  447,  ann.  1 449.       274 

215,  Anno  1459*  20,  Junii.  Budae,  Mathias  Hungariac  etc,  rex,  communitati 
ciTi talis  praedicit,  ne  capitulum  a  po&sessione  munitioiiis  vel  turris 
i^PapoT  turen**  nominatae  arceatur- '  •  -  ■ -  •  *        275 

316.    Circa  an.  1460.  Zagrabiae.  Foedas  capitalarium  contra  iiiTasores  jarium 

GSDODicaliuTn  initnm  •  ■  '    •  •    •  • • * 276 

217.  Circa  an*  1460,  14  septembris.  In  Rakonok,  Sebaldas  Majemser, 
castcllanus  Id  RakoDok,  possessionem  quandam  joba^ionatem,  sibi  ab 
Ulriro,  Ciliae  comitet  donatam,  monasterio  Cisterciensrum  xagra* 
bicni&iam  dono  dat  ad  scelera  sua,  suonimqae  parentom  expianda  *  •  *        277 

218.  Anno  1 46 1,  31.  jannarii.  Zagrabiae.  A  capitulo  zagrabiensi  communitati 
civitatis  precanti  clausula  cjuaedain  privilegiomm  ei  a  Stgismondo  regc 
concessoTUm,  litteris  consignata  cditur* » .,...».        ijg 

a  19.  Anno  1461,  8,  maii.  Zagrabiae.  Catharina  vidua  Ulrici  Cileae  comitis 
oppida  sua  ac  possessiones  in  regno  Chroatiae  Joanni  Vitovec,  comiti 
Zagonae  et  strenuis  militibus  Sigismundo  et  Ballbasari  dc  ^Vejspriacb 
62.0DO  for,  tturi  vendit  -  •  -  -  - - , , 27$ 

230.  Anno  I46l«  10.  septembris.  Zagrabiae,  Vinandus,  abbas  Cist  cagrab., 
plebanis  commuuitatis  civitatis  Grecens.  masdat,  ut  contumaccs  quosdam 
ac  excommunicatos  homines  propter  snbtractionem  decimarum  capituH 
zagrab.  in  jus  voccnt *    ♦ . . » ...,,,...,,...,.,..,        jgo 

12 1.    AuDO    1461.    Fratres    Praedicatorcs    possessionem   Blizna  monasterio 

Remethensi  perpetuo  possidendam  cedunt • * 281 

222,  Anno  1461.  Kamenskenses  et  Remethenses  PauHni  de  Vinimandi 
abbafis  illegitime  latam  seutentlam  sedem  apostolicam  appellant  •••  *       38l 

223.  Anno  1462«  19,  maii.  Remethe.  Antonius*  vicarius  ftatram  Reme- 
tensium  assentitur,  ut  Dionysius  Vo<iopija  civts  vinea,  quam  in 
monasterii  Remetensis  territorio  emit,  mona&terio  obligatus  fruatur  ^  ^        23 1 

324.  Anoo  1462,  24.  maii  Budae,  Matbias,  Hungariac  etc.  rex,  episcopo 
varadinen$i  plenum  jus  omnium  bcncficiomm  in  capitulum  aagmb, 
conferendorura  tribnit    •  •  * < •  •  • •  •  •        282 

22$,  Anno  1 462,  30.  maii,  Hudae.  A  Mathia,  Hungariae  etc.  rege,  ad  s. 
Nicolai  ord,  Praedicatorum  monasterium  sagrabiense  reficiendum  recti- 
galia  regii  vadi  in  Savo  flumine  per  quinque  annos  ceduntur-***    '*        285 

^t6.  Anno  1462^  tS  Junit.  Zagrabiae.  Capitulum  zagrab.  communitati  civi- 
tatis omnes  injurias,  proventus  decimalii  i&vastone  illatas,  ignoscit  •  -  *        385 

227.    Anno  1462.  Ab  Heremiti?    Remethcniibus  expensas   100  for  aoitin 

causa   adversuji   daustruia  s.  Nicolai  Zagrabiae  toleratas  esse-    •«.-••       3S5 

22^.  Anno  I462.  Coram  magistratn  civico  Georgius  medicus  tuirim  et 
fundnm  in  dvitate  montis  Grecensts  ctvi  Martino  Ber^tec  23  for« 
anri  vendit* , , . .        285 

33$.  Anno  1464,  17.  januaHi,  Casmae.  Matbias,  Hungariae  etc,  rex, 
Doroteae,  viduatae  morte  Heningi  de  Sused,  vetat,  ut  In  Slnbica 
possessione  a  civibus  zagrabiensibus  tributum  et  telonium  porro   petat  386 

SJO.     Anno    1464    17   jannarii.  Ca&mae.  Mathias,  Hungariae  etc  rex,  Marltno 

16 


CCXXXIV 


Afgumiitta, 


2J». 


23*- 


253 


2i4» 

237. 


238. 


239* 


240. 


241. 


143, 


243. 


244* 


24s. 


246, 


Pagino 
i]e  FrKDgipftaibtis  principi  mandat,  ut    io  pos&eafionibus    sai$    tribotat 

vectig&lUque  a  civibtu  zagrab.  petere  desinat t *  * .        2^7 

Anno  I'l64,  24.  marlii.  Bndae.  A  Mathiat  Haogarie  etc.  regc,  com- 
muniUte  civitatis  precanl«  priTilegium  Bcbe  IV.  rrgis»  quo  cives 
fttgrabienses  a  vecligalibus  tribttti8qti«  pro  mcrce  pensitandis  elibcrantnr, 

confirmatur  — * '  •  • - 288 

Anno  1464,  24.  marlii.  Budac  A  Malhia,  Hungariae  etc,  r«g0»  comoiu- 
nitati  civitatis  precanti  privileglum  mercatus  <]uotannts  die  9,  Marci 
festo  babendt,  quod  n  BeU  1V»  rege  est  conc«sium»  confirnuitiir*  • '  •  292 
Anno  1464,  20.  aprilis.  Budae.  ^^athiaf,  Hungariae  etc.  rex,  totiui* 
Slavoniae  banis  mandat,  ut  Uberfatei  a  Hangarjae  regibus,  ipsius 
praed«cMSonbnf»  capitulo  eiutqae  dicioni  subjectis  conieiMS  defendant  t<)0 
Anno  1464,  25.  roaii.  Zagmbite.  A  cupitalo  ugrab.  in  deteniorcs 
wrum  a  ockkoii  delntArum  pmnui  ooostitiiitar  *  1  *  •  t  •  •  • « •  i  *  *  *  293 

Anno  1464.  Demetrius  a  capitulo  vicAriiu  oipitoliiii  digitnr 293 

Anno  1464,  21.  octobris.  Zagrubiae.  A  capitulo  aigrab.  poena  taUonU 

conititnitur  • >    ♦  * *  *  *  ■ •..*......       294 

Anno  I46$»  1$,  janumrii,  Badae,  Mathiaa^  HungarUe  etc.  r«JL«  capitulo 
2agrab«  mandate   ut   canonicis  in   negotiis  piablids  abaenkibut  omnet 

provcnttt*  adminUtret ....,....,.,.- »,.*,..    .       39^ 

Anno  1465,    2,    febmarii*   Zagrabiae.   Coxim   Emerioo   Zapo1ja«  Uano 
etc,  capitutum  a  Commumtate  civitatis  reum    pronuntiatur,   quod  co* 
mitea  Ciliao  civitatcm  mentis  Grcceojsis  per  vim  ceperunt,  cique  plus 
qnam  20,000  flor.  detrimenti  importaverunt    -...»,.,.♦,....    ...        295 

Anno  1465,  10.  mar  til.  Budae.  Coram  Matbia,  Hungariae  etc.  regc» 
commimilas  civitatis  de  magnis  damnta  importatis  per  borum  aliquot 
annorum  capituli  bonis  a  cupilulo  accusatur  ...-»».♦...•...♦    ....       ^gg 

Anno  1465,  1 1,  martii.  Zagrabiae,  Coram  communitate  civitatis  Agaes^ 
vidtiata  morte  Johannii  Knnsi^,  agrum  snum  £liae>  campanarum   fa* 

son,  3  fL  vendit  *  -  ♦ *    .♦,.,..,...        39$ 

Anno  1465,  5.  aprilis  Zagrabiae.  Inquisitione  constituta  magna  de- 
trimenta  a  communitate  civitatis  capitulo  profecto  eaae  adlata  Erne* 
ricus  de  Zapolja  et  Xicolaus  de  Vilak   bani  a   comitiUu    ^agrab,    ccr- 

tiores  fiunt • - « * , 2^^ 

Anno  146;,  24.  aprilis.  Badae,  Matbias  Hungariae  etc.  tck^  cuuceditf 
ut  quam  a  civibas  tam  a  oobilibas,  dum  vivuat»  et  bora  uVtimi,  bona 

mona&terio  a    Nicolai  ord.  Pracdicarorum  legentur  •  • 300 

Anno  14651  1.  Augusti.  Budae  Matbias,  Hungariae  etc,  reit^  mandat 
abbati  Cisterc.  Zagrab,,  ut  Hermanus  de  Cava  ej usque  mater  ab  imme- 
rita  excommunicatione  liberentur   t  ,  .    . ,    .    ....,.,,., joi 

Anno  1405,  4.  Auguati«  Budaa.  Matbtafj  Hungariae  etc.  tei,  oommo- 
sitate  dvilatis  precaAte  capitulo  Mgrab.  v«tai|  ut  a  civitatis  mercato^ 

ribui  pro  mcrce  tributum  ("orro  petal * »        302 

Anno  1465,  5.  Augnttt,  Budae.  Cives  ai^grabiensea  >tokiantum  a  ma- 
gistro  tavaroicarum  regalium  in  jua  cltari    posse   Matbia*,    Bungarlne 

etc.  rei,  identidem  contirmat  * » •  ■  •  ♦ ..,*..,♦,.*.*,..        u\  1 

Aano  1465,  9.  Atigutiti  Budae.  Capituli  paupartato  iatclWcta^  Malliiu 


Argumenta.  CCXXXV 

Pagina 
Hangariae  etc.  rex.  praescribit,  ut  a  capitulo  in  proximo  bello    cum 
Tnrdi  gercado^  modo  aliquot  equi  ad  impedimenta  portanda  dentur*       304 
347.    Anno  1465»  21.  Auguati.  2Uigrabiae«  Coram  capitulo  sagrabicmsi  com- 
mmitas   dvit.   mentis   Grecensis   de   Johannis    Marati  tricesimatoris 
injuria  recnsat 3^5 

248.  Anno  1466,  16.  aprilis.  Osvaldus  praeficitur  in  episcopum  sagrablensem       306 

249.  Anno  1466,  26.  aprilis.  Mathias  Hungariae  etc.  rex  capitulo  zftgra- 
biensi  veniam  ct  impunitatem  dat 306 

250.  Anno  1466,  23.  Augusti.  Zagrabiae.  A  Mathia,  Hungariae  etc,  rege, 
societatum  statuta:  pellificum   et  nrtificum  frenorum  ac  corrigiatorum 

in  civitate  montis  Grecensis  confirmantur 307 

251.  Anno  1466,  23.  Augusti  Zagrabiae.  A  Mathia,  Hungariae  etc.  rege, 
sutorum  in  civitate  montis  Grecensis  societatis  statuta  confirmantur*  •       308 

252.  Anno  1466,  29.  septembris.  2^grabiae.  Rectoratus  altaris  s.  crucis  in 

eccl    cathedrali  Matheo  Kelked  confertur 3 10 

253.  Anuo  1467,  18.  martii.  Budae.  Ab  Osvaldo,  episcopo  zagrab.,  sjnodus 
sacerdotum  Zagrabiae  convocatur •  •  •  •        3I0 

254.  Anno  1467,  13.  aprilis.  Budae.  Ab  Osvaldo,  episcopo  zagrab.,  altera 
synodi  habendae  Zagrabiae  dies  constituitur  •    312 

255.  Anno  1467,  24.  aprilis.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  exacto- 
ribus  vectigalium  coronae,  qui  sunt  Zagrabiae,  praecipit,  ne  pro  merce 
supra  praescriptum  a  civibus  exigatur    31 3 

256.  Anno  1467,  12.  mail.  Zagrabiae.  Sacerdotes  zagrabienses  de  atroci 
impetu,  aliisque  injuriis  a  lacis  lynodo  illatis,  Paulum  II.  pontif.  max. 
appellant • • 3I4 

Anno  1467.  25.  roaii.  Zagrabiae.  Thoma,  capituli  tributario,  a  com- 
munitate  civitatis  e  vinculis  emisso,  capitulum  zagrab.  cum  commu- 
nitate  civitatis  montis  Grecensis  paeem  constituit 527 

257.  Anno  1467,  6.  novembris.  Zagrabiae.  Statutum  libertatnm  capituli 
defendendarum,  secretorumque  non  pandendorum 318 

258.  Anno  1468,  9.  martii.  Agrifte.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  cives  et 
jobagione^  civit.  montis  Grecensis,  eorum  paupertatem  miserans,  de 
extraordinaria  taxa  medii  fl.  solvenda  liberat   319 

259.  Anno  I468,  9.  maii.  Agriae.  A  Mathia,  Hungariae  etc.  rege,  Benedictus 
Badan,  dicator  tributi,  vituperatur,  quod  graviorem,  quam  praescriptum 

est,  tributura  a  civibus  exigit   320 

260.  Anno  1468,  20.  Augusti.  Zagrabiae.  A  Capitulo  zagrab.  domus  in 
Nova  ves  sita,  altari  s.  Bernardini  in  eccl.  cathedrali  ex  Jacob  arci- 
diaconi  testamento  addicitur     320 

261.  Anno  I468,  23.  Augusti  Zagrabiae.  Johannem  de  Brezovica  fundos 
5U0S  altari  s.  Magdalenae  oppignoratos  cedere  nolle  a  comitatu  zagrab. 
capitulo  nuatiatur 322 

262.  Anno  1468,  19.  septemhris.  Zagrabiae.  A  Capitulo  zagrab.  collegio 
praebendariorum  decima  in  Moravce  ceditur     323 

263.  Anno  1469,  16.  Augusti.  Nandoralbae.  Georgins  Bradac,  qui  in  ci- 
vitate domum  emit,  ut  in  numerum  civium  asciscator,  contendit   •  •  •  •       324 

« 


CCXXXVI 


Argumenfa, 


Pifiiia 
364.   Anno  1469,  3.  octobris,  Zagrabiae.  CommQiiitaf  cIvHaKB  monHs  Gre- 

censis  cam  capitulo  sagr&b,  padscitur •.».,, *       335 

26§.   Anno  1469,  3.  octobris.  Zagrabiae,  Capital  am    za^abien  se  cnin   com- 

mnnitite  clvit,  montis  Grecensis  ignotis  injuriif;  pacem    compomt**'        328 

266.  Anno  I469,  17.  navembris,  Bndae.  Mathias  Htmgaria«  etc  rex  areAm 
capital]  &epibus  circumdari,  fos!»atis  ac  propugnacuUs  muniri,  con- 
cedit ' 331 

267.  Anno  I47OJ  12.  Augu$ti  Zagrablae.  Coram  capitnio  sagrabiensi  com- 
muaitas  civitatis  iatercessionem  facit,  quod  a  jobagtonibas  de  Bo£ja- 
kovina  civium  armenta  in  pabulo,  armata  manu  erepta  sunt' <*-**•  •       352 

268.  Anno  147 !•  2.  januarii.  Budae,  Mathias  Hung.  etc.  rex,  domns  cftno- 
niconim  et  pracbenda riorum  zagrab,  ex  qaoUbet  desccnsu  militari 
cxitnit • '  - y*    ' 333 

369.  Anno  147 J,  35.  martii,  ('aktornjae.  Coram  notario  publico  delecti 
capitttli  i&agrabiensis  postulant,  ut  7 1 3.  flor.,  quos  Fridcricus  Lam* 
bcrger  1cgavit«  ecclesiae  cathcdrali  quam  prlmum  tradantur  *.'.«...       333 

270.  Anno  147 1.   I.  octobris.  Budac    Mathias,  Hungariae  etc,    rer.    noilites 

In  canonicorum  curiis,  posi^essionibu.'^que  cotlocan  vctal >  -  >        33,^^ 

271,  Anno  1472.  20.  mail.  Badac.  A  Mathia,  Hungariae  etc.  rege  com- 
munitas  civitatis  a  proventibus  mardulinalibus,  omnibus  taxis,  contri- 
buttoneque  extmordinaria  solvendis,  liberatur  ►■»...♦ > »        333 

273.  Anno  1472,  20  maii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  mandat 
capitulo  albenst,  ut  civit&s  montis  Grecensis  in  legitimam  possessionem 
Kraljevec,  Cerje»  Kobiljak  etc,  statuatnr » ♦,.♦...,.        336 

273.  Anno  1472.  20,  maii.  Bndae,  Mathias,  Hungariae  etc  rei,  mandal, 
capitulo  albensi,  ut  communitas  montis  Grecensis  in  legittimam  posses- 
sionem Dcdidii  Cmomerec  etc.  statuatnr •  ..».♦..».»•...........>        %\K 

274.  Anno  I472.  20*  maii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  communitati 
civitati5>  ereptat  possesiones  Dedidi,  Cemomerec,  Bitek  etc.  reddit-  *•  >        330 

275.  1472*  ^O'  maii.  Badae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  communitati 
civttatis  ereptas  possessiones  Kraljevec.  Cerje,  Kobiljak  etc.  reddit- •        34 1 

276.  Anno  1472,  20.  Junii,  Albae.  Coram  capitalo  albensi  eapitulum  za- 
grabtense  de  possessione  Kmljcvec  etc,  communitati  civitatis  condonata 
recnsat  •  • • .,..,*...,,.,*.        3^12 

277.  Anno  147^1  1  ^>  Julii,  Budae.  Actione  a  capitulo  Eagrabiensi  intenta, 
communitas  civitatis  de  possessione  Kraljevec  capitulo  erepta  in 
judicium  vocatur  a  Mathia,  Hung,  etc,  rege  ..».«....♦»»..•».♦.,,        344 

27S.  Anno  1472,  15,  Julii,  Budae,  Mathias,  Hungariae  etc  rex,  Damiano 
Horvat  bano  constituit,  ut  ctves  in  civitatis  possessionibus  adversuis 
omnnes  homines,  praecipue  adversus  dominos  castrt  Medved  defendat«       345 

279.    Anno  1472,   1,    Augusti.    Zagrabiae.  Andreas  de  SSelina  praebendarius 

propter  pravos  mores  proscribitur     » * ,»,•,,♦.♦,, 3JJ6 

2S0*  Anno  1472,  10.  Augusli.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc,  rex,  mandat 
bftoo,  ut  cive&  zagrablcnscfi  in  eorum  posssessionibtjK  i1a  tKsv:i1ilo 
episcopo  vi  raptis.  adver^um  Osvalduni  defeodat  <  •  •  •  • 

281  Anno  1472,  6.  septcmbrii^.  Zagrabiae,  Omnes  invasioaea  ab  nnmitnoti^ 
Osvaldi  episcopi«  capitulique   iagtabicndi    in   commmilitai    civitalin 


Argumenta.  CCXXXVII 


Pagina 
eiusqne  possessiones  factae,   inquisitione  a  comitatu  zagrabiensi  insti- 
tuta,  rata©  fiunt 348 

282.  Anno  1473.  22.  januarii.  Zagrabiae.  Coram  magistratu  civit,  montis 
GrecensiSy  Martinus  litteratus  turrim  suam  muratam,  fundosqae  adia- 
centes  monasterio  Heremitarum  de  promontorio  zagrab.  28.  fl.  vendit.       350 

283.  Anno  I473»  14.  februarii  Budae  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  patrum 
ord.  Praedicatornm  salnti  consulens,  eomm  e  suborbio  intra  civitatis 
montis  Grecensis  mnros  recipiendorum  ibique  prope  sacellum  s  Catha- 

rinae  novi  coenobii  construendi  facultatem  tribuit 352 

284.  Anno  1473,  19  marti.  Albae  Johannes  Tuz  de  usufmcta  possessionam 
Dedidi,  Cernomorec  etc.  a  communitate  civitatis  redimendo    recusat  •        353 

285.  Anno  1473,  22.  martti.  Romae.  Sixtns  IV.  concedit,  ut  fratres  Prae- 
dicatores  sedem  suam  in  communitatem  civitatis  montis  Grecensis 
transferant 354 

286.  Anno  1473,  22,  martii.  Albae.  Thomas  Tompa,  canonicus,  nomine 
capituli    zagrabiensis    possessionam    Kraljevec,    Cerje,   Kobiijak    etc. 

Usui  fructni,  quern  commnnitas  civitatis  perdpit,  intercessionem  facit  -        357 

287.  Anno  1473>  23.  maii.  Zagrabiae.  Nicolans  Ujlak  et  Damianus  Ho:  vat, 
bani,  in  causa,  quae  inter  communitatem  civitatis  et  Johannem  Tuz 
agitur,  novam  diem  constituunt 358 

288.  Anno  1473,  23.  maii.  Zagrabiae.  A  communitate  civitatis  montis  Gre- 
censis patres  Praedicatores  excipinntur    358 

289.  Anno  1473,  6.  Julii.  Statutum  de  area  capituli  zagrab.  munienda  •  •        359 

290.  Anno  1473,   17.  Augusti.  Zagrabiae.  Pyxides  sive  bombardae  manuales 

inter  canonicos  distribuuntur •  •        360 

291.  Anno  1473,  24.  Augusti.  Zagrabiae.  Nicolaus  Ujlak  et  Damianua 
Horvat,  bani,  in  causa,  quae  inter  communitatem  civitatis  et  Johannem 

Tuz  agitur,  dim  identidem  constituunt 360 

292.  Anno  1473,  28.  decembris.  Zagrabiae.  Mathiae  regis  Hungariae  etc. 
epistolae  exemplar  a  capitulo  zagrab.  communitati  civitat.  montis  Gre- 
censis editur    36 1 

293.  Anno  1474,  10.  Augusti.  Holomuci  Mathias,  Hungariae  etc.  rex, 
communitati  civitatis  montis  Grecensis  mandat,  ut  eius  bombardam 
conservet 362 

294.  Anno  1475,  ^*-  ™^rtii.  Zagrabiae.  Elias  de  Saplonca,  vicarius  spi- 
ritualis,  plebanis  zagrabiensibus  mandat,  ut  cives  quosdam  ad  Icga- 
tiones  testamentarias  collegio  praebendariorum  tradendas  compellant* 

295.  Anno  I475,  *5-  "laii.  (Jaktornjae.  Christophorus  Hochburger,  capitaneus 
civitatis  montis  Grecensis,  capitulo  zagrabiensi  mandat,  ne  cives  a  Med- 
vesdak  livo  utendo  impediant 364 

296.  Anno  1475,  ^'  J"^"-  Budae,  Mathias,  Hungariae  etc.  rex.  mandat,  ut 
lis,  <[uae  est  de  rivo  Medvesdak,  quam  primum  in  judicio  compo- 
natur 365 

297.  Anno  1475,  ^^'  Junii  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  Osvaldo, 
episcopo  zagiab.,  praecipit,  ut  communitati  civitatis  montis  Grecensis 
ereptos  agros  reddat 366 

298.  Anno   1475,   **  Junii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  comitatui 


CCXXXVIII  Argumenta, 


zagrab.  praecipit,  ut  munii  munitionU  ciritatia  montii  Grecttnsii   di- 

rutus  riBciatur •       367 

299.  Aimo  1475.  niense  Jalio.  Zagnbiae.  Homines  capttulares  a  dyibns 
zagrabiensibas  in  mercatn  esae  Tnlneratoi,  nonnnlloiqiie  interfectot, 
comitatns  zagrabiensis  exqnirendo  constitnit  pro  certo 368 

300.  Anno  1476,  16.  Jnnii,  Budae.  Matbias,  Hangariae  etc.  rex,  comitatui 
zagrab.  imperat  ut  anamqaamque  commnnitatis  civitatis  montls  Gre- 
censis  qnerimoniam  omni  tempore  excipiat •       369 

301.  Anno  1476,  14  Jalii  Badae.  Mathias,  Hangariae  etc.  rex,  abbati 
CisterC.  zagrab.  mandat,  ut  irmptione  Turcorum  imminente  diruantur 
tugnria,  sub  monasterio  sita,  quae  facile  accendantur 370 

302.  Anno  1476,  20.  Augusti.  Zagrabiae.  Osvaldus,  episcopus  zagrab, 
capitulo  concedit,  ut  areae  capitularis  pars  sequestretur,  mocniis  obdu- 
catur,  laicisque  ad  capitulum  defendendum  detur  •  •  •    302 

303.  Anno  1476,  25.  Augusti.  Casmae.  Coram  capitulo  dasmensi  com- 
munitas  civitatis  montis  Gresensis  intercessionem  facit  contra  capitulum 
zagrab.,  quod  iudicio  regulari  citato  apud  regem  earn  necis  hominis 
cuiu«dam,  capitulo  subjecti,  ream  fecit 376 

304.  Anno  1476,  28.  Augusti.  Casmae.  Coram  capitulo  5asmensi  com- 
munitas  civitatis  contra  capitulum  zagrabiense  recusat,  quod  cives 
quidam  laboratores   capituli   in  munitione  constitutos  esse  aggressi  et 

in  carcerem  duxisse  arguuntur 377 

305.  Anno  1476,  28.  Augusti.  Sub  Bela.  Eustachius,  fratrum  ord.  Praedi- 
catorum  conservator,  plebanis  zagrab.  mandat,  ut  Paulum  archidiaconum 
propter  injuriam  ordtni  Praedicatorum  illatam  in  jus  vocent 378 

306.  Aduo  1477,  7'  Jo*iii.  Budae.  A  Mathia,  Hungariae  etc.  rege,  privi- 
legium,  quo    constituitur,    in  cujas  judicium  cives  zagrabienses  vocari 

sit  fas,  identidem  confirmatur 381 

307.  Anno  1477,  18.  Augusti.  Zagrabiae.  Statutum  de  civibus  in  area 
capitulari     locandis     382 

308.  Anno  1477,  19.  novembris  Budae.  A  Stephano  Bathor,  judice  curiae, 
constituitur,  ut  a  communitate  civitatis  possessiones  capituli  Kobiljak, 
Sviblje    etc.    per    injuriam  non  esse   occupatas  index  et  quinquaginta 

cives  jurejurando  obstringant 382 

309.  AuDO  1478,  2.  januarii.  Zagrabiae.  Libertatis  privilegium  novis  hospi- 

tibus  in  area    capitulari   congregandis    a  capitulo  zagrab.  tribuitur  •  •        385 

310.  Anno  1478,  26.  januarii.  Casmae.  Capitulum  5asmense  nuntiat  coram 
se  Soldinari<^,  judicem  civitatis,  et  quinquaginta  cives  juravisse  a  com- 
munitate civitatis  possessiones  capituli  per  injuriam  non  esse  occupatas.       391 

311.  Anno  1478,  17.  februarii.  Zagrabiae.  Statutum  de  domibus  in  vico, 
quem  capitulum  nuper  concessit  ad  habitandum,  per  capitulares 
aediticandis 392 

312.  Anno  1478,  23.  aprilis.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc  rex,  Ladislao 
de  Egerwara  mandat,  ut  causa,  quae  jam  dudum  agitur  inter  com- 
munitatem  civitatis  et  capitulum,  ad  finem  perducatur    392 

313.  Anno  1478,  15.  Junii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  omnibus 
taxarum  dicatoribus  et  contributionum  exactoribus  interdicit,  ne  a 
fratribus  ordinis  Praedicatorum  tributum  exigant 393 


Argumenta,  CCXXXIX 

Pagiiui 

314.  Anno  1478,  30.  Juoii.  Zagrabiae.   Obsenranda  quedam  de  sigillatione 

a  capitalo  constitnuntiir 394 

315.  Anno  1478,  14.  Julii.  Badae.  Gabriel,  presbyter  cardinality  Johanni, 
archidiacono  5asmensi,  mandat,  nt  in  Johannem,  canonicnm  zagra- 
biensem,  qui  Antoniam  fratrem  ord.  Praedicatomm  spoliavit,  inqaisi- 
tionem  constituat 395 

316.  Anno  1478,  27.  Jalii.  Zagrabiae.  Johannes,  arhidiaconoa  ^asmensis, 
mandat  plebanis  zagrab.,  at  Johanuem,  canonicnm  lectorem,  in  jus 
citent,  quod  Antonium  fratrem  ord.  Praedicatomm  spoliavit   396 

317.  Anno  1478,  15.  septembris.  Zagrabiae.  Statutum  de  manitione  areae 
capitularis  diu  noctuque  custodienda 399 

318.  Anno  1479,  25.  Jonii.  In  Thatha.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex, 
capitulo  zagrab.  praecipit,  at  tarrim  suam,  quae  nominatur  ,.  Popov 
turen",  in  communitate  civitatis  sitam  reficiat 399 

319.  Circa  ann.   1480    Gravamina  capituli  zagrabiensis  Mathiae,  Hongariae 

etc    rcgi,  missa 400 

320.  Anno  1480,  8.  octobris.  Zagrabiae.  A  Mathia  Hungariae  etc.  rege  pelli- 
ficum,  selliparium,  artificum  frenorum  et  corrigiatorum  in  civitate 
montis  Grecensis  societatis  statuta  identidem  confirmantur 402 

321.  Anno  1480,  13.  novembris.  Zagrabiae.  Joannes  Thuz  occupatas  capi- 
tuli zagrab.  terras,  capitulo  reddit    404 

322.  Anno  1481,  30.  januari.  Zagrabiae.  Michael  Orsiag,  palatinus,  judi- 
cesqae  nobilium  terminum  in  causa,  quam  civitas  montis  Grecensis 
contra  capitulum  de  possessionibus  Kraljevec  etc.  agebat ,  itenim 
prorogant 404 

323.  Anno  1 48 1,  30.  januarii.  Zagrabiae.  Capitulo  zagrab.  ad    monstrandas 

in  curia  regia  literas  de  telonio  zagrab.  termimus  constituitur 405 

324.  Anno  1481,  22  februarii.  Zagrabiae.  Communitate  civitatis  zagrabiensis 
accusante,  congregatio  generaiis  nobilium  regni  Slavoniae,  nobilibus 
quibusdam  interdicit,  ne  a  mercatoribus  zagrabiensibus  tributum  pro 
merce  cogant 405 

325.  Anno  1 48 1,  26.  februarii.  Zagrabiae.  A  congregatione  nobilium  co- 
mitatus  zagrabiensis,  Osvaldus  episcopus  vi  ereptos  agros  prataque 
praebendariis  rcddere  oportere  condemnatur 408 

326  Anno  1 48 1,  12.  maii.  Crisii.  A  nobilibus  regni  Slavoniae,  quanta  te- 
Ionia  et  vectigalia  pro  mercibus  Zagrabiae  et  in  regno  sint  solvenda, 

in  regni  congregatione  generali  determinatur    414 

327  Anno  1 48 1.  Zagrabiae.  Mathias  Hungariae  rex  possessiones  Stanicae 
viduae  Clementis  Kis  altari  s.  Hieronimi  in  ecclesia  cathedral! 
adjudicat 417 

328.  Anno   1482,    mense   januario.  Zagrabiae.  Michael  palatinus    terminum 

in  causa  inter  capitulum  et  civitatem  montis  Grecensis  iterum  prorogat.       418 

329.  Anno  1482,  I.  februarii.  Zagrabiae.  Catharina,  Mathei  Latzarini  morte 
viduata,  ex  Nicolai  sartoris  dispositione  testamentaria,  unum  flor. 
monasterio  remethensi  pro  fornicis  mercede  pendit 418 

330.  Anno  1482,  30.  martii.  Budae,  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  omnibus 
possessionatis  horainibua,  tribota  tenentibus,  praecipit,  ne  a  civibus 
zagrab.  tributum  pro  merce  exigant • 4^0 


CCXL  Argumenta. 

331.  Anno  1482,  II.  Julii.  Posonii.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  Blasio 
Magjar  bano  ac  Baltasari  Ba^an  et  Petro  Bo^kaj  nobilibus  interdicit, 

ne  a  civibns  zagrab.  tributum  pro  merce  petant,    neve  exigant 42 1 

332.  Anno  1483,  25.  febniarii.  2^grabiae.  Statutum  capituli  zagrabiensis 
de  poena  constituenda  in  ilium,  qui  clavim  scrinii,  quo  capituli 
sigillum  conservatur,  die  sigillationis  non  deportaverit 422 

333.  Anno  1483,  9.  maii.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  omnibus 
nobilibus,  qui  in  possessionibus  suis  tributa  tenent,  identidem  praecipit, 

ut  a  mercatoribus  zagrabiensibus  vectigalia  exigere  desistant 423 

334.  Anno  1483,  II.  Junii.  Zagrabiae.  Statutum  capituli  de  foro  in  area 
capitulari  curae  capituli  iudicis  committendo 424 

335.  Anno  1483.  17.  septembris.  Zagrabiae.  Mathias  Gereb  banus,  Petro 
Bo^kaj  ac  Ladislavo  Rohfy,  omnibusque  nobilibus  praecipit,  ne  in 
possessionibus  suis  a  civibus  zagrabiensibus  tributum  pro  merce 
petant 424 

336.  Anno  1484,  3.  maii.  Budae.  Mathias.  Hungariae  etc.  rex,  omnibus 
regni  Slavoniae  nobilibus  severe  interdicit,  ne  a  mercatoribus  zagra- 
biensis vestigal  exigant 425 

337.  Anno  1484,  8.  Junii.  Zagrabiae.  Statutum  de  canonicis  cauponas 
exercentibus  et  de  poena  constituenda  in  eos,  qui  chartis  lusoriis 
magna  pecunia  posita,  luserint   426 

338.  Anno  1484,  15.  Junii  Zagrabiae.  Robertus  praepositus  propter  diversa 
scelera  gradu  dejicitur  et  bcneficio  ac  capitularium  a  consorcio 
excluditur 427 

339.  Anno  1484,  3  decembris.  Zagrabiae.  Mathias  Gereb  banus,  omnibus 
nobilibus  tributa,  quae  a  civibus  zagrab.  contra  legem  exigant,  sese 
occupaturum  esse,  minatur 427 

340.  Anno   1485,   16.  septembris.    Zagrabiae.    Statutum    capituli    dc  solidis 

ab  unoquoque  canonico  quotannis  companatori  solvendis    428 

341  Anno  i486,  8.  aprilis.  Budae.  Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  capitulo 
praecipit,  ut  Gregorium  de  Stubica  in  salis  fodinis  perquirendis,  ape- 
riendisque,  adjuvet    428 

342  Anno  1487,  26.  januarii.  Zagrabiae.  Communitas  civitatis  montis 
Grecensis  fratribus  Eremitis  concedit,  ut  turrim  in  civitate  sitam 
restaurent  in  eaque  unu  inquilinum  collocent 429 

343.  Anno  1487,  7.  aprilis.  Romae  Ab  Innocentio  VIII.  papa,  capitulo 
zagrab.  praecante,  statutorum  corrigendorum,  mutandorumque  facultas 
datur 431 

344  Anno  1487,  4.  maii.  Zagrabiae.  Capitulum  zagrab.  de  colonorum 
equis  et  peccoribus  arcendis  a  tlacis  et  foenilibus  capitularihus  ad 
Zagrabiam  sitis,  quaedam  disponit 432 

345.  Anno  1487,  5.  decembris.  Budae.  A  regis  judicio  causa,  quae  de 
Petrovina,  Siljakovina  et  HraSde  possessionibus  inter  communitatem 
civitatis  montis  Grecensis  et  Jleningum  de  Sused  agitur.  communitali 
civitatis  Ilrasde  adjudicatur 433 

346.  Anno  1487,  10.  decembris,  Budae.  Kraljevec,  Cerje,  Kobiljak  etc. 
possessiones,  quas  communitas  civitatis  montis  Grecensis  ad  se  vindi- 
cavit,  a  regis  judicio  capitulo  zagrabiensi  addicuntur     448 


Argumtnia, 


CCXLI 


347«  Addo  148S,  1.  februarit.  Crisii,  A  con^egaiioae  comitsitiis  crisiensis 
constitoitiir,  at  johanned  Horvat  dc  Okid  p>ossessionem  ereptam,  quae 
Sttipnik  appellattiri  fratribus  Praedicatoribns  zagrab^  reddat,  damoaque 
adlata  restituat  *,,♦,...,*»  —  -  ^  .  » .,.,,.. ,  . .  . »        462 

348,  AiiDO  1488,  12.  maiL  Zagrabbe.  0<7valdus  episc.  ugrab,  GaQOtucis  a 
diTiaic  nbsentibas  po«nam  eonstitait  .*..»... 45^ 

349.  Anno  148B,  5.  JnniL  Viennae.  Mathias,  Huugariae  etc.  rea,  commuaUali 
civitatis  montis  Grecea&is  praecipiC,  ut  Qalli  Kndelid  infamia  in  ci- 
vitatb  tabalis  conngnata,  ddcatur » •  •  • * . . . »    ♦       ^67 

350.  Anno  1488,  19,  febniahi.  Zagrabtae.  Capitulum  zagrabiense  commn- 
nttatem  civitaCis  montis  Grecensis  in  HraSda  boni  possessionem  a  se 
Indnctam  esse  nnntiat ....*. , .  ,  * ^5^ 

'351,    Anno    1489^    3,    januarii.    Zagrabiae     Capituli    statntum  de  fe9tis  in 

ecclesia  cathedrali  ^agrab.  scrvandis  et  celcbrandis' .  -  .  - . ^5^ 

352.  Anno  1489^  18.  septerobris.  Bndne  Angelas^  sedis  apo&tolicae  legatns. 
piebanis  zagrabien^ibiis  maodat,  at  snmmoperc  enitantnr,  ut  comma* 
nttas  ci^ttas  pacem,  qnam  cum  capitnlo  ini?it,  scriptam  edAt 471 

353,  Anno  14^9*  )^«  octobris,  Zagrabiae,  A  plebanis  zagrab,  exemplar 
exscHptarum  iniuriarum  atque  pacis  inter  communitatem  civitatis 
montis  Grecensis  et  capitulum  initae  traditur  Angelo^  sedis  apost. 
legato ' 473 

2S4«  Anno  14891  2,  decembrU  Zagrabiae.  Angeli,  sedli  apostolicae  legati, 
jussu,  Ceorgius  arcbidiacoaua  atque  cauooicus  xagrab.  Baltasari  et 
Catbarinae  conjugibus  mandat.  ut  Kicotao  civi  eiusque  uxor!  erepta 
bona  reddant * » ♦....* ♦ ...,,,.        ^7 j 

355.  Anno  1490*  9.  Au^Q&ti.  Zagrabiae.  Coram  tegatis  civi  talis  Dorotbeaf 
BlaSii  institoris  morte  vidoata^  Martino  Radlin  eiusque  patri  atque 
eomm  hercdibus  agrum   1 4.  H    vendit    « « •  • ♦ 476 

356.  Anno  1490,  11  octobris.  Budae.  Regni  Slavoniae  ducatu  Jobanni 
Corvino  atributo,  Ladislaus  Hungariae  etc.  rex,  communitati  dvitatis 
montis  Grecensis  mandate  ut  in  Corvini  dicionem  concedat 478 

357.  Anno  1 49 If  8.  martii,  Zagrabiae.  Comitatni  crisiensia  decreti 
exemplar,  quo  Johannes  Honrat  de  Okid  raptam  possessionem^  quae 
nominal ur  Stupnikf  reddere  iubetur,  a  capitalo  zagrab.  fratribus  ord, 

Fraedicatomm  zagrab,  edltur  •.***-. 478 

Anno  1491.  28.  martii.  Zagrabiae.  Coram  dyitads  depntatis  dimidiam 

opium  a  Martino  Kunid,  cire,  EHae  fratri  ceditur   .♦.»..- 479 

Anno   1491,  29.  !ieptembris.  Zagrabiae.  Joannes  Corvinna  dux  et  banns 

Slavoniae,  capitulnm  zagrab.  in  tntelam  assummit t .  *       480 

Anno  1491,  19,  decembris.  Zagrabiae.  Coram  civitatis  deputatis  Dorothea 

civis  Georgio  Vitkovid  civi  irineam»  silvamqae  12.  flor.  irendit  * ^        481 

Anno  1 49a,  9.  martii.  Stipendium  annunm  me<Ucinae  doctori  a  capitulo 

sagmb.  aaalgnatur  -  • .  *  • .*..,•,.,.. 482 

Anno  1493.   13.  Jolii.    Zagrabiae^   Jobaiui«s   Comons,   Slavoniae  etc. 
dux,  plebatio  s,  Margarethae  precante.  podtessioses  qonsdam  jobagio* 

nales  nb  Ulrico,  CiUae  comilc.  raptaa,  vcdlo  «.  spfritnt  reddit 483 

1 363.    Anno     1492,    23.    Jnlit*    Xn    Gudovec.    A     Ladiilao    de    Egenrara, 

17 


CCXLII  Argumenta. 

Pagina 
Slavoniae  bano,  capitalnm   zagrabiense  petitnr,  at  sacellam  s.  spiritns 

in  possessiones  jobagionales,  olim  raptas,  inducat • 484 

364  Anno  1492,  16.  Angusti.  Zagrabiae.  Sacellum  s.  spiritus  in  posses- 
siones jobagionales  esse  inductum  a  capitnlo  zagrab.    nnntiatar 485 

365.  Anno  1492,  9.  decembris.  Simigii.  Coram  conventa  s.  Egidii  de 
Simigio,  fratrnm  ord.  Praedicatorum  depntatus  reclamat  Osvaldo, 
episcopo  zagrabiensi,  qui  agros  quosdam  in  perpetuam  altariam  legatos 
ademerit 486 

366.  Anno  1492.  Zagrabiae.  Gallus  Kudelid  institor  et  civis  zagrab. 
Johannem  Corvinum  ducem  orat,  ut  civitatis  depntatis  mandet,  ut  de 
causa,  qnam  cum  qnibusdam  civibus  agit,  sententiam  ferant 487 

367.  Anno  1492.  Georgius  rector  arae  s  Nicolai  in  ecclesia  s  Marci  vineam 

in  promontorio  Remethensi  6  flor  et  1 4  wienn    emit 488 

368.  Anno  1493,  27.  januarii.  Budae.  Vladislaus,  Hung.  etc.  rex,  omnibus 
hominibus  qui  tributa  tenent,  piaecipit  ne  a  civtbus  zagrabiensibus 
tributum  pro  merce  exigant. 488 

369.  Anno  1493,  6.  februarii.  Budae.  Communitate  civitatis  rogante  Vladi- 
slaus,  Hungariae  etc.  rex,  libertates  a  decessoribus  communitati  datas, 
comprobat 490 

370.  Anno  1493.  27.  martii.  Romae.  Alexander  VI.  papa  abbati  Cisterc. 
zagrab.  praecipit,  ut  pecuniam  hospitali  b.  v.  Mariae  in  monte  Grecensi 
debitam,  a  quibusdam  civibus  zagrabiensibus  cogat 491 

371.  Anno  1493,  3^*  octobris  Budae.  Vladislaus,  Hung.  etc.  rex,  episcopo 
zagrabiensi.   nonnullisque    nobilibus   mandat,   ut   fratres  Praedicatores 

zagr.  in  fruenda  posfiessione,  quae  vocatur  Slaveti^,  tueantur 492 

372.  Anno  1494,  4  februarii.  A  capitulo  zagrab.  in  Fabianum  de  Zemp6e 
canonicum  propter  perditos  mores  poena  constituitur 492 

373.  Anno  1494,  14.  februarii.  Zagrabiae.  A  civitatis  communitate  Marco 
Kranjec  civi,  portorium.  quod  nkncXia"  nominatur,  78.  flor,  firmis 
conditionibus  elocatur 494 

374  Anno  1494,  14.  Augusti.  Zagrabiae.  Coram  capitulo  zagrab.  duo 
praebendarii  sese  posthac  in  domibus  suis  suspectas  quasdam  personas 
non  habituros  promittunt     497 

375.  Anno  1495,  3'  februarii.  Zagrabiae.  Domus  quaedam  cum  fundo  in 
Nova  ves  sito  annectitur  per  capitulum  arae  b.  Pauli  in  ecclesia 
cathedrali  fundatae 498 

376.  Anno  1495,  18.  februarii,  Viroviticae.  A  Vladislao  Hung,  etc  rege 
actus,  quo  quatuor  sessiones  jobagionales  sacello  s.  spiritus  sunt  red- 
ditae  comprobatur,  unaque  ius  regale  condonatur 499 

377.  Anno  1495,  19.  fcbrarii.  Viroviticae  Vladislaus,  Hung,  etc  rex, 
omnibus  nobilibus,  civitatibusque  indentidem  praecipit  ne  a  mercato- 
ribus  zagrab.  pro  merce  tributum  exigant 500 

378.  Anno  1495,  19.  februarii.  Viroviticae.  Vladislaus  Hung.  etc.  rex, 
capitulo  zagrab.  mandat,  ut  sacellum  s.  spiritus  in  bona  quatuor 
sessionum  jobagionalium  redditarum  inducat 502 

379.  Anno  1495.  22  martii.  Zagrabiae.  Capitulum  zagrabiense  nuntiat 
sacellum  s.  spiritus  in  bona  quattuor  sessionum  jobagionalium,  olim 
raptarum,  esse  inductum • 503 


Argumenta.  CCXLIII 

Pagina 

380.  Anno  1495,  6.  septembris.  Zagrabiae.  Johannes  Conrinns,  Slavoniae 
etc.  dnx,  permissu  Hbertatnm  mercatoribus  zagrab.  datamm,  praecipit 
omnibos  nobilibns,  qai  tribnta  tenent,  ne  a  mercatoribus  zagrab.  pro 
merce  tribntum  cogant 504 

381.  Anno  1495>  27.  novembris.  In  Topusko.  Johannes  Corvinos  Slavoniae 
etc.  dnx,  a  commnnitate  ciYitatis  Grecensis  800.  flor.  mntnatur,  eamqae 
propterea  a  tributo  annuo  soWendo  liberat 505 

382.  Anno  1496,  20.  martii.  ModmSae.  Johannes  Corrinns,  Slavoniae  etc. 
dux,  nobilibus  quibusdam  severe  praecipit,  ne  a  mercatoribus  zagrab. 
tributum  pro  merce  exigant 506 

383.  Anno  1496,  19.  Junii.  Zagrabiae.  A  Georgio  episcopo  rosonensi  novum 

b.  V.  Mariae  altare  in  cathedrali  ecclesia  zagrab    consecratur 507 

384.  Anno  1496,  4.  Augusti.  In  BihaS.  Johannes  Corvinus,  Slavoniae  etc. 
dux»  dvitatis  deputatis  mandat,  ne  impediant,  quia  Thomas  et  Fran- 
ciscns  Ba^an  nobiles,  Catharinaque  mater  eorum  in  possessionem 
domuum  suarum  in  communitate  sitarum  veniant 507 

385.  Anno  1496.  20.  octobris.  Zagrabiae.  Nicolaus  abbas  Cisterc.  zagrab. 
Gregorio  Sedina  domum  in  Opatovina  sitam,  monasterioque  a  Gallo 
camifice  legatam,   16.  flor.  conditionibus  quibusdam  vendit 508 

386.  Anno  1496,  4.  decembris.  Budae.  Vladislaus,  Hungariae  ete.  rex,  dves 
zagrabienses  in  episcopatus  zagrab.  territorio  etiam  porro  tributa 
solvere  jubet 509 

387  Anno  1497,  28.  octobris.  Vladislaus,  Hungariae  etc.  rex,  communitati 
civitatis  montis  (irececensis  praecipit,  ut  resistat  Johanni  Corvino 
duci,  si  cuprum,  quod  Johannes  Turzo  Seniam  per  Zagrabiam  mittere 
eogitavit,  adimere  voluerit 

388.  Anno  1497,  10.  novembris.  Zagrabiae.  A  capitulo  zagrab.  editur 
exemplar  constitutionis  Vladislai  regis,  qua  Johannes  Corvinus  totius 
Slavoniae  dux  nominatur 51I 

389.  Anno  1498,  28.  maii.  Budae.  Vladislaus  Hungarie  etc.  rex,  mercatores 
zagrabienses  a  tributis  pro  merce  solvendis  identidem  liberat 512 

390.  Anno  1498.  31.  maii.  Budae.  Vladihlaus  Hungariae  etc.  rex.  tricesi- 
matoribus  zagrab.  praecipit  ne  plus  quam  lege  praescriptum  est,  pro 
tricesima  exigant 513 

391.  Anno  1498,  24.  Augusti.  Budae.  Vladislaus  Hung.  etc.  rex,  Bemar- 
dinum  Frangepan  a  civibus  zagrab.  portorium  exigere  vetat 513 

392.  Anno  1498,  24.  Augusti.  Budae.  Vladislaus  Hungariae  etc.  rex. 
omnibus  nobilibus  et   communitatibus    mandat    ne    a   civibus    zagrab. 

pro  merce  tributum  porro  cogant 515 

393.  Anno  1499}  9.  aprilis.  Casmae.  Osvaldus  episc.  zagrab.  fratri  suo 
Alfonso,  praeposituram  zagrab.  capituli  confert 516 

394.  Anno  1499,  15.  aprilis.  Casmae.  Ab  Osvaldo  episcopo  zagrab.  pia 
legata  legantur 516 

395.  Anno  1499,  12.  maii.  Budae.  A  Vladislavo  Hungariae  etc.  rege, 
Osvaldi  episcopi  tagrabiensis  testamentum  regia  potestate  sancitur  •  •        52 1 

396.  Anno  1499.  18.  Junii.  Budae.  Vladislaus  Hungariae  etc.  rex.  archi- 
diaconis  ecclesiae  zagrab.  praecipit,  ut  ab  Osvaldi  episcopi  testa- 
mcntis  executoribus  pensionem  quartanae  expostulare  desinant 523 

Necrologium,  epitaphia,  inscriptiones 529 


EMENDANDA. 


Pag.     8.  Doc.     9.  Lin.     2.   Gresemis  —    Grecensis. 

„       21.  „  33-11         1*   Anno  1316  ~  Anno  1416. 

ff      27.  „  30.     „        a.  Sigismundus  sex  —  Sigismundus  rex. 

„      29.  ,  31.     ^  22.  vituperioris  —  vituperiosis. 

n      30-  »  32.     „       3-  jecerum  —  fecerunt. 

n      32.  «»  32.     „  18.  huismodi  —  huiusmodi. 

n      37-  71  32.     ,,  28.  ecclesiaaiico  —  ecclesiaslico. 

B      38.  „  32.     „  30.  pessonarum  —  personarum. 

f)      43-  r  35-     "  24.  animabas  —  animabus. 

„      57.  „  47.     ,,  32.  biceellis  —  biccellis. 

n      64.  „  53.     „  12.  et  Johannem    capellanos  —  et  Johannem 

presbiteros  capellanos. 

72.  „  63.     „  28.  reliquos  cero  —  reliquos  vero. 

,  74.  „  64.  „  1.    23.  aprilis  —   I5.  aprilis. 

^  79.  „  68.  „  1.    11.  novembris  —  7.  septembris. 

„  112.  «  86.  „  10.  mone  Grecensi  —  monte  Grecensi. 

„  115.  „  87.  „  II.  novensi  —  nonensi. 

^  126.  „  100.  „  9.  noiicia  —  noticia 

„  128.  „  102.  „  2.  donatione  —  venditione, 

,133.  „  85  -  106. 

„  142.  „  114.  Lin.     9.  acqusilis  —  aquisitis. 

„  149.  ,,  116.  „  35.  procaratoribus  —  procaratoribus. 

„  159.  „  120.  ,  3.  eosdem  spoliassenl  —  eundem  prestolassent 

n  175.  »  127.  „  34.  triccsimo  —  vicesimo. 

w  177.  ^  127.  „  31.  capitutum  —  capitulum. 

j^  207.  „  149.  „  9.  pannus  —  pannum. 

^234.  ,,172.  ^  3.  area  —  area. 

,  249.  „  187.  ^  3-4.  communitati  —  capitulo  zagrab, 

„  260.  „  197.  „  21.  raendicantes  —  medicantes. 

„  282.  ^  224.  „  16.  successres  —  successores. 

»»  338.  r)  273.  „  28.  Michael     Benakowych    —  Michael    Bence- 

kowych. 

„  344.  „  277.  „  1.    II.  Junii  —   II.  Julii. 

»»  39**  »  3^^'  n  1-   Zagrabiae  —  ^asmae. 

,,    406.      .324.     „     11.  periinenciis  —  pertinenciis  Dobra  Kutya. 

n    445.      „    345-     V      24.  fiius  —  filius. 

„     468.       .,     350*       »  ^-7-  decembris  —   19.  februarii. 

jy    480.     „    359.     „       9.  aci  uxla  —  ac  iuxta. 

„     49^-       w     3^^9-       "  1.   6.  januarii  —  6.  februarii. 

iVOfa   bone!   Documentum  nro.    45.  ann.   I426,  errore    calami  illatum,  pertinet  ad 
ann.   I526. 

Documentum    nro.    214.    ann.    I459,    errort:    illatum    idem    est    ac 
nro.   147.  ann.  1 449;  et  est  ann.   I449. 


Anno   1400,   16.  Augusti^  Zagrabiae. 

Ci^ram   magistratu   communiiaiis   civiL   mantis   Grccensis  Andreoi  Puijan 
avis  heredes  herciscunt 

Nos  Chun,  filius  Johannis,  iudex,  Pyero,  Benedictus^  Georgius, 
Demetrius,  Andreas,  Georgius,  Stcphanus  et  Gregorius,  iurati,  consi- 
liarii  et  universi  cives  montis  Grechensis.  Memorie  commendantes, 
tenore  presencium  significamus,  quibus  expedit  universis :  quod  pro- 
vidus  vir  Myclinus,  condam  iudex,  unacum  domina  Margaretha,  sua 
coasorte,  fUia  videlicet  Andree  Pulyani  ab  una,  parte  vero  ex  altera 
provida  domina  Anna  vocata ,  relicta  predict!  Andree  Puliani  et 
discretus  vir  dominus  Petrus,  filius  prefati  Ajidree,  canonicus  ecclesie 
zagrabiensis,  nostri  concives,  ad  nostram  personaliter  venientes  pre- 
senciam  confess!  extiterunt  oraculo  eonim  vive  vocis  in  hunc  modum: 
quod  ipsi  de  quibusdam  posscssionibus  seu  possessionariis  porcionibus 
nostri  in  medio  ac  in  territorio  predicte  civitatis  silis  et  existentibus, 
super  ipsos  hereditario  iuris  titulo  condescendentibus,  talem  divisionem 
retulenint  inter  se  fecisse:  quatinus  duodccim  sessiones  in  villa,  Po- 
bresya  vocata^  simul  cum  universis  aliis  terris  arabilibus  ad  easdem 
sessiones  perlinentibus,  item  quedam  tercie  sublus  quandam  arborem 
nucis  prope  murum  civitatis  intra  terras  Nicolai  Mahnyn  siias,  duo- 
decim  dietas  in  se  conlinentes,  ac  due  paries  cuiusdam  orti  subtus 
murum  nostre  civitatis  inter  ortos  liberorum  condam  Sebastiani  et 
liberorum  condam  Anthonii  Reynis  sitas;  item  quedam  domus  mu- 
rata  simul  cum  fundo  et  aliis  edificiis  suis  intra  fundos  dicli  domini 
Myelin!  iudicis  et  sue  consortis  Margaretha  nuncupate,  unam  curiam 
et  quartam  partem  curie  ad  usum  nostre  civitatis  in  se  continentem, 
in  ius  et  proprietatem  prefatis  domine  Anna  vocate  et  Petro  cano- 
nico  filio  dicti  Andree  cessissent,  ymmo  cessit  coram  nobis  iure  per- 
pctuo  et  irrevocabiliter  possidendum,  tenendum  par  iter  et  habendum, 
ac  iuxta  condicionem  dicte  civitatis  ab  antiquo  abprobatam,  quomodo- 

1 


iu 


Doc.  2.  —  Atu  1401. 


cumque  voluerunt  disponendum.  In  cuius  rei  memoriani,  firmitatemque 
perpcluam  presenles  litteras  nostro  communi  sigillo  roboralas  eisdem 
domine  Anne  et  Pelro  duxiraus  concedendas.  Datum  feria  secunda 
proxima  ante  festum  beate  Klene  regine.  Anno  domini  millesirao 
quadrigenlesimo. 

Originale  io  membraQa,  Zaoa  scricea  nlbi  ct  violacci  colorifi  appcndet  Absque 
stgUlo.  In  archiv,  lib.  reg.  civ,  j.agrab. 

2, 

Anno  t4Ql«  7.  jaDuarii.  Zngrabme. 

Eherhartius  ipis€,  Bagmb,  dicissorum  smrum  txtmphm  sibi  ad  imi- 
tandum  propontm  ^     ecciaiae    €<ilhidraUs  praebendariis    vtni  frugumque 

decimam  condonat. 

Nos  Eberhardus  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  zagra- 
biensis.  Memorie  commendantes  lenore  presencium  significamus  quibus 
expedit  universis.  Quod  discrcti  et  honesti  viri  domini  prebendarii 
ecclesie  nostre  zagrabiensis  nostra m  accedentes  in  presenciara,  nobis 
humili  cum  inslancia  delegere  curarunt,  quomodo  universi  et  singuU 
nostri  predecessores  episcopi  decimas  eorum  de  singulis  vineis  ip- 
sorum  ac  terris  propriis  ad  ipsorum  scilicet  prcbendas  de  jure  et  ab 
anliquo  pertinentes  el  speclantes  imposierumque  ad  eosdem  pertineri 
debendas,  provenienles,  prorsus  et  per  omnia  ipsis  duxissent  remit- 
tendas  et  relaxandas,  ob  hoc,  quia  videlicet  memorati  domini  pre- 
bendarii ad  laudem  divii\i  numinis,  virginisque  gloriosissime  et  tocius 
cclestis  curie  singulis  annorum  curriculis  missam  sollenni  cum  devo- 
cione  qualibet  feria  quarta  in  sepUmana  pro  honore  beati  Nicolai 
episcopi  et  confcssoris  ct  superinde  litterarum  graciosarum  muniraina 
ipsorum  nostrorum  predecessorum  non  modica  obtulerunt,  rogantes 
nos  prece  subiectiva,  ut  dignaremur  habere  rala  aique  grata  per  ipsos 
predecessores  nostros  episcopos  super  premissis  concessa.  Nos  igitur 
cementes  ef  in  nostri  archani  consilii  ipsorum  dominorum  prcbenda- 
riorum  postulacionem  et  tlagitacionem  iustam  atque  congruam  fore 
agnoscentes  et  prorsus  nolentes  infringere  ipsorum  nostrorum  prede- 
cessorum sanccionem  ad  preconium  creatoris  omnium  factam,  nam 
bona  opera  gloriosius  mutatur  factus,  ideo  per  harum  nostrarum  lit- 
terarum vigorem  atque  seriem  predictas  universas  decimas  singulis 
annis  de  vineis  ac  terris  sepefatorum  dominorum  prebendariorum, 
modo  uii  premittitur,  provenlre  debendas,  perpeluis  temporibus  du- 
ximus  remittendas  et  relaxandas^  immo  harum  scrie  plenarie  ac  inie- 
graliter  remittimus  et  relaxamus,  ipsorumque  no^itrorum  predecessorum 


Doc.  J*  —  An.  f^oi. 

super  premissis  acta  et  salubriter  disposita  oranimode  coniirmantes. 
In  cuius  rei  memoriarn  firmitatemque  perpeluam  presentes  nostras 
privilegiales  liiteras  propter  absenciani  sigilli  nostri  maioris,  sigillo 
nostro  annular!  appensione  munitas,  quod  eiusdem  roboris  ac  valoris 
esse  pronunciamus,  memoralis  dominis  prebendariis  duximus  conce- 
dendas.  Datum  Zagrabie  secundo  die  festi  Epiphaniarum  domini.  Anno 
eiusdem  millesimo  quadiingentcsimo  primo. 

£  tranaumpto  capltuli  xagrnb,  facto    anno    1520,    In    arcbivo   veo.    Ca|>]tuU 
ZA^rabicnsis,  Act.  Cap,  ant.  fasc,  76,  lur.  34. 


3. 

Aimo  1 40 1,  13.  tnaitii,  ^^grabiae, 

C&mmunitas  cwitaUs  mmtis   Grecensu  coram  capiiuh  zagrabiemi  c&nira 

Sigismundum  regent  de  possessiomhus  Hrasca  et  Peirovina^  quae  nahiJihus 

de  Sused  condimatae  sunt^  recusat 

Nos  capiiulum  ecclesic  zagrabiensis  memorie  commendamus  te- 
nore  prescncium  quibus  expedit  universis:  quod  providi  et  circuna- 
specli  viri  Johannes,  filius  Jacob!  dicti  Bolye,  et  alter  Johannes,  fillus 
Stephani  de  Bozow,  olym  judices,  cives  dvttatts  mentis  Grechensis, 
in  ipsorum  ac  judicis,  juratorum  et  universorum  civium  eiusdem  civi- 
tatis  personis  personaliter  coram  nobis  comparendo  per  modum  pro- 
testacionis 'et  prohibtcionis  nobis  significare  curaverunt,  quod  prout 
ipsi  judex,  juraii  ac  universi  cives  diclc  civitaiis  percepissent,  sere- 
nissimus  princeps  et  dominus  noster  naturalis,  dominus  Sigismundus, 
dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie  et  Croacie  etc.  necnon  marchio 
Brandenburgensis  etc.  quasdam  duas  villas  Petrouyna  et  Hrascha 
appellatas,  ac  unam  possessionem  Sylyakouina  vocatara  in  comitatu 
zagrabiensi  habitas  et  existenles»  venerabili  viro  domino  Christophoro 
preposito  de  Glogoncha  et  magistro  Nicolao^  filiis  condam  Nicolai, 
dicti  Thoth  de  Zwmzedwar  donassct,  contulisset  atque  perpetuare 
vcUct  et  niteretur  in  grande  preiudicium  juris  judicis,  juratorum 
ac  universorum  civium  prenominatorum  et  dispendium  valde  magnum, 
Undc  facta  huiusmodi  protestacione  iidem  Johannes,  filius  Jacobi  et 
alter  Johannes,  filius  Stephani,  judices,  suorum  et  nominibus,  quorum 
supra,  meliori  modo  et  forma,  quibus  valuerunt  et  poluerunl,  anno- 
tatum  dominum  nostrum  regem  a  premissis  donacione,  collacione  et 
pcrpetuacione  premissarum  duarum  villarum  Petrouina  et  Hrascha 
Tocatarum  ac  unius  possessionis  antedicte  Syl>^kovina  appellate,  ipsis 
domino  Christophoro  preposito  el  magistro  Nicolao  dicto  Thoth,  me- 
moratumque  dominum  Christophorum    prepositum,  magistrum    Nico- 


B^^^  —  Aft   I 40 J — 1402. 


laum,  Ladislaum,  filium  eiusdem  magistri  Nicolai  cl  Stephanum»  filium 
Laurencii  de  dicto  Zwmzedwar  ac  omnes  alios  quoscumque  ab  occu- 
pacione,  deiencione,  fructuura  et  utilitatum  percepcione,  necnon  in 
dominium  earumdem  se  intromissione  quoquomodo  el  qualitercumque 
factis  vcl  faciendis  prohibnerunt  contradicendo  et  contradixenint  pro 
hibendo  harum  noslrarum  litlerarum  tcstimonio.  Datum  in  dominica 
Letare,  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  primo. 

Otigin^e  to  charta.  Tergo  impressnm  sigillutn  In  archlr.  lib.  reg,  civtt. 
zagrabiensis. 

4. 

Atmci  1401. 

Anno  1401*  Tempore  judicatus  domini  Michaelis,  filii  Sebastian!, 
judicis  Grechensis,  Emericus  prebendarius  chori  ecclesie  b.  regis  Sle- 
phani  fecit  permtitacionem  cum  quadam  vinea  sua  per  dominum 
cpiscopum  Segniensem  ad  ipsam  prebendam  condonatam  et  datam 
cum  Michaele  et  Demetrio  nosLris  concivibus. 


K  protocolo  CLvilaUs  montis  Grecbensis.  zagrab. 


Aimo  1402,  14,  febniaiii.  Zagrabiac, 

Eberhardus  tpisc,  za^rab.  canonkos  ^gralfimsa  libera   arhttria    tie    suh 
ipsorum  bonis  per  icstamtntum  agere  posse  confirtnai, 

Eberhardus  dei  et  apostolice  scdis  gracia  episcopus  zagrabicnsis, 
Universis  et  singulis  Christi  fidelibus  presentibus  et  futuris  presen- 
cium  conlinenciam  cernentibus,  salutem  in  eo,  qui  est  in  se  creden- 
tibus  vera  salus.  Debitum  nostri  officii  ad  ilia  potissime  cura  vigi- 
lanti  attendere  nos  satagit,  per  que  et  res  publica  augeri  in  dei  ec- 
clesia  et  devocio  iugiter  dec  famulancium  in  eadem  vehemencius  in- 
citari  possit  atque  valeat  indefesse.  Sane  nobis  a  fratribus  noslris 
honorabilibus  videlicet  vins  dominis  preposilo,  lectore,  cantore.  cus- 
tode,  archidyaconis,  canonicis  ac  singulis  aliis  personis  nostre  zagra- 
biensis  ecclesie  fuerat  humiliter  expositum  et  devote,  quaienus  ipsi 
communiter  ct  divisim  ac  eorum  predecessores  semper  a  fundacione 
dicte  nostre  zagrabiensis  ecclesie  habuissent  et  haberent  de  stilo,  more, 
consvetudine  et  observancia  legitime  prescripiis  et  hucusque  inviola- 
biter  ac  inconcusse  per  quoslibet  reverendos  patres,  prelatos  ipsorum, 
nostras  videlicet  predecessores,  eciam  a  lanlo  tempore,  cuius  contrarii 
seu  inicii  raemoria  hominum  non  existeret,  observatis,  ultra  ea,  que 
ipsis  et  aliis  quibusvis  personis  ecclesiasiicis  a   jure  com  muni    forenl 


D^fc,  S'  —  -^«-  ^4^02, 


concessa,  de  quibuslibet  bonis  ipsorum  et  rebus,  tam  videlicet  de 
ipsorum  beneficiis  acquisitis  quam  alio  quocumque  modo  plenam  et 
omBiroodam  testandi  et  in  ultimo  voto  disponendi  potestatem  pro  sue 
libeto  voluntatis  et  in  ipsius  testamentarie  disposicionis  seu  ordina- 
donis  fuissent  et  cssent  ipsi  et  eorum  predecessores  juris  possessione 
pacifica  et  quicta  vel  quasi,  quam  quidem  consvetudinem  et  prescrip- 
cionb  observanciam  plurimorum  nostromm  predecessorum  predictorum 
litterarum  testiraoniis  ibidem  specietenus  coram  nobis  exhibitarum 
approbabant  fore  confirmatam ;  supplicantes  nobis  humiliter  et  devote, 
quatenus  nos  eciam  ipsorum  laudabilem  consvetudinem  approbanies, 
nostrarum  dignaremur  roborare  patrocinio  litterarum.  Nos  igitur  ip- 
sorum justis  et  jurisconsonis  peticionibus  paternaliter  inclinati,  quia 
ex  ipsorum  predecessorum  nostrorum  Uiterarum  tenoribus,  quos  hie 
pro  sufficienter  expressis  et  presentibus  pro  insertis  habere  volumus 
el  habemus,  quibus  eciam  absque  exhibicione  ipsarum  priorum  litte- 
rarum, de  quibus  supra  fit  mencio,  semper  et  ubique  fidem  adhiberi 
volumus  et  declaramuji,  comperimus  clare  dictam  consvetudinem  te* 
standi  fore  fuisse  et  esse  ab  antiquo  de  stilo,  more  et  observancia 
eiusdem  nostre  zagrabrensis  ecclesie  ita  per  omnia  tentam  et  obser- 
vatam  ac  modo  prchabito  legittime  prescriptam  et  per  antefatos  pre- 
decessores nosiros  confirmatam,  omniaque  alia  et  singula  narrata 
ipsorum  veritate  fulciri,  ideo  nos  ex  certa  sciencia  nostra  et  animo 
deliberate  prefatam  ipsorum  fratrum  nostrorum  et  aUarum  ipsius 
ecclesie  nostre  personarura  laudabilem  consvetudinem  ratam  et  gratam 
habeotes  et  approbantes,  presentis  scripti  stabilimento  confirmamus  et 
eisdem  singulis  singulariter  ac  coram  cuilibet  nuctoriiaie  nostra  ordi- 
naria  qua  fungimur,  eciam  si  necesse  foret  denuo  et  nove  nostre  con- 
cessionis  tttulo  de  gracia  speciali  damus  et  concedimus  Lrrcvocabiliter 
de  singulis  eorum  bonis,  sive  de  eorum  beneficiis  sive  qualicumque 
modo  acquisitis  et  habitis,  eisque  et  eorum  cuilibet  a  deo  coUatis, 
raobilibus  videlicet  et  immobilibus  in  vita  pariter  et  in  morte,  tam 
a  jure  quam  ab  homine  concessara,  testandi  et  testamentum  seu  ulti- 
roam  voluntatem  faciendi  et  condendi  iuxta  ipsorum  libitum  volun- 
tatis plenariam  et  omnimodam  potestatis  facultatem.  Et  quia  eciam 
prout  ipsorum  peticio  subiungebat,  turn  per  cives  civitatis  montis 
Grccensis  zagrabiensis  ipsorum  area  capitularis  fuerat  hostiliter  et 
immaniter  ignis  incendio  concremala,  eisdem  reverendus  pater  do- 
minus  Johannes,  tunc  predicta  dei  et  apostoltce  sedis  gracia  episcopus 
zagrabiensis,  nunc  vero  archiepiscopus  colocensis,  noster  predecessor, 
hauc  contulerat  donacionis  prerogativam  ut  quicumquc  aliqua  edificia 
in  eadem  area  capitulari  coastrueret,  de  valoris  eorumdem  edificiorum 


6  Doc.  6,  —  An.  1402, 

medietate,  iuxta  condignam  ipsorum  dominorum  fratrum  nostrorum 
et  aliorum  probonim  ct  ydoneorurn  virorum  extimacionem  ille,  qui 
in  eadem  edificia  succederet,  ante  qtiam  ad  ipsa  habitaturus  intraret, 
plenariam  solucionem  et  omnimodam  satisfactionem,  iuxta  ipsius  edi- 
ficantis  in  vita  vei  in  morte  disposicionem,  impendere  teneretur.  nos 
eciaro  ipsam  prerogativam  dobacionis  seu  liberlatts  uti  laudabilem  et 
salubrem  approbantes  et  ratihabentes  roboramus.  Concedimus  insuper, 
prout  hucusque  inter  ipsos  fratres  nostros  el  ipsomm  eciam  predc- 
cessores  dinoscere  fuisse  laudabiliter  observatum,  nt  infra  triginta 
dies  familia  decedent  is  prepositi,  lectoris,  cantoris,  custodis.  archydia- 
coni  ct  cuiusUbet  canonici  ac  persone  ecclesiastice  de  curia  quam 
vivendo  inhabitavit,  per  quempiam  ammoveri  minime  possit  nequc 
debeat,  quinnimo  infra  dictum  spacium  dierum  tiiginta  singulas  ob- 
venciones  evenientes  ex  ipsius  beneiicio  seu  beneficiis  percipere  possit 
atque  valeat  in  integrum  et  diminucione  absque  omni.  Promittirous 
eciam  omnia  premissa  et  quevis  premissonim  singula  per  nos  con- 
cessa  toto  tempore  vite  nostre  inviolabiliter  observare  bona  fide, 
Harum  nostrarum  vigore  et  testimonio  lilterarum.  Datum  Zagrabie 
predicta  in  festo  beati  Valentini  martiris.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  secundo. 

Originale  in  membrana    Sericea  zona  caerulei  colons   pendet    absque  sigillo. 
In  arch.  Ten,  Capit.  zagiab.  Act.  Captt.  ant.  fasc.  2.  Nr.  2, 


6. 

Asmo  140Z,  I    maji    Zagrabiae, 

Commnnitas   civitatU   montis    Grccensh   tie    nobiUs  dt  Sused  J^ssessiancs, 
quae  Ilraica  ei  Pttrovina  vocantur,  sibi  assumant^  recumt 

Nos  magister  Johannes,  filius  Stephani  et  Petrus  litteratus,  vi- 
cebani  et  comites  zagrabienses  ac  judices  nobilium  eiusdera  comitatus, 
Memorie  commendamus  per  presentes :  quod  Johannes,  filius  Pauli, 
judex  civitatis  montis  Grecensis  de  Zagrabia  sua  et  universorum  civium 
de  eadem  in  personis  nostram  personaliter  venicndo  in  presenciara 
per  modum  protestacionis  nobis  significare  curavit  in  hunc  modum: 
quod  magister  Nicolaus,  filius  Nicolai,  dicti  Touth  de  Zumreduar  et 
Ladislaus,  filius  eiusdem,  necnon  Stephanus  et  Johannes  filii  condam 
magistri  Laurencii  similiter  de  Touth  de  eadem,  quasdam  possessiones 
eorum  Petrouyna,  Hrascha  et  Sylyakouyna  vocatas,  ipsis  per  regiam 
maiestalem  pro  fidelibus  eorum  serviciis  collaias  pro  sc  ipsis  indebite 
occupassent  ct  occupatis  uterentur  de  presenti  in  eorum  juris  prciudi- 
cium  multum  ingens.  Unde  lacia  huiusmodi  protestacione  idem  Johannes 


Doc,  7.  <?.  —  An.  14.02 — 1404. 


judex  suo  et  nominibus  quibus  supra,  prefatum  dominum  nostrum 
regem  a  donacione  dictarum  possessionum,  ipsum  vero  Stephanum 
coram  nobis  facie  ad  faciem  repertum,  annotatosque  magistrum  Ni- 
colaum,  Ladislaum  et  Johannem,  ut  absentes,  ab  occupacione,  deten- 
cione  et  perpetuacione  et  se  quovis  colore  quesito  in  easdem  intro- 
missione,  usuuraque  fructuum  et  quarumlibet  utilitatum  earumdem 
percepcione  vel  percipifaccione  quomodocumque  factis  vel  fiendis 
prohibuit  contradicendo  et  contradixit  inhibendo  coram  nobis  vigore 
et  testimonio  presencium  mediante.  Datum  Zagrabie  octavo  die  festi 
beati  Georgii  martiris.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
secundo. 

Originale  in  charta.  Tergo  impressa  tria  sigilla  In  archivo  lib.  rcg.  civ. 
zagrabiensis. 

7. 

Anno  1402,   I.  maji.  Zagrabiae. 

Vicebaui  et  co mites  comitatus  zagrab.  a  communitate  civitatis  montis  Gre- 
censis  impensas  in  causa  adversus  Nicolaum  Pravdid  acta,  toUratas    esse 

testificantur, 

Nos  magistri  Johannes,  filius  Stephani  et  Petrus  litteratus,  vice- 
bani  et  comites  zagrabiensis  ac  crisiensis  comitatuum.  Memorie  com- 
mendamus  per  presentes,  quod  quia  index,  iurati  et  universi  cives 
civitatis  montis  Grechensis  de  Zagrabia  de  universis  iudiciis  seu 
byrsagiis  et  eorum  gravaminibus  in  quibus  ipsi  contra  magistrum 
Nicolaum  litteratum,  filium  Pauli,  dicti  Praud}xh,  notarium  nostrum, 
in  sede  crisiensi  quomodocumque  et  qualitercumque  in  quibusvis 
terminis  usque  ad  hec  tempora  convicti  fuissent  et  agravati,  ex  nostra 
iudiciaria  licencia  concordando,  nobis  omnimodam  inpenderunt  satis- 
faccionem,  pro  eo  nos  eosdem  supranominatos  super  premissis  com- 
misimus  fore  expedites  vigore  et  testimonio  presencium  litterarum 
nostrarum  mediante.  Datum  Zagrabie  in  octavis  festi  beati  Georgii 
martiris.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  secundo. 

Originale  iu  cbaita  Tcrgo  imprcssum  sigillum.  In  arcbivo  lib.  rcg  civit. 
zagrabiensis. 

8. 

Anno   1404,  24.  aprilis.  Budae. 
Sigismundiis    IJungariae    etc,    rex ,     mercatores    zagrabicnscs    ex   qualibet 
exactione  tributaria  eximit, 

Sigismundus  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
marchyoque  Brandembuigensis  etc.  sacri  romani  imperii  vicarius  gene- 
ralis  et  regni  Bohemie  gubernator.  Fidelibus  suis  universis  castellanis 


8 


Dae.  p.  —  An.  1405. 


officialibus  ct  tributariis  nostris  ubilibet  intra  ambitum  regni  nostri 
constitiitis,  necnon  alterius  cuiusvis  status,  dignitatis  et  preheminencie 
hominibus,  nostra  ^-egalia  tributa  tarn  in  terris  quam  super  aquis 
tenentibus,  eorumdemque  tributariis  presentibus  videlicet  et  futuris, 
presenciuiD  noticiam  habituris  salutem  et  gfraciam.  Quia  nos  iuxta 
formam  dccreti  novitcr  per  nos  ex  deliberacione  prelatorum,  baronum, 
regnique  nostri  procerum  salubriter  inducti,  universos  et  quoslibet 
mercatores  et  alterius  status  homiJies  ab  omni  tributaria  solucione  in 
nostris  videlicet  tributis  regiis  de  ipsoruin  rebus  bonis  ac  mercimo- 
nils  alias  solvi  consveta  libertavimus  et  exemimus,  liber osque  habere 
volumus  penitus  et  exemptos.  Veslre  igitur  el  cuiuslibet  vestrum 
fidelitati  firmissimo  regie  sub  edicto  precipimus  et  mandamus  qua- 
tenus  amodo  et  deinceps  in  antea  a  civibus,  mercatoribus  ct  hospi- 
tibus,  alteriusque  status  et  condicionis  civitatis  nostre  montis  Grecensis 
de  Zagrabia  hominibus,  ipsorumque  mercimoniis  ac  rebus  ct  bonis 
quibusvis  nullum  tributum,  nullamve  tributariam  exaccionem  petere 
et  exigere,  petique  et  exigifacere  directe  vel  indirecte  quovis  colore 
quesito  presumpraatis,  quinymmo  eosdem  civcs,  mercatores,  hospiies 
et  alterius  status  predicte  civitatis  nostre  montis  Grecensis  de  Zagrabia 
homines,  simul  cum  eorum  rebus,  mercibus  et  bonis  universis  de  locis 
huiusmodi  tributorum  nostrorum  absque  impedimento,  dampno  et 
vexacione  aliquali  libcre  recedere  et  abire  permittatis,  alioquin  ultra 
indignacionem  nostram  regiam,  quam  iuxta  formam  ipsius  decreti  eo 
facto  incurrere  pena  arbitraria  nostre  raaiestatis,  cuius  severitatem 
utique  sentietis,  vos  ct  vestrum  quemlibet  incompassibiliter  punire 
faciemus,  de  quo  tandem  nulli  nisi  vcstre  temeritali  poteritis  impu- 
tare.  Secus  nulla  tenus  in  premissis  facere  presumpmatis.  Presentes 
autem  post  lecturam  semper  reddi  iuberaus  presentanti.  Datum  Bude 
in  festo  beati  Gcorgii  martins.  Anno  domini  miUesimo  quadringen- 
tcsimo  quarto, 

Onginalc    in   membrnna.     A    tergo   vestigium   regii    sigilli.   In   ardii   iod. 
Acad.  Sdent,  Slayor.  meridional. 


9. 

Anno  1405,  14.  Junii.  Zagrabiac, 
Eberhardus  episcopm  zagrabiensn  c&mmunitakm  cwtfaiis  mentis  Gresmsis 
(juadra^n/a  ma  teas  pro    annuo    tributa    rtgi   sohenda,    sibi  pcpendisse^ 

pmfitetur. 

Nos  Eberhardus  del  ct  apostolice  sedis  gracia  episcopus  zagra- 
biensis,  supremusque  regie  maiestatis  canccllarius.  Fatemur  per  pre- 
sentes, quomodo  universi  dvcs   seu  hospites  de  civitate  zagrabyensi 


Doc.  io.  —  An.  1406. 


taxam  seu  collectam,  videlicet  quadraginta  marcas.  quibus  ia  festo 
Circumcisionis  domini,  proxime  preterito,  serenissimo  principi  domino 
nostro  graciocissimo,  domino  Sigismundo  regi  Hungarie  etc.  tenebanlur, 
nobis  plene  et  integre  persolvcrint  Super  quibus  predictos  cives  seu 
hospites  quietos,  expedites  et  per  omnia  absolutos  duximus  commit- 
tendos,  Harum  nostranim  testimonio  litterarum.  Datum  Zagrabye  in 
festo  sancte  Trinitatis.  Anno  domini  millesimo  quadringentesirao  quinto. 

Ortginiile    in    charta.    In    morgine    iDteriori    impressum    est  parvtim  sigillum 
episc.  In  arcbiv.  incl.  Acad.  Sclent.  Slavor,  meridional. 


10. 

Anno  14061  10.  janaarii.  Badae. 

Sigismundus  Hungariae  €$c^  rex  privilegium  Bdae  IK  regis  de  hbcriatikis 
civibus  civitath  mantis   Grecensis  con  cess  is,  confirmat 

Sigismundus  del  gracia  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie,  Rame, 
Scruie,  Gallicie,  Lodomerie,  Cumanie^  Bulgarieque  rex,  marchio  Bran- 
demburgensis,  sacri  romani  imperii  archycamararius  necnon  Bohemie 
et  Lutemburgensis  heres.  Omnibus  Chrisli  fidelibus  presenlibus  pariler 
et  futuris  presencium  noiiciara  habituris  salutem  in  eo,  per  quem 
reges  regnant  et  principes  dominantur.  Favorabilis  pelicio  supplican- 
cium  eflfectu  debet  consequenti  compleri,  ut  dum  ea,  que  iuste  postu- 
lant promercnlur,  ad  fidelitatis  obsequia  magis  eorum  devocio  au- 
geatur.  Proinde  ad  universorum  noticiam  harum  scrie  volumus  per- 
venire:  quod  fideles  nostri  viri  providi  Pelrus,  dictus  Saphar,  lilius 
Petri,  judex,  necnon  Choon  ac  Johannes  filius  Bozow,  cives  civitatis 
nostre  mentis  Grecensis  de  Zagrabia,  suis  et  universorum  conciviura  et 
oohospitum  ipsorum,  inhabitatorum  utputa  ipslus  civitatis,  nominibus 
et  in  personis,  ad  nostre  clarilatis  accedentes  conspectum ,  exhi- 
buerunt  nobis  et  presentaverunt  quoddam  privilegium  excellentisslmi 
principis,  olym  domini  Karoli  regis  Hungarie,  predecessoris  nostri 
(^rissimi,  laudande  reminiscensie ,  postrerai  sui  dupplicjs  autenlici 
sigilli  appensione  munitura ,  tenorem  alterius  privilegii  eiusdera 
domini  Karoli  regis,  veteri  suo  sigillo  aulentico  consignati,  con- 
firmantis  privilegium  domini  Bele,  olym  similiter  illustris  regis 
Hungarie,  proavi  ipsius  domini  Karoli  et  nostri  predecessoris,  beate 
record acionis,  libertates  eorumdem  civium,  hospitum  civitatis  de  montc 
Giecensi  infra  declarandas  et  collacionem  terre  circa  montem  Grech 
in  eodem  privilegio  declaratc,  per  eundem  dominum  Belam  regem 
ipsis  civibus  et  hospitibus  pro  sustentacione  eorundem  factam  el  con- 
cessas  in  sc  limpide  exprimens    confirmative    continens    tenons    sub- 


lo  Doc.  lo.  —  An,  1406. 

sequentis.  Supplicantes  exinde  culmini  nostro  nominibus,  quibus  supra, 
humiliter  et  devote,  ut  ipsum  privilegium  ratum  habendo  alque 
gratum  pro  ipsis  civibus  nostris  de  monte  Grecensi  simul  cum  liber- 
tatibus,  donacione  terre  prefate  el  aliis  in  eo  contentis,  ipsum  nostris 
litteris  inseri  faciendo  verbotenus,  innovare  et  perpetuo  dignaremur 
valiturum  confirmare.  Cuius  tenor  talis  est  et  per  omnia  sequitur  in 
hec  verba:  (vide  vol.  I.  Doc.  128.  de  anno  1324.  8.  martii).  Nos 
igitur  annotatorum  Petri  iudicis  necnon  Choon  et  Johannis  civium  dicte 
civitatis  nostre  de  monte  Grecensi  supplicacionibus  antefatis  per  ipsos, 
nominibus  quibus  supra,  nostre  subiecte  oblatis  maiestati,  regia  beni- 
gnitate  exauditis  et  clementer  admissis  prescriptum  privilegium  ipsius 
condam  domini  Karoli  regis  non  abrasum,  non  cancellatum  nee  in 
aliqua  sui  parte  suspectum  sed  prorsus  omni  ambiguitatis  et  suspi- 
cionis  scrupulo  carens,  ymmo  sincere  veritatis  integritate  prepoUens, 
presentibus  verbotenus  absque  qualibet  variacione,  diminucione  seu 
augmento  in  superioribus  insertum,  quoad  omnes  suas  continencias, 
clausulas  et  articulos  acceptamus,  approbamus  et  ratificamus  ac  ipsum 
pro  fidelitatibus  et  gratis  obsequiorum  meritis  ipsorum  civium  et  hos- 
pitum  pro  utilitateque  et  commodo  ac  augmentacione  antedicte  civitatis 
nostre  de  monte  Grecensi  simul  cum  tenoribus  privilegiorum  ac 
cunctis  libertatibus,  condicionibus,  consvetudinibusque  necnon  prescripta 
terra  circa  montem  Grech  eiusdemque  metis,  limitacionibus  et  distanciis 
superius  in  eisdem  tenoribus  limpide  explicatis,  aliisque  singulis  in 
ipsis  contentis,  mera  auctoritate  regia  et  potestatis  plenitudine  ac  de 
certa  sciencia  nostre  maiestatis,  prelatorumque  et  baronum  nostrorum 
prematuro  consilio  pro  ipsis  civibus,  hospitibus,  eorumque  posterita- 
tibus  et  successoribus  quibuslibet,  dicta  quoque  civitate,  innovantes 
perpetuo  valiturum  testimonio  presencium  confirmamus,  salvo  jure 
alieno.  In  cuius  rei  memoriam  perpetuamque  firmitatem  presentes 
eisdem  concessimus  litteras  nostras  privilegiales  pendentis  et  autentici 
sigilli  nostri  novi  dupplicis  munimine  roboratas.  Datum  per  manus 
reverendi  in  Christo  patris  domini  Eberhardi  episcopi  zagrabiensis,  aule 
nostre  sumpmi  cancellarii,  fidelis  nostri  dilecti.  Anno  domini  mille- 
simo  quadringentesimo  sexto,  quarto  idus  januarii.  Regni  autem  nostri 
anno  decimo  octavo.  Venerabilibus  in  Christo  patribus  et  dominis 
Valentino  tituli  sancte  Sabine  sacrosancte  romane  ecclesie  presbitero 
cardinale  et  ecclesie  quinqueecclesiensis  gubernatore,  Johanne  strigo- 
niensi,  colocensi  et  jadrensi  sedibus  vacantibus,  Andrea  spalatensi, 
altero  Andrea  ragusiensi,  archiepiscopis ;  Luca  waradiensi,  Stephano 
transilvano,  eodem  domino  Eherhardo  zagrabiensi,  agriensi  sede  vacante, 
Johanne  boznensi,  wesprimiensi  sede  vacante,   Johanne   jauriensi,   va- 


Doc,  II.  —  Am  1406. 


li 


ciensl  sede  yacante,  frairibus :  Dausa  chanadiensi  et  Hynkone  nitriensi 
electis  ac  Thoma  senniensi  ecclesiarura  episco  pis,  ecclesias  dei  fcli- 
citer  gubemantibus.  Item  magnificis  vLris :  Nicolao  de  Gara  palalino, 
Johanne  et  Jacobo  wayvodis  nostris  transilvanis,  comite  Frank,  filio 
condam  Konie  bani,  judice  curie  nostrc,  Paulo  Bisseno  et  allero  Paulo 
dc  Peth  Dalmacie,  Croacie  et  tocius  Sclauonie,  Johanne  de  Marouih 
machoviensi  banLs,  honore  banatus  zeurensis  vacante,  Nicolao  Trentul 
tavarnicorum  et  comite  de  Posega,  Simone  filio  predicli  Konie  bani 
janilorum,  Martino  Ders  dapiferorum,  Laurendo  dc  Aar  pincernarum, 
Petro  Cheh  agazonum  nostronim  magistris  ct  Silsirangh  comite  po- 
soniensi,  aliisque  quam  pluribus  regni  nostri  comitatus  tcnentibus  el 
bonores. 

OHgiiiale  in  membiuBa.  In  marg:ine    inferiori    a  zona  sericea  rubra  appcndet 
stgillntii.  In  archiY*  lib    reg.  civ.  zagrab. 


11. 

Aoao   1406,   13.  januarii,  Budiie. 
Sigisffiundus  HuHf^ariae  etc,  rtx^  Ebcrhardo  epht&/*o  mgmbiemi  tnantiai, 
ut  civitatis   moniis    Grccensis  curam    iatamt/uc  ifisius   iuristiicii0ncm    sibi 

cmftmiitaL 

Sigismundus  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  tic. 
marchioque  Brand  enburgensis,  sacri  romani  imperii  vicarius  generalis 
et  regni  Bohemie  gubernator,  Fideli  suo  reverendo  in  Christo  j^atri 
domino  Eberhardo  episcopo  zagrabiensi,  auleque  nostre  maiestatis 
sumpmo  cancellario,  fideli  nee  non  devoto  ct  dilecto  salutera  et  gra- 
ciam.  Quamvis  nos  alias  cerlis  ex  causis  et  racionibus  tunc  animum 
nostrum  ad  id  moventibus  civitatem  nosiram  montis  Grecensis  iuxta 
Zagrabiam,  totamque  ipsius  iurisdiccionem  vestre  fideli  tali  commise- 
rimus  nomine  noatro  gubernandam,  taraen  quia  nunc  eandem  civi- 
tatem, ipsiusque  cives,  hospites  et  inbabita tores  ad  nostras  regias 
manus  adinstar  ceterarum  nostrarura  liberarum  civitatuum  viceversa 
rccepimus  ct  in  suis  antiquis  commisimus  permancre  libertatibus, 
fidelitati  igitur  vestre  firmiter  precipimus  et  mandlVnus,  quatenus 
moic  receptis  presentibus  eaniem  civitatem  nostram  peniius  remiltere 
et  resignare  ac  ab  ipsa  et  eius  gubcrnacione  ac  jurisdiccione  qualibel 
vcstras  manus  penitus  excipere  debeatis,  sinatisque  eandem  civitatem 
ac  elves  et  hospites  eiusdem  antiquis  el  prislinis  suis  libertatibus 
pacificc    fiui    et    gaudere.    Secus    pro    nostra    dileccionc  oon  tacturL 


la 


Doc.  12,  I  J,  —  Amu  1406^1401. 


Presentes  vero  post  lecturam  reddi  iubemus  prcsentanti.  Datum  Bude 
octavo  die  festi  Epiphaniarum  doraini.  Anno  eiusdem  millesimo  qua- 
dringentesimo  sexto, 

Orjginde  in  mcmbrnna  Tergo  imprcssuoi  sigillum  maius.  In  arch  lib.  reg. 
civiL  zagrab. 

12. 

Aiuio   1406,   13.  januarii.  Budae^ 

SigisfNUfuius  Hiiftganae  etc.  rex  cantmunltattm  ctviiaiis   mantis    Gr^censis 
die  strennarum  tritmtum,  quod  debuit^  sibi  pepcndisse  confirmat. 

Rclacio  Pipoius  comilis  Tcme&sietisjs. 

Nos  Sigismundus  dei  gracia  rex  Hungarie,  Daltoacie,  Croacie 
etc  marchioque  Brandemburgensis  etc.^  sacri  romani  iraperii  generalis 
vicarius  et  regnl  Bohemie  gubernator*  Memorie  commcndamus,  quod 
quia  fideles  nostri  Peirus,  dictus  Saphar,  iudex  ac  Choon  et  Johannes, 
filiiis  Bozow,  civcs  civitatis  nostre  montis  Grecensis  de  Zagrabia  no- 
minibus  et  in  personis  universorum  concivium  et  cohospilum  ipsorura 
munera  strennarum  anno  prcsenli,  quod  eciam  aliis  annis  de  eisdem 
nostre  maiestati  pro  venire  debenda,  condecenter  et  uti  regalem  per- 
tinet  ad  maiestatem  ad  caroeram  nostram  dederunt  et  obtulerunt,  ob 
hoc  nos  eosdem  cives  el  hospites  dictc  civitatis  montis  Grecensis 
reddimus  et  racione  ipsorum  munerum  strennarum,  scilicet  anni  tan- 
tummodo  presentis,  commiltimus  fore  expeditos  et  pariter  absolutos, 
presencium  testimonio  mediante.  Datum  Bude  octavo  die  festi  Epipha- 
niarum  domini.  Anno  eiusdem  millesimo  CCCC  sexto. 

Originale  in  cbarta.  Tetgo  impresum  est  magoum  sigiUum  rc^in.  Iii  archiv. 
iucl.  Acad«  Sdeat.  Slavor,  mcridiOD&l, 


13. 

Anno  1407,  8.  Augusti. 

Vicijanitores    regis    communitatem    civitatis    montis  Grecensis  sex  florenos 
/>ro  centum^  quotihet  anno  sotvendoSt  regio  aeraria  pependtsse  tcstificantur, 

Nos  Phytor,  Stephanus  et  Emericus  vicejanitores  regie  roaiestatis. 
Memorie  comftendamus  per  presentes,  quod  providi  viri:  Johannes, 
filius  Pauli  et  alter  Johannes,  filius  Bolye  ac  Laurencius,  civcs  civi- 
tatis montis  Grecensis,  censum  seu  pecuniariam  solucionem,  videlicet 
sex  llorenos  pro  centum,  novos,  maglstro  janitorum  regalium  quolibet 
anno  solvere  debendos,  anno  presenti  nobis  de  cadem  solucione  ct 
censu  nobis  persolverunt  quoad    plenum.   Idco   nos  eosdem  cives  ac 


Doc.  i^.  ^-  Ah,  140S, 


ciTitaem  predictam  racione  predicte  solucionis  quietos  reddidimus  et 
expeditos  harum  nostrarum  testimonio  litterarum,  Scripta  in  strcnna 
fena  secunda  proxima  ante  festum  beali  Laurencii  martiris.  Anno 
domini  millesimo  quadringentcsimo  septimo. 

Otiginftle  in  charta,  a  tergo  Trstigiam  impres^i  sigilH.    In    arclijv.    lib.    reg. 

14. 

Anno  140S,  9,  Jannarii.  Caktomjae. 
Barbara  Hungariat  etc,  regina,  rtge    absenU,  c&mmunitatis  chniaHs  Gre- 
censis  Ugat&rum  adventum  differt,  camtnunitatitpi£  curam  vigilem  et  saltrttm^ 
ut  civiias  custodiatur  et  conservetur,  commendaL 

Barbara  dci  gracia  regina  Hungarie,  Dalmacie,  Croacic  etc,  Fi- 
delibus  suis  judici,  iuratisque  et  ceteris  civibus  ac  hospitibus  civi* 
talis  mentis  Greccnsis  de  Zagrabia  saluteni  et  graciam.  Quia  ex  retatu 
viri  providi  Petri  dicti  Saffar^  concivis  nunciique  vesth  ad  noslram  ex 
parte  vestri  maiestatem  destinati  percepimus  quomodo  serenissimus 
princeps  dominus  Sigismundus  rex  Hungarie  etc.,  conthoralis  nostcr 
predileclus,  vobis  id  suis  litteris  mediantibus  firmis  dedisset  in  pre- 
ceptis,  ut  vos  certas  e  vobis  personas  idoneas  ad  diem  strcnnarum 
nunc  elapsum  pro  quibusdam  suis  certis  et  Testris  agendis  expediendis 
suam  serenitatem  ad  eandem  deberctis  destinare,  requirenie  eodem 
Petro  noslram  vestri  pro  parte  maiestatem,  quid  vobis  exinde  salu- 
brius  esset  faciendum,  cxquo  ipse  dominus  noster  rex  nunc  partibus 
ab  istis  absens  fore  dinoscilur ;  ideo  veslre  fidelitati  consulimus,  cidem 
nichilominus  firmiter  mandamus,  quatenus  ipsius  domini  nostrl  regis 
adventuro  deo  duce  paries  ad  istas,  salve  fiende,  vestris  in  propriis 
demorando,  prestolantes*  circa  custodiam  et  conservacionem  civitaiis 
antefate  curam  vigilem  et  solertem  medio  tempore  fideliter  modo 
mehori  quo  poterilis  adhiberc  studeatis;  nos  enim  tandem  adveniente 
ipso  domino  nostro  rege,  vobisque  iuxta  primarium  sue  maiestatis 
edictum  ad  eum  accedcniibus,  vestram  fideliiaiem  erga  eundem  pro  eo 
commendantes,  vestrum,  civitalisque  prediclc  statum  comodosiorem 
vestrum  ad  profectum  et  utilitatem  intendimus  et  curabimus  promo- 
vcrc  secundum  posse  nostre  maicsiaiis.  Secus  igitur  non  facluri.  Pre- 
senles  autem  absenlibus  nostris  ^igiHis,  sigillo  prefati  domini  nostri 
Sigismundi  regis  fecimus  consignari*  Datum  in  Chakturnya  feria  se- 
cunda proxima  post  festum  Epipbaniarum  domini  Anno  eiusdem 
millesimo  quadringentesimo  octavo. 

OrigiDaie  in  chnttii,  Tcrgo  impressum  sigiUum   regis.    In  aririu\    mcK  Acatl 
Sd«nt,  Slavur    meritUotial. 


14  Doc.  15.  —  An.  14.08. 


15. 

Anno  1408,  28.  septembris.  Samobori. 

Barbara  Hungariae  etc,    regina,   comniunitati  civitatis   mentis    Grecensis 

tempus    ad   solvendam    vinomm  frugumque  partem    sedecimam   prorogat 

usque  ad  regis  adventum  eiusque  constitutionem. 

Propria  commissio  domine  regine. 

Barbara  dei  gracia  regina  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fi- 
deli  suo  honorabili  viro  Ladislao  archidyacono  kathedralis  ccclesie 
zagrabiensis  ac  procuratori  curie  episcopatus  de  eadem,  salutem  ct 
graciam.  Dicitur  nobis  in  personis  fidelium  nostronim  universonim 
civium  et  hospitum  civitatis  nostre  mentis  Grecensis  de  Zagrabia 
gravi  cum  querela,  quomodo  vos  sedecimam  partem  vinorum  et 
frugum  anni  presentis  post  recepcionem  decimarum  de  vinis  et  fru- 
gibus  in  territorio  eorumdem  civium  episcopo  zagrabiensi  provenien- 
tibus  ab  eisdem  recipere  niteremini  et  exigere  velletis  contra  ipsonim 
iura,  libertatesque  et  consvetudines,  cum  tamen  huiusmodi  sedecima 
pars  vini  et  frugum  in  territorio  dictorum  civium  semper  memoratis 
civibus  perlinuisset,  iidemque  ab  antiquo  pro  se  ipsis  exegissent  et 
exegi  fecissent  Et  quia  nos  id  deliberavimus  nostreque  omnino  existit 
voluntatis,  ut  predicta  sedecima  pars  vini  et  frugum  interim,  quous- 
que  serenissimus  princeps  dominus  et  marilus  noster  carissimus,  do- 
minus  Sigismundus  eadem  gracia  rex  Hungarie  etc.,  de  premissis  per- 
sonaliter  deliberaverit  et  disposuerit,  per  dictos  cives  nostros  et  hos- 
pites  erga  religiosum  virum  dominum  abbatem  ecclesie  beate  Marie 
virginis  de  Zagrabia  predicta,  apud  videlicet  manus  communes,  plenarie 
reponantur  et  effective  coUocentur.  Fidelitati  igitur  vestre  firmiter 
precipimtis  et  mandamus  omnino  volentes,  quatenus  predictos  nostros 
cives  ad  solucionem  predictarum  sedecimam  partem  vinorum  et 
frugum  compellere  et  astringere  nullo  modo  debeatis,  nee  niteremini 
ad  vestras  recipere  presumpmatis  manus,  sed  ipsa  vina,  ut  prediximus, 
per  dictos  cives  nostros  vobis  vel  homine  vestro  erga  memoratum 
dominum  abbatem  videlicet  apud  manus  communes  plenarie  repo- 
nantur et  integraliter  collocentur;  aliud  igitur  pro  nostra  gracia  non 
facturi.  Presentes  eciam  post  lecluram  reddi  iubemus  presentanti. 
Datum  in  Zanabor  in  vigilia  festi  beati  Michaelis  archangeli.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  octavo. 

Originale  in  charta.  In  margine  inferiori  impresaum  est  sigillum.  In  archiv. 
lib.  reg.  civit.  zagrab. 


Doc.  i6.  —  An.  14.09.  IS 


16. 

Anno  1409,  6.  Julii.  Zagrabiae. 

Andreas  episcopus  zagrabiensis^  Eberhardi  episcopi  donaiionem,  qua  cede- 
siae  cathedralis  praebendarii  de   decima   epjscopis   zagrabiensibus   solvenda 

liberantur,  confirmaL 

Andreas  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  zagrabiensis. 
Omnibus  Christi  fidelibus  presentibus  et  futuris,  presentes  inspecturis, 
salutem  et  devocionis  cultum  augmetari.  Pastoralis  cure  debitum  di- 
ligenti  sollicitudine  exequentes  ad  ea  libenter  intendimus,  que  cultus 
divini  augmentum  et  ministrorum  eius  comodum  ac  sustentacionis 
auxilium  videntur  ampliare.  Proinde  universorum  presencium  pariter 
et  futurorum  noticie  volumus  fieri  manifestum :  quod  discreti  viri  do- 
mini  Gregorius  presbiter  de  Iwanych,  decanus  prebendariorum,  et 
omnes  prebendarii  chori  ecclesie  nostre  zagrabiensis,  nobis  in  Christo 
dilecti,  ad  nostram  venientes  presenciam  exhibuerunt  nobis  litteras 
reverendi  in  Christo  patris  domini  Eberhardi,  pridem  zagrabiensis 
nunc  vero  waradinensis  episcopi,  predecessoris  nostri,  sub  secreto  si- 
gillo  suo  privilegialiter  emanatas  tenoris  infrascripti,  nobis  humiliter 
supplicando,  ut  tenorem  ipsarum  lilterarum  litteris  nostris  privilegia- 
libus  de  verbo  ad  verbum  inseri  facientes,  easdem  et  in  eis  contenta 
acceptare,  approbare  et  ratificare  et  auctoritate  nostra  ex  certa  sciencia 
confirmare  dfgnaremur.  Quarum  tenor  sequitur  et  est  talis:  (vide 
Doc.  a.  anno  1401).  Nos  itaque  supplicacionibus  dictorum  Gregorii 
decani  et  prebendariorum  devotorum  ecclesie  nostre  zagrabiensis  ser- 
vitorum  pie  exauditis  et  principaliter  admissis,  attendentes  ex  huius- 
modi  decimali  rclaxacione  cultum  divinum  non  modicum  excrevisse, 
immo  in  maxima  parte  ex  eo  fore  et  esse  augmentatum,  volentesque 
votis  laudabilibus  ab  humanis  et  divinis  legibus  summo  opere  suflfra- 
gari,  prefatas  litteras  annotati  domini  Eberhardi  episcopi,  non  abrasas, 
non  cancellatas,  nee  in  aliqua  eorum  parte  viciatas,  immo  omnis 
prorsus  falsitatis  suspicionis  vicio  carentes,  presentibusque  de  verbo 
ad  verbum  nil  addito,  diminuto  vel  variato  insertas,  quoad  omnes 
earum  continencias,  articulos,  puncta  et  clausulas  receptamus,  appro- 
bamus  et  ratificamus,  eis  nichilominus  in  divini  cultus  augmentum 
el  dictorum  prebendariorum  comodosiorem  sustentacionem  innovantes 
perpetuo  valituras  confirmamus,  mandantes  universis  procuratoribus 
seu  provisoribus  curie  nostre  episcopalis  zagrabiensis  ac  universis  et 
singulis,  quibus  interest  vel  intererit  in  futurum,  ut  sub  intermina- 
cione  divini  iudicii  nullo  unquam  tempore  contra  premissa  quitquid 
attemptare  audeant  quomodolibet  vel  presumraant,  sed    eosdem   pre- 


i6 


Doc.  17.  —  Atu  14J1. 


bendarios  presentes  et  futures  dicta  gracia  seu  indulto  ac  concessione 
ioviolabiliier,  ut  premitlatur,  g^ratulari.  In  cuius  rei  memoriam  pre- 
sentes litteras  nostras  sigillo  nostro  poniificali,  i\\xo  utimur,  roboratas, 
eisdem  prebendariis  duximus  concedendas.  Datum  Zagrabie  sabbato 
proximo  post  festum  Visitacionis  virginis  gloriose.  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  nono. 

£  trmsumpto  ven.  capituli  ragrab,  facto  aono  (520.  InaroMvO  eiusdem  Capi* 
ttlli.  Act.  cap.  ftiit.  fasc.  76.  nr.  34. 

17, 

Aimo   I413t  6.  apiili«.  Kapronckae 

Barbara  Hungariae  etc.  regina,  Cysterienshim  tagrahknsium  ahhati  mandat, 

ut  posscssio    Crni-otok   tecundum    kgatmttm    festamcntariam    tantufmnodo 

cwi  ctalibct  sagrabiensi  arendetur  et  in  fcudum  iradatur. 

Cominissio  propria  domine  regine. 
Barbara  del  gracia  Romanorum  ac  Hungarie  etc,  regina.  Fideli 
suo  religtoso  viro  domino  fratri  abbati  monasterii  beate  Marie  virginis 
de  Zagrabia  salutem  et  graciam.  Dicit  nobis  fidelis  noster  Petru«» 
dictus  Saphar.  iudex  civitatis  nostrc  monlis  Grecensis  de  Zagrabia, 
sua  ac  univcrsorum  ctvium  et  hospitum  dicte  civitatis  nostre  zagra- 
biensis  in  personis,  quomodo  dudum  quidam  concivis  eorum  quandam 
insulam  Cherno  othok  vocatara,  in  territorio  dicte  civitatis  nostrc 
existcntera,  taliter  dicte  ecclesie  beate  Marie  virginis  testamentaliter 
legavisset,  ut  abbates  dicle  ecclesie  pro  tempore  conslituti  eadem  in- 
sula ipsimet  uterentur.  vel  si  alicui  vellent  arendare^  nemini  alteri 
preterquam  uni  ex  civibus  dicte  civitatis  nostre  possint  et  debeant 
in  fcudum  tradere  et  arendare;  nunc  vero  vos  ipsam  insulam  contra 
premissam  lestamentariam  legacionem  honorabili  viro  domino  Stc- 
phano  Farkasii  canonico  ecclesie  zagrabiensis  arendasseiis  in  preiudi* 
cium  et  dampnum  ipsorura  civium  et  hospitum  valde  magnum. 
Quare  fideliiati  vcstre  firmissime  precipimus  et  mandamus^  quatenus 
rebus  sic  se  habentibus,  prefatam  insulam  per  vos,  ut  dicitur,  dicto 
Stephano  Farkasii  arendatam,  ab  eodem  Stephano  Farkasii  removere 
et  uni  ex  diclis  civibus  nostris  dicte  civitatis  nostre  secundum  quod 
opus  est  et  oportunum  arendare  et  in  feudura  tradere  debeatis  vcl 
vosmet  eadem  utimini  secundum  premissam  tcstamentariam  legacionem 
el  disposicionem ;  qui  si  feceritis  bene  quidem,  alioquin  commisimus 
et  serie  presencium  firmiler  committimus  fideli  nostro  revcrendo  in 
Christo  patri  domino  liber hardo  episcopo  zagrabiensi,  aule  regie 
maiestatis  sumpmo  cancel lario,  ut  ipse  scita  prius  mera  et  omnimoda 


Doc.  jS.  ip.  —  An,  rpj—1414. 


17 


yeritate  vos  ad  faciendum  premissa  arcius  compellat  et  astringat, 
auctoritate  nostra  ipsi  presenlibus  attributa  et  iusticia  mediante,  Secus 
non  facturL  Presentes  quoque  post  lecturam  reddi  semper  edicimus 
presentanti.  Datum  in  Kwkaproncba  fcrta  qainta  proxima  ante  domi- 
nicam  Judica*   Anno   doraini  millesimo  quadringentesimo    tredecimo. 

Ongioale  id  charta.  In  murgine  inferiori  impressum  est  slgillum.  Iq  archiv. 
lacl    Acftd,  Scient    Slavor.  meridioim]. 

\ 

18. 

Anno  1413,  18.  Augnsti    Za^rabiae, 

Anno  1413.  In  festo  b.  Elenae  reginae,  Fassio  perennalis  nobilis 
Micbaelis  Thaar  de  Palana,  domum  suam  muratam  in  civitate  montis 
Grecensis  penes  fundum  ecclesiae  b,  Catharinae  virg.  habitam,  dnas 
curias  intcgras  efficienlem,  ex  collacione  regia  possessam,  Stepbano 
lapicidae,  filio  Jacobi,  dicti  Sochsnam,  pro  quadraginia  flor.  auri  coram 
magistratu  loci,  vendentis. 

Act  Soc.  Jc»a,  fasc.  lo»  nr.  22.  In  archiv.  rego.  Croat.  Slav,  et  Dalm. 


19. 

Anno   14]  4f  13.  J  alii.  Zagrablae. 

Rbirhardui  tphcopus  mgrahknsis^  parte  dtcimartim  mensae  episcopaiis  m 
camiiatu   He  Moravit  condonata^  perpetuam  a/tanam  in  c&iUgia  pratben^ 

dariorum  candit. 

Eberhardus  dm  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  sagrabiensis 
ac  supremus  cancellarius  regie  malestatis.  Omnibus  Christi  fidelibus 
prescntibus  et  futuris,  prcsencium  noticiaro  habituris,  salutem  in  om- 
nium salvatore.  Ad  universorum  noticiam  harura  sene  volumus  per- 
Tenire,  quod  nos  considerantes  et  in  arcbano  mentis  nostre  sepius 
revolventes  quam  sit  caduca  et  fragilis  presens  vita  et  quamvis 
hominibus  terrena  felicitate  gaudentibus  sponsione  fallaci  longa 
temporis  promittat  spacia,  fine  tamen  interdura  coartatur  brevissimo 
ct  sepe  incautos  ad  ima  deicit,  quos  vane  spei  solaciis  demulcebat 
Hac  igttur  consideracionc  inducti  cl  diligenti  indagacione  reperientes 
quod  in  nostra  zagrabiensi  ecclesia,  cui  auctore  deo,  licet  immeriti 
presidemus,  preter  cottidiana  sufTragra,  que  per  ministros  ipsius  ^cclesie 
pro  omnibus  Christi  fidelibus  ad  laudem  del  generaliter  fieri  consve- 
vcnint,  pro  prelatis  ct  episcopis  eiusdem  ccclesie,  qui  ex  hac  vita 
decesserunt,  nulla  umquam  fieret  specialis  memorta  nee  aliqua  suf- 
fragia  agerentur,  immo  exinde    metu    meutis    perculsi   ac   cupientcs 

a 


i8 


Doc.  /p.  —  An.  1414. 


quantum  cum  deo  poterimus,  siculi  nostre  sic  et  nichilomtnus  predc- 
cessorum  el  successorum  nostrorura  episcoporum  saluti  congruis  re- 
mediis  providere  et  vite  future  comraoda  nobis  et  eisdem  bonorum 
actu  openim  divina  opitulante  clemencia  procurare,  Habitis  superinde 
unacum  fratribus  nostns  de  capilulo  ipsius  zagrabiensis  nostre  ecclesic 
mutuis  colloquiis,  eorumque  consensu  circa  hoc  accedente,  toialeni 
porcionem  nostram  decimalem  de  decimis,  que  in  districtu  de  Marocha 
ex  ista  parte  fluvii  Zclyna  vocati,  dicari  consvevenint,  qusy^um  recta 
medietas  in  vino  dumtaxat  cl  pecuniis  pro  decimis  vini  exigi  con- 
svetis  ad  nostram  mensam  episcopalem,  residua  vero  recta  et  equalis 
medietas  carumdem  simul  cum  decimis  frugum  wigo  zyrow  pynz 
dictis,  integraliter  dictis  fratribus  nostris  de  capitulo  z^grabiensi  ac 
can  tori  dicte  ecclesie  nostre  dinoscitur  pertinere,  nobis  proveniens,  ex- 
ccpta  tercia  parte  eiusdem  porcionis  nostre  deciroarum  ipsarum^  quam 
dudum  deputavimus  plebano  ecclesic  sancti  Jobannis  baptiste  de  Villa 
nova  dictorum  fratrum  nostrorum  de  capilulo,  racione  missarum, 
quas  iuxta  morem  ipsius  nostre  ecclesie  idem  plebanus  pro  tempore 
existens  pro  vice  nostra  servari  tenetur  quociens  occurrit  ebdoma- 
datim,  ad  usum  et  comraodum  prebendariorum  eiusdem  ecclesie 
nostre  duximus  deputandum,  immo  deputamus  et  perpetuo  jure  confer- 
rimus,  iuribus  dictorum  fratrum  nostrorum  de  capitulo  et  cantoris 
eiusdem  nostre  ecclesie  in  dictis  decimis  sal  vis  remancntibus  pro 
eisdem,  ita  videlicet,  quod  predicti  prebendarii  nostre  ecclesie  a  nunc 
in  antea  annis  singulis  die  dominico  fest  festum  undecim  millium 
virginura  proxime  occurente,  hora  vespertina  ad  dictam  ecclesiam 
unanimtter  convenientes  et  peractis  primitus  more  consveto  vesper- 
tine et  completorii  officiis,  demum  pulsatis  maioribus  carapanis,  prout 
solel  pulsari  pro  defunctis,  vesperas  solleniter  cantare  pro  mortuis 
et  demum  feria  secunda  mane  sequenti  post  missam  beate  virginis, 
que  in  ipsa  ecclesia  nostra  solet  cantari  circa  aurorara,  immediate 
vigilias  mortuorum  cum  novem  leccionibus,  responsoriis  et  laudibus 
ct  aliis  accessoriis,  demum  unam  missam  sollennem  pro  defunctis 
cum  cantu  dicere  et  perficere,  et  quilibel  eorumdcm  prebendariorum 
unara  missam  privatam  similiter  pro  defunctis  legerc  et  celebrare 
pro  remedio  salutis  nostre,  diciorumque  predecessorum  el  successorum 
nostrorum  eiusdem  ecclesie  episcoporum  perpetuus  futuris  tcmporibus, 
semel  in  anno  tantum,  debeant  et  tcneanlur;  porcionem  vero  dicti  ple- 
bant  sancti  Jobannis  baptiste,  terciam  partem  videlicet,  dc  qua  sn 
perius  fecimus  mencionem,  predicti  prebendarii  tempore  dicacionis 
ipsarum  decimarum  cidcm  inditis  dare  debeant  et  ministrari  oblU 
gcntur»  pecuniam  cxindc  provcnienlcm  per  ipsum    plebanum   exigen 


Doc,  20.  21,  —  An.  rjfi^—i4is^ 


19 


dam.  In  cuius  rei  memoriam  lirraitalemque  perpetuam  presentcs  lit- 
leras  fieri  jussimus  el  appensione  sigillorum  nostrorum  communiri. 
Datum  Zagrabie  in  fcslo  beate  Margarethe  virginis.  Anno  domini 
millesimo  quadringcntesimo  quartodecimo. 


E  Hbro  Sututoram  hoa.  coll,  Pmebend,  Saec,  XV. 


20 


Anno   1414. 


Litterae  vlneales  super  certa  vinea  in  teiritorio  Novae  vitlae 
capituli  zagrabiensis  Davidouch  appellato,  existente,  gratis,  altera 
vcro  priori  contermina  pro  sex  flor.  auri  Stephano  Herwat  concive 
montis  Grecensis  perennaliter  donata  et  respective  vendita  per  pie- 
banum  ecclesie  s.  Joannis  baptiste  de  predicta  Nova  villa,  salvo  jure 
montano  ipsi  ecclesie  parochiali  obveniente,  pro  parte  emptrice^ 
expeditae. 

Act  Mod.  Remet,  fasc.  11.  Dr    4.  In  ardiiv.  regn.  Cro^t^  SUt.  et  D&tm. 


21 

Anno  1415,  25.  apdlis.  Zsgrabiae. 

Ofmmunitas  civitath  moniis   Grecensis  de  Antonit  civit    hertiUtate  ex  dus 

testanunto  statuit, 

(Nos  Michael,  filius  Simeonis,  judex »  Stephanus,  Georgius), 
Blasius,  Georgius,  Gasper,  Fryche,  Sigismundus  et  Lodouicus,  jurati, 
consiliarii  (et  universi  cives  montis  Grecensis,  Memorie  commendamus) 
per  presentes,  quomodo  nos  in  testamento  viri  providi  condam  An- 
(honii  jurati  (concivis  noslri)  dicti  .  ,  .  inter  cetera  seriatim  conscripta 
vidimus  fide  oculala  contineri,  quod  dum  ipse  in  humanis  laborasset, 
tunc  medietatem,  seu  sessionem  jobagionalem  in  suburbio  dicte  civi- 
latis,  ubi  nunc  ortus  foret  construclus,  inter  metas    nunc    Georgii    et 

Gasper  juratorara  ,  .  et  domine nostrorum  concivium  .  , 

existenlem,  provide  domine  Margaretha  vocate  tunc  in  tenera  etate 
constitute  et  Hlene  tiliabus  suis  legavisset  el  donasset.  Et  quia  prea- 
lacta  Elena,  junior  fllia,  ex  hoc  seculo  decessa  fore  videbatur,  (nos) 
tpsum  totalem  ortum  cum  cunctis  suis  utilitatibus  et  pertinenciis 
universis  prenotate  domine  iMargaretha  vocate,  relicte  olym  Vjnncen- 
Stan,  noslreque  concivisse  ac  de  suo  consensu,  Nicolao  filio  suo  ex 
annotaio  Vyncenstan  procreate  et  corum  heredibus  statuimus  el  com- 


20 


Doc.  22.  —  Ah,  1415, 


missLmus  perpeluo  et  irrevocabiliter  possidendum^  tenendum  et  ha- 
bendum ac  iuxta  condicionem  huius  civitatis  quocumque  voluerinl 
deslinandum.  In  cuius  rei  memoriam,  linnitatemque  perpetuam  pre- 
sentes  litteras  nostras  communi  sigillo  roboratas  eisdcm  dominc  Mar- 
garethe  et  Nicolao  (duximus  concedendas).  Datum  in  festo  beati  Georgii 
martins*  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quintodecimo. 

Originale  in  roembrana  laceruni    et    ex«£um.    Zona    sericea    albi    et    vte1a»:i 
cotoris  appendet  absque  sigillo.    In  archlv.  lib.  reg.  dv,  zagrab. 


22, 

Anno  141 5»  28.  octobris.  Zagrabiae. 

Coram   commumiaie   civitath    Grecensts   Andreas,    lUteratus    ei   avis,  in- 
cuUam  suam    mneam  et  siivam  Gregorh,    scnpt&ri  Uhrorum^   sex  pttms 

denariorum  vendiL 

Nos  Mychael,  filius  Simeonis,  judex,  Stephanus,  Georgius,  Blasius* 
Georgius,  Gasper,  Fryche,  Sigismundus  et  Lodovicus,  jurati,  consi- 
liarii  et  universi  cives  mentis  Grechensis.  Memorie  comraendamus 
per  presentcs,  quod  Andreas  lileratus,  filius  olym  Petri  sartoris,  filii 
Koyan,  alias  noster  concivis  coram  nobis  personaliter  comparendo 
sponte  est  confcssus  co  mode:  quod  ipse  quandam  vincam  suam  in- 
cultam  et  inforestam,  Korito  vocatam,  in  nostro  terrilorio  iuxta  vineam 
Nicolai,  filii  Iwancech,  a  parte  meridionali  similiter  nunc  incultam, 
et  duas  vias  communes  simul  cum  silva  ipsi  vinee  adiacente  sub 
metis  et  terminis  infrascriptis  per  annotatos  Nicolaum  et  nunc  ma- 
gistrum  Gregorium  scriptorem  librorum,  tiliura  Andree,  factis  et  ereclis 
ac  denuo  constructis  habitam  et  existentem,  in  ipsum  Andream  Ute- 
ratum  a  prefato  Petro  sartore  patre  suo  legiltime  devolutam  cum 
omnibus  ipsi  us  vinee  nunc  inculte  et  silve  utilitatibus  et  pcrtinenciis 
universis  ad  ipsas  quoquomodo  spectantibas  viro  provido  memorato 
Gregorio  scriptori  librorum,  filio  Andree,  et  suis  heredibus  ob  re- 
spectum  suorum  beneficiorum,  turn  eciam  pro  sex  pensis  denario- 
rum ipsi  Andree  persolutorum  dedisset,  donasset  et  vendidisset,  ymmo 
dedit,  donavit  et  vendidit  coram  nobis  jure  perpetuo  possidcndam, 
tenendam  et  habcndam  ac  iuxta  condicionem  huius  civitatis  quo- 
cumque volueril  in  vita  pariter  et  in  morte  disponendam.  Mete  vero 
ipsius  vinee  hoc  ordine  incipiuntur,  quod  prima  mcia  a  parte  prefati 
Nicolai  vicini  a  plaga  oriental!  incipit  in  quadam  arbore  quercus  i 
vulgo  haraslh  prope  predictam  viam  communem  et  vadit  ab  ipsa  in 
arborem  trepicis  in  vulgo  ihopol  vocaia,  de  qua  in  aliam  arborem 
tbopol,  dc  qua  tendit  in  arborem  quercus  cl  ab  ipsa  supra  ad  occ 


Dae,  2j,  —  An.  1^6. 


ai 


dcnlem  in  aliam  arborem  quercus,  quas  arbores  dicli  Nicolaus  et 
Gregorius  crucibus  signarunt  et  in  perpetuam  memoriam  pro  metis 
dcputarunt,  et  sic  tenninantur.  Id  cuius  rei  njemonam  et  testimonium 
tirmitatcmque  perpetuam  presentes  lilteras  noslro  comrauni  sigillo 
roboratas  eidem  magislro  Gregorio  duximus  concedendas.  Datum  in 
feslo  beatorum  Symonis  et  Jude  apostolorum.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  quintodecimo, 

OngitiAl«  m  m«mbnuia.  Zona  viricHs  pendet  absque  dgiUo.  In  arch.  Ub.  reg. 
cvf.  Mgrmb. 

23. 

Aano  1316,  I.  Jtmii. 
Synadus   Constantienm  abbati  Landstrassensi  tnandai,  ui  di  postrema  in- 
juria  capttuh.a  commmiitatt  mentis  Grtcensis  iiiata  inquirat 

Sacrosancta  et  generalis  synodus  Constanciensis,  Dilecto  nobis 
filio  abbati  monasterii  in  I^nstrosst,  aquilegiensis  diocesis^  salutem  et 
dei  omnipotentis  benedictionem.  Gravem  dilectorum  (ecclesie  filiorum) 
capitulizagrabiensisquerelam  accepimus  continentem,  quod  olim  commu- 
nitas  et  universi  cives  et  hospites  civitatis  zagrabiensis  manu  armata 
nee  non  vexillis  errectis  ad  domes  singulorum  canonicorum  prcdicte 
ecclesie  unanimiter  accedentes  in  quosdam  ipsonim  canonicorum  nee 
non  ctiam  prcsbiterorum  et  minislrorum  eorumdem,  dei  timore  post- 
posito,  manus  inicientes  ausu  sacrilego  temere  violentas,  nonnullos 
ex  ipsis  canonicis  sive  roinistris  interfecerunt,  quosdam  graviter  Tul- 
nerando,  dein  carcerlbus  manciparunt  ac  in  ilUs  diucius  detinuerunt 
captivandos,  nee  non  etiam  quasdam  domos  et  edificia  dictorum  cano- 
nicorum tunc  infra  communitaiem  vel  civitatem  illorum  siids  (spo- 
liarunt)  et  quedam  ignis  incendio  devastarunt,  nee  non  etiam  res 
et  bona  mobilia  illinc  rcperta  secum  in  predam  asportarunt  et  alia 
valde  muUa  damna,  violencias  et  injurias  irrogaverunt,  intulleruntque 
huiusraodi  capitulo  in  animarum  suarum  dispendium  nee  non  ipsius 
capituli  nocumentum,  preiudicium  et  gravamen.  Ideoque  dilectioni  tue 
sic  scriptotcnus  mandamus,  quatinus  si  dc  huiusmodi  vulneracione, 
Interfectione,  mancipacione,  delcncione  nee  non  aliis  violenciis  et   in- 

iariis eiusdem  communitatis,  quos  in  premissis  culpabiles 

esse  reppcrcris,  tamdiu  excommunicatos dominicis  et  feslis 

diebud* donee  passis  injuriam  satisfecerinl  competcntcr  te- 

stimonio   sub    eorum    et   se   declaraverint  apostolicts   ,    ,   subdiendl 

Super  aliis  vero  .  .  qui   fuerint hincinde   propositis   adver- 

sarti  fuerint    appellatione   remota  .  •  .  .  ,  faciens    quod  . 

Testes  aulem,  qni  fuerint  nominali,  si  se  gracia,  odio  vel  timore  sub- 


33 


Doc.  2^.  —  An.  Z^//. 


traxerint  censura  simili,  appellacione  cessanle,  compellas  vcritati  lesti- 
inonium  perhiberc.  Datum  Constancie,  kalendis  Junii,  Anno  a  nativi- 
tate  domini  millesimo  quadringentesimo  sextodecimo.  Apostolica  sede 
yacaiite. 

Originale  in  membraiia  ralde  excaum  ct  illegibile.  In  arcli,  ven.  Ca^pit.  sagrab. 
Act.  Cap.  anl,  fasc.  6,  ta,  20, 


24. 

1417,  14.  febrnarii.  Zagrabme. 

Ebtrhardus  episcopm  zngrnbiensis^  capiiuh  mandate  ut  pnitbefidariomrn 
coiUp'um  In  cius  cornvftudinibta^  fmchimnqtu  el  provenhmm  penepiio- 
nihus  defendiH^  neve  pratbendarhrum  collegium  parocho    cuilibet  quartam 

par&chialtfn  s&ivat 

Eberhardus  dci  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  zagrabiensis, 
suraprausquc  canccllarius  regie  maiestatis,  Vobis  venerabilibus  viris, 
dominis  Mathie  preposito,  Gerardo  lectori,  Johanni  cantori,  Ladislao 
katbedrali  et  Gregorio  de  Bexinj  archidyaconis,  ac  Gregorio  custodi, 
singu Usque  canonicis,  tolique  capitulo  ecclesie  nostre  zagrabiensis,  fra- 
tribus  nostjis  in  Christo  carissimis,  in  virtute  sancte  obediencie  lirmiter 
prccipimus  et  omnino  volentes  mandamus,  quatenus  prebendarios,  vide- 
licet presbiteros  dicte  ecclesie  nostre  zagrabiensis,  presentes  et  fu- 
turos,  singulis  temporibus  nostris,  irrevocabiliter  in  eisdem  consvetu- 
dinibus  directe,  fructuumque,  iurium,  proventuum  et  alimentorum 
singulorum  undccumque  provcniencium  et  ipsis  testamentalitcr  legan- 
donim  et  alias  amministrandorum  modo  quocuraque  et  presertim  in 
oblacionum  et  olfertoriorum  percepcionibus  in  vigilia  Epiphaniarum 
domini,  tempore  processionali  vivifice  crucis  fiende  singulis  annis  ad 
domos  dictorum  canonicorum,  ut  moris  est,  ac  dcportande;  aliis 
quoque  locis  el  temporibus  opportunis  eisdem  succedenciura,  contra 
quoscumque  defensare  et  manutenerc  debeatis,  ut  in  nostra  zagra- 
biensi  ecclesia  a  tempore  cuius  in  contrarium  meraoria  hominum  non 
existit,  semper  fuit  et  est  hactenus  observatum,  auctoritate  nostra, 
sive  quarte  solucione,  sive  alterius  porcionis  aliqualis  cuicumque  pie- 
bano  nostre  dyocesis,  eciam  de  iure  dcbcnde  aut  solvende  et  pre- 
sertim contra  quendam  Martinum  sublectorem  ac  plebanum  ecclesie 
sancti  Emerici  ducis  de  Zagrabia  nunc  et  de  present!  eosdem  pre- 
bendarios in  premissis,  ut  veridica  recipimus  relacione  sed  dispH* 
center,  plurimum  molestantem,  ac  ceteros  plebanos  eiusdem  ecclesie 
sancti  Emerici  duds ,  presentes  et  futuros,  quoscumque  pro  tem- 
pore existentes,  quibus    super   hiis    perpetuum   silencium  presenciom 


Doc.  2S*  —  An,  7^/7. 


tcnore  iitiponimus  ct  inponi  volumus  temporibus  perpeluis  ac  etemis 
duximus  imponendum,  constitucionibus  in  contrarium  cditis  non  ob- 
staniibus  quibuscumque,  per  censuram  ecclesiaslicam  con  trad  icentes 
eadem  auctoritate  nostra  iirmiter  conpescendo,  Nolumus  enim  nee  in- 
tendimus  quod  consvetudini  ecclesLe  nostre  predicle  sive  iuribus  dic- 
torum  prebendariorum  hucusquc  invariabi  liter  et  firmiter  absque  mu- 
tacione  aliquali  obscrvatis  aliqualiter  derogetur  in  to  to  vel  in  parte, 
^t^  pocius  eonim  fructus  et  emolumenta  volumus  augeri  quam  minui, 
qui  pondus  ciusdem  ecclesie  nostre  in  diumis  pariter  et  nocturnis 
officiis,  diei  videlicet  et  esius,  dinoscuntur  supportare.  Nee  omnino 
volumus,  quod  in  dicta  ecclesia  nostra  aliquis  preter  nos  quibusvis 
personis  legem  iraponere  habeat  aliquam  neque  iugum  contra  et  ultra 
laudabilem  consvetudinem  inibi  hactenu.s  observatara.  Secus  igitur  in 
premissis  facere  non  ausuri,  si  graves  penas  vobis  exinde  inlligendas 
per  gravissimam  judicacioneni  nostram  cupitis  ct  rultis  evitare,  Pre- 
sentes  vero  liiteras  nostras  in  libro  statu torum  capituli  predicte 
ecclcsie  nostre  zagrabiensis  strictissime  dc  verbo  ad  verbum  preci- 
pimus  registrari  ad  perpetuara  rei  memoriam  ad  condignam  et  per- 
petuam  firmitatem.  Datum  Zagrabie  sub  nostri  pontificals  et  auten- 
tici  sigilli  appensione,  in  festo  beali  Valentini  martiris.  Anno  doraini 
millesimo  quadringentesimo  decimo  septimo, 

E  simpljci  tiimsumpto  in  charts,    initio   saec.    XYI.   -^    In    archiv.    honor, 
colleg.  Praebendar. 


25 

-Vnna  14171  1 4,  Beptembria.  Zsgmbiae, 

LiipUnium  %agrahkHt€t  cmnmynitnte  rot^ante^  privile^um  a  Sigismundo  rege 
dc  iibcrtatibus  cditum  mitdL 

Capitulum  ecclesic  zagrabiensis.  Omnibus  Cbristi  iidelibus  pre- 
sentibus  pariter  et  futuris,  presencium  noticiam  babituris,  salutem  in 
omnium  salvatore.  Ad  universorura  noticiam  harura  serie  volumus 
pervenire,  quod  providi  et  honesti  viri,  Johannes  Prawcz.  judex, 
Gaspar ,  Lodouicus ,  Demetrius  et  Ladislaus  jurati  cives  civitatis 
montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabia,  suis  et  universorum  concivium  et 
cohospitum  ipsorum,  inhabitorum  utpula  ipsius  civitatis,  nominibus 
et  in  personis  ad  nostram  personaliter  accedentes  prcsenciam  exbi- 
buerunt  nobis  et  presentaverunt  quoddam  privilegium  serenissimi 
principis  et  domini,  domini  Sigismundi,  dei  gracia  Hungarie,  Dalmacic 
Croacie^  Ramc,  Seruic,  Gallicie,  Lodomerie,  Cumanie,  Bulgarieque 
regis,  marchionis  Brandcmburgensis,  sacri  Romani  imperii  arcbicame- 


24  Doc.  26.  —  An.  I 41 8. 


rarii,  necnon  Bohemie  et  Lucemburgensis  heredis,  domini  nostri  na- 
turalise subsequentis  tenoris,  duplicis  autentici  pendentis  sigilli  sue 
maiestatis  munimine  roboratum,  petentes  nos  precum  cum  instanda, 
ut  tenorem  eiusdem  privilegii  in  transcripto  litterarum  nostrarum  sub 
nostri  sigilli  appensione  eisdem  daremus  ob  remedium  cautele  ube- 
rioris.  Cuiusquidem  privilegii  tenor  sequitur  per  omnia  et  est  talis: 
(vide  Doc.  10.  anno  1406,  10.  januarii).  Nos  igitur  peticionibus 
eorumdem  ipsius  privilegii  exhibencium  annuentes,  predictum  privi- 
legium  de  verbo  ad  verbum  transcribi  et  transummi  facientes  absque 
augmento  et  diminucione  aliquali,  transcriptum  et  transumptum  eiusdem 
sub  nostri  sigilli  appensione  eisdem  duximus  concedendum,  nostrls  et 
ecclesie  nostre  juribus  salvis  remanentibus.  Datum  in  festo  Exalta- 
cionis  sancte  crucis.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  decimo 
septimo. 

Originale  in   membrana.   In    margine   inferiori  appendet  zona  sericea  colons 
nibri  absque  sigiUo.  In  archivo  lib.  reg.  civ.  zagrabiensis. 


26. 

Anno  14 1 8,  (28.  Junii?).  Budae. 

Petrtis  ForgaH  magister  curiae  reginalts,    sibi  anniversariutn  censum  sex 
ftor,  pro  centum  a  communitate  mantis  Gmcensts  solutum  esse  testificatur, 

Nos  Petrus  Forgach  de  Ghymes,  magister  curie  reginalis  maies- 
tatis et  comes  nitriensis.  Memorie  commendamus,  quod  nos  a  circum- 
spectis  et  providis  viris  Johanne,  Bozo  dicto,  ac  eciam  magistro 
(Fabiano  pro  parte)  communitatis  civium  civitatis  mentis  Grecensis 
recepimus  pro  centum  sex  flor.  cum  quibus  ipsa  civitas  nobis  tene- 
batur  in  festo  Circumcisionis  domini,  (nunc  proxime)  preteriti;  quos 
quidem  VI.  flor.  pro  centum  ipsi  Johannes  et  magister  Fabianus  nobis 
(ad  racionem  dicte)  communitatis  hodie  plene  et  integre  persolverunt 
Super  quibus  (percepcione  nos  totam)  conmiunitatem  et  magistros 
Johannem  ac  eciam  Fabianum  predictos  (nee  non  totam  communi- 
tatem)  pervigeremus.  Presentes  autem  sigillo  nostro  (duximus  consi- 
gnandas).  Datum  Bude  feria  tercia  proxima  in  vigilia  [beatorum  apo- 
stolorum  Petri  et  Pauli].  Anno  domini  millesimo  CCCCXVIII. 

Originale  in  charta  valde  lacemm.  In  margine  inferiori  impressam  ett 
sigillum.  In  archiv.  lib.  reg.  civ.  zagrab. 


Doc>  2y.  —  An.  1419. 


>S 


27. 

Aduu   1419>    I.  oclobrt!««   Zagrabiae. 

Di&nysius  banus  communitaU  pricanie  /ore  ut  tiits  libtrtaUs  ikfcndat^  se 
obiigatt  idemque  omnibus  comitibus,  vUecomUibus  suhque  homhiibus  mandate 

Nos  Dyonisius  de  Marchali,  regni  Sclauonie  banus,  comesque 
symigycnsis.  Memorie  commend amus  tenore  presencium  significantes, 
quibus  expedil  universis,  quod  (viri  providi)  iudex,  iurati  ct  cives 
civitatis  rcgalis  montis  Grecensis  de  iuxla  Zagrabya  in  eorum  et  uni- 
versorum  civium,  incolarum  et  inhabitatorum  (eiusdero)  civitatis  no- 
minibus  et  personis  nostram  adeundo  presenciam  exhibuerunt  nobis 
cfficacissima  litteralia  instrumenta  divorum  regura  (Hungarie,  super 
liber)tatibus  eisdem  civibus  per  ipsos  reges  confecta»  emanata  et 
concessa,  petcntcs  nos,  ut  eosdem  cives,  incolas  et  inhabitatores  .  •  . 
dicte  civitatis  in  corum  iuribus  et  libertatibus  iuxta  predicta  eorum 
litteralia  instrumenta,  frui,  gratulari  et  gauderi  ,  .  .  quietos  relin- 
queremus  et  permitteremus.  Nos  igitur  predictorum  civium  iuribus  et 
libertatibus  visis  (perlectis  et  intelle)ctis,  mcmoratos  cives,  incolas  et 
inhabitatores  predicte  civitatis  montis  Grecensis  in  omnibus  et  (singulis 
iuribus  ac  con)svetudioibus  semper  et  ab  antique  hactenus  lentis  et 
conservatis  reliquimus  et  commissimus  pre(sencium  per  tenorem  .  •  , 
•  ,  ,  iuri)bus  legittimis  et  iustis  consvetudinibus  conservare  promisi- 
mus  et  assumpsimus,  ymmo  presencium  se  (lirmiter  obligamus)  paci- 
fice  et  quiete  frui,  uti,  gratulari  et  gaudere.  Quocirca  vobis  comitibus, 
vicecomitibus  vel  (vices  eorum  gerentibu)s  nunc  in  comitatibus  cri- 
syensi  et  zagrabiensi  constitutis  et  in  futurum  eciam  constituendis, 
cunctisque  aliis  nostns  hominibus,  (vel  ad  nos)  pertinentibus,  pre- 
scntibus  visuris,  firmiter  precipiendo  mandamus,  quatenus  sepefatos 
cives,  incolas  ct  inhabitatores  an(tedicte)  civitatis  contra  prescriptas 
eorum  libertates  et  iura  in  prctactis  eorum  litteralibus  instrumentis 
conscriptas  et  expressata  in  nullo  (imp)edire,  perturbare,  molestare, 
dampnificarc  et  inquielare  presumpmatis,  nee  sitis  ausi  racione  ali- 
quali  communiter  aut  divisim,  ymmo  volumus  pocius  ipsos  et  eorum 
queralibet  contra  quosvis  illegitimos  inpetitores,  malefactores  et  inquie- 
tatores  semper  et  ubique  in  eorum  iuribus  et  bonis  ac  persona  pro- 
tegere  et  defcnsarc;  et  aliud  in  premissis  .  .  nullatenus  facere  pre- 
sumpmatis,  Presentes  vero  post  earum  lecturam  semper  per  vos  rcddi 
iubemus  exbibentibus.  Datum  Zagrabye  die  dominico  proximo  post 
festum  beati  Michaelis  archangeli.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  decimo  nono. 

Originak  in  membmaa,  sat  Ucenim.  In  margine  infcrion  impresstim  est 
^umim  tiglllum.   In  Kinhiv.  lib    reg.  dr.  zagmb. 


26 


Doc,  28.  —  An.  1420, 


28. 


Anno  t420,  2,  octobns.  Zagiabme. 


In  causa,  ^uam  communiias  month  Grectnsis  in  capitufum  agtbat,  c&mites 
zagrabi€n$cs  sese  fioUstatem    communitatts    in    ms    vacandae   nm    habere 

profitcntut\ 


Nos  Sebastianus  de  Karmach  et  Petrus  de  Cruemche,  comites 
zagrabienses  ac  judices  nobilium  eiusdem  coraitatus.  Memorie  com- 
mendamus  per  presentes,  quod  cum  honorabiie  capitulum  ecclcsie 
zagrabiensis  jtidicem,  juratos  et  universos  i:i'^^  dvitatis  montls  Grc- 
censis  de  iuxta  Zagrabiam  ad  presentes  octavas  festi  nativitatis  beate 
Marie  virginis  in  presenciara  dominl  nostri  DiODisii  bani  certo  modo 
in  caiisam  atrahendo,  contra  eosdem  agere  et  proponere  voluissent; 
tunc  certi  nuncii  civium  eiusdem  dvitatis  nobis  in  scde  nostra  judi- 
ciaria  in  eisdem  octavis  judicantibus,  nostrum  judidariam  et  regni 
nobilium  nobiscuro  judicanciura  adieuntes  conspectum,  quasdam  Hlteras 
domini  nostri  Sigismundi  regis,  unam  privilegialem  et  aliam  paientem, 
terciamque  prescripti  domini  nostri  bani  similiter  patentem  super 
libertatibus  ipsorum  civium  confectas,  iidem  nuncii  dvium  nobis  ex- 
hibuerunt»  in  quibusquidem  litteris  inter  cetera  id  clare  vidimus  con- 
tineri,  quod  nullus  banonim  vel  vicebanorum  sen  comitum  dicti  co- 
raitatus pro  tempore  constitutorum  eosdem  dvcs  communiter  vel  di- 
visim  ad  instanciam  quorumcumque,  judicio  ipsorum  astare  compelli 
facere  presumpmerent  modo  aliquali,  nee  litteras  inquisitorias  quipiam 
nobiles  aut  viri  ecclesiastici  ad  versus  eosdem  cives  in  quibuscumque 
factis  possint  facere  emanari;  si  vero  quipiam  quitquam  accionis  vel 
questionis  haberent  vel  babere  pretenderent  id  in  presencia  regie 
maiestatis  aut  magistri  thavamiconim  regal  in  m  prosequi  deberent  et 
tenerentur  ordine  juris  observato.  Nos  igitur  unacum  predictis  regni 
nobilibus»  visis  litteris  premissis,  prefatos  dves  judicare  nee  litteras 
judiciales  vel  alias  ipsos  inpugnantes  extradarc  seu  extradari  facere 
audentes,  presentes  litteras  nostras  eisdem  judici,  juratis  et  univerbis 
civibus  ipsius  civitatis  in  testimonium  premissorum  duximus  conce- 
dcndas,  quibus  sigiila  nostra  a  tergo  impressimus.  Datum  Zagrabie 
dedmo  octavo  die  octavarum  festi  nativitatis  beate  Marie  virginis 
predictanim.  Anno  domini  mtllesimo  quadringentesimo  vigesirao. 


Sclent.  SUt.  merid. 


-u  veAtigia  trium  si^illoruiti.  In  Mchiv.  iacLAcad. 


Doc.  2g.  30.  —  i^t—1^2. 


29. 

Anno  1421,  mense  Julio*  * 

Injuriae  a  capitulo  ^agrub.  dvibus  Grectnsitui  illatae  rtferuntur. 

Itcni»  primo,  circa  feslum  beate  Margarethe  virginis,  tempore 
treugarum,  Georgius  officialis  seu  iudex  provincie  capituli  zagra- 
biensis  cum  familiaribus  et  hominibus  suis,  homines,  cives,  incolas 
et  inhabitatores  prcdicte  civitatis  regie  maiestatis  in  medio  eiusdem 
civitatis  dire  verberavit,  vulneravit  et  spoliavit,  pgaque  bourn  et 
cumis  desecuit  et  anibilavit  potencia  mediante.  De  hiis  itaque  non 
contentus  idem  Georgius  homines  seu  civ^  civitatis  predictc  capti- 
vavit  et  captos  in  civitate  in  turri  hie  habila  tamdiu  vinculis  manci- 
patos  tenuity  quouiique  sue  placuit  voluntatis  culpa  eorum  sine  omni 
et  contra  libertatem  civitatis. 

Docnmentum  transactionale.  In  archiT.  veo,  Cftpit.  itagrabiensii.  Act  Cap* 
ajit.  fsBC,   10.  ur.   14. 


30. 

Aoflo   i422|   I7«  JuDii,  In  Solnok; 

Sigismundus    sex    severe    mandat    capituh ,    ne    ewes   ab   agris    cokndis 

impediaL 

Commi&sio  propria  domini  regis. 
Sigismundus  dei  gracia  Romanonim  rex,  semper  augustus,  ac 
Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc,  rex.  Fidelibus  nostris  hono- 
rabilibus  viris,  dominis  preposito  et  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  sa- 
Ititem  et  graciam*  Gravem  querelam  fidelis  nostri  providi  magistri 
Fabiani  civis  et  notarii  nostrc  civitatis  zagrabiensis  per  ipsum  in 
personis  fidelium  nostrorum  providorum  judicis,  juratorumque  civium 
ac  tocius  communitatis  eiusdem  nostre  civitatis  zagrabiensis  noslre 
maiestati  allatam  intelleximus  admodum  displicenter,  quomodo  vos 
eosdem  cives  et  hospites  nostros  contra  eorum  libertates  et  consvetu- 
dines,  quibus  ipsi  ab  antiquo  usi  fuissent  et  gavisi,  plurimum  inde- 
bite  ct  minus  juste  imped ivissetis  et  impedire  non  cessaretis,  et  quod 
eosdem  lerris  eorum  ad  dicta m  civitatem  nostram  zagrabiensem  per- 
tinent! bus  et  intra  veras  metas  et  cursus  metales  eiusdem  adiacentibus 
uli  cl  fmi  non  permitteretis,  ymmo  hiis  temporibus  retroactis  quidam 
ex  vobis  cum  eorum  familiaribus  quosdam  ex  eisdem  civibus  in  dictis 
eorum  terris  arantes  repperiendo  aratrum  ipsorum  simul  cum  rotis 
M  idem  aratrum  aptis  penitus  et  in  partes  minutissimas  dissecari 
fecissetis,  potencia   mediante,  In  ipsorum    preiudicium   ac    dampnum^ 


2  8  Doc,  3/.  —  An.  14^2. 


libertatisque  eorum  prerogative  dcrogamen  non  modicum.  Suppli- 
cal^im  itaque  extitit  nostre  maiestati  in  personis  eorumdem  civium, 
ut  ipsis  circa  premissa  opportune  dignaremur  providere.  Et  quia  nos 
eosdem  cives  et  hospites  nostros  libertatibus  et  consvetudinibus  eorum 
antiquis,  quibus  hactenus  usi  fuere  et  gavisi  illibate  fnii  volumus, 
igitur  fidelitati  vestre  firmissime  precipimus  et  mandamus,  quatenus 
habitis  presentibus  amodo  quoque  in  antea  et  deinceps  prefatos  cives 
et  hospites  pretacte  nostre  civitatis  zagrabiensis  et  presertim  in  terris 
intra  metas  ipsorum  antiquas  adiacentibus  in  nullo  contra  antiquas 
libertates  et  consvetudines,  quibus  ipsi  hactenus,  ut  prefertur,  usi 
fuere  et  gavisi,  impedire  seu  quovismodo  dampnificare  presumatis  nee 
sitis  ausi  modo  aliquali,  alioquin  vobis  in  premissis  secus  facientibus, 
quod  non  credimus,  eisdem  civibus  et  hospitibus  nostris  de  tali  re- 
medio  curabimus  provideri,  quod  ipsi  in  premissis  dampnum  non  pa- 
cientur  aliquale.  Secus  igitur  facere  non  ausuri  in  premissis.  Presen- 
tes  quoque  post  earum  lecturam  reddi  jubemus  presentanti.  Datum 
in  Zolnok  feria  quarta  proxima  post  festum  sacratissimi  corporis 
Christi.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  vigesimo  secundo. 
Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  XXXVI.  Romanorum  duo- 
decimo et  Bohemie  secundo. 

Originale  iD  charta.  In  margine  inferioni  impressum  est  sigillum.  In  archiv. 
lib.  reg.  civit.  zagrab. 

3L 

Anno  1422,  mensibus :  majo,  Junio,  Julio.  Zagrabiae. 
Injuriae  a  capitulo  zagrab,  civibus   Grecensibus  illatae  referuntur, 

De  premissis  eciam  non  contentus  ipse  Georgius  per  homines 
et  familiares  suos  in  festo  Annunciacionis  virginis  gloriose  elapso,  in 
anno  domini  MCCCCXXII  homines  et  cives  huius  civitatis  similiter 
contra  libertatem  civitatis  dire  vulneravit,  verberavit,  percussit  et 
spoliavit  usque  ad  exsiccacionem  membrorum,  prout  eciam  apparet 
de  presenti,  culpa  eorum  sine  omni,  eodem  modo  in  civitate  prc- 
notata. 

Item,  feria  tercia  proxima  ante  dominicam  Rogacionum  nonnuUi  po- 
ciores  domini  de  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  ad  territorium  seu  terras 
civitatis  regalis  cum  eorum  hominibus  et  familiaribus  manibus  armatis 
vehementer  irruentes,  aratra  in  eisdem  terris  arrancium  hominum 
nostrorum  d^secuerunt,  homines  percusserunt  et  crudeliter  vulnc- 
raverunt 


Doc,  Ji,  —  An,  1422, 


«9 


Item,  altera  die  inmedtatc  sequent!  Ladislaus  de  Dauoth,  unus 
ex  canonicis  in  turri  hie  habita  constitutus,  cum  sibi  adherentibus,  ma- 
chinas  et  pixides  sonorosas  sepissime  more  hostili  hue  ad  civitatem 
cmisit  ct  cmitti  fecit,  ubi  eciaro,  si  Tigilem  custodiara  non  habuis- 
semus,  utique  idem  Ladislaus  cum  suis  complicibus  banc  civitatem 
In  faviltam  ignis  converti  fecisset,  culpa  nostra  non  exigente,  Pre- 
fatus  eciam  Ladislaus  de  premissis  non  contentus,  diebus  proxime 
elapsis,  altera  vice  unum  hominem  in  civitate  prenotata  captivavit  et 
ab  eodem  omnia  bona  sua,  arma,  vestimenta  et  pecunias  aliasque  res 
pro  tunc  apud  cum  habita  et  repertas  more  predonico  abstulit  et 
recepit  et  fecit  que  sue  placuit  voluntatis  Hodem  die  diversos  ictus 
sagittarum  ad  homines  huius  civitatis  in  civitate  hinc  inde  gradientes 
emisit  et  emitti  fecit,  sicut  sue  placuit  voluntatis  et  incendium  ignis 
in  banc  civitatem  cmitti  voluit,  prout  prius  et  ante,  ubi  eciaro,  si 
custodiam  vigilem  seu  jugem  non  babuissemus,  utique  quod  volebat 
perfccisset. 

Item,  hiis  diebus  similiter  proxime  elapsis  Gerardus  lector  et 
canonicus  ccclesie  zagrabiensis ,  unam  honestam  mulierem,  civcm 
huius  civitatis  in  factis  suis  agentem  in  via  in  capitulo  habitam,  re- 
pertara,  omni  sua  sine  culpa  propria  manu  dire  verberavit,  cooperto- 
rium  capitis  de  capite  eius  abstulit  et  eandem  verbis  illicitis  et  vitti* 
perioris  pertractavit  in  dedecus  sexus  muliebris,  alias  eciam  honestas 
mulieres  cisdem  verbis  adiungendo  crimnatus  est. 

Item,  similiter  hiis  diebus  proxime  elapsis  circa  festum  bea- 
torum  Petri  et  Pauli  apostolorum,  nunc  elapsum,  prefati  domini  de 
capitulo,  missis  eorum  hominibus  et  familiaribus  duos  equos  Michaelis, 
fiUi  Symonis,  pridem  iudicis,  ac  duos  bQves^Stfipii^^it  pridem  iuraii, 
concivium  nostrorum,  in  territorio  huius  civitatis  demactari  fecissent 
seu  vulnerari  sine  culpa, 

Itegk  in  festo  beate  Margarethe  virginis  et  maniris  noviter 
elapso,  domini  de  capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  tempore  treugarum 
fori  annualis^eiusdem  festi,  a  meridie  usque  ad  crepusculum  noctis, 
ad  latus  campane  sonitu  propulsato,  congregatis  eorum  familiaribus, 
hominibus  et  iobagionibus  sub  precepto,  advocatis  eciam  oftxcialibus, 
familiaribus,  hominibus  et  iobagionibus  reverendissimi  in  Christo 
palris,  domini  Johannis  episcopi  zagrabiensis,  manibus  armatis  et  more 
excrcituancium  incepcrunt  expugnare  civitatem  a  meridie  predicti 
festi  usque  ad  crepusculum  noctis  et  sequent!  die  a  mane  iterum 
usque  ad  crepusculum  noctis.  In  qua  pugna  ex  ista  parte  fluvii  in 
terriiono  civitatis  prope  fontem  Manduscwecj  et  ecclesiam  sancti 
Martini    ac    domum    balnei    civitatis    ac    iuxta   turrim  prope  novam 


30 


Dt7c.  J-?.  —  Ah.  1422. 


portam  nonnullos  cives  et  homines  in  ista  parte  se  defendentes  misc- 
rabili  nece  intcriinerunt  ct  intereinptos  de  ista  parte  ad  aliam  partem 
fluvii  traxenint  et  deporlaverunt,  quosdam  iam  mortuos  alios  semi- 
viTos,  qui  postea  ibidem  vitam  eorum  coiycluserunt  temporalem  ;  ce- 
terosque  multos  sagittarum  ictibus  et  aliorum  armorum  vulneribus 
cnideliter  saucianint  In  qua  eciam  pugna  Gerardus  lector  de  manu 
8ua  propria  unum  ictu  sagitte  de  balista  intercmit,  alios  quoque 
multos  vulneravit,  Ladislaus  autem  de  Dawoth  unum  eciara  de  ba- 
lista propria  manu  sagitta  interemit,  alios  quoque  diversos  cnideliter 
sagittis  vulneravit,  Premissam  quoque  pugnam  et  discordiam  er  eo 
inceperunt  domini  de  capitulo  prenotati,  quia  eisdem  litteras  regie 
maiestalis  exhibuimus,  in  quibus  sua  maiestas  mandat,  ut  terras  intra 
meias  huius  civitatis  per  ipsos  occupatas  noviter  eidem  civitati  re- 
mittere  debercnt  et  tcnerentur,  litteras  eciam  minime  observare  vo- 
luerunt,  nee  ad  easdem  aliquid  boni  responderunt^  sed  ipsam  pugnam 
premissam  litteris  regalibus  predictis  visis  excogitaverunt,  prout  et 
fecerunl. 

Docufnentum  transactionale.     In    archiv.    veo*  Cupit.    zagr&b.  Act  Cup.  AOt, 
fasc    TO.   nr.    14. 


32. 

Anno  1423,  7.  septcrobris.  2iflgrnbioc. 

Johannes   eftscopus   za^rabiensis ,   chts   ZiigrabuN^cs,    .////    urmaui    miinu 
capittihtm  agrcssi  stdftf  maj^namqut  chidtm  ftccrunt^  excommunicat, 

Johannes  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  zagrabiensis, 
regalis  ct  reginalis  maiestalum  regni  Hungarie  sumpmus  cancellarius. 
Universis  et  singulis  venerabilibus,  circumspeclis,  religiosis  et  discretis 
viris  nobis  in  Christo  dilectis  abbatlbus.  prepositis,  prioribus.  gar- 
dianis,  ministris  et  provincialibus  ac  monachis,  fratribus  et  conven- 
tibus  ordinum  quorumcumque  exemptorum  et  non  cxemptorum,  mo- 
nasteriorumque  et  ecclesiarum  rectoribus  seu  plebanis,  archidiaconis. 
vicearchidiaconis  ac  canonicis,  lectoribus,  cantoribus  seu  custodibus 
kathedralis  nostre  zagrabiensis  et  collegiatarum.  presbiteris  quoque 
et  capellanis  curatis  el  non  curatis,  clericisque  et  tabellionibus  pu- 
blicis  per  et  infra  dvilalcm  seu  diocesim  noslram  zagrabiensem  ubt- 
libel  constilutis,  qui  presentibus  fuerint  requisiti  vel  alter  ipsorum 
requisitus,  salutem  in  domino  et  debitam  ac  solertera  habere  dili- 
genciam  in  commissis,  piesentibusque  litteris  nostris  iidem  indubiam 
adhibere.  Replerunt  amaritudine  ihabernaculum  mentis  nostre  ille 
enormes  offense  preterite  ct  istud  novum  horrendum  facimus   in   dci 


D&€.  J  2.    — 


r^22. 


conlumeliam,  nostram  iniuriam  permaxiraam,  nostri  cleri  laraenta- 
bilem  oppressionem  ymmo  el  ipsius  nostre  spouse  zagrabiensis  ec- 
clesic  katbcdralis,  cui  divina  disponente  clemencia  in  solicitudinis 
partem  vocati  presidemus  inmeriti,  extremum  contemptum  seu  iactu- 
ram  per  illos  malediccionis  alumpnos,  nepharie  prodicionis  baiulos, 
cives  illos,  incolas  ac  hospites,  judices,  juraios  et  homines  ac  commu- 
nitalem  eorum  sacrilegam  el  Gomorre  populos  de  monte  Grecensi  prope 
dictam  Zagrabiam,  muUipharie  muUisque  modis  et  vicibus  nequitcr 
perpetratis^  qui  non  atteodentes  aut  oculis  mentis  seu  debite  consi- 
deracionis  vel  saltern  racionis  et  rectissimi  erga  se  iudicii  modcra- 
mine  perpendentes,  quod  sancta  mater  ecclesia  suo  semper  sponso 
qui  Christus  est,  ineffalis  amoris  dulcedine  copulaia  ab  ipso  susce- 
perit  dotes  amplissimas  graciarum  ubertate  fecundas  et  specialiter 
inter  eas  beneficium  insigiiite  libertatis^  quod  que  ipse  Christus  illam 
peramabilem  sponsarn  eitis  fidelibus  populis  Hbero  preesse  voluit 
dominio  et  habere  potestatem  in  singulos,  veluti  in  fiUos,  non  cuiquam 
aut  cuiusvis  servituti  subiacere,  ita,  ut  illam  cuncti  fideles  (ilii,  quos 
eidem  regenerat  assidue  spiritus  sancti  gracia  uberime  fecundata,  non 
inmerito  sicuti  raatrem  et  dominara  suam  bonorarent  omni  reverencia 
econtra  filiali.  Cum  hec  sit  utique,  prout  est,  dilecta  illius,  columba 
cius  de  cavcrnis  macerie,  id  est  latere  eius  sanctissimo  progrediens 
seu  procedcns  ut  sponsa  de  cubili  suo  et  in  illo  requiescit  hec  co- 
lumba eius,  circa  quam  et  eius  ministros  ipsius  utpute  honoribus  et 
libertaiibus  preditos  cor  eius  invigilat,  hie  est  ortus  denique  ipsius 
fcrtilis  et  irriguus,  in  cuius  svavitatis  odore  precipue  delectatur* 
cuius  poma  gustui  ipsius  sunt  valdc  sipida  et  accepta.  Nee  contenti 
iidem,  quod  alias  de  anno  domini  MCCCLXXXXVII  citra  vel  ultra, 
inito  et  communicato  inter  se  prius  malignandl  ac  forti  et  maiuro  id 
faciendi  habito  inter  se  iniquissimo  et  deo  ac  hominibus  odioso  con- 
silio  huiusmodi  sancte  matris  ecclesie  sua  materna  pietate,  qua  filios 
suos  tarn  amorc  svavissimo  fovcre,  quam  uberum  lacte  suorum  alcre 
consvevit  inpudenter  contempta,  ad  sonum  maioris  campane  ipsorum 
piiblice  et  clara  luce  diei,  erectis  cruentis  ipsorum  vexillis,  hostiliter 
manu  armata  de  predicta  civitatc,  si  dici  debeat  et  meretur,  descen- 
dentes  in  capitulum  eiusdem  ecclesie,  ymmo  et  totum  clenim  civi- 
talis  nostre  Zagrabiensis  deseviendo  inimanilcr,  in  curias  et  domos 
eiusdem  capiluli  ncc  non  prebendariorum  suonim,  nequiter,  dolose  et 
fraudulentcr  more  vispilionura  irruentes,  huiusmodi  dominos  et  prc- 
bendarios  ipsius  capituli  ac  clericos  a  maximo  usque  ad  minimum 
omnibus  rebus  et  bonis  ipsorum  et  presertim  libris»  lilteris,  buUis 
apostoHcis,  instrumenlis,    juribus,  vestibus,  argenteriis,  pecuniis;,  vinis, 


3« 


Doc,  5^.  —  An,  14^2. 


biadis,  equis  et  bobus,  ceterisque  clenodiis  inibi  repertis  ct  existen- 
libus  a  maioribus  eciam  simpHciter  usque  ad  minuta  eisdem  dominis 
de  capitulo,  prebendariis  ac  clericis  peaitus  denudatis  ac  de  propriis 
scdibus  propulsatis  et  eiectis  ausu  sacrilego  spoliaverint  et  huitis- 
modi  spoUis  in  predam  conversis,  ad  ipsorum  civitatem,  si  dici  taraeu 
debeat  et  merctur,  deportando.  Eciam  predictas  curias  numero  Xlll, 
sic,  ut  prcmittitur,  inter  ceteras  nequiter  spoliatas  incendendo  com* 
busserint,  casdem  funditus  in  favillas  et  cLneres  i^ium  redigctites  et 
in  nichilum,  Quam  plures  libros  ecclesiasticos,  quos  dicti  domini  tunc 
erga  se  causa  studii  conservabant,  calicesque  et  paramenia  diclc  ec- 
clesie  zagrabiensis  ac  alias  plures  res  eciam  sacras  abstulerint  inter 
alia  omnia  supradicta,  ymmo  ad  deteriora  machinantes  in  predictam 
ecclesiam  zagrabiensem  similiter  irruendo,  ipsam  reliquiis,  thesauris, 
videlicet  reliquiis  sanctorum,  paramenlis,  sacris  vestibus  et  eciam 
celeris  bonis  in  eadem  ultra  ilia  existentibus  et  repositis,  earn  forti 
manu  obsidendo  obpugnantes  more  huiusmodi  eorum  sacrilego  spo* 
liare  voluissent,  si  eisdem  sacrilegis  januarum  ac  portarum  suarum 
fonitudo  et  inibi  existentes  non  restitissent.  Quodque  cum  huismodi 
dampnosum  ipsorum  proposituro  nequivissent  perficere ,  missis  in 
eandem  ecclesiam  pluribus  sagittis  et  ex  dicta  ipsorum  civitate  pre- 
tensa  et  sacrilega  bambardis;  personas  tnsuper  dictonim  domino- 
rum  prebendariorum  et  clericorum  invadentes  et  manus  ipsorum 
sacrilegas  mittentes  in  eosdem  et  iniicientcs,  quosdam  ex  eisdem 
detinendo  enormiter  vulnerarunt  et  nonnullos  ex  eisdem  nee  non 
plures  ex  hominibus  ipsorum  capitularibus  nece  miserabili  interi* 
merunt  et  occiderunt,  interemptosque  et  occisos  per  aream  et  plateam 
capitolarem  traxerunt  hinc  inde;  alios  ac  alios,  quos  tunc  rt'perire 
potuerunt,  dire  et  acriter  verberantes  et  letaliter  vulnerantes  ac  more 
carnificum  inbumaniter  sauciantes,  pluraque  mala  iuaudita  et  qualia 
facere  potuerunt,  et  finaliter  excogitare  deo  et  hominibus  odiosa, 
cruente  bellue  et  perfidissimus  populus,  ita  perpetrarunl  el  commi- 
scrunt.  Que  omnia  et  singula  in  pluribus  litteris  regie  maieslatis,  nee 
non  processibus  quondam  reverendi  patris  domini  Johannis*  tunc  za- 
grabiensis  episcopi,  predecessoris  nostri,  et  actis  habitis  superinde  ac 
confectis  contra  eos  plenius  continentur,  et  propterea  sint  et  fuerint 
excommunicacione  aggravati ,  reaggravati  et  interdicti  sentenciis 
atque  penis  irretiti,  quas  hucusque  nulli  dubium  sustinent,  animis 
prorsus  induratts  in  eisdem  hodie  sordescenles  el  inter  claustra  fidc- 
lium  lupi  rapaces  commorantes  ceteros  christicolas  inficientes,  vip- 
penime  utiijue  gcneracionis  filii^  de  heresi  plurimum  et  vcheracDtcr 
suspecli;  subsequcnter  quoque  quod  ipsi  eciam  pcrtidi  filii  Belial    et 


Doc.  J2,  —  An.  1422, 


33 


pestifenjs  populus  de  aimo  presenti,  in  festo  videlicet  beatissime  Tri- 
nitatls,  ut  ciusdem  unice  deitatis  emuU^  turrim  dictorum  domtnonim 
de  capitulo  in  dicta  ipsorum  sacrilega  civitate  habitam  et  constructam 
similiter  armatis  manibus  circumdaado  et  circumvalaado  ubique  hosti- 
liter  inpugnanint;  quendam  canonicum  dicte  ecclesie  nostre  zagra- 
bieniis.  videlicet  honorabilem  virum  dominum  Ladislaum  de  Dauoth 
pro  custodia  et  conservacione  turris  eiusdem  et  rerum  prefate  ecclesie 
ac  suarum  in  ipsam  deportatarum,  deputatum,  extrahere  et  suspendio 
tradere,  sicuti  tunc  expresse  et  publice  claraabant  et  pocius  tatrabant, 
fortissime  sunt  connali,  iniquitatis  exinde  audacia  de  novo  vehementer 
captala  et  ex  premissis.  Iterumque  ,*)  licet  ipse  sacrilegus  populus 
alias  eciam  circa  festum  Ascensionis  domini,  simiUter  proxime  prele- 
ritum,  erecto  dicto  eorum  sacrilego  et  cruento  vexillo,  plures  ex  ipsis 
iniquitatibus  filiis  similiter  clara  diei  luce,  hominibus  dictorum  domi- 
nonira  in  campis  laboranlibus  ac  arantibus  miserunt  et  direxenint 
de  dicta  ipsorum  sacrilega  civitate  animis  et  intenciombus  similia 
scelera  perpetrandi  et  de  novo  in  eosdem  dominos  deseviendi  et  ma- 
lignandi,  ipsos  homines  capilulares  in  eisdem  campis,  sic  ut  prefertur, 
laborantes  agredi  faciendo,  manibusque  armatis  et  hostiUbus  in  eosdem 
irruendo  expulerunt  et  repulerunt,  ipsis  ceteris  dicte  sacrilege  civitaiis 
hominibus  armatis  similiter  in  muro  et  turribus  eiusdem  civitatis 
speculantibus  et  cxploranlibus  a  longe  in  fincm  et  effectum,  quo  et 
si  ipsi  domini  vel  ipsorum  familiares  eisdem  restilissent,  tunc  eosdem 
mox  et  in  continenli  more  predonico  et  premisso  iterum  invasissent, 
parati  omnino  iterum  descendere  in  capitulum  supradictum  ac  platcam 
capitularem,  ipsosque  comburrere  et  excogitatis  suppliciis  affligere  sicut 
prius;  quod  utique  fecissent,  si  tunc  dicti  domini,  qui  numero  pauci 
erant,  hec  et  alia  plura  silencio  et  cum  summa  paciencia  non  pretc- 
rissent  et  auffugissent  aliunde,  per  ipsum  dominum  Ladislaum  con- 
canonicum  eorum  certe  extenso  de  ipsa  turri  signo  avisati,  nobis 
semper  absentibus  et  regiis  serviciis  potencialitcr  inherentibus.  Quod- 
que  de  hiis  omnibus  nulla  saiisfaccio  sit  adhuc  subsecuta,  licet  usque 
in  presens  cum  omni  paciencia  prestolata,  nichilominus  ipsi  degeneres 
et  infideles  filii,  gens  utique  perversa  et  absque  consilio,  ecclesiastice 
libertatis  emuli  illam  matrem  suam  ecclcsiam,  sponsam  nostram  pre- 
dilectam  et  eius  ministros  sic  non  verendo  oflTendere   et   ad   iniurias 


*)  In  altero  ofigiaali  aliaea  Istn  sic  iocipit : 

Iterumque  iidem  cives,  incole  et  hospites.  judtces  et  jurati  in  festo  beate 
Margarilhe   virginis  erecto   dicto   eorum   sacrilego  et  cruento  vexillo 

(CMtera  at  supra) » 

3 


34 


!?£?f.  J2*  —  An,  1^22. 


diversas  multipliciter  provocare  pariter  ct  persequi  in  capite  atque 
membris.  Quinymmo  a  voce  patris  ipsorum  spiritualis  suum  auditum 
avertentes,  execrabili  et  hoiribiHum  novonim  scelerum  eoniin  odiosa 
presumpdone  et  parvipriviiatis  licencia,  nedura  ad  illam  novam 
cnidelitatis  sevicicm  manus  extendendo,  quam  qmlibet  fidelis  actenus 
cog^itare  horrebat  vel  audire  verum  eciam  pavidi  el  vecordes  redditi 
et  in  multos  facti  audaciores  ad  insolita  ct  aitrociora  tlagicia  perpc- 
Iranda^  de  anno  similiter  present!  malum  malo  accumnlando  et  ipso* 
mm  malignum  ac  iniquissimum  propositura  continuantes,  ut  clerum 
ipsum  linaliter  extinguerent  et  ecclesie  ipsius  libertatera  deprimerent 
in  die  beatissime  Margarethe  virginis  et  martiris  de  mense  |ulii  anni 
preseniis,  qua  exteris  eciam  et  ceteris  ex  regalibus  privilegiis  ni^i- 
dinarum  tempore  ibidem  asvete  habitarum  pax  datur  et  status,  tran- 
quillilas  omnibus  servatur,  ymmo  quietudo  criminosis  iUibata,  ipsam 
ecclesiam  nostram  et  clemm  nostrum  replendo  amaritudine  populus 
suus  ymmo  certe  nunc  non  suus,  quia  quos  ius  spirituale  dedit  in 
proprios,  laycalis  reddit  iniuria  alienos^  insurgentes  in  matrem  filii, 
a  pastoribus  oves  oberantes,  iniuria  superiorum  suonira  iniuriosi 
subiecti,  saihane  satellites,  desudantes  rursum  videlicet  cives  illi  ni- 
mium  inctviliter  de  dicto  monte  Grecensi  prope  Zagrabiam  sue  prorsus 
immemores  saluti,  adhuc  manu  ipsorum  extenta  ad  rapinam  et  in- 
stantis  continuitate  vexacionis  sic  matris  honoribus  onerosi,  quod  sibi 
sint  oneri,  ancillantes  matrem  ipsam  eorum,  ut  non  vocentur  lilii 
libere  sed  ancille,  simili  modo  in  unum  adunati,  habito  inter  se 
iterum  eorum  odioso  malignandi  consilio  ac  in  malis  plus  soluto* 
more  iterum  predonico  et  asveto  innocentura  sanguinem  sicientes, 
manu  ipsorum  armata  et  sacrilega,  de  ipsa  sacrilega  civitate  in  capi- 
tulares  areas  descendentes  ad  pulsum  campane  ipsorum  similiter 
maioris  ad  curias  dominorum  canonicorura  nequiter  declinarunt,  domos 
subintrando  eorumdem^  quarum  quasdam  rebus  et  bonis  omnibus 
inibi  repertis  et  existentibus,  confractis  hostiis  domorum  eorumdem 
ac  apertis  omntno  spoliarunt  et  secum  in  predam  ausportarunt  Ht 
ipsi  rugientes  belue  ac  bcstie  indomate  secundum  quod  facere  con- 
sveverunt  personas  plurimas  ecclesiasticas  et  seculares  usque  mortis 
interitum  vulneribus  diris  sauciarunt^  gravibusque  et  diversis  plurima 
homicidia  perpetrantes,  quorum  sanguis  de  terra  ad  celum  clamat 
nimirum  pro  vindicta,  clericosque  et  presbiteros,  quorum  domos 
eciam  confringendo,  sic  ut  prefertur,  subintrarunt,  ruptis  similiter 
hostiis  eorumdem  rebus  infinitis  spoliarunt  et  libris,  novis  quoque  ct 
exquisitis  suppliciis  ac  lormentis  enormiter  irrecuperabiliter  ac  inliU- 
maniter  et  semper  usque  sanguinis  etfusionem,  quos  habere  potuerunl. 


Doc.  J2.  —  An,  1422. 


35 


ipsorum  cnidelitate  et  rnanuum  suarum  violentarum  ac  sacrileganim 
mieccione  vulneribus  affecerunt  et  postrcmo,  modo  simili,  in  ipsam 
zagrabiensem  ecclesiam  sponsam  nostram,  matrera  ipsorum,  huiusmodi 
sepissimis  iniuriis  ipsorum  ac  inpulsibus  hostilibus  lascesilam  medu- 
litus  et  tot  cnormibus  collisam  jacturis,  ut  hostes  eius  efOcaciter  modo 
facti,  alias  can  ipsius  ac  vicini  et  qui  ipsius  suxerunt  ubera  ab  ilia 
sepius  lactis  refecti  dulcedine.  quique  fecundati  per  ipsam  amplius 
grandium  ubertate  bonorum  eam  amaritudinis  calicem  proch  dolor 
degustari  compellendo,  pluribus  sagittis  emissis  et  hostiliter  ob  et 
iiipugnando  subintrare  et  curiam  nostram  episcopalem  fortiter  inpe- 
tere  conati  sunt  atque  ausi,  et  eandem  utique  subiatrando  confre- 
glssent  et  spoliassent,  si  nutu  divino  et  sufragiis  sanctorum,  quorum 
inibi  sacre  requiescunt  reliquie,  eorum  ausus  sacrilegi  et  conatus  in- 
portune  et  opportune  non  fuissent  cicius  propulsali;  tandemque  ipsi 
sic  repulsi  et  in  maligno  ipsorum  proposito  inpediti  et  eiecti  instan- 
tissime  ad  pulsum  similiter  campane  ipsorum  predicte  validissimosque 
clamores,  latratus,  ut  canes,  vispiliones  ebriosi,  publice  huiusmodi 
verba  clamantes:  audacter  et  cito  festinate  in  presbiteros  raaledictos 
et  clericos,  predam  toUite,  capite,  vulnerate,  interlicite,  delinete,  libros, 
calices  et  paramenta  ecclesie  sancti  Stephani  et  canonicorum  eiusdem 
rapite  ac  loUite  et  vobiscura  ausportattf;  dividamus  spolia,  eorum 
rebus  nostras  edes  impkamus,  quibus  ut  alias  aniraum  principis  terrc 
ac  nostri  dominii  simplicem  et  insontem  iterum  nunc  placemus  san- 
guine innocentum  et  occisorum  plateas  suas  et  eonim  purpurando,  et 
plures  ex  eisdem  verberando  acrlter  et  detinendo.  Multaque  mala 
inaudita  yramo  piarum  aurium  offensiva  committendo  et  plurimum 
scandalosa,  ([ue  nequeunt  facile  nee  possint  ad  plenum  ob  sui  proli- 
xitatem  brevi  stilo  exarari,  se  no  vis  sentenciis  iterum  sacrorum  ca- 
nonum  in  tales  scripto  jure  promulgatis  inpHcantes,  Quapropter  de 
ipso  amaritudinis  calice  non  merito  bibentes,  quo  ipse  sacrilegus  po- 
pulus  nostri  in  absencia  tanla  infinita  mala  perpetravit,  ut  dum  nobis 
de  regiis  serviciis  redeuntibus,  ibL  plus  desolacionis  audivimus  et  fide 
oculata  vidimus  ubi  plus  solacii  sperabamus;  et  dum  christiani  no- 
inis  vocabulo  insignitos,  sic  in  profundum  malorum  fesiinare  con- 
bpicimus,  quos  nos  Christo  lucrifacere  sperabamus.  Adtendentesque, 
quod  in  tali  bus  nee  ordinl  nee  ofi^cio  parcitur,  nee  etali  aut  certe 
dignitati  defertur,  ubi  per  facilitatem  venie  tanta  nocendi  potestate  ad 
iniquos  transfusa,  super  sortem  justorum  inpune  virga  extenditur 
peccatorum,  nervus  discipline  obrumpitur,  rectitudinis  judicium  pe- 
nilus  religatur,  justicie  partes  totaliter  proscribuntur,  negligilur  pius 
pater,  qui  lollerat,  ymmo  si  nimis  expectat,  contempnitur   Justus   do- 


3«> 


Doc,  J2,  —  An,  1422. 


minus  justiciam  semper  diligens   et  judicans  equitatem,   si   videlicet 
taiia  conniventibus  oculis  relinquuntur  inpunila,  propter  quod  dignitas 
ordinis  clericalis  non  tantuin   in    minoribus   sed   eciani   in   maioribus 
oontemptui  exponitur  atque  morti,  conteruntur    velut  vasa  testea   filii 
Syon  incliti  et  sicul  oves  ad  occisionem  ducuntur  ab   impiis   ccclesie 
filii  et  prelati  quos,  ut  prcfertur,  dei  filius  custodcs   constituit  liuius* 
modi  sponse  sue  ac  in  quibus    se    honorari   precipit,    nee   contempni> 
pupillam  eciam  ocuU  tangi  prohibens  in  eisdem*  Quura  utique  si  rec- 
tissima  dei  judicia  et  eius  justicia    perpenduntur,   hec    non    licuerunt 
pro  cerlo  si  decus   magnificum    consideratur    ecclesiasticarum    perso- 
narum  et  ecclesie  status  non  decuit,    si  utililas  et  felicitas  patrie  no- 
telur,  id  non  erat  expediens,  omnino  maxime  hits  diebus    et    terapo- 
ribus  inpacatis,  nunquam  in  talibus  adherebit  lingua  palato,  nunquam 
silencio  hominum  labia  conticescent,  nunquam  vox  hominum    exalta- 
bilur  inde,  alias  quasi  tuba,  ut  buic  crudeli  populo  sua  scelera  nun- 
cientur.  O  ingratitudinis  dampnale  vicium,  res  inquam  ingrata,  superis 
et  terrenis  infesta,  heu  deo  et  hominibus  molesta   res  utique  qua  lex 
humane  nature  confunditur^  cum   sic    filii   in    matrem   et    spiriluales 
patres  seviunl  inmaniter,  quod  iUorum  gladius  istorum    animas   reli- 
gata  filiali  devocione  penelravit.  Et  ne  horum  tacitumitas  nobis  tantam 
communicaret  offensam,  licet  de  omnibus   et    singulis    supradictis    el 
quolibet  predictorum    plenam    et    suflicientem    habuerimus    informa- 
cioncra  per  litteras  autenticas,    instrumenta    publica   et  alia   legittima 
documenla,  nobisque  alias  per  facti    evidenciam    publicam    et    ipsius 
consiarent  evidentem  notorietatem,  cum  nulla   possint   tergiversacione 
celari,  maxime    cum    tota    patria    presens    et    vicina    de   hiis   eciam 
clament  et  doleant  airectantcr;  tamen  juris  ordinem  servare  cupientes 
in  premissis,    ac    micius    procedere    contra   eos,  cum   sit  rigori  juns 
propter   severitatem    aliquando    delrahendum    iuxta    legittimas   sane- 
clones  et  eciam  ne  nimium   propere  et  exhorbitanter  procedere  vide- 
remur,  quamquam  tarn  a  jure  quam  hominibus  alias  sint  et  existant, 
ymmo  sunt  el  existunt  de  present!  diversis  excommunicacionum,    ag- 
gravacionum,  reaggravacionum  et   interdict!  sentenciis  tarn  in   specie 
quam  in  genere  innodati  et  eciam  irreliti   jamque  a    pluribus    annis, 
mens! bus  et  diebus,  nos  ex  officio  nostro  nobis  incumbente,  cupientes 
huiusmodi  scandalis  obviarc,  eosdem  cives,  populos,   judices,   juratos^ 
incolas,  homines  et  illara  communitalem  sacrilegam  per  certi  tenons 
litteras  nostras  in  forma  debiras  et  consvetas   per    cerlos    execulores 
nosiros  ecclesianim  rectores  et  plebanos,  viros  discretos  et    hones tos, 
in  eisdem  litteris  nostris  ad  hoc  specialiter  deputatos,  patcrne  fecimus 
requiri    Ct    eciam     monerl  dilijzcntei,  ut  in  cerlis  tci minis  diver^is  a»^ 


Dae,  J3,  —   Af$,  1422, 


37 


diebus  in  eisdem  litteris  nostris  eisdcm  prefixis  et  sufficienter  ex- 
pressis  coram  nobis  legittime  comparendo,  nos  de  absolucionibus 
eorum,  si  quas  haberent  a  pristinis  sentenciis  tarn  juris  canonici  quam 
ecLam  dicti  domini  Johannis  quondam  zagrabiensis  episcopi,  prede- 
cessoiis  nostri,  et  alias  de  et  super  eisdem  senlenciis  pretextu  prions 
invasionis  dominorum  de  capitulo,  pre  ben  da  riorum  et  clericonim 
predictonim  et  combustionis  pristine  superius  lacius  expressis,  latis 
in  eosdem  tarn  in  specie,  quam  in  genere  vel  alias  quoquomodo  vel 
eciam  promulgalis  ipsis  datis,  factis  desuper  et  concessis  ac  satisfac- 
cionibus  similiter  que  de  jure  requiruntur  superinde  prefatis  dorainis 
de  capitulo  et  pro  premissis  et  quolibet  preroissorum  ac  aliis  quorum 
interest  inpensis  et  exkibitis  plene  et  sufficienter  informarent  et  pro 
ipsorum  animanim  salute  edocerent  evidenter  el  signanter  in  quodam 
alio  termino  certo  uUeriori,  similibus  litteris  nostris  eisdem  sufficienter 
prefixo,  coram  nobis  comparerent  legittime  vel  per  suos  responsales 
de  el  super  omnibus  aliis  premissis  contra  prefatam  ecclesiam  nostrara 
nee  non  eosdem  dominos  de  capitulo,  prebendarios  ac  clerum  nostrum 
jam  de  novo,  ut  premiititur,  nequitcr  pcrpetratis,  nobis,  qui  huius- 
modi  corumdem  iniuri.is  nostras  reputavimus  et  reputamus  ac  eisdem 
plenariam  aut  saltern  competentera  saiisfaccionom  impendercnt,  fa- 
cerent  et  eciam  exhiberent,  sibique  de  debite  absolucionis  beneficio 
providcrent  eciam  quo  ad  plenum  vel  causam  seu  causas,  si  quas 
forte  haberent  racionabiles;  quare  premissa  omnia  et  singula  sic  fieri 
ft  facere,  signanter  quare  de  novo  sentencias  ante  latas  in  tales  et 
promulgatas  incidisse  dampnabiliter  declarari  et  alias  similiter  de 
novo  tarn  in  specie  quam  in  genere  excommunicari  in  scriptis  ac 
suspendi  et  ipsorum  sacrilega  communitas  ac  ipsi  omnes  in  genere 
seu  ipsorum  ci vitas  pretensa  firmissirao  ecclesiaatico  subici  interdicto 
non  debercnt  alegaturi,  dicturi,  excepturi  et  deducturi  verbo  aut  in 
scriptis,  citari  feciraus  et  in  nostri  presenciam  legittime  evocari.  Qui- 
busquidem  terminis  advenientibus  et  sese  sequenlibus  nee  per  se  nee 
per  legittiraos  responsales  aut  nuncios  curarunt  comparere,  ymmo 
consvete  rebellionis  calcaneum  ipsorum  ac  stimulum  inobediencie 
contra  nos  erigentcs,  coram  nobis  contumaciter  neglexerunt,  prout 
hodie  contradicunt,  comparere.  Unde  nos  pro  tribunali  sedentes  et 
solum  deum  pre  oculis  habentes  in  quolibet  terminorum  predictorum 
in  et  ob  contumaciam  eorum  ac  rebellionem  publicas  et  manifestas 
similiter  ex  officio  nostro  nobis  incumbent!  supradicto,  dictorum  do- 
minorum et  ccclesie  iniurias  ac  enormes  offensas  nostras  reputantes 
ad  nostri  et  ecclesie  nostre  predicte  syndici  seu  procuratoris  legittimi 
instanciam  eosdem  cives,  hospites^  populos,  incolas,   homines,   judices 


3« 


Dae.  J2.   —  An.   7^22, 


et  juralos  et  quemlil)et  de  per  se  nominanter  ac  in  specie  excom- 
municacionis  late  juris  seu  canonum  ac  ipsam  sacrilegara  communi- 
tatem  ipsorum  seu  civitatera  cum  eorum  suburbiis  ac  ipsos  homines 
in  genere  propter  premissa  et  quodlibet  premissorum  firmissimi  ec- 
clesiastici  interdicti  sentencias  atque  penas  declaravimus  et  tenore 
presenciura  declararaus  dampnabiliter  incidisse  et  eciam  subiacere, 
ymroo  quemlibet  ipsorum  in  solidum  et  de  per  se  ac  alias  nomi- 
nanter et  in  specie  excommunicaraus  et  dictam  ipsorum  sacrilegam 
communitatem  seu  civitatem,  si  dici  meretur,  atque  locum  montis 
Grccensis  cum  dictis  ipsorum  suburbiis  ecclesiastico  iinnissimo  inter- 
dicto  subicimus  in  hiis  scriptis ;  eosdem  eciam  cl  quemlibet  ipsorum 
tarn  in  specie  similiter  quam  in  genere  omnibtts  feudis»  terris,  prediis, 
pratis,  agris,  vineis,  domibus,  areis,  nemoribus,  curiis,  beneficiis  ac 
offidis  et  quibuslibet  aliis  bonis,  rebusque  mobilibus  et  immobilibus, 
que  et  quas  ipsi  aut  alter  ipsorum  a  dicta  ecclesia  nostra  zagrabiensi 
dinoscitur  quomodoUbet  obtinere  privantes  et  nichilominus  privatos 
eisdem  et  exutos,  excommunicatosque  et  dictam  sacrilegam  civitatis 
communitatem  et  eius  locum  cum  suburbiis  suis  quibuslibet  inter- 
dicto  et  ecclesiastico  firmissirao  inlerdicto  subactis  et  supositis  denun- 
ciamus  similiter  in  hiis  scriptis;  filios  ipsorum  usque  ad  quartam 
generacionem  in  presenti  ecclesia  nostra  ad  gradus,  ordines  sacros  aut 
aliquas  dignilates,  beneficia,  officia,  feuda,  aut  predia  decerncntes  et 
volentes  minime  posse  aut  dcbere  in  posterum  promo veri,  nee  posse 
el  valere  aliqualitcr  pronunciantes,  quosque  de  premissis  omnibus  et 
singulis  nobis,  dicte  ecclesie  nostre,  eisque  dominis  de  capitulo,  pre- 
bendariis  atque  clero  per  eosdem  fuerit  realiler  satisfactum.  Et  super 
hiis  omnibus  cum  eisdem  et  cum  quoiibet  ipsorum  sufficienter  fuerit 
dispensatum,  quoniam  jure  cavetur  expresse^  quod  contra  molientes 
Christi  ministros  extinguere  ac  contra  incendiarios,  violatores  eccle- 
siarum,  raptores  seu  eciam  invasores  pessonarum  et  rerum  ecclesia- 
sticarum  et  alios  publicos  depopulatores  ac  latrones  est  taliter  pro- 
cedendum  et  talis  eis  pena  seu  castigacio  infligenda,  quod  ipsl  metu 
pene  st  non  amore  divino  inducii  vel  retracti  a  similibus  de  cetero 
abstineant,  desistant  et  eciam  Unaliter  resipiscant,  aliisque  stmilia 
presumentibus ,  eorum  castigacio  transeat  in  exeraplum.  Quocirca 
vobis  omnibus  et  singulis  supradictis  in  virtute  sancte  obediencie  et 
sub  excommunicacionis  pena,  quam  in  vos  et  quemlibet  vestrum,  trium 
dierum  canonica  monicione  premissa,  fcrimus  in  hiis  scriptis,  nisi 
feceritis  quod  mandamus,  districtc  precipiendo  mandamus,  quatenus 
mox  visis  et  receptis  presentibus,  et  postquam  super  hoc  fueritis  re- 
quisiti  seu  alter  Testrum  requisltus,  prefatos  cives,  populos,  hospites. 


Dqc,  J2.  —  Art.  1422, 


39 


incolas,  judices,  XII,  juratos,  nee  non  homines,  communitatemque  sa- 
crilegam  et  locum  dicte  civitatis  firmissimo  ecclesiastico  interdicto 
cum  suis  suburbiis  subactls  et  subpositis»  subiectosque  et  subpositos  in 
genere  excommunicatosque  maiori  excoramunicacione,  juris  et  hominis 
et  inhabilitatos  ac  ita  privates  quemlibet  ipsorum  et  nominanter  ac 
in  specie  et  signanter:  Chonum  de  Florencia,  judicem  de  present!, 
Michaelem  Sebastiani,  Johannem  Bohemum,  Johannem  Zygeth,  Jo- 
hanncm  Hungarum,  Vrbanum  Krapchewych,  alias  judices,  Anthonium 
de  Florencia  prope  portam,  utrumque  Fabianum,  litteratos,  Georgium 
sartorem,  Iwanum^  Paulum,  Benedictum,  Gregorium  et  Briccium, 
fratres,  dictos  Hudostyh,  Johannem  Peronis,  Georgium  de  Modnissio, 
Valenlinum  Gobech,  duos  familiares  jacobi  castellani,  Andrcam  Petri 
Safar,  Ladislaum  aunfabrum,  jMathiam  scolasticum,  Stcphanum  Ra- 
karycb,  Jacobum  Popowych,  Demetrium  Rosowych,  Wlfgangum  lapi- 
cidam,  parlerium  condam,  Gregorium  de  Bethowya,  Johannem  Kneht, 
Thomam  sutorem.  Andream  Zw^iych,  Dominicum,  Paulum,  fratres, 
ac  Nicolaum  et  Andream  Bogdanych  eorumque  complices  et  fautores, 
accensis  candelis  demumque  extinctis  et  in  terram  proiectis,  pulsa- 
lisque  campanis  in  ecclesiis  vestris  ac  monasteriis  et  capellis  publice 
et  in  ambonibus  denuncietis  el  denunciari  facialis  in  signum  perver- 
sitatis  ipsorum  singulis  diebus  dominicis  et  iestivis,  precipue  tamen 
vos  tres  capellani  sive  rectores  capelle  sancti  Marci  ewangeliste  dtcle 
pretense  civitatis  et  montis  Grecensis  et  quilibet  vestrum  effective, 
inhibentes  vobis  expresse  sub  simili  et  incarceracionts  ac  privacionis 
officii  et  benelicii  penis  et  quibuslibet  alits  ne  in  dicta  sacrilega  civi- 
tate  aut  coram  ipso  populo  seu  sacrilega  communitate  sive  loco  ipsorum 
aut  quibuslibet  aliis  ubi  el  in  quibus  moram  traxerint,  pcrtransierint  et 
quamdiu  ibi  manserint  continuo  ac  demum  per  triduum  post  eorum 
ab  inde  rccessum  vel  coram  ipsis  excommunicatis  divina  officia  cele- 
brare  aut  pocius  prophanare  quoquomodo  presummatts  aut  ceteri 
presumant,  nee  alia  queque  jura  ecclesiastica  exercere  ibidem  et  coram 
eis  ac  eisdem  rainistrare  demptis  dumtaxat,  que  de  jure  talibus  per- 
mittuntur  ipsis,  iirmissimum  el  continuum  ecc tesiasticum  predictum 
observantes  interdictum,  cessando  quoque  interim  et  semper  penitus 
a  divinis,  monenles  preterea  oranes  et  singulos  alios  Christi  lldeles, 
sexus  utriusque  homines,  quos  et  nos  et  quemlibet  ipsorum  tcnore 
prcsenciura  primo,  secundo,  tercio  et  eciam  peremptoiie  requirimus 
et  monemus  eisque  et  cuilibet  ipsorum  in  virtulc  sancte  obediencie  et 
sub  excoramunicacionis  pena,  quam  in  contrafacientes  trium  dierum 
canontca  monicione  premissa  ferimus  eciam  in  hiis  scriptis,  districte 
precipientes  mandantes  et  inhibentes  ne  sic  excommunicatis  vel  inter- 


40 


Doc.  J2.  —  An,  14.22, 


dictis  in  loquendo,  vendendo,  emendo,  conversando,  coraedendo,  bi- 
bendo,  molendo,  coquendo,  serviendo,  ignem  vel  aquam  eis  vel  altcri 
ipsonim  dando  vel  aliquid  solacii  exhibendo  seu  alio  quoyis  humano 
commercio  communicent  quomodolibel  comrounicare  presuraani  et  alter 
ipsorum  prcsumas,  illis  dumtaxal  demptis^  qui  et  que  excipiuntur  a 
jure,  alioquin  huiusmodi  ipsis  excommunicatis  et  interdictis  contuma- 
citer  communicantes  eciam  excommunicamus  nominanter  et  in  specie 
ac  quemlibet  ipsonim  eciam  in  hiis  scripUs,  precipien  tes  eciam  talem 
una  cum  eisdem  a  Christi  fidelibus  universis  arcius  evitari,  ab  inde 
non  cessantes,  donee  aliud  a  nobis  habuerint  in  mandatis  superinde 
et  iidem  sacrilegi  excommunicati  et  interdict!  ad  cor  reversi  debite 
absolucionis  benelicium  meruerint  obiinere  et  dictis  enor miter  et 
multipliciter  lesis  satisfaciant  de  premissis  quoad  plenum,  nos  de 
presencium  execucione  reddentes  cerciores  per  litteras  vestras  auten* 
ticas  aut  publica  instrumenta.  In  quorum  omnium  et  singulorum 
Iidem  ac  testimonium  premissorum  presentes  litteras  nostras  huius- 
modi processum  nostrum  in  se  contlnentes  per  discretum  virum  ma- 
gistrum  Michaelem  de  vico  Lalinorum,  notarium  seu  scribam  nostrum 
publicum  infrascriptum,  subscribi  et  publicari  mandamus  nostrique 
pontilicalis  et  autentici  sigilli  iussimus  appensione  communirL  Datum 
et  actum  Chasme,  nostre  zagrabiensis  diocesis,  in  curia  seu  domo  ha- 
bitacionis  nostre  et  nostro  episcopali  pallacio  domus  eiusdem,  die  lune, 
septima  mensis  septembris  sub  anno  incarnaclonis  dominice  millesimo 
quadringentesimo  vicesimo  secundo,  indiccione  XV,  hora  tercianim 
vel  quasi.  Nobis  inibi  pcrsonaliter  ad  huiusmodi  et  alia  jura  reddenda 
sedentibus  pro  tribunali,  Presentibus  honorabilibus  viris  dorainis  De- 
metrio  Tlioma  de  Garyg,  altero  Thoma  plebano  in  Iwanych  et  Ja- 
cobo  Longo  canonicis  et  presbiteris  prebendatis  ecclesic  nostre  colle* 
giate  sancti  Spiritus  chasmensis,  nee  non  Nicolao  dicto  Praudycb,  si- 
militer notario  publico,  nobilibus  viris  Thoma,  vicario  nostro  tempo- 
ral! et  .  .  dicto  Hyersperger  aliisque  quam  pluribus  fidedignis  lestibus 
ad  premissa  vocatis  specialiter  et  rogatis,  Ponlificatus  vero  sanctissimi 
in  Christo  patrts  et  domini  nostri,  doraini  Martini,  divina  providencia 
pape  quinti,  anno  ipsius  quinto. 
Si^tun 

DOtftHt. 

Et  ego  Michael  Blasii  de  vico  Latinorum  prope  Zagrabiam, 
clcricus  zagrabiensis ,  publicus  imperiali  auctoritate  notarius,  quia 
premissis  omnibus  et  singulis  dum  sic,  ut  premittitur,  agercntur  et 
fierent  unacum  prenolatis  testibus  presens  interfui ,  eaquc  omnia 
et  singula  sic   fieri   vidi    et  audivi,   ideoque   hoc  presens   publicum 


J>^^c.  jj.  —  An.  1422, 


instrumentum  per  alium  fideliter  scriptum,  licet  aliis  pro  tunc  ccrtis 
me  occupato  negociis  arduissimis,  exinde  confeci,  publicavi,  subscripsi 
et  XXL  banc  formara  publicam  redegi,  signoque  et  nomine  ac  subscrip- 
cionc  meis  solilis  et  consvetis  unacum  appensione  sigilli  reverendi 
in  Christo  patris  domini  Jobannis  episcopi  zagrabiensis  suprascripti 
diligentissime  consignavi  rogatus  et  requisitiis  in  fidem  et  testimonium 
omnium  et  singulorom  premissorum. 

Originale  doplei^  in  membrana,  A  toTxa,  rubri  et  aibi  coloriis  a]ipciidel  sigillum. 
In  arcli.  ven.  Capit,  xagrab.  Act.  Capit.  ant.  fasc.  6.  Kr  21. 


83. 

Anno  J  422,  7.  decembris.  Posonil 

Sigismundus  rex  Shwoniae  bano  mandate  ut  suo  ftomuic  ctvcs  ^agrab tenses 

defemiat, 

Coiumissio  propria  domim  regis. 
Sigisraundus  dei  gracia  Romanorum  rex,  semper  augustus,  ac 
Ilungarie,  Bobemie,  Dalmacie,  Croacie  etc,  rex,  Fideli  nostro  magni- 
fico  reg:iii  Sclauonie  bano  vel  ipsius  vicebano  salutem  et  graciam. 
Cum  nos  judices,  juratos,  universosque  civcs,  hospites  et  incolas 
nostrc  civitatis  Zagrabiensis  simul  cum  universis  bereditatibus,  rebusque 
et  bonis  ipsorum  quibuslibet,  justis  utpula  el  legittimis,  in  nostram 
regiam  recepimus  proteccionem  et  tutelara  spccialem,  viteque  nostre 
maiestatis  et  persone  nostre  commissimus  tuicionem,  igitur  fidelitali 
vestre  firmiter  precipientes  mandamus,  quatenus  prefatos  judicem, 
juratos  ac  universes  cives,  bospites  et  incolas  nostre  civitatis  Zagra- 
bien$i$  simul  cum  pretactis  universis  bereditatibus,  rebusque  et  bonis 
ipsorum  quibusvis  justis,  ut  prefertur,  et  legitimis  contra  quosHbet 
illegitimos  impetitores,  ipsos  sine  juris  tramile  inquietare  volentes» 
protegere,  tueri,  defensare  et  indempniter  manutere  ac  conservare 
auctoritate  nostra  regia  vobis  la  hac  parte  attributa  (barum  serie) 
mediante,  Secus  facere  non  ausuri  in  premissis.  Presentes  quoque  post 
earum  lecturam  reddi  juberaus  presentanii.  Datum  Posonii  in  vigilia 
fcsti  Concepcionis  virginis  gloriose.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  vigesimo  secundo.  Regnorum  nostrorura  anno  Hungarie  etc. 
XXXV L  Romanorum  iredecimo  et  Bobemie  tercio. 


On^inale  ia  chnrta  sJit  exesum.  In  mnr^itie  inferiori  imprcsfum  c»t  ligillam. 
In  arcbiv.  lib    reg.  civ.  zagmb. 


43 


Dm,  J4.  —  An.  142J. 


34. 

Anno  1433,    16.  JuntL  Zagmbiae. 

Commumtas  cmi   month   Grtunsis  €<ftam  cenutatu  zagrabknsi  de  quit^us- 
tiam  sua  poss^sswmbus  a  Sij^hmunth  re^^e  nobilibus  de  Mcdvtd  ei  Sused 

condonatis  recusat. 

Nos  Georgius  et  Barlholomeus  comites  zagrabienses  ac  judicea 
nobilium  eiusdem  comilatus.  Memorie  coniinendanius  per  prescntes, 
quod  nobis  in  octavls  fcsti  Penthecostes  in  sede  nostra  judiclaria  pro 
faciendo  causantibus  moderalivo  judicio  iinacum  regni  nobilibus  se- 
dentibus,  discretus  vir  dominus  Blasius  plebanus  ecclesie  sancti  Marct 
in  civitate  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam  constructc  ac  civis 
de  eadem,  nostrum  et  dictorum  regni  nobilium  judiciarium  adiens 
conspeclum  in  sua  ac  judicis,  juratorum  et  universorum  civium  .  .  . 
eiusdem  civitatis  personis,  nobis  per  modum  protestacionis  et  inhibi- 
cionis  significare  curavit,  quomodo  serenissimus  princeps  dominus 
Sigismundus  dei  gracia  Romanorum  rex,  semper  augustus,  ac  Ilungarie, 
Bobemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex,  dominus  noster  naiuralis,  posses- 
siones  eorumdem  civium  et  communitatis:  Kralewch,  Kobilyak,  Zwy- 
blya,  Narth,  Novakouch  alias  Cerya  vocatas,  prope  Bosyakow  habitas ; 
item  Villas  seu  possessiones  Dedichi,  Bythek,  Nouaczi  et  ceteras  omnes 
possessiones  eidem  civitati  et  eiusdem  civibus  per  divos  reges  Hun- 
garie  graciose  datas  et  perpetuatas  reverendo  in  Christo  patri  domino 
Johanni  episcopo  modemo  zagrabiensi  ac  Rodolpbo,  filiis  Rodolphi 
de  Alben  et  de  Medwewar;  item  possessiones  seu  villas  eorumdem 
civium  et  communitatis  Petrowina,  Hrascbya  et  Silyakouina  nuncu- 
patas,  ultra  ftuviura  Zawe  situatas,  nobilibus  viris  Ladislao,  tllio  Ni- 
colai  Thoth  et  Johanni,  filio  Laurencii,  similiter  Thoth  de  Zumzedwar 
ab  ipsis  civibus  et  communiiate  alienando,  dedisset,  donasset  et  per 
peluo  contulisset  in  preiudicium  universitatis  dictorum  civium  et 
dampnum  valde  magnum.  Unde  facta  huiusmodi  protestacione  prefatus 
dominus  Blasius  plebanus  suo  et  norainibus,  quibus  supra,  prenotatum 
dominum  nostrum  Sigismundum  regem  ab  huiusmodi  donacione,  col- 
lacione  et  perpetuacione  predictarum  possessionum  et  villarum  ac 
cunctarum  periinenciarum  earumdcm,  memoratos  vero  dominum  Jo- 
hannem  episcopum  ac  Rodolphum,  fiUos  Rodolphi,  nccnon  Ladislaum 
et  Johannem  Thoth  ab  occupacione,  detencione,  usurpacione  et  alia 
quavis  causa  ad  se  recepcione  ac  usuum,  fructuura  et  quarumlibet 
utilitatum  earumdem  percepcione  et  percipifaccione,  aliosque  quosllbet 
se  in  dominium  ipsarum  possessionum  ac  villarum  et  periinenciarum 


B&c.  35.  — 


^423, 


43 


earumdem  omnium,  quovis  modo  aut  quesilo  colore  seu  ingenio,  in- 
tromissiotie  factis  vel  fiendis  probibult  conlradicendo  et  contradixil 
inhibendo  coram  nobis  testimonio  presencium  medianle.  Datum  Za- 
grabie  acdeciroo  die  octa varum  predictarum.  Anno  doraini  millesimo 
quadringentesimo  vigesimo  tercio. 

Origioale  in  cliarta,  A  tergo  vvstigta  Irium  sigiUorum.  In  arch  lib.  teg. 
civil,  lapriib, 

35. 

Anno   t423»   16.  JuniL  Zigrabioe. 
CommuniUJS  cw'tt.  mantis   (Jreceftsis  coram  comitatu  zagrahiensi  rtcusat^  nc 
Johdfuus  tpncopm  et  Rudoiphus^  tins  frattr^   fioiiUes   tk   Alben^   ex  qm-- 
biiSiiam    communitatis  posstssionibus  ^    qu^s    ////>    rex    dona    ccssit,   fruc- 

tum  capittnt, 

Nos  Georgius  et  Bartholomeus  comites  zagrabienses  ac  judices 
iobilium  comitatus  eiusdem.  Memorie  comraendamus  per  presentes, 
quod  nobis  in  octavis  festi  Penlhecostes  unacum  nobilibus  regni  in 
sede  nostra  judiciaria  pro  fadendo  moderativo  judicio  causantibus  se- 
dentibusi  providus  vir  Andreas,  filius  Nicolai  de  2winaria,  condam 
judex  et  nunc  ciiris  ciirUatis  loontis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam  in 
personis  judicis,  juratorum  et  universorum  civium  ac  tocius  commu- 
nitatis predicte  civitatis  cum  procuratoriis  Utleris  ipsius  communi- 
tatis ad  nostrara  veniendo  presenciam  nobis  et  eisdem  regni  nobilibus 
per  modum  protestacionis  el  inhibicionis  significare  curavit  in  hunc 
raodum:  quod  prout  ipsi  percepissent  rcverendus  in  Christo  pater 
dominus  Johannes  episcopus  zagrabiensis»  summusque  cancellarius  re- 
galls  et  reginalis  maiestatum,  unacum  nobtli  viro  Rodolpho»  filio 
Kodolphi  fratre  suo  uterino  de  Alben  et  de  Medwewar,  quasdam  pos- 
sessiODcs  heredilarias  ipsorura  civium  et  tocius  communitatis  Kralewch, 
Kobylyak,  Zwyblya,  Narth  et  Nouakowch  alias  Cherya  prope  Bo- 
syakow  vocatas,  habitas  et  existentes  dudum  et  nuperime  ab  ipsis 
indcbile  ablatas,  de  consensu,  ut  dicitur,  domini  nostri  regis,  super 
ecclestam  sancti  Stephani  regis  et  quoddam  altarc.  pro  animabas  olim 
domini  Eberhardi  episcopi  loci  predicti  ct  magnifici  viri  Johannis 
fratrum  ipsorum  perpetue  legavissent,  donassent  et  contulissent  possi- 
dendas  et  lenendas  in  preiudicium  ipsorum  civium  et  communitatis 
valde  magnum.  Unde  facta  huiusmodi  protestacione  idem  Andreas 
nominibus  et  auctoritate  procuratoria  sepefatorum  civium  et  commu- 
ntt3tis«  annotatos  dominum  Johannem  episcopum  et  Rodolphum  a  le- 
gacione,  donaciooe  et  collacione    predictarum    possessionum    superius 


44  ^^^-  3^'  37'  -   ^^-  ^4^3' 

nominatarum  et  earum  pertinenciarum,  dotninos  vero  canonicos  et 
quosvis  rectorcs  seu  altaristas  predicte  ecclesie  zagrabiensis  et  quos- 
libet  alios  easdem  ad  se  recepcione,  occupacione,  detcncione,  usuumque 
fnictuura  et  quaniralibet  utilitatum  earumdem  percepcione  et  perci- 
pifaccione,  ipsumque  dominum  nostrum  regem  ab  huiusmodi  et  a  tali 
possessionarie  legacionis,  donacionis  et  coUacionis  consensu  pariter  et 
assensu  factis  vel  fiendis  prohibuit  contradicendo  et  contradixit  inhi- 
bendo  coram  nobis  testiraonio  presencium  mediante.  Datum  Zagrabie 
sedecimo  die  termini  prenotati.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo  vigesimo  tercio. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigia  trium  sigillonim.  In  archiv.  incl.  Acad. 
Sclent.  Slavor.  meridional. 

36. 

Anno  1423,  mense  octobri. 

Georglus  canonicus  zagrabiensis  nomine  capituli  in  octavis  sancti 
Michaelis  coram  Matheo  de  Paloch  judice  curie,  produxit  litteras 
chasmenses  contra  civitatem  inquisitorias,  quod  annis  aliquot  preter- 
lapsis  certas  terras,  precipue  terram  Bobichan  juxta  Zavam  prope 
Jarun  existentem  capituli,  cives  usurpassent,  et  quod,  licet  Joannes 
episcopus  zagrabiensis  causam  banc  intercipiendo  quodammodo  se- 
dasset  et  partibus  silentium  usque  ad  finalem  causae  decisionem  in- 
dixisset  sub  poena  amissionis  causae,  tamen  cives  terras,  et  praecipue 
Bobichan  in  majori  parte  quam  prius  de  novo  occupassent;  item 
curias  domuum  Michaelis  doctoris,  Nicolai  de  Cilia,  Stephani  hospi- 
talis,  canonicorum  zagrabiensium  ac  Mathiae  pracbendarii  suffodissent 
et  fluvium  Chirkvenik  de  suo  cursu  per  idem  fossatum  fluere  per- 
misissent,  qui  tamen  citati,  non  comparent. 

Georg.  Marcelovid:  Regesta  diplom.  aliorumque  monument.  In  biblioth. 
arch  idioece  sis. 

37. 

Anno   1423,  23.  novembris.  Krapinae. 
Hermanns,    CiUae  comes  et  Slavoniae  banus,  de  causa,   quam  communitas 
in  Michaekm,  Petri  pellificis  filium,  agehat,  regem  certitiorem  reddit. 

Serenissime  princeps  et  domine,  domine  generosissime,  cum  sui 

recommend acione  obsequiorum  prona Pridem   nostri  in  pre- 

sencia  constitutus  providus  Georgius,  civis  de  Buccaro,  incola  et  homo 
magn(ifici  domini)  comitis  Friderici,  michi  significare  curavit,  quo- 
modo  ipse  a  quodam  Michaele,  filio  Petri,   cive   civitatis   vestre  z(a- 


2?iv.  J7.  —  An.  142J, 


45 


grabiensis  pro)  sexaginta  iloreais  in  Venedis  se  debitorem  constituisset 
principalctn,  pro   quaquidem    tlorcBonim    summa   ipsura  reelimere  et 
inderapnem    re{cldere)    recusaret,    supplicans    exinde    pro    assecucione 
dcbili  sibi    iusticie    compleraentum    cum  instanti  minislrare.    Et  quia 
dictus   Michael    civilatensis    prefate    civitatis   extilerat,    ideo   causara 
ipsam  iudici  et  juratis  iamfate  zagrabiensis  civitatis,  lege  ipsorum  et 
regTii  consvetudine   solita  requirenle,    audiendam,    decidendam  et  fine 
delvito   terminandam    altencius   commisi,    Q>ua  commissione  facta,  ipsi 
iudex  el  iurati  in  causa  procedenies,   quandam  diffinitivam  pro  dicto 
Georgio,  cl  contra  ipsum  Michaelem  sentenciam   tuleruni,  a  qua  qui- 
dem  senlencia  per  prefatum  Michaelem  iuxta  consvetudinem  pretacte 
civitatis   ad   seniores    fuit   illico    appel latum,    Quiquidem    processum 
cause    huiusmodi    discucicndo,    riraanies    sentenciam,    ut    premiltiiur, 
latam,  confirmarunt.  Annotatus  vero  Michael,  senciens  se  exinde  gra- 
vatura,  ad  nostri  presenciara,  ut  magislrum  Ihavarnicorum,  in  appcl- 
lacionis  dilTugium    melioris    huiusmodi    cause  pro  discussione  ulterius 
prorupit.  Tandem  mentis  cause  huiusmodi  ponderalis  eiusmodi  appella- 
cionis  discussionem  sub  magistro  vestro  Ihavamicorum,  racione  previa, 
diffiniendam  duxi  commitendam.  Qui  demum  dc  proborum  et  provi- 
dorum  virorum,  ut  accepimus,  consilio,  dictum  appellacionis  negocium 
discuciendo  diflinivit,  eo  modo,  ut  prenotati  cives  capitulo  zagrabiensi. 
vestre  maiestatis  in  persona,  per  singula  enarrando  clariusdeduxerint 
pro  quo  michi  non   videtur    fore   necesse  ipsos  indices  ac  iuratos  ad 
vestram  celsitudinem   ob  hoc  vocatos,  vestre  maiestatis  graciam  visi- 
lare,  cum  ipse  Georgius    non  sit  Venetus  ncc  ipsi  iudex  et  iurati  ad 
ipsorum  Venetorum  inslanciara»  ut  prenarratus  Michael  exposuil,  scd 
ad    meam    solummodo    commissionem    causa  in  huiusmodi  processe- 
mnt    Quare    domine    generosissime,   vestre   serenitati    duxi    obnixius 
supplicandum,   quatenus   ipsa  sepefatos    iudicem  et  iuratos  ab  huius- 
modi comparicione  dignetur  mei    intuitu   generosius    supportare,  ipsa 
quoque  in  et  super  premissis  pertranseat  incommota,  quia  ipsa,  nostra 
huiusmodi  iuxta  scripts,  nccnon    mei  ad  complacenciam,   vestram  vi- 
sitare  graciam,  hac  vice  distulerunt;  sed  si  celsitudo  vestra  eos  facto 
ab  huiusmodi  nollet  habere    supportatos,    ipsi  graciam   vestram  visi- 
tarc  sunt  parati,  eidem  in  omnibus    semper    humilime    complacendo. 
Datum  Krappine,    feria  tercia    ante  Katherine.    Anno  millesimo  qua- 
dringcntesimo  vigcsimo  tercio. 


E  (raii<;umpto    (Tipituli    £ignab«    de  anno   1424.   14,  jaauAni.    Iji    archiv.  \\h 
rrp»  civit,  Kagmb, 


46  Doc.  38.  —  An.  142J. 

38. 

Anno  1423,  3.  decembris.  Albae. 
Communitas  civit,  tnontis   Grecensis  coram  capitulo  albensi  recusal,  ne  Jo- 
hannes episcopus  et  Rudolphus^  eius  f rater,  nobiles  de  Alben,  ex  quibusdam 
communitath  possessionibus,  quas  Hits  rex  dono  cessit,  fructum  capiant. 

Nos  capitulum  ecclesie  Albensis.  Memorie  commendamus,  quod 
Farcasius,  filius  Egidii,  nobilis  Clokuch,  civis  civitatis  monlis  Gre- 
censis de  Zagrabia,  in  suo,  universonimque  civium  sen  hospitum 
dicte  civitatis  zagrabiensis,  coram  nobis  personaliter  constitutus,  per 
modum  protestacionis  et  prohibicionis  nobis  significando  narravit, 
quomodo  serenissimus  princeps  dominus  Sigismundus,  dei  gracia  Ro- 
manorum  rex,  semper  augustus,  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie, 
Croacic  etc.  rex,  dominus  noster  naturalis,  possesiones  eorumdem 
civium  et  civitatis  Kralewch,  Kobilyak,  Zwiblya,  pariter  Nouakouch 
aliter  Cerja  vocatas  prope  Bosyakovo  sitas,  item  villas  seu  posses- 
siones  Dedychi,  Bylhek,  Chernomerchy  et  ceteras  eius  possessiones 
eiusdem  civitati  et  eiusdem  civibus  per  plures  reges  Hungarie  gra- 
ciose  datas  et  perpetuatas,  reverendissimo  in  Christo  patri,  domino 
Johanni,  episcopo  moderno  zagrabiensi  ac  Rudolpho,  filiis  Rudolphi 
de  Alben  et  de  Medwewar;  item  possessiones  seu  villas  eorumdem 
civium  et  civitatis:  Petrowyna,  Hrascha  et  Silyakowina  nuncupatas, 
ultra  fluvium  Zawe  situatas,  nobilibus  viris  Ladislao,  filio  Simonis 
Thoth  et  Johanni,  filio  Laurencii  similiter  Thoth  de  Zomzedwar  ab 
ipsis  civibus  et  communitate  alienando,  dedisset,  donasset  et  perpetuo 
contulisset  in  preiudicium  universitatis  predictorum  civium  et  dam- 
num valde  magnum.  Unde  facta  gravi  protestacione  prefatus  Farca- 
sius suo  et  nominibus,  quibus  supra,  prenotatum  dominum  nostrum 
Sigismundum  regem  ab  huiusmodi  donacione,  coUacione  et  perpetua- 
cione  prcdictarum  possessionum  et  villarum  ac  cunctarum  pertinen- 
ciarum  earumdem,  memoratos  viros  dominum  Johannem  episcopum 
ac  Rudolphum,  filium  Rudolphi,  immo  Ladislaum  et  Johannem  Thoth 
ab  occupacione,  detencione,  usurpacione  et  alia  quavis  causa  ad  se 
recepcione  ac  usuum,  fructuum  et  quarumlibet  utilitalum  earumdem 
percepcione  et  percipifaccione,  aliosque  quoslibet  seu  in  dominium 
ipsarum  possessionum  ac  villarum  et  pertinenciarum  earumdem,  omni 
et  quovismodo  aut  quesilo  colore  seu  ingenio  intromissione,  factis 
vel  fiendis,  prohibuit  contradicendo  et  contradixit  inhibendo  coram 
nobis  testimonio  presencium  mediante.  Datum  feria  sexta  proxima 
post  festum  beati  Andree  apostoli.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  vigesimo  tercio. 

£  copia  simplici.  In  archiv.  archiepp.  zagrab. 


Doc.  jp.  40.  —  An.  1424. — 1425.  47 

39. 

Anno  1424,   14.  jannarii.  Zagrabiae. 

Capitulutn  zagrab.  eccL  litteras  Hermani,  comitis     Ciieae  et   bant,   quibus 

de  causa,  quam  cammunttas   in  Michaeltni,   Petri  pellificis  filium,  agebat, 

regetn  certitiorem  reddit,  transummit, 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Meraorie  commendamus  per 
presentes,  quod  viri  providi  et  honesti,  Michael,  filius  Symonis,  iudex 
et  iurali  cives  civitatis  montis  Grecensis  ad  nostrara  personaliter  ve- 
niendo  presenciam,  exhibucrunt  nobis  quasdam  litteras   spectabilis  et 
magnifici  domini  Hermanni,  Cylie,  Zagorieque  comitis  ac  regni  Scla- 
uonie  bani  serenissimo  principi  et  domino,    domino    Sigisraundo   dei 
gracia  Romanorum  regi,  semper  augusto,  ac  Hungarie,  Dalmacie,  Cro- 
acie  etc.  regi,  domino  nostro  naturali  pro  parte  siquidem  prefatorum 
iudicis  et  iuratorum  civium,  contra  Michaelem  filium  Petri,  pelli(fi)cem, 
civem  dicte  civitatis  montis  Grecensis  loquentes  et  directas  ...... 

suo  roanuscripto  solito  consignatas,  petentes  nos  cum  instancia  ut 
easdem  de  verbo  ad  verbum  (transcribi  faceremus  et  tenorem)  earum- 
dem  presentibus  inseri  et  sigillo  nostro  consignari  faciendo,  eisdem  dare 
dignaremur.  (Quarum  tenor  per  omnia  talis  est):  (vide  Doc.  36.  de 
anno  1423,  23.  novembris).  Nos  igitur  peticionibus  eorumdem  iudicis  et 
iuratorum,  justis  utputa  et  juris  consonis  annuentes,  pertaxatas  litteras 
ipsius  domini  Hermanni  bani  de  verbo  ad  verbum  transcribi  et  tran- 
summi,  transcriptum  et  transsuraptum  earumdem  presentibus  litteris 
nostris  inseri  et  sigillo  nostro  consignari  faciendo,  eisdem  iudici  et 
iuratis  uberiorem  ad  cautelam  duximus  concedendas.  Datum  feria 
sexta  proxima  post  octavam  Epiphaniarum  domini.  Anno  eiusdem 
millesimo  quadringentesimo  vigesimo  quarto. 

Originale  in  charta,  parum  attritum,  a  tergo  vestigium  capitularis  sigilli.  In 
archiv.  lib.  reg.  civit.  zagrabiensis 

40. 

Anno   1425 
Commufiiids  civitatis  mofitis    Grechensis    de  niercatii,    industria    ac  securi- 
tate  severa  edicta  emittit, 

(Anno  1425.  Tempore  judicatus  Andree,  filii  Petri).  Notandum 
est,  quod  tota  communitas  id  unanimiter  decrevit,  ut  presens  statutum 
per  totum  anni  circulum  firmiter  ac  inviolabiliter  deberet  permanere 
observandum. 


48 


Doc.  40.  —  An.  142s, 


Item  primo,  eadem  cormnunitas  civitatis  videlicet  montis  Grc- 
ceasis  de  juxta  Zagrabiam  statuit,  ut  quiUbet  stacionarius  seu  apote- 
canus  veras  el  justas  meosuras  ac  lances  nee  non  ulnas  tarn  panni 
quam  tele  tenere  et  servare  teneatur,  et  si  ea  falsificaret,  res  quas 
vendit  mercimoniales  pro  excessu  huiusmodi  perdere  debeat  Et  quod 
nee  pannum  cum  ulna  tele,  ncc  tclam  cum  ulna  panni  mensurare 
presumat,  et  si  de  hoc  excederet,  pannum  et  telam  aramitat. 

Item,  super  una  funta  seu  talento  olei,  non  plus  nisi  duos  de- 
narios  pro  tempore  currentes  lucrari  possit,  sub  ammissione  eius- 
dem  olei. 

Item,  pistrices  panum  super  unum  cubulum  fnimenti,  non  magis 
nisi  quatlraginta  denarios,  furfures  includendo,  lucrari  valeant.  Ita 
quod  quelibet  earumdem  fornacem  habens,  precellos  pisiare  et  duodecim 
precellos  pro  uno  nummo  seu  denario  dare  teneatur,  que  si  non  pi- 
staverit,  tunc  quelibet  lalium  in  LX,  denariis  convincetur. 

Item,  quilibet  sutor  unum  par  sotularium  maiorum  pro  merce- 
nariis  necessariorum  pro  decern  et  octo  denariis;  minus  autem  par 
sotularium  pro  quatuordecim    denariis,  non  carius,  venderc  presumat 

Pro  circumsuicione  vero  antiquorum  calceonim  seu  sotularium 
non  plus  nisi  tres  denarios  recipere  debeat 

Ubi  vero  sutor  nova  capita  et  subsolia  sua  propria  uni  con- 
siieret^  quatuordecim  denarios  recipiat  sub  ammissione  sotularium 
predictorum. 

Item,  piscalores,  pisces  crudos  in  curru  adducentes  in  domibus 
deponere  non  presummant,  nisi  in  foro  stando  usque  triduum  vendant. 
Qui  vero  in  pondere  portarent,  tales  usque  pulsum  magne  campane 
in  Quadragesima,  aliis  autem  temporibus  infra  meridiem,  vendicioni 
exponere  teneantur, 

Pisces  autem,  qui  remanserint  ultra  tempus  predictum,  lalibus 
piscibus  decauus  juratorum  per  preconem  communilatis  caudas  am- 
putari  facerc  teneatur. 

Item,  venditores  cancrorum,  de  cancris  maiohbus  duodecim,  de 
minoribus  vero  XXIIII.  pro  uno  denario  dare  teneantur  et  aliler  fa- 
cientes  eosdem  cancros  ammiliant. 

Item  piscatores  in  civitate,  residentes  ex  ista  parte  fluvii  Zawe, 
pisces  sub  ammissione  eorumdem  pisciura  emere  non  presummant; 
sed  ipsimet   quorum   sunt,    eosdem   inportent    et  inportare  teneantur. 

Item,  penestice  usque  meridiem  nullas  res  conparare  debeant, 
ita,  quod  prius  cives  per  se  vel  eorum  homines  debeant  forizare.  Si 
autem  aliqua  carura  premissa  transgrederetur,  talis  peneslica  re  per 
earn  empta  per  juratos  privelur. 


Doc,  4.0.  —   An.  142$, 


49 


Item,  nullus  stacionariorum  vel  instttorum  telam  emere,  nee 
eciam  sartores  usque  meridiem  ad  revendendam  eandem  emere  pre- 
sumant,  sub  aramissione  eiusdem  tele,  nisi  semper  prius  cives  forizandi 
liberam  habeant  potestatem. 

Item,  nullus  hominum  tarn  domesticorum  quam  eciam  extraneO' 
rum  avenam^  fenum  et  fru  men  turn  usque  meridiem  ad  revendendum 
emere  presuramat,  eo,  quod  civibus  compelit  juridice  prius  pro  do- 
mibus  eorum  necessaria  comparare,  omnibus  autem  per  ecs^  contra 
presens  decretum  emptis,  per  juratos  civitatis  privenlur. 

Item,  universi  et  singuli  cuiuscumque  ^atus  et  condicionis  ho- 
mines cxistant,  qui  aliqua  mercimonia  causa  vendendi  in  civitatcm 
conducerent  aut  eciam  apporlarent,  talia  mercimonia  non  in  hospicio 
sed  in  foro  vendere  tencantur;  ubi  vero  in  hospicio  inscienter  ven- 
dercnt,  quia  hospiti  eorum  est  notum  statutum  civitatis^  ideo  valorem 
rerum  venditarum  hospes  domus  debeat  sublevare  in  eanim  perdi- 
cione«  utputa  judici  et  juratis  illius  anni. 

Item,  lucifiguli  in  quoUbet  foro  consveto  oUas  et  picaria  pro 
thabematoribus  vini  necessaria  preparando,  ante  se  habere  debeant; 
et  ut  quatuor  picaria  pro  uno  denario  dare  teneantur.  In  casu  vero, 
quo  picaria  ad  forum  apportare  non  curarent»  contra  mandatorium 
statutum  coramunitatis  tunc  ollis  coram  eis  habitis  priventur  per  ju- 
ratos clvltatis,  in  secundo  vero  maiorem  penam  pacientur. 

Item»  quilibet  homo  veras  mensuras  signo  com  muni  latis  et  ju- 
dicis  illius  anni  consignatas,  videlicet  bladorum  et  vinorum,  puta: 
medium  cubulum,  quartale  cubuU,  prout  lapidea  mensura  civitatis 
demonstrat,  item  mediam  vini  sea  ptntam,  aut  quartale,  justas  et 
veras  scrvare  teneantur,  sub  ammissione  rerum  tunc  venalium. 

Item,  nullus  hominum  in  circuitu  civitatis  et  prope  ac  subtus 
murura  eiusdem  civitatis  terram  seu  argiUam  fodi  facere  presummat^ 
et  si  qui,  vel  homo  cuiuscumque  condicionis  in  talibus  repertus  fucrit, 
in  primo  sexaginta  denarios  pro  pena  solvat,  in  secundo  vero  tres 
pensas  et  in  tercio  maiori  pena  prout  in  privilegio  civitatis  conti- 
netur»  punietun 

Item,  nullus  hominum  spurcicias,  vulgo  zmety  dictas,  in  dome 
scopatas  nee  eciam  lavatoria  scultellarum  vel  aliarum  Lnmundicianim 
fetid  arum  specialiter  cinerura,  vulgariter  parilo,  et  poplaihy  dictorum 
ad  plateas  communes  nullo  modo  proicere  aut  fundcrc  presummat 
nee  sint  ausi  modo  aliquali.  Qui  autem  fecerint,  tales  in  sexaginta 
denariis  in  primo  convincantur,  in  secundo  in  tribus  pensis,  in  tercio 
vero  maiorem  penam  pacientur. 

4 


50  Doc.  41.  —  An    14.25, 


Item,  omnes,  porcos  servantes,  eos  sub  clausuris  tenere  debeant, 
ne  civibus  dampna  faciant  ipsi  porci  per  civitatis  plateas  ambulantes. 
Si  quis  autem  aliqucm  ipsorum  porcorum  in  suo  dampno  repperiendo 
mactaverit,  tales  porcos  judex  et  jurati  pro  sc  recipere  possint,  do- 
mino vero  porci  nulla  solucio  inpendatur. 

Item,  simili  modo  porci,  qui  in  platea  seu  vico  exteriori  aut 
ubicumque  in  suburbio  civitatis  existentes,  muros  ipsius  civitatis  sub- 
foderent,  tales  porcos  jurati  illius  anni  pro  judice  et  pro  seipsis  re- 
cipere valeant  atque  possint,  contradiccione  hospitis  ipsius  porci  non 
obstante  eo,  quod  ipse  transgressor  statuti  communitatis  est  repertus. 

Item,  nullus  omnino  hominum  cadavera  animalium  cuiusvis  con- 
dicionis  in  plateas  proicere  nee  ad  pallacium  regis,  nee  eciam  extra 
portellam  civitatis  campestrera  portare,  conducere  seu  trahere  aut 
proicere  et  deferre  debeat  modo  aliquali,  si  quis  autem  contra  id 
facere  presumpserit,  pro  pena  cum  sexaginta  denariis,  pro  perpetra- 
cione  tali,  eo  quod  perpetraverit  solvat,  et  cum  aliis  sexaginta  denariis 
deferat  et  deportet  extra  portam  camificum  ad  vallem  sub  ponte  vel 
extra  novam  portam  civitatis  similiter  ad  vallem. 

Item  nulla  pistrix,  salaria,  *)  penestica,  circa  .suam  venalitatem 
seu  forizacionem,  videlicet  circa  panes,  sal  et  alias  res  venales  in 
foro  sedens  seu  stans,  iilare  nee  fusare  debeat  modo  aliquali,  eo  quia 
per  tales  inmundicias,  stupe  seu  lini,  homines  inficiuntur;  si  que  ipsa- 
rum  premissa  transgressa  fuerit,  in  primo  LX.  denarios,  in  secundo 
tres  pensas  denariorum  pro  pena  solvat,  in  tercio  vero  rem  suam 
venalem,  quam  vendit,  eotunc  perdat. 

Item,  nullus  omnino  hominum  videlicet  stacionariorum  et  insti- 
torum  et  aliorum  quorumlibet,  qui  piper  et  oleum  ac  alia  merci- 
monia  ad  pondus  et  staleram  mensurare  solent,  ad  aliam  funtam  seu 
ad  aliud  pondus  non  debet  mensurare,  nisi  ad  funtam  seu  pondus 
theuthonicalem  seu  theuthonicale  sub  perdicione  talis  rei  mensurate 
et  sub  persolucione  sex  marcarum  denariorum  in  communes  usus 
persolvendarum,  quod  tota  communitas  unanimiter  statuit  et  predictis 
statutis  adjunxit. 

Originale  in  membrana.  In  archiv.  lib.  reg.  civit  zagrab. 


*)    In  originali :     sala. 

41. 

Anno   1425,   25.  martii.  In  Thata. 

Sigismundus  dat  litteras  ad  Joannem  episcopum  zagrabiensem 
sacri  Romanii  imperii,  suum  ac  reginae  summum  cancellarium,  ac 
Albertum    Ungh,    Priorem    Auranae,    Dalmatiae    et   Croatiae  banum, 


Do€,  42,  —  Ah,  142^ 


51 


refert  capitulum  conquestum,  quod  ci?itas  plurimum  inter  metas  ca* 
pitulares  prope  Zagrabiam  a  pluribus  annis  occupassent,  et  omni  die 
ulterius  serpent  et  occuparent;  et  licet  id  rex  alias  Hennano  Cileae 
el  Zagoriae  comiti,  Sclavoniae  bano,  socero  suo,  et  quibusdam  aliis 
nobilibus,  ut  metas  rectificent,  jussisset,  id  tamen  pcrficerc  nequivis- 
sent;  dicit  deinde  se  capituli  tutorem  et  protectorem  esse  specialem, 
nee  illud  per  quempiam  gravari  velle  permittere,  et  mandat  lis 
duobus,  ut  sine  ultcriori  lite  terras  controversas  per  antiquas  metas 
litterarum  in  facie  loci  per  partes,  in  certo  terraino  eis  praetigendo, 
in  specie  monstrandarum^  reambulent. 

Georgii  Marcelovid:  Regesta  Diplomat  alioramque  Documentofum.   Mse.  in 

MbliothecA  ftrchidioec,  zagmb. 

Aimo  1 4351  2$.  Julii.  ZngrabUe. 

Cammuniias  cwitatis  mantis  Gncensis  mcipit  c^ndicionts^  quibm  Johannis 
AWeni  hani  it ga turn  in  usum  zagrabiensis  monasterii  s.  Francisci  c&Uaium  est 

Nos  Andreas,  filius  Petri,  judex,  Caspar,  Martinus,  Antonius, 
Benedictus,  Nfartinus,  Dominicus,  Laurencius  et  Georgius  jurati,  consi- 
liarii  et  universi  cives  civilatis  raontis  Grechensis.  Memorie  comraen- 
damus  tenore  presencium  significantes,  quibus  expedit  universis,  quod 
dum  magnificus  condam  vir,  dominus  Johannes,  filius  Rodolphi,  olim 
regni  Dalmacie  banus,  pie  memorie,  in  extremis  vile  sue  laborasset, 
tunc  ipse  inter  cetcras  suas  testamentarias  legaciones  et  disposiciones 
reverendo  in  Christo  patri  domino  Henrico  dei  et  apostolice  sedis 
gracia  cpiscopo  quinqueecclesiensi,  tilio  scilicet  annotati  Rodolphi, 
firatrt  suo  uterine  et  camali,  nee  non  sagacibus  et  drcumspectis  vins 
Joanni  litterato,  officiali  de  Rakonok  et  familiari  reverenJi  in  Christo 
patris  et  domini,  domini  Johannis  dei  et  apostolice  sedis  gracia  epi- 
scopi  ecclesie  zagrabiensis  ac  sacri  romani  imperii  nee  non  regie  et 
reginalis  sumpmi  canceliarii,  frairis  similiter  annotatorum  Joannis 
bani  et  domini  Henrici  episcopi  ecclesie  prenotate^  ac  naagistro  Wli- 
kano  phisicQ,  civi  civitatis  prenotatc]  commissariis  et  executoribus 
testamenti,  ultimi^suTeulogu,  certam  pecuniarum  quantitatem  in  eo- 
dem  testamenlo  expressatam  in  emendas  possessiones  conventui  fra- 
trum  claustralium  ordinis  ac  ecclesie  sancti  Francisci  confessoris  in 
dicta  Zagrabia  fundate,  pro  remedio  animc  sue  salutari  jugitcr  de- 
servientes  legasset  et  dimisisset,  de  cuius  ceriitudine  plurimo  eorum- 
dem  commissariorum  ipsius  domini  Joannis  bani  evidenti  documento 
plene  sumus  edocU  et  informati,  iidemque  commissarii  ipsius  Joannis 


52 


Doc,  4^^^An,  14.25, 


bani  ab  una,  parte  vcro  ab  altera  providus  ct  circumspectus  vir 
dominus  Michael,  pridem  judex,  filius  Sebastiani,  olim  ipsius  civitatis 
similiter  judicis,  nostrum  personaliter  adeuntes  conspcclum,  per  eun- 
dem  dominum  Michaelem  confessum  extitit  pariter  et  relatum  in 
hunc  modum:  ut  ipse  quoddam  roolendinum  suura  currcns,  simul 
cum  loco  et  edificiis  in  eodem  constructis  ac  quad  am  terra  arabili 
ipsi  molendino  subjacenii  et  atlinenti  inter  meatum  dicti  molendini 
et  fluvium  existente  in  territorio  ct  fluvio  nostro  inter  duos  flavios 
Matichina  et  Pretoka  vocatos  et  intra  loca  molendinaria  ac  molendina 
nobilis  viri  Ladislai  Szenche  ab  una  et  liberorum  seu  successorum 
condam  pit)vidi  et  honesti  viri  Joannis,  filii  Jacobi  dicti  Bo  lye,  olim 
judicis,  concivium  videlicet  nostrorum  parte  ab  altera  existens,  ipsum 
omni  juris  titulo  litteratorie  concernens,  prout  hoc  in  eisdem  litteris 
nostris  priviiegialibus  pro  parte  sui  superinde  confectis  el  craanatis 
ac  coram  nobis  in  specie  exhibitis  fide  contineri  vidimus  oculata, 
simul  cum  omnibus  premissis  et  aliis  cunctis  ipsius  molendini  utili- 
tatibus,  proventibus,  usibus  ct  perlinenciis  universis.  sub  eius  priori- 
bus  veris  et  antiquis  metis,  prout  per  ipsum  dominum  Michaelem 
ac  alios  suos  primevos  veros  et  legittimos  possessores  idem  molen- 
dinum  tentura  fuisset  et  possessum,  religiosis  ac  deo  devolis  fratribus, 
totique  coramunitati  ipsorum  fratrum  claustralium  premissorum  ordinis 
ct  ccclesie  sancti  Francisci  confcssoris,  presentibus  pariter  ct  futuris 
ibidem  deo  jugiter  famulantibus  pro  octuaginta  tlorenis  auri  puri, 
boni  el  justi  ponderis,  per  annotatos  commissarios  raemorati  condam 
Joannis  bani  testaloris,  ex  preraissa  eiusdem  testamentaria  legacione 
jam  plenc,  uti  ipse  dominus  Michael  judex  retulit,  datis  et  persoluUs, 
vendidisset  et  assignasset,  immo  ex  consensu  et  permissione  vicinorum 
predictorum  vendidit,  tradidit  et  assignavit  coram  nobis  jure  perpeluo 
ct  irrevocabi liter  possidendum,  tenendum  pariter  et  habendum  ac 
iuxta  condicionem  civitatis  prenotate  al^  antique  approbatam,  quo- 
modocumque  volueril  disponendum;  ita  tamen,  quod  idem  molendi- 
num  cum  suis  cunctis  perlinenciis  prenotatis  a  jurisdiccione  ipsius 
civitatis  et  eius  territoril  per  nullos  eius  possessores  presenlcs  scilicet 
vel  futuros  ullo  unquam  tempore  avelli  possit  seu  ahenari;  antiquas 
quoque  litteras,  si  que  forenl  presentibus  contrarie,  cassas  relinquimus 
et  viribus  carituras,  In  cuius  rei  memoriam,  firmitatemque  perpetuara 
presentibus  sigillum  nostrum  commune  duximus  appendendura.  Da- 
tum in  festo  beati  Jacobi  apostoli.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  vigesimo  quinto. 


Jr. 


£  iran.sumpto  sacc.  XVIf.    la  archivo   regu.    ('ro»t  SUv.    Dalm.  AcL  St^^ 

*^'     >?,  nf.   22. 


Do€,  4.J,  —  An    1426. 


53 


43. 

Aiinu  1426,  19.  febritfttii.  ^grabiae. 

C&mmunitai   cmtatis  coram   capkuta   zagrab.  de  p05scssionihm  HmUa  <i 
Peitavifia,  (fttas  Sigismimdus  rex  fiobi/ibtts  tie  St4S€d  (ondomwit^  identtdetn 

rtassat, 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendantes, 
tenore  prcscnciiim  significamus.  quibus  expedit  universis.  Quod  viri 
providi  et  honesti  Friche,  filius  Jun  ct  Jacobus,  filius  Johannis  dicli 
Bolyc,  jurat!  cives  civitalis  montis  Grecensis  in  ipsorum  ei  judicis  ac 
juratorum  nee  non  ct  universorum  civium  ciusdem  civitatis  personis 
ad  Tiostram  personalitcr  veniendo  presenciam  nobis  per  modura  pro- 
testacionis  et  prohibicionis  significare  curarunt  in  bunc  modum:  quod 
prout  ipsi  judex,  jurati  et  universi  cives  dicte  civitatis  percepisscnt, 
Ladislaus,  filius  Nicolai  dicti  Thoth,  et  Johannes,  filius  Laurcncil.  si- 
militer Thoth  dicli,  de  Zumzedwar,  quasdam  duas  possessiones  seu 
villas  Petrouina  et  Ilrascha  vocatas,  in  comitatu  zagrabiensi  ultra 
fluvium  Zawa  vocatura,  habitas  et  existentes,  ipsis  videlicet  judici, 
juratis  et  universis  civibus  prefate  civitatis  alias  dudum  per  sere- 
nissimum  principem  dorninum  Sigismundum  dei  gracia  Romanonim 
regem,  semper  augustum,  ac  Ilungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie 
etc,  regem,  dorninum  nostrum  naturalem,  pro  fidclibus  serviciis  co* 
rumdem  judicis,  juratorum  et  universorum  civium  ipsique  civitati 
nove  donacionis  titulo  datas,  collatas  et  perpetuatas,  terciam  vero 
possessionem  seu  villam  Silyakouina  appellatam  in  eodem  comitatu 
zagrabiensi  similiter  ultra  predictum  lluvium  Zawe  sitam  et  existen- 
lem,  ipsos  scilicet  judicem  et  juratos,  universosque  cives  civitatis  pre- 
notate  empcionis  titulo  litteratorie  concernentem,  ab  ipsa  regia  sere- 
nitate  pro  se  ipsis  rursus  racione  donacionis  titulo  indebite  et  minus 
juste  inpetrassent  et  occupassent,  occupatisque  uterenlur  de  presenti  in 
grande  preiudicium  eorumdem  judicis,  juratorum  et  universorum 
civium  predicte  civitatis,  jurisque  dispendium  atque  derogamen  valde 
magnum,  Unde  facta  huiusmodi  prolesiacione  iidem  Friche  ct  Jacobus 
juraii  in  ipsorum,  ut  prefertur.  predictorumque  judicis,  juratorum  et 
universorum  civium  prelibate  civitalis  nominibus  el  in  personis  pre- 
titulatum  dorninum  nostrum  regem  a  premissis  donacione,  collacione 
et  perpetuacione  prediciarum  trium  possessionum  seu  villarum  ipsis 
videlicet  Ladi^lao  el  Johanni  universisque  hercdibus  et  posteritatibus 
eorumdem  ac  aliis  quibuslibet^  eosdem  itaque  scilicet  Ladislaum  et 
Johann<*m  cunctosque  eorum  hercdes  et  posteritates  universas  ac  alios 
quoslibet  cuiusvis  status  ct  condicionis  homines  ab  eadem  regia  sere- 


54  ^oc.  ^  4.5,  —  An,  14.26, 


nitate  pro  se  ipsis  inpetracione,  statuifaccione,  occupacione  et  deten- 
cione  atque  in  dominium  eanimdem  possessionum  trium  seu  villarum, 
cunctarumque  ipsarum  utilitatum  et  pertinenciarum  universarum  quovis 
quesito  colore,  ingenio  seu  forma  intromissione,  usuumquoque,  fruc- 
tuum  et  quarumlibet  utilitatum  earumdem  percepcione  et  percipifac- 
cione  quoquomodo  aut  qualitercumque  factis  vel  fiendis  prohibuerint 
contradicendo  et  contradixerint  inhibendo  coram  nobis  vigore  et  tes- 
timonio  ac  lirmitate  presencium  nostrarum  litterarum  mediante.  Datum 
feria  secunda  proxima  ante  festum  kathedre  beati  Petri  apostoli.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  vigesimo  sexto. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archiv.  lib. 
reg.  civit.  zagrab. 

44. 

Anno  1426,  initio  mensis  marcii. 

Civitas  per  civem  Andream  Ztepkovich  circa  mediam  Quadra- 
gesimam  in  quadam  communi  via,  quae  ducit,  de  sylva  Lonya  appel- 
lata,  capitulari,  ad  civitatem  et  capitulum,  hominem  Georgii  de  Ma- 
rovcha,  canonici  zagrabiensis,  ligna  ducentem  de  eadem  silva  verbe- 
ravit,  eundemque  dissecuit,  quod  circa  eundem  dein  fecit  homini 
Andreae,  archidiaconi  Vaska. 

Georgii  Marcelovid:  Regesta  Diplomat,  aliorumque  Documentorum.  Msc.  in 
bibliotheca  archidioec.  zagrab. 

45. 

Anno  1426,  24.  Junii.  In  arce  Medved. 

Johannes,   Corbaviae  comes  et  Croatiae  banus,  Johanni  Novakovid  posses- 
stones  quasdam  sub  Medved  sitas,  domit 

Nos  Joannes  comes  Corbauie  etc.  banus  Dalmacie,  Croacie  et 
Sclauonie  etc.  Universis  et  singulis  coram  quibus  presentes  nostre  pa- 
tentes  pervenerint  littere  salutem  et  graciam.  Damns  vobis  ad  no- 
ticiam,  quod  nos  existentes  coacti  et  adstricti  fidelibus  et  gratuitis 
serviciis  egregii  Joannis  Nouakouich,  que  ipse  nobis  pro  locorum  et 
temporum  varietate  constanter  exhibuit,  eflfundendo  sanguinem  suum 
et  in  duello  cum  inlidelibus  lidei  christiane  coram  oculis  nostris 
victoriam  reportans,  et  ob  respectum  aliorum  notorum  serviciorum, 
que  in  corde  gerimus,  considerando  dedimus  et  donavimus  immo  in 
perpetuum  ascripsimus  sibi  et  suis  heredibus  possessiones,  que  appe- 
lantur  Szepnicza  et  Sz  lanowcz  in  pertinenciis  castri  Med  we  cum  om- 
nibus pertinenciis  et  juribus  quecunque  pertinerent  ad  easdem  posses- 


Do€,  46,  —  Aft,  1426. 


55 


siones,  ut  possint  uti  et  manutenere  predictas  possessiones  et  ot  oemo 
possit  eos  in  predictis  impedire,  sed  deffendere  et  manutenere  et  si 
quispiatn  in  processu  temporum  ad  occupacionem  ipsarum  posse^sio- 
num  se  irapediturura  vcllel  et  niteretur  non  possit  interim  occupare, 
donee  trecentos  llorenos  non  solverit  heredibus  ipsius,  quos  ipse  Jo- 
annes exposuit  in  taclis  nostris  et  castri  nostri  Medwedwara,  \n 
quorum  fidem  nos  presenles  dedimus  litteras  nostras  annulari  sigillo 
nostro  obsignatas*  Datum  in  Medwedwar  in  festo  sancti  Joannis  bap- 
tists Anno  domini  MCCCCXXVI. 

E  Iran  sum  ptu    capittili    /.agmb.    auoo    1535.    Littcrae    Uac  ilaaaUooales    ,.dc 
glagolitico  ju  iatioum  tdioma"  traasumpta«  ^itnt.  In  An:h.  t^%vl.  Croat.  Sbv    Dalm. 


46. 

Aooo   I4l6« 
Injuria^  a  capiiuio  civibus  Grecensibus  illaitje^  referuniun 

Item,  prime  de  anno  domini  miUesimo  CCCCXXVI,  tempore 
iudicatus  viri  providi  et  circumspecti  Anthonii,  judicis  ipsius  civitaiis, 
filii  Appardi^  Gregorius  judex  provincialis  dictorum  dominorum  de 
capitulo,  ex  permissione  et  consensu  eorumdem  plures  homines  uiri* 
usque  sexus  in  turri  ipsorum  in  dicla  ciTitate  habtta,  in  preiudicium^ 
villipendcnciamque  libertaiis  civiiatis  predicte,  nocturno  tempore  mi- 
serabiliter  occidit  et  occisos  in  eadem  turri  ct  extra  ipsara  intra 
muros  dicte  civitatis  in  certis  locis  ibidem  sepelivit,  prout  hoc.  plu- 
ribus  viris  idoneis  et  fidedignis  existit  manifestum,  et  dum  ipsos  sic 
occisos  el  sepulios  homines  ab  ipsis  dominis  de  capitulo  in  medio 
eorumdem  deslinando  et  veniendo  pro  expurgacione  ipsorum,  pro  quo 
iusticie  et  libertatis  nostrc  complemento  effoderc  et  extrarecipere  po- 
stulassemus,  tunc  ipsi  domini  de  capitulo  non  dederunt  nequc  per- 
misserunt,  contra  iurisdiccionem  et  libcrtatem  dicte  civitatis. 

Item,  annotatus  Gregorius  iudex  provincialis  predictorum  domi- 
QOnim  de  capitulo,  cum  certis  suis  familiaribus,  pluhbusque  eciam 
servitoribus  et  familiaribus  ipsorum  dominorum  de  capitulo  et  aliis 
complicibus  videlicet  suis,  similiter  nocturno  tempore,  res  et  bona 
cuiusdam  Cristiani,  pie  memorie,  servitoris  olym  domini  Johannis 
episcopi  zagrabiensis,  tllii  Nicolai  de  Cassowia,  stacionem  eiusdem 
subfodiendo^  subtraxerunt  et  furati  sunt,  et  ad  ipsam  turrim  in  dicta 
civitatc  existentem,  eadem  tempore  nocturno  cum  quibusdam  carnibus 
in  infer ioribus  macellis  per  eosdem  subtractis  per  funem  in  sporta 
traxerunt,  et  ibidem  ipsum  furtum  tamdiu,  quousque  ipsis  placuit,  di- 
videntes  tenuerunt.  Quiquidera  Gregorius  eadem   de  racionc  ci  abhlnc 


56 


Dec.  47*  —  An.  ^4^7' 


salivit,  prout  communitcr  omnibus  bene  cxtitit  inanifcstxim,  contra 
libcrtatem  et  honorem  dicte  civitatis. 

Item,  idem  Gregorius,  iudex  provincialis  predictorum  dominonim 
de  capitulo,  plures  homines  tam  iDtraneos,  quam  eciam  extraneos, 
tam  videlicet  habitatores  civitatis,  quam  advenas  ex  permissione  et 
consensu  ipsorum  dominorum  de  capitulo  in  dicta  luni  detineri,  spo- 
liari  et  vinculis  mancipari  et  tandem  interfici  ei  ibidem  tumulari  fecit, 
contra  libertalem  ct  iurisdiccionem  ciritatis  prenotate. 

Item,  post  rccessum  domini  Johannis  episcopi  zagrabiensis, 
eodem  anno,  circa  festum  Purificacionis  gloriose  semper  virginis 
Marie,  cerli  homines,  servi  et  jobagiones  honorabilis  viri,  domini 
Johannis  cantoris  et  canonici  ecclesic  zagrabiensis,  ex  commissione, 
voluntatc  et  precepto  eiusdem,  quosdam  homines  et  habitatores  civi- 
tatis  predicle  in  campo  et  tcrritorio  eiusdem  civitatis,  nullis  culpis 
eorum  exigentibus,  detinuerunt  et  captivarunt ;  et  dum  captos  ct  de- 
tentos  eos  per  vias  deduxerint,  tunc  idem  adiuves  presidium  excla- 
mantes,  per  alios  diversos  homines  ibi  prope  in  cuUura  existentes, 
vL\  liberati  exstitenint,  et  super  se,  in  signum  huius,  signa  armalia, 
deo  volente,  obtinuerunt. 

Documeatam  traa^actioiiale.  Id  arch.  ven.  Capit,  ^agrab.  Act  cap.  Ant. 
fasc«  10.  nr.  i6. 


47. 

Anno  1427,  20.  Junii,  Poiegae. 

Capitulum  s,  Petri  de  PoUga  evtntiim  exquisitwnis  inter  eapituium  tagrab, 
ct  cammunitatem   civitatis  aetae  de   injuria   in  Jarun   vicQ  cemmissa  Si- 

gismunda  regi  n/ert, 

Serenissimo  principi  domino  Sigismundo  del  gracia  Komano- 
rum  regi,  semper  augusto,  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie 
etc.  regi,  domino  ipsorum  metuendo^  capitulum  ecctesie  beati  Petri 
de  Posega,  oraliones  in  filio  virginis  gloriose.  Vestra  noverit  serenitas, 
quod  nos  sumpma  cum  obediencia  receptis  litteris  vestris  annualibus 
pro  honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  ad  inquisiciones,  evoca- 
ciones  et  prohibicioncs,  ac  ad  omnia  alia,  que  iuxta  regni  vestri  con- 
svetudinem  talibus  in  processibus  fieri  consveverunt  facienda  emanati% 
eidcmque  per  vestram  maiestatem  ad  anni  circulum  graciose  datis  et 
concessis  ad  nos  preceptorie  directis  et  iuxta  eanundem  continendam 
una  cum  Ladislao,  filio  Michaelis  de  Drenoua,  homine  vestro,  in 
eisdem  litteris  vestris  annualibus  inter  alios  homines  vestros  nomi- 
natim  cooscripto,  nostrum  hominem,  videlicet   discretum    virum    Fa- 


Doc.  47.  —  An,  1427. 


57 


bianum  presbitcrutn,  magistrum  altaris  beati  Michaelis  archangeli  in 
dicta  ecclesia  nostra  constructi  ad  infrascriptam  inquisicionera  facien- 
dam  nostro  pro  tesliraonio  transmisimus  fide  dignum.  Qui  tandem 
exinde  ad  nos  reversi,  nobis  uniformiter  retulerint:  quod  ipsi  feria 
sexta  proxima  post  festum  Penthecostes,  proxiine  pretcritura,  simul 
procedendo  ab  omnibus,  a  quibus  decuisset  et  licaissel,  palam  ct 
occulle  diiigenler  de  infrascriptis  inquirendo,  talem  scivissent  veri- 
tatem:  quod  cum  feria  quarta  proxima  ante  festum  Purificacionis  vir- 
ginis  gloriose,  proxime  elapsum,  honorabilis  vir,  dominus  Jobannes, 
cantor  et  canonicus  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis,  ires  familiares  suos» 
scilicet:  unura  mercenarium  Nicolaum  nomine,  pro  inducendis  lignis 
ct  apportandis  in  portu  insulc  dicti  capiluli  Jarun  vocate,  pro  usu 
curie  dicti  domini  cantoris  aggregatis  et  repositis  cum  duobus  equis 
et  uno  vchiculo;  alios  vero  duos,  videlicet  Michaclem»  filium  De* 
metrii  de  Adamowcz  et  Stephanum  de  Sub-Kemlek  pro  certis  suis 
negociis  expediendis  ad  predictam  insulam  Jarun  destinasset,  et  cum 
ipsi  Michael  et  Stephanus  eodem  vehiculo  sedentes  et  prefatus  Ni- 
colaus  raercenarius  ipsum  vehiculum  in  equo  sedendo  conducebat, 
ad  dictum  portum  applicuissent,  tunc  Martinus  sartor  civis  et  bospes 
civiiatis  montis  Grecensis  unacum  aliis  complicibus  et  sociis  suis  con- 
civibus  ex  consensu,  instigacione  et  speciali  transmissione  Antbonii 
de  Florencia,  judicis,  ac  Maximi,  Demetrii  et  aliorum  juratorum  ac 
civium  dicte  civitatis  cum  armis,  sagittis  et  cuspidibus  ex  preconcepta 
racionis  malicia  in  quaddam  silva  eiusdem  capituli  circa  ipsum  portum 
babita  congregati  et  (in)  insidiis  positi  in  ipsos  lautcnlcr  imiissent, 
prefatum  Michaelem  letaliter  in  capite  vulnerassent,  memorattmi  vero 
Stephanum  ad  terram  proslernentes  in  capite,  manibus  et  brachiis, 
totoque  corpore  gravibus  verberibus  afficicnles  semivivum  reliquissent, 
de  cuius  vita  dubium  haberetur;  prelibatum  autem  Nicolaum  roerce* 
narium  similiter  gravibus  verberibus  et  vulneribus  sauciantes  omnibus 
eorum  rebus  et  bonis,  videlicet,  armis,  faretris  cum  sagitiis  et  bic- 
eellis  et  crumcnis  nee  non  pecuniis  pro  tunc  crga  ipsos  repertis  more 
predonum  et  latronum  spoliassent,  quosquidem  arcus«  feretras  cum 
sagittis  ct  biccellis  prefati  Martinus  sartor  cum  diclis  complicibus  ad 
sedera  judiciariam,  ubi  ipsi  judices  et  elves  solent  congregari,  eadem 
die  apportantes,  presenlibus  ibidem  nonnuUis  nobilibus,  videlicet: 
Mathew,  filio  Johannis,  comitc  zagrabiensi,  Petro  de  Kakonok,  Ladislao 
de  Gepew  et  aliis  quampluribus  nobilibus  el  probis  viris,  qui  pro 
tunc  ad  pelicionem  dictonim  dominorum  de  capitulo  ad  noiificandum 
et  tnsinuandum  dictis  judici  et  jurat  is  et  aliis  civibus  predictam  ipsis 
sic  Ulatam  injuriam  fui&scnt  congregati,  coram   eisdem   judicc   ct  ju- 


II 


58 


Doc,  4.8.  —  An.  1427, 


ratis  et  aliis  civibus  processissent,  qui  ipsi  nobiles  fide  sollempnem 
fecissent  protestacionem.  Et  cum  tandem  sequent!  die  videlicet  feria 
quinta  proxima  ante  festum  predictum  Purificationis  virginis  gloriose 
prefati  judices  nobilium  per  dictum  capitulum  destinati  ad  dictum 
portum  insule  Jarun  personaliter  accessissent,  tunc  ibidem  juxta  pre- 
dictum portum  eiFusionem  sanguinis  de  vulneribus  dictorum  familia- 
rium  prefati  domini  cantoris  similiter  vidissent  fide  occulata,  ubi 
eciam  memoratus  Martinus  sartor,  personaliter  adherendo,  ipsis  audien- 
tibus  dixisset:  quod  licet  hucusque  in  iamfata  silva  homines  et  fa- 
miliares  dicti  capituli  nostras  secures  receperint,  de  cetero  tamen, 
talem  timorem  vellent  eis  incutere,  quod  talia  facere  contra  ipsos 
vererentur ;  propria  eorum  potencia  mediante  in  preiudicium  dicti 
capituli  valde  magnum.  Datum  septimo  die,  diei  inquisicionis  ante- 
dicte.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  vigesimo  septimo. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi   sigiUi.  In  archive  ven.  Cap. 
eccl.  zagrabiensis.  Act.  Cap.  ant.  fasc.   10.  nr.  21. 


48. 

Anno  1427,  9.  Augusti.  Zagrabiae. 

Capitulum  zagrab,  28 j,  florenis  auri,  quos  a  parochia  Novovillana  neces- 
sitate  cogente  mutuatum  est,    tria  praediola:  Savisdey    Otok   et  Prevlaka, 

dat  pignori. 

Capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Omnibus  Christi  fidelibus  pre- 
sencium  noticiam  habituris  salutem  in  omnium  salvatore.  Ad  univer- 
sorum  noticiam  harum  serie  volumus  pervenire,  quod  nos  inauditis, 
gravissimis,  continuisque  taxarum  regalium  vexacionibus  et  extorsio- 
nibus  nos  ad  presens  extreme  urgentibus,  scilicet  quod  ubi  nos  sine 
aliquali  dilacione  ipsas  taxas  regias  non  persolveremus,  edicto  regali 
Priori  Aurane  litteratorie  superinde  facto,  possessiones  nostre  et  be- 
neficia  nostra  occuparentur.  Nos  autem  soUicite  satagentes  huiusmodi 
periculis  obviare,  com ita turn  nostrum  Toplicensem  ad  certos  futuros 
annos  arendando,  aliosque  nostros  comitatus  et  universes  colonos  ta- 
xando  et  insuper  cum  dignitatibus  de  propriis  bursis  nostris  contri- 
buendo,  calices  quoque  ecclesie  nostre,  non  sine  tristicia,  pignori  obli- 
gando  et  nee  sic  premissas  taxas  persolvere  valentibus,  de  trecentis 
ducatis  puri  auri  ecclesie  sancti  Joannis  Baptiste  de  Nova  villa  nostra 
apud  nos  in  sacristia  nostra  depositis,  ducentos  octuaginta  et  tres  flo- 
renos  auri  puri  recepimus  et  ad  supplecionem  premissarum  taxarum, 


Doc.  4S.  —  An.  142J. 


59 


non  absque  dolore  coacli,  dedimus;  quibusquidem  ducentis  octuaginta 
ct  tribus  ducatis  boni  auri  eidem  ecclesie  sancti  Joannis  Baptiste  obli- 
gamur,  reliquos  auiem  decern  et  septem  florenos  auri  pro  septem  ju- 
geribus  terre  arabilis  in  Zelor  juxta  piscinam,  ct  aliis  tribus  jugeribus 
ct  duobus  feniHbus  in  campo  vici  Laiinonim  solvi  fecimus,  Caven- 
tesque  et  timentes  ne  dicta  ecclesia  sancti  Joannis  Baptiste  temporis 
in  processu  sepedictis  ducentis  octuaginta  tribus  ducatis  auri  privaretur 
ct  consciencie  nostre  lederentur,  anime  autem  punirentur,  et  quamvis 
non  in  toto,  tamen  saltern  in  aliqualem  recompensam,  in  pleno  capi- 
tulo  nobis  capita lariter  congregatis,  nuUo  discrepante,  matura  inter 
nos  superindc  deliberacione  prehabita  consciencia  ducti,  quedam  pre- 
diola  nostra  omnino  deserta  Zavaiche  et  Ottok  cum  Prevlaka  vocatis 
ab  alia  parte  Szavi  ct  penes  eundem  Szavum  juxta  et  infra  portum 
nostrum  Jelenovecz  inter  predium  nostrum  Kosznicza  vocatum  ac 
inter  possessionem  nobilium  de  Mickclieuecz,  nee  non  inter  possessi^ 
oncm  Eremitarum  Remetinecz  vocatam  sita  et  habita;  que  quidem 
predia  condara  Dominici  prepositi  ecclesie  nostre  et  nepotum  suorum 
prefuerunt,  sed  propter  non  solucioncm  censuum  per  certos  annos  de 
ipsis  prediis  nobis  provenire  debencium  ac  desolacionera  eorumdem 
prediorum  per  ipsos  nepotes  ipsius  Dominici  prepositi  asportacionem, 
aliasque  plurimas  ingratitudines  eorumdem  ad  man  us  nostras  devoluta 
extitenint,  et  pro  nobis  a  diu  occupata  et  ab  els  alienata  de  jure  ac 
de  facto  existunt.  Que  tandem  prediola  nuper  honorabili  viro  magistro 
Ladislao  de  Dauoih  nepoti  ipsius  Dominici  prepositi,  socio  et  conca- 
nonico  nostro  nove  donacionis  nostre  titulo»  ul  videlicet  turrim  nostram 
suis  expensis  custodisset,  quantum  ad  vitam  eiusdem  contuleramus; 
que  prediola  deroum  idem  magister  Ladislaus  spontc  ad  manus 
nostras  resignavit.  Item  prediolum  nostrum  a  predjcta  Kosznicza 
nostra,  in  quo  de  presenti  tres  resident  jobagiones,  quod  novissime 
Blasius  de  Ivanich  socius  et  concanonicus  noster  ex  nostra  commissione 
occupaverat  et  ex  nostro  consensu  tenuit  usque  modo,  prefate  (ecclesie) 
sancti  Joannis  Baptiste  et  per  cam  suis  rectorlbus  sub  ipsorum  pre- 
diolorum  veris  et  antiquis  metis,  quibus  per  prefalum  Dominicum 
prepositum,  suosque  nepotes  ac  prcfatos  magistros  Ladislaum  et  Bla- 
sium  fuerunt  tenia  et  possessa,  cum  omnibus  ipsorum  perlincnciis  et 
utilitatibus  universis  ac  collectis  seu  taxis  consvetis  per  nos  secundum 
ecclesie  nostre  statu ta  pro  nobis  imponi  pro  tempore  solitis  seu  per 
quempiara  alium  potentem  potencialiter  agentem,  quod  deus  avertat, 
imponendum,  proventibusque  aliis  quibusvis,  quovis  nominis  vocabulo 
vocitatis,  demplis  dumtaxat  decimis,  quas  post  explecionem  sex  anno- 
rum  libertaiis  a  die  adventus  cujuslibet  coloni  ad  ipsa  predia   causa 


6o 


Dae.  4.S,  —  An,  i^^7> 


commoraQdi  advenientis  pro  nobis  rcservamus.  F.t  volumiis,  quod  in 
signum  dorainii  nostri  judex  nostrc  communitatis  secundum  statula, 
causas  criminales,  duntaxat  criminaliler  moias,  cum  officiali  seu  villico 
plebani  ipsius  ccclcsie  sancti  foannis  Baptiste  habent  determinandas* 
Stybram  quoque  de  ipsis  prediis,  alias  nobis  provenienlem,  eidem 
ecclesie  relinquimus  et  dimittimus,  dedimus,  donavimus  et  contulimus, 
immo  damus,  donamus  et  concedimus  pkno  jure  tenendi,  possidendi 
pariter  ct  habendi,  promittenlcs  predictam  ecclesiam  sancti  Joannis 
Baptiste  et  suos  rectores  in  pacifico  et  quieto  dominio  ipsonim  pre- 
diolorum  conservare,  protegere  cl  defcnsare  contra  quoslibet  illcgi- 
limos  impetitores  et  signanter  contra  prefatos  nepotes  prefali  Domi- 
nici  prepositi  et  magistros  Ladislaum  et  Blasium,  nee  non  Stephanum 
de  Mikcheuecz  nostns  propriis  laboribus  et  expensis,  omniaque  jura, 
litteras.  privilegia  super  ipsis  prediolis,  pro  ipsis  Dominico  preposito 
et  suis  ncpolibus  emanatas  et  emanata,  quorum  unum  in  superficie 
seu  margine  superiori  in  signura  et  testimonium  annihilacionis  et 
nuUitatis  eiusdem  cultello  scidi  et  lacerari  fecimus  et  commisimus, 
concassamus  et  annihilamus  in  judicioque  et  extra  exhibitoribus  suis 
nocituras  et  nocitura  fore  declaramus  testimonio  presencium  mediante. 
Hoc  non  pretcrmisso,  sed  expresso,  quod  si  temporum  in  processu 
ipsam  ecclesiam  sancti  Joannis  Baptiste  in  pacifico  dominio  predic- 
torum  prediolorum  conservare  dissimujaremus  aut  negligeremus  seu 
non  curarcmus,  vel  rector  eiusdem  ecclesie  sancti  Joannis  Baptiste 
pro  tempore  constiiulus  et  constituendus  pro  predictis  ducentis  octua- 
ginta  et  tribus  ducatis  puri  auri,  quorum  valorem  re  vera  predicta 
prediola  non  attingunt,  eadem  prediola  mode  premisso  tenere  recu- 
saret,  sed  ipsos  ducentos  octuaginta  et  Ires  Ilorenos  auri  rehabere  et 
imponi,  ubi  et  prout  prius,  vel  pro  meliori  possessione  emenda  sol- 
vere et  dare  voluerit,  aut  presens  nostra  disposicio  nobis  vel  succcs* 
soribus  nostris  non  placucrit,  sed  ipsa  prediola  rehabere  voluerimus 
seu  voluerint,  tunc  omnibus  edificus  cujusvis  nominis  vocabulo  vo- 
citatis,  que  rector  ipsius  ecclesie  sancti  Joannis  Baptiste  super  pre- 
dictis prediolis  suis  sumptibus  et  expensis  fieri  fecerit,  estimatis  ct 
solutis,  dictis  quoque  ducentis  octuaginta  et  tribus  ducatis  puri  auri, 
plane  ipsi  ecclesie  beati  Joannis  Baptiste  persolutis,  pre  fata  prediola 
rehabere  possimus  et  possint,  valeamus  atque  valeant.  Ad  que  omnia 
et  singula  nos  spontc  obligavimus  immo  obligamus  harum  nostrarura 
testimonio  litleranim.  In  cuius  rei  mcmoriam,  firmitatemque  indubiam, 
presentibus  sigillum  nostrum  duxiraus  appendendum,  predictaque  pre- 
diola eidem  ecclesie  sancti  Joannis  Baptiste  et  suis  plebanijt  per  ho» 
norabiies    viros,    dominos    Ladislaum   archidiaconum    cathcdralcm  ci 


Doc,  4p,  —  An,  1^27. 


61 


magtstros  Ladlslaum  de  Dauotb,  Mathiam  de  Chasm  a,  socios  et  con- 
canonicos  nostros  statui  fecimus.  Datum  in  vigilia  beati  Laurencii 
marliris.  Anno  doraini  millesimo  «iuadringentesimo  vigesimo  septimo. 

E  visita  canonka.  arcliidt»conatu^    cnthedralb    de    anno    1741.    In  arch,  ven, 
canoelhrisw  dioecesaoae  pag.  1008  — toog. 


49 

Anno  1427,  24.  Au^sti    ZagraMae, 

fohannts    ipi$«fpus    tagrabiensh^   de  Ehcrhardo   deassore  pio    exemplum 
capUns^  coUegh  praebauiariorum  nunsae  ipiscopalh  dedmam  vini  /rumeft- 

iique  dona  dtjL 

Nos  Johannes  dci  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  zagra- 
btensis,  sacri  romani  imperii  et  regie  maiestatis  Hungarie  sumpmus 
cancellarius,  Memorie  commendaraus  per  presentes,  tenore  presencium 
significantes,  quibus  expedit  universis,  quod  discreli  et  honesti  viri 
domini  universi  prebendarii  ccclesie  noslre  zagrabicnsis  predicte,  no- 
stram  accedentes  in  presenciam,  nobis  buraili  cum  instancia  detegere 
curarunt  eo  modo:  quomodo  universi  predecessores  episcopi  et  pre- 
scrtim  tempore  domini  Hberbardi»  fratris  nostri  charissimi,  felicis  re* 
tordacionis,  decimas  de  singulis  vineis  ipsorum  ac  teiris  propriis  ad 
ipsorum  videlicet  prebendas  de  jure  et  ab  antiquo  pertinentibus  et 
spectanlibus  proveniendas  prorsus  et  per  omnia  ipsis  duxissent  remit- 
tendas  et  relaxandas  ob  hoc  videlicet,  quod  meraoraii  domini  preben- 
darii ad  laudem  et  honorem  divini  nurainis,  virginis  gloriosissime  ct 
toctus  celestis  curie  singulis  annomm  curriculis  missam  solemni  cum 
dcvocione  singulis  feriis  quartis  in  qualibet  ebdomada  ad  honorem 
saocti  Nicolai  episcopi  et  confessoris  decantarent,  super  hiisque  Ittteras 
graciosas  ipsius  condam  domini  Eberhardi  episcopi,  fratris  nostri  cha- 
rissimi,  nobis  in  specie  produxerunt  et  presentaverunt,  supplicantes 
nobis  prece  sabiectiva,  ut  nos  premissa  dignaremur  per  ipsos  prede- 
cessores  nostros  episcopos  ipsis  prebendariis  concessa  et  donata  rata 
habere  atque  grata,  Nos  igitur  cernentes  et  in  archano  mentis  nostre 
sedula  meditacione  pensantes  ipsorum  dominorum  prebendariorum 
postiilacionem  et  peticionem  iustam  atque  racioni  congruam  fore  ag- 
noscentes  et  eandcm  nolentes  infringere  ipsorum  predecessonim  no- 
strorum  sanccionem  ad  laudem  creatoris  omnium  factam,  talera  grade 
prerogativam  eisdem  duximus  faciendam,  immo  facimus  presenciam 
per  vigorem,  quod  de  singulis  vineis  ipsorum  ac  terris  propriis  ad 
ipsorum  prebendas  spectantibus  et  pertinentibus  a  priracvo  tempore 
usque  felicem  obi  turn  ipsius  condam  domini  Eberhardi  episcopi,  fratris 


62  Doc,  50.  51.  —  An.  14^. 

nostri  charissimi,  ipsis  per  quoscumque  testamentaliter  vel  quovis  modo 
legatis  et  donatis  nullas  decimas  nobis  et  nostris  successoribus  ex 
parte  eonim  provenire  debendas,  solvere  debeant  et  nee  perpetuis 
futuris  temporibus  sint  obligati  easdem,  quia  pro  eisdem  dominis 
prebendariis  duximus  remittendas  et  relaxandas,  immo  remittimus  et 
relaxamus.  In  cuius  rei  memoriam,  firmitatemque  perpetuam  presentes 
litteras  nostras  privilegiales  pendentis  sigilli  nostri  secreti  munitas 
eisdem  dominis  prebendariis  duximus  concedendas.  Datum  Zagrabie 
predicta  in  festo  beati  Bartholomei  apostoli.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  vigesimo  septimo. 

£  transumpto    capituli    zagrabiensis  de  anno  1520.    In  archivo  ven.  capitoli 
Z9grab.  Act.  cap.  ant.  fasc.  76.  nr.  34. 


50. 

Anno  1427  . 

Hoc  anno  civitatenses  terram  praebendalialem  Otok,  altaris 
beate  Virginis  in  cathedrali  per  Buzam,  olim  cantorem,  canonicum 
zagrabiensem,  collatam,  et  cum  confirmacione  regia  ab  immemoriali 
pacifice  possessam,  occuparunt.  (Ex  evocatorio  chasmensi). 

Georgii  Marcelovid:  Regesta  Diplomat,  aliorumque  Documentorum  MSC.  in 
bibliotheca  archidioec.  zagrab. 


51. 

Anno   1427. 
Injuriae  a  capitulo  civibus   Grecensibus  illatae,  referuntur. 

Item,  in  anno  domini  millesimo  CCCCXXVII,  tempore  iudicatus 
viri  providi  et  honesti  Briccii,  filii  Benedicti,  alias  judicis  civitatis 
montis  Grechensis  de  iuxta  Zagrabiam,  quidam  presbiter,  capellanus 
domini  Fabiani  canonici  ecclesie  zagrabiensis,  Kost  dictus,  ex  commis- 
sione  ipsius  domini  sui  et  ex  scitu  et  voluntate  tocius  capituli  pre- 
dicti,  quemdam  civem  civitatis  predicte,  nomine  Martinum,  sutorem, 
filium  Mathie,  absque  omni  culpa  sua  crudeliter  et  enormiter  cum 
cambuca  percussit,  ipsum  semivivum  relinquendo,  potencia  mediante. 
Lite  tamen  inter  ipsos  cives  et  dictum  capitulum  pendente. 

Documentum  transactionale.  In  archiv.  ven.  Capit  zagrab.  Act.  Capit.  ant. 
fasc.   10.  nr.   16. 


Doc.  52.  —  An.  1^8, 


63 


52. 

Anno  1428,  25.  febraarii.  Zagnibiae. 

Commuffiias  dviiatis  zagrab,  vineam  suam  tUsertam  et   infarestam    Fran- 
cisco^ Mikcc  filio^  mohtori^  censu  annivcr&arw  perfnitttt* 

Nos  communitas  civitalis  montis  Greceasis.  Memorie  commen- 
dailies  lenorc  presenciurn  significamus  quibias  expedit  univcrsis,  quod 
quia  quedam  vinea  deserta  et  inforesta  in  territorio  nostro  condicio- 
nali,  inter  vineam  similiter  desertam  et  condicionalera  providi  viri 
Petri  Hungari,  pridem  iurati,  concivis  nostri,  filii  Pauli,  a  seplemtri- 
onali  parte  si  tarn  et  virgultum  scu  terram  nostrara  communem  de- 
sertam a  Tneridionali  parte  habitam,  desuper  a  via  comrouni  ab  occi- 
dente  existente,  et  infra  usque  fluvium  pro  raolendinis  aptum,  Pre- 
toka  Yulgo  appellatura,  a  parte  orientis  decurrentem,  habita,  simul  cum 
virgulto  eidem  vinee  inforeste  subiacenti  se  extendens,  propter  info- 
rcstacionem,  inputacionem  et  desertacionem  sui,  in  qua  per  negligcn- 
ciam  possessonim  eiusdem  a  pluribus  retroactis  temporibus  devenisse 
pcrhibebatur  ex  acerto  super  nos  et  nostram  disposicionem  devoluta 
cxistit  totaliter  atque  redundata;  ideo  nos  eandem  vineam  desertam 
seu  inforestara  simul  cum  predicto  virgulto  eidem  subiacenti,  metisquc 
et  censu  seu  condicione  annuali  infra  declarandis,  cunctisque  aliis 
eiusdem  vinee  deserte  ac  ipsius  virguUi  utilitatibus,  iuribus  et  perti- 
nenciis  universis,  provido  viro  Frane  aliter  Francisco  molendinatori^ 
£li0  Mikech  molendinatoris,  habitatori  ipsius  civitatis  ac  per  eum  suis 
heredibus  et  posteritatibus  universis  sub  censu  et  condicione  annuls 
infra,  ut  predicitur,  declarandis,  conferimus,  damns  et  assignamus, 
ymmo  contulimus  dedimus,  et  assignaviraus  iure  perpetuo  et  irrevocabi- 
liter  possidendam,  tenendam  pariter  et  habendam  ac  iuxta  condicionem 
et  consvetudinem  civitatis  preooiate  ab  antiquo  approbatam,  quomo- 
documque  voluerit  disponendam.  Cuius  quidem  vinee  inforeste  mete 
hoc  ordine  distinguntur,  quod  prima  meta  eiusdem  vinee  incipit  ab 
infra  de  predicta  Pretoka  ab  oriente  sita  et  procedit  penes  dictam 
terram  seu  virgultum  nostrum  commune  a  dicta  meridionali  parte 
situm,  per  fossatum  supra  usque  ad  dictam  viam  communem  ab  occi- 
dentc  predicto  habitam,  et  per  eandem  viam  vadit  ad  prefatum  scp- 
temtrionem  ad  quandam  quercum  cruce  incisam  penes  eandem  viam 
a  parte  inferiori  existentem,  deinde  per  viam  communem  novam,  la- 
tam,  transit  ad  quandam  corulum  parvam  cruce  signatam«  lezka  vulgo 
dictam,  meta  terrea  circumdatam,  et  ab  eadem  vadit  ad  quandam 
pirum  silvestrem,  cruce  incisam,  deinde  infra  per  vallera  seu  dccur* 
sum  aque  pluvialis  circumeundo  descendit  ad  priorem  Pretokam  flu- 


64 


^<^'  53-  —  ^^*  1428. 


vialem,  sicque  tcrrainantur  mete  prenotatc.  Hoc  express©,  quod  pre- 
fatus  Francisco  seu  Franc  molendinator  el  per  eum  sui  cuncti  heredcs 
ipsius  vinee  et  virgulti  po&sessores  annis  singulis  tempore  vindemie 
sexaginta  denarios  novos,  usualis  monete  regalis,  pro  tempore  curen- 
tes  nobis  et  nostre  communitati  seu  coniitibus  nostris  pro  tempore 
constitutis  perpetiio  dare  et  solvere  tenebuntur.  Antiquas  quoque  lit- 
teras  uni^^ersas  in  conlrarium  presencium  per  quempiam  exhibendas 
cassas,  mortuas  commisimus  et  viribus  carituras.  In  cuius  rei  memo- 
riam,  firmitatemque  perpetuam  presentibus  sigillum  nostrum  commune 
duximus  appendendum.  Datum  in  festo  convcrsionis  beati  PauU 
apostoli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo   vigesimo   octavo. 

OriginiJe   in  membrana,  sigillum,  aTulsum.  In  archtv.  lib.  reg.  civit,  ^agrab. 

53. 

Anno  14284  4.  Janit,  Zagrabiae. 

Johannes  /piscopus  za^rabUnsis,  in  causa  de  quarta  Ustamtntanae  dispa- 

sitionis  s&ivindit  a  pracb^ndariis  iCcUsiae  cathtdralis  redoribus  parochialis 

eccUiiae  s   Marci  acta^  bene  existimai  de  pracbendariorutn  coUigia^ 

Nos  Johannes  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  zagra* 
biensis,  sacri  Roman!  imperii  et  regni  Hungarie  summus  secretarius 
cancellarius.  Memorie  comraendamus  et  tenore  presencium  significamus 
quibus  expedit  universis,  quod  cum  alias  de  anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  vigesimo  quinto  coram  fclicis  recordacionis  condam 
magistro  Osualdo  lectore  et  canontco  ecclesie  nostre  prefate  zagra- 
biensis  ac  vicario  nostro  in  spiritualibus  et  causarum  auditore  gene- 
rali  inter  discrelos  viros  Anthonium,  Paulum  et  Johannem  capelianos 
seu  rectores  ecclesie  sancti  Marci  in  opido  montis  Grecensis  fundate, 
ul  actores,  ex  una,  et  similiter  discretos  viros  Petrum,  decanum  pre- 
bendariorum,  ceterosque  prebendarios  ecclesie  nostre  predicte,  ut  reos 
seu  in  causam  attractoSf  parte  ex  altera,  in  facto  testamentarie  lega* 
cionis,  ac  rebus  et  bonis  per  incolas,  aut  hospites  seu  cives  opidi 
prefati  montis  Grechensis  aut  plebezanos  dicte  ecclesie  sancti  Mard 
predictis  prebendariis  m  ultima  voluntate  dlsposicionis  aut  mortis 
articulo  legatis,  de  quibus  rebus  et  bonis  ipsis  prebendariis  sic  pro 
tempore  legalis ,  annotati  rectores  ecclesie  sancti  Marci  quartam 
partem  seu  canonicam  porcionem  ad  se  pcrtineie  debere  asserebant, 
litis  et  oontroversionis  materia  orta  fuisset  et  suscitata,  et  in  eadem 
causa  ad  dictonim  Anthonii^  Pauli  et  Johannis  instanciam.  coram  codem 
condam  magistro  Osualdo  ad  nonnullos  actus  judiciarios^  iuxta  morem 
ct  consvctudincm  sedis  nostre,  juris  ordine  observato,  processum  exsti* 


D&C,  J  J.    --^A^T42S, 


65 


tissct;  tandem  vero  prelibato  condam  raagistro  Osualdo  viam  uni- 
verse carnis  ingT-esso,  dictaque  causa  sic  per  plurimos  annos  suspensa 
el  quasi  sopita  et  non  ventilata,  demura  quia  nonnulU  cives  et  hos* 
piles  dicti  inontis  Grechensis,  hiis  proximis  tern pori bus  defuncti,  in 
eonira  teslamcntaria  disposicione  et  testamentis  inde  conscriptis  ex 
induccione,  svasione  et  informaciono  dictorura  Anthonii,  Pauli  et  Jo- 
hannis  prcsbiteroruni.  proul  nos  ex  certaruro  personarum  assercione 
cognovimus  et  ex  mullis  coniecturis  percepimus,  in  detrimentum  et 
fraudem  juris  approbate  consvetudinis  dictorum  prebendariorum  huius- 
modi  clausula  inserebatur,  per  alios  huiusmodi  testamenta  facientes 
iaro  cerlis  vicibus  inserta  fuisset:  quod  ante  omnia  ipsi  prebendarit 
de  bonis  et  rebus  ipsis  legatis  quartam  partem  seu  canonicam  por- 
cionem  eisdem  rectoribus  dare  deberent;  ideo  memoratus  discretus 
vir  Petrus,  prius  dccanus  dictorum  prebendariorum,  suo  et  sepedic- 
torum  prebendariorum  nominibus,  prelibatos  Anthoniura,  Paulum  et 
Johannem*  capellanos  seu  reciores  in  presenciam  venerabiUs  viri,  do- 
mini  Johannis  cantoris  el  canonici  ecclesie  nostre  predicte  et  vicarii 
nostri  in  spiritualibus  et  causarum  auditarum  generalis  citavit  seu 
traxit  in  causam,  quo  locis  contestacione  facta,  libellisque  hinc  inde  per 
partes  productis,  nobis  vero  feria  sexta  post  feslum  gloriosissimi  cor- 
poris domini  nostri  Jhesu  Christi  pro  tribunali  sedentibus,  querulanti- 
busque  iusticiam  impertiri  volentibus,  pii  patris  more  laudabili  mo- 
leste  ferenles  incommodo  subdilorum,  ad  exacte  consideracionis  examen 
ac  inter  peclorum  claustra  solicite  revolventes,  quam  sit  plena  peri- 
cuHs,  quam  onusta  dispendiis,  quamquam  in  divine  maieslaijs  conspec- 

turn  redd propterea    intendentes 

prorsus  quererc  ac  omnimodc  subvenire,  nuUis  umquara  futuris  tem- 
poribus;  favenle  domino  ,  .  .  .  .  habita  super  premissis  matura  et 
gesta  cum  jurispcritis  consilio  et  deliberacione,  Christi  nomine  in- 
mcalo,  pro  tribunali  sedendo»  solum  deum  pre  oculis  habentes,  per 
hanc  noslram  senlenciam  diftinitivam,  quam  feriraus  in  his  scriptis. 
de  consensu  et  matura  voluntate  honorabiUum  virorum  dominorum 
canonicorum  de  capitulo  predicte  ecclesie  nostre  zagrabiensis  fralrura 
nostrorum  carissimorum  dicimus,  pronunciamus,  sentenciamus  et  de* 
claramus  de  jure  sepefatos  ecclesie  nostre  prcbendarios  presentes  aut 
futures  de  legatis  eis  in  morte  aut  mortis  articulo  a  quocumque  cive, 
hospite  aut  incola  opidi  prefati  monlis  Grechensis  seu  quovis  alio 
cuiuscumque  status  ac  preeminencie,  dignitatis  aut  gradus  cuiuscumque 
loci  existat  quartam  partem  solvere  non  debere  nee  teneri  sepedictis 
Anthonio,  Paulo  et  Johanni  capellanis  seu  rectoribus  ecclesie  prefate 
ayt  eorum  succeisori  vel  succe^soribus  seu  quibuscumtiue  ecclesiarum 

5 


66 


Da€.  S4-  —  ^^'  142^. 


parochialium  rcctoribus  aut  curatis,  addicientcs  si  cuiuscumque  tcm- 
poris  in  processu  sepefati  Anthonius,  Paulus  et  Johannes  aut  eonira 
successor  vel  successores  vel  alii  quicamque  ecclesiarum  parochialium 
rcctorcs  predicte  litis  maleriani  super  percipienda  quarta  icstamenta- 
liter  legaionim  anted ictis  prebendariis  innovaverit  vel  innovaverini, 
suscitaverit  aut  susciiaverint ,  ante  litis  ingressum  quinquaginia 
marcas  denariorum  usualium,  quarum  medietas  judici  coram  quo 
litem  moverint,  alia  vero  sepememoratis  prebendariis  assignetur,  se- 
pedicti  capellani  seu  rectores  ecclesie  sancti  Marci  vel  eorum  suc- 
cessor aut  successores  et  alii  quicumque  deponere  teneantur,  quas 
videlicet  quinquaginta  marcas  si  deponere  recusaverit  aut  recusaverint» 
ad  id  censura  ccclesiastica  compcllatur  aut  compellantur,  nullusque 
civium,  hospitum  aut  incolarura  prefati  mentis  Grecensis  scienter 
clausulam  de  solvenda  quarta  a  prebendariis  sepememoratis  rectoribus 
sub  pena  privacionis  ecclesiastice  sepulture  inserat  aut  faciat  inter- 
seri  vel  inscribi;  si  vero  quisquam  eorumdem  aut  quorumcumque 
aliorum  ignoranter  tamquam  juris  ignarus  insericrit  vel  inscribi  fe- 
cerit,  dicta  clausula  tamquam  contra  jurium  disposictonem  inserta, 
nullum  penitus  operetur  effectum.  In  quorum  omnium  et  singulorum 
fidem  et  testimonium  premissorura  presentes  litteras  nostras,  buius* 
modi  nostram  sentenciam  diffinitivara  et  declaracioncm  in  se  conti- 
nentem,  fieri  ct  sigillo  nostro  secreto  fecimus  appensione  communiri. 
Datum  Zagrabie  feria  sexia  proxima  post  predictum  festum  glorio- 
sissimi  corporis  Christi.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo 
vigesimo  octavo. 

E  traosQtnpto    Dotarii    public!    facto  amio  1429.    L   jaDaaiii     Id  charta.    In 
archjv.  hoD,  coll.  Praebend, 


54. 

Anno   1429,    f.  juDuariJ,  Zngrabiae. 

Jokannis  episcopi  judicium^  f/ua  praebendarii  fcdeshe  cathedraiis  a   Uga^ 

iorum  quarta  pat&chinli  rectoribut  iccktiae  s,  Marci  solvenda  iibtrantur^ 

a  fwtarh  pubHco  iiiieris  comignatur. 

In  Christi  nomine.  Amen,  Anno  nativitatis  eiusdem  millesimo 
quadringentesimo  vigesimo  nono,  indiccione  septiraa,  die  prima  mensis 
januarii.  Pontificatus  sanctissimi  in  Christo  patris  ct  doraini  nostril 
domini  Martini  pape  quinti.  anno  duodecimo  eiusdem,  Zagrabie  in  co- 
clesia  kathedrali  sancti  regis  Stephani  personaliter  constituti  honorabiles 
viri,  domini:  Petrus  sacerdo^,  decanus  condam  prebendariorum  chori 
eccleste  eiui>dem  ac  ceteri  prebendarii  in  mei  notaril  publici  subscripti 


Doc.  S5'  —  J'^P- 


67 


testiumque  infrascriptorum  presencia  personaliten  cxhibuerunt  et  pre- 
scntaverunt  mihi  notario  predicto  quasdam  litteras  revercndi  in  Christo 
patris  et  domini,  domini  Johannis  dei  el  apostoUce  sedis  gracia 
episcopi  zagrabiensis,  summl  sacri  Romani  imperii  secretarii  et  regni 
Hungarie  cancellarii,  processus  sentencionaJes  sub  lenore  infrascripto, 
petcntes,  ut  easdem  dc  verbo  ad  verbum  transummi  et  transcribi,  ac 
in  publica  forma  redigi,  signoque  et  nomine  nostris  eisdem  ad  cautclam 
et  ad  maioris  rci  evidenciam  traderem  et  assignarem,  ita  videlicet, 
ut  ipso  transumpto  seu  publico  exemplar!,  uli  originali  sue,  in  judicio 
et  extra  possil  fides  plenaria  adhiberi,  quoad  ipsius  domini  Petri 
ceterorumque  prebendariorum  exhibencium  sic  de  verbo  ad  verbum, 
nichil  addito  nee  diminuto,  quod  suum  immutet  sensum,  vicietque 
aut  variet  intelleclum  seu  alias  immutare,  variare  aut  viciare  posset 
modo  aliquali  realiter  cum  effectu.  (Juarum  quidem  litterarum  sen  ten- 
cialium  seu  adiudicatoriarum  tenor  de  verbo  ad  verbum  sequitur  et 
est  talis:  (Vide  doc,  53,  anno  1428.  4.  Jtinii).  In  quorum  singulorum 
omnium  lidem  et  testimonium  premissorum  presentes  Hiteras  ipsius 
domini  Johannis  episcopi  huiusmodi  sentencias  in  se  continentes,  eisdem 
confeci,  publicavi,  subscripsi  et  in  banc  formam  publicam  redegi 
signoque  meo  consveto  consignavi,  eodem  domino  Petro  ceterisque 
prebendariis  duxi  concedendura  ad  cautclam.  Datum  et  actum  anno, 
indiccione,  die,  mense,  hora,  pontificatus  et  loco  quibus  supra.  Presen* 
tibus  ttaque  lionorabilibus  et  discrelis  viris,  dominis:  magistro  Stephano 
canonico  ecclesie  collegiate  sancti  Spiritus  chasmensis  et  magistro 
hospitalis  beale  Elisabeth  et  Stephano,  filio  Pauli  de  Kemlwk,  Thoma, 
fiiio  Blasii  de  Dumbro,  Gregorio,  filio  Johannis  de  Megywrechye  ac 
altero  Gregorio,  filio  Pauli  de  Zenche  clericis  zagrabiensis  dioecesis, 
testibus   fided Ignis,  ad  premissa  vocatis  specialiter  et  rogatis. 

Origiode  io  chartai  pAram  attritam.  In  archiv.  honor.  colL  Praebeadar. 


55 

Anno  1459. 
Qmmunttm  cwitatis  pratcipit^  qmmodo  claves  munitianum  servtntur, 

Tn  nomine  domini.  Amen.  Anno  nativitatis  eiusdem  millesimo 
quadringentesimo  vigesimo  nono.  Tempore  judicatus  viri  providi  et 
cArcumsprecti  Michaclis  pridem  et  nunc  judicis  civitatis  montis  Gre- 
oensis,  preseos  katema  est  facta  ex  pah  et  unanimi  voluntate  commu- 
nilatis  dicte  civitatis  juxta  equalem  et  pariformem  libertatem  civium 
ipsius  civitatis,  ut  ita  unus  sicuti  alter  debeat  pariformiter  pro  utili- 
tate  toctus  civitatis  predicte  claves  portarum  eiusdem    civitatis    conser- 


68  Doc,  s6.  —  An.  /^p. 


vare.  £t  per  infrascripta  singulariter  denotabuntur,  qui  cives  ad  quas 
portas  civitatis  claves  predictas  ordinarie  tenere  et  conservare  tenc- 
buntur,  ita  videlicet,  ut  quilibet  civis  juxta  moracionalem  et  residen- 
cialem  domum  suam  in  qua  habitare  dinoscitur,  sive  plures  domos, 
sive  unam  tantum  domum  habeat,  semper  nisi  de  una  domo,  in  qua, 
ut  predicitur,  moram  habet  personalem,  clavem  tenere  debet  porte 
illius  civitatis  predicte,  ad  quam  portam  cum  predicta  clave  est  ser- 
vire  deputatus  et  hoc  per  unum  integrum  mensem. 

Item,  primo  ad  portam  lapideam  debent  servare  clavem  cives 
incipiendo  in  domo  Andree  judicis,  dicti  de  Zwinaria,  et  usque  in 
domum  liberorum  Thome  vicarii,  et  ad  ipsos  pertinentes  sunt  insule: 
octava,  nona  et  prima. 

Item  ad  portellam  civitatis  campestrem  seu  ad  campum  ten- 
dentem  debent  servare  clavem  eiusdem  porte  cives  incipiendo  in  domo 
liberorum  Stephani  lapicide  in  circulo  usque  ad  macella  communi- 
talis,  et  ad  ipsos  pertinentes  sunt  insule:  septima,  sexta  et  quinta. 

Item  ad  portam  civitatis,  carnificum  dictam,  debent  servare 
clavem  eiusdem  porte  cives  incipiendo  a  predictis  macellis  commu- 
nitatis  in  circulo  usque  ad  domum  Pauli  decani  seu  liberorum  Paulas, 
et  ad  ipsos  pertinens  est:  quarta  insula,  seu  cives  in  eadem  morantes. 

Item  ad  novam  portam  civitatis,  debent  servare  clavem  porte 
eiusdem  cives  incipiendo  in  predicta  domo  ipsorum  liberorum  Paulas 
in  circulo  et  usque  ad  domum  liberorum  Vrbani  Hansethyn,  et  ad 
ipsos  pertinens  est:   insula  tercia,  seu  cives  in  eadem  habitantes. 

Item  ad  portellam  parvam  civitatis  predicte,  ab  oriente  sitam, 
surove  dwercze  vulgo  apellatam,  debent  servare  clavem  eiusdem  por- 
telle  cives  incipiendo  in  predicta  domo  dictorum  liberorum  ipsius 
Vrbani  Hansetin  usque  ad  domum  predicti  Andree  de  Zwynaria,  et  ad 
ipsos  pertinens  est:  insula  secunda.  Et  sic  lerminantur,  perpetuis  tem- 
pori,bus  durando,  ut  quilibet  ordinarie  curam  et  onus  civitatis  sup- 
portet  modo  prenotato. 

Originale  in  membrana.  In  arch.  lib.  reg.  civ.  zagrab. 

56. 

Auno   1429. 

Copia  fundualium  civitatis  mentis  Grecensis  super  vacuo  aedi- 
ficiisque  destituto  lundo  Stoykonis,  lilii  Lucasii  Agatich,  civis  dicte 
civitatis,  Briccio,  dim  judici  ac  per  eum  suis  heredibus  pro  tribus 
tlor.  auri  perennaliter  vendito. 

Act.  moDast.  Remetensis  fasc.  II.  nr.   14.  In  arcbiv.  regn   Croat.  Slav.  Dalm. 


Doc.  S7-  S^-  —  ■^''-  1430—14.^1. 


57. 

Anno    1430,  2,  aprilb,  Tymaviae, 

Statuerat  Sigismundus  rex  in  comitiis  Posoniensibus,  ut  moneia 
reg^alis  in  omnibus  tarn  regiis  quara  ecclesiarum  etc.  exactiombus 
ita  currat,  ut  centum  majores  denarii,  noviter  cusi,  valeant  uniira 
llorenum  auri,  de  alia  vero  minori  moneta,  quartinus  vocata,  eo  tem- 
pore currente,  quadringenti  denarii  simililer  valeant.  Interim,  quo- 
usque  major  et  minor  dicta  moneta  mukiplicaretur,  pro  uno  denario 
majori  vel  quatuor  minoribus,  decern  denarios  monetae,  duccat  ap- 
pellatae,  solvi  debere.  In  corailalu  itaque  zagrabiensi  et  crisiensi, 
decimas  non  aJiter  quam  ea  moneta  duccat,  alias  abolita  et  ad  terapus 
tantum  admissa,  solvebant  Capitulum  Sigismundo  detulit,  qui  mandat 
omnibus  in  lis  comitaiibus  bona  habentibus»  ut  statuto  se  accomodcnU 
alioquin  iisdera  litteris  mandat  Hermano  Sclavoniae  bano,  ut  eos 
corapellat  ad  justitiam  faciendam, 

Gcorgii    Murccluvid :     Kege^ta    Diplomit*    aHorumque    Documcot.     MSC.  ia 
bUothcca  Arcliidioecesis  /agnib. 


58. 

Anno  143 ]«   19,  s^ptembris.  ^grabiae. 

"rforgius^  fiUus  ducts  Jc  Afarchali^  i/uoJ  aUinet  ati  currtium  rotas^    quas 
tXircUus  ejus  tn  lialutm  proficiscens  Zaj^rabiae  a   Nkoiai  dt   Gar  a  John- 
fionibm,  persoiuto  prius  prcth^  vi  acctperat^   communitatem    montis    Gte* 
censis  innoceutem  esse  iieeUtrat. 

[Nos  Georgius,  Olius  Dionisii  bani]  ncc  non  wayuode  de  Mar- 
chali.  Meraorie  commendamus  per  presentes.  Quod  ducente  nobis  im- 
peratoris  clcmencia  cum  gentibus  nostris  (more  exer)cituancium  versus 
Italie  partes  ex  precepto  serenissimi  principis  dnmini  nostri,  domini 
Sigismundi  regis  pcrvenimus  ad  Zagrabiam,  casualiter  confractis  rotis 
curruum  nostrorum,  easdem  rotas  alias  reperire  non  potuimus  nisi 
in  civitate  regia  montis  Grechensis  de  iuxia  Zagrabiam  predictam 
hominum  et  jobaginnum  magnifici  viri  domini  Nicolai  de  Gara  regni 
Hungarie  palatini^  quas  rotas  cum  nobis  idem  jobagiones  domini  pala- 
tini dare  recusassen*  ct  eisdem  carere  non  potuissemus,  recepimus 
easdem  propria  auctoritate  nostra,  deposito  condigno  precio  earumdem, 
Ideo  fatemur,  quod  dvitatenses  in  et  ablacione  dictorum  curruum  om- 
nino  sunt  innocentes.  llarum  nostrarum  testimonio  literarum  et  sigilli 
nostri  appensione  communitarum.  Datum  in  dicta  Zagrabia  feria  quarla 
proxima  post  festum  Kxallacionis  sancte  crucis.  Anno  domini  millesimo 
quadringcntesiroo  XXX  primo. 

t>rigifialc  111  ch:irtiL,  valdr  e^efum.  In  mnrginc  ini^Tlon  impre«uni  e^t  fifjjilbim 
In  Aichiv,  lib.  reg«  dvU.  idgrabiensiE. 


70 


Doc,  5p.  —  Aru  I^J2* 


59. 


Aano  1432,  3.  Jantt,  Zagn»biac. 

Legati  commuptitatis  civiMis  et  rec tores  parochialis  ecchsiae  s*  Mtirci  cum 

T/utma,  cammico  iasmensi^   de   nennuhrum   Friderid  ins ti tarts    rtrum  et 

bonorum  ncepthpu  coram  capituh  zagrak  pacticmem  faciunt, 

Nos  capitulutn  ecclesic  zagrabiensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes^  quod  providis  viris  Petro  judice  ac  Georgio  et  Briccio  alias 
judicibus  (senioribus),  necnon  Marino,  Blasio  et  Fabiano  juratis  et  ci- 
Yibus  civitatis  mentis  Grechensis;  item  discretis  viris  dominis  Anthonio 
et  Johannc  plebanis  ecclcsie  beati  Marci  cwangeliste  in  dicta  civitate 
ftindaie  in  ipsorum  ac  tocius  comraunitatis  civitatis  antedicte  pcrsonis 
ut  actoribus  ab  una,  ac  honorabili  viro  domino  Thoma,  canlore  cano- 
nico  collegiate  ecclesie  sancti  Spiritus  chasmensts,  tamquam  in  causam 
atlracto  parte  ab  alia  personaliter  coram  nobis  constitutis,  per  easdem 
partes  confessum  extitit  spontanea  eorum  voluntate  pariter  et  relatum 
in  hunc  modum:  quod  quamquam  alias  ipsi  cives  et  hospites  dicte 
civitatis  In  quadam  causa  seu  lite,  que  vertebatur  inter  ipsos  cives 
ab  una,  parte  vero  ex  altera  Ladislaum,  filium  Johannis  de  Zynche, 
pretextu  ablacionis  et  recepcionls  nonnullarum  rerura  et  bonorum 
condam  Friderici  institoris  similiter  civis  dicte  civitatis  in  valore  centum 
florenorum  et  in  prompto  quinquaginta  florenos  auri,  eidem  Ladislao 
in  obprobrium  dictorum  civium  procurasse  et  dedisse,  primo  in  pre- 
sencia  reverendi  in  Christo  patris  domini  Johannis  dei  et  apostolice 
sedis  gracia  episcopi  zagrabiensis^  sacri  romani  imperii  et  regni  Hun- 
garie  summi  cancellarii.  domini  et  prelati  nostri^  consequenterque  in 
presencia  honorabilis  viri  domini  Johannis  cantoris  dicte  ecclesie 
nostre  zagrabiensis,  socii  et  concanonici  nostri  ac  ipsius  domini  nostri 
episcopi  vicar ii  in  spiriiualibus  generalis,  in  causam  attraxerint  et  ipsa 
causa  inter  eosdem  cives  et  ipsum  dominum  Thomam  cantorem  diu- 
cius  ventilata  et  mota  fuerit;  tamen  ordinaria  composicione  nonnul- 
lorum  proborum  et  honorabilium  virorum  pacem  parcium  amancium 
interveniente  ipsi  cives  et  idem  dominus  Thomas  cantor  super  uni- 
versis  litibus,  questionibus,  controversiis,  iniuriis,  diffaroacionibus, 
dampnis  nccumentis  ac  interesse  et  expensis  ceterisque  quorumcumque 
vel  qualiumcumque  malorum  generibus  sibi  invicem  vel  mutua  vicis- 
situdine  qualitercumque  et  quomodocumque  hactenus  factis^  illalis  el 
irrogatis  et  contra  sese  hucusque  actis  et  perpetratis,  non  vi  vel  metus 
causa  sed  eorum  spontanea  et  benivola  voluntate  et  pura  eorum  con- 
sciencia  sese  dumtaxat  mutuo  el  altematim  quietos  reddidissent  et 
per  omnia  expedites,    ymmo    reddiderunt   et   commiserunt  nostri  io 


Doc,  60,  61,  62.  —  An    T4.J2,  71 


presencia,  harum  nostrarum  vigorc  et  testimonio  lilerarum.  Datum 
feria  tercia  proxima  post  festum  Ascensionis  domini.  Anno  eiusdem 
millesimo  quadringentesimo  tricesimo  secundo. 

Originale  in  chnrta.  A  tergo  vestigiam  impressi  sigilli.  In  arch.  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 

60. 

Anno  1432. 

Injuriae  a  capitulo  zagrab,  civibus   Grecensibus  illatae,  referuntur. 

Item,  in  anno  domini  millesimo  CCCCXXXII.  tempore  primi 
judicatus  Petri,  filii  Pauli,  feria  sexta  proxima  ante  festum  sanctc 
Margarethe  virginis  et  martiris  Christi,  honorabilis  condam  vir,  do- 
minus  Nicolaus  de  Cylia,  canonicus  ecclesie  zagrabiensis  supradicte, 
ex  scitu  et  voluntate  tocius  capituli  ecclesie  zagrabiensis  quemdam 
civem  civitatis  predicte  in  via  publica  in  tcrritorio  dicti  capituli  repe- 
riendo,  nomine  Marcum,  camificem,  filium  Georgii,  absque  omni  culpa 
sua  diris  verberum  et  vulnerum  plagis  affecisset,  potencia  mediante. 
Lite  tamen  inter  ipsos  cives  et  capitulum  pendente. 

Docamentum  transactionale.  In  archiv.  ven.  Capit.  zagrab.  Act.  Capit.  ant. 
fasc.  10.  nr.   16.  % 

61. 

Anno   1432,   12.  septembris.  Senis  in  Italia. 

Capitulum  coram  Sigismundo  queritur  contra  civitatem,  quod 
terras  capituli,  signanter  in  possessionibus  Raboch  et  Geremlye,  ultra 
metas  per  eos  abolitas  occupassent  et  alias  injurias  subditis  et  capi- 
tulo inferrent.  Prohibet  ista  civitati  Sigismundus  et  scribit  se  mandare 
Johanni  episcopo  zagrabiensi  et  Hermano,  bano  Sclavoniae,  comiti- 
busque  et  vicecomitibus  comitatus  zagrabiensis,  ut  eos  coerceant. 

Georgii  Marcelovid:  Regcsta  ut  supra. 

62. 

Anno   1432. 

In  octavis  sancti  Michaelis,  Georgius  canonicus  zagrabiensis  in- 
quisicionem  chasmensem  coram  Matheo  de  Paloch,  judice  curiae  re- 
giae  contra  civitatem  proposuit  in  merito  occupati  Otok  1427.,  quam 
non  comparentem,  mandat  judex  chasmensibus  proclamare.  Datum  36. 
die  termini  praenotati. 

Georgii  Marcelovid;  Regesta  ut  supra. 


72  Doc.  63.  —  An.  14.33. 


63. 

Anno  1433,   14.  marcii.  Quinqueecclesiis. 
A  Johanne  Albeno,  episc,  zagrab,,  pia  hgata  testavtento  reUnquuntur, 

Hoc  anno  1433.  14.  martii,  Joannes  episcopus  zagrabiensis,  im- 
perii et  regni  Hungarie  cancellarius  aegrotus  decumbens  Quinqueccle- 
siis  in  stubella  parva  in  palatio  chori  in  castro  quinquecclesiensi 
testamentum  condidit,  in  quo  disponit:  quod  velit  sepeliri  Zagrabiae 
in  cathedrali  ante  suum  altare  in  choro.  Argenteriae  totius  medietatem 
legat  ecclesiae  zagrabiensi  in  ornatus  reliquiarum  et  calices  etc.  juxta 
dispositionem  capituli;  medietatis  vero  unam  partem  Rudolpho  de 
Alben  et  de  Medve  fratri  suo  carnali,  ut  preces  fieri  curet  pro  ejus 
et  Eberhardi  condam  episcopi,  fratris  eius,  anima;  aliam  vero  aequa- 
lem  partem  legat  cathedrali  s.  Petri  quinquecclesiensi  ad  emendas 
cappas  et  omamenta  ecclesiae.  Libros,  casulas  ac  vestes  pontificales 
ecclesiae  zagrabiensi.  Brevianim  vero  ecclesiae  dumbrensi,  ut  ejus 
rectores  pro  ipso  orent.  Vestitum  suum,  tres  item  currus  ipsius  et 
quartum  pendentem  una  cum  equis  curriferis  legat  praebendariis  za- 
grabiensibus  et  chasmensibus.  Pannos  magnos  imaginibus  et  picturis 
contextos,  dudum  jam  per  eum  ecclesiae  zagrabiensi  destinatos,  eidem 
legat,  appendendos  suls  temporibuf.  Civitatem  de  monte  Grecz  juxta 
Zagrabiam  sitam,  quam  a  Sigismundo  tilulo  pignoris  possidebat,  legat 
regi,  eidem  pecuniam  superinde  concessam,  relaxando.  Ratione  castri 
Kuvar,  civitatis  Kapronczae  cum  pertinentiis,  item  Zent-Peter  prope 
Dravum  et  tributum,  quod  ab  eodem  Sigismundo  obtinuerat  titulo 
pignoris  pro  hungaricalibus  10.000  et  300.  jobagionibus,  quos  idem 
Sigismundus  ratione  castrorum  Tadika  et  Peleske  pro  curatoribus 
eidem  Joanni  dare  promiserat,  sic  disponit:  considerando  Sigismundi 
in  se  benignitatem  3000  tlor.  ei  remittit  de  summa  10.000  in  tributo 
et  possessione  Zent-Peter  haerentium:  reliquos  eero  7000  flor.  et  600, 
civitatem  et  300.  jobagiones  fratri  legat  medietatem  castri  et  civitatis 
per  executores  possidendam  usque  ad  tempus  redemplionis  pro  fabrica 
ecclesiae  zagrabiensis.  Flor.  auri  315.  receptos  a  vicario  suo  in  tem- 
poralibus  Thoma,  pro  missa  s.  Stephani  regis  in  qathedrali  perpetuo 
celebranda,  comittit  cxecutoribus  ut  solvant,  pro  qua  pecunia  acce- 
dentibus  ordinationibus  cujusdem  jam  factis  circa  castrum  Kemlek  vult 
earn  missam  perpetuo  celebrari  singulis  diebus.  Legat  insuper  1500  llor. 
ad  fabricam  ecclesiae  zagrabiensis  continuandam.  Anulos  legat  filia- 
bus  Anthonii  comitis  de  Blagay  ex  Magdalena  sorore  ejus  progenitis. 
Pulvinar  suum  majus  in  castro  Gompnecz  habitum  .•^uccessori  epi- 
scopo  zagrabiensi.  Unum  pulvinar  magnum  in  castro  Medwe  habitum 


D&€.  6j,  —  An.  r^jj. 


73 


Rudolpho  fralri.  Duas  magnas  coperturas,  vulgo  poplun,  in  codem 
castro,  ecclesiae  pro  ornamentis  altarium.  Omnia  reliqua  pulvinaria 
ubilibet  habita,  vendi,  et  exindc  paupercs  vestiri  vult  Henrico  de 
Plombcrg  capitaseo  castri  Kemlek  salarii  quos  tenelur  tlor.  114.  solvi 
vult  uti  et  aliiS  secundum  conventionem,  aliis  vero  non  salarisatis, 
qui  ex  gratia  servierunt,  legal  lion  000.  secundum  qualitatera  ser- 
vitii  inter  cos  per  executores  dividendos.  Castruro  suum  Nag^-Kemlek 
cum  territorio  suo  legat  ecclesiae  zagrabiensi  juxta  dispositionem  per 
alias  litteras  coram  capitulo  quinqueecclesiensi  factam.  Ad  fabricam 
ecclesiae  s,  Margarithae  domhrcnsis  legat  duos  equos  mcliores  suh 
sella.  Pro  altaria  ss.  Cosmae  ei  Damiani.  quod  altare  in  lectorio 
ante  cliorum  construi  fecit  ita  disponit,  ul  casu  quo  ea  ex  Nagy- 
Kemlek  juxta  dispositionem  factam  stare  nequiret,  pro  ca  erigenda 
executores  dent  ilor  500.  —  Ladislao  sororio  suo  tlon  1000.  Prael>en- 
danis  quinqueecclesiensibus  confraternitalis  singulis  feriis  quintis  in 
novilunio  celebrari  solitae  legat  flon  26;  aliis  extra  confraternitatem 
praebendariorum  tlor  24.,  ut  orent  pro  ipso.  Omnes  domos  suas  et 
palatia  Budae  habita,  legal  successoribus  episcopis  zagrabiensibus  itg, 
Ul  quolibet  anno  pro  censu  pendant  capitulo  Ilor,  20.  incorporandos 
pro  conservaiione  trium  missarum  in  dispositione  Kemlek  fundatarum, 
proul  melius  ipsis  videbilun  Commitlit  fieri  unam  domum  cum  nc* 
cessariis  in  oppido  Dombro,  in  loco  ubi  commodius  videbiiur,  pro 
hospitio  viatorum.  Flor  500.  pro  exequiis,  missis  etc.  ad  trigesimum 
diem  fieri  solilis,  F^auperibus  virginibus  pro  dote  tlor.  500.  Pauperisms 
sacerdotibus  tlor.  500.  in  eleemo^ynam  pro  missis  distribucndos  pro 
anima  ejus,  fralrum  el  sororum  ipsius  ac  parcnlum,  pro  singulis  missis 
denarios  io.  Ad  missam  Kberhardi  cpiscopi  zagrabiensis  melius  conti- 
nuandam  tlor  80.,  per  executores  disponit,  ut  cum  eisdem  cura  cum 
dispos*itione  dc  Kemlek  melius  peragi  possit.  Clauslro  zagrabiensi  s. 
Francisci  rlon  $0 ,  s.  Nicolai  Praedicatorum  Zagrabiae  tlor  50.»  Pauli- 
norum  prope  Zagrabiam  flor.  50,,  chasmensilms  Dominicanis  50.  tlor. 
Mospitalibus  s.  Anthonii  et  s,  Elisabeth  Zagrabiac  25.  tlor.  Paupe- 
ribus  leprosis  in  hospitali  s.  Petri  in  suburbio  zagralnensi  el  in  ho- 
spitali  chasmenii  flor  25.  \fonasleria  de  Toplica  pro  fabrica  eiusdem 
flor,  100,  Monaslerio  in  Bela  pro  fabrica  ejusdem  tlor,  100.  Claustro 
Paulinorum  ad  claustrum  Garich  flor,  50.  Ad  fabricam  ecclesiae  wes- 
primicnsis  tlor,  iOi>,  Capitulo  xagrabiensi  tlon  150,,  ul  orent  pro  ipso. 
Pro  fabrica  collegiatae  s.  Spiriius  Cha^mac  Ilor.  100..  si  quid  super- 
fuerit  in  eleemosynas  depuiat  Omnia  testamenta  (excepta  dispositione 
de  Kemlek)  revocat  hactenus  per  eunp  facta,  quorum  unum  rcpositum 
ost  in  ccelesia  zagrabiensi  .  . .  .  de  Zireza.  canonico  zagrabiensi  tencri 


u 


Do€. 


HS3 


se  diclt  flor.  loo.  Portionera  fluam  tributi  in  Thersycz  per  quemdani 
comitem  Nicolaum  ei  et  eius  fratri  impignoratam  remittit  cidem.  — 
Executores  nominal  Henricum  eptstopum  quinqueecclesicnsera,  fratrem 
suum,  Joannem  cantorem  vicarium  suum,  Eberhardum  lectorem  ca- 
nonicum  ragrabiensern,  Iknricum  de  Plomberg  capetaneum  in  Kemlek 
etc  Testes,  fratres  canonici,  aliqui  quinqueecclesieuses,  Thomas  ple- 
banus  de  Dombro  canonicus  zagrabiensis,  Joanna  de  Rakonok  cano* 
ulcus  zagrabiensis. 

E  regcstis  Georgii  MjtrccloTJd.  Id  bibliotb.  eccl.  cathcdr.  lagrab.  37.  j  Conf, 
KrCclid:  Hislor.  calhcdr.  cccL  I.  pag,  165  166,  —  F*rllati  Illif,  Sacr,  Tom,  V. 
pag    467. 


64. 

Anno  14^3*  23.  aprilis    Casmie. 

Qr/itulum   ctismtmf^  postquam  vim  civium  zagrabiemium  paisessiani   en- 
pituU  zagrab,  Mudd  iihtmfi  exquhmt^  Sigismundo  rfgi  rtfert, 

Serenissimo  principi  domino  Sigismundo  dei  gracia  Romanonim 
regi,  semper  augusto,  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
regi,  domino  ipsorum  natural!,  capiiulum  ecclesie  chasmensis  ora- 
cionum  suffragia  dcvotarum,  Vestra  noverit  serenitas,  quod  nos  obc- 
diencia  qua  decuit  receptis  litteris  vestris  annualibus  pro  honorabili 
capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  ad  inquisiciones,  evocaciones,  prohibi- 
ciones  ac  ad  omnia  alia^  que  iuxta  regni  vestri  consyetudinem  talibus 
in  processibus  fieri  consvevenint  facienda ,  confectis  el  emanatis, 
eidemque  per  vestram  maiestalem  ad  anni  curriculum  graciose  daiis  et 
concessis,  nobis  prcceptorie  directis«  ei  iuxla  earumdem  conlinenciam 
unacum  Blasio,  filio  Bencdicli  de  Therzlenyk,  homine  vesiro,  in 
eisdem  litteris  vestris  annualibus,  inter  alios  homines  vestros  nomi- 
natira  conscripto,  nostrum  hominem,  videlicet  discretum  virum  Ge- 
orgium  presbiterum  chori  ecclesie  nostre  predicte  prebendarium,  ad 
infrascriptas  inquisicionem  et  evocacionem  faciendas  vestro  pro  tesli- 
monio  transmisimus  fide  dignum;  qui  tandem  exinde  ad  nos  reversi, 
nobis  uniformiter  retulenint,  quod  prefatus  homo  vester  prcsenie 
dicto  nostro  tesiimonio^  feria  quarta  proxima  post  dominicam  Ramis- 
palmarum,  proxime  preteritam,  ab  omnibus,  a  quibus  decuissei  et 
licuisict  palam  et  occulie  diligenier  de  infrasciiptis  inquirendo,  talem 
scivisset  veritatem,  quomodo  Anthonius  Italicus,  judex,  Benedicius 
dombrensis,  Georgius  sartor,  Jaxa,  filius  Boletycb,  Michael,  lllius 
Sebastian!,  Martinus  Parvus,  Johannes  Peronis,  jurat!,  aliique  civcs  ct 
hospttes  civitatis  montis  Grechensis  in  anno  cuius  Lam  lercia  insiaret 


Doc,  64.  —  An.  r4jj. 


revolucio,  circa  festum  Pcnlhecostes»  tunc  preterituiii,  cum  quamplu- 
ribus  equilibus  ct  peditibus  manu  armata  ad  quoddam  fcnile  ipsius 
capituli  prope  in  silvam  Rodes,  habitum,  irruentes,  fossatum  ipsius 
fenilis  cum  maximis  laboribus  et  expensis  in  antiquo  eius  cursu  rc- 
novatuin,  replcri  et  cum  superllcic  terre  taliter  adequari  fccissent, 
ut  nee  fossatum  ibi  fuisse  apparuisset,  et  tandem  pecora  et  pecudes 
ipsius  civ i talis  in  ipsum  fenile  inpelli  et  sub  armatorum  custodia 
pluribus  diebus  et  noctibus  pasci  disposuissent,  per  quod  ipsum  fenile 
destruxissent  et  anichilassent;  de  quo  non  contenti  prefati  jurati,  nee 
non  Nicolaus  judex  et  Petrus  Hungarus  similiter  judex,  cum  aliis 
ipsius  ctvitatis  civibus  in  anno  proxime  preterite  in  maiorem  prefati 
capituli  oppressioncm,  gregem  ipsius  civitatis  per  to  tarn  estatem  in 
ipso  fenili  similiter  sub  custodia  plurimorum  armatorum  pasci  fe- 
cissent  et  custodiri»  disponentes:  ut  si  quis  homo  capituli  in  ipso  fe- 
nili reperiretur,  ibidem  intcrficeretur ;  quorum  metu  nullus  homo 
dicti  capituli  ad  ipsum  fenile  pro  eius  revisione  et  custodia  ire  de- 
buisset,  quo  sic  tot  jam  vicibus  destructo  et  anicbilato  per  huius- 
modi  ipsorum  metum  et  tiranidem  dictum  fenile  ab  ipso  capitulo 
alienare  ct  sibi  ipsis  potencialiter  appropriare  conarentur,  potencia 
mediante,  in  ipsius  capituli  preiudicium  ef  dampnum  valde  magnum. 
Unde  facta  huiusmodi  inquisicione  codem  die  inquisicionis  idem  homo 
vester  presente  eodem  nostro  testimonio,  Stephanum,  filium  Micbaelis 
modernum  ac  Michaelem,  filium  Sebastiani,  Anthonium  Italicum,  Be- 
nedictum  dombrensem,  prenotatos,  Petrum  Hunganim,  Georgium  sar- 
torem  et  Nicolaum,  alias  judices.  nee  non  Fabianum  littcralum,  Fryche. 
Blasium,  filium  Wytezych  et  Georgium,  tilium  Francisci  ac  alios  ju- 
ratos  cives,  hospites  et  lotam  communitatem  predicte  civitatis  montis 
Grcchensis  in  cadem  civitate  moniis  Grechensis  contra  memoratum  capi- 
tulum  ecclesic  zagrabiensis  ad  octavas  festi  beati  Georgii  martiris,  nunc 
Venturas,  vestre  sercnitatis  evocasset  in  presenciam,  racionem  de  pre- 
missis  reddituros.  Datum  octavo  die  diei  inquisicionis  et  evocacionis 
predictarum.  Anno  domini  millcsimo  quadringentesimo  tricesimo  tercio, 
(A  tergo).  Domino  regi.  Pro  honorabili  capitulo  ecclesie  zagra- 
biensis contra  provides  viros  Stephanum,  filium  Michaelis  modernum 
ac  Michaelem,  filium  Sebastiani,  Anlhonigm  Ithalicum  el  Briccium, 
filium  lienedicti  alias  judices  ac  cives,  hospites  et  totam  communi- 
tatem civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam,  ad  octavas  festi 
beati  Georgii  martiris  in  presencia  domini  nostri  regis  inquisicionis  et 
evocacionis  relacio. 

OrJgiiiAte  in  cbarta.  A  tergo  vestf^um  impreftsi  si^lli.  In    arch.  vcn.  Capit 
eccL  lAgn&b.  Act.  Cap.  ant.  fa>»c.    10    m.   25. 


76  Doc.  65".  —  An.  14.33. 


65. 

Anno  1433,  24.  Junii.  Zagrabiae. 

Hermanns,   Cileae  comes  et  banus,   quibusdam  personis   mandat,   ut  fines 

communitatis  civit,  Grecensis  et  capituli  in  vicis  Budei,  VrabU  et  Grmlje 

sitis,  de  quibus  jus  ambigitur,  explorent 

Hermannus  Cilie,  Sagorieque  comes  etc.  regni  Sclauonie  banus. 
Reverendo  in  Christo  patri,  amico  carissimo  et  lideli,  domino  Johanni 
episcopo  Tynniensi  nee  non  honorabili,  egregiis  et  nobilibus,  fide- 
libus  dilectis,  domino  Nicolao  de  Orbaua,  lectori  ecclesie  chasmensis, 
Petro  Ade,  vicario  in  temporalibus  episcopatus  zagrabiensis,  Georgio 
de  Bigzad,  Johanni  Weriun  burger  capitaneo  nostro  Sagoriensi  et  ma- 
gistro  Michaeli  de  Rauen  salutem  cum  dileccione.  Quia  factum  dis- 
sensionis  inter  venerabiles  nobis  dilectos  dominos  canonicos  ecclesie 
zagrabiensis  ex  una  et  providos  viros  nobis  dilectos,  judicem,  juratos, 
ceterosque  cives  et  hospites  civitatis  montis  Grecensis  iuxta  Zagrabiam 
partibus  ex  altera,  de  et  super  quibusdam  terris  arrabilibus  et  pratis 
circa  metas  possessionum  Rodes  ac  Rabocz  et  Gvrimlye  vocatarum 
habitis  et  adiacentibus,  alias  dudum  exorte  et  per  vos,  cuius  iam 
tercia  vel  quarta  anni  instaret  revolucio,  una  cum  quondam  domino 
Johanne  episcopo  zagrabiensi  reambulatum  et  revisum  et  iam  de  novo 
partes  inter  predictas  resuscitatum  per  vestram  fidelitatem  quemad- 
modum  alias  revisum  extitit,  iterum  reambulari  volumus  et  revideri. 
Fidelitati  igitur  vestre  committimus  firmiter  et  mandamus,  quatenus 
mox  visis  presentibus  ipso  die  dominico  proximo  festum  sancti  Jacobi 
precedente ,  ad  facies  dictarum  terrarum  et  pratorum  procedentes, 
inibique  presentibus  partibus  utrisque,  quas  harum  serie  ad  id  venire 
jubemus,  metas  et  limites  prelibatarum  terrarum  arabilium  et  pra- 
torum alias  per  vos  revisas  rursus  suo  modo  reambulare  et  revidere, 
reambulatasque  et  revisas  cum  serie  prime  reambulacionis,  in  quo 
statu  hoc  factum .  eotunc  dimiseritis  et  que  dictarum  parcium  contra 
huiusmodi  vestram  dimissionem  venerit  aut  fecerit,  nobis  vestris  pa- 
tentibus  litteris  clarius  denotatum  remittere  debeatis,  ut  secundum 
hoc  pretactum  factum  proximis  in  octavis,  scilicet  sancti  Jacobi  ibidem 
Zagrabie,  utrimque  audiendi?,  eo  melius  decidere  et  concludere  vale- 
amus.  Et  secus  non  facturi.  Presentibus  quoque  perlectis,  reddi  ju- 
bemus presentanli.  Datum  ipso  die  sancti  Johannis  baptiste  sub  castro 
nostro  Montis  regalis.  Anno  domini  millesimo    quadringentesimo    tri- 

cesimo   tercio.  (.'ommissio  propria  domini  bani. 

Originale  in  charta.  In  marline  inferiori  impressum  est  sigillum.  In  arch 
ven.  Capit.  eccl.  zagrab.  Act.  Cap.  ant.  fasc.   lo.  nr.  22. 


Doc.  66.  —  An.  T4.33.  77 


66. 


Anno  1433*  20.  Jalii.  Romae. 

SigismunduSy  Hungariae  etc,  rex,  Rudolpho  Albeno,  nobili  de  Medved, 
mandaty  ut  ex  Johannis  Albeni,  episcopi  zagrabiensis,  testanunto  dimidiutn 
pretii  castri  Kuvar  et  civitatis  Kaproncae  testamenti  executoribus  assignet 

Commissio  propria  domini  imperatorls. 

Sigismundus  del  gratia  Romanorum  imperator,  semper  augustus, 
ac  Hungarie,  Bohemie  etc.  rex.  Nobili  Rudolffo  de  Alben  resident!  in 
castro  Medwe,  iideli  nostro  dilecto,  gratiam  nostram  et  omne  bonum. 
Nobilis,  fidelis,  dilecte!  Quemadmodum  quondam  venerabilis  Johannes 
episcopus    zagrabiensis,    cancellarius   noster    devotus,    dilectus    frater 
tuus,    bone    memorie,    suum    diem  clausit  extreraum,  suumque  testa- 
mentum  condidit  et  fecit,  in  quo  testamento  castrum  Kewar  ac  civitas 
Kapruncza  cum  suis  pertinenciis  comprehenduntur,  et  super  eisdem  certa 
summa  pecuniarum  ad  fabricam  ecclesie  zagrabiensis  est  per  eundem 
episcopum   deputata.    Sic   nos  huiusmodi    testamentum    audivimus  et 
intelleximus  bene  dare;  volentensque,    quod   huiusmodi   testamentum 
in  illo  puncto  nullatenus  debeat  impediri,  sed  suum  sortiri   effectum, 
fidelitati  tue  ex  certa  nostra  scientia  districte  precipimus  et  mandamus 
presentium    per   vigorem,    quatenus    iuxta    tenorem  ipsius  testamenti 
medietates  de  predictis  castro  Kewar  ac  civitate  Capruncza  una  cum 
ulilitatibus    et   pertinenciis    suis    executoribus    huiusmodi    testamenti 
absque  contradictione  ct  more  dispendio  visis  presentibus  assignes  et 
condescendas  habendum,  tenendum,  utifruendum  et  possidendum  iuxta 
ipsius    testamenti    continenciam    ipsis    testamentariis    et    executoribus 
nullum  impedimentum  in  eodem  testamento  et  eius    disposicione    in- 
ferendo  quovismodo.  Aliter  non  facturus  in  premissis   prout   nostram 
gratiam  volueris  conservare.  Datum  Rome   die    XX.  Julii.    Regnorum 
nostrorum  anno  Hungarie  etc.  XLVIL,    Romanorum    XXIII.    Bohemie 
XI If.,  et  imperii  primo. 


Originale  in  charte.  In  margine  infer,  impressum  est  sigiUum.    In  arch 
Capit,  eccl.  zagrab.  Act.  Cap    ant.  fasc.    loi.  nr    25, 


ven. 


78 


Doe.  6j.  —  An.  14JJ. 


67 

Aaoo  1 4 33,  28,  Qclobns,  Basilcae. 

Sij^isfnumius,  Hungariae  rtx^  Rudofpkum  Albenum^  qui  ix  Johannis  Albem 
episcopi  kstamenta  dmuiium  f^retn  castri  Kuvar  et  civitatis  Kafrroncae 
itsiamtnti  txtcutorilms  n&n  amgnavitt  rtprthendU^  tig ue  poena m  minitatur 

Coroinbsio  propria  dommi  tmperatorls, 
Sigismundus  dei  gracia  Romanorum  imperator,  semper  augustus, 
ac  Hutigarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex,  Fideli  nostro  egregio 
Rudolfo  de  Medwe  alias  de  Alben  saluteni  et  graciam.  Ad  nostre  de- 
ductum   est   noticiam   rnaiestatis,    quod    licet    condam    reverendus  do- 
ininus  Johannes   episcopus    zagrabiensis,    frater  tuus,  in  suts  extremis 
directam   medietatem    tarn    nostre    civitatis    Kaproncza    quam    eciara 
castri  nostri  Kewar  et  suarum  pertinenciarum  cunctorumque  proven- 
luum  eorumdem  ipsura  condam   dominum    episcopum  titulo  pignoris 
a  maiestaie   nostra  concernencium  ad  fabricam   ccclesie   sancti    regis 
Stephani  zagrabiensis  testamentaliter    legaverit  per  executores  sul  te- 
stamenli  usque  tempus  redempcionis  earumdem  civitatis  et  castri  con- 
servandam  et  pro  huiusmodi  fabrica  atque  labore  ipsius  ecclesie  iide- 
liter  percipiendam  et  dispensandam  disposuerit  et  conimiserit,  Tamen 
tu,  nescitur  qua  ductus  presumpcione,  ipsam  medietatem  predictarum 
civitatis  et  castri  suarumque  pertinenciarum    memoratis    executoribus 
dare   et   reraittere  dcnegasses,   ymmo  quod   deterius   est,   eciam   pre- 
dictos  provenlus    ex    ipsa    medietate    civitatis    et    castri,   suarumque 
pretinenciarum    predictarum    provenientes ,    ipsos    executores     perci- 
pere    et    levare    non  admisisses  in  tui  honoris    scandalum    et   salutis 
tue    anime    notabile    detrimentum.     Et    quia    nos     predictum    testa- 
mentum    antefati    condam    domini     episcopi ,     fratris    tui ,    quod    ad 
pia  et  salubria  opera   conditum   est,  in   suo    vigore    volumus    rema- 
nere,    ideo    fidelitati   tue   lirmissime   precipimus  et  mandamus,    qua- 
"  tenus  habita  presencium  noticia  super  omnibus   proventibus  predictis 
ex  iamdicta   medietate   civitatis   et   castri    suarumque   pertinenciarum 
predictarum   per   te   anno   in    presenti  perceptis  pretitulatis  executo- 
ribus   testament!   prenotati  plenarie  satisfacere  debeas^  ipsamque  me* 
dietatem  civitatis  et  castri    ac    suarum    pertinenciarum    prenotatarum 
sepefatis    executoribus    secundum     formam    predicti    testamenti    per 
ipsum  condam  dominum  episcopum,  fratrera  tuum,  conditi,  remittcre 
el  resignare  debeas  omnibus  modis  et  nee  te  peramplius  de  predicta 
medietate  civitatis  et  castri  ac  suarum  pertinenciarum,  proventuumque 
et  quarumcuraque  obvencionum  earum  intromiltcre    presumas  quovis 
modo,  quinymmo    ipsam    civitatem  et  castrum   cum  suis  pertinendis 


\\ 


ii 


Bl 


Dae,  68,  —  An,  /fjj. 


79 


atque  proventibus  univcrsis  antelatis  exccutoribus  tenere  et  conser- 
varp,  levareque  et  percipere  sinas  ct  permiltas  sine  difficuliate  el 
con  trad  iccione  aliquali,  ulteriori  nostro  mandato  super  inde  non  ex- 
pec  tato.  Qui  si  secus  feceris,  ex  tunc  commisimus  ct  harum  serie  fir- 
niiter  committimus  iideli  nostro  spectabili  et  magnifico  Hermanno 
Cilie  et  Zagorie  comiti,  regnique  nostri  Sclauonie  bano,  socero  nostro 
carissimo,  ut  ipse  te  ad  premissorum  nostroriim  inandatorum  sed  el 
testamenti  prennarrati  omnimodam  observacionem  eciam  per  tua  gra- 
vamina arcius  conipeUat  et  aslringat  auctoritate  nostra  sibi  in  hac 
parte  specialiter  attributa  mediante,  Ht  nichilominus  memoratis  exe- 
cutoribus  annuimus  et  harum  serie  concedimus  (plenam)  facultatem, 
ui  ipsi  contra  le  si  secus  feceris  rigore  juris  et  justicie  eciam  per 
censuram  ecclesiasticam  agere  possint  et  procedere  valeant,  si  neces- 
sarium  fuerit  et  opportunum,  Secus  ergo  nullatenus  facere  presumas 
gracie  nostre  sub  optentu.  Prcsentes  eciam  post  carum  lecturam  reddi 
iubemus  presentanti*  Datum  Basilee  in  festo  beatorum  Simonis  et  Jude 
apostolorum.  Anno  domini  MCCCCXXXIIl  Regnonim  nostrorum  anno 
H(ungarie  etc.  XL)V[r,  Romanorum  XXUH  Bohemie  ^V^\,  imperii 
vero  primo* 

Originale  in  charta.  In  tnargine  iofenori  impressuin    e*t   sigilluin    mains.    In 
archivo  vcn.  Cap.  zagrab.  Act.  Cap    fnon  registrata). 


68. 

Anno   1453,   11     QuvemWiA,  Badsie« 

Mtiihms  di  Paioc/t,  Judex  curiae,  capitulo   casmensi  mandat,    ut   commu- 
niiatem  nmiih   Grectnsh  propUr  vim  capiiuh  zagrak  iiiafam,  per  iegaium 

in  jus  ducat, 

Amicis  suis  reverendis  capilulo  ecclesie  chasmensis  comes  M(a- 
Iheus  de  Pa  loch,  judex  curie  domini  Sigismundi,  dei  gracia  Roma- 
norum regis),  semper  augusli,  ac  (Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Cro- 
acie  etc.)  regis,  amiciciam  paratam  cum  honore.  Noveritis,  quod  ma- 
gister  Georgius  Lad  ,  .  pro  honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  cum 
procuiatoriis  litteris  eiusdem  iuxta  continenciam  litterarum  (nostranim 
provoca)toriarum  in  ociavis  festi  beati  Michaelis  arcbangeli  (nunc  pro- 
xime  preteriti),  in  ligura  nostri  judicii  (comparendo,  contra  Siephanum, 
filiumj  Michaelis  modernum  ac  Michaelem,  filium  Sebastian!,  Antho- 
nium  Italicum,  Briccium,  filium  Benedicti,  Petrura  Hunganim  et  Ge- 
orgium  sarlorem  alias  judices  nee  non  Fabianum  (litteratum,  Fryche.) 
Blasium,  filium  Wythezich,  Georgium»  filium  Francisci  et  alios  (ju- 
ratos  civcs  et  hospijtes  et  lotam  coramunitatem  civitatis   montis  Gre- 


8o 


D&€,  68n  —  Aru  I^JJ* 


censis  de  iuxta  >?agrabiam,  quasdam    litteras    vestras   inquisitoriat    et 
cvocatorias  domino  nostro  vegi  ad    suum   regium    litteratorium    man- 
datum  rcscriptas,  asserenlcs  accionem  et  proposicionem   dicti  capituU 
lilteris  contineri  in  eisdem,  nobis  presentavit    declarando:    quod    Bla- 
sius  filius  Benedicti  de  Tberzthenyk,  regius,  et  discretus  vir  Georgrius 
presbiter  chori  ecclesie  vestre  predicte  prebendarius,  vaster,   homines 
ad  regium  litteratorium  mandatum  transmissi,    feria   quarta    proxima 
post   dominicam     Ramispalmarum,    proxime    preteriiam,    in    comttatu 
zagrabiensi    procedendo,    ab    omnibus    quibus    decuisset    et    licuisset 
palam  et  occulle  diligenter  de  infrascriptis   inquirendo   talem   scivis- 
senl  veriiatem :  quoraodo  Chwn,  judex,  Valentinus,  Gobech  dictus,  An- 
thonius   de   Florencia^  Johannes,    filius    Peronis,    Demetrius,    Mart  inns 
sartoris,  decanus,  Georgius    de    vico   sutorum,    Andreas,    filius    Petri, 
Paulus  Thatar^  jurati ;  Michaelf  filius  Sebastiani,  Johanes  Zygethchyak 
dictus,    Johannes   Pehem,   Johannes  Hungarus,    Gregorius    Hudosthyr, 
Briccius,  fraier  ciusdcm,  Jaxinus,    filius    Bok,   Clemens   in{stit)or,    Ja- 
komellus,  Paulus,  filius  Giuan,  Paulus  Hungarus,  Egidius  carnifex,  An- 
thonius,    Petrus    dictus    Plemenschyak,    Chaganchewych,    Paulus  Sal- 
kowych,  Paulus  carnifex,  Martinus  juratus,  Blasius  dictus  Frawyn,  Lau- 
rencius   institor,   alter   Laurencius   Sydowchych,    Andreas   Ztepkouich, 
Dominicus    Maxethycb,  Stepbanus  litteraius    dictus   Rakarycb,   Grego- 
rius  Valentin!,  Benediclus  Rufus»  Dionisius  Mozlawech,  Paulus  Rusman 
dictus,    Mathyas    sartor,    Ladislaus  et   Emericus    aurifabri,  Farkasius. 
filius  Hgidii.  Ivan  Italtcus,  Paulus  sartor,   Kwsuc  carnifex  de  civitate . 
item  Dominicus  et  Paulus  sellipares,  Kenned,  Blasius  sutor,  Stephanus 
dictus    Kweth,   faber,  Johannex  pellifex,  Nicolaus,  Andreas  dicii    Bog- 
danych,  Clemens  Praudych,  Paulus  Iwankowych,  Ambrosius,  Georgius 
filius  Francisci,  Thomas  Kryuiych,  Thomas  Camus,  Nicolaus,  Valentinus 
dictus  Peren,  Gyurak  et  Valentinus  dicti  Mozlawech,  Paulus  sagitarius 
Thomas  dictus  Diuaek,  [acobus.  Elyas  sagitarii.  Johannes  arcupar,  Va- 
lentinus sutor,  Valentinus  Antbonii  et  Galus  arcupares,  ceterique  urn- 
versi  cives  et  populi  civiiatis  montis  Grechensis  in  eadem  civitate  et 
in  suburbio  eiusdem  civitatis   juxla  Zagrabiam»  mala  eorum  opera  in 
ipsura  capitulum  a  diutumis  temporibus  crudeliter  et  inmaniter  excr- 
cuissent  et  commisissent,  et  que  nuperrime  evasissent,  sumpta  exinde 
temeritatts  audacia  in  anno  domini  millesimo  quadringentesimo  vigc- 
simo  secundo  pretcriio,  videlicet  in  festo  sancte   Trinitatis  turrim  ip- 
sius  capituli  in  dicto  monte   Grech    habiiam,    ubi    res    et   bona   dicte 
ecclesie  el  dicti  capituli  zagrabiensis  propter  metum  Turconim  ad  con- 
servandum  reposuissent.  obsidentes.  et  multa  caterva  hominum  arma- 
torum  circumvallantes,  magistrum    Ladislaum   de  Dauootb  socium  ct 


^db 


Doc.  68.  —  An.  lifjj. 


8t 


coficanonicuiD  pro  tunc  ipsonim  pro  oistodia  dictarura  rerum  et  bo- 
norum  ipsius  ccclesie  et  capiluli  in  eadem  lurri  constilutum  capere 
et  interficere  sathagentes,  positls  eidem  hinc  inde  insidits,  pluribus 
diebus  etindem  prestolassenl ;  et  ut  ipsos  canonicos  ipsius  capiluli 
absque  sono  campane  et  sine  strepitu  clangoris  hominum  in  domibus 
eonim  incautos  reperire  potuissent,  erecto  vexillo  in  turri  ecclesie 
sancti  Nfarci  in  dicta  monte  Grecbensi  habila,  omnes  unanimiter  ar- 
raati,  ad  invadendum  dictum  capitulum  fuissent  congregati;  et  nisi 
idem  Ladislaus  de  Dawoth  concanonicus  eonim  in  dicta  turri  ipsius 
capituli  existens,  rumorem  popuU  et  discursum  armatorum  hominum 
et  sagittarum  hinc  inde  per  vicos  et  plateas  eorum  senciens,  erecto 
parvo  Hneo  in  uno  baculo  ligneo  ipsis  canonicis  et  clero  ipsius  ec- 
clesie za^abicnsis  de  ipsa  turri  signum  dedisset,  el  ipsi  hoc  signo 
viso  et  intellecto,  cum  rebus  et  bonis  eonim  ad  ecclesiam  kalhe- 
dralem  et  curiam  episcopalem  affugissent,  predicti  cives  et  hospiies 
eorum  malignum  propositum  utique  opere  complevissent.  Et  quia  hoc 
ipsum  pro  tunc  facerc  non  potuissent,  ob  hoc  iterum  habitis  inter  se 
colloquiis  et  fraudulentis  occasionibus,  congregati  ad  quoddam  terri* 
torium  dicti  capituli  Croogh  vocatum,  retro  claustrum  sancti  Nicolai 
firatrum  Predicatorum  habitum,  in  cuius  pacifico  dominie  dictum  ca- 
pitulum a  centum  annis  vel  citra  pacifice  extitisset,  quosdam  eorum 
concives  cum  armis  et  sagtttis  destinantes,  nonnuUos  homines  ho- 
norabilis  viri  domini  Mathye,  eotunc  prepositi  ipsius  ecclesie  zagra- 
biensis,  quosquidem  cum  bobus  et  aratris  ad  dictum  territorium  ad 
arandum  destinasset,  cum  mini?  et  vituperiis  de  ipso  territorio  expul- 
sissent,  aliis  eorum  concivibus  invicem  similiter  cum  armis  preterea 
congregatis,  ut  si  ipse  propositus  vel  capitulum  aliquos  eorum  fami- 
liares  ad  repellendum  dictos  eorum  concives,  videlicet  quos  ad  ir- 
ritandum  et  provocandum  misissent,  destinassent.  subiio  omnes  una- 
nimiter super  dictum  capitulum  absque  dubio  irui^ssent.  Item,  iidcm 
cives  et  hospttes  adhuc,  ut  eorum  malignum  propositum  contra  dictum 
capitulum  a  diu  conccptum  adimplere  potuissent,  occasiones  nequiter 
excogitando»  die  dominico  proximo  ante  festum  beate  Margarethe  vir- 
ginis  et  martiris,  similiter  preteritura,  cerlos  eorum  concives,  videlicet : 
Anthonium  de  Florencia  et  Valentinum,  dictum  Gobech.  cum  aliis 
tribus  vel  quatuor  ad  medium  dominorum  de  dicto  capituio,  ubi  ipsi 
in  sacnstia  ecclesie  eorum  kathedralt  post  missam  capitulariter  fuis* 
sent  congregati^  destinantes,  per  eosdem  ipsis  dominis  expresse  inii- 
massent:  quod  ipsi  domini  de  capitulo  ad  metendum  fruges  eorum 
in  dicto  territorio  eorum  Croogh  vocato  seminatas  et  tunc  ad  messem 
paratas,  homines  eorum  nuUo  modo   deberent    dcsiinare,   addendo   et 

6 


Zt 


D0€.  68,  —  Ah,  i^jj. 


dicendo  eis  publicc,  quod  si  sccus  facerent,  extunc  ipsi  vcllcnt  ipsas 
fruges  manu  armata  ab  ipsis  recipere  et  tpsum  territonum  contra 
predictura  capitulum  defensare,  plures  minas  eisdem  dominis  de  dicto 
capitulo  ibidem  inponentes.  Tandem  sequenti  die,  videlicet  in  festo  beatc 
Margarethe  Tirginis  et  manim,  similiter  codem  anno,  qua  die  videlicet 
in  ipsa  civitate  forum  annuale  seu  nundine  cum  certis  libertatura  prcro* 
gativis  a  diu  celebrari  consvevissent,  hora  vesperarum,  dum  ipsi  domini 
de  dicto  capttulo  cum  clero  ipstus  ecclesie  vespertinum  officium  decan- 
tassent,  prcdicti  cives  et  hospites  et  signanter  in  platea  suloniro  in 
suburbio  dicte  civitatis  commorantes,  coadunatis  sibi  nonnullis  homi- 
nibus  servientibus,  qui  ad  buiusmodi  nundinas  seu  forum  annuale  ipso 
die  festi  beate  Margarelhc  virginis  in  dicta  civitate  celebrari  solitas, 
fuissent  congregati,  ex  preconcepta  a  diu  contra  ecclesiam  zagra* 
biensem  ac  capitulum  et  derum  eiusdem  ecclesie  rancoris  malicia, 
manibus  armatis  et  potenciaris  ad  predictum  capitulum  contra  liber- 
tales  eorum  et  cetera  pacta  pacis  ei  concordie  inter  ipsum  capitulum 
el  cives,  temporibus  diu  retroactis  innila  et  facta,  vigorosisque  litteris 
sub  certis  penis  in  eisdem  expressis  firmata,  per  ipsos  cives  jam  se- 
pius  el  signanter  tempore  combustionis  domorura  canonicaliura  de 
dicto  capitulo  per  eosdem  cives  pridem  facte,  ausu  temerario,  violen- 
taque  manu  hostiliter  descendendo,  curiasque  et  domos  eorumdem  ca- 
noniconim  et  signanter  dominorum  Ladislai  de  Dawoth,  predicti,  Jo- 
hannis  Farkasii  archidiaconi  de  Bexen,  magistri  Michaelis  doctoris  artis 
medicine  et  Johannis  cantoris  eiusdem  eccleaie  inmaniter  invadendo 
el  subintrando  serasque  et  clausuras,  nee  non  hostia  domorum  et  ce* 
lariorum  confrangendo,  lectistemia.  pulvinaria  ac  laridos  et  panes  et 
bona  in  eisdem  domibus  eorum  repertas  et  inventa  auferrendo  et 
asporlando;  duos  familiares  raagistri  Jacobi  de  Zerdahel  videlicet:  Ma- 
thyam  et  Gregoriura,  item  qualuor  familiares  magistri  Nicolai  Almant^ 
scilicet:  Lucam,  Stephanum,  Paulum  et  Petrum,  item  Jaxe  familiarem 
domini  Thome  preposili  ecclesie  bacbyensis,  canonicorum  ecclesic  za- 
grabiensis,  gr^vibus  sagittarum  (ictibus)  letaliter  vulnerassent;  et  Gyurak 
villicum  domini  Petri  dubicensis  el  Demetrium  jobagionem  magistri 
Gcorgii  de  Marocha,  similiter  canonicorum  eiusdem  ecclesie  miserabiti 
nece  interemisseni ;  Anthoniumque  dictum  Chunek,  jobagionem  memorati 
domini  Matbyc  preposili  prope  Ebres  commorantem,  diris  et  lelalibus 
ictibus  sagittarum  affecissent  et  per  predictum  capitulum  discursus  fa- 
ciendo,  rcpllcatis  clamoribus  vociferando :  sacerdotes,  sacerdotes  inierfi- 
cite,  plures  ex  ipsis  civibus  usque  ad  ipsara  ecclesiam  kathedralem  cuccur- 
rissent  et  nonnubi  sagiitas  seu  ictus  sagittarum  in  ipsam  ecclesiam  el  cius 
turres  ac  quosdam  dommos  de  capitulo  predicto,  qui  ibi  fuge  presidio 


Dee,  68.  — 


'#33- 


«3 


afugissrot  emittendo,  et  nisi  ipsi  dominie  et  canonici  dc  predicto  capi* 
lulo  rumorc  perterriti  de  ipso  vesperarum  officio,  ad  quod  fuisseni 
congregali  ad  sacristiam  fugiendo  se  rcclusisscnt  et  certorum  hbminum 
ac  faro  ilia  Hum  condam  Dionisii  bani  ac  reverendi  in  Christo  palris. 
domini  Johannis  cpisopi  zagrabiensis,  regie  fet  reginalis  maiestatum 
suTDpmi  cancellarii  aliorumque  nonnulorum  proborum  et  nobilium 
virorum,  qui  ad  ipsum  forum  annuale  convenissenl,  furtbundo  die* 
torum  civium  occursu  se  virilitcr  opponencium  presidio  et  auxilio 
futssent  defensati,  oranes  in  eadem  ecclesia  pariter  extitisseat  jugulati, 
Eo  non  contenti  predict!  .cives  et  hospUes,  et  preseVllm,  ut  prefcrtur, 
ia  platea  sutorum  residentes,  sequenii  die  videlicet  fcria  tercia  pro- 
xlma  post  predictum  festum.beate  Margarethe  virginis  ad  sonum  cam- 
pane,  ut  consvevissent,  ad  consilium  congregati  extitissent»  nisi  per  ali- 
quo!?  probos  et  bonos  homines,  quibus  mala  J\uiusmodi  displicuUsent, 
ab  eorum  propositu  fuissent  prohibit!,  unanimiter  ad  dictum  capitulum 
irruendo,  domos  et  edificia  canonicorum  immo  et  ipsam  ccclesiara 
furiosn  irapftu  invadcre,  resque  et  bona  ac  litteras  et  privilegia  tarn 
dictc  ccclesie  quam  nobilium  et  aliorum  hominum  inibi  reposita,  sacri- 
lega  manu  auferre  et  asportare  et  totum  clerum  interimere  voluissent 
potencia  eorum  mediante,  in  preiudicium  ipsi  us  capituli  et  dampnum 
satis  grande.  Facta  huiusmodi  inquisicione  ipsi  eadem  die  prefalos 
Stephanum,  filium  MichacUs  modernum,  Michaelem,  filium*  Sebastian! » 
Briccium,  filium  Benedicti;  Anthonium  italicum,  Petrum  llungarum, 
Nicolaum  et  Georgium  sartorem,  alias  judices,  Fabianum  litteratum, 
Fryche,  Georgium,  filium  Francisci  et  Blasium,  filium  Wythezych, 
juratos  ac  alios  uni versos  et  quosUbet  cives  et  hospites  ac  totam  com- 
muniiatem  prescripte  civiiatis  mentis  Grechensis  in  eadem  civitate  mon- 
tis  Grechcnsis  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad  oc- 
lavas  festi  bcAti  Georgii  martiris  tunc  Venturas  in  regie  serenitatis  evo» 
cassent  presenciam,  racionem  de  premissis  reddituros.  Ad  quasquidem 
octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli,  (sic}  prefati  in  causam  attracti 
per  annotatum  procuratorem  dicti  capiitiU  ta  persona  eiusdem  con- 
gruis  diebus  ipsarum  octa varum  coram  nobis  expectati,  nostram  in 
presenciam  non  venerant  neque  miserant,  se  mediantibus  aliis  litteris 
nostris  judiciariis  exinde  confectis  in  judicio  aggravari  permittentes ; 
postulans  prefatus  procurator  dicti  capituli,  eidem  ex  parte  memo- 
ratorum  in  causam  atlractorum  per  nos  in  premissis  juris  equitaiera 
inpertiri,  Et  quia  prefati  in  causam  attracti  ad  premissa  vice  secun- 
daria cvocandi  fore  visi  fuerant,  pro  eo  veslram  amiciciam  litteratoric 
pecieramus  diligenter,  quatenus  vestrum  mitteretis  bominem  pro  testi- 
moDio  fidedignum*  quo  presente  homo  regius  infra  declarandus,    me- 


84 


Doc.  68,  —  An.  14$$- 


moratos  in  causam  attractos  in  premissis  peremptoric  responsuros, 
racionemque  efficacem  reddituros  contra  annotatum  capitulum  ecclesic 
ragrabiensis  ad  octavas  festi  Hpiphaniarum  domini  tunc  venturas  rc- 
giam  evocaret  in  presenciara,  tt  post  hec  ipsius  evocacionis  sericm 
cum  nominibus  evocatonim  ad  easdem  octavas  dicto  domino  meo 
fidcliter  rescriberetis.  A  quibusquidem  octavis,  dum  causa  parcium 
prescripta  partes  inter  easdem  scriebus  litterarum  nosirarum  prorogatori- 
arum  ex  commissione  prelatorum  et  baronum  regni  ventillanda,  ad  pre- 
sentes  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoU  prorogative  devenisset,  tandem 
ipsis  octavis  festi  beati  Jacobi  apostoU  instantibus,  Ladamer  dc  Ada- 
nooch  pro  dicto  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis  Ittteiis 
ciusdem  in  nostram  veniens  presenciam,  litteras  vestras  super  preraissa 
evocacione  dicto  domino  meo  regi  rescripcionales  nirsus  presentavit, 
in  quibus  per  Michaelem  de  Kysgora  regium,  et  Jacobum  presbiterum 
chori  ecclesie  vestre  predicte  prebendarium  vestrum,  homines,  feria 
quinta  proxima  post  festum  Concepcionis  virginis  gloriose,  proxime 
preteritum  prelibatos  Stephanum,  filium  Michaelis,  modcinum,  Mi- 
chaelem, filium  Sebastiani,  Petrum  Hungarum,  Anthonium  italicum, 
Briccium,  filium  Benedict!  et  Nicolaum  alias  judices,  Fabianura  lite- 
ratum,  Fryche,  Georgium,  filium  Francisci  ei  Blasium,  filium  Wythe- 
zych  ac  alios  universos  et  singulos  juratos,  consiliarios,  cives,  hospitcs 
et  totam  communitatem  civitatis  montis  Grechensis  de  juxta  Zagrabiam 
in  eadem  civitate  montis  Grechensis  contra  annotalum  capitulum  ec- 
clesie zagrabiensis  ad  dtctas  octavas  fesii  Epipbaniarum  domini  regiam 
in  prcienciam  legiHime  evocatos  fore  comperimus  manifesto  Ad  quas- 
quidem  octavas  festi  beati  [acobi  apostoU  (sic)  prefati  in  causam  attract! 
per  annotatum  procuratorem  dicti  capituli  in  persona  eiusdem  congruis 
diebus  ipsarum  octavarum  coram  nobis  expectati,  nostram  in  presen- 
ciam non  venerunt  neque  raiserunt,  sed  raediantibus  aliis  lilteris  nos- 
tris  judiciariis  exinde  confectis  in  judicio  aggravari  permitcntes, 
postulans  prefatus  procurator  dicti  capituli  eidem  ex  parte  predic- 
torum  in  causam  attraclorum,  per  nos  in  premissis  juris  equiiaiem 
elargiri.  Et  quia  prelibati  in  causam  attracti  ad  preraissa  vice  terci* 
aria  evocandi  fore  videbantun  pro  eo  vestram  amiciciam  presentibus 
petimus  diligenter,  quatenus  vestrum  mittatis  bominem  pro  testimonio 
fidedignum,  quo  presente:  Valentinus.  Illius  Stephani,  .vel  Nicolaus 
aut  Demetrius  de  Drenoua  sin  Dionisius,  filius  Emerici  de  Adanouch 
seu  Lucas  sive  Michael  de  Kysgara,  neve  Ladomer  de  dicta  Adanoouch 
aliis  absentibus,  homo  vester,  prcfatos  in  causam  attractos  in  premissis 
peremptorie  responsuros,  racionemque  efficacem  reddituros  ac  de 
sexaginta  sex  marcarum  nobis   et    parii    adverse   satisfacturos  contra 


Dqc.  6g.  —  An,  1433, 


85 


annotatum  capitulum  ccclcsie  zagrabiensis  ad  octavas  festi  beati  Mi- 
cl^aclis  afchangeli  nunc  venturas  regiam  evocaret  in  presenciam;  et 
post  hec  ipsius  evocacionis  seriem  cum  nominibus  evocaiorum  ad 
easdem  octavas  dicto  domino  meo  rcgi  fideliter  rescribatis.  Datum 
Bude  Iricesimo  septimo  die  lermini  prenotati.  Anno  domini  millesimo 
quadringcntcsimo  tricesimo  tercio, 

(A  tergo).  Amicis  suis  reverendis  capitulo  ecclesie  chasmensis» 
pro  honorabili  capitulo  ccclcsie  zagrabiensis,  contra  Stephanum,  filium 
Michaelis,  modernum  judicem  civitalis  montis  Grcchensis  dc  iuxta  Za- 
grabiam  et  alios  intrascriptos  ac  octavas  festi  bcati  Michaelis  archan- 
gcli,  evocatoria. 

Originale  satis  lacerum  in  cbarta.  Vestigium  unius  sigilli  a  tergo.  In  arch 
▼en.  capie.  zagrab.  Act,  capit,  ant.  fasc,  6,  nr.  22. 


69 

Anno  I413f  32.  decembns. 

^gttmundus  Hungariat  etc,  rex,  communitati  montis  Greansis  imperat,  tu 
mpediat,  qmmtnus  lurcorum  invasioms  meh*^  capitulum  Zii^abkme  turrim 
jf  Popov   turtn*^    vocatam   ntamqut  in  €&mmunitat£   reficiat  atque  muniat. 

Commissio  propria  domini  imperatoris. 
Sigismundus  dei  gracia  Romanorum  imperalor,  semper  augustus, 
ac  Hungarie,  Bohcmie,  Dalmacie,  Croacic  etc.  rex.  Fidelibus  nostris 
providis,  judici,  juratis,  ceterisque  civibus  et  loti  communitati  noslre 
civitatis  montis  Grecensis  de  Zagrabia  salutem  et  graciam.  Gravem 
querelam  per  iideles  nostros  venerabiles  decretorum  doctores,  dominos 
Johannem  Bachensteyn  camarcensem  et  alteram  Johannem  de  Wrbowcx, 
archidiaconos,  canonicos  ecclesie  zagrabiensis,  pro  parte  honorabilis 
capituli  ciusdem  ecclesie  zagrabiensis  nobis  allatam*  recepimus  con* 
tinentem,  quod  cum  ipsi  nuper  metu  et  formidine  sevissimorura  Tur- 
corum  partes  illas  sepenumero  vastancium  ac  cuiusdam  Rottar,  qui 
ipsum  capitulum  tirannice  et  hostiliter  invadere  velle  famabatur  per- 
territi,  turrim  eorum  angularera,  quam  intra  muros  prefate  civiiatis 
Dostre  montis  Grecensis  ex  donacione  et  institucione  divorum  nostro* 
mm  predecessorum  regum  Hungarie  tenent  et  possident,  in  suis  tec- 
turis,  muris  et  edificiis  collapsam  ac  delectus  el  ruinam  pacientem, 
reformare,  in  ipsaque  pro  tuciori  preservacione  et  conservacione  cle» 
nodiorum,  ornamentorum  ac  rerum  el  bonorum  prefate  ecclesie  za- 
grabiensis certas  testudines  et  woltas  construere  et  edificare  voluisseni, 
tunc  vos,  nescitur  qua  ducti  presumpcione,  cos  ab  huiusmodi  retbrma- 
Clone  et  tectura  prefate  turris  ac  stiuctura  et   ediUcacione   huiusmodi 


r^.  —  Ah.  i4ss. 


woltarum  ct  testudinum  intra  ipsam  turrim  causis  ex  premissis  fa- 
cienda  iahibuissetis  el  nee  ad  huiusraodi  reformacionem  lecture  anie- 
fete  turns,  construccionem  et  edificacionem  woltarum  et  testudinum 
prediclarura  admisisseiis,  gravem  iniuriam  ipsi  capiiulo  per  hoc  in- 
ferendo.  Verum  quia  nobis  nuper  in  urbe  Romana  existentibus, 
quidam  vestri  concives,  nostre  celsitudinis  accedentes  conspectum,  de 
prefato  capitulo  in  eo  conquerebanlur,  quod  idem  (^apilulum  aniefatam 
turrim  corum  cum  sue  situ  et  cum  acie  et  area  ad  ipsam  turrim 
pcrtinentibus  a  prefata  civitatc  per  elevaturo  et  ex  lapidibus  edifi- 
catum  murum  vellent  recludere,  obstruere  et  separare,  nosque  eisdem 
coDcivibus  vestris  per  expressum  laic  recordamur  ex  ore  nostro  pro- 
prio  eoiunc  dedisse  responsum:  quod  huiusmodi  edificacionem  et 
elevacionem  muri,  per  quern  ipsam  turrim  cum  sue  situ  et  area  a 
prefata  civitate  nostra  separaretur  et  obstrueretun  nullomodo  adniit- 
tcmus;  in  tccturis  tamen  et  onmibus  aliis  reformacionibus  ct  r^ara- 
cionibus  defectuum,  rupturarum  el  ruinarum  eiusdero  turns  ipsi  capi- 
tuJo  plenam  dedimus  facultatem,  prout  iidem  concives  vestri^  vos  si 
voluerunt,  c'lare  super  hoc  informare  potuerunt  Ideo  fidelitati  vestre 
firmissimc  precipimus  et  omnijio  volentes  mandamus,  quatenus  liabita 
presencium  noticia,  memoratas'wohflis  et  testudines  ac  alia  ediUcia 
per  memoratum  capitulum  pro  tuciori  preservacione  et  conservacione 
clenodiorumj  ornamentorum  ac  rerum  et  bonorum  antefate  ecclesie 
zagrabiensis  infra  ipsam  turrim  edilicare  et  facere,  ipsamque  turrim 
in  sua  tectura  sub  tali  forma  et  disposicione  sicut  nunc  existit  et  in 
omnibus  aliis  suis  rupturis  ac  defcctibus  rcformare  permittatis,  demptis 
tantum  aliis  el  notabilibus  extensis  mentis  et  propugnaculis  vulgo 
erkel  dictis  in  ipsa  lurri  de  novo  faciendis,  que  nolumus  fieri  in  pre- 
iudicium  nostre  civitatis  supradicte.  Preterea  prefaii  utcrque  domini 
Jobannes,  doctores^  nominibus  quibus  supra/  nostre  querulose  dete- 
xerunt  maiestati,  quod  post  reversionem  de  pretacta  urbe  Romana. 
dictorum  vestroruni  conciviura  vos  multimode,  ipsos  dorainos  de  dicto 
capitulo  in  propriis  ipsorum  territoriis  impedivisselis,  perturbassetis 
et  molestassetis,  imped ireque,  perturbare  ac  molestare  non  cessarelis 
de  presenti  in  g^rande  preiudicium  ipsorum  dorainonim  de  capitulo 
prenotato,  Et  quia  uti  exinde  manifeste  recordamur,  eotunc  spectabili 
ct  magnifico  Hermanno  Cilie,  Zagorieque  comiti  ac  regni  noslri  Scla- 
uonie  bano,  socero  nostro  carissimo  ac  fideli,  dilecto,  in  eo  districte 
mandaveramus,  ul  omncs  differencias,  contenciones  atque  controversias 
inter  prctactum  capitulum  ab  una,  el  xos  ab  altera  partibus  exortas 
et  suscitatas  sopire,  complanare  ac  fine  debito  terminare  dcberet. 
Qui  tamen,  uii  ex  pretaclorum   conquerencium   slgnificacione   intelte- 


Doc,  70.  —  An.  1434.  87 


ximus  nil  in  hiis  usque  in  presenciarum  facere  curavisset;  ideo  fide- 
litati  vestre  simili  nostro  sub  prccepto  firmiter  iniungimus,  quatcnus 
interim,  donee  videlicet  et  quousque  prefate  differencie,  contenciones 
et  controversie  inter  dictos  dominos  et  vos  per  prefatum  comitem 
Cilie,  aut  aliquem  alium  per  nos  ad  id  deputandum  seu  propriam 
nostram  maiestatem  complanabuntur,  seu  forma  juris  sedabuntur  et 
eciam  expost  prefatos  dominos  in  eorum  territoriis,  in  quorum  do- 
minio  iidem  de  presenti  existunt,  et  pro  tunc  dum  prefati  vestri  con- 
cives  in  dicta  urbe  Romana  in  presencia  nostre  maiestatis  fuerunt,  extite- 
runt,  sed  et  aliis  ipsorum  possessionibus  ac  juribus  possessionariis  atque 
tenutis  nullatenus  impedire,  molestare  et  perturbare  presumatis  nee 
sitis  ausi  modo  aliquali.  Qui  si  contrarium  feeeritis,  extune  eommi- 
simus  et  serie  presencium  committimus  fideli  nostro  magnifieo  comiti 
Matkoni,  inter  cetera  episcopatus  zagrabiensis  et  antefate  eivitatis 
nostre  gubernatori  et  suas  vices  ibidem  gerentibus,  ut  ipsi  vos  ad 
observacionem  prefatorum  nostrorum  mandatorum  arcius  eompellant 
et  astringant.  Secus  ergo  facere  non  ausuri  nostre  gracie  sub  obtcntu. 
Presentes  autem  post  earum  lecturam  reddi  jubemus  presentanti. 
Datum  Basilee  feria  tercia  proxima  ante  festum  nativitatis  Domini. 
Anno  eiusdem  MCCCCXXX  tercio.  Regnorum  nostrorum,  anno  Hun- 
garie  etc.  XLVII.  Romanorum  XXIIII.  Bohemie  XIIII.  Imperii  vero 
primo. 

Originale  in  charta.     In  margiue  inferiori  impressum  est  sigiUam.     In  arch, 
archiepisc.  zagrab.  Politica  fasc.  1.  nr.  2. 

70. 

Anno   1434,   16.  martii.  Basileae. 
Si^i^ismundiis  Hun<^aruie  etc,  rex,  Georgia  archiepiscopo  sirigoniensi  mamiat, 
ut    in    ius    vocet    Ritdolphum    Albcnum ,    qui   le^atum  ab  Johannc  Albeno 
episcopo  cccUsiae  cathedrali  zagrabiensi  relictum  adhuc  non  solvit, 

Commissio  propria  domini  imperatoris. 
Sigismundus  dei  gracia  Romanorum  imperator,  semper  augustus, 
ac  Ilungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex.  Fideli  nostro  devoto 
et  sincere  dilecto  reverend issimo  in  Christo  patri,  domino  Georgio 
archiepiscopo  strigoniensi,  locique  eiusdem  comiti  perpetuo  ac  primati 
et  apostolice  sedis  legato  nalo  salutem  et  graciam.  Nuper  pro  parte 
honorabilis  capituli  ecclesie  zagrabiensis  contra  et  ad  versus  egregium 
Rodolfum  de  Alben  et  de  Medwe,  fralrem  scilicet  cainalem  condam 
reverendi  patris  domini  Johannis  episcopi  zagrabiensis,  proposita  nobis 
gravi  querela  continente  in  effectu,    quomodo    ipse    Rodolfus    contra 


Dae.  70,  —  An,  r4J4* 


disposicionem  et  legacionem  testamentariam,  prefatl  condam  domtni 
Johannis  episcopi  de  medietate  casiri  Kuvvar  ei  oppidi  Kaproncza 
per  nos  dudum  ipsi  condam  domino  Johanni  cpiscopo  pro  seplem 
millibus^  florenis  auri  impignoratonim ,  iamfato  capitulo  zagrabienst 
ex  eo  factam ,  ut  proventus  eorumdem  taradiu ,  donee  per  nos 
redimerentur,  et  post  ipsorum  redempcionem  medieiatem  prenomi- 
natorum  septem  minium  tlorenorum  auri  per  dictum  capttulum 
zagrabiense  et  executores  sui  testamenti  ad  fabricam  dicte  ecclesie 
zagrabiensis  dispensarentur,  ad  huiusmodi  medietatem  iara  dictorum 
caslri  et  oppidi  dictum  capitulum  zagrabiense  et  testamenti  ipsius 
condam  domlni  Johannis  episcopi  executores  nuUatenus  admisisset 
neque  admittere  vellet,  eandem  apud  manus  suas  potencialiter  reti- 
nendo,  dicens  et  subinferens  idem  Rodolfus,  prout  ipse  eciam  coram 
nobis  hoc  idem  asserebat  huiusmodi  testamentariam  disposicionem 
prelibati  condam  domini  Johannis  episcopi,  frairis  sui,  frivolam  esse 
et  nullis  posse  aut  debere  viribus  subsistere,  cum  de  eisdem  ipse 
nullam  testandi  habuerit  facultatem,  et  quod  insuper  idem  Rodolfus 
quandam  villam  Cralyoucz  et  tributum  in  Czerye  exigi  solitum,  que  et 
quod  per  condam  reverendum  patrem  dominum  Eberhardum  epis- 
copum  zagrabicnsem  pro  celebrandis  in  pcrpetuum  missis  in  quodam 
altari  in  ipsa  ccclesia  per  ipsum  instituto,  capitulo  predicto  et  recto- 
ribus  ipsius  altaris  donate  extitissent,  et  quorum  dominium  atque 
pacilicam  possessionem  idem  capitulum  et  rectores  ipsius  altaris  per 
totum  tempus  ipsius  condam  domini  Johannis  episcopi  habuisscnt,  ab 
eisdem  auferre  et  ad  castrum  Medwe  applicare  et  annectere  conarctur, 
allegans  ipse  Rodolfus,  prout  et  coram  nobis  personaliter  allegavit, 
dictam  villam  ac  tributum  ad  ipsum  castrum  Medwe  semper  et  ab 
antiquo  perlinuisse,  et  ipsum  condam  dominum  Eberhardum  epis- 
copum  in  preiudicium  sui  juris  huiusmodi  disposicionem  de  dictis 
villa  et  iributo  facere  non  potuisse,  mandaveramus  per  nostras  lit- 
tcras  spectabUi  et  magnifico  Hermanno  Cilie  et  Zagorie  comiti, 
nostriquc  regni  Sclauonie  bano,  socero  nostro,  ut  causam  huiusmodi 
testamentarie  disposicionis  et  ectam  ordinacionis  prefati  condam  do- 
mini Eberhardi  episcopi  super  premissis  rebus  inter  iarafatum  capi- 
tulum zagrabiense  et  rectores  altaris  prenotati  ex  una  ac  sepefatum 
Rodolfum  ex  altera  partibus  habitam,  evocatis  eisdem  sui  in  presen* 
ciara  et  re  visa  liitera  testamenti  dicti  condam  domini  Johannis  epis- 
copi, ceterisque  juribus  nee  non  proposicionibus  et  allegacionibus 
earumdem  parcium  cum  sibi  per  nos  adiunctis.  visis,  auditis,  intel- 
lectis,  examinaiis,  ruminatis  el  discussis  judicaret  ac  fine  debito  et 
decisivo  terminaret,  partesque  inter  easdem  in  ipsa  causa  jure  dictante 


Doc,  jr.  —  Ah.  1434. 


89 


judicialiler  sentenciam  ferret,  non  advertente  illo  tunc,  quod  huius* 
modi  cause,  que  mere  ecclcsiastice  sunt,  non  debeant  in  judicio  se- 
cular! tractari  el  judicari,  quod  nunc  considerantes  animo  deliberaio 
in  contrarium  mandati  superioris,  mandavimus  prefato  comili  Ctlie. 
ut  de  judicio  huiusmodi  cause  se  nullatenus  impedire  aut  intromit- 
lere  prcsumat,  sed  eandem  per  prefatas  partes  libere  et  sine  omni 
contradiccione  ad  tui  presenciam  deduci  permitlat  judicandam,  Et 
quia  auctoritate  prescripie  natelegacionis  apostoUce,  qua  instar  prede- 
cessorum  lucrum  archipresulum  ecclesie  strigoniensis  fungeris  huius- 
modi  et  alias  quascumque  causas  ecclesiasticas,  que  ad  te  et  tuam 
sedem  judiciariam  deducunlur,  plenara  servans  juridicis  processibus 
judicandi  et  fine  debiio  lerminandi  nee  non  tuo  judicio  reluctantes 
pcrccnsuras  ecclesiasticas  coercendi  babes  facultatem.  Hanc  itaque  causam 
pretactam  inter  iamfatos  capilulum  ^agrabiense  et  reclorem  altaris,  nee 
non  Rudolfom  de  Medve  habitam,  tuo  judicio  duximus  committendam  et 
committimus  presencium  per  tenorera,  le  affecluose  exhortantes  et  nicbi- 
lominus  tibi  iniungentes,  ut  partibus  prenarratis,  quibus  ut  coram  le 
compareant,  precipimus  in  tui  presenciam  legittime  ordine  processuum 
juris  ecclesiastici  observato  evocatis,  dictam  causam  super  rebus  pre- 
missis,  ut  prelibatum  est,  inter  antefatas  partes  habitam,  cum  om- 
nibus incidentibus,  connexis  et  clcpcndentibus  partes  inter  easdem  ser- 
▼atis  debite  juridicis  tcrminis  judicare  ac  fine  debito  ci  decisive  juris 
ordine  dictante  terminate  et  prout  opus  fuerit  et  justicia  svadebit 
super  tuo  judicio  sentenciam  difUnitivara  ferre  debeas  et  pronunciare 
recusa  et  subterfugio  quibuslibet  relegatis.  Datum  Basilee  feria  tercia 
proxima  post  festum  beati  Gregorii  pape.  Anno  domini  MCCCCXXX 
quarto.  Regnorum  nostrorum  anno  I-Iun^^arie  trtc.  XLVII,  Romanorum 
XXim.  Bohemie  XIHL  Imperii  vero  primo. 

Origioale  in  charte.  Id  margioe  tofeiiori  vestigiiim  impressi   i^igiUL  In  &rch> 
ten,  capit,  zjigrab.  Act.  cap,  ant.  fasc.  2.  nr.   30. 


71. 

Anoo  14341  6.  Jnlii.  Zagrabiae. 

Mathaeus  laiovac,  episc&patus  zagrak  gnhernator^  indkit^  m  sola  quaedam 

HtigioSii.  quae  post  Johannis   Albtni   tphcopi  m&rttm    inter    capituium   et 

{ommunitiUem  cnntatts  relkta  sunt,  caiantur,  pritis  quam  permisent, 

Nos  Mathko  de  Talloucz  comes  Kouiniensis  ac  judex  Comano- 
rum  el  gubernator  episcopatus  zagrabiensis.  Memorie  commendamus 
per  prcsenles,  quod  nobis  feria  secunda  proxima  post  festum  Visita- 
cioinis  vlrginis  gloriose  (Zagrabiej   existentibus^  bonorabiles    viri,   do- 


90 


Dec,  7/.  —  An    1434^ 


mini  Johannes  cantor  et  canonicus,  vicariusque  de  capitulo  ecclesie 
zagrabicnsis  sede  vacantc  in  spirilualibus  generalis,  ceteriquc  canonici 
ciusdem  ecclesie  zagrabiensis,  noslram  adeuntcs  presenciam,  presentibus 
et  atidientibus  Johanne,  filio  Pcronis  judice  el  Anthonya  ithalico, 
Pelro  Ilungaro,  Stephano,  alias  similiter  judicibus,  necnon  Thoma, 
01io  Cholny,  Georgio  sartore  ac  Benediclo  similiter  sartore  et  Fabyano 
litterato,  juratis  et  civibus  civitatis  motitis  Grecensis  de  Zagrabia,  contra 
et  ad  versus  eosdem,  qui  pro  seipsis  personaliter  et  pro  ceteris  omnibus 
et  singulis  civibus  et  hospitibus  ipsius  civitatis  montis  Grecensis  cum 
suflicienti  procuracionis  mandate  nostri  in  presenlia  adhebant,  necnon 
uni versos  juratos  et  cives  civitatis  antedicte  proposuerunt  et  conquest! 
sunt  gravi  cum  querella  in  hunc  modum:  quod  licet  alias  reverendus 
in  Cbristo  pater  dominus  Johannes  episcopus  zagrabiensis  ac  sacri 
romani  imperii  et  regni  Hungarie  summus  cancellarius,  felicis  remi- 
niscencie,  dominus  et  prelatus  eorumdera  dominorura  canoniconim, 
gubernatorque  ipsius  civitatis  in  causa  seu  controversia  inter  ipsos 
dominos  de  dicto  capituto  zagrabiensi  ac  annotatos  cives  ct  hospites 
racione  ct  pretextu  cuiusdam  magne  quaniitatii  lerre,  necnon  ccrti 
rubetj  et  nonnullorum  fcnilium  ac  pratorum  dictorum  dominonim 
canonicorum  ct  ecclesie  zagrabiensis  prodicte  exorta  ct  suscitata^  de 
commissione  et  mandate  serenissimi  doraini  nostri  impcratoris  Sigis* 
mundi  et  regni  Hungarie  regis,  unacum  reverendo  in  Christo  patre, 
domino  Johamic  episcopo ,  tunc  eleclo  thinicnsi  ac  preposilure  de 
Byenyko  gubematore  ct  Petro,  filio  Ade  de  Zcnthlewlek,  alias  vicario 
in  temporalibus  eiusdem  episcopatus  zagrabiensis,  necnon  magistro 
Michaele  prothonotario  scdis  crisicnsis  et  magistro  Johanne  condam 
de  Rakonok  dicto  ac  aliis  quampluribus  probis  et  nobilibus  viris 
iuxta  continenciam  litterarum  eiusdem  condam  domini  Johannis  epi- 
scopi  obligatoriarum  ad  fassiones  earumdcm  utrarumque  parcium 
confectarum  et  emanatarum,  pro  earum  arbitris  clectis  inter  dictum 
capitulum  et  annotatos  cives  civitatis  predicte  mctas  earumdcm  par 
cium  iuxta  continencias  privilegiorum  ct  jtirium  tarn  ipsius  capituU 
quam  eciam  annotate  civitatis  reambulasscnt  ct  revisissent,  revisisque 
eisdem  metis  pro  eo.  quod  ipse  eotunc  rcalem  earumdem  meiharum 
distinccioncm  inter  partes  prcdictas  faccre  non  voluissent,  eisdem 
partibus  auctoritatc  supcrarbitrii  in  clsdcm  litteris  suis  obligatoriis 
conlcntis,  id  commisisict  sub  ccrtis  penis  et  obligaminibus,  quod 
neutia  parcium  predictarum»  ultra  ea,  in  quarum  lerrarum,  nemorum 
et  pratorum  ipse  partes  tempore  rcvisionis  i^  '  im  metharum 
domtnio  cxiitinsont,  nihil  penitus  sub  cisdcra  obi,,  i^us  de  eisdem 

tcrrid  occupare  ct  innovare  vel  extirpftre  debuisseiU;  lamen  ipsi  civr 


^/.  —  An,  1434^ 


9t 


dicte  civitatis  nihil  oinnino  huiusmodi'  conimissioncm  predicli  domini 
episcopi  curantes  seu  advertentcs  mox  et  in  continenti,  mortuo  anno- 
^ato  condam  doniinb  Jobanne  episcopo  za^abicnsi,  sepissimis  vicibus 
magnam  partem  terrarum,  ncmorurn,  fenilium  et  pratorura  annotati 
capituli  contra  ipsius  capituU  inhibicione^  occupassent  in  cisdemquc 
mulia**  cxtirpaciones  facicndo  easdem  sutninassenl,  feniliaque  depasd 
ac  conculcari  et  annichilari  fecisscnt,  eisdemque  terris^  fenilibus,  nc- 
moribus  et  rubetis  ad  ipsorum  libitum  uterentur  eciam  dc  present! 
potcncia  mediantc,  in  preiudiciutn  juris  dicle  ecclesie  el  annotatomm 
dominorum  canonicorum  satis  grande.  Quo  audito,  prefaii  Johannes* 
filius  Peronis,  judex  ac  Anthonya  ithalicus,  Petrus  Hungarus,  Ste- 
phanus  alias  similiter  judices,  ncc  non  Thomas,  Georgius,  Benedictus^ 
sartores,  ct  Fabyanus  litteratus,  jurati  et  cives  predicte  civitatis,  ut 
premittitur,  pro  se  ipsis  pcrsonaliler  et  pro  aliis  predictis  civibus 
cum  pleno  mandalo  in  nostram  exurgcndo  prcscnciam  responderunt 
ex  adverse:  quod  ipsi  post  prescriptam  revisionem  metharum  pre- 
dictarura  nicbil  penitus  dc  cisdera  Icrris,  nemoobus  et  pratis  occu- 
passent et  hoc  revisione  oculata  proborum  et  nobilium  virorum  pes* 
sent  comprobarc,  petentes  nos»  ut  easdem  methas  revideri  facerc 
dignarcmur.  Nos  igitur  auctoritate  ipsius  domini  nostri  imperatoris  el 
regni  Mungarie  regis  in  hac  pane  nobis  attributa,  partes  inter  easdem 
volentes  super  premissis  certo  cercius  experiri  et  edoceri,  egregtos  ct 
nobiles  viros  Stephanum  Bychkcle  de  Zelnawar,  Gcorgium  de  Byk- 
zaad,  Andrcam,  filium  Vtthecz  de  Karaarcha,  Stephanum,  filiura 
Farkasii  de  Ebres  ct  prefatum  magislrum  Michaelem  ac  alios  quam- 
plures  nobiles  et  probes  viros  ad  revisionem  dictarum  occupancium 
duxissemus  destinandos.  Qui  tandem  exinde  ad  nos  reversi  et  per 
nos  requisiii  diligenter,  presentibus  eisdem  partibus.  nobis  uniformiler 
retulerunl  co  modo:  quod  pretacti  cives  post  preallcgatam  revisionem 
metharum  ct  terrarum  prcdictarum  magnam  partem  prescriptarum 
terrarum  arabilium,  fenilium  ct  rubctonim  seu  nemorum  ultra  con- 
signacioQcm  per  eundem  dominum  cpiscopum  tempore  annotate  rcvi- 
sionis  factam^  occupassent  et  easdem  terras  exlirpari,  seminari,  feni- 
liaque  depasci  et  annichilari  fecisscnt  El  licet  dicli  cives  pro  huius- 
modi  accLOnis  ipsorum  polcnciarie  segetcs  in  eisdem  tcrris  seminatas 
omnino  perdere  debuisscni,  tamen  nos  cL^dem  rigorem  iusticle  levi- 
tate misericordie  lemperarc  volentes»  easdem  segetes  ipsis  pro  hac 
vice  metendi  el  recipicndi  annuimus,  Sed  quia  nos,  aliis  arduis  factis 
ipsius  domini  nostri  imperatoris  occupati  ad  present  fincm  el  conclu- 
sionem  facto  in  codcm  inter  partes  predictas  facerc  non  valcmus,  ideo 
,  nos  ipsam    causaTii  racjone    diirle    occupacionis    prcdictarum  terrarum 


Doc.  72,  —  An,  i^J^. 


coram  nobis  modo  prchabito  vertentem,  taliter  duximus  prorogandam: 

quod  neutra  parcium  prediclarum  de  dictis  tcrris  litigiosis,  per  ipsos 
cives,  ut  prefcTtur,  occupatis  et  cxtirpatis,  necnon  fenilibus  et  rubctis 
usque  dum  nos  pcrsonaliter  ad  faciem  dicte  (terre)  litigiose  proccdere 
poterimus,  uli,  frui  presummanl  modo  aliquali,  sed  easdem  terras, 
fenilia  et  rubeta  ab  omni  usu  et  cultura  inlacta  presen^are  et  con- 
servari  facere  tcneantur.  excepto  tamen  fenili,  condam  domuii  Nicolai 
archidyaconi,  nunc  erga  dominum  Thomam  archydiaconum  de  Warasd 
habito,  in  cuius  doniinio  dictum  capitulum  ad  prcsens  existere  dinos- 
citur,  salTO  remanente;  quod  si  qua  ijarcium  predictarum  ab  usu 
earumdem  terrarum  sc  inhibere  non  curaverit  et  contra  buiusraodi 
nostram  inhibicionem  ac  usum  earumdem  et  culturam  qualitercunique 
se  ingresscrit,  extunc  talis  pars  contra  partem  alteram  in  ducentis 
marcis  denariorum  pro  tempore  currencium  judici  et  parti  adverse 
irremissibiliter  persolvendarum  convincatur  ipso  facto,  testimonio  pre- 
sencium  mediante-  Datum  Zagrabie  predicta,  secundo  die  termini  pre- 
notati.  Anno  domini  millesiroo  quadringentesimo  tricesimo  quarto. 

Orig^iiiale   in    charta.    In    margine  inferiori  impressum  est  sigillum.  I&  fttch. 
▼en  capit.  sagrab.  AcL  Cap.  atit»  fasc.  6.  nr,  23. 


72. 

Anao  I434t  6*  Julii,  Zagmbiae* 

A    Mathaea    Taltwac  ^   episcopatus   zagrahiemis  giibernatore^    commttnitas 

chntath  zagrah.^  quae  hartum    cathedra  its    tcchsiae  s.  Enter ici  devastavit, 

centum  marcis  denariorum  muktatur, 

Nos  Mathko  de  Talloucz  comes  Kouiniensis  el  judex  Comanorura» 
gubernatorque  episcopatus  zagrabiensis  etc.  Memorie  commendamus 
per  presentes,  quod  nobis  feria  secunda  proxima  post  festura  visita- 
cionis  beatc  Marie  virginis  Zagrabie  cxistentibus,  honorabUes  viri, 
domini,  Johannes  cantor  et  canonicus  in  ecclesia  zagrabiensi,  locique 
eiusdem  sede  vacante  vicarius  in  spiritualibus  generalis.  ceterique 
domini  canonici  de  capitulo  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis,  nostram 
adeuntes  presenciara,  presentibus  et  audientibus  Johanne,  filio  Perouicz, 
judice,  Anlhonya  iialico,  Petro  Hungaro  et  Stephano,  alias  judicibus, 
item  Benedicto  sartore,  Fabiano  liiierato,  Thoma  filio  Chun,  Georgio 
sarlorc  et  Leonardo  italico,  juraiis  civibus,  pro  se  ipsis  personaHler 
et  pro  aliis  civibus  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrablam 
cum  sufficienti  procuracionis  mandato,  coram  nobis  astantibus,  contra 
eosdem  judicem,  juratos,  cives  et  totam  communitatem  civitaUs  pre- 
dicle  proposuerunt  et  conquest!  sunt  eo  modo:  quoraodo  iidem  judex 
et  universitas  civium  civitatis  predjcie  htis  diebus    noviter    transactis. 


Do€,  J2,  —  An,  143^ 


93 


malo  freti  consilio  ortum  plebani  ecclesie  sancti  Emerici  ducis  el 
confessoris  ante  fores  dicte  ecclesie  zagrabiensis  constnicle,  ex  utraque 
fluvii  Cyrkwenyk  adiacenlem,  irruendo,  caules  ct  alias  seminaturas  in 
eodem  orto  seminatas  contra  legitlimas  prohibiciones  nobilis  viri  Pauli 
provisoris  curie  episcopalis  zagrabiensis,  familiaris  nostri,  pedibus  con- 
culcari  et  destrui,  ac  terrani  de  eodem  otto  effodi  et  quasdam  clau- 
suras  eiusdem  fluvii  Cyrkuenik  obstrni  fecissent,  eunderaque  ortum 
pro  se  ipsis  minus  juste  et  indebife  occupassent  potencia  mediante  in 
preiudicium  juris  dicte  ecclesie  sancti  Emerici  et  per  consequens  pre- 
scriptorum  dominorum  canonicorura  satis  grande,  ex  parte  quorum  per 
nos  in  premissis  judicium  et  justiciam  pecierunt  impertiri.  Quo  audito 
prefatl  Johannes,  filius  Perouicz,  judex,  Anthonya  italicus,  Pctrus  Hun- 
garus  et  Stephanus  alias  judices,  item  Benedictus  sartor,  Fabianus 
litteratus  ac  Thomas,  filius  Chun,  Georgius  sartor  et  Leonard  us  ita- 
licus,  jurati  elves,  pro  se  ipsis,  ut  premittitur,  personaliter  et  pro 
aliifi  predictis  civibus  cum  sufficienti  procuracionis  mandato,  in  nosiram 
exurgentes  presenciam  responderunt  ex  adverse:  quod  hoc  verum 
esset,  quod  una  pars  dicti  orti  a  parte  occidentis  dicti  tluvii  (Zjr- 
kuenyk  adiacens  intra  metas  dicte  civitatis  habetur  et  ob  hoc  eandem 
partem  dicti  orti  non  minus  iuste,  %^\  uti  eorum  jus  occupassent. 
In  quorum  contrarium  prefati  domini  canonici  hoc,  quod  ipse  ortus 
plebani  ecclesie  sancti  Emerici  ducis  ex  utraque  parte  dicti  fluvii 
Cyrkwenik  adiacet  et  eidem  ecclesie  de  jure  pertinere  debeai,  exhi- 
bicione  Htterarum  composicionalium  prelate  civitatis  sub  sigillo  pro- 
prio  dicte  civitatis^  die  dominico  proximo  post  festura  apparicionis 
beati  Michaelis  archangeli  anno  domini  millesimo  trecentesimo  nona- 
gesimo  secundo  privilegialiler  emanatarum  manifeste  declarabani: 
iidem  judex  et  cives  tenori  el  forme  dictarum  litterarum  composicio- 
nalium in  nullo  obiceie  el  contradicere  valuerunt  Quibusquidem  lit- 
teris  exhibitis  cisdem  paitibus  in  premissis  per  nos  judicium  et  justi- 
ciam impertiri  poslulanlibus,  quamvis  prefati  cives  eandem  partem 
dicii  orti  a  dicta  plaga  occidentis  adiacenlem  pro  se  ipsis  occupavcrint, 
tamen  dicia  pars  eiusdem  orti  ex  virtute  prescripte  composicionis 
annotate  ecclesie  sancti  Emerici  ducis  de  jure  pertinere  dcbere,  nobis 
ct  nobilibus  regni  nobiscum  in  sede  judiciaria  sedenlibus  perspicue 
agnoscebatur,  pro  eo  00s  auctoriiate  imperialis  maiestatis  et  regni 
Hungarie  regis  nobis  in  hac  parte  attributa,  nolentesque  dictorum 
judicis,  juratorum  et  cetcrorum  civium  dicte  civitatis  montis  Grccensis 
huiusmodi  actus  poiencionarios  simpHciter  et  impune  pertransire,  ne 
alii  ab  ipsis  exemplati  ad  similia  facta  potencionaria  se  apponere 
presummant  sed    pocius   ipsorum   penalis    conlricio   aliis  transcat   in 


94 


Doc.  7J.  — -^Jf.  1434. 


excmplum,  cosidcm  judicem  ac  juratos  et  cetcros  civcs  pro  prcmlssis 
eorum  aclibus  potenciarits,  per  ipsos,  nsodo  quo  supra,  commissis,  in 
factis  polencie,  ex  eoqac  in  centum  marcis  dcnariorura  in  duabus 
partibus  nobis,  el  tercia  parte,  parti  adverse  persolvcndis,  conviclos 
fore  coirtmittimus  atquc  aggravatos  aucloritale  nostra  judlciaria  rae- 
diante.  Datum  Zagrabic.  sccundo  die  termini  prejiotaii.  Anno  domini 
millesimo  quadringcnlcsimo  tricesimo  quarto, 

Ong'iaalc  ia  churta.  In  margine  inferiori  impres&um  'est^  stgillum.    la    arch, 
vcn.  Capit.  jcAgrab,  Act.  Cftp«  ant,  fiuc.  10.  nr.   11. 


73. 

Aqdo   1434*  8    Julii«  Z^grabiae, 

Johanftes,   ChUransmm  zagrah,  abbai^    Rmiolphum  Aibenum  a  se  in  jus 

esse  tmcatumt  '/^/<7  Johannis  Albeni  episcopt   legatum    eccksiae  zagrabiensi 

non  soherit^   Georgia  afchiepiscep<f  nuniiaL 

Reverendissimo  in  Christo  patri  et  domino,  domino  Georgio 
miseracione  divina  archiepiscopo  strigoniensi,  lociquc  eiusdem  comiti 
perpctuo,  primati  et  apostoHcc  sedis  legato  nato,  domino  ct  patri  sibi 
plurimum  bonorando,  frater  Johannes,  divina  favente  clemencia  abbas 
monasterii  beate  Marie  virgin ts  dc  Zagrabia,  executor  ad  infrascripta 
unicus  electus  et  deputatus,  oracionibus  devotis  in  Chrisio  Jhesii  ju- 
giter  preoblatis.  Litteras  vestrc  R.  P*  citntorias  pro  parte  honorabilis 
capituli  ccclesie  zagrabicnsis  contra  nobilem  Rodolfura  dc  Alben  alias 
de  Med  we  war  confcctas  et  emanatas  vcstre  R.  P.  sigillo  minori  con- 
signalas,  micbique  per  egregium  virum  dominum  Johannera  decre- 
torum  doctorem,  arcbidiaconum  de  Vrbowch  et  canonicum  dicte  za- 
grabiensis  ecclesie,  nominibus  et  in  pcrsonis  dominorum  de  dicto 
capitulo  zagrabiensi  exbibitas  et  prcsentatas  cum  omni  qua  decuit 
reverencia  et  obediencia  recepi,  quas  vestre  R.  P,  in  prcsentibus 
in  specie  duxi  transmittendas ;  quanim  tenor  sic  incipit:  Georgius 
miseracione  divina  archiepiscopus  strigoniensis ,  locique  eiusdem 
comes  perpetuus,  primas  et  apostolicc  sedis  legatus  natus.  Dilecto 
nobis  in  Christo  vcnerabili  ct  religioso  viro  domino  fratri  abbati 
monasterii  beaic  virginis  de  Zagrabia  salutem  (et  obedienciam  nos- 
tiis)  immo  verius  sacratissimi  basiliensis  concilii  mandatis.  Litteras 
eiusdem  basiliensis  (concilii  per  hanorabilem)  virum  dominum  Georgium 
de  Moravcha ,  canonicum  ecclesie  zagrabiensis,  procuratorcm  legit- 
timum  venerabilia  capituli  zagrabieasis  tempore  et  loco  infrascriptig 
preseiuatas  nos  (omni  ea  qua)  decuit  reverencia  noveritis  reocpisse 
(in  hec  verba):   Sacrosancta   generalis   synodus   Basiliensis,   in   spiri'Ti 


I>oc,  7J.  —  An.  1434. 95 

sancto  legitime  congregata  universalem  ecclesiam  representans.  Vene- 
rabili  archiepiscopo  strigoniensi,  salutem  et  omnipolentis  dei  benedic- 
tionem.  Exhibita  nobis  pro  parte  dilectorum  ecclesie  filiorum  capituli 
ecclesie  zagrabiensis  nee  non  executorum  testamenti  seu  ultime  volun- 
tatis bone  mcraorie  Johannis  olim  episcopi  zagrabiensis  peiicio  conti- 
nebat,  quod  dilectus  ecclesie  filius  Rodolphus  de  Alben,  armiger  in 
diocesi  zagrabiensi  morara  trahens,  eosdem  capitulum  et  executores 
in  nonnullis  bonis  mobilibus  et  immobilibus  ex  obitu  ipsius  episcopi 
seu  voluntatis  predicte  etc.  et  sic  finit:  Datum  Strigonii  in  castro 
nostro,  die  sabbati  vigesima  sexta  die  mensis  Junii.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  tricesimo  octavo,  indicione  duodecima,  hora 
vesperarura  vel  quasi  illius  diei.  Pontificatus  autem  sanctissimi  in 
Christo  patris  et  domini  nostri,  domini  Ewgcnii  pape  quarti,  anno 
quarto.  —  Post  quarumquidcm  ipsius  vestre  R.  P.  litterarum  exhibici- 
oncm  et  presentacioncm  per  eundem  dominum  Johannem  doctorem 
fui  requisitus  debita  cum  instancia,  ut  ad  execucionem  dicti  vestri, 
immo  verius  prefati  sacrosancti  concilii  basilicnsis,  mandati  procedere 
deberem.  Ego  vcro  frater  Johannes  abbas,  executor  ut  supra,  tamquam 
obediencie  filius  mandatis  vestre  R.  P.  immo  verius  dicti  sacrosancti 
concilii  basilicnsis  humilitcr  parcre  cupiens,  ut  tcneor,  die  Jovis,  que 
est  octava  mensis  Julii,  hora  tcrciarum  vel  quasi,  unacum  notario  et 
testibus  infrascriptis  ad  dictum  Rodolphum,  ipso  in  castro  suo  Med- 
wewar  nuncupato  pcrsonaliter  existcnte,  ubi  eciam  suam  continuam 
facit  residenciam,  pcrsonaliter  acccssi,  ibique,  quia  ad  suam  perso- 
nalcm  presenciam  me  admittere  noluit,  convocatis  nonnullis  probis  et 
idoneis  ciusdcm  Rodolphi  familiaribus,  ipsum  dominum  Rodolfum 
vip^ore  dictarum  vestre  R  P.  litterarum  publice  et  manifeste  sic  citavi 
perhemplorie  vestre  R.  P.  in  presenciam,  ut  ipse  tricesimo  die  a  die 
citacionis  (prescncium)  sibi  per  mc  facte  computando,  si  audita  fucrit 
et  vestre  R.  P.  vol  vcstrum  in  hac  causa  subdclcgalum,  quem  con- 
stituerit  .  .  .  reddendum  jure,  pro  tribunali  sedere  contigerit,  alioquin 

dicta  die  juridice coram 

veslra  R.  P.  vel  subdelegato  predicto  compaieat,  dicto  capitulo  za- 
grabiensi vel  suo  procuratori  Icgittimo,  constituto  responsurus  ac  ju- 
sticie  complementum  in  premissis  rccepturus,  procedique  visurus  in 
premissis  usque  ad  diffinilivam  sentenciam  .  .  certificantes  eundem, 
quod  si  coram  vestra  R.  P.  vel  dicto  subdelegato  comparuerit,  bene 
quidem,  alioquin  vero  ulterius  non  hie  in  partibus  sed  in  foribus 
ecclesie  vestre  R.  P.  strigoniensis  citato  ad  partis  coram  vestra  R.  P. 
vel  dicto  subdelegato  comparentis  instanciam,  prout  justicia  svadebit, 
juxta    preceptum    sacratissimi   concilii   in  ipsis  causis  et  causa  usque 


o6 


Doc.  7^.  —  An, 


ad  diffinitivam  sentenciam  inclusive  veslra  R.  P.  vel  prcfatus  subdc- 
Ic^^atus  procedet  allcriys  partis  absencia  vel  contumacia  non  obstante. 
In  quorum  omnium  fidcm  ct  testimonium  huiuscemodi  nostras  lilleras 
scu  (nostrum)  mstnimentum  huiusmodi  cilacionis  relacionem  in  se 
contincnles  seu  continens  .  .  .  per  notarium  ....  cum  subscripcione 
eiusdem  notarii,  mei  sigilU  jussi  appensione  muniri.  Datum  ct  actum  in 
predicto  castro  Medwewar,  sub  anno  domini  millesirao  quadringentesimo 
tricesimo  quarto,  indiccione  duodecima,  ac  ponlificatu  et  bora,  quibus 
supra.  Prcscntibus  ibidem  nobilibus  et  providis  viris:  Stephano  notario 
predicli  Rodolphi,  Leonardo  castellano  dicii  castri  Medwewar  nun- 
cupali,  Nicolao  de  Marowcza  ct  Paulo  filio  Malhie  de  Gora  testibua 
Ode  di^nis  ad  prcmissa  specialiter  vocatis  et  ro^atis. 

(f  Si^num  noiarii  Gregorii  fiUi  Nicolai  de  Marocha  clerici  za- 
grabiensis  et  subscriplio  eiusdem,  sed  illcgibilis). 

Originale  fn  membraiit,  in  medio  valde  lai^^rom  cl  attntum.  In  Tnargioe  fofe- 
riofi  fragtneD  mcmbmnae,  quod  pro  viacttlo  stgilli  iDscrviebat.  In  arciiiv.  ven.  Cap, 
tagrab. 

74. 

Anno  \M\%  25.  J  alii  Casmae, 
Coram  capiiulo  iasmensi  Rudoiphus  Albtnus,  nobilis  de  Medved^  Johannis 
Aibmi  eptscopi  hgatum  capituh  zagrab.  per/eete  ixpimiit 
Nos  capittilum  ccclesie  chasm ensis»  notum  facimus  tenore  pre- 
scncium  quibus  cxpedit  universis*  Quod  egrcgius  Rodolfus  de  Medwc 
alias  de  Albcn  coram  nobis  personaliter  const i tutus  onus  et  gravamen 
Leonardi,  filii  sui,  in  se  spontc  assumendo,  dixit  et  confessus  est  ora- 
culo  vive  vocis;  quod  quamvis  ipse  per  exccutores  testamenti  condara 
reverendi  in  Christo  pairis  domini  Johannis  episcopi  zagrabiensis, 
fratris  sui  carnalis,  et  capitulum  ecclesie  zagrabiensis,  racione  et  pre- 
textu  recte  ct  equalis  medictaiis  civilalis  Kaproncze  necnon  castri 
Kwkaproncza  vocati  el  suarnm  pcrtinenciarum  abas  per  invictissimum 
et  serenissimum  principem  dominum  Sigismundum  Romanorum  impc- 
ratorem,  semper  augustum,  ac  Hungarie  etc,  regem,  dominum  nostrum 
naturalcm,  prefato  condam  domino  epi^copo  et  ipsi  Rodolfo  pro 
septcm  mil li  bus  necnon  centum  sexaginta  sex  florenis  auri  ac  trecentis 
jobagionibus  irapignoratorum  per  eundcm  condam  dominum  cpiscopum 
ad  fabricam  ecclesie  sancli  regis  Stephani  zagrabiensis  kathedralis  le- 
gatorum  et  dcputatorum  in  causam  aitractus  et  ad  sacrum  basiliense 
conciHum  citatus,  cum  eisdem  in  ipso  sacro  concilio  et  eciam  coram 
ipso  domino  nostro  imperatore  aliquamdiu  in  Hie  processcril  ct  sc 
contra  disposicionem  in  dicto  testamcnto  exprcssam  detcndere  conalus 


Doc,  7^,  —  Aiu  Ijfj^.. 


97 


fuerit ;  tamen  ipse  postmodura  matura  in  sc  dcUbcradone  prehabita 
et  usus  consilio  saniore,  nolens  eciam  ultimam  ipsius  condam  domini 
episcopi  fratris  sui  voluntatem  et  ca,  que  per  ipsum  ad  pios  tasus 
sunt  salubriter  disposita  inlringcre  vel  aliquomodo  impedirc,  mediante 
nichilominus  composicione  leverendi  in  Chris  to  patris  domini  Johannis 
episcopi  tyniensis  et  giibematons  prepositure  de  Byenyko,  nobiliumquc 
et  egregionim  Georgii  de  Bykzaad  et  Johannis  Thot  de  Zwmzedwar 
ac  aliorum  nobilium  et  proborum  virorum  per  ipsas  partes  com- 
muniter  electorum,  unacum  honorabili  viro  domino  Johanne  cantorc  ct 
canonico  vicarioque  sede  vacante  dicle  zagrabiensis  ecclesie  in  spiri- 
lualibus  generali,  executore  scilicet  testament!  prcdicti  condam  domini 

Johannis  episcopi,  omnium  aliorum virtute  dicli    teslamenti 

representante,  necnon  prefatis  dominis  de  capitulo  zagrabiensi  sanatis 
penitus  et  sedatis  ac  depositis  omnibus  controversiis  ct  litibus  hu- 
cusque  inter  se  habitts  ad  talcm  pacis  ct  concordie  devenissent  uni- 
onem:  quod  ipse  Rodolfus  rectam  et  equalem  medietatem  dicte  civi- 
tatis  Kaproncra  ct  castri  Kwkaproncza  vocatarum,  omniumque  posses- 
sionum,  villarum,  tribulorum,  vincanim,  silvarum,  nemorum,  lerrarum 
arabilium,  raoncium  et  terragiorum,  fenctorum,  pratoruro,  aquarum 
et  tluviorum,  molendinonim  ct  piscaturarura,  cunctoniraque  et  singu- 
lorum  aliorum  provcntuum,  emolumcniorum  et  utilitatum  quomodo- 
cumque  ex  eisdem  et  de  eisdem  proveniencium  et  provenire  deben- 
cium,  realomquc  et  corporalera  possessionem  ipsius  medietatis  civi- 
tatis  Kaproncza  necnon  castri,  possessionumque  et  villarum,  illam  vide- 
licet partem,  quam  prefatus  condam  dominus  Johannes  episcopus 
post  divisionem  dicti  castri  et  possessionum  inter  ipsos  alias  factam 
habuisset  et  tenuisset,  prcfato  domino  caniori,  tamquam  executon,  ac 
annotaiis  dominis  de  capitulo  zagrabiensi  tamquam  coadvutoribus 
huius  saluberime  execucionis  testamentarie  disposicionis  ipsius  condam 
domini  episcopi  pure  et  simpliciter  remisisset,  relaxasset  et  rcliquissct, 
immo  coram  nobis  rcraisit,  relaxavit  ct  reliquit»  secundum  vigorem 
dicti  teslamenti  et  disposicionem  prefati  condam  domini  Johannis  epi* 
scopi  ad  fabricara  dicte  ecclesie  sancti  regis  Stephani  zagrabiensis, 
per  eosdem  dispensanda,  anncctenda  et  converlcnda,  hoc  specialiter 
declarator  quod  in  cventu,  quo  prefatus  dominus  noster  imperator, 
Tita  sibi  comite,  aut  aliquis  regum  Hungarie,  successor  suus,  prescript 
tam  civitatcm  Kaproncza  necnon  prcdictum  castrum  Kwkaproncza 
appcUatum  pro  prcmissis  sex  millibus  centum  sexaginta  sex  florcnis 
auri  ac  trecenlis  jobagionibus  vellet  redimere  vel  redimerit  do  fiacto, 
exlunc  similiter  recta  et  cqualis  medietas  tam  predicte  summe  ilorc- 
Tinrnm   quam  dictorum  trecentorum  jobagionum   ad  predictam   zagra* 

7 


98 


D&€,  7S'  —  ^^'  H34- 


bicnscm  ccclesiam  et  capitulum  ad  fabricam  scilicet  ciusdem     pcrpe- 
tuis  temporibus  devolvatur  el   condescendat,  ipsi    Rodolfo    ct   prefato 
filio  suo  aut  eorum  successoribas    contradicerc  non  valcnlibus  in  hac 
parte.  Ad   que   omnia   et   singula   supradicta   prenominatus   Rodolfus 
coram  nobis  existens  assistencia  personali  suo  et  dicti  fUii  sui  suonim 
que  succcssorum  nominibus  et  in   personis    bona  fide  et   sine   fraud' 
servanda  ct  cffectu  mancipanda  sc  obligavrt  vigore  et  tcstimonlo  pu 
scncium  medianle.  In  cuius  rei    mcmoriam   ct    perpetuam   firmitatem 
presenter  liileras  nostras  concessimus  nostri  sigilb  autcntici    muniminc 
et  appcnsione  roboratas.  Datum  in  festo  sancli  Jacobi   apostoli.   Anno 
dcrmini  millesimo  quadringcnlcsimo  tricesimo  quarto. 

Originate  in  membrana.  Zona  ^cHcea  violacci  colons  dependet  ab»|ue  si^illo 
In  M-chivio  ven.  capituli  zagrabiensis 


75. 

Anao  1434,  25.  Julii.  Casmae. 

Coram  capHufo  casmensi,  Ruiiolphus  Albemis,  nobilh    He   Medved,  posses- 

sionihus    Kraljevtc^    Cerjc^    Kobiijak,    Svihijt    et    Nart,    quas  Eberhardus 

tpiscopus   cathedrali  eccUsiae   sagrabiensi  in  perpetuam  altariam  rilu^uit, 

se  abdicat  tasque  cnpiiuh  administrandas  tradiL 

Nos  capitulum  eccksie  chasmensis.  Memoric  commendamus  te- 
norc  prcsencium  significanles  quibus  expedil  uni\^er$is.  Quod  egregius 
et  nobilis  vir  Rodolphus,  fiJius  Rodolphi  de  Medwc  alias  dc  Alhcn, 
nostra  conslitulus  in  presencia  in  sua  ac  Leonard!,  filii  sui,  personi^ 
onus  et  gravamen  ciusdem  Leonardi  filii  sui  in  sc  assumendo  dixit  et 
est  confessus  vivc  vocis  sue  oraculo:  quomodo  ipse  sedula  mcdila- 
clone  in  sui  cordis  armario  revolvens  ct  matura  dclibcracionc  ani- 
madvcrtcn'5,  sue,  hercdumquc  ct  fralrum  suorura  saluli  intcndens,  potis* 
sirae  condam  revcrendi  in  Christo  patriii  domini  liberliardi  eplscopi 
zagrabiensis,  felicis  recordacionis  consanguinei  sui,  a  quo  quamplu- 
rime  possessioncs  et  non  nulla  temporal  ia  bona  in  ipsum  suosque  lie- 
redes  condescend issent,  eademque  habcrel  et  possideret,  pro  quorum 
bencficiorum  donis  ab  ipso  condam  domino  Kberhardo  episcopo,  ut 
prefcrtur,  pcrceplis,  nolens  vicio  ingratitudinis  notari»  quin  pocius 
memor  et  gralus  rcpcriri,  ad  laudem  dci  omnipotenlis  et  gloriose  vir- 
ginis  Marie,  matris  dei,  honorem  ac  tocius  cclcstis  curie  gloriam  pro 
uberiori  fundacione  et  (irmiori  perpetua  stabiliiale  duai'um  mi^isarum, 
unius  in  cantu,  alterius  in  lectura  in  ara  sancle  cruci?  in  ecclc^io 
sancti  reeris  Stephani  zagrabiensi  kathedrali,  per  ipsum  condam  do- 
minum  libcrhardum  episcopum   pro  nnimc    sue  salute   cotlidic  cole- 


Doc.  75,  —  Ah.  14J4, 


9<> 


bran  coniiiiisi>arura  ct  dispositarum,  certas  posscssiones  Kralyowcz, 
Cbcryc  ad  candcm  Kralyowcz  pertinctttem,  cum  tributo  in  cadcm 
Chcrye  exigi  soli  to,  ncc  non  Kobylyak,  Zwyblyc  ct  Narth  vocatas  in 
coinij^ta  zagrabicnsi  existentcs,  quas  ipse  condam  dominus  Ebcrhardus 
cpiscopus  inter  alias  possessioncs  a  screnissimo  domino,  domino  Sigis- 
mundo  Romanorum  imperatorc,  semper  augusto,  ac  Ilungaiie  etc  rcge, 
domino  nostro  gracioso,  labores  maximos,  fatigas  et  expensarum 
sumptus  mnumerabilcs  non  sine  sui  corporis  tediosa  inquietudinc  sub- 
eundo  ct  sufferendo»  sibi  ac  condam  reverendo  in  Christd  patri,  do- 
mino Johanni  similiter  cpiscopo  zagrabiensi,  ncc  non  Pctro  et  Johanni 
banis  Dalmacie  et  Chroacic,  fratribus  camalibus  ipsias  Rodolphi, 
ipstque  Rodolpho  et  suis  hcredibus  in  perpetuum  impetrasset,  cum 
Tinivcrsis  carumdem  posscssionum  Kralyowcz,  Cherye,  Iributi,  Kobilyak, 
Zwyblyc  et  Narth  vocatis  utilitatibus,  tcrris  videlicet  arabilibus,  cultis 
ct  incuUi>,  silvis,  pratis»  nemoribus,  aquis,  aquarumque  decursibus, 
molendinis  et  locis  molendinorum,  piscaluiis  ac  cunctis  carumdem 
ulilitatibus,  cmolumentis»  fructuositatibus  quovis  nomine  vocitatis  ad 
easdem  ct  idem  ab  antique  spectantibus  cum  omni  co  jure,  quo  prc- 
diclc  poSfe-es$iones  ct  Iributum  ad  ipsum  Rodolphum  suosque  heredcs 
ex  collacione  et  donacione  prcfati  domini  nostri  imperatoris  vel  quo- 
cumquc  alio  modo  pcrtincrcnt  et  dinoscerenlur  pertincre  pro  ipsorum 
condam  dominorum  Kberhardi  et  Johannis  episcoporum  ac  sue  proprie, 
heredumquc,  nee  non  prefatorum  Petri  et  Johannis  banorum,  aliorum 
cciam  fratnim  suorum  salute  ct  re  medio  anime,  in  signum  elemosine 
ct  pcrpetue  donacionis  dicti  altaris  sancte  crucis  ac  ipsarum  duarum 
missarum  conlinuacione,  honorabilibus  viris,  dominis  canonicis  de  ca- 
pilulo  dicte  ecclesie  zagrabiensis  et  per  consequens  predicto  allari 
sancte  crucis,  ncc  non'  rectori  ejusdem  altaris,  juxta  limitacioncm 
conimdem  dominorum  canonicorum  predicte  ecclcsic  zagrabiensi.s  pro 
tempore  constitucndis  et  disponendis,  dedisset,  donasset  ct  conlulissct, 
tmmo  coram  nolas  dcdit,  donavit  et  contulit  jure  perpcluo  et  irrc 
vacabiliter  lenendas,  possidendas  pariter  et  habendas,  nil  juris,  nilqui 
proprietatis  in  eisdem  possessionibus  et  tributo  sibi  et  suis  hcredibus 
ac  posteris  ulterius  reservando,  sed  toium  jus  omneraquc  proprietalem 
carumdem  posscisionum  et  tributi  in  prescriptos  dominos  canonicos 
capUuli  dicte  ecclcste  zagrabiensis  ac  altare  sancte  crucis  prenotatum, 
ncc  non  rcctorem  ejusdem  aliari?,  sic,  ui  premitlitur,  per  eosdem 
dominos  institucndi  penitus  transferendo;  omniaque  cciam  jura  et 
quevis  littcralia  instrumcnta  ?^ub  quacumquc  forma  vcrborum  in  facto 
ipsarum  possession  urn  ct  tributi  pro  parte  sua  ac  suorum  hcrcdum 
confecta  el  cmanata  in  jus  et   proprietalem  diclomm  dominorum  ca- 


lOO 


D0C,  2S*  —  ^'f'  ^434- 


nonicorum  ac  altaris  sancte  crucis  ascribendo  et  Iransferendo,  sibique 
et  suis  heredibus  ac  posleris  per  amplius  nuliius  vigoris  aut  firma- 
menti  esse^  sed  dlctis  domtnts  canonicis  ac  altari  sancte  cnicis  aniodo 
profectura  et  in  perpctuum  valitura  comraittendo.  Hoc  eciam  expresso 
et  specialiter  declarato,  quod  quia  prefatus  condam  dominus  Johatmes 
episcopus  fraler  ipsius  Rodolphi,  quandam  possessionem  Bathina  vo- 
catam  per  ipsum  condam  dominum  Eberhardum  episcopum  eidem 
altari  sancte  crucis  pro  continuacione  dictanim  missarum  datara  et 
depulatam  precio  vendidisset,  et  ab  cod  em  altari  ac  eius  rectore 
alienassct,  certas  eciam  pecunias  ad  magnam  sumpmam  se  exten- 
dentes,  similiter  per  ipsum  condam  dominum  Eberhardum  episcopum 
pro  continuacione  diclarum  missarum  de  cerlis  possessionum  sibi 
impignoratarum  provenlibus  dari  debendas  prefatus  condam  dominus 
Johannes  episcopus,  ipse  eciam  Rodolphus,  ad  nutum  suum  dispo- 
suissent,  quorum  scilicet  dominorura  episcoporum  res  et  bona  ac 
possessiones  per  ipsos  acquisiie  ad  eundcm  Rodolphum  post  eorum 
obiium  condescenderunt,  ideo  idem  Rodolphus  cupiens  in  hac  parte 
galuti  proprie  consulere  et  ipsius  fralris  sui  condam  domini  Johannis 
episcopi  aniraam  a  penis  alleviare,  voluit  et  sponte  coram  nobis 
assumpsit,  quod  si  in  processu  temporum  ipse  vel  lllius  suus  pre- 
dictus  aut  eorum  posteri  nittercntur  donacionem  dictarum  possessio- 
num et  tributi  per  ipsum,  ut  premittitur,  factam,  et  eciam  in  sup- 
pleraeotum  pccuniarum  prcdictarum  depositam  infringere  et  eidem 
resistendo  contraire,  hoc  attemplare  minimc  valeant,  neque  preiactos 
dominos  canonicos  de  capitulo  predict©  aut  eorum  alierum  seu  quem- 
piam  ex  ipsis  vel  observatorem  missarum  predictarum,  per  eosdem 
dominos  canonicos  slatuendum,  in  causam  ac  litem  atrahere  possint, 
nisi  prius  depositis  sex  millibus  tlorenis  auri  pretactis  dominis  cano- 
nicis ac  annolato  altari  pro  continuacione  ipsarum  missarum  annec- 
tendis,  prius  et  absque  qualibet  prorogacione  ac  difficuUate  aliquali 
per  talera  seu  tales  integraliter  persolulis.  Ad  que  omnia  premissa  et 
premi*»sorum  singula  firmiter  observanda  et  bona  fide  et  sine  fraude 
et  dolo  effectui  mancipanda  prcnominatus  Rodolphus  suo  et  dicti  filii 
sui  ac  successorum  suorum  nominibus  se  obligavlt  coram  nobis  sua 
spontanea  voluntate.  In  quorum  fidem  et  testimonium  prcsentes  lit- 
teras  nostras  concessimus  nostii  sigilli  munimine  roboraias.  Datum  in 
feslo  sancti  Jacobi  apostoli.  Anno  domini  millcsimo  quadringentcsimo 
Iricesimo  quarto. 

Originate  in  membmna.  Sericea  leona  flavi  et  caeralei  colons  dcj»cndct  absqoG 
sigillo.  In  srch.  veii.  capita  zagrab.  Act.  Cap.  aot.  £tac.  3.  ur.  31. 


Doc.  y6.  —  An.  r^j^ 


lOl 


76. 

A&ao  1434,  7.  ieptembii».  Zagrftbiae. 

Nennannus,  Cileac  comes  et  CroaHac  tanus,  mantiat  capituio  iasmemi^  ut 
capitulum  zagrah  in  Ugitmam  possessionem  Kraljevec  statuatur. 

Amicis  suis  revcrcndis,  capitulo  ecclcsie  chasmensis,  Hermanus 
Cilie,  Zagorieque  comes  etc.  regni  Sclauonie  banus,  amiciciam  paratara 
cum  honorc.  Dicitur  nobis  in  pcrsonis  honarabilium  vtrorum  domi- 
norum  canonicorum  de  capitulo  ecclcsie  xagrabicnsis  ac  lectorU  aU 
taris  sancte  crucis  in  eadem  ecclesia  kathedrali  zagrabiensi  futidati, 
quomodo  ipsi  in  dominium  possessionum  Kralyowch  ac  Cherye  ad 
ipsam  Kralyowch  spcctantis,  nee  non  tributi  in  cadcm  Cherye  exigi 
soliti,  item  Kobylak,  Zywblye  et  Naarth  vocataniro,  in  comitatu  za- 
grabiensi existencium  et  habitarum,  ipsos  juridice  concernencium,  legit- 
time  vcllent  introire,  super  quo  vcstram  amiciciam  presenlibus  pe- 
timus  reverenter,  quatenus  vestrum  mittaiis  hominem  pro  testimonio 
fidedignum,  quo  presente  Nicolaus  vel  Georgius,  filii  Ladislai,  llUi 
Ladomcrii  de  Radomerch,  aut  Marcus,  lllius  Johannis  de  Chawa«  sin 
Michael,  tilius  Nicolai  de  Kisgora,  sive  Johannes,  filius  Emerici  de 
Nerpesa,  abis  absentibus,  homo  noster,  ad  facies  prescriptarum  pos- 
sessionum el  tributi  vicinis  el  commetaneis  earumdem  et  eiusdem 
univcrsis  inibi  legittime  convocatis  et  presentibus  accedendo,  introducat 
prefatos  dominos  canonicos  ecclesie  zagrabiensia  et  rectorcm  dicli 
attaris  sancte  crucis  in  dominium  earumdem  et  eiusdem,  statuatque 
easdem  et  idem  eisdem  jure  ipsis  incumbente  perpetuo  possidendas, 
si  non  fuerit  contradictum;  con  trad  ictores  vero,  si  qui  fuerint,  citet 
cos  contra  annotatos  dominos  canonicos  zagrabienses  et  rectorcm 
altaris  predicti  nostram  in  presenciam  in  sedem  zagrabiensem  ad  ter- 
roinum  competentem,  racionem  con  trad  iccionis  eorum  reddituros;  et 
post  hec  ipsarum  possessionarie  introduccionis  et  statucionis  sericm 
cum  nominibus  contradictor  urn  et  cilatorum,  si  qui  fuerint,  terminoque 
assignato  nobis  amicabililer  rcscribatis,  Presentes  sigillo  Stephani 
KwhiDgcr  de  Bathyna,  comitis  nostri  zagrabiensis,  fecimus  consignari. 
Datum  Zagrabie  in  vigilia  fesli  nativitatis  beate  Marie  virginis.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  tricesimo  quarto. 

£  tnuisiiiEipto  capUali  cbsismeasia,  ut  infcniuL  Doc.  78, 


toa 


Do€,  77.  jS.  —  An,  I^J4, 


77. 

Anno   1434,  14.  septembris.  Fosonii. 

Evocata  autcm  saepius  civitatc  ad  curiam  regiam  abscnte  Sigis- 
mundo,  et  iam  per  tcrnam  proclamationeTn  ratione  occupatarum  ter- 
rarum,  aliarum  violentLarum,  seroper  tamcn  conlumadter  se  absetitante, 
causa  finiri  non  potuit ;  ideo  Sigismundus  ad  parcondum  expensis,  ab- 
nipto  longo  proccssu,  prima  in  praesentia  causam  concludere  volcns, 
mandat  civitati,  ut  Albam  rcgalem  compareat  octaro  die  Epiphaniac. 

Georgii  Marcclovid:  Regesta  at  supra. 

78. 

Anno  14^4.  2},  septembris.  &Lsmae. 

CapihUum  casmense  nundai  capitulum  zagrahienst  in  possessionem  KraJjevec 
sine  contrndictione  esse  stntuHim. 

Capitulum  ecclcsic  chasmensis.  Omnibus  Christi  fidolibus  tarn 
prcsentibus  quam  futuris  prcscncium  noticiam  babituris  salutcm  in 
omnium  salvatore.  Ad  universorum  noticiam  harum  serie  volumus 
perYenire,  quod  nos  litteras  spectabilis  cl  magnilici  domini  Hcrmani, 
Cilic,  Zag^oricquc  comitis  ctc>  rci^ni  Sclauonie  bani,  introductorias  et 
stalutorias  nobis  directas,  honore  quo  dccuit,  recepimus  in  hcc  verba: 
(vide  Doc.  76.  de  anno  1434,  die  7,  septembris).  Nos  itaquc  arnica- 
bilibus  pclicionibus  ipsius  domini  Ilermani  bam  annut*nles,  unacum 
prefato  Nicolao,  filio  Ladislai,  lilii  Ladomcrii  de  Radomcrch,  bomine 
ipsius  domini  bani,  nostrum  homincm  fidcdignum,  discrctum  virum 
Georgium  prcsbilcrum  chori  ipsius  ecclesie  nostra  prcbendarium  ad 
premissam  possessionariam  statu cioncm  facicndam  nostro  pro  testi- 
monio  duximus  destmandum.  Qui  tandem  cxinde  ad  nos  reversi,  nobis 
voce  consona  retuleninl  isto  modo:  quod  prediclus  homo  dlcti  domini 
bani  prcsente  eodem  nostro  tcstimonio  feria  tiuinta  proxima  post 
prcdictura  fcstum  nativitalis  bcate  Marie  virginis»  nunc  prcteritura, 
ad  facies  prcdiclarum  posscssionum  Kralyouch  ac  Chcrye,  ad  ipsam 
Krai  vouch  speclantis,  nccnon  Iributi  in  predicta  Chcrye  exi^i  con- 
svcti,  item  Kobylak,  Zywblic  et  Naarth  vocatarum,  in  comitatu  za- 
grabiensi  existcncium,  vicinis  et  commctaneis  ipsarum  ct  ciusdcm 
univcrsis  inibi  legittime  convocatis  et  prescotibus  accedcndo  inlro- 
duxissct  prefatos  dominos  canonicos  dicte  ecclesie  ragrabiensis  nccnon 
reclorem  dicti  altaris  sanctc  crucis  in  cadem  ccclcsia  fundati  in  do- 
minium earumdem  et  eiusdem,  siaiuissetque  easdcm  ct  idem  cisdcm 
jure  ipsis  incumbente  pcrpctuo  possidendas,  nullo   penitus    con  trad  j< 


a^ 


mMk 


Doc,  jg    —  An.  14.34. 


103 


tore  apparcntc,  dicbus  Icgittimis  et  congniis  juxta  regni  consvetuditiem 
in  facicbus  earumdcm  pennanens.  In  cuius  rei  inemoriara,  firTniia- 
teroquc  perpctuam  prcsentes  littcras  nostras  piivilegiales  pendcnlis 
autcntici  sigilli  nostri  munimine  roboratasralphabeto  intercisas,  eisdem 
dominis  canonicis  et  rectori  dicti  altaris  duximus  concedendas.  Datum 
quintodecimo  die  possessionarie  statucionis  prenoiate.  Anno  domini 
supradicto. 

Origioale  in  membrana.  A  ^ona  sericea  viobcel  colons  app«adet  dgillum. 
In  arch,  vea.  oipit,  zagrab.  Act.  cap.  ant.  Case.  2.  nr«  32. 

7». 

Anno  1434,  ^3.  septembris.  Casma«. 

Capitulum  casmmse  Mathato  Paloch,  mriai  judke  cogcnU,  c&mtfmnitnUm 
dxniatis  zagraL  a  s£  in  jus  vocakim  €sse  Sigtsmundo  rtgi  refirf. 

Serenissimo  principi  domino  Sigismundo  dei  gracia  Romanonim 
impcratori,  semper  augusto»  ac  Ilungaric,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie 
etc.  rcgi,  domino  ipsorum  naturali,  capitulum  ecclesie  chasmcnsis  ora* 
cionum  suffragia  devoiarum  cum  perpetua  fidelitate.  Noverit  ipsa 
vestra  serenitas,  quod  nos  honore  quo  decuit  reccptis  litteris  magnLQci 
domini  comitis  Mathyus  de  Paloch  judtcis  curie  ipsius  vestre  sercnitatis 
cvocatoriis,  nobis  amicabiliter  directis,  quas  capite  nostri  sigilli  consig- 
nantes  vobis  in  specie  duximus  transmittendas  et  iuxla  earumdera 
continenciara  unacum  Demctrio  de  Drenowa,  homine  eiusdem  vestre 
sercnitatis  in  eisdera  litteris  ipsius  doraini  comitis  Matbyus  evocatoriis 
inter  alios  homines  ipnus  vestre  screnitatis  nominatim  consoipto, 
nostrum  hominem  videlicet  discretum  virum  Georgium  clericum  de 
Zwsycza,  chori  ecclesie  nostre  predicte  prebendarium,  ad  infrascriptam 
cvocacionem  faciendam  nostro  pro  tcstimonio  transmisimus  fide  dignura. 
Qui  tandem  exinde  ad  nos  reversi  nobis  uniformiter  retulerunt,  quod 
prefatus  homo  ipsius  vestre  sercnitatis,  presentc  dicta  nostro  tcstimonio, 
sabbalo  proximo  ante  festum  beati  Mathei  apostoli  et  ewangeliste 
proximo  preteritum,  Stephanum,  filium  Michaelis,  modernum,  \fi- 
chaelera,  filiura  Sebastiani,  Gregorium  Hodosthyh,  Briccium,  fratrem 
dusdem,  Anthonium  de  Florencia,  Petrum  Hungarum,  Nicolaum 
nienky;  Georgium  sartorera,  alias  judices;  Fabianum  litteratum,  Frychc 
Thewtunicum,  Blasium,  filium  Wytezycz  ct  alios  juratos,  cives,  hospites 
ct  totara  communitatem  civitatis  monlis  Grecensis  in  eadem  civitate 
montis  Grecensis  ad  contenta  dictarum  litterarum  evocatoriarum  ipsius 
domini  comitis  Mathyus  in  premissis  perhemptoric  responsuros»  racio- 
nemque  eflicacem  reddituros  ac  de  judiciis    triginta  trium    marcarum 


I 


104 


Dm.  So.  —  An,  14J4^ 


vobis  el  parti  adverse  salisfacturos  contra  honorabile  capitulum  ec- 
cksie  zagrabiensis  ad  oclavas  festi  beati  Michaelis  archangeli  nunc 
Venturas,  vestre  serenitatis  evocassct  in  presenciam.  Datum  sexto  die 
diei  evocacionis  antedictc.  Anno  domini  njillesimo  quadringentesimo 
tricesimo  quarto. 

fA  tergo).  Domino  rcgi,  pro  honorabili  capitulo  ecclesie  zagra- 
biensis, contra  Stcphanum,  filium  Micliaelis  modemum  judicem  ci?i- 
tatis  raontis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam  ct  alios  intrascriptos  ad 
octavas  festi  beati  Michaelis  arcbangcli  evocacionis  relalio. 

Originale  in  chirtA,  A  tergo  Testigium  impress  sigiUi  In  arch,  ven.  Capit. 
cccL  £agr:ib.  Act«  Cap.  anL  iasc.  6,  nr.  25. 


80. 

Anno   1434. 
Injuriae  a  capiiuh  tagrab,  civtbus   Grecensibus  iliaiae,  refcruntur. 

Item,  in  anno  domini  millesLmo  CCCCXXX  quarto,  tempore  iudi- 
caius  viri  providi  et  circurospecti  Johannis,  lilii  Pero,  honorabilis  vir 
dominus  Petrus  archidiaconus  dubicensis  ex  scitu  et  voluntate  tocius 
capiiuli  ecclesie  zagrabiensis,  quemdam  civem  civitatis  prefate,  nomine 
Johanncm  Plusar,  absque  omnx  culpa  sua  crudelibus  et  enormibus 
vulnerum  plagis  affecisset.  ipsum  semivivum  relinquendo ;  qui  tandem 
post  paululum  lemporis  ex  eadem  plagacione  vulnerum  vttam  suam 
finivit  temporalem,  Lite  tamen  inter  cives  predicios  et  capitulum 
pendente* 

Item,  eodem  anno  et  iudicatu,  discretus  vir  dominus  Nicolaus 
prebendarius,  capellanus  honorabilis  viri  domini  Jacob!  de  Zcrdahel 
canonici  ecclesie  zagrabiensis  prenotate,  ex  scitu  et  voluntate  prefali 
domini  Jacobi  ac  ipsius  tocius  capituii,  quemdam  civem  civitatis  pre- 
dicte,  nomine  Martinum^  sutorem,  in  territorio  capituii  rcpertum, 
absque  omni  culpa  sua  dire  et  crudeliter  verberavit  et  plagavit  usque 
ad  sanguinis  effusionem,  potcncia  mediante,  Lite  tamen  inter  cives 
et  capitulum  pendente. 

Item,  in  anno  domini  millesimo  CCCCXXX  quarto,  nunc  pro- 
ximc  elapso,  tempore  iudicatus  judicis  Johannis,  (ilii  Pero,  homines 
el  famiUarcs  dommi  GregorLi  custodis  et  canonici  ecclesie  zagrabiensis, 
circa  festum  sancti  Michaelis  archangeli  cum  allis  familiaribus  aliorum 
dominorum  capituii  prenotati,  clara  diei  luce,  quosdam  certos  concives 
ct  cohabitatores  nosiros,  videlicet:  Bcnedictum  Dudinych  cum  certis 
socils  suis  in  campo  ct  territorio  civitatis  in  pascuis  eiusdem  civitatis 
communibus  repertos,  absque  omni  culpa  eorum,   diris   vcrberum    ct 


DtK.   Si.    —    /^jF>. 


105 


vtilncrum  plagis  affecerunt  ct  semivivos  it  idem  rcliquerunt,  et  insuper 
bovcs  eorum  octo  magnos,  una  cum  aliis  eorum  rebus  ab  ipsis  rece- 
pcrunt  t*x  consensu  et  admissione  atque  voluntale  predictonim  domi- 
norum  capituli  prcnotati,  potencia  mediante,  in  preiudicium  et  viola- 
cionem  iurium  et  libertatum  ac  territorii  civitatis  pronotalc;  quod 
cciam  factum  doraino  Mathkoni  et  domino  Perkoni^  fratri  suo,  bene 
notum  est,  Et  dum  superinde  ab  ipsis  doroinis  capituli  scpefaU  iusti- 
ciam  nobis  imperliri  postulasscmus,  in  sacristia  eorum  postulassemus 
et  satisfaccionera,  tunc  in  presencia  hominis  dominorum  Mathkonis  ct 
Perkonis  fratris  sui,  curiensis  videlicet  curie  episcopalis  zagrabiensis, 
coram  codem  curiense  nuUam  nobis  justiciam  nee  atiquam  satisfac- 
cionem  impenderc  voluerunt  domiiii  capituli  scpefati,  in  contemptum 
ct  dcrogamen  ac  oppressioncm  jarium  et  libertaJum  civitatis  scpefatc. 

DocuBQentum    transactioDalt,    In  aruhiv.  veiu  Capit,  zagrab.  Act.  Capit,  ant, 
fasc.  10.  ur  16, 


Anoo  143$^  I.  januarii.  Zagrabiae. 

}oltanna,    Osiercit  zagrab.  abbas^    comtnunitaH  cmtath  zagrab,  c.xffnpiar 
ngis  Sigismundi  iiiteramm,  quibus   (ommunitas  civcsqut  in  tuUlam  a$su- 

muntur^  deferU 

Nos  frater  Johannes,  abbas  monasterii  beatc  Marie  scraper  vir- 
ginis  de  Zagrabia,  ordinis  fratrum  Cisterciensium,  tolusquc  conventus 
fratrum  loci  ciusdem.  Significamus  tenorc  presencium,  quibus  expedil 
universis,  quod  Johannes,  filius  Pero,  iudex  et  Anthonius  ac  Fryche. 
iurati  cives  civitatis  mentis  Grecensis,  pro  se  et  pro  univcrsis  civibus 
ac  pro  tota  communitate  eiusdem  civitatis,  ad  nostram  personaliter 
vcnientes  presencia m,  exhibuerunt  nobis  quasdam  litteras  palentes 
exccnentissimi  principis  domiui  Sigismundi,  dei  gracia  Romanorum 
impcraioris,  semper  augusti,  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacic,  Croacic 
etc.  regis,  dominl  nostri  et  eorum  naturalis,  plurimum  metuendi  atque 
generosi,  sigilio  sue  serenitatis  rejy^ie  dudum  consi^^Tiatas,  pelcntes  nos 
deb\ta  prccum  cum  instancia,  ut  tenorcm  earumdem  Htterarum  ipsius 
domini  nostri  regis  present ibus  litteris  no^fris  paten tibus  inseri  ct 
sigilio  nostro  et  convenluali  consigriari  facientes»  eisdem  ex  co  dare 
dignarcmur,  ne  per  discrimina  viarum  ipsas  litteras  eiusdem  domini 
nostri  regis^  eosdem  cives  dicte  civitatis  quoquomodo  amittere  con- 
tingat.  Quarumquidera  litterarum  tenor  talis  est:  (vid.  VoL  I.  Doc.  404, 
de  anno  1397*  21.  martii),  Nos  itaiiue  peticionibus  memoratorum  iudicis 
el  iuratorurb  civium  civitatis  prenotale,  iustis    utputa   et   luriconsonis 


io6 


Doc,  S2,  —  Afi,  f^jj. 


annucntcs,  predictas  littcras  pretitulati  domini  nostri  regis,  non  ab- 
rasas,  non  cancellatas^  nee  in  aliqua  ipsorum  parte  viciatas,  scd 
prorsus  oniiii  vicio  ct  suspicione  cardites,  presentibus  liltcris  nostiis 
patentibus  dc  verbo  ad  verbura  sine  diminucionc  et  additamento  ali- 
quali  inseri  et  stgilli  nostri  convcntualis  appcnsione  communiri  fad- 
cntes,  eisdcni  judici  ct  iuratis  ciyibus  ci?italis  sepcfatc,  uberiorcm  ip- 
sorum racionem  ct  cautelam  ob  premissam  duximus  concedendas. 
Datum  Zagrabie  prtnotata,  in  fcsto  Circumcissionis  domini.  Anno 
ciusdem  millesimo  quadringcntcsimo  triccsimo  quinto. 

Origtimle  is  tnembraoa^  a  duabtis  umls  senceis  pendebant  duo,  mmc  afulso, 
sigilla.  to  arch.  lib«  teg,  dvit.  zagruK 


Adiio   I435r   '4*  jaanarii,  Alhae. 

Cofwenti4s   Cruciferorum    de    AWa^    kgatoi  qniikm   cmiatis  month    Gre- 

cefisis  centra  twbiUs  de  Susai  die  pmesitMa  adtitnhse,  nobilis   autem  de 

Suscd  frustra  esse  exspictaias^  confirmaL 

Nos  convcntus  Cruciferonim  domus  hospital  is  ecclesie  bcati 
regis  Slephani  de  Alba.  Meraoric  commendamus,  quod  Jacobus,  fllius 
Johannis,  dicli  Bolya,  civis  civitatis  de  monte  Grecensi  iuxta  Zagrabiam 
existente,  in  sua  ac  judicis,  jurato'rumquc  civium  ut  tocius  commu- 
ni  talis  de  cad  em  personis  in  nostram  reniens  prcscnciaro,  nobis  per 
inodum  protestacionis  sij^nificare  curavit  in  hunc  modum:  quomodo 
Ladislaus,  filius  Nicolai  et  Johannes,  filius  Laurcncii  dicti  Tliot  de 
Zomzedwar  in  causam  attract!  per  prefatos  judicem,  juratosquc  cives 
et  totam  communitatem  actorcs,  mcdiantibus  litteris  cxccllentissimi 
principis  domini  Sigismundi  imperatoris  in  prescnciam  ciusdem  ad 
oclavum  diem  festi  Epiphaniarum  domini  proxime  preteritum  in  ci- 
vitatcm  Albcnsera  evocati  extitisscnt;  ipsoquc  lermino  advcniente,  idem 
Jacobus,  filius  Johannis,  pro  eisdcm  judice,  juratisque  civibus  ct  pro 
tola  communitate  cum  procuratoriis  litteris  eorumdem  m  eadem  civi* 
tate  Albensi  comparuisset;  undc  facta  huiusmodi  protestacione,  idem 
Jacobus,  filius  fohannis,  littcras  nostras  super  prcdicta  protcstarione 
postulassei,  quas  nos  eidem  concessimus  comrauni  justicia  svadentc. 
Datum  fcria  sexta  proxima  post  octavum  diem  prescript!  festi  Epipha- 
niarum domini.  Anno  ciusdem  millesimo  quadringentcsimo  triccsimo 
quinto, 

Origiaale  tii  chaita,  A  tergo  vestigittm  Imprci^.!  deUU*  In  ifch.  lib.  rec 
dv.  sagrmb. 


Doc.  8 J.  84.  —  An.  14.35.  107 

83. 

Anno  I435»  post  dominicam  Laetare,  Posonii. 

Siffismundus  causam  capituli  contra  civitatcm,  quam  ex  curia 
regia  abscntantibus  se  civibus  ab  ejus  curiae  judicio,  in  suam  prac- 
sentiam  in  suo  ad  rcgnum  reditu  revocaverat,  ubi  etiam  a  Thoma  et 
Georgio  canonicis  zagrabiensibus,  procuratoribus  capituli,  plures  in- 
quisitiones  et  protestationes  capitulorum  et  judicum  nobilium  prae- 
sentaverant  contra  civitatem;  nihilominus  imperator  impeditus  aliis 
negotiis,  rursus  ad  Hermannum  banum  Sclavoniae  vel  vicebanum  seu 
vicecomitem  et  judices  nobilium  zagrabiensis  comitatus  remittit  ad 
octavas  s.  Georgii  finiendam,  ne  uUa  pars  ad  eum   amplius  recurrat. 

Georgii  Marceluvid;  Regesta  ut  supra. 

84. 

Anno  I435»  29.  martii.  Posonii. 

Sigismundus  Hungariae  etc,    rex,    Hermanno  bano  praccipity  ut  in  causa, 

quae  inter   communitatem    civitatis   et   nobiles   de    Sused  de  possessionibus 

Petrovina  Hrai^a  et  Siljakovina  agcbatur,  rem  Judicet 

Commissio   propria  domini  imperatoris  ex 
dcliberacione  baronum  in   judicio    facta. 

Sigismundus  dci  gracia  Romanorum  imperator,  semper  augustus, 
ac  Ilungarie,  Bohcmie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex.  Fideli  nostro  spec- 
tabili  et  magnilico  Hermanno,  Cilie  et  Zagorie  comiti,  regni  nostri 
Sclauonie  bano,  socero  nostro  carissimo,  salutem  et  graciam.  Nostram 
venientes  in  presonciam  fideles  nostri  providi  viri :  Petrus,  dictus 
^ragyar,  alias  judex  ct  Xicolaus  litteratus,  cives  civitatis  nostre  mentis 
Grecensis  de  Zagrabia,  nobis  in  suis  ac  ceterorum  universorum  conci- 
vium,  hospitum  et  populorum  eiusdem  civitatis  nostre  personis  expo- 
suerunt  querulose^  quomodo  alias  condam  Nicolaus  ac  Laurencius, 
filii  Nicolai  dicti  Toth  de  Zomzedwar,  quasdam  tres  possessiones  pre- 
fate  nostre  civitatis  et  consequenter  ipsorum  civium:  Petrowyna  ac 
Ilrastya  et  Syllyakowyna  vocatas  in  comitatu  zagrabiensi  habitas  ab 
ipsa  civitate  nostra  et  cisdem  civibus  indebite  ac  minus  iuste  pro 
seipsis  occupassent  et  occupatas,  dum  vixissent,  tenuissent  et  conser- 
vassent.  Nunc  autem  ipsis  Nicolao  ac  Laurencio  defunctis,  Ladislaus, 
prefati  Nicolai  ac  Johannes,  antefati  Laurencii  filii,  detinerent  similiter 
indebite,  immo  potencia  mediante,  in  ipsorum  civium  dampnum  et 
preiudicium  valde  magnum;  super  quo  supplicarunt  ipsi  Petrus  ac 
Nicolaus  litteratus,  cives  nostre  civitatis  zagrabiensis    prcdictc,    sibi  et 


io8  Doc.  85.  —  An.  1435. 


dictis  ceteris  eorum  concivibus  per  nos  de  condigno  juris  remedio 
provider i.  Unde  cum  noS  qucmquam  regnicolarum  nostrorum  suo  justo 
jure  indcbite  destitui  nolentes,  inter  eosdem  cives  nostros  ac  prefatos 
Ladislaum  et  Johannem  judicium  fieri  et  debitam  justiciam  ministrari 
velimus,  igitur  lidelitati  tue  firmiter  precipientes  mandamus,  quatenus 
habitis  presentibus  prefatis  ambabus  partibus  simulcum  eanimdem 
universis  litteris  et  litteralibus  munimentis  factum  annotatarum  posses- 
sionum  tangcntibus  tui  vocatis  et  accersitis  in  presenciam,  auditisque 
ipsarum  parcium  proposicionibus,  allegacionibus  et  obieccionibus  ac 
revisis  et  diligenter  examinatis  huiusmodi  eorum  litteralibus  instrumcntis 
inter  easdem  partes  super  facto  predictarum  possessionum  apud  manus 
ipsorum  Ladislai  et  Johannis  occupative,  ut  dicitur,  habitarum,  merum 
judicium  ac  debitam  justiciam  recusa  et  dissimulacione  absque  ali- 
quali,  regni  nostri  consvetudine  dictante  adeo,  ut  pro  defectu  justicie 
neutra  ipsarum  parcium  nostre  exinde  per  amplius  cogatur  qucnilari 
maiestati,  facere  et  impendere  modis  omnibus  debeas  et  sccus  in 
premissis  non  facturus.  Datum  Posonii  feria  tercia  proxima  post 
doroinicam  Letare.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  tricesimo 
quinto.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  quadragcsimo  octavo. 
Romanorum  vigesimo  quinto.  Bohemie  quintodecimo.  Imperii  vero 
sccundo. 

Originalc  in  charta,  in  margine  inferiori  impressum  sigUlum  maios.  In  archiv. 
incl.  Acad.  Scient.  Slav,  merid. 


85. 

Anno  1435. 
Injuriae  a  capititio  zagrab,  ctvibus   Grecensibus  lllatae,   referuntur. 

Item,  in  presenti  registro  notantur  et  contincntur  multe  iniurie 
et  obprobria  ac  dampna  et  nocumciita,  quasque  honorabiles  viri  do- 
mini de  capitulo  ecclcsie  zagrabicnsis  in  anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo XXX  quinto,  nunc  presenti,  post  recessum  magnifici 
domini  Mathkonis  de  Thallowcz  etc.  gubematoris  prioratus  Aurane  et 
episcopatus  zagrabicnsis  ac  civitatis  montis  Grechensis  de  iuxta  Za- 
grabiam,  per  eundem  dominum  Mathkoncm  circa  serenissimum  prin- 
cipem  dominum  Sigismundum,  dei  gracia  Romanorum  iraperatorem 
etc.  factum  diebus  infrascriptis,  super  cives,  incolas  et  inhabita tores 
dicte  civitatis  montis  Grechensis  contra  mandata,  prohibiciones  et 
'bligamina  ipsius  domini  Mathkonis  literatoria  inter  eosdem  dves  et 


Doc,  85.  —  An.  J^JS^ 


109 


inter  ipsos  dominos  dicti    capituli   ra^rabiensis   per    ipsum   doininum 
Mathkoneiti  facta. 

Item,  primo  in  die  scu  circa  diem  medie  Quadragcsime  prcfati 
domini  dc  capitulo  zagrabiensi,  quondam  civem  prediclc  civitatis,  no- 
mine Stephaniam,  sutorem^  per  iudicem  eorum  specialem  et  per  qucm- 
dam  capellanum  ipsoruro,  absque  omni  culpa  ipsius  Stephani  suloris, 
dctincri  fecerunt  bina  vice  ct  lamdiu  in  tippone  scdcre  fecerunl, 
quousque  ipsorum  placuit  voluntati,  nulla  lamen  ex  parte  eiusdcm 
Stephani  suloris  et  iudice  civitaiis  prenolate  iusticia  postulata^  in 
preiudicium    et   derogamen  prcfatorum  civium  civitatis  prenotatc. 

Item,  feria  quinta  proxima  ante  dominicam  Ramispalmarum  do* 
minus  Jacobus  dc  Zcrdahel,  canonicus  ecclesic  zagrabiensis,  missis 
ho  minibus  et  pastor  ibus  suis  cum  bobus  et  peccoribus  suis  ad  campum 
el  tcrrilorium  civitatis  prenotate,  segctcs  et  fruges  ipsonim  civium 
in  campo  ct  teiritorio  eiusdem  civitatis  habitas  per  cosdem  homines 
ct  paslorcs  suos  cum  ipsLs  bobus  et  peccoribus  suis  depasci  et  destrut 
ac  devaslari  fecit  in  dampnum  et  nocumcntum  eonimdem  civium 
yalde  magnum;  et  dum  ipsos  bovcs  dicti  domini  Jacobi  iidem  civcs 
pro  ipso  dampno  et  nocumento  eorum  dc  more  alias  consveto  esli- 
mando  ad  judiccm  civitatis  dcpulUssent  seu  dcpclli  feci^sent,  tunc 
adhuc  ipse  dominus  Jacobus  ipsis  civibus  minas  mortis  inposuit  ct 
nequaquam  ab  ipso  judicc  civitatis  prcdictc  ipsos  suos  boves  redimere 
voluit,  nisi  iudcx  cunc  cpiscopatus  zagrabicnsis,  pro  scrviciis  suis  per 
peticiones  ct  per  preccs  suas  ab  eisdcm  civibus  ipsos  bovcs  obti- 
niiissct. 

Item,  in  die  Ramispalmarum  dominus  Mathias  Kclkedii,  similiter 
canonicus  prcdictc  ecclesic  zagrabiensis,  in  libero  foro  in  civitate 
montis  Grecensis  supradicta  habito,  piscatores  forenses  in  eodem  foro 
pisces  vendentes  vcrbcravit  usque  ad  sanguinis  eflfusionem,  absque 
omni  culpa  eorum.  Et  tandem  dum  iidem  piscatores  sibi  ex  parte 
ipsius  domini  \fathic  iusticiam  per  iudicem  dictc  civitatis  irapcrtiri 
postulasscnt,  tunc  adhuc  idem  dominus  Mathias  canonicus  ibidem  in 
eodcra  foro  in  prescncia  ipsius  judicis  astans  omni  revcrencia  tarn 
ipsius  judicis  quam  sua  postposila,  eundcm  judiccm  ipsius  civitatis 
Tcrbis  turpibus  ct  cnormibus  cnorraitcr  vituperavit  in  preiudicium  ct 
derogamen  ac  opprcssioncm  civitatis  predicts 

Item»  feria  quinta  proxima  post  festum  apparicioms  beaii  Mi- 
chaelis  archangcli,  scu  post  festum  sancti  Staniztai,  prenotaius  dominus 
Jacobus  dc  Zerdahel  canonicu?,  ut  prefertur,  ipsius  ecclesic  zagra- 
biensis   per  certos   homines  ct  familiarcs  suos  ex  consensu  ct  volun- 


110 


D9C.  8s*  —  An,  I4JS 


talc  ac  comroissione  omnium  dominorum  dc  prcfato  capitulo  zagra* 
bicjisi  concanonicorum  videlicet  ct  consociarum  suorum  sex  cives  ci 
habiialores  civitatis  sepcdicle  in  campo  ct  tcrritorio  eiusdera  civitatis 
in  pascuis  boves  sues  tempore  nocturno  pascentcs  repcrlos,  vestibus 
c-t  ceteris  rebus  corum  extunc  apud  ipsos  habitis  spoliari  et  spoli- 
atos  dire  vcrbcrari  ct  crudcliter  colligari  fecit,  et  tandem  spoliates, 
verberatos  et  crudelilcr  colltgatos  petie§  equos  eorum,  super  quos 
pro  tunc  cquitarunt,  iidcm  famuli  per  campuro  ipsius  civitatis  trabl 
fecerunt  orani  sine  culpa  eorura  ac  misericordia  dci  pcnitus  postcrgata 
in  preiudicium  ct  deroi^amen  et  oppressionem  libertatum  et  tcrritorii 
civitatis  sepcdicte.  Ex  quibusqtiidenn  sex  hominibus,  qiiatuor  eorum 
secundo  aut  Icrcio  die  vix  sunt  reperli,  duo  autem  eorum  usque  in 
hodiernum  diem  adhuc  non  sunt  invenli  necxue  reperti,  quos  prefati 
ipsius  domini  Jacobi  famuli  illuc  fecerunt  el  reposuerunt,  quo  ipsorum 
placult  voluntatis  dc  quibus  adhuc  nescilur  ubi  sint,  polencia  me- 
diante.  Lite  tamen  inter  capilulum  el  cives  pendente. 

Item,  insupcr  prefati  domini  de  capitulo  prenotato  missis  fa- 
miliaribus  et  ceteris  armatis  hominibus  et  pastoribus  eorum  cum 
bobus,  cqtiiS  et  ceteris  animalibus  ipsorum  scgctes  et  fruges  ac  fe- 
nilia  et  cetera  pascua  communia  civitatis  sepedicte  in  tcrritorio  ct 
campo  civitatis  predicte  penitus  et  per  omnia  depasci  et  dcstrui  ac 
dcvastari  fecerunt  impune  in  preiudicium  similiter  el  derogamen  ac 
oppressionem  libertatum  ct  tcrritorii  civitatis  sepedicte,  minas  mortis 
civibus  ipsius  civitatis  semper  imponentes. 

Item,  eciam  hi  is  mabs  non  contenti  sed  peiora  peioribus  accu- 
mulanles,  feria  quarta  proxima  ante  fcstum  Penthecostcs,  iidem  do- 
mini de  capitulo,  missis  certis  eorum  familiaribus  armatis  ad  campum 
et  tcrritorium  civitatis  sepcdicte,  cuiusdam  habitatoris  et  civis  di' 
civitatis  nomine  Petri,  culloris  terram  suam  arabilcm,  in  predicio 
campo  ct  tcrritorio  ipsius  civitatis,  rastro  ferreo  vulgo  brana  vocato, 
pro  seminando  milio  cum  duobus  bobus  suis  rastrantis,  pretcr  quoa 
plures  non  habebat,  cum  quibus  eciam  bobus  sibi  et  pueris  suis 
victum  acquirebat,  unum  bovem  ex  eisdem  bobus  duobus  ad^ terram 
ciiideUier  demactari  fecerunt  usque  ad  mortem  absijue  omni  culpa 
ipsius  Petri,  in  dampnum  et  nocumentum  eiasdem  Petri  valdc  magndro, 
potencia  ipsorum  mediante.  Lite  tamen  peodente  inter  ipsos,  contra 
libertalcm  civitatis  sepefate. 

Item,  feria  secunda  proxima  post  feiium  Pc^lhecostcs  in  anno 
prc:5cnii  honorabilis  vir  do  minus  Grcgorius  custos  et  canon  reus  treclestc 
zagrabicnsis,  cum  quodam  Gregorio  dicto  Ho^jjatUycbilch,  iobagione  suo, 
ct  aliis  familiaribus  ct  jobagionibufi  suis  gladiis  ct  aUis  armi^  ipsorum 


DtK,  S6;  —  Am,  IfJS' 


evanginalis  ct  cxcmptis  in  tcrrilorium  civitatis  prcdicte  prope  eccle^siam 
saacie  Margarelhe  virgbiis  ex  consensu  et  voluntate  iocias  capituli 
predictc  ecclesic  zagrabiensis  polencialiter  irrucndo  in  horto  Tome 
iurati,  lilii  Choni,  iudicis,  in  suburbio  et  tcrritorio  ipsius  civitatis 
habito,  palos  sou  valla,  vult^o  prezleczc  dicta,  potenctalitcf  extrahcndu ' 
in  ipsum  hortura  potcnli  ct  armata  manu  irrucndo,  quemdam  servum 
suum  Gregorium  Churman,  prcnominatum,  sub  nomine  furis  arriperc 
et  capcrc  ac  dctincri  fecit,  potencia  mediantc,  in  preiudicium  cl  op- 
prcssionem  ac  violacionem  Hbcrtalum,  lerriioriique  civitatis  prenotatc 
valde  magnum.  Lite  inter  capitulum  ct  civcs  predictos  pendente. 

Item,  sabbato  proximo  post  feslum  beati  Johannis  bapiistc»  anno 
similiter  in  prcsenti,  honorabilis  vir  dominus  Jacobus  de  Zcrdahel 
canonicus  ecclesie  zagrabiensis,  per  certos  homines  et  familiares  suos 
in  terriiorio  et  in  campo  civitatis  predictc,  Franciscuro  sutorem  cum 
uno  servilore  seu  pastore  suo  unum  equum  et  boves  suos  pascentem 
ex  scitu,  consensu  et  voluntate  tocius  capituli  predicti  depredari  et 
predictum  Ciiuum  suum  recipi  ct  abduci  ac  ab  ipso  pastore  suo  vesti- 
menta  et  cin^,'ulum  cum  pera  et  pccuniis  dcpredative  recipi  el  aspor- 
tari  ac  auferri  fecit  potencia  mcdiante,  in  preiudicium  ct  dampnum 
ac  opprcssionem  libcrtatis  civitatis  prenotatc  ct  territorii  eiusdem. 
Lite  tamen  inter  ipsum  capitulum  et  predictos  cives  pendente, 

Documentum  tniosactjonale.  In  arch.  ven.  Capit.  jcagmb.  Act  cap.  Ant. 
fa»c.  10.  nr.  i6. 


86. 

Anno  I435t   lo.  Anguslt.  Brunae 

SigismuHiius  HungnHac  He*  rex,  Mathata  Tahvac^  episcopatm  zagraif,  guber- 

nat0ri,  itutque  fmtri  mamial,    ut  capitulum  in  fructum  a^rorum  a  a>m- 

munitaU  civiiniis  ei  ereptomm  risHtuat, 

Commissio  propria  domini  imperaloris. 
Sigismunius  dei  gracia  Romanorum  imperator,  semper  augustus, 
ac  Hungarie,  Bohcmie^  Dalmacie,  Croacic  etc.  rex.  Fldelibus  nostris 
magnitico  Mathkoni  dc  Talloucz  inter  cetera  coraiti  kouinensi  et  aipe- 
taneo  nandoralbensi  ac  gubernaloii  episcopatus  zagrabiensis  et  cgregio 
Perkoni  de  dicta  Talloucz,  fratn  eiusdem,  salutem  ct  graciam.  Pro 
parte  ct  in  persona  honorabilis  capituli  ecclesie  zagrabiensis  nostre 
cxponilur  maicstali  gravi  cum  querela,  quomodo  icmporibus  proximc 
preteniit^  judex,  juid1i«  cetcrique  civcs  et  populi  civitatis  nostre  montis 
Giecen^is  de  Zagrabii  quasdam  terras  arabile^^  et  fenilia  predicti  capi- 
tuli Krog  vocalfls.    in    quarum    domlnio    idem    capitulum    a    tempore 


112 


D&c,  86,  —  An.  ^435- 


cuius  contrarium  mcmoria  horainum  tjoti  comprchenderit  perstitisset,  ab 
eodcm  capitulo  anno  in  present!  indebite,  immo  polcncialiler,  occupas- 
sent  et  occupatis  utercntur  etiani  de  prescnti,  potencia  eonira  med)- 
ante,  in  preiudicium  ct  dampnum,  jurisquc  derogamen  ip$ius  capituli 
valdc  magnura.  Et  quia  nos  ipsum  capitulum  huiusinodi  suis  justis 
juribus  minus  juslc  ct  indcbite  per  quempiam  destitui  nolumus  ct 
privari,  ideo  fidelitali  vestre  firmissime  precipimus  et  mandamus, 
quatenus  statim  receplis  prcscntibus  prcmissas  terras  ct  fen  ilia  Kiog 
appellatas,  de  quarum  scilicet  dominio  ipsum  capitulum  per  antefatos 
judicem  ct  civcs  nostros  de  mone  Grccensi  modo  premisso  exclusos 
fore  compenctis,  nirsus  et  iterum  eidem  capitulo  reslatucre  debeatis, 
prefatos  judicem  et  cives  de  dominio  earumdcm  cxcludcndo;  ipsum 
eciam  capitulum  in  eisdem  contra  quosvis  illegitimos  impctitores  et 
signanter  adversus  iamfatos  judicem  ct  cives  nostros  in  persona  ct 
auctoritate  noslrc  maiestatis  presenlibus  vobis  in  hac  parte  attributa 
mcdianle  conservarc,  proicgere  et  indempniter  manutcncre  debeatis, 
committentes  prefatis  judici  et  civibus  nostris,  lit  si  iidem  in  facto  buius- 
modi  terrarum  et  fenilium  Krog  nuncupatanim  quitquam  juris  sc 
habcie  prciendunt,  id  coram  nostra  maiestate  aul  alio  judice  eorum 
ordinaiio  juridicc  ct  secundum  legem  ac  consvetudinem  rcgni  nostri 
legiltime  prosequantur  super  capitulum  prenotatum,  ex  parte  quorum 
nos  aut  alter  judex  eorum  ordinarius  omnino  contra  cos  querelam. 
judicium  et  justiciam  impendemus  aut  impendet  prout  dicta verit  ordo 
juris,  Secus  ergo  non  facturi  gracie  noslre  sub  obtentu.  Presenlibus 
perlectis^  cxbibcnti  restitutis.  Datum  Brunne  parcium  Morauie  in  feslo 
beati  Laurencii  martiris.  Anno  domini  millcsirao  quadringentesimo  trice- 
simo  quinto,  Regnorum  nostrorum  anno  Hungaric  clc  XLIX.  Roma- 
norum  XXV.  Bohemie  XVI.  Imperii  vero  lercio, 

OrigiBale  in  charta.  In  mArgine  infer,  impressam  est  sigiltum.    In  arcli    wn, 
Cnpii.  ecd,  zagrab.  Act  Cap    ant,  fasc.  6,  nr    24. 


In  regestis  Georgii  Marcclovid  post  mentionem  buiUB  r<  -  1  n  tn  lati,  ndflilttr: 
Lltteras  anprascriptas  Sigismundi  rMnissionaIes»  Hermano  bano  j  j  i^  «  nt  Ait  procurator 
capituli  Fablanus  de  Slreza  canotiicus  zagrabieosis^  simulque  alia»  Mathiae  de  Palocb, 
jiidids  curiae,  proclamatas  anno  1435.  in  octavi^  s.  JacobI,  infonnaodo  euis»  uti  olim 
Paloch  a  Georgio  canonico  lagrabiensi  infonnabatur  de  cnidelitate  clvium  an.  142 
excrcita,  idquc  probavit  inquisidooc  chasmensisw  po^gani  «t  judicum  nobllium  conn- 
tatus  zagrabicnsis;  itiFUpcr  ad  commQnem  iQqui&icion^m  rem  offcrens,  cires  com* 
miuiem  ioquisitioncm  non  acoeptantes  repouuutt  inquisitortim  productas  nan  valcre 
practentantes  litteras  Sigismundi  an  1405.  YXI.  kaleudas  mati,  io  qaibus  e>at:  drcrc^- 
TlnmS)  quod  nullus  publicus  notarius  in  causis,  quae  inter  duos  laicos  verhtntu 
sive  coram  judice  ccclesiastfco  sive  saeculari  procurare  audeal  vel  ullatenus  advocati. 
fled  nee  extranenm   testimonium    inter    cives    locum    kabeat,    nee    nobiles    seti    vlrl 


Da€.  8j,  —  An.  //JJT- 


1J3 


eceledastid  inquiftitionrs  possiiit  facere  contra  eos.  —  Judex  licet  exislimaret  juitlu 
morem  regm,  utiltttite  nllr^nta,  juT^meDtum  ad  capita  civium  adjudicanditni,  tamen 
jndlciliiii  cattsae  ct  cxcctitioDcm  Htteranim  productanim  ad  octavos  s.  Michaelis  in 
p«rsoaa)em  praesentiam  tmnsmistt.  obligaado  cive^  ad  eamm  littcranim  productioacm 
tunc,  ut  rcprcsentent  ad  octavas  Epipliaiiiae  jttdicii  seriem.  Zagrabie  34.  die 
octavarUQi  s.  Jacobi, 

87. 

Anno  I41S>  7*  octobns. 
Sigismamius ,  Hungariae   etc.    nx,  communitak  cmtatis  roganu  anu^pmm 
Beiae  IV\  privUegium  ik  libtrfatibus  ei  conassis  confirtnaL 

Sigismundus  dei  gracia  Romanorum  imperator,  semper  aiigustus, 
ac  Hungarie,  Bohcmic,  Dalmacie,  Croacie,  Rarae,  Seruie,  Gallicie,  Lodo- 
mcrie,  Coraanie,  Bulgariequc  rex.  Omnibus  Chrisii  fidclibus  prescn- 
tibus  pariler  et  futuris  prescns  scriptura  inspecturis  salutem  in  co, 
qui  est  omnium  vera  salus.  Dum  fideles  regii  per  donum  principis 
libertalis  bencficio  ct  cxempcionis  solacio  pociuntur,  tunc  regaUs  celsi- 
ludo  laudem  et  augraentacioncm  honoris  adipiscilur  in  present!,  in 
fuluro  autcm  gloriam  consequi  poterat  sempitemam,  et  tanto  in  su- 
orum  subiectorum  multitudine  uberius  glariatur,  quanto  ipsos  direcUs 
circiter  oculorum  conspeclibus  ad  sue  maicstatis  exccllcnciam  vidit 
copiosius  ampliari.  Proinde  ad  universorum  tarn  presencium  quam 
ftiturorum  noticiam  harum  scrie  volumus  perremre;  quod  fidclis 
nosier  Jacobus,  filius  Johannis  Bolyc  ct  Fr>xz  juraii  cives  civiiaiis 
nostre  montis  Greccnsis  de  Zagrabia  in  ipsorum  ac  judicis,  univcrso- 
rumque  el  singulonim  civium»  incolarum  ct  hospitura  ciusdem  civi- 
tatis  nostre  personis,  exhibuerunt  et  presentavcrunt  nobis  quasdam 
litteras  nostras  privilegiales  priori  novo  dupplici  autenlico  sigillo  nostro, 
quo  ut  rex  Hungarie  utebamur,  et  pridem  propter  augmentum  tituli 
nostri  impcrialis  suscepiis  coronis  imperialibus  rupto  ct  in  partes 
dissccato,  loco  videlicet  cuius  aliud  similiter  autenticum  dupplex  sigil- 
lum  pro  nostra  celsitudine  sculpi  fecimus  et  fabricari  in  pendenii 
consignatas,  tenores  quarumdam  liiterarum  condam  incliti  principis 
domini  Karoli  regis  Hungarie  predecessoris  nostri  laudande  memoric 
postremi  sui  dupplicis  autentici  sigilli  appensione  munitarum,  confir- 
mancium  tenorem  cuiusdam  privilegii  eiusdem  condam  domini  Karoli 
regis,  vetcri  suo  sigillo  autenlico  consignati  confirmative  in  se  habentcs 
privilegium  condam  domini  Bele,  similiter  regis  Hungarie,  proavi 
ipsius  condam  domini  Karoli  regis  et  predecessoris  sui,  pie  recorda- 
ci0ni9y  super  libertatibus  eorumdem  judicis,  civium,  hospitum  ct  inco- 
larum eiusdem  civitatis  montis  Grecensis  de  Zagrabia  eisdem  conces- 
sis  ac  coUacione  cuiusdam  terre  circa  montem  Grech  sub   distinccio- 

8 


114 


D&c.  87,  —  An,  J435. 


nibus  et  linjitacionibus  certarum  metarum  in  eodem  pnvilegio  expres- 
sati5,  per  cundem  condam  dommum  Belam  regem,  pro  ipsis  judice, 
civibus,  incolis  et  hospitibus  pretacte  civitatis  nostre  rite  faclis  con- 
fectum  in  se  confirmative  habcntes  tcnoris  infrascripti,  supplicantes 
annolati  Jacobus^  filius  Johannis  Bolye  et  Frycz,  iurali  cives  predicte 
nostre  civitatis,  suis  ac  aliorum,  quonim  supra  npniinibus  et  in  per- 
sonis  nostro  culmini  prece  subiectiva,  ut  easdem  litteras  nostras  privi- 
Icgiales  ratas,  gratas  et  acceptas  habendo  nostris  litteris  similiter  privi- 
k'gialibus  sub  presenti  novo  dypplici  autentico  sigillo  nostro,  quo  nunc 
ut  rex  llungarie  utimur,  emanandis,  verbotenus  inscri  facientes  pro 
eisdem  judice,  civibus,  incolis  et  hospitibus  civitatis  nostre  predicte 
ipsorumque  heredibus  et  posleris  universis  innovandas  pcrpetue  vali- 
luras  condrmare  dignaremur.  Qu  arum  quid  cm  litterarum  nostranim 
tenor  talis  est:  (vid.  Doc.  10.  an,  1406,  10.  januarii).  Nos  igilur  humi- 
limis  et  devotis  supplicacionibus  prctactorum  Jacobi  et  Frycz  iura- 
torum  civium,  per  eos  suis  ac  aliorum,  quorum  supra,  nominibus 
nostre  cxinde  porrectis  maiestati  imperiali  atque  regali  benignitate 
exauditis  clemcnter  et  admtssis,  pretactas  litteras  nostras  privilegiales 
non  abrasas,  non  cancellatas  ncc  in  aliqua  sui  parte  viciatas  immo 
mere  el  sincere  veritatis  intcgritate  prepollentes,  presentibus  de  vcrbo 
ad  verbum  insertas,  quoad  omnes  ipsarum  contincncias,  clausulas  et 
articulos  acceptamus,  approbamus  et  ratificaraus,  easque  nichilominus 
considcratis  fidelitatibus  et  fidelium  serviciorum  mcritis  annotatorum 
iudicis,  civium,  incolarum  et  hospitura  pretacte  civitatis  per  eos  maie- 
stati nostre  iuxla  ipsonim  possibilitatis  exigenciam  exhibitis  simul 
cum  ratificacionibus  et  confirmacionibus  prelibalis  nccnon  libertatibus 
ct  prerogativis  ac  collacione  predicte  terre  prope  montem  Grech  necnon 
liraitacionibus  et  distincctonibus  metarum  aliisque  omnibus  et  singulis 
supcrius  in  tenoribus  predictanim  litterarum  limpidius  specificatis 
et  conlcntis  mcra  auctoritate  ct  potestalis  pknitudine  et  ex  certa 
sciencia  nostre  maiestatis  pro  ipsis  iudice,  civibus^  incolis  et  hospi- 
tibus pretacte  nostre  civitatis  montis  Grecensis  de  Zagrabia  ac  eonim 
postcris  universis  innovantes  pcrpetuo  valituras  confirmamus  prc- 
sentis  scripti  nostri  pairocinio  median  le,  sal  vis  juribus  alienis.  In 
cuius  rei  memoriara  firmitatcmque  perpetuam  prescntes  concessimus 
litteras  nostras  privilegiales  pendentis  autentici  sigilU  nostri  novi 
dupplicis,  quo  pro  nunc  uti  rex  Hungarie  utimur,  muniminc  robo- 
ratas.  Datum  per  manus  venerabilis  domim  Mathie  do  Gatbaloucz 
prepositi  ecclesie  quinqueecclesicn>is,  aulc  nostre  summi  cancellarii, 
fidelis  nostri  dilccii.  Anno  domini  millesimo  quadringentcstmo  tric<»- 
simo  quintOi  nono  idus  octobris.  Eegnorum  nosirorum  anno  Hungai 


Do€^  88.  —  An.  143S' 


IIS 


etc  quadragesimo  nono,  Romanorum  vigesirao  sexto,  Bohemie  scdecimo, 
imperii  vero  tercio,  Vencrabilibus  in  Christo  patribus,  dominis  Ge- 
orgio  archiepiscopo  strigoniezisi^  colocensi  sede  vocante,  Dwymo  archie- 
piscopo  spalatensi,  jadrcnsi  sedc  vacante,  Petro  de  Rozgon,  agriensi, 
waradinensi  sede  yacante,  Gcorgio  Lapes,  iransilvancnsi,  zagrabiensi 
sede  vacante,  Henrico  quinqueeclesiensi,  Simone  de  antedicta  Rozgon 
wesprimiensi,  Clcmente  jauriensi,  vaciensi  sede  vacante,  Georgio  ni- 
triensi,  chanadiensi  sede  vacante,  Jacobo  sirmiensi,  Joseph  bosnensi, 
Johanne  tiniensi,  Vito  corbauiensi ,  Johanne  de  Dominis  segniensi, 
ecclesiamm  episcopis,  ecclesias  dei  feltciler  gubernantibus,  sibinicensi, 
novensi ,  scardoniensi ,  traguriensi ,  makariensi  et  pharensi  sedibus 
vacantibus.  Item  magnilicis  Mathius  de  Palowc2  prenominati  regni 
nostri  Hungarie  palatino,  comite  Stepbano  de  Batbor  iudice  curie 
nostre,  Ladislao  de  Chaak  waywoda  nostro  transilvanensi,  Johanne  et 
Stephano  Wegle,  Segnie  et  Modrusse  comitibus  regnorum  nostrorum 
Dalmacie  et  Croacie  predictorum,  Mathkone  de  Taloucz  tocius  regni 
Sclauonie»  Desew  et  Ladislao  de  Gara  machouiensi,  banis  ;  Johanne 
de  predicta  Rozgon  tavarnicomm,  Emerico  et  Johanne  de  Marcrali 
janitorum,  Johanne  et  Stephano  de  Peren  dapiferorum ,  Paulo  et 
Johanne  Kompolt  de  Naua  pincemarum^  Laurencio  de  Hedrehwar, 
agazonum  nostrorum  magistris,  ac  Stephano  et  Georgio  de  antelala 
Rozgon  comitibus  nostris  posoniensibus,  aliisque  quam  pluribus  regni 
nostri  comitatus  tenenttbus  et  honores. 


E  tnmsampto  Wkdialai  regis  am»o    (493. 
'  grabiensis. 


lo   arcMvio    lib.    reg,  civit.  za- 


88. 


AiLDo  I455i  7'  Dovembris.  Basileae. 

Coram  synodo  Basil iensi  capitulum  et  episcopus  zagrabiensis 
quest!  sunt,  eomm  bona  et  proventus  a  variis  occupari,  cosque  varie 
a  pluribus  vexari,  petentes,  ut  cum  difficile  sit  pro  singulis  Romam 
recurrere.  cis  de  remedio  providercnt;  comittit  itaque  synodus  epi- 
scopo  quinqueecclesiensi,  abbati  beatae  Virginis  de  Zagrabia  et  .  . 
Viennac,  dtoecesis  Pataviensis,  ut  illi  judicium  impcndendo  eos  pro- 
teganl. 


G^orgii    Morceloirtd:     Regesta    Diplomat*    allorumque    Docament    MSC.  ia 
bibliotheai  archidioeoctis  lagrab. 


Il6 


Dot,  89.  po.  —  An.  r^js. 


89. 

An&o  1455,  8.  novembris.  Posonii. 

Sigrsmundus^  Hungariae  etc,    nx,    omnibus    tributariis    ct    vUetrihutarm 
mamiai^  ne  a  civibm  mantis  Grectnsis  ullum  iributum  petant  mve  exigant, 

Commissia  propria  domini  imperstods. 

Sigismundus  dei  gracia  Romajionim  iraperator,  semper  augustus, 
ac  ?Iungarie,  Bohcmic,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex.  Fidelibus  nostris 
universis  et  singulis  tributariis  ct  vicetributariis,  tarn  nostris  quam 
alionim  quonimcumque  in  regno  nostro  Hungarie  ct  partibus  eidem 
subiectis,  ubilibet  constilutis,  presenlibus  scilicet  et  futuris  prcsencium 
noiiciam  habituris,  saluicm  et  graciam.  Quia  fidcles  nostri  iudcx, 
luratt,  ceterique  cives  et  incole  civitatis  nostre  montis  Grecensis  de 
Zagrabia  iuxta  eorum  aniiquas  libcrtatcs  et  prcrogativas  per  divos 
reges  Hungarie,  nostros  scilicet  predecessores,  eisdcm  gra close  con- 
cessas  et  per  nos  nunc  confirmatas,  ab  omni  tributaria  solucione  de 
personis  ac  rebus  et  bonis  corum  facienda  exempt!  sunt  penitus  et 
emancipati;  ideo  volumus  et  vejstrc  et  cailibct  vestrum  fidelitati 
firmissime  precipimus  et  mandamus,  qualenus  amodo  in  antea  a  pre- 
tactis  iudicc,  civibus  et  hospitibus  et  incolis  pretactc  civitatis  nostre 
montis  Grecensis  de  Zagrabia.  ac  rebus  et  bonis  eorum  quibuscumque, 
contra  predictas  eorum  libcrtatcs,  nullum  tributum,  nullaroquc  Iribu- 
tariam  solucionem  petere  et  exigere,  petiqui  et  exigi  facere  prcsu- 
matjs,  nee  sitis  ausi  modo  aliquali,  gracie  nostre  sub  obtentu.  Prcscntes 
quoque  perlcctas  reddi  iubemus  prescntanti.  Datum  Posonii  fcria  tcrcia 
proxima  ante  fcstum  beati  Martini  cpiscopi  et  confessoris.  Anno  do- 
mini  millesimo  quadringentcsimo  tricesimo  quinto.  Regnorum  nos- 
trorum,  anno  Hungarie  etc  XLVIIIl  Romanoium  vigesimo  quinto, 
Bohemie  sedecimo,  imperii  vero  tercio. 

Originale  in  membranAp  ia  margiae  in/erioti  impressum  est  sigillam.  In 
mrchiv.  lib.  re^.  civ.  za^rab. 


90. 

Ajmio  t435f  8,  nov«mbrii.  Posoali. 
Sigismufitius,  Hunga^ine  tU.  r^x,  commmutaum  avttaiis  monHs  Gncensts, 
si  cofiira  qmscunqyi  orJine  juduiario  copttncia  eritt  i^t  mnnibus  mukiis  sol- 
vindis  a  parhom  judidaria  nktxat 

Nos  Sigismundus  dei  gracia  Romanonim  imperator,  semper  au* 
gustus,  ac  Hungarie,  Bobemie,  Dalmacie,  Croacie  etc,  rex.  Memoric 
commcndamus  per  prcscntes,  quod  nos  turn  ad  humilUmc  supplica* 
clonls  instanciam  nonnullorum  fidclium  nosirorum  per  cos  pro  parte 


Dot.  pr.  —  An.  14^5- 


V17 


judicis,  juratorum,  cctcrommque  liniversonirti  civiam  ct  hOspitildi 
nostrc  dvitatis  montis  Grecensis  de  Zagrabia  mdicstati  nosttc  pOr- 
rcctam,  tarn  eciam  ex  gracia  spcclali  univcrsa  birsagta  et  qticvis 
judicionim  gravamina  in  quibus  ipsi  in  prescnciis  quornmcutaque 
judicum  et  justiciarionim  rcgni  nostri  quandocutnque  et  conti-a 
quoscumquc  ordine  judiciario  convicli  fuissent  et  agravati,  porctonenl 
judiciariam  concemenlcm  eisdcm  judici,  juratis  ct  universis  civibus  et 
hospltibus  duximus  rclaxanda  et  rcraittenda,  immo  rclaxamus  ct  re- 
inittiraus  prcsencium  per  vi^orcra.  Quocirca  vobis  fidelibus  nostris 
magnilicis  palatino  ct  judici  curie  nostre,  item  regni  nostri  Sclauonie 
bano,  vesirasquc  in  judicatu  vices  gercntibus  nee  non  comitibus  vcl 
vicccomitibus  ac  judicibus  nobilium  comitatus  zagrabiensis,  item  uni- 
versis  birsagiorum  cxactoribus  tarn  nostris  quam  aliorum  quorucumquc 
presenlibus  et  futuris  harum  seric  firmissin^L-  prccipimus  e\  mandamus, 
quatenus  memoratos  judiccm,  juratos  et  universes  dves  et  hospitcs 
(predicts  civitatis  nostrc)  racione  prcraissorum  birsagiortjm  per  nds 
ipsis,  ut  premittitur  graciose  relaxatorum,  intra  ct  extra  judiciumi 
tarn  in  personis,  hereditatibus,  rebusquc  et  bonis  ipsorum  quorum- 
cumque  itnpedire  ct  molestare,  irapediriquc  et  molesiari  facere  nulla- 
tcnus  prcsumatis  nee  sitis  ausi  modo  aliquali.  Prescntes  eciam  post 
Icciui  am,  semper  reddi  jubcmus  presentanti.  Datum  Posonii  feria  tercia 
proxima  ante  festum  bcati  Martini  episcopi  et  confessoris.  Anno  do- 
mini  roillesimo  quadringentesimo  tricesimo  quinto.  Regnorum  nostro* 
rum  anno  Ilungaric  etc,  XLIX-  Romanorum  XXV.  Bobcmie  scdecimo, 
impcrio  vero  Icrcio. 

OrigiDAlc  in  chartji,  exesum.  In  margine  tnferioh  impreisum  est  sigillum.  In 
aitHiv.  lib,  reg.  ci^it.  tAgmbieiisis, 


91. 

Anno  1435,  9.  novembris,  Posonii. 

'  Sighmundm,  Hungariae  etc  rex^  capitulo  H^ksim  Alhat   rt^aHs  mandate 
ut  virum  miitat,  qui  cum  ipsius  le^to  communitatts  civitatis  montis  Gre- 
censis p&ssessiafies  reambuUt  earumque  metas  ren&vet, 

Sigismundus  del  gracia  Romanorum  imperator.  semper  augustus, 
ac  Hungarie,  Bohcmic,  Dalmacie,  Croacle  etc.  rex.  Fidelibus  nostris 
capitulo  ecclesie  Albe  rcgalis,  salutem  et  graciam.  Dicilur  nobis  in 
personis  iidcliura  nostrorum  judicis,  juratonim,  ccterorumquc  civium 
et  incolarum  citritalis  nostrc  montis  Grecensis  dc  Zagrabia,  quomodo 
idem  civitas  nostra  Icgittima  rcambulaciono  et  mctarura  ercccionc 
raiovacionc  pluiimum  indigeret,  super  quo  fidclitati  vestrc  firmitcr 


118 


Dae.  g2,  —  An    r^JS. 


precipientes  mandamus,  quatcnus  vestnim  mittatis  hominem  pro 
tcstimoaio  fidedigtinm ,  quo  presentc  I^dlslaus  Thoot  de  Zwm* 
2edwar,  vel  Nicolaus»  filius  Nicolai  de  Grebcn,  aut  Jacobus,  filius 
Johannb  dc  eadem,  ceu  Georgius  et  Johannes,  filii  alterius  Jobannis 
de  dicta  Greben,  sin  Johannes,  filius  Johannis  dc  Brczouicza,  sin 
Gcorgius,  filius  Iwan  de  eadem,  neve  Slephanus ,  filius  Nicolai 
de  eadem ,  ceu  Ladislaus  Zaloych  de  Egidowcz,  aliis  absentibus, 
homo  noster ,  ad  facicm  predicle  civitaiis  montis  Greccnsis  et 
suarum  pcriinenciarum  vicinis  et  commelancis  suis  univcrsis  inibi 
legiitime  convocatis  ct  prescntlbus  accedendo,  reambulet,  easdem  per 
suas  veras  metas  antiquas,  novas  iuxta  veteres  in  locis  necessariis 
erigendo,  reambulatasque  et  ab  aliorum  juribus  possessionariis  mcta* 
liter  ueparatas  et  distinctas  relinquat  eisdem  judici,  juratis  cetcrisque 
civibus  et  incolis  pretacte  civitatis  nostre  jure  ipsis  incumbente  per- 
petue  possidendas,  si  non  fuerit  contradictum ;  contradictores  vero, 
si  qui  fuerint.  evocet  ipsos  contra  ipsos  judicem,  juratos,  cives  ac 
universos  hospites  in  presenciam  regni  nostri  Sclauonie  bani  in  sedem 
zagrabiensem  ad  lerminum  competentem  racionem  contradiccionis  eorum 
reddituros.  Et  post  hec  huiusmodi  reambulacionis  ct  metarum  erecci- 
onis  seriem  cum  cursibus  metarum  inibi  erigendarum,  contradictorum 
et  eyocatorum,  si  qui  fuerint,  ac  vicinorum  et  commctaneorum,  qui 
premisse  reambulacioni  intererunt  nominibus,  tcrminoque  assignalo, 
nobis  Meliter  rescnbatis.  Datum  Posonii  feria  quarta  proxima  ante 
festum  beat!  Martini  episcopi  et  confessoris.  Anno  domini  millesimo 
quadringcntesimo  tricesimo  quinto.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie 
etc,  XLVllIi  Romanorum  XX  VL  Bohcmie  sedecimo,  imperii  vero  tercio. 
(A.  tergo).  Fidelibus  nostris  capitulo  ecclesie  Albe  regalis,  pro 
judice  ac  juratis  ceterisque  civibus  civitatis  nostre  montis  Grccensis 
dc  Zagrabia.  Reambulatoria, 

Orig^inale  in  charts.  A  tergo  ?estigium   impressi   sigiUi  maioris.    In    archiT. 
lib«  ttg,  ciTit  zagrab. 


92. 

Anno  1425,  16.  Decembris,  In  Frodavic, 

Mathaem  Jahvac  banus,   omnibm   hominibus  possessionatis^   tjui   tributa 
tencnt,  mandai,  fu  Sigtsmundi  re^^  jussu  a  civibus  zagrabiensibus  uJIum 

tributum  exiganL 

Alathko  de  Tallowcz  regni  Sclauonie  banus,  Universis  et  singulis 
nobilibus  et  alterius  cuiusvis  status  dicti  regni  Sclauonie  possessionatis 
hominibus  tributa  ubilibet  icnentibus  et  habentibus  prescncium  no- 
liciam   habituris   salutem    cum    dileccione.    Ex   lilterls   domini  nostri 


Doc.  93.  —  An,   1435, 


1 10 


Sigisraundi  dci  gracia  Romanorum  impcraloris  ct  regis  Hungaric  etc. 
doinini  nostri  g^raciosissimi,  pro  parte  civium  et  hospitum  dYitati^ 
montis  Grecensis  do  luxta  Zagrabiam  emanatis,  vobis  et  cuilibet 
vestrum  loquentibus,  coram  nobis  productis,  vidimus  contineri,  quod 
sua  maiestas,  ex  juribus  ipsorum  civium  coram  sua  serenitate  pro- 
ductis, ipsos  et  res  eorum  quaslibet  merciraoniales  a  cuiuslibet 
tributi  solucione  cxemptos  fore  reperiendo,  vobis  et  cuilibet  vestrum 
mandassetj  ut  ipsos  cives  et  hospites  racionc  alicuius  solucionis  tribu- 
larie  in  locis  Iributorum  vestrorum  non  auderetis  quoquomodo  impe- 
dire*  Super  quo  ct  nos  in  persona  prefati  domini  nostri  imperatoris 
vos   et    qucmlibct    vestrum    requirimus    et    hortamur    auctoritateque 

nostri  officii   com  mittimus prescncium  notiiia. 

amodo  ct  in  postcrum  a  prefatis  civibus  et  hospilibus,  rebusque  et 
bonis  ipsorum  quibuslibet  in  locis  dictorum  tributorum  vestrorum, 
contra  mandatum  dicti  domini  nostri  imperatoris  nullum  tributum, 
nuUamvc  solucioncm  iributariam  recipere  ct  cxigcre  presumpmalis 
nee  sitis  ausi  modo  aliquali ;  ct  aliud,  prouti  transgressor cs  dictorum 
mandatorum  impcrialium  effici  formidatis,  facere  non  ausuri  in  pre- 
missis.  Prcsontcs  ociam  post  earum  Iccturam  ubique  rcddi  jubcraus 
pre^cntanli.  Datum  in  Prodauiz  feria  scxta  proxima  post  festum  beatc 
Lucic  virginis.  Anno  domini  millesimo  quadrrngentesimo  XXX  quinto. 

Origiiialc  in  charta,  in  caarginc  infcriori  imprcssum  est  sigiilom*    In   irchiVt 
ind.  Acad.  Scieat.  Slav,  merid. 


93. 

Anno  1436,  8,  febmafii.  lo  Draielc 

Maihaeus  Tahvac  baftus,   ///  annmunitaii  ctvttaiis  vtcttuUia  p^r  Jniirem 

umm  homintsqut  suns  comsumpta  restiiuai,  nsUiuiiattm  ptcuniariae  taxae 

rtgio  mandato  impositae  nlaxat  commumtatL 

RicUcio  domini  Perkonli. 
Nos  Mathko  dc  Talloucz  regni  Sclauonie  banus.  Damus  pro 
memoria,  quod  nos  ad  peticionis  instanciam  in  personis  providorum 
vironim  civium  videlicet  et  hospitum  civitatis  montis  Grecensis  dc 
promontorio  Zagrabicnsi  nobis  allatam,  paupcrtatis  inopie  eorumdem 
compacientcs,  residuitaiem  taxe  pecuniaric  per  egrcgium  Perkonem, 
fratrcm  nostrum,  de  imperiali  mandato  super  ipsos  imposite,  nondum 
exactam^  in  satisfaccionem  victualium  per  ipsum  fralrem  nostrum  et 
homines  suos  post  suum  reccssum  consumptorura,  eisdem  civibus  et 
hospitibus,  per  ipsos  exigendam,  duximus  relaxandam  immo  relv 
xamus  presendum  Utterarum  nostrarum  (testimonio)  ct  Vigore   medi- 


lao 


DiK.  04,  —  Am.  I4j6> 


ante,  Quocirca  vobis  nobilibus  Pclbardo  de  Vt.Tgnoucz  ac  Blasio  lite- 
rate dc  Thcsa  ct  Paulo  dc  Azthalnok  serie  presendum  lirmitcT  prcci- 
pimus,  quantcnua  nullum  ex  civibus  ct  bospitibus  civitatis  predictc 
racionc  rcsiduitaiis  dictc  taxc  pccuniaric  per  ipsos  nonduin,  ut  prc- 
fertur  cxsolute,  irapedire,  aut  vero  solucionem  eiusdem  astringere  et 
compellcrc  audeatis  Deque  prcsummatis  modo  aliquali.  Secus  non 
facturi  de  prcmissis.  Presentibus  perlectis  exhibenti  restituUs.  Datum 
in  Drasclcz  feria  quinta  proxima  post  festum  beate  Dorothec  virginis. 
Ajquo  domini  njillesimo  CCCCXXXVI 

OriginiU  in  charta.  SigiUom  impressuai.    In  afhlv.  t&d.  Acad.  Scient.  Slav. 
Bierid. 


94. 

Amio  I436»  12.  febraarii.  ZagrabUe. 

Exactor ti  taxae  imptrialis  residuitatem  taxae  praeiiciae   (i,    e.  J 4  flarJ 

communitati   ckntath    montii     Grecenm   exigendam   it   dehita   vktualium, 

quae  Pctrus  Talmmc    cum  sua  familia  in  eadem  cwitate  fectsut,  c&mfnu- 

nitati  exsolvendam  sesc  commisissc  m  publico  profitcntur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Mcmorie  commcndamus 
per  presentes,  quod  cum  nos  ad  instantem  ct  legittimam  peticionem 
judicis,  juratorum  ac  tocius  communitatis  civitatis  mentis  Grecbensis, 
honorabiles  viros,  magistros  Franciscum  et  Vrbanum,  duos  ex  nobis 
socios  et  concanonicos  nostros  ad  infracriptam  fassionem  audicndam 
et  ad  ipsam  civitatem  montis  Grecbensis  legittime  destinassemus, 
tandem  iidem  exindc  ad  nos  reversi  nobis  concorditer  retulcnint  eo 
modo:  quod  cum  ipsi  hesterno  die  ad  ipsam  civitatem  ad  nobiles 
viros  videlicet  Pelbartum  predialem  de  Gessazcntiwan  et  Blasium 
litteratum,  dicatores  et  exactores  taxc  imperialis  maiestatis  per  cgre- 
gium  dominum  Petrum  de  Thallowch,  gubematorem  episcopatus  zagra- 
biensis et  ad  ipsam  dicacionem  et  exaccioncm  ipsius  taxe  deputatos 
accessissent^  tunc  ipsi  Pelbartus  et  Blasius  litlcratus,  presente  multi- 
tudine  civium  eorumdem,  id  fassi  extitissent,  quomodo  ipsi  residuitatem 
taxe  predicte,  quam  dixerunt  se  extendere  ad  florenos  quinquaginta 
et  quatuor  cum  medio  iloreno  auri,  quam  ipsi  nondum  ex  cxcissis 
sibi  exigere  non  valuissent^  cisdem  judici,  juratts  el  civibus  ac  toti 
communitati  dicte  civitatis  exigere  ct  dcbita  victualium,  que  prcfatus 
dominus  Petrus  de  Thallowch  cum  sua  familia  in  dicta  civitatc  fecis^ 
set,  exsolvere  comisissent;  et  dixissent  insuper  iidcm  Pelbartus  ct 
Blasius  littcratus,  dicatores  supradicti,  quod  ipsi  iaro  secundum  vas 
vini  Andree  Friglimel  civis  dictc  civitatis^    quern  ipsi  drcebant    se    a 


Doc.  ps^  -  Aft.  I4jt. 


lit 


dicacionc  ct  solucione  dicte  taxe  tinperialis  majeslatis  absentassc,  recc- 
pisscnt  soli  auctoritalc  domini  Petri  prevent!  et  ad  usum  suura  conrer- 
tissent  SupcT  quibus  omnibus  premissis,  ipsi  cives  peciertint  per  nos 
superindc  sibi  dari  littcras  nostras,  quas  eisdem  concessinius  com- 
muni  justicia  racdianle.  Datum  fcria  sccunda  proxima  post  fcslura 
beatc  Scholasticc  virginis  ct  martiris.  Anno  domini  millcsimo  qua- 
dringcnte>ijno  tricesimo  sexto* 

Origmiile  in  diarta  sat  ezesum,  Tergo  impressum  est  sigillum.  In  arcHv*  lacL 
AcatL  Scicnt,  Slavor  mcrid. 


86. 

Anno  1436. 
Injuriae  a  mpitulo  zagralh  civibus  Grecensibus  iilatae,  riftruntur. 

Item,  in  anno  domini  raillesimo  CCCCXXXVI,  tempore  secundi 
judicatus  prcfati  Petri  judicis,  Symon  ofQcialis  seu  iudex  capituli  pre- 
dicli  cum  familiaribus  suis  ex  commissionc  ct  Toluntate  capituli  pre- 
notati,  quemdam  civcra  civitatis  predicte  nomine  Martinum  cultorem^ 
dictum  Chuck,  in  koucha  sua  circa  vineam  ipsius  noctis  in  silcncio 
existentis,  manibus  et  armatis  et  potenciariis  invadendo,  diris  et  le- 
thalibus  vcrberum  ac  vulncrum  plagis  affecit,  potencia  mcdiante,  nullis 
culpis  suis  cxigcnlibus,  ipsum  semivivum  relinquendo,  Lite  tamen 
inter  civcs  ct  capitulum  pendente. 

Item,  honorabilis  vir  dominus  Gcorgius  de  Marowcha,  canonicus 
ecdcsie  zagrabiensis,  anno  similiter  presenti,  circa  festum  invencionis 
aaiictc  Cruds,  nunc  proxime  preteritum^  unum  equum  cuiusdam  con- 
civis  nostn  Nicolai  in  pascuis  repertum,  ad  se  recepit  ct  circa  se 
landiu  tcnuit,  usque  super  eum  familiares  suos  proprios  hinc  ct  inde 
pro  faclis  et  neccssariis  suis  destinando,  voluntatora  suam  adimpleirit; 
nee  eundcm  nobis  aut  ipsi  copcivi  nostro  pluries  postulanti  usque  ad 
explecionem  sue  voluntatis  reddere  penitus  curavit.  in  prciudicium  et 
dampnum  dicti  concivis  nostri,  nostrorumque  dedccus  valde  ingens. 

Item  postremo,  dicti  domini  de  capitulo  per  certos  ofliciales  et 
homines  ipsorura  in  turn  prefata  circa  fcslum  beate  Anne  matris 
virginis  benedicte,  plures  et  innumerabiles  homines  detincri  et  ?in- 
culis  mancipari  feccrunt  in  prciudicium  el  villipendcnciam  libertatis 
ct  jurisdiccionis  civitatis  prenotate, 

DocQtnentimi  transoctionale.  In  archin  ven.  Capit.  lagrab.  AcL    Capit   aaL 

fasc.    to.  ur.    16, 


\22 


Do€.  p6,  —  Afu  1436^ 


96. 

Anno  1436,  7.  Augusti.  Sub  castro  Zyri. 

Mathaeus  Talavac  banus,  egregiif  Supiiano  BkkeU  de  ZtUnavar^  ei  f&miii, 

vuicomitibus^  judicibuu^ue  nobiHum  comitatus  zagrab.  pniecipit,  nt  in  causa ^ 

quae   infer  communitatem  civi talis   et  capitulum  de  Utigiosis  agns  a^itur^ 

Judicium  faciant^  priusquam  ipse  decrivirit 

Mathko  de  Tallowcz  regnonim  Dalmacie,  Croacie  et  todus 
Sclauonie  banus  etc.  Dilcclis  nobis  egregio  Slephano  Byczkele  de  Zel- 
nawar,  necnon  comiti  vel  vicecomiti  et  judicibus  nobilium  comitaius 
zagrabicnsis  salutem  cum  dileccione.  Qucrclara  pro  parte  providorum 
ct  circumspcclorum  judicis,  juratonim,  ccterommque  civium  ct  hos- 
pitum  civitatis  montis  Grccyensis  de  iuxta  Zagrabiam  nobis  porrcctam 
accepimus  conlinentcm,  quoniodo  honorabiles  doniini  de  capitulo 
ecclesie  zagrabiensis  ipsis  insciis  et  penitus  ignorantibus,  se  median- 
tibus  quibiisdani  litlcris  nostris  ?obis  loqiicntibus  ad  querimoniam 
prefatorum  doniinonim  de  capitulo  zagrabicnsi  emanatis,  ad  quasdam 
terras,  fenilia,  rubcta,  super  quibus  ipsi  judex  et  jurati  se  et  corum 
communitatem  sufficicncia  iura  habere  asserunt,  racione  quarum  inter 
eosdem  dominos  et  dictos  cives  ac  eoruro  communitatem  lis  et  qucs- 
tionis  materia  a  pluribus  retroactis  temporibus  mota  dicitur  fuisse 
et  exorta,  per  vos  introduci  procurassent,  et  segetes  in  eisdem  habitas 
sibiipsis  usurpare  ct  recipere  machinarentur  in  preiudicium  ipsorum 
exponencium  et  darapnum  valde  magnum,  supplicantes  per  nos  ipsis 
in  premissis  de  condigiio  juris  remedio  opportune  provideri.  Et  quia 
nos  ad  presens  serviciis  serenissimi  domini  nostri  imperatoris  in  hiis 
partibus  Croacie  occupati  examini  dicte  cause  et  conclusioni  eiusdem 
vacare  non  possumus,  nolumusque  eosdem  judices  ct  juratos  et  cives 
dicte  civitatis  montis  Grecensis  corum  juribus  sic  improvise  destitui 
seu  privari  quoquomodo,  ideo  dileccionl  vestre  committimus  per  pre- 
sentes,  quatenus  habita  presencium  noiicia  fruges  et  segetes  in  facie 
dictarum  tcrrarum  litigiosarum  habitas  et  seminatas  tamdiu,  donee 
nos  auxiliante  domino  abhinc  revertentes  discussion!  et  examini  cause 
premisse  commode  vacare  et  attendere  poterimus,  in  sequestro  reponi- 
facere,  ct  ipsas  ambas  partes  ab  omni  usu  premissarum  lerrarum, 
fenilium  et  rubctorum  litigiosorum  sub  penis  et  obligaminibus,  alias 
per  nos  propterea  impositis,  inhibcre  et  interdicere  debeaiis.  Secus  non 
facturl  Presentes  post  earum  Iccturam  semper  reddende  presentanti. 
Datum  in  descensu  nostro  exercituali  sub  castro  Zyri  vocato,  babito^ 
feria  tercia  proxima  post  festum  sancie  Marie  de  nive.  Anno  domini 
MCCCCXXX  sexto. 

Ori|[iaalc  in  ch&rta,  ia  nmrgiae  iafcriori  impressum  est  signiiiin.    In   arcli 
lib.  reg.  civ,  uignb. 


Doc,  p/,  —  An.  I4j6, 


133 


97. 
Anno  1436,   12.  August!.  Iglavisu:, 

Sigistftundus,    Hi4ftgariae   etc.   rex^  Mathaeum   Tahvac   hamtm  vituperai, 
quad  litigiosos  quosdam  agros  capitulo  zagraifiensi  adpuUcavit^  lUigatorisqut 

in  suum  jus  citaL 

Commissio  propria  dotniii]  Imperatoris. 
Sigismundus  dci  gracia  Romanorum  impcrator,  semper  augustus, 
ac  Hungarie,  Bohcmic,  Dalmacic,  Croacic  etc.  rex.  Fideli  noslro  Math* 
koni  de  Talloucz  rcgnonim  nostrorum  Dalmacie,  Croacie  et  Sclauonie 
bano  salutem  ct  graciam.  Venientes  nostrum  in  conspectum  providi : 
Valentinus,  lilius  Ifk  et  Jacobus,  lilius  Johannis.  dicti  Bolia^  jurati 
cives  nostre  civitatis  zagrabiensis,  ipsorura  ac  universonim  civium  et 
hospHum  eiusdem  civitatis  nostre  zagrabiensis  ifi  personis,  nostre 
exposuerunl  maiestati  laracntabiU  cum  querela,  quomdo  tu  circa 
festum  beate  Margarethe  virginis  et  martins,  proxirae  preleritum, 
quasdam  terras  arabiles,  prata  et  fenilia^  silvas  et  rubeta  ipsorum 
civium  nostrorum  ad  predictam  civitatem  nostram  zagrabiensera  spec- 
tantes,  in  quarum  quieto  dominio  ipsa  ci vitas  nostra  a  diutumis 
temporibus,  cuius  contrarium  memoria  hominum  non  potest  enarrare, 
extitisset  et  easdem  possedisset,  capitulo  ecclesie  zagrabiensi  minus 
iuste  et  indebite  et  absque  lege  statuisses,  et  idem  capitulum  in  ip- 
sarum  dominium  introduxisses  in  preiudicium  el  juris  derogamen 
dicle  civitatis  nostre  valde  magnum,  Lmmo  verius  in  specialem  dis- 
pltcenciam  nostre  maiestatis.  £t  quia  nos  predictam  causaro  partes 
inter  prenotatas,  dura  deo  volente  in  regno  noslro  Hungarie  constitu- 
emur  examinare  volumus  et  justo  juris  tramite  propria  nostra  in  per- 
sona adiudicare,  ideo  Udelitati  tue  fi^rmissime  precipimus  et  mandamus, 
quatenus  statim  receptis  present! bus,  excluso  predicto  capitulo  zagra- 
biensi  de  dominio  pretactarum  terrarum  arabilium,  pratorum,  fenilium 
sUvarum  et  rubetorum,  rursus  et  iterum  memoratos  cives  et  hospites 
iamfate  civitatis  nostre  zagrabiensis  in  dominium  ipsanim  terrarum 
arabilium,  pratorum,  fenilium,  sil varum  ct  nibetorum  per  te,  ut 
predicitur,  dicto  capitulo  zagrabiensi  statutarum  reintroducere  et  easdem 
ipsis  restatuere  eosdemque  in  dominio  ipsarum  contra  et  adversus 
prelibatum  capitulum  zagrabiense  pretegere»  tueri  et  defensare  debeas 
auctoritate  nostre  maiestatis  tibi  presentibus  attributa  mediante.  Com- 
mitendo  cisdem  partibus,  quibus  et  nos  per  presentes  Ermitcr  com- 
mittimus,  ut  ipse  ambe  partes  in  primis  octavis,  postquam  deo  duce 
nos  abhinc  revertendo  intra  ambilum  regni  nostri  Hungarie  ubicumque 
constituemur  celebrandi  coram  nostra  personal!  presencia  cum  omnibus 


1  24 


Doc.  p8,  —  An,  1436, 


earum  juribus,  si  que  ad  huiusmodi  terras  arabiles,  prata,  fenilia, 
silvas  et  rubcta  habent,  dcbeant  et  tencantQr  comparcre  judicium  et 
justiciam  factis  in  prt^missis  a  nostrc  maiestatc  reccpture.  £l  tandem 
quidquid  id  in  prcmissis  feccris,  id  nostrc  maiestati  fidelitcr  rescribas 
ac  octavas  prenotatas,  Secus  facere  nan  ausunis,  grade  nostre  sub 
obtentu.  Prcsentibus  pcrlectis,  exhibenti  rc&tituiis.  Datum  Iglauic, 
parcium  Mora  vie,  die  dominico  proximo  ante  fcstum  assumpcionis 
beatc  Marie  virginis  gloriose.  Anno  domini  millesimo  quadringentc* 
sixno  tricesimo  sexto.  Regnorum  nostrorum,  anno  Hungarie  etc.  quin- 
quagesimo.  Romanorum  XXVI.  Bohemie  XVII.  Imperii    vero  quarto, 

OrtgtDale  ta  chart*.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigilltttD  maius.  In 
aichivio  lib.  reg.  civit.  wigrab  Ex^tat  in  transumpto  in  archiv.  vcn,  Capit.  jmgrab. 
-itct.  Cap.  ant.  fasc.  6.  ur.  26. 


98 

Adqo  143^>,  14.  August!.  Iglaviae. 

SigismufuiuSf    Hufigariae    etc,    rex,  judid  curiae  et  Siavaniae  regni  hana 

matidat^  ut  ad  ipsius  advenfum  in  causa,  quae  inter  communitatem  m&ntis 

Grecensis  et  capita  turn  agitur.  Judicium  differant, 

Sigismundus  dei  gracia  Romanorum  imperator,  semper  augustus, 
ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex.  Fidelibus  nostris 
magniUcis  palaiino  et  iudici  curie  noslrc,  item  regni  nofitri  Sclauonie 
bano,  vestrasque  vices  in  iudicatu  gerentibus  salutcm  et  graciam 
Quia  nos  universas  et  quaslibct  causas  inter  honorabilc  capitulum  ecclesiL 
zagrabiensis  ab  una,  ac  providos  iudicem,  iuratos  et  cetcros  cives  necnon 
totam  communitatcm  civitatis  nostre  zagrabiensis  ab  altera  partibus, 
racione  quonimcumquc  factorum  et  negociorum  usque  ad  presens 
tempus  motas  et  vcstri  seu  alterius  vestrum  in  prescncia  vertcnles, 
dum  dantc  domino  ab  hiis  cxicris  partibus  reg^num  nostrum  Hun- 
garie feliciter  revertemur,  volumus  propria  nostra  in  persona  discu- 
tcre,  adiudicare  ct  fine  debito  terminare  ;  igitur  fidelilati  vestre  fir- 
missime  precipicntes  mandamus,  quatenus  rcceptis  prcsentibus  pre- 
tactas  universas  causas  panes  inter  prcnotatas,  ut  premittitur  motas 
ct  vertentcs,  absque  omni  gravamine  et  v^ariacione  aliquali,  ad  primas 
CK:tavas  post  felicem  nostre  maiestatis  ab  hiis  regionibus  ad  regnum 
nostrum  Hungarie  fiendum  redd  i turn  occurrentes,  in  personalem  nostre 
maiestatis  presenciam,  ubicumquc  cotunc  intra  ambitum  dicti  regni 
nostri  Hungarie  deo  duce  fuerirous  constituti^  prorogare  debeatis  ct 
dilTere,   et  secus  non  facturi  Presefttibus  dcnique   perlccliSj  exliibeni 


Doc.  pp.  —  An,  1436, 


125 


restitutis.  Datum  Iglauic^parci  urn  Morauie,  in  vigil  la  festi  assumpcionis 
beate  Marie  virginis  gloriose.  Anno  domini  millesimo  quadringenlesitno 
tricesimo  sexto.  Regnorum  nostrorum,  anno  Hungaric  etc.  quinquage- 
simo,  Roman orum  vigesimo  sexto,  Bobemie  XVII,  imperii  vcro  quarto. 

E  tnuisumpto  Johaimifi   ftbb.   monast.  b.  v.  Mftriae,   Zagrabiae,  ord    Ci«terOw 
anno  1 4  36.  di«  t6,  octobris  ut  infra.  Doc.  101. 

89. 

A&DO  1436,   13.  septembrts.  Budae. 

S/x^hmt/m/us,    Hungarhe   tk.    r€x\    ctvi$:    qui  armati  dofnum  trietumahm 

impetu  facta  spoUaverunt  et  damnum  ^00.  fiarenofum  imporiavtruni^  aurbis 

Virbts  vituperate  mandatqut  w,  ut  siatim  ipolia  reddant, 

Ek  deliberadoae  prelatorum  et  baronum  ncariorum. 
Sigbmundus  del  gracia  Romanorum  impcrator,  semper  augustus, 
ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex,  Fidelibus  no&lris 
judici,  juratis,  cetcrisque  civibus  nostrc  civi talis  montis  Greccnsis  dr 
Zagrabia  salutcm  et  graciara.  Gravem  querelam  fidelis  nostri  cgregii 
Leonardi  Noffvy  de  Baymocz  triccsiraarum  et  urburanim  et  cusionis 
monctarum  nostrarum  conjitis,  cclsitudini  nostre  ac  prelatis  et  baro- 
nibus  vicariis  scilicet  nostris  porreclara  pcrcepimus  displicenter,  quo- 
modo  vos  diebus  novissime  preteritis  temeraria  ducli  presumpcione 
ad  instanciam  et  icquisicionem  cuiusdam  Pauli  de  Zylagh,  provisoris 
curie  episcopalis  zagrabiensis,  pariter  cum  codem  ad  curiam  seu 
domum  nosiram  tricesimalem  in  dicta  nostra  civitate  vestri  scilicet  in 
medio  existenlem,  armatis  manibus  el  potenciariis  imientes,  destructis 
portis  seu  bostiis  curie  et  domus  eorumdcm,  quasdam  res  el  bona  in 
pannis  barhanis  ct  aliis  rebus  mercimonialibus  consistencia,  per  ho- 
mines ct  familiares  seu  vicetricesimatores  pretacti  coroiti*  Leonardi 
inibi  conslitutos,  a  quibusdam  mercatoribus  in  falsa  et  indirecta  via 
cum  cisdem  clandestine  transeuntibus  a  solucioneque  provenltium 
tricesiraalium  nostre  maicstatis  se  et  ipsas  occultantibus*  licile,  uli 
fcrtur,  receptas  ct  ablata,  simulcum  univcrsis  aliis  rebus  et  bonis 
eoruradem  familiarium  sed  et  pecuniis  ex  ipsis  provenlibus  nostris 
congregatis,  aufcrentes,  duos  ex  cisdcra  familiaribus  capiivassetis,  qui 
ct  nunc  apud  vos  seu  dictum  Paulum  capti  et  vinculati  conser- 
varcniur,  Quidam  vcro  alii  ex  eisdcm  familiaribus  ipsius  comitis 
Leonardi  mctu  consimiljs  capltvitaiis  ct  incarceracionis  tacti  ab  ilJioc 
fugientes  in  aliis  provinciis  divagarentur  quoad  presens.  Per  que  pre- 
missa  nostre  maicstati  ac  prctacto  comiti  Leonardo  plusquam  tiuadrin- 
gcntorum  tlorenorum  auri  darapna  intulissetis,  quod  utiquc  non  solum 


1|6 


Doc*  too,   —  An,  i^^6. 


in  etusdein  comitis  Leonard!  preiudicium,  verum  eciam  in  nostre 
maiestatis  displicenciam  cedit  multnm  grande,  de  quo  in  veritate  pes- 
sirae  slaiBUs  conlenti  et  vobis  nee  immerito  cogimur  egre  ferre,  ex 
eo  potissime,  nt  vos,  qui  more  ab  olim  observato,  huiusmodi  vice* 
tricesimatores  proventuum  scilicet  nostronim  collectores  atque  perccp- 
tores,  nedum  taliter  sicut  presumpsistis  persequi  et  moleslare,  vcnim 
pocius  debuissetis  eciam  ab  aliis  quibusvis  impetitoribus  loto  vestro 
posse  defensare.  Unde  fidelitati  vestre  firmissinie  et  seriosissime  man- 
dantcs  precipimus,  quatenus  statim  agnita  presencium  noiicia,  omnes 
ct  quaslibct  buiusmodi  res  in  quocumque  consisiant,  per  vos,  ac 
pretactum  Paulum  provisorem  curie  episcopalis  antedicte,  de  pretacta 
curia  et  domo  nostra  Iricesimali  receptas,  que  sub  vestra  potestate  ac 
vestri  in  medio  existunt  a  maiore  usque  ad  minimam,  pretactis  homi- 
nibus  et  faroiliaribus  anootati  comitis  Leonardi,  harum  utputa  ostcn- 
soribus,  plenarie  et  ex  integro  reddere  et  restitueret  de  ceteroque  et 
per  amplius  ipsis  hominibus  et  vicetricesimatoribus  dicti  comitis 
Leonardi,  per  eundem  inibi  conslitutis  seu  consiituendis,  ad  quorum- 
cumque  instanciam  nullum  impedimentum  nullamquc  molestiam 
infenre  seu  irrogare,  quin  pocius  eosdem  ab  aliis  omnibus  et  singulis 
ilkgitimis  impetitoribus,  more  alias  consveto^  protegere,  tueri  et 
defensare  ac  ad  percipicndos  proventus  nostros  regales,  ipsis  favo- 
ribus  et  auxiliis  vestris  adesse  et  assistere  modis  omnibus  debeatis^ 
secus  sub  pena  capitum  vestronim  facere  non  ausuri.  Present! bus 
perlectis,  si  secus  feceritis,  quod  absit,  exhibcnli  reslitutis.  Datum  Budc 
feria  quinia  proxima  ante  festum  exaltacionis  sancte  Crucis.  Anno 
domini  MCCCCXXX  sexto.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc* 
L.  Romanorum  XXVL  Bohemie  XVII.  Imperii  vero  quarto* 

Onginale  in  chartai  in  margine  inferiori  impressum  est  sigillum  mains.  In  arch. 
lib.  reg.  civ.  rograb. 


100. 

Anno  1436,  29,  septembris. 

Anno  1436.  In  festo  beati  Michaelis  archangeli,  Concambiales, 
vi  quarum  magister  Michael  lapicida,  filius  Slephani,  olim  aeque  la- 
picida,  domum  suam  muratam  in  civitate  zagrabiensi  penes  fundum 
ecclesiae  b.  virginis  Catharinae  existentem,  duas  curias  integras  effi- 
cicntem,  cum  omnibus  pertincntiis  in  Malhacum  sartorem,  filium 
Stephani,  concivem  zagrabiensem,  pro  alia  domo  eiusdem  in  eadem 
civitate  habila,  unam  quartam  et  octavam  curiae  efEcientem  ac  tri» 
ginta  quinque  florenis  auri  puri  jure  perennali  tranafert  coram  ma- 
gistratu  loci,  celebralae. 


Do€.  toT,  —  An,  r4j6. 


127 


(Hahentur  etiam  aliae  Utterae,    quae   prae   mauibus    patram    Domifticanomm 

Dt,  eiasmodi  sunt  litterae  vcDdicionales  cuiuadam  domas,  doas  curias  continentis, 

^^^lSblt»  templtim  s,  Catharinac,  cum  sigillo  civitatis  datae  auuo   1436.    —  Item  alUe 

Utterae    super   domum   muratam  ac  faudum  templi  s,  Cath&rinae,  datae  anno  1430. 

—  Item   litterae    concernentes    Tineam   quandam   et  terras  arrabiles^  quae  jam  una 

cum  Tinea  in  silvas  conversae  suot,  datae  anno  I540. 

Act  Soc,  Jesu,  Fasc,   10.  nr.  21.  Ant.  Soc.  Jesu,  Fasc  18,  nr,  20»  In  archiT, 
regni  Croat,  Slav,  Dalm. 

lOL 

AuDo  1436,   1 6,  octobris»  Zagrabiae. 

Johaftftes,   abbas    Cist  en.    sagrab^^   cam  murt  Hate  pre^ante   lidem  exemplar 
Ittterarum  regis  Si^ismumH^  de  ittigiosts  quibusdam  agris^  tfadit* 

Nos  frater  Johannes,  abbas  monaslerii  beate  Marie  semper  vir- 

ginis  de  Zagrabia,  ordinis  fratrum  Cysterciensiunip  ac  totus  conventus 

fratrum    monSsterii    etusdem,   tenore  prescncium  significamus,  quibus 

expedit    universis,    quod    viii    providi    el  circumspecti  Briccius,  alias 

iudex  civitatis  mentis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam,  fiUus  Bencdicli 

et   Valcntinus,  filius   hvk,  ac  Marinus,  fiUus  Klarych,  iurati  moderni, 

civesque  eiusdem  civitatis  pro  se  ct  pro  universis  civibus  ac  pro  tota 

communitate    ipsius    civitatis   ad   nostram  personaliter  venientes  pre- 

senciam    exhibuenint   nobis    quasdam   lilteras  patentes  serenissimi  et 

invictissimi   principis   domini   Sigismundi,  dei  gracia  Romanorum  im- 

peratoiis,   semper   au gusli,   ac   Hungarie,  Bohemie,  Dalraacie,  Croacie 

etc.    regis,    domini    nostri    naturalis   plurimum  metuendi  et  generosi, 

sigillo  sue  maiestalis  imperiali  patenter  consignatas,  pctentes  nos  hu- 

mili   precum    cum   instancia,  ut  tenorem  earum  preseniibus  inseri  et 

sigillis    nostro    ac  ipsius  conventus   consignari  face  re   dignaremur  ob 

cautelam  ipsorum,  cavente^s,  ne  per  discriraina  viarum  easdam  litteras 

ipsos  proficisccntes  quoquomodo  amittere  contingat    Quarum    scilicet 

litterarum  tenor  talis  est;  (vid.  Doc.  97.  el  98.  anno  1436.  die  12.  et  14. 

Augusti).    Nos    itaque  pcUcionibus  prediclonim  Briccii  iudicis  et  Va- 

lentini  et  Marini  iuratorum,  civiumque  civitatis  prenotate  iuslis  utputa 

et   iuriconsonis  annuentes,   maxime    ex  eo,  quia  ipsas  litleras  reppe- 

rimus  non  abrasas  nee  in  aliqua  sui  parte  viciatas  sed  prorsus  omni 

vicio  et  suspicacione  carentes,  tenorem  eaniradem   litterarum   presen- 

tibus    litteris    nostris   de   verbo  ad  verbum  sine  diminucione  et  aug- 

mento  aliquali  inseri  et  nostro  ac  ipsius  conventus  sig'rllorum  appen* 

sione  fecimus  consignari  uberiorem  ipsorum  ob  cautelam.  Datum  Za- 

grabic  prenotata  in  fcsto  beati  GalH  abbatis.  Anno  domini  millesimo 

quadringcntesimo  tricesimo  sexto,  supradicto. 

Origtnale  in  membrana,  tericea«  aoooe  viridis  colons,  appendeat   absque   sU 
gfllis.  In  arcbiv.  lib.  reg.  civ.  aagrab« 


138 


Da€.  103.  roj,  —  Am.  i^j6. 


102. 

Attiio  1436,  23.  Octobris.  QniDqaeecd^u. 

Coram  capitulo  quinqueecclesitnsi  Ugaius  £af*itu!t  tai^rabiensts  de  doniiiwne 
€t  Jructu  castri  Medved  contra  fwbiUs  Alhenos  inicrcessi&nem  facii, 

Nos  capitulura  ccclcsic  quinqiieeccksiensis.  Mcmoric  commcn- 
damus,  quod  honorabilis  vir  magister  Fabianus  eiusdom  eccleste  nostrc 
et  zagrabiensis  ecclesianim  canonicus,  in  medio  nostri  personaliter 
constitutus  egregium  Rodolfum,  filium  Rodolfi  de  Alben,  ac  Leonardum 
filiumeiusdem,  necnon  sercnissimum  principem  dominum  SigLsmundum 
dei  gracia  Romanonim  imperatorem  ac  regni  Hungarie  etc.  regem,  domi- 
num videlicet  nostrum  graciosissimum,  a  donacionc,  vendicione,  impigno- 
racione  seu  quavis  alienacione  cuiusdara  castri  dicti  capituli  zagrabiensis 
et  ecclesic  eiusdem  Medwewar  dicti,  in  comitatu  zagrabiensi  habiti  et 
existcntis,  universarumque  villarum  et  possessionum  ac  aliarum  utili- 
latum  ad  idem  castrum  spectancium,  necnon  villarum  seu  possessionum 
Szlannowcz  et  Zenthjacob  nuncupatarum  in  dicto  comitatti  zagrabiensi 
existencium,  necnon  vadi  seu  portus  fluvii  Zaue  in  eadcm  Zenthjacob 
habiti,  cunctarumquc  utilitatum  sou  proventuum  ad  eas  porciones 
Szlannowcz  et  Zenthjacob  pertinencium ;  item  magnificum  Fridcricum, 
filium  condam  Hermani  de  Cilia,  comitera  de  eadem,  ac  Wlricum, 
filium  eiusdem  et  alios  quoslibet  ab  empcione,  pro  pignorumque 
recepcione  et  sibi  ipsis  quovis  alio  quesito  sub  colore  perpeiuacione 
seu  appropriacione  predictorum  catri  Medwewar  ac  possessionum 
Slannowcz  et  Zenthjacob  nominatarum,  cunctarumquc  possessionum 
ac  villarum  et  aliarum  utilitatum  ad  idem  castrum  et  dictas  duas 
posscssiones  spectancium,  usuumque,  fructuum  et  quarumlibet  utili- 
tatum eiusdem  et  earundem  pcrcepcione  et  pcrcipifaccionc  qualiler- 
cumque  factis  vel  fiendis  prohibuit  contradicendo  et  contradixit  inhi- 
bendo  publice  et  manifeste  coram  nobis.  Datum  feria  tercia  proxima 
post  fcstum  beatarura  undecim  millium  virginum.  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  trigesimo  sexto. 

Bfttb,  Kr^elid.  Hist.  eccl.  zagrab.  p.  69.  It.  Kakuljrvid,  Arkiv  xa  poTJcstmcu 
j«eoilATenskui  str.  90. 

103 

Adqu   1 430,   I.  novcmbris.  Zagrabiac. 

In    tabula    hanali^    in    qua   inter  capituium   et  ctvitatis  cmnmumt*item  Hi 
agfbattir^  capituium  zagrabiense  jmtkium  differifidum  curat. 

Nos  Mathko  de  Tallowcz  regnorum  Daimacie.  Croacie  et  tociuts 
Sclauonie  banus  elc.  Mcmoric  commendaraus  per  presentcs,  quod  cum 
nobis  una  cum   magnifico   Henrico,  fiUo    wayuodc    dc    Thamasi    etc. 


Doc.  104.  —  An.  1436. 


lag 


aliisque  nobilibus  viris  in  judtcio  consedentibus  providi  Yiri,  judex, 
jurati  el  nonnulli  alii  cives  civitatis  montis  Grecensis  de  Zagrabia, 
quasdam  litteras  sercnissimi  principis  et  domini  nostri,  domini  Sigis- 
muudi,  dei  gracia  Romanorum  imperatoris,  semper  augusti  ac  regis 
Hungarie  etc.  nobis  preceptorie  loquentes,  tenons  infrascripti,  nostri 
in  presenciara  produxtssent ;  mox  tunc  honorabiles  domini :  prepositus, 
lector,  cantor  et  cetiri  domini  de  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  coram 
nobis  personaliter  comparentes,  tenorem  prescriptarum  littcrarum 
imperialium  in  transumpto  littcrarum  nostranim  ipsis  dari  petierunt 
ad  cautelara.  Quarum  tenor  talis  est:  (vide  Doc.  97.  die  12,  Augusti, 
an.  1436).  Nos  igitur  juriconsonis  peticionibus  ipsonim  dominorum 
prepositi,  lectoris,  cantons  et  ceterorum  dominorum  de  capitulo 
dicte  ecclesie  zagrabiensis  annuentcs,  tenorem  prefatarum  litterarum 
imperialium  presentibus  litteris  nostris  verbaliter  inserturo^  eisdem 
dominis  preposito,  lectori,  cantori  et  ceteris  dominis  de  capitulo  ante- 
fate  ecclesie  zagrabiensis  duximus  concedendum,  communi  justicia 
exposcente.  Datum  Zagrabie  predicta  in  festo  Omnium  sanctorum. 
Anno  domini  MCCCCXXX  sexto. 

Ori^nikle    in    chAitii.    In    m&rgtae  inferiori  impressum  est  Bigilliim.  In  ardi. 
▼en  Capit.  £agnib«  Act  Cap.  ant.  fa»c.  6,  nr.  26. 


104. 

Anno  14564  2.  novembris.  Zagrabiae. 

Maihaeus  Taiovac  banus  sese  capitulo  et  ccmtmunitati  civitatis  montis  Grt- 

ccftsis  mandane,  ui  in  causa^  ^uae  dc  Htigiosis  agris  agehatur,  jusjurandum 

darentf  Sigismundum  regcm  certiorcm  facit* 

Serenissimo  et  invictissimo  principi  domino  Sigismundo,  divina 
favente  clemencia  Romanorum  imperatori,  semper  augusto,  ac  Hungarie, 
Bohemie ,  Dalmacic  et  Croacie  regi ,  domino  sibi  graciosissimo  et 
naturali,  Mathko  de  Tallowcz  eiusdem  vestre  serenitaiis  regnorum 
Dalmacie  et  Croacie  predictonim  ac  toclus  Sclauonie  banus,  debttorum 
obsequiorum  servicia  cum  perpetua  fidelitate.  Vestra  noverit  serenitas 
me  litteras  eiusdem  ventre  serenitatis  preceptorias,  micbi  per  cives  et 
hospitcs  civitatis  eiusdem  vestre  serenitatis  montis  Grecensis  de  juxta 
Zagrabiam,  tarn  pridem  prope  Bihigium,  quam  nunc  in  presencia 
magnifici  viri  Ilenrici,  filii  wayrode  de  Thamasy  aliisque  multis  probls 
et  nobilibus  viris  mecum  in  judicio  hie  Zagrabie  existentibus  exbi- 
bitas  et  prescntatas,  ad  eorumdem  civium  querelam  eidem  vestre  se> 
renitati  porrectam  emanatas,  humili  obedtencia  et  debita  cum  reve» 
rencia   recepisse    in    hcc   verba:    (vide    Doc.  97.    anno  1436,  die  13. 

9 


130 


Doc.  104.  —  An.  1436. 


Augusti).  Unde  ego  mandalis  ipsius  veslre  serenitatis  semper  In  om- 
nibus obedire  cupiens,  ut  leneor,  ad  contenia  dictarum  liUeranim 
ipsius  vestre  serenitatis  taliter  respondeo:  quod  prefati  Valentinus, 
filius  Ifk  et  Jacobus,  filius  Bolya,  jurati  cives  dicte  vestre  civitalis 
zagrabiensis  ipsorum  ac  universorum  civiura  et  hospitum  eiusdem 
civilatis  in  personis,  non  ita  quemadmodum  res  se  habuit  vestre  cu- 
rarunl  exponere  serenitali,  quia  alias  reverendus  in  Christo  pat^, 
dominus  Johannes,  felicis  reminiscencie  episcopus  pretacte  ecclesie 
zagrabicnsis,  vcstrarumque  imperialis  et  regie  majcstatum  sumpmus 
cancellarius,  gubernatorque  pretacte  civitalis  zagrabiensis,  revisis  prius 
unacum  quondam  reverendo  in  Christo  patre  domino  Johanne  cpi* 
scopo  tyniensi  ac  gubernatore  prepositure  de  Byeniko,  necnon  nobi- 
libus  viris  Petro,  filio  Ade  de  Zenlhlilck,  magistro  Michaele  protho- 
notario  sedis  crisiensis,  Andrea,  filio  Viteez  de  Kamarcha  ac  Johanne 
Thoth  de  Zumzedwar,  aliisque  quam  pluribus  circumspeclis  viris, 
prescriptis  lerris,  pratis,  fenetis,  sihis  et  rubetis  per  prescriptas  partes 
demonslraiis  el  ostensis  a  diuturno  tempore  litigiosis,  ipsas  partem;  a 
cultura,  extirpacione  et  usufruicione  earurodera  usque  ad  debitum 
fincm  dccisionis  cause  huiusmodi  sub  certis  penis  el  gravaminibus 
inhibuerunt,  partesque  inter  ipsas,  de  voluntate  earumdem  et  assensu 
certos  arbilros  sub  certis  obligaminibus  disposuerit  et  statuerlt; 
tamen  ipsi  cives  et  hospites,  prefato  condam  domino  Johanne  episcopo 
de  medio  sublalo,  ab  ipsarum  terrarum,  pratorum,  fenilium,  silvarum 
et  rubetorum  cultura  ct  fruicionc  nuUo  mode  se  cohibere  voluerunt, 
scd  easdera  in  raaiori  parte  quam  prius  succidenint,  extirparunl, 
preararunt  et  seminarunt  contra  inhibiciones  capituli  ecclesie  zagra- 
biensis prenotati,  Cumque  ego  de  parlibus  Italic  versus  predictas 
partes  vestre  serenitatis  Mungarie  et  Sclauonie  prenotatas  per  eandem 
vcsliam  sercnitalem  transmissus  et  dcslinalus  ad  dictam  Zagrabiam 
perv'cnissem,  ad  multiplices  et  infestas  querelas  parcium  prcdictarum 
nonnullos  probos  et  egregios  ac  nobiles  viros  videlicet:  Georgium  de 
Bikzaad,  And  ream  Viteez  de  Kamarcha,  magistrum  Michaelem  prolho- 
notarium  predictos,  ac  Stephanum  Dikchclc  de  Zelnawar  ct  alterum 
Stephanum  Farkasy  de  Ebies  utriusque  castri  Hrazthowiche  castel- 
lan um,  pro  revisione  occupacionis  et  perarracionis,  necnon  extirpa- 
cionis  et  succisionis  prescriptarum  terrarum,  tcnilium,  praiorum,  sil- 
varum et  rubetorum  a  communi  usu  utrarumque  parcium  et  frui» 
cione  inhibitarum  duxissem  dcslinandos;  iidcm  cgregii  et  nobiles  viri 
ad  me  rcvcrsi  taliter  michi  rctulerunt:  quod  prefati  cives  el  hospites 
prescriptas  terras,  prala,  fcnilia,  silvas  ct  rubeta  a  quibus  eranl  ambe 
ipse  partes  inhlbitc,  contra  huiusmodi  inhibiciones  ct  obligamiua  icm- 


Doc.  104.  —  An,  I4j6. 


»3i 


pore  dicti  condam  doTnini  Johannis  episcopi  facias  et  inlta  in  multo 
maiori  parte  quani  prius  et  contra  ipsius  capituli  similiter  inhibiciontrs 
occupassenl,  perarrassent  et  extirpassent,  seminasseni  et  succidissent, 
et  hoc  ipsi  fide  conspexissent  occulata ;  sic  ego  rursus  et  denuo  ipsas 
ambas  partes  ab  usu  et  fruicione  terrarum,  pratorum,  fenilium,  sil- 
vanim  et  rubetorum  prenotatonim  sub  cerlis  penis  inbibueram  tamdiu, 
quousque  revision!  eaninvdera  per  me  vacare  et  bonum  iinem  Lnier 
ipsas  partes  facere  valuissem ;  at  ipsi  cives  et  hospites  ab  usa  et 
fruicione  earumdern  terrarum,  pratorum,  fenillun>»  silvarum  et  rube- 
torum tam  contra  huiusmodi  priorcs  ipsius  condam  domini  Johannis 
episcopi,  quam  nieas  inhibiciones  se  minime  cohiberc  voluerunt,  sed 
casdcm  de  die  in  diem  eciam  nunc  succidunt,  extirpant,  arant  et  sc- 
minant,  propter  quod  attentis  hits,  que  pro  parte  dictonim  civiura 
vestre  serenitatis  contra  me  tacita  veritale  et  suggesta  falsitaie  sunt 
exposita  ac  eciam  huiusmodi  cottidianis  presumptuosis  et  temerariis 
occupacionibus,  abolicionibus,  succiosionibus  ipsarum  terrarum  per 
jamfatos  cives  factis  et  patratis,  tam  prefatos  cives,  quam  eciam 
dictum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ab  ipsis  terns,  silvis,  pratis, 
fenilibus  et  rubctis  duxi  inhibendos  et  inhibui  manifesto  Et  quam^ 
quam  prcfaii  Valentinus,  filius  Ifk  et  Jacobus,  filius  Johannis,  dicti 
Bolya,  prefatam  civitatera  vestre  serenitatis  a  diuturnis  temporibus, 
alius  conirarium  raemoria  hominum  non  comprehenderet  in  quieto 
doroinio  prescriptaram  terrarum  arrabilium,  pratonim  et  feniUum  ac 
silvarum  et  rubetorum  esse  et  fuisse  lemere  asseruerunt,  in  conirarium 
tamen  huius  rei,  ex  tenore  Iltteranim  quondam  spectabills  et  magni* 
fici  domini  Hermanni  Cilie,  Zagorieque  comiiis  ac  regni  Sclauonie 
bani,  ubi  idem  de  sua  sede  judiciaria  zagrabiensi  certos  nobiles  viros, 
signanler  Stephanum  Hwhinger.  coraiiem  suum  zagrabiensem,  ac  egre- 
glos  Johannem  Thoth  de  Zwmzedwar  et  Georgium  de  Bikzaad  pre- 
dictos,  necnon  duos  ex  judicibus  nobilium  dicle  scdis  zagrabiensis  ad 
revisionem  ipsarum  terrarum  per  jamfatos  cives  occupatarum  disti- 
nasset,  ac  certa  fassione  nonnuUonim  proborum  et  nobilium  virorum 
eosdem  cives  et  hospites  non  in  paciHco  dominio  dictarum  terrarum, 
silvarum  et  fenilium  ac  rubetorum  esse  et  fuisse,  sed  podus  ipsos 
cives  dicfas  terras,  prata,  fenilia.  silvas  et  rubeta  contra  huiusmodi 
sepissimas  inhibiciones  occupasse  reperi  manifesle,  proul  ipsa  vestra 
serenitas  tam  ex  ipsius  condam  domini  Hermanni  comitis  et  bani, 
quam  eciam  multis  aliis  littcris  exinde  confectis  opportune  tempore 
coram  vestra  scrcnitate  exibendis  clare  polerit  informare.  Commisi 
eciam  paritbus  prediclis,  ut  ipse  ambe  partes  in  primis  octavis  post* 
quam  deo  duce  ipsam  veslram  sereniiaiem  intra  ambitum  regni  vestre 


133 


Doc,  los*  io6,  —  Ah,  14J6 — 14J7. 


serenitatis  Hungarie  ubicumque  cclebrandis  constitui  contingent,  coram 
Testra  personal!  presencia  cum  omnibus  conim  juribus,  si  que  ad 
huiusmodi  terras  arrabiles,  prata,  fcnilia,  silvas  et  rubeta  habent 
confectas  et  emanata  debeant  et  teneantur  comparere,  judicium  et 
jusliciam  factis  in  premissis  a  vestra  maicstate  recepture^  eosdemque 
cives  ac  dictum  capltulum  ab  ipsarum  terrarum,  pratorum,  fenilium. 
silvarum  et  rubetorum  cultura  el  fruidone  usque  ad  decisionem  litis 
per  vcstram  serenitatem  panes  inter  easdem  fiende,  denuo  et  ex  novo 
sub  certis  penis  ex  preyiis  racionibus  Inhibui.  Datum  Zagrabie  pre- 
dicta  secundo  dei  festi  Omnium  sanctorum.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  trieesimo  sexto  supradicto. 

Onginale  in  charts.     In  margiue  inferloH  impTcssum  e^t  Mgillum«     In  arch. 
Ten.  Cap.  zagrab.  Act.  cap.  ant.  fasc.  6.  nr,  26. 


105. 

Anno  1436. 

Per  Vilhelmum  castellanum  castri  Medwe  illatac  violentiae  per 
judices  comitatus  investigantur  in  anno  1436. 

Regeflta  document,  lib.  reg.  trw\\.  sagrab. 


^ 


Anno  1457.  6.  Jolti.  Zagrabiae. 

Coram  Aiexamiro,  medico^  et  Paulo    Astahwk^   tuiart   civfum   zagrabien- 

sium,  Petrus  triceiimator  communUatem  dvitatis  postulate  ut  peccata  contra 

jura  Uberttj Usque  ipsius  civitatis  commissa,  sibi  ignoscanhtr. 

Ego  magister  Allexander  doctor  in  phisica  seu  in  arte  medici» 
oali  liberalj.  Significo  Icnoie  presencium  quibus  expedit  universis, 
quod  Pelius  triccsimator  seu  exactor  tricesime  zagrabicnsis  feria  lercia 
in  festo  scilicet  visitacionis  gloriose  semper  virginis  Marie  unum  ctvem 
civitati£  mentis  Grecensis  de  iuxia  Zagrabiam,  nomine  Georgiuiiuagri- 
fabrum,  ausu  temerario  ~et  propria  sua  vi  contra  libertalera  civitatis 
prefate  in  domo  exaccionis  ipsius  tricesime  convencionali  in  dicta 
civitate  habita,  detinuit  el  incaptivavit  in  preiudiciura  juris  ct  dictc 
liberialis  ipsius  civitatis.  Et  cum  ipsojfactojude^  jurati  et  universi 
cives  ac  tola  communitas  civitatis  predicte  penes  ipsa  jura  ct  dlctas 
libertates  civitatis  prefate  eadem  jura  et  ipsas  libertatcs  eorum  lucri 
ct  defcnsare  satagentcs,  ipsum  tricesimatorem  seu  exactorem  trice^me 


Dae,  io6,  —  An,  1437, 


133 


predicte  contra  ipsa  jura  et  Hbcrlates  ipsorum  prmlegiatas  ausu,  lat 
predicitur,  temerario  et  propria  sua  vi  infringentcm  quodammodo 
agravare  et  tenere  voluissent  ordine  et  justicia  equitatis  requi rente, 
a  Paulo  dicto  Aztalnok  curiensc  seu  provisore  ac  judice  curie  epis- 
copalis  Zagrabie  habile,  taraquam  a  tutore  et  prolectore  eoniin  per 
magnificum  dominura  Matbkonem  banum  regnorum  Dalmade»  Cro- 
acie  ct  locius  Sclauonic  etc*  dominum  mcum  bonorandum  et  gra- 
ciosum  ipsis  deputato,  sibi  ipsis  superinde  juslicie  complcmentum 
inpertiri  postulanles ,  tunc  predictus  Paulus  Aztalnok  idem  factum 
seu  ipsam  causam  ad  crastinum  diem  dicti  festi  ipsius  visttacionts 
beate  Marie  virginis  per  peticionem  suam  prorogavit  Ipsaque  craslina 
die  facta,  ego  unacum  predicto  Paulo  Aztalnok  in  eQdcm  f(acto) 
laborantes,  prefatum  tricesimatorem  seu  exactorcrn  dicte  tricesime 
agressus^  diligenterque  ab  eodem  factum  perscrulans  ct  (examinans)  id 
inveni  et  rescivi  exacerto,  quod  ipse  Petnis  tricesimator  facto  in  eodem 
fuisset  per  omnia  culpabiUs,  In  quo  facto  idem  cciam  tricesimator 
se  ipsum  omnino  reddidit  fore  culpabilem,  Et  cum  tandem  ego  cum 
prcfato  Paulo  Aztalnok  eidem  tricesimatori  pro  predicto  facto  suo 
malo  ct  ncphario  apud  prefatos  judicem,  juratos,  civesque  ac  commu- 
nitatem  civitalis  predicte  gradara  invenissemus,  tunc  idem  Petrus 
tricesimator  solus  personaliter  in  medium  ipsorum  judicis  et  jura- 
torum  ac  unlversorum  civium  ct  tocius  commujiitaiis  civitalis  pre- 
dicte adveniens,  se  ipsum  jjublice  et  manifestc  coram  me  ibidem  et 
coram  prefato  Paulo  Aztalnok  ac  coram  tota  communitate  civitatis 
prcnotate  in  sede  eorum  judiciaria  reddidit  per  omnia  fore  reum  et 
culpabilem,  sibTque  ibidem  Ijem  tricesimator  personaliter  sola  propria 
sua  vqluntale  ab  "ciscfera  civibus  et  tota  comlnunitate  civitalis  sepe- 
fale  coram  eisdcm  stando  pro  prefato  facto  suo  per  ipsum  contra 
dicta  jura  et  libertates  ipsius  civitalis  indebile  et  illicite  perpetrato,  • 
graciam  et  veniam  postulavit  et  invenit  ita  videlicet  ct  talcm:  ut 
hec  et  omnia  ac  qucvis  huiusmodi  facta  illicita  inter  ipsum  tricesi- 
matorem et  dictam  communitatem  dvitatis  superius  dicte  hucusque 
habita  et  ventilata  sint  per  omnia  inter  ipsos  sopila,  el  quod  predicta 
et  alia  ipsis  similia  facta  per  cundem  tricesimatorem  de  cclcro  non 
sint  renovata  nee  renovanda.  Assumpsit  insuper  idem  tricesimator 
ibidem,  quod  predictos  judicem,  juratos  et  uni versos  dves  ac  totam 
communitatem  civitatis  sepelate  vult  per  amplius  pro  fratribus  el 
amicis  specialibus  habere  et  cum  ipsis  bono  modo  vivere.  Super 
quibus  omnibus  premissis  ipsi  judex,  jurati  et  universi  ctves  ac  tota 
communiias  civitalis  pluries  dicte  sibi  ipsis  per  me  litteras  testimo- 
niales  dari  posiularunl  uberiorem  ipsorum  ob  cautelam,  quas  eLsdem 


m 


Doc,  loy.  —  An.  ^437* 


concessi  communi  justicia  requirente.  Datum  predicta  Zagrabie,  die 
dommico  proximo  post  prcdictum  feslura  visitacionis  beate  semper 
virginis  Marie,  Aono  domini  millesimo  quadringentcsimo  tricesimo 
sepilmo, 

Onginale  in  cbarta,  pamm  attntum.  Stgillnm  impreasimi.  In  ftrchiv.  lib  reg. 
civit,  xa^rab. 

107. 

Anno   1437,  2f.  deccmbris.  Krapinae. 

Fridcricus  comes   CUcae  capihiio  et  cammunitnti  cwiiatis  sese   eorum  accu* 

mtiones    Vilhthni^  castri  Mahied  capetatii,  suscipcre  litigatonbus^ue  justam 

sententiam  ferre  esse  promptum  nuntiaL 

Fridericus  dei  gracia   Cilie,  Ortenburge,  Zagorieque  etc.  comes. 

Honorabiles  ac  providi  nobis  dilecti!  Per  nobilem  Sigismundum  Hann. . 
de  Bednya,  comitem  nostrum  varosdiensem,  uti  ex  relacionibus  eiusdem 
pcrcepimus,  id  nobis  inrimastis,  quod  vos  coniroversiarum  et  discor- 
dianim  materiam  inter  vos  ab  una  et  egregium  Vilbelmum  nostrum, 
illustrisque  principls  comitig  Vlrici  etc.  lilii  nostri  carissimi,  capita- 
neum  de  Medwe  parte  ex  altera  motam  et  suscitataro,  judicio,  arbi* 
trioque  et  disposicioni  ac  manibus  nostris  submisistis.  Unde  cum  nos 
paci  et  concordie  parcium  pocius  quam  discord ie  inlendamus,  animo 
libenti  pro  sedanda,  intbrmandaque  et  complananda  ipsa  controversia 
seu  discordia,  ac  consolidanda  atque  ordinanda  inter  vos  pace  firma, 
unacum  aliis  probis  volumus  interponere  favorabiiiter  partes  nostras, 
non  advertentes  illud,  quitquid  sit,  quod  contra  nos  commisistis,  quamvis 
non  levem  ponderat  excessum.  Et  verum,  quia  judicio,  arbitrioque  et 
disposicioni  huiusmodi  ex  vobis  dominis  de  capitulo  tres  vel  quatuor, 
ex  vobisque  civibus  totidem,  qui  accionem  vcstram  scianl,  proponere 
et  contra  proponendam  finaliter  respond  ere,  de  tola  intencione  vestra 
informati,  super  judicioque  et  arbitrio  ac  disposicione  premissis  conten- 
tantes,  plenam  habentes  potestatem,  presente  eciam  prefato  Vilhelmo 
capctaneo.  quern  similiter  coram  nobis  superinde  coraparere  faciemus^ 
necessario  debent  Interesse;  pro  eo  vestras  preseniibus  consulentes 
moncmus  dilecciones,  quatenus  homines  vesiros  predictos  vestri  ex 
parte,  uti  premisimus,  coram  nobis  de  premissis  ad  comparendum 
necessaries,  vestri  e  medio  eligendos,  in  vigilia  festi  Bpipbaniarum 
domini  proxime  nunc  affuturi,  termino  scilicet  per  nos  ad  id  depii* 
tato,  nostri  in  presenciam  destinare  non  postponatis  in  slalera  eqm- 
tatis  super  premissis  finem  receptnri  decisivum»  quitquid  tamen  in 
premissis   precogitantes    dcliberaveriiis,  nobis   quantocius  vestras  per 


Do€.  io8,   —   /#i*^. 


135 


litteras  rcscribere  non  recusetis.  Datum  Krappine  in  festo  beati 
Thome  martins.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  tricesimo 
septimo, 

(A  lergo).  Honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  ac  providis 
judici,  juratis  et  universis  civibus  montis  Grecensis  de  Zagrabia,  nobis 
gratis  et  sincere  dilectis, 

Origioale  in  charta.  A  tergo  Tcstigium  impressi  sigilli.  In  arch.  Ten.  Capit. 
€ccL  sagrab.  Act  Cap.  ant.  fasc  91    nr.  41. 

108. 

Anno  14384  6,  jannarii,  Krapinae. 

Fridericus  it  l/incus,  €omitis  CiUai^  caniMunilati  civitatU  it  capihUo  jus 

cammireii  promithmtj   tt  una    magisttatilms   castri  Midvui  mandant^  ut 

civitus  sagrab,  vixandis  se  ahsttncnt, 

Wir  Fridreich  Tnd  auch  wir  Vlreicb,  sein  Sun,  von  golsgnaden 
Graven  xe  Cili,  ze  Ortenburg  und  in  dera  Segern  etc.  Bekennen  von 
solcher  zwayung  vnd  stozz  wegen.  So  sich  dann  zwischen  unserm 
lieben  gelrewen  Wilhalmen  von  Stamm,  vnserm  bawbtman  zu  Mcdwe 
ains  uils,  vnd  dcr  Chorhern  von  Agrom  auch  der  Burger  daselbit, 
des  andern,  gcgeben  vnd  gemacht  habcn,  biz  auf  hcwt  datum  des 
briefs.  Vnd  darumb  wir  an  baiden  tailcn  ainen  anstand  vnd  frid  auf 
sand  Jorgcn  tag  schiriftkunfugen  vnd  auch  daczwischen.  als  von  hewt, 
datum  des  briefs,  vber  vicrzehen  tag,  ainen  tag  fur  vns  zu  frcundth- 
lichen  aynung  benennet  haben ;  alss  haben  wir  auch  darauf  denselben 
Chorhern  von  Agramb  und  auch  den  Burgem  daselbst,  vnd  alien 
Iren  dicnem  vnd  vndertanncn  vnsere  sicherhait  vnd  gelait  biz  auf 
dcn-iclben  sand  Jorgen  tag  fUr  uns,  vnd  all  die  vnscm  gegeben  vnd 
geben  auch  wissentlich  mit  disera  brief,  also:  das  sy  vnd  die  iren  in 
msern  berschaften  vnd  gebietlen,  vnd  den  dcmach  in  derselben  zeit 
alsonst  in  des  notdurft  tut  komen  handelji  vnd  gewandeln  mugen  an 
vnser  vnd  aller  der  vnsern  Irrung  vnd  hindernuss  ungeuerlich  davon. 
So  cmphellen  wir  alien  vnsern  hawblleuten,  Burkgraven,  Phlegem» 
Richtern,  Ambtleulen  vnd  alien  andern  vnsern  dienern  vnd  vnder- 
tanncn, den  dcr  gcgenburtigc  vnser  brief  gezaigt  wirdet,  ernstlich, 
vnd  wollen  das  Ir  wider  solch  vnser  anstand,  frid  vnd  sicherhait 
nicht  lut,  sunder  das  slat  vnd  unzcrbrochen  haldet,  vnd  dawidernye- 
tnandcn  andern  re  tun  gestattct,  das  ist  genzlich  vnser  maynung.  Ge* 
gcben  zu  der  Kremppen  an  der  heiligen  dreyer  Kunig  abend.  Anno 
domini  millesimo  quadringeniesimo  iiiccsirao  octavo. 

Iv.  Kukuljcvi^.  Arkiv  %%  povjestnico  jagoAlaven^ku.  knj.  III.  str.  95 — 96, 


13^ 


I^0€,  lop.  —  Ah.  X43S. 


109. 

Anno  143S,   [3.  januarii.  Za^&biae. 

Maihaeus    Takwac    banut^    ui    de    injuriis    a    Viihtima^   capttano  eastri 
Medvtd^   mtnatorihts   zagrahitmibas   ilhfis   guaesiimem  ferai,   capttuh 

iasmensi  mandaL 

Amicis  suis  reverendis,  capitulo  ccclesie  chasmensis,  Matbko  de 
Thalloucz  regnorum  Dalmacie,  Croacie  et  locius  Sclauonie  banus,  ami- 
ciciara  paratam  cum  honore  Dicitur  nobis  in  personis  judicis,  jura* 
torum  ac  tocius  communitatis  civitatis  montis  Grecensis  de  iuxta  Za- 
grabiacn,  quomodo  quidam  Wilhelmus  vicecapelaneus  caslri  Medwe 
per  illustres  principes  dominos  Fridericum  Cilie,  Ortenburge,  Zago 
ricque  comitem  ac  Vlricum,  eiusdem  domini  Friderici  natum,  in  codem 
castro  Medwe  constitutus,  in  festo  beatorum  Cosme  et  Damiani  mar- 
tynitn,  proxime  preteritum,  malo  fretus  consilio,  queradara  Barlholo* 
meum  Italicum,  vitriparem,  habitatorem  dicle  civilatis  montis  Gre- 
ccnsis  ex  scitu  et  comniissione  dictorum  dominoruni  suonim,  via  in 
libera  de  Pethonia  versus  propria  cum  cerlis  suis  rebus  ac  bonis  et 
equis  proliciscentem,  prope  molendina  dicte  civitatis  et  in  icrritorio 
eiusdem  civitatis  per  certos  suos  homines,  et  signanter  per  quemdam 
Jeronimum  ac  Colomanum  Trankenbergar  captivari  et  captum,  liga- 
lumque  a  tergo  manibus  et  sub  cquorum  ventribus  pedibus  ipsius, 
penes  dictum  castrum  Medwe,  datis  prius  eisdem  latronibus  de  ipso 
castro  Medwe  cibis  et  potibus,  ad  pretactum  castrura  idem  Tranken- 
berger  deduci  et  tandem  in  quadraginta  tlorenis  auri  pactari,  er 
quibus  idem  Bartholomeus  ibidem  viginli  in  specie  exsolvisset,  pro 
aliis  vero  viginti  ipse  Wilhelmus,  quasi  in  premissis  innoxius,  se 
lideiussorem  posuisset^  et  sic  sub  talibus  pactis  ad  peticionem  pluri- 
morum  proborum  virorum  de  ipsis  vinculis  abire  pcrmisisset.  Hiis  non 
conlentus  prelibatus  Wilhelmus,  malum  malo  accumulare  non  verens, 
in  festo  beati  Andree  apostoli,  proxime  preierito,  similiter  ex  com* 
missione  et  scitu  dictorum  dominorum  suorum,  missis  ante  auroram 
et  destinatis  nonnullis  tam  prefatorum  dominorum  suorum,  quam  suis 
hominibus  et  familiaribus  de  dicto  castro  Medwe  nonnullis,  immo 
quam  pluribus  colonis  dicti  castri  et  jobagionibus  ad  possessionem 
ipsius  civitatis  Pobresye  vocatam,  penes  lluvium  Zawc  habitam,  ma- 
nibus armatis  et  potenciariis  eandem  possessionem  penitus  ac  in  toto 
spoliari  et  depredari»  resque  et  bona  hominum  in  eadera  habitandum, 
signanter  pecora  et  pecudes  et  vestimenta  tam  virorum  quam  mu- 
lierura^  ligones  et  secures  ac  alia  que  levari  potuissent»  aufferi  ct  ad 
dictum  castrum  Medwe  deportaxi  fedsset.   Prcterca    idem  Wilhelmus 


Doc,  //o-  —  An.  1438. 


la? 


ex  consensu  similiter  et  voluntate  dictonim  dominorum  suorum,  feria 
quinta  proxima  ante  festum  beati  Thome  apostoli  proxime  preteritum, 
nonnuUos  jobagiones  et  colonos  dicte  civitatis  in  villa  Grachan  vocata 
coraniorantes,  nonnullosque  civcs  et  habitatores  dicte  civitatis  per 
vineas  ct  kuchas  in  montibus  et  circa  vlneas  predictas,  signanter  in 
cellarils  carundem  vinearum  repertos  et  inventos  captivari  et  captos 
dire  tormentari,  ad  dictumque  castrum  Medwe  vinculaios  dcduci  et 
in  suis  carceribus  detineri  fecisset,  quos  servaiet  vinculatos  eciam  de 
prescnti;  aliquos  antem  ex  eisdem  in  magna  quantitate  pecunianim 
pactatos  abire  permisisset,  potencia  mediante,  in  preiudicium  et  damp- 
num  diclorum  civium  valde  magnum.  Super  quo  vesiram  amiciciara 
prcsentibus  peiimus  reverenter  quatenus  vestium  mittatis  hominem 
pro  lestimonio  fidedignum,  quo  presente,  Siephanus,  filius  Nicolai, 
aut  Georgius,  filius  Iwan  de  Brezouycra,  ceu  Ladislaus,  filius  eiusdem 
Nicolai  de  eadcm,  aut  Gregorius  de  Beryzloucz  vel  Johannes  aut 
Paulus,  lilLi  Jacobi  de  Jazenowcz,  sive  Maihias,  filius  Emerici,  lilii 
Dominici  de  Adamowch,  seu  Mathias,  filius  Nicolai  de  Alboglawnicza. 
aliis  absentibus,  homo  noster,  ab  omnibus,  quibus  incumbit,  roeram 
de  premissis  experialur  vcritatem,  quam  tandem  nobis  amicabiliter 
rescribaiis.  Presentes  sigiUo  Nicolai,  filii  Gregorii  de  Gepew,  comiiis 
nostri  zagrabiensis,  fecimus  consignari.  Datum  Zagrabie  octavo  die 
festi  Epiphaniarura  domini.  Anno  eiusdem  roillesimo  quadringentesimo 
tricesimo  octavo, 

!▼.  Kukuljevid,   Arkiv    za   povjestnicu   jugosUvcnsku,    knj.  III,  str,  95— 94» 


no. 

AoDo  1458*  13.  janaarii,  Zagrabiae. 

Mathaeus    Talovac    bonus    capituh    iasmmsi    mandat,    ut   de   injurih  a 

Viihiimo,  cask  llano  castri   Medwid,  posstssiom  eommuniiatis   Graiani  cl 

mercatoribus  zagrabiensibui  iilatUn  quaestiontm  constituaL 

Amicis  suis  revcrendis  capitulo  eccle^ie  chasmensis,  Mathko  dc 
Thaloucz,  regni  Sclauonie  banus,  amiciciara  paratam  cum  honore, 
Dicitur  nobis  in  personis  judicis,  juratorum  et  tocius  communitatis 
civitatis  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam*  quomodo  Vilhelmus 
Thewtonicus  castellanus  castri  Medwe,  circa  festum  beati  Mychaelis 
archangeli  in  anno  domini  millesimo  quadringentesimo  irigesimo  sexto 
transacto  preteritum,  tempore  scilicet  introitus  sui  ad  dictum  casirum, 
ex  commissions  precepto  et  induccione  ilfustrium  principum  domi- 
norum Fridcrici  et   Vlrici,    eiusdem    domini  Friderici   nati,  comitum 


138  Doc.  no,  —  An.  14.38, 

scilicet  Cilie,  Ortenburge  et  Zagorie,  dominonim  suonim,  duas  vaccas 
cuiusdam  colon!  ipsius  civitatis  in  possessione  Grachan  vocata  com- 
morantis,  omni  sua  sine  culpa  recipi  et  ad  dictum  castrum  Medwe 
deduci  ac  usui  suo  deputari  fecisset  £t  quod  idem  Wilhelmus  anno 
proxime  transacto  circa  festum  beati  regis  Osualdi  nonnuUos  cives, 
hospites  et  habitatores  dicte  civitatis  montis  Grecensis  de  nundinis 
sou  foro  annuali  pethouiensi  cum  eorum  rebus  mercimonialibus  versus 
propria  proficiscentes,  via  in  libera,  similiter  ex  scitu,  voluntate  et 
commissione  dictorum  dominonim  comitum,  dominonim  suonim,  per 
quosdam  familiares  ac  homines  suos  et  ipsorum  dominonim  comitum, 
precipue  per  quemdam  Colomanura  Trakenberger  ac  Jeronimum  et 
Martinum,  filium  Ladislai  de  Gorycha,  que  scilicet  res  mercimoniales 
fere  ad  duo  millia  florenorum  auri  se  extendissent.  recipi  et  quo  sue 
placuisset  voluntati,  deportari  et  dividi  fecisset  Hiis  non  contentus 
idem  Wilhelmus  similiter  ex  consensu,  scitu  et  voluntate  dictorum 
dominonim  suorum  circa  festum  Nativitatis  virginis  gloriose,  proxime 
preteritum,  nonnulla  pecora  et  pecudes  dictorum  civium  de  posses- 
sione Roycha,  foro  scilicet  similiter  annuali  versus  propria  ducentes, 
via  in  libera,  omni  ipsorum  civium  sine  culpa,  recipi  et  aufferi 
ac  in  certis  pecuniariis  quantitatibus  pactari  et  permitti  fecisset,  po- 
tencia  mediante,  in  preiudicium  et  dampnum  eorumdem  civium  valde 
magnum.  Super  quo  vcstram  amiciciam  presentibus  petimus  diligenter 
quatenus  vestrum  mittatis  hominem  pro  testimonio  fidedignum,  quo 
prcsente  Stephanus  vel  Radoslaus,  filii  Nicolai,  vel  Georgius  aut 
Johannes,  filii  Iwan  de  Brezouycza,  ceu  Gregorius  de  Beryzlaucz  aut 
Mathias,  filius  Gregorii,  filii  Dominici  dc  Adamouch,  aliis  absenlibus, 
homo  noster,  ab  omnibus  quibus  incumbit  meram  de  premissis  expe- 
riatur  veritatem,  quam  tandem  nobis  amicabiliter  rescribatis.  Presentes 
sigillo  Nicolai,  filii  Gregorii  de  Gepew,  comitis  nostri  zagrabiensis, 
fecimus  consignari.  Datum  Zagrabie  octavo  die  festi  Epiphaniarum 
Domini  Anno  eiusdem  millesimo  CCCCXXX  octavo, 

Iv.  Kukuljevid.   Arkiv   za   povjestnlcu   jugoslavensku,   knj.  Ill    str.  91—92. 


Dot.  III.  112,  —  Ah.  143S. 


111. 

Anoo  1 438*  15.  januarii.  f^ismae. 

Capituium  iasmemt  Mathiuum  Ta!(wa€  bmium   certiorem    reddit  inquisi' 

Hone  esse  reptrtum   ommum    injttriammf    civthus  tagrattensibus  iiiatarum, 

cuipam  susHntre    Vilhdmum  castelianum, 

Magnifico  viro  domino  Mathkoni  de  Thallaucz  regni  Sclauonie 
bano,  amico  ipsoriim  honorando,  capitulum  ecclesie  chasmensis  ami* 
dctam  paratam  cum  honore.  Litteras  vestras  inquisilorias  per  vos 
nobis  amicabiliter  directas  honore  quo  decuit,  noverit  nos  recepisse 
in  hec  verba:  (vid.  Doc.  109.  no.  an.  1348.  83.  januarii).  Nos  itaque 
vestris  amicabilibus  pelicionibus  annuentcs,  una  cum  prefato  GregoriQ 
de  Beryzlowch  predicta»  bominc  vestro,  nostrum  hominem  fidedignum, 
discretum  virum  Steplianum  presbiterum  et  prebendarium  chori  ip» 
sius  ecclesie  nostre  ad  premissam  inquisicionera  faciendam,  noslro  pro 
testimonio  duximus  destinandum.  Qui  tandem  exinde  ad  nos  reversi, 
nobis  voce  consona  retulerunt  isto  modo:  quod  pred ictus  homo  vaster 
presente  dicto  nostro  testimonio,  feria  quarta  proxima  post  predictum 
octavum  diem  fcsli  Epiphaniarum  domini,  nunc  pretcriii,  ab  omnibus 
illarum  pare! urn  hominibus,  a  quibus  decuisset  et  licuissct,  palam  et 
occuUe  diligenter  de  premissis  inquirendo^  omnia  premissa  et  quo- 
rumvis  premissorum  singula  sic  et  eodem  modo  facta  et  perpetraia 
fuisse  et  esse  rcscivissent,  prout  eidem  vestre  magniiicencie  dictum 
exlitisset  et  sicut  tenor  litterarum  vestrarum  coniinet  predictarum. 
Datum  tercio  die  diei  inquisicionis  prcnotate.  Anno  domini  supradicto. 

!▼.  Kukuljevid,    Arkiv   ta   povjestnieu  jugoslavenskD,   knj.  III.  str,  91—94, 


112. 

Audo  1438^  31.  janaarii.  ZagrabiM. 
C&mitiitus   zagrab.    acHone  a   civibm  zagrab.  instituta  de  mjuriis  a   VU- 
heima  casUUano  castri  Medved  contra  vUum   Graiani  et  mercatorts  zagrab, 
faetis   quatsitionem   esse    tatam  nuntiat^  cutpamque  in    Vilhehnum  cpnfert. 

Nos  Nicolaus,  filius  Gregorii  de  Gepw,  comes,  ac  judices  nobi- 
Iium  comitatus  zagxabiensis.  \femorie  commend amus,  quod  cum  nos  ad 
instantem  peticionem  judicL^  juratorum  et  tocius  communitatis  civi- 
tatis  montii  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiara»  Thomam  littcratum  de 
Domagouich  ac  Georgiumi  fiUum  Matheus  de  Sythomeria  et  Petrum, 
filtum  Johannis  do  Sythar,  tres  ex  nobis  scilicet  judices  nobilium  ad 
infrascriptam  inquisicionem  faciendara  de  sede  nostra  judiciaria  legU- 
time  desttnassemus,   qui  demum  exinde  ad  nos   reversi  nobis   unifor- 


140  Doc.  112.  —  An,  1438. 

miter  retulerunt,  quod  ipsi  ab  omnibus,  quibus  decuisset  et  licuisset 
palam  et  occulte  diligenter  inquirendo  talimodam  de  infrascriptis  sci- 
vissent  veritatem:  quomodo  Vilhelmus  thewtonicus  castellanus  castri 
Medwe  circa  festum  beati  Michaelis  archangeli  in  anno  domini  mille- 
simo  quadringentesimo  trigesimo  sexto  transact©,  preteritum,  tempore 
scilicet  introitus  sui  ad  dictum  castrum,  ex  commissione,  precepto  et 
induccione  illustrium  principum  dominorum  Friderici  et  Vlrici,  eiusdem 
domini  Vlrici  (sic)  nati,  comitum  scilicet  Cilie,  Ortemburge  et  Zagorie, 
dominorum  suorum,  duas  vaccas  cuiusdam  colon!  ipsius  civitatis  in 
possessione  Grachan  vocata  commorantis,  omni  sua  sine  culpa  recipi, 
et  ad  dictum  castrum  Medwe  dcduci  ac  usui  suo  deputari  fecisset 
Et  quod  idem  Vilhelmus  anno  in  proxime  transact©  circa  festum  beati 
regis  ei  confessoris  Osualdi  nonnullos  cives,  hospites  et  habitatores  dicte 
civitatis  montis  Grecensis  de  nundinis  seu  foro  annuali  pethouiensi 
cum  eorum  rebus  et  bonis  mercimonialibus  versus  propria  proficis- 
centes,  via  in  libera,  similiter  ex  scitu,  voluntate  et  commissione  dic- 
torum  dominorum  comitum,  dominorum  suorum,  per  quosdam  fami- 
liares  ac  homines  suos  et  ipsorum  dominorum  comitum  precipue  per 
quondam  Colomanum  Trakumbergar  ac  Jeronimum  et  Martinum, 
illium  Ladislai  de  Goricha,  que  scilicet  res  mercimoniales  fere  ad  duo 
millia  florenorum  auri  sc  extendissent,  recipi  et  quo  sue  placuisset 
voluntati  deportari  et  dividi  (fecisset).  Pliis  non  contentus  idem  Vil- 
helmus similiter  ex  consensu,  scitu  et  voluntate  dictorum  dominorum 
suorum  circa  festum  Nativitatis  virginis  gloriose,  proxime  preteritum, 
nonnulla  pecora  et  pecude's  dictorum  civium  de  possessione  Roycha, 
foro  scilicet  similiter  annuali  versus  propria  ducencium,  via  in  libera, 
omni  ipsorum  civium  sine  culpa  recipi  ct  aufFeri  ac  in  certis  pecu- 
niarum  quantitatibus  pactari  et  permitti  fecisset,  potencia  mediante, 
in  preiudicium  et  dampnum  eorumdem  civium  valde  magnum.  Datum 
Zagrabie  feria  scxta  proxima  ante  festum  Purificacionis  virginis  glo- 
riose. Anno  domini  millcsimo  quadringcntesimo  tricesimo  octavo. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigia  quatuor  sigillorum.  In  archivio  lib.  reg. 
civ.  zagrab. 


Doe,  lij.  —  An.  I^j8. 


H» 


ua 

Anno  14381  31.  janu&rii.  ZagrabUe. 

C&mitaius  zagmb^  dvibm  precantibus  inquhitwnem  dt  injuriis  a  Vilheinw 

cmtiiiano   dvitatit    month    Grectnsis    illatU   a  sc  esse  constitutam  ri/irl, 

omnesque  accusathmes  facit  ratas. 

Nos  Nicolaus  filius  Gregorii  de  Gepew,  comes  ac  judex  nobi- 
Hum  comitatus  zagrablcnsis*  Memorie  commendamus,  quod  cum  nos 
ad  instantem  pelicionem  judicis,  juratorura  et  tocius  coramumlatis  cm* 
tatis  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam,  Thomam  liiteratum  dc 
Domagouich  ac  Gcorgium,  filium  Matheus  de  Sylhomeria  et  Petrum, 
filium  Johannis  de  Syihar,  Ires  ex  nobis  scilicet  judices  nobilium  ad 
infrascriptam  mquisicioncm  faciendam  de  sede  nostra  judiciaria  legit- 
time  de-stinasseraus ,  qui  demum  exinde  ad  nos  reversi  uniformiter 
retulcnint,  quod  ipsi  ab  omnibus,  quibus  decuisset  et  llcuisset  palam 
et  occulle  diligenter  inquirendo,  talem  de  infrascriplis  rescivissent 
vcritatcm:  quomodo  Wilhelmus  thewtonicus  castellanus  castri  Medwe 
ex  scitu,  consilio  et  mandate  illustrium  principum  dominorum  Fride- 
rid,  Cilie,  Ortenburge  et  Zagoric  comitum  ac  Vlrici  similiter  comiti<;, 
eiusdem  doroini  Friderici  filii,  dominorum  suorum,  diabolico  instigatus 
machinamento,  octavo  die  festi  beaii  Andree  apostoli,  proxirae  pre- 
teriti,  missis  et  destinatis  quibusdam  familiaribus  suis  armalis  equi* 
tibus  ad  valvas  seu  portas  dicte  civitatis  montis  Grecensis  regalis, 
ibique  aliquos  homines  cives  et  habitaiores  dicle  civitatis,  custodes 
scilicet  portarum  predictarum,  in  eisdem  portis  ictibus  sagittarum  de 
balHstris  gravitcr  vulncrari  et  sagittari  fecisset,  ex  quibus  quidam 
ibidem  vitam  finicrunt  temporalcm,  alii  vero  semivivi  remanenlei 
gravitcr  torqucrentur.  Hiis  non  conlentus  idem  Wilchelmus,  similiter 
ex  scilu  et  voluntate  dictorum  dominorum  suorum  per  prefatos  fa- 
miliares  suos  equestres,  a  dicta  dvitate  huiusmodi  patranies  mala 
revcrsus,  quosdam  cives  ct  homines  alios  dicte  civitatis  via  in  libera 
progredicnles  reperios,  similiter  ictibus  sagittarum  de  balistris  adco 
et  taliter  vulnerari  fecisset,  quod  aliqui  ex  eisdem  ibidem  obiissent, 
alii  vero  semivivi  remanentes  torqucrentur  ad  presens,  de  quorum 
vita  dubium  baberetur  Hiis  adhuc  minime  contentus  idem  Wilhelmus 
ex  scitu,  voluntate  el  speciali  commissionc  dictorum  dominorum  su- 
orum^  diebus  novissime  elapsis,  imi versos  ct  quoslibet  jobagiones  ct 
colonos  dicte  civitatis  in  possessione  Grachan  vocata  commoranles, 
nocturno  in  sllencio  slmul  cum  uxoribus   ct    pueris    levari,    ac    aliis 

eorum  rebus  et  bonis  universis  abduci  et  nescituran  ipsas aut 

alias  predas  fecissel.  Ei  licet  prctati  domini  comites  biaas  vel  trinas 


142  Doc.  114.  —  An.  1438, 

litleras  eorum,  ipsi  Wilhelmo,  quod  de  premissis  malis  supersedere 
amplius,  ac  de  dampnis,  injuriis  et  nocumentis  dictis  civibus  illatis, 
omnimodam  satisfaccionem  impendere  debuisset,  djrexissent,  tamen 
ipsi  domini  comites  sabatbo  proximo  ante  festum  Nativitatis  domini 
proxime  preteritum,  ad  peticionem  eiusdem  Wilbelmi,  de  Crapyna 
quinquaginta  duos  armatos  usque  ad  talos,  pro  subsidio,  ac  non  mo- 
dicam  catervam  pcditum  armatorum  eidcm  Wilbelmo  ad  dictum 
castrum  Medwe  transmisissent,  cum  quibus  ipse  Wilhelmus  et  aliis 
quam  pluribus  suis  armatis  ct  alias  acqusitis  thewtunicis  latronibus, 
signanter  autem  cum  illis  Colomano  Trakenbergar  ac  Jeronimo  et 
Georgio  Pers,  necnon  Martino  filio  Ladislai  de  Goricha  et  Thoma 
Koposunych  et  aliis  quampluribus,  ex  commissione  ct  mandato  dic- 
torum  dominorum  comitum,  dominorum  suorum,  feria  secunda  ante 
predictum  festum  natalis  Domini,  iam  de  novo  elapsum,  more  exer- 
cituali  ad  valvas  et  portas  dicte  civitatis  personaliter  veniens,  ipsam- 
que  civitatem  expugnare  machinans,  nonnullos  greges  boum  et  pec- 
corum  auferri  et  ad  dictum  castrum  Medwe  deduci  et  depelli,  non- 
nullosque  homines  et  cives  ac  habiiatores  dicte  civitatis  captivari  et 
tandem  vulnerari;  ultimatim  impetum  magnum  in  ipsos  cives  cum 
clangore  buccinarum  more  exercituali  fieri,  ibique  quamplures  ex 
eisdem  crudelissima  morte  interfici  et  in  multorum  sanguinem  lan- 
ceas  suas  et  suorum,  ac  gladios  et  durissimas  sagittas  inebriare,  et 
plures  vulneratos  captivari  et  captos,  ligatis  a  tergo  manibus  et  sub 
equis  pedibus,  ad  dictum  castrum  Medwe  deduci  fecisset  et  captivos 
teneret  eciam  de  present!,  ex  quibus  triginta  vel  plures  jam  perhi- 
bentur  defuncti,  potencia  mediante,  in  preiudicium  dicte  civitatis  re- 
galis  ac  regni  et  dampnum  corumdem  valde  magnum.  Datum  Za- 
grabie  feria  sexta  proxima  ante  festum  Purilicacionis  virginis  gloriose. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  tricesimo  octavo. 

Iv.  Kukuljevid.   Arkiv   za   povjestnicu  jugoslavensku,  knj.  III.  str.  94—95. 

114. 

Anno   1438,  2\.  februarii.  Budae. 

Cora?n  Alberto  Hungariae  etc.  re,i^e,    U/ricus,  comes   Cileae^  et   legatl   ca- 

piiuli  ct  communitatis  civitatis  assentiuntur,  ut  lis  de  injuriis  a    Vilhelmo 

castellano  factis  ad  tabulae  banalis  arbitrium  refcratur, 

Nos  Albertus  dei  gracia  rex  Ilungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
Austriequc  et  Stirie  dux,  necnon  marchio  Morauie.  Memorie  commen- 
damus  per  presentes,    quod   fidelis   noster  illustris    princeps    Vlricus 


Doc.  114,  —  AfK  ^438^ 


143 


Cilyc  Often bergensis  ct  Zagorie  comes,  personalitcr,  onera  et  grava- 
mina illustris  prmcipis  Friderici,  similiter  CiJie,  Ortenburgensis  et 
Zagoric  comitis,  patris  sui,  ac  omnium  famillanum  et  homintim 
suorum,  singuloruraque  ad  ipsos  pertincncium,  nolanter  autem  egregii 
Vylhclrai  castcllani  caslri  Medwe  nuncupati  et  ad  ipsum  perlinencium, 
super  sc  assumpmendo,  ab  una ,  parte  vero  ab  altera  honorabiles  viri 
Johannes  decxetomm  doctor  et  Thomas  plebanus  de  hvanych,  cano- 
nid  ecclcMc  zagrabiensis,  pro  se  personaliter  ac  pro  toto  capitula 
dusdem  eccksie  zagrabiensis  subdittsque  ct  familiaribus  ipsorum  cum 
procuratoriis  littcris  ipsius  capituU;  item  Pctrus,  alias  judex  et  Bla- 
sius,  juratus  dvis  civitatis  nostre  montis  Grecensis  de  Zagrabia  pro  se 
ipsis  similiter  personaliter  ac  pro  judicc,  juralis  civibus  et  tota  com- 
munitate  dicte  civitatis  nostre  montis  Grecen'^is»  ipsorumque  universis 
subditis  cum  procuratoriis  littcris  eiusdem  civitatis,  a  tercia  partibus 
coram  nobis  constituti,  sunt  confessi  in  hunc  modum:  quomodo  ipsi 
dc  commissionc  ct  annuencia  nostre  maicsiaiis,  nonnullorura  eciam 
baronum  noslrorum  peiicione  ad  id  acccdcnte,  uni versa  et  quevis 
facta,  contencionesque  et  controversias  quaslibet  inter  partes  prctactas 
usque  modo  quomodocumque  et  qualitercumijuc  raota,  habitas  ct  sus- 
ciiatas  judicio.  disposicioni,  deliberacioni  et  arbitrio  magnificorum 
virorum  Ladislai,  lllii  Nicolai  palatini  dc  Gara  machouien^ii  et  Math- 
konis  de  Talloucz  regnorura  nostrorum  Dalmacie  et  Croacie  predic- 
torum  ac  tocius  Sclauonic  banonim  plenarie  submisissent  et  submi- 
serunt  coram  nobis  tali  modo:  ut  quiiquit  iidem  Ladislaus  et  Mathko 
bani,  audilis  predictarum  pardum  proposicionibus ,  quenmoniis  et 
obiecciombus,  visisque  eorumdem  probacionibus  ct  documentis  legit- 
timis  inter  easdem  partem  disposuerint  et  dclibcrati  fucrint,  id  ipse 
panes  inviolabiiiter  obscrvare  tcneantur.  Casu  vero,  quo  aliqua  parcium 
predictarum  disposicionem  el  arbitrium  ipsorum  Ladislai  et  Mathkonis 
banorum  in  toio  vel  in  parte  acceptarc  nollct  scu  recusaret,  ex  tunc 
talis  pars  dictam  disposicionem  seu  judicium  non  acceptans,  contra 
aliam  partem  judicium  acccptantem  suam  accionem  ammittat  et  in- 
super  in  omnibus  acquisicionibus  et  accionibus  ipsius  partis  accep- 
tantis  succumbai  et  convincatur  eo  facto.  Ad  que  se  ipse  partes  sponle 
obligarunt  coram  nobis  testimonio  prescncium  mediante-  Datum  Bude 
in  fesio  beati  Mathye  apostoli.  Amio  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo  trigesimo  octavo. 


E  trftnsTifnptJi  capituli  €a«men*is  facto  Anno  1 4 38.  ut  infra,  —  !▼  Kukuljcri^. 

Afkiv  tSL  pov)c9Lnitu  ju|;o(ilnvrn»ku,  knj.  HI,  str.  96—97, 


144 


Doc,  11$,  —  An.  1438, 


115. 

Anno   14^^*   3.   marlii.  Budae. 
AlberhiS,  Hun^arie  ck,  rtx^  Mathaeo   tt   Petro    Taiovac  bants  praecipitt 
ne  communitatis  tnontis   Grecensis  libtrae  achnintstrathni  se  immisceant. 

Conmiissio  propria  domioii  regis,  Henrico  filio 

waivodc  maestro  curie  rcferculi. 

Albertus  del  gracia  rex  Hungarie^  Dalmacie,  Croacie  etc  Aus- 
trieque  ct  Stirie  dux,  nccnon  marchio  Mora  vie.  Fidelibus  nostris  roagni- 
ficis  Mathkoni  de  Tallowcz  regnorum  nostronim  Dalmacie  et  Croacie 
predictorum  ac  tocius  Sclauonie,  item  Petro  de  eadem  Tallowcz  mode 
siniili  ipsonim  regnorum  nostrorum  Dalmacie  et  Croacie  banis, 
saluicm  €t  graciam,  Revera  nostra  edocla  existit  serenitas,  quod  et 
vobis  constare  non  ambigimus,  qualiier  civitas  nostra  montis  Grecensis 
de  Zagrabia,  in  regno  nostro  Sclauonie  situata,  hactenus  sicuti  et  ex 
nunc  apud  manus  vestras  habiia,  semper  et  ab  antiquo,  tam  coni^am 
excellentissiroi  principis  domini  Sigismundli  imperatoris  et  regis  Hun- 
garie,  patris  nostri  carissimi,  quam  eciam  aliorum  nostrorum  prede- 
cessorum  regum  Hungarie  icmporibus,  inter  alias  liberas  regni  nostri 
civitates  existit  computata,  pluribusque  libertatibus  et  graciarum  pre- 
rogativis  ex  concessLone  pretactorum  nostrorum  predecessorum  divorum 
scilicet  regum  Hungarie  usa  fuit  et  gavisa.  Quamobrem  volcntes  ipsam 
nosirara  civitatem  euisque  cives  et  incolas  huiusmodi  suis  libertatibus 
pacifice  et  illibate  perfrui,  nee  per  quospiam  contra  easdem  impediri 
seu  gravari  inlendentes,  fidelitati  vestre  firmissime  precipimus  et  man- 
damus, quatenus  de  cetero  et  per  amplius  de  iurisdiccione  et  quali- 
cumque  gubcmacione  civitatis  pretactc  civiumque  et  incolarum  eius- 
dem,  vos  quovismodo  ingerere  seu  intromitiere  non  presumentes, 
manus  %Tstras  et  vestrorura  penitus  de  eadem  excipcre  et  removere 
debeaiis,  quinimmo  eandem  civiiatcm  et  eius  cives  adinstar  aliarum 
libcrarum  civitatum  apud  manus  nostras  regias  pacifice  persist  ere, 
suisque  libertatibus  perfrui  et  gaudere  permittaiis,  et  secus  facere  non 
ausuri.  Presentibus  perlectis  exhibenti  restitutis,  Datum  Bude  feria 
secunda  proxim  post  dominicam  Invocavit  Anno  domini  roillcsimo 
quadringenlesimo  tricesimo  octavo, 

Originalc  io  charta,  in  margine  inferiori  impreunm  est  ^igillum.  In  archiv. 
lib.  reg.  civ.  zagrab. 


Doc.  li6.  —  An.  14.38, 


»4S 


U6. 

Anno  1438,  4.  martii.  Bndiie, 

Coram  Aiherto,  Hungarie  etc.  rege,  f mikes  delecti  de  injuriis  a   VUheIm& 
easteilano  castri  Medvtd  facth  dUant  senfentiam,  quae  a  rege  e&nfirmatur, 

Nos  Albertus  del  gracla  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc 
Austrieque  et  Stiric  dux^  necnon  marchio  Morauie  etc.  Mcinorie 
commendamus  per  presenles,  quod  cum  fideles  noslri  illustris  VI- 
ricus  Cilic.  Ortumburge,  Zagorieque  etc.  comes,  personaliter,  onera 
ct  gravamina  similiter  illustris  Friderici  corumdem  Cilie,  Ortum- 
burge, Zagorieque  etc  comitis,  patris  sui,  ac  omDium  familiarium 
et  hominum  suonim  ac  ad  ipsos  comites  pertinencium,  notanter 
Vylhelmi  capeianei  scu  castellani  castri  sui  Medwe  appellati  et 
similiter  ad  eundem  pertinencium  super  se  assumpmendo,  ab  una, 
item  providi  et  circumspect!  viri  Petrus»  alias  iudex  et  Blasius  ju- 
ratus,  cives  civilatis  nostre  maiestatis  mentis  Grecensis  de  Zagrabia 
personaliter  pro  se  et  pro  lota  communilate  civium  civitatis  eius- 
dem  cum  procuratoriis  lilteris  eiusdem  civitatis  ab  altera  partibus, 
coram  nobis  constilutl  de  nostre  raaiestatis  speciali  commissione  et 
licencia,  prelatorumque  et  baronum  noslrorum  interveniente  consilio, 
uni  versa  et  que  vis  facta,  necnon  conienciones  et  controversias  inter 
ipsos  usque  modo  qualitercumque  mota  ac  subortas  et  suscitatas 
pretextuque  quorum  et  quarum  eedem  partes  nunc  coram  nobis  litis 
ct  queslionis  materias  contra  sese  movere  preiendisscnt^  judicio^  dispo- 
sicioni,  deliberacioni  et  arbitrio  fidelium  nostronim  magnificorum  La- 
dislai,  filii  palatini  de  Gara,  machouiensis,  et  Maihkonis  de  Tallowcz, 
Dalmacie  et  Croacie  predictorum,  tociusque  Sclauonie  regnorum  no- 
slrorum banorum,  plenaric  submisissent  coram  nobis  tali  modo:  ut 
quidquid  iidem  bani  nostri  auditis  parcium  preiictarum  proposicio- 
nibus,  querimoniis,  responsionibus,  allegacionibus  et  obieccionibus, 
habitisque  probacionibus  et  legittimis  documentis  inter  easdem  partes 
disponerent  et  arbitrarentur,  id  ipse  ambe  partes  inconcusse  obser- 
vare  deberent  Casu  vero,  quo  aliqua  parcium  prcdictarum  huiusmodi 
di^posicionem  et  arbitrium  prescriplorum  banorum  nostrorum  accep- 
tare  et  observare  in  toto  vcl  in  parte  nollet  seu  recusaret,  extunc 
talis  pars  contra  partem  alteram,  juxta  contenta  aliarum  litterarum 
nosirarum  obligatoriarum  supcrinde  confectarum,  ipsam  disposicionem 
acceptantem,  suam  accionem  anjmitteret  ac  insuper  in  omnibus  acqui- 
sicionibus  et  accionibus  ipslus  partis  acceptantts  succumberet  et  con- 
vincerctur  ipso  facto.  Tandem  iidem  Ladislaus  et  Mathko  bani,  noslre 

10 


U6 


Do€,  ii6.  —  An,  i^jS. 


TDaiestaiis  in  presencia  personaliter  constiluti,  nobis  pari  voce  retu- 
lerunt:  quod  ipsis  in  festo  beati  Maihie  apostoli,  proxime  preterite, 
et  aliis  diebus  sequenlibus  ad  id  aptis  et  suflicientibus,  unacum  ma- 
gistris  prothonotariis  curie  nostre  ac  ceteris  plerisque  regui  noslri 
nobilibus  pro  audiendis  ipsarum  parcium  querelis  justiciaque  exinde 
CIS  ministranda  consedentibus,  prefati  Petrus  alias  judex  et  Blasius 
juratus,  cives  dicte  civitatis  montis  Grccensis,  suis  ac  locius  coramu- 
nitatis  civium  civitatis  prcdicte  in  personis,  presentibus  prefato  Vil- 
helmo  castellano  dicti  castri  Medwe  ac  Anthonio  litterato  et  Johanne 
dicto  Wrag  de  Mar>^asouch,  Icgittirois  procuratoribus  corumdem  Vlrici 
comilis  et  Vylhelrai  castellani  castri  sui  Medwe  antcfati,  contra  eosdem 
coram  ipsis  banis  conquest!  fuissent  in  hunc  modum:  quomodo  in 
festo  beati  Andree  apostoli,  proxime  preterito,  prcfatus  Vylhelmus 
cum  suis  complicibus  ad  villam  ipsorum  Pobresya  vocataro  mane 
diluculo  irruentes,  omnes  boves  et  vaccas  et  vitulos,  necnon  porcos 
lardos,  palia,  tunicas  viriles  ac  vestes  muliebres,  ferra  aratri,  ligones, 
falcasira  ac  omnes  res  et  bona  hominum  et  concivium  ipsorum  in 
eadem  villa  commorancium  reccpissent,  et  ad  dictum  castrum  Medwe 
deduxissent.  In  qua  villa  ipsi  homines  et  cives  plus  quam  centum  et 
quinquaginta  florenos  auri  dampna  percepissent  Hiis  auditis  prefatus 
Vylhelmus  caslellanus  personaliter  ac  prefati  Anthonius  lilteratus  et 
Johannes  Wrag  de  Maryasovch,  procuratores  legittimi  prediclonim 
Vlrici  comitis  et  Vylhelmi  castellani  sui,  coram  eisdem  banis  nostris 
astantes,  respondissent :  quod  aliqua  dampna  idem  Vylhelmus  cum 
suis  complicibus  villa  in  eadem  ipso  die  diluculo  commisisset,  sed 
non  in  tan  to  numero  et  valore,  prout  ipsi  cives  contra  ipsum  Vyl- 
helmum  proposuissent.  Hoc  percepto  ipsi  bani  nostri  cum  dictis  ma- 
gistris  nostris  prothonotariis  et  aliis  assessoribus  facto  in  eodem  taliter 
arbitrati  fuissent:  quod  homines  in  pretacta  villa  Pobresya  commo- 
rantcs  in  civitate  pretacta  montis  Grecensis  in  ecclesia  sancti  Marci 
in  eadem  constructa,  coram  uno  ex  judicibus  nobilium  comitatus  za- 
grabiensis,  cui  iliac  presentibus  ire  jubcmus,  super  pretactis  centum 
el  quinquaginta  florenis  auri  quilibei  eorum  super  uno  tloreno  auri 
propria  in  persona  octavo  die  fest  Pasche  domini,  proxime  venturi» 
jurare  tcneatur,  ipsiquc  Vlricus  comes  et  Vylhelmus  castelianus  eius- 
dem  ipsos  centum  et  quinquaginta  llorenos  auri  eisdem  populis  et 
hominibus  solvere  tenebuntur.  Item,  quod  eodem  die,  puta  in  festo 
sancti  Andree  apostoli,  proxime  preterito,  idem  Vylhelmus  cum  dictis 
sujs  complicibus  ad  villam  Gradsan  etusdem  civitatis  Irruendo  ab 
hominibus  seu  concivibus  in  eadem  commorantibus  decern  boves, 
octo  vaccas,  quadraginta  porcos,  qualuor  lardos,  quinque  palia.  quod- 


Doc.  n6.  —  An.  T4.J8, 


V47 


libet  per  unum  florcnum  auri  emptum,  undecira  Ironcos  apum,  novem 
lintiamina,  quinque  camisias  muliebres  superiores  in  wlgo  surla  vo- 
catas,  ct  decern  camisias  mulibrcs  inferioies,  ligones,  secures,  ferra 
arairi  ac  omnes  res  et  bona  ipsorum  hominum  in  eadem  villa  cora- 
morancium  recepissct  et  ad  ipsum  castruni  Med  we  deduxisset,  ipsos 
homines  in  eadem  villa  comraorantes  caplivasset  et  captos  ad  idem 
castrum  adduxisset,  et  de  quolibet  ipsorum  tres  florenos  auri  pacta- 
tive  recepissct,  quosdam  vero  super  fideiussoria  cauciooe  similiter 
pactatos  dimisisset.  Ad  quod  prefati  procura tores  annotati  Vylhelmi 
respond issent:  quod  ipse  Vylhelmus  in  huiusmodi  accionibus  dictoriim 
civium  innocens  esset  et  immunis;  prefalis  Petro  et  Blasio  civibus 
se  hec  nonnullorum  proborum  virorura  attcslacionibus  veridicis  et 
aliis  probabiUbus  documentis  in  partibus  Sclauonie  et  in  dicta  civi- 
tate  nostra  probare  posse  asserentibus,  prefati  bani  nostri  unacum 
dictis  eorum  assessoribus  de  parcium  volunlate  super  premissis  hu- 
iusmodi probacionero  coram  iidelibus  nostris,  Stephano  Biczkele  de 
Zelnawar  ac  Johannc  Thoth  de  Zwmzcdwar,  necnon  Gregorio  de 
Vmouch  et  Pciro  de  Schytaryeua,  hominibus  nosiris  per  nos  ad  hec 
specialiter  depulatis,  Zagrabie  premisso  octavo  die  festi  Paschc  do- 
mini  fieri  debere  admisisscnt  ct  distulisseni  taliter;  quod  prefati  cives 
civilatis  predicte  ac  homines  in  dicta  Gradsan  coromorantes  docu- 
menta  et  attestaciones  eorum  super  premissis  necessarias  coram  eisdem 
hominibus  nostris  producere  teneantur,  ipsique  Vlricus  comes  et  Vyl- 
helmus huiumodi  attestacionibus  habitis,  iuxta  indicium  eorumdem 
nostrorum  hominum  dictis  populis  in  eadem  Gradsan  commorantibus 
super  universis  eorum  dampnis  salisfacere  tenerentur.  Item,  quod 
feria  quinta  proxiraa  ante  festum  beati  Thome  apostoli,  proxime  pre- 
teritum,  homines  et  familiares  annotatorura  Vlrici  comilis  et  Vyl- 
helmi castellani  eiusdem  ad  domos  seu  stabula  civium  predictorura 
penes  vineas  eorumdem  civium  civitatis  predicte  existentes  et  habita, 
irrucntes,  a  Bariholomeo,  Thatar  dicto,  quatuor  boves,  unara  vaccam, 
unum  pallium,  unum  tlorenum  auri  valentem,  unam  tunicam,  tres 
pensas  valentem  et  quindecim  Iigones;  item  ibidem  unum  hominera 
detinendo  ab  eodem  quinque  cum  media  pensas  denariorum  vyennen* 
sium,  hiccellum  cum  cingulo,  arcum  cum  sagiltis  ac  tunicam,  pro 
tribus  pensis  emptam»  et  capicium  pro  quadra^ia  denariis  emptum^ 
reoepisseni.  Quibus  auditis  prefati  procuratores  annotaiorum  Vlrici 
comitis  et  Vylhelmi,  judicio  predictorum  Slephani  Bychkele,  Johannis 
Toth.  Gregorii  de  Wrnouch  et  Petri  de  Schytaryeuo,  jamdiclis  Petro 
et  filasio  civibus  consencientibus.  juxta  eorumdem  civium  comproba- 
clones  legittimas,  fi^ndo^  submisissent*  Item,  quod  in  vigilia  fcsti  con- 


148 


Da€.  Il6.  —  An.  I4JS. 


cepcionis  beaie  Marie  virginis,  proxime  preteriti^  homines  el  familiares 
predictoium  Vlrici  el  Vylhelmi  ad  portara  civitatis  prcdicte,  tensis 
balistis,  irrucnles,  quamplures  cives  ipsius  civitatis  in  custodia  eiusdem 
civitatis  existentes,  ictibus  sagittarum  sauciassent,  ex  quibus  tres  morttit 
fuissent.  In  quo  facto  iidcm  procuratores  ipsoruin  civium  eosdem 
judicio  et  examini  dictonim  Stephani  Byczkele,  Johannis  Toth,  Gre- 
gorii  de  Wmouch  et  Petri  de  Schytar}Tuo  juxta  probaciones  et  do* 
cumenta  eonimdem  civium  in  dicta  civitate  habendo  submisissent  Item, 
quod  feria  secunda  proxima  ante  festum  Nativitatis  domini,  proxime 
preteritum,  prefatus  Vylhelmus  cum  suis  complicibus  de  scitu  et 
TOluntate  dicti  Vlrici  comitis  more  exercituali  in  ipsos  cives  civitatis 
predicte  irruendo,  a  Nicolao  alias  villico,  quatuor  boves,  ac  merce- 
nario  eiusdem  unam  tunicam,  pro  tribus  pensis  em>tam,  unum  palium, 
unum  florcDum  auri  valens;  item  a  Blasio  duos  boves,  duas  vaccas; 
item  a  Stephano  lapicida,  duos  boves,  unam  vaccam  abstulisset^  ac 
filtum  suum  letaliter  vulnerasset;  item  a  Cleraente  tres  boves;  item 
a  Petro  duos  boves;  item  a  Valentino  duos  boves;  item  a  Herricho- 
nicz  duos  boves  et  cumim  suum  recepisset.  Et  dum  ipsi  cives  civitatis 
predicte  pro  defensione  predictorum  bourn  et  aliarum  rerum  suarum 
exivissent^  tunc  prefatus  Vylhelmus  cum  aliis  suis  complicibus  ac 
armigeris,  exercitualitcr  di>positts,  in  ipsos  irruendo  eosdem  diris  et 
letalibus  vulneribus  sauciasset  et  acriter  vulnerasset  Ex  quibus  ci- 
vibus  ibidem  octo  interfecti  fuissent,  et  tandem  unus  familiaris  unius 
civis  eciam  ibidem  occisus  exUlisset,  et  duodecim  capti,  et  una  cum 
preda  predicta  ad  castrum  Med  we  ducti  fuissent  et  ad  hue  essent  vivi 
de  ipsis  vulneratis  decern  et  octo,  de  quorum  vita  dubitaretur,  ac 
omnia  bona  et  res,  pecunias  et  vestes,  lam  circa  illos  inlerfectos, 
quam  eciam  circa  captivos  habitas  et  existentes  rccepisset  et  ad 
ipsum  castrum  deduxisset.  Que  omnia  eciam  judicio  et  examini  die- 
torum  Stephani  Bycbkele,  Johannis  Toth,  Gregorii  de  Vraoucb  et 
Petri  de  Schytaryeuo  consimiliier  juxta  probaciones  et  documcnta 
eorumdem  civium  ibidem  prod ucen das  fiendo,  ipsi  procuratores  et 
cives  submisissent.  Item,  quod  in  feslo  beatorum  Cosme  et  Damiant 
martirum,  proxime  preteritum,  iidem  homines  et  familiares  dicti  co- 
mitis Bartholomeum  vilriparem  cum  familiaribus  suis  de  Petouya 
cum  rebus  ct  bonis  (eorum)  versus  propria  venientem  sub  castro 
Medwe  in  via  libera  et  publica  repertura  caplivassent  el  captum 
penes  idem  castrum  Medwe,  quo  ipsorum  placuisset  voluntati  dedn 
xissent,  ac  duos  cquos  suos,  necnon  pecunias  et  res  ac  bona  crga 
ipsos  habitas  recepissent,  ipsumque  in  quadraginta  Horenis  auri  pac 
tassent.  ex   quibus    viginti  tlorcnos  auri  ipsis  persolvLsset,  ei  pro  vi 


mm 


D*K.  lit.  —  An.  1438, 


149 


ginti  florenis  auri  prefatus  Vilhelmus  sibi  terminum  deputasset  Quo 
percepto,  ipsi  bani  nostri  judicio  et  examini  dictorurn  noslrorum  ho- 
miauni,  predictis  procuratoribus  parciura  prefatanim  consencientibus, 
similiter  juxta  probaciones  ct  docuirenta  ipsius  Bartholomei  et  alio- 
mm  civium  civitatis  prddicte  fieri  coramisissent.  Quibus  super  uni- 
versis  et  singulis  premissis  judicium  et  arbiirium  et  disposicionem 
inter  ipsas  partes  faciendi  et  terminandi  plenam  vigore  presencium 
damus  et  attribuimus  facultatem.  Item,  dum  quidam  cives  civitatis 
predicte  de  Petouya  de  foro  annuali  cum  rebus  mercimonialibus  in 
estate,  proxime  preterita,  versus  propria  per  liberam  viam  profecti 
fuissent,  tunc  homines  ipsonim  comitum  in  dicto  castro  Mcdwe  exi- 
stentes,  pata  Jeronimus  et  Wolfardus,  lilius  Jacobi  walpoth  de  Crapina, 
cum  aliis  in  eodem  castro  Medwe  habilis  in  libera  via  et  publica  in 
ipsos  irrucnles,  tres  currus  ipsorum  civium  pannis  et  rebus  merci- 
monialibus repletos  et  oneratos  spoliassent,  et  omne*  res  mercimo- 
niales  in  eisdem  curribus  existentes,  ad  valorem  duorura  milUum 
florenorum  auri  sc  cxtendente^,  recepissent;  prefatis  procuratoribus 
jamdicti  Vlrlci  comitis  preraissa  per  homines  ipsius  et  neque  de  scitu 
et  voluntate  sua  ipsa  spolia  commissa  fuisse  respondenlibus,  prefati 
bani  nostri  laliier  judicassent  et  arbitrati  fuissent :  quod  prefatus 
Vlricus  comes  sola  sua  in  persona  Zagrabie  coram  tcstimonio  capituli 
ecclesie  chasmensjs,  quod  per  idem  capiiulum  ad  id  iliac  transmitti 
jubemus,  in  eo,  quod  homines  illi,  qui  eadem  spolia  commisissent,  sui 
homines  non  fuissent*  neque  de  scitu  et  voluntate  suis  eadem  spolia 
commissa  fuissent  et  patrata,  suum  juramentum  deponcre  debebit* 
Item,  quod  circa  festum  nativitatis  beate  Marie  virginis^  proxime 
prcteriium ,  dum  quidam  cives  civitatis  predicte  de  foro  annuall 
in  oppido  Roychc  celebralo,  cum  peccribus  ipsorum  in  eodem  foro 
emptis  versus  propria  procedeates  ad  Rakonok,  possessionem  scilicet 
ipsius  Vlrici  comitis,  pervenissent,  tunc  homines  et  familiares  dicli 
VTrici  comiiis,  ipso  Wlrico  comiie  in  eadem  Rakonok  pro  tunc  per- 
sonal iter  existente,  de  scitu  et  voluntate  ipsius,  eadem  pecora,  sine 
culpa  ipsorum  recepissent,  et  tamdiu  ipsa  pecora  eisdem  non  resti- 
tuisscat,  donee  viginli  florcnos  auri  ipsi  cives  ibidem  ipsis  persol vis- 
sent,  que  predictis  procaratoribus  annotati  Vlrici  comitis,  plane  ne* 
ganlibus»  ipsi  bani  nostri  eisdem  procuratoribus  dicti  comitis  Vlrici 
hoc  benivole  acceptando  judicanles  decrevissent,  ut  prefatus  Blasius 
civis  dicte  civitatis  sola  sua  in  persona  juramentum  super  premissis 
pTcsiare  deberet,  et  habita  ipsa  juramentali  deposicione  ipsius  Biasii 
d ictus  Vlricus  comes  pretactos  viginti  florenos  auri  solvere  tenctur 
civibus  prenotatis.  Item,  quod  circa  festum  Nativitatis  dominit  proxime 


150 


D0€.  ii6.  —  An.  1438. 


preieritum,  qucndam  fatniliarem  Nicolai  aurifabri  clvis  ciyitatis  pre* 
dicte  de  Toplica  versus  Zagrabiam  in  via  libera  proceienlem,  homi- 
nes ipsius  Vlrici  comitis  prope  Rakonok  reperiendo,  equo  cum  sella 
et  freno  spoliassent ;  eisdem  procuratoribus  hoc  simpliciter  negantibus, 
4psique  bani  nostri  taliter  arbitrati  fuissent,  quod  prefatus  Nicolaus 
aurifaber  sola  sua  in  persona  super  sedecim  florenis  auri  valore,  set- 
licet  equi  predicti,  super  estimacione  scilicet  eiusdem  jurare  deberet, 
et  deposilo  ipso  Juramenlo,  pretactus  Vlricus  pretactos  sedecim  flo- 
renos  auri  ipsis  civibus  solvere  teneretur.  Post  quarumquidem  que- 
limoniarum,  predictorum  avium  declaracionem,  procuratores  prefaU 
Vylhclmi  contra  Jacobum  judicera  dicte  civitatis  id  proposuissent, 
quomodo  ipse  quendam  familiarem  ipsius  Vylhclmi  dc  Rakonok  in 
suis  ambasiatis  destinatum  versus  eundem  Vylhelmum  reverlentem, 
dum  ad  dictam  civitatem  pervenisset,  idem  Jacobus  judex,  eundem 
minus  juste  captivasset.  Hiis  auditis  prefati  Petrus  et  Blasios  cives, 
procuratores  dicte  civitatis  in  persona  dicti  Jacobi  judicis  respondis- 
sent:  quod  ipse  eundem  non  captivasset,  sed  solum  ad  querelam  cui* 
Tisdam  hominis  super  ipso  familiari  dicti  Vilhelmi  quenilantis,  in  sui 
presenciam  eundem  vocare  fecisset  In  quo  facto  dicti  bani  nostri  ta- 
liter arbitrati  fuissent  quod  ipse  Jacobus  judex  sola  sua  in  persona 
ibidem  in  ecclesia  sancti  Marci  ewangeliste  in  civitate  predicta  jurabit, 
quod  dictum  familiarem  annotati  Vilhelmi  non  captivasset.  Item,  quod 
dum  idem  Vilhelmus  capitaneus  et  castellanus  predicti  castri  Medwe 
quendam  villicum  suum  ad  emendos  pisces  pro  uno  floreno  auri  ad 
dictam  civitatem  destinasset,  tunc  prefatus  Jacobus  judex  eundem 
captivasset  et  captum  diucius  conservasset,  et  ipsum  florenum  auri  ab 
ipso  recepisset  Quibus  auditis,  prefati  procuratores  respondissent, 
quod  pretactus  vilHcus  dicti  Vilhelmi,  hora  quasi  sexta  noctis,  in  si- 
lencio  sub  muro  civitatis  predicte  tanquam  explorator  per  vigiles 
eiusdem  civitatis  repertus  et  sic  captus  judici  predicto  fuisset  presen- 
tatus,  ipseque  judex  dictum  villicum  annotati  Vilhelmi  pro  huius- 
modi  suis  dcmerilis  captum  conservasset  et  tandem,  pro  commutacione 
nonnuUorum  concivium  suorum  in  captivitatc  dicti  Vilhelmi^  in  dicio 
castro^ledwe  cxistencium,  eundem  juxta  disposicionem  treugarura  per 
dictos_Fridericum  et  Vlricum  comites  eisdem  civibus  datarum  et 
dispositarunj^c  ipsa  captivitate  permisisset,  ipsumque  florenum  auri 
ab  ipso  non  recepissel.  In  quo  facto  dicti  bani  nostri  taliter  arbitrati 
fuissent,  quod  prefatus  viUicus  Vilhelmi  jurabit  sola  sua  in  personia 
super  dicio  uno  floreno  auri  ibidem  Zagrabie  coram  testiraonio  capi- 
tuli  ecclesie  chasmensis  prenotate;  ipseque  Jacobus  judex  habita  huius- 
uiodi  juramentali  deposicione  ipsum  florenum  auri   cidcm  persolvcn 


Doc,  ii6.  —  An,  ifjS, 


IS» 


tenebitur;  captivitatem  vero,  quam  passus  extilit,  per  eosdem  banos 
nostros  repertus  est,  suis  demerilis  exigentibus,  debite  fore  passus. 
Item,  quod  alias  predict!  cives  exleiius  in  campo  duos  homines  ipsius 
Vilhelrai  interfecissent  et  quatuor  vulnerassent  Super  qulbus  dicti 
procuratores  respondissent:  quod  cum  idem  Vilhelmus  cum  suis  com- 
plicibus  more  excrcituali  predicta  feria  secunda  proxiraa  ante  feitum 
Natiyiiatis  domini,  proxime  preteritura,  ad  spoliandum  ipsam  civitatem 
et  terminos  ipsius  civitatis  hostiliter  invasisset,  nonnullaque  pecora  ct 
boves  quamplures  recepisset  ct  abducere  voluissel,  tunc  quidam  ex 
civibus  in  custodia  terminorum  dicle  civitatis  constituti,  dicta  pecora 
ac  ipsos  boves  defendere  volentes,  eosdem  hostes  ct  spoliatores  inse- 
quentes  in  captivitatem  ciusdem  Vilhelmi  devenissent,  et  nonnulU  ex 
eisdem  per  eundem  et  suos  complices  interfecli  fujssent,  ubi,  si  qui 
per  eosdem  cives  occisi  et  interfecti  fuissent,  tanquam  malefactores  et 
predones  in  sui  defensione  eosdem  interfecissent  et  vulnerassent,  ipsiquc 
cives  minus  juste  et  indebile  per  ipsum  Vilhelmum  et  suos  complices 
interfecti  el  vulnerati  extitissent.  In  quo  facto  ipsi  bani  taliter  judi- 
casscnt  et  arbitrative  commisissent,  quod  prefatus  Stephanus  Bychkelc 
ac  Johannes  Toth,  necnon  Stephanus  de  Bochka  el  Nicolaus  de  Gye- 
pew,  vicecomes  comitatus  zagrabiensis,  ac  Gregorius  de  Vmouch  et 
Petnis  dc  Schytaryeuo,  homines  per  ipsos  banos  nostros  ad  id  spc- 
cialilcr  deputati,  predict©  octavo  die  festi  Pasche  domini,  proximc  ven- 
turot  Zagrabiam  predictam  convenientes,  quibus  iliac  ire  et  omnia  ea, 
que  ipsi  bani  commiserunt  exequi  mandamus,  super  huiusmodi  inter- 
empcione  et  vulneracione  hominum  predictorum  probaciones  et  docu- 
mcnta  per  ipsas  partes  coram  eisdem  producendo  audire  et  recipere, 
ct  si  id  ex  documentis  et  probacionibus  huiusmodi  ipsarum  parcium 
ipsi  agnoverini,  quod  aliqui  ex  premissis  interfectis  et  vulneratis  jujtta 
eorum  demerita  et  culpas  sunt  interfecti  et  vulnerati,  extunc  homagia 
taUum  interfectorum  et  vulnera  vulneratorum  tanquam  malefactor  urn 
pro  nichjlo  reputentur.  Illorum  vero,  qui  minus  juste  interfecti  existunt 
el  vulnerati  per  illos»  per  quos  commissa  existit  strages,  huiusmodi 
homagia  talium  cl  vulnera  juxla  regni  consveludinem  persolvantur. 
Disposuisse  edam  inter  partes  predictas  iidem  bani  se  asseruerunt, 
quod  neutra  parcium  aliquos  actus  potenciarios,  contra  regni  consve- 
tudinem«  contra  sese  et  ad  se  pertinente^  innovarc  prcsummat,  sed 
quidquid  accionis  contra  sese  vici^sim  habuerint,  hoc  iuaticia  medianle 
prosequi  teneatur  jure  et  consvetudine  regni  nostri  requirenle,  Suppli- 
catum  itaque  extitit  pro  parte  dictorum  civium  civitatis  predicie  nostre 
maiestali,  ut  huiusmodi  judicium,  disposicionem  et  arbitrium  per 
jamfalos    banos    nostros  modo  prehabila  facta  grata  habere  el  eadem 


I5a 


Doc,  ity,  —  AfL  14^8, 


execucioni  facere  demandare  dignaremun  Nos  igitur  huiusmodi  pettcio- 
nibus  juslis  el  debiiis  annuentcs,  eandem  disposicioncm  et  arbilriura 
qQoad  omnes  articulos  et  clausulas  acceptantes  et  approbantes,  prescriplis 
hoiDinibus  noslris  per  predictos  banos  nostros  ad  preraissa  deputatis,  in 
personis  eorumdem  banorum  cotninittimus  exequenda,  raandantes  eisdem, 
quatenu$  ipsi  pretacto  octavo  die  festi  Pasce  domini,  proxime  affuturi, 
ad  dictam  Zagrabiam  conveniendo,  ibique  coram  predicto  testimonio 
capituU  chasmeasis  et  judicibus  nobilium  ipsius  comitatus  zagjabiensis, 
premissa  omnia  iuxta  disposicionem  prenaratam  exequi  debeant,  bre- 
vemque  terminum  pro  satisfaccione  et  solucione  racione  premissorum 
ficndis  deputando*  El  post  hec  seriem  omnium  premissorum  et  quit- 
quid  in  piemissis  actum  fuerit  et  secutum  per  dictum  capitulum 
chasmeme  et  prefatos  judices  nobilium  comitatus  zagrabiensis  anledicti* 
nostre  fideliter  lescribi  volumus  maiestati  Datum  Bade  feria  tercia 
proxima  post  dominicam  Invocavit  Anno  domini  loillesimo  quadrin- 
gentesimo  tricesimo  octavo. 

£  transumpto  Cftpituli  chasmen&U,    de  anno    I438,   nt   infn.    Doc.    118.    In 
srchiv.  lib.  reg.  civ.  zftgrab. 


U7. 

Anno  1438,  16.  apiilb*  Albne. 

C^ram  canvtntu   Cruci/erorum  de  Alba^  capitulum  zagrahieme  ini€r£etsi&' 

nem  facit,   ne   ex   quibtisdam  rtgih    UtUris  FriderUus  et  (Jlricus^  nobiies 

Cikae^  in  castri  Mtdved  possessionem  claudestine  venianL 

Nos  conventus  Cruciferorum  domus  hospitalis  beati  regis  Ste- 
phani  de  Alba.  Memorie  commendamus,  quod  Stephanus  sublector  za^ 
grabiensis  in  persona  honorabilis  capituli  ecclesie  zagrabiensis  ad 
nostram  personaliler  veniens  prescnciam,  per  modum  protestacionis 
nobis  significare  curavii  in  bunc  modum:  quomodo  honorabilis  vir 
magister  Johannes  de  Somlto,  canonicus  ecclesie  albensis,  vigore  qua- 
rumdam  liiterarum  regalium,  una  cum  homine  regio  missus  pro  testi- 
monio fide  digno,  stalutoriarura  illustribus  principibus  Friderico  et 
Vlrico  eius  nato,  comitibus  Cilie,  Ortenburge  et  Zagorie,  super  castro 
Medwe  cum  suis  pertinenciis  et  aliis  possessionibus,  qui  quidem  re- 
gius  et  dicti  capituli  albensis  homines,  non  convocatis  vicinis  et  com- 
metaneis,  uti  in  talibus  solitum  est  et  consvetum,  dictos  comites  clan- 
destine ad  dominium  predictanim  possessionum  prctacti  capituli  za- 
grabiensis, ipsos  ab  olim,  cujus  hominum  memoria  non  existit,  pad- 
fica  possessione  ac  legittima  tencione,  uit  dicitur,  statuisscnt,  in  pre- 
iudicium  et  daomum   pretacti   capituU   ^agrabieasis   valde    magnuni 


Do€,  ti8.  —  An.  1438. 


153 


Qua  protcstacionc  facta,  pretitulatus  magister  Stephanus  subleclor, 
peclit  nos,  ut  cidem  capitulo  zagrabicnsi  Htteras  nostras  superinde 
concedere  dignaremur.  Quas  nos  ipsi  capitulo  concessimus  commuai 
iusticia  svadenle.  Datum  feria  quarta  proxima  post  festum  Pasche 
Domini.  Anno  eiusdem  millesirao  quadringentcsimo  trigc^imo  octavo* 

Bftth.  Kredie,  Hist,  ecc!,  lagrab,  p.  70.  Ir.  Kakuljcvii,  ArkW  za  povjestnjcQ 
jiigOJ»bvea£ktt,  koj.  III.  fir,  91. 

U8. 

An  DO   T4i8,  26    apHli^.  Cftsisne. 

Capitutum  i^smense,  UlrUum^  c^milem  Ciitof^  ex  senteniia  tabulae  rtgme 
pro  injuriis  a  VMelm&  casttihmo  fnctis^  muktam  die  dicta  nan  persoivissi 

Alberto  regi  refert, 

Serenissimo  principi  et  domino,  domino  Alberto  dci  gracia  regi 
Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Austrieque  el  Sliric  duci,  necnon 
marchioni  Morauie  etc.  domino  ipsorum  naturali  et  gracioso,  capi- 
tulum  ecclesie  chasmcnsis  oraciones  in  domino  dcbitas  et  devotas  cum 
perpetua  fidelitate.  Litteras  binas  eiusdem  vcstre  serenitatis  patcntes 
pro  parte  judicis,  juratorum,  ceterorumque  civium  et  tocius  communi- 
tatis  ciTttatls  eiusdem  vestre  screnitatis  monlis  Grecensls  dc  iuxta  Za- 
grabiam  site  et  existentis,  emanatas  et  confecta*,  nobisque  preceptorie 
loquentes  et  dircctas  sumpma  cum  obcdicncia  noverit  eadem  veslra 
serenitas  nos  recepissc  in  hec  verba.  Quarum  unius  tenor  talis  est: 
(vide  Doc,  114.  anno  143S.  die  35.  februarii).  Alterius  vero  conli- 
nencia  verbalis  hcc  est:  (vide  Doc,  116.  anno  1348,  die  4,  martii). 
Nos  itaque  mandatis  eiusdem  vestre  serenitatis  in  omnibus  obedire 
cupientes,  ut  tenemur,  tuxta  mandalum  eiusdem  vestre  serenitatis 
nostrum  hominem  fide  dignum,  unum  ex  nobis,  videlicet  honorabilem 
virum  magistrum  Blasiura  sodum  et  concanonicum  nostrum  ad  pre- 
missa  fideliter  pcragenda  et  exequenda,  nostro  pro  testimonio  du* 
ximus  destinandum.  Qui  tandem  exinde  ad  nos  rcversus,  nobis  Fetulit 
isto  modo:  quod  ipse  in  predicto  octavo  die  fesU  Pasce  domini,  pro- 
xime  preterili,  ad  dictam  Zagrabiam  personaliter  accessissct,  ibique 
prefati  Stephanus  de  Bochka  ipsius  Ladislai  bani  el  Nicolau^  de  Gye- 
pcw^  vicecomes  dic(i  comitatus  zagrabiensis,  jamfati  \fatkonts  bani, 
necnon  Johannes  Thoth  et  Stephanus  Bychkele,  item  Gregorius  de 
Wmouch  et  Pcirus  dc  Schytaryeuo  eiaslem  vestre  serenitatis  homines, 
ad  premissa  exequenda  deputati,  necnon  Thomas  de  Doraagouych  et 
Geoigius  dc  Sythomerya,  iudices  nobilium  dicti  cx)mitatus,  iuxta  com* 
missionem  eiusdem  vestre  screnitatis  convenicates,  modo   infra   deno- 


154 


Doe.  iiS.  —  An    14^8. 


tando  omnia  premissa  et  que  vis  premissonim,  prout  in  registro  si- 
gillis  ipsorum  consignato,  idem  homo  nosier  nobis  apportavit,  execuli 
fuissent  et  judicialiler  decreviSsent  auctoritate  eiusdem  vestre  sereni- 
latis  prenotata:  quod  primo  ValenllnuS  Ladisych,  in  pcssessione  dicte 
civitatis  Pobresya  vocata  commorans,  vigesimo  se  hominibus  super 
viginti  florenii;;  auri,  valore  videlicet  boum.  pecorum  et  aliarum  rerum 
suarum ;  item  Martinus  Drobanych  de  eadem,  decimo  se  super  decern 
llorenis  auri,  valore  scilicet  bourn,  pecorum  et  aliarum  rerum  su- 
arum;  item  Georgius  Bankouich  de  eadem,  quintodecimo  se  super 
quindecim  florenis  auri,  valore  videlicet  bourn,  pecorum  et  aUaniin 
rerum  suarum ;  item  Anthonius  Zmethan  de  cadera,  quinto  se  super 
quinque  tlorenis  auri,  valore  scilicet  boum,  pecorum  ac  aliarum  rerum 
et  bonorura  suorum;  item  Gywrgych  de  eadem  decimo  octavo  se 
super  deoem  et  octo  florenis  auri,  valore  videlicet  bourn,  pecorum  ac 
aliarum  rerum  suarum;  item  Martinus  de  eadem,  sexto  se  super  sex 
florenis  auri,  valore  videlicet  bourn  ac  pecorum  et  aliarum  rerum 
suarum;  item  Petrus  de  eadem  villa,  quarto  se  super  quatuor  flo- 
rcnos  auri,  valore  scilicet  bourn,  pecorum  et  aliarum  rerum  suarum; 
item  Clemens  de  eadem,  sexto  5e,  super  sex  florenis  auri,  valore  sci- 
licet boum,  pecorum  et  aliarum  renam  suarum ;  item  Thomas,  lilius 
Michaelis  de  eadem,  duodecimo  se  super  duodecim  florenis  auri,  va- 
lore videlicet  bourn,  pecorum  et  aliarum  rerum  suarum ;  item  Gallus 
filtus  Martini  de  eadem,  quarto  se  super  quatuor  llorenis  auri,  valore 
videlicet  bourn,  pecorum  et  aliarum  rerum  suarum;  item  Fabianus 
Bankouych  de  eadem,  sexto  se  super  sex  florenis  auri,  valore  scilicet 
bourn,  pecorum  ac  aliarum  rerum  et  bonorum  suorum;  item  Blasius 
de  eadem,  tercio  se  super  Iribus  ilorenis  auri,  valore  videlicet  pe- 
corum et  aliarum  rerum  suarum ;  item  Nicolaus  de  eadem,  secundo 
se  super  duobus  florenis  auri,  valore  scilicet  rerum  suarum;  item 
Gallus  de  eadem,  quinto  se  super  quinque  florenis  auri,  valore  vide* 
licet  pecorum  et  aliarum  rerum  suarum ;  item  Pelrus,  filius  Pauli  de 
eadem,  tercio  se  super  tribus  florenis  auri,  valore  videlicet  pecorum  et 
aliorum  bonorum  suorum;  item  Ladislaus  filius  Georgii  de  eadem, 
quarto  se  super  quatuor  florenis  auri,  valore  videlicet  pecorum  et 
aliarum  rerum  suarum;  item  Michael,  filius  Anthonii  de  eadem,  oc- 
tavo se  super  octo  florenis  auri,  valore  scilicet  bourn  et  rerum  su- 
arum; item  Petrus,  filius  Mathie  de  eadem,  sepiimo  se  super  septem 
florenis  auri,  valore  videlicet  pecorum  et  rerum  suarum;  item  Tho- 
mas, filius  Gordina  de  eadem,  octavo  se  super  octo  florenis  auri,  va- 
lore scilicet  bourn  et  pecorum  et  aliarum  rerum  suarum;  item  Sthanko 
de  eadem,  quarto  se  super  quatuor  florenis  auri,  valore  videlicet  pe* 


Doc.  III.  1 1 8,  —  An,  r^jS, 


155 


corum  et  aliarum  rerum  suarum ;  item  Blasius  juratus  civis  civitatis 
predictc^  sola  in  persona  iuxta  adtudicacionem  dictorum  banorum 
super  viginti  fiorenis  auri  per  homines  et  familiares  dicli  comilis 
Vlrici  in  possessione  sua  Rakonok  vocata,  minus  juste  et  indebite 
receplis;  item  Nicolaus  aurifaber  juratus  civis  ipsius  civitatis,  sola  sua 
in  persona  super  quinque  cum  medio  fiorenis  auri,  valore  videlicet 
unius  cqui  sui  ac  freni  ct  selle;  item  Jacobus  alias  judex  civitatis 
predicte,  sola  sua  in  persona  iuxta  commissioncm  dictorum  banorum 
suum  deposuit  juramentum  prout  debuit  super  eo,  quod  ipse  quendam 
familiarem  dicti  Vylhelmi  non  captivasset,  in  ecclesia  ipsorum  paro- 
cbiali  in  honore  sancti  Marci  ewangeliste  in  eadem  civitate  constructa^ 
coram  dictis  judicibus  nobilium  comilatus  zagrabiensis  el  no&tro  tesli- 
monio  prescriptaque  eorum  iuramenta  prout  debuissent,  legiitirae 
deposuissent  Item  in  clausula  pro  parte  Bartholomei  vilnparis,  in 
dicta  civitate  commoraniis,  iuxta  commissionera  dictorum  banorum 
coram  cisdem  vcstrc  serenilatis  et  eorumdcm  banorum  hominibus 
iuxta  contenta  earumdem  litterarum  vestre  serenitaiis  proborum  vi- 
rorum  in  presenciam  eorumdem  adduclorum  attestacionibus,  necnon 
sufficientibus  aliis  probacionibus  et  documcntis  id  comprobavit,  quod 
homines  et  familiarcs  prefali  comitis  Vlrici  unacum  viginti  Uorenis 
auri,  quos  eisdem  super  relaxacione  et  permissione  de  captivitate 
ipsorum  facta  pcrsolvit,  ac  cum  rebus  et  equis  computando  in  valore 
sexaginta  unius  llorcni  auri  eidem  Barlholomeo  dampna  intulUssent 
Item  in  clausula  racione  homagiorum  hominum  interfectorum  et  vul- 
nerum  in  eisdem  litteris  eiusdem  vestre  serenitatis  conscripta,  prefati 
cives  cum  certis  litteris  inquisicionalibus  et  quamplurimonim  nobi- 
lium vicinorum  et  commetaneorum  videlicet  zagrabiensi,  crisicnsi  et 
warasdinensi  comitatibus  existencium,  coram  eisdem  hominibus  vestre 
maiestatis  adductoium  id  suflicientcr  comprobassent,  quod  prefatus 
Wilhelmus  cum  suis  compUcibus  die  predicto  ad  tenuta  et  terminos 
ipsius  civitatis  manu  armata  veniens,  predictos  cives  in  custodia  ter* 
minorum  dicie  civitatis  constitutos  minus  iuste  et  indebite  octo  cives 
ex  eisdem  et  unum  familiarem  cuiusdara  civis  nece  miserabili  intere- 
misset  ac  decern  ct  octo  ex  ipsis  letaliter  Tulnerasset»  necnon  duodecim 
ex  ipsis  civibus  captos  ad  dictum  castrum  Medwe  abduxisset,  ipsos- 
que  omnibus  rebus  et  bonis  ipsorum  tarn  interfectorum  quam  vulne- 
ratorum  et  captivatorum  spoliasset;  quorum  quidem  civium  homagia 
iuxta  libertates  et  jura  dicte  civitatis  per  predictos  homines  vestre 
serenitatis  pro  singulis  civibus  jnterfectis  per  quinquaginta  marcas 
dcnariorum  regal ium,  homagium  vero  dicti  familiaris  pro  sex  marcis 
denariorum   similiter    regalium»    solvere    debenda,  iudicialiter   decre^ 


IS6 


Doc.  iiS.  —  An.  i4j8. 


vissenl  et  commisisscnt.  Iiem  pro  vulneribus  civium  predictorum,  ex 
quibus  unus  in  facie  et  quatuor  vulneribus  in  corpore  sub  vestimentis 
letalitcr  vulneratus  exiitit,  taliter  decrevisent,  quod  pro  ipso  vulnere 
in  facie  habito  Ires  marce  denariorum  regalium,  pro  aliis  vero  sub 
vesfiraentis  babitis,  pro  singulis  singuli  centum  denarii  regales  persol- 
verentun  Item  alter  in  manu  mutilatus  exisiit,  pro  cuius  muiilacione 
tres  marcas  denariorum  regalium  persolvendas  decrevissent  AUorum 
vero  omnium  vulneratorum  vulnera  per  centum  denarios  persolvendos 
commisissent-  Item,  iidem  ipsius  vestre  serenitalis  et  predictorum  ba- 
norum  homines,  auctoritate  eiusdera  vestre  serenitalis  iu  pretactis  lit- 
teris  vestris  eis  attributa,  judicialiter  taliter  commisissent  et  decrevis- 
sent quod  ex  premissis  omnibus  et  singulis  pecuniis,  tarn  racione 
dampnorum  predictorum  civium  et  hominum  ipsonim,  quam  eciam 
homagiorum  et  vulnerum  ipsis  civibus  et  hominibus  eorum  proveni- 
enttbus,  primo  trecentos  florenos  auri  quinlodecimo  die  a  prediclo 
octavo  die  festi  Pasce  domini,  proxime  prelerili,  immediate  corapu- 
tando  eisdera  solvere;  item  alios  trecentos  florenos  auri  octavo  die 
festi  nativitatis  bcati  Johannis  baptiste,  nunc  afFuturi,  item  residuos 
ducentos  et  quadriginta  sex  florenos  auri  octavo  die  festi  beaii  Jacobi 
aposloli,  similiter  nunc  venturi,  Zagrabie,  scraper  coram  nostro  testi- 
monio  cisdem  civibus  ac  hominibus,  popuUs  et  familiaribus  ipsorum 
sub  penis  et  obligamimbus  in  eisdem  lilteris  vestre  serenitalis  trans- 
criptis  et  specificatis  solvere  debeant  et  teneantur,  Et  quia  prefatus 
coraes  Vlricus  in  prescripto  termino  sola  sua  in  persona  contra  eos- 
dem  cives  suum  juramentum  deponere  debens,  non  deposuit,  et  neque 
prescriptas  quantitates  pecuniarum  racione  dictonim  dampnorum  per- 
solvere  et  deponere  debendas,  non  persolvisset,  ideo  ipsi  elusdem 
vestre  serenitatis  et  dictorum  banorum  homines  ipsus  Vlricum  co- 
mitcm  in  universis  premissis  aliis  articulis  in  prciactis  litteris  vestre 
serenitatis  conscriptis  et  per  eosdem  cives  suflicieniibus  docu mentis 
coram  eisdem  comprobatis  commissent  judicialiter  fore  convictum  et 
aggravatum,  Quorumquidem  omnium  premissorum  seriem  iuxta  man- 
datum  eiusdem  vestre  serenitalis  unacum  prediclis  judicibus  nobi- 
lium  dicli  comitatus  zagrabiensis  eidem  vestre  serenitati  duximus 
rescribendum.  In  cuius  rei  memoriam  et  testimonium  premissorum 
pre^ientibus  sigillum  nostrum  duximus  appendendum.  Datum  sexto  die 
diei  execucionis  premissorum.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesirao  tricesimo  octavo,  supradicto. 

Orlj^iDnle  ia  membmna,  Zoua  sericea  viiidtE  coloris  appendei  absque  dgillo. 


^gg^ 


D^.  //p.  120.  —  An,  i4s8. 


157 


U9. 
Anoo  143S, 

BudaCi  in  vigilia  s.  MichaeUs  coram  Stephano  Bathor,  judice 
curiae  Albcrti  regis,  Petrus  canonicus  zagrabiensis,  procurator  capi* 
tuli  praesentavit  litteras  Malhiae  Pa  loch  evocatorias  ratione  Otok 
occupali  1427.  judiciales,  et  tres  chasmenses  evocatoriorelatorias  contra 
civitaiem  de  anno  1434.,  qui  cum  non  adessent,  eos  denuo  proclamari 
jubct  Stephanus  capitulo  chasmensi. 

Georgii  Marcelovid:  Regesta  Diplomat,  aliommqiie  Docameiitonim.  Msc.  Id 
bibliotheea  aichidioec.  zagrab. 


120. 

Anno   1438,  30.  septembrU-  Budac. 
Step/tanus  Bathor,  judex  curiae^  mandat  capituh  iasmensi,  ut  pertmptorie 
ad  octavas  JesH  b,    Michaeiis   archangdi  commumtaUm   civitatis  month 
Gncemis   in  Jus    vocet,   quod  iam    anno    14JJ.    capituh  zagrab,  eiusque 
p0stissionibu$  it  hominibus  magnas  injurias  imp&suit, 

Araicis  suis  reverendis  capilulo  ecclcsie  cbasmcnsis,  comes  Ste- 
phanus de  Balhor,  judex  curie  domini  Alberii^  dei  gracia  Romanorum 
regis,  semper  augusli,  ac  Ilungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  elc. 
regis,  amiciciam  cum  honore.  Noveritis,  quod  nobis  in  vigilia  festi 
beati  Michael  is  archangeli  unacum  regni  nobilibus  pro  faciendo 
moderativo  judicio  causantibus  in  sede  nostra  judiciaria  sedentibus, 
honorabilis  vir,  magister  Petrus  canonicus  ecclesie  zagrabiensis  pro 
honorabili  capitulo  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis 
litteris  eiusdem  in  nostram  vcniens  presenciara  Ires  litteras,  duas 
condam  comilis  Matheus  de  Palocz,  alias  similiter  judicis  curie  regie, 
unam  evocaloriam,  nobis  directam^  el  aliam  judicialem,  necnon  ter- 
ciam  vestram  super  ipsa  evocacione  relator  iam  in  terminis  et  annis 
infrascribendis  emanatas,  nobis  pre?;entavit  declarando :  quod  magister 
Georgius  canonicus  dicli  capltuli  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis 
litteris  eiusdem  iuxta  conlincnciam  litierarum  eiusdem  coraitis  Matheus 
prorogatoriarum  in  octavis  festi  beati  MichaeUs  archangeli  in  anno 
domini  MCCCCXXX  tercio  preteritis,  in  figura  judicii  eiusdem  comitis 
Matheus  comparendo,  contra  Stephanum,  filium  MichaeUs,  tunc  judicem, 
ac  Michaelem,  fiUum  Sebastiani,  Anlhonium  Italicum,  Briccium,  filium 
BenedicU,  Peurura  Hungarum,  et  Georgium  sartorem  et  Nicolaum, 
alias  judices,  necnon  Fabianum  litteratura,  Fryche,  Blasium,  filium 
Wiihczych,  Georgium,  filium  Francisci  et  alios  juratos,  elves  el  totam 
cnmmunitafi  m  i  ivha!]*;  moniis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam  quasdam 


158 


Doc,  J20.  —  An.  i43S. 


litteras  vestras  inquisitorias  et  evocatorias  domino  Sigismundo  regi  ad 
stium  regium  lilteratorium  mandatum  rescriptas,  asserens  accionem 
ct  proposicioncm  dicti  capituli  litteris  contiDCri  in  eisdem,  eidem  co- 
mitis  Matheus  presentasse  declarando:  quod  Blasius,  0Uus  Benedict! 
de  Therstenik  regius  et  discretus  Yir  Georgius  presbiler  chori  ecdesie 
vestrc  predicte  prebendarius  vester,  homines,  ad  regium  lilteratorium 
mandatum  transmissi,  feria  quinta  proxima  post  doroinicam  Ramis- 
palmanim  in  dicto  anno  preierito  in  comitatu  zagrabiensi  procedenles 
ab  omnibus  quibus  decuisset  et  licuissel  palam  el  occulle  de  infra- 
scriptis  inquirendo,  talem  scivissent  veritaiem;  quomodo  Chyin,  judex, 
Valentinus,  Gobech  dictus,  Anihonius  de  Florcncia,  Johannes,  filius 
Peronis,  Demetrius,  Martinus  sartor,  tunc  decanus,  Georgius  de  vioo 
sutorum,  Andreas,  filius  Petri,  Paulus  Thatar  jurati;  Michael,  filius 
Sebastiani,  Johannes,  Zygelhthyak  dictus,  Johannes  Pehem,  Johannes 
Ilungarus,  Gregorius  Hwdesthych,  Briccius,  fratcr  eiusdem,  Jaxinus, 
filius  Bok,  Clemens  institor,  Jacomellus,  Paulus,  filius  Giwan,  Paulus 
Hungarus,  Egidius  carnifex,  Anihonius,  Petrus,  dictus  Plesmenchak, 
Chagantowich  Paulus,  Swlkowich  Paulus  carnifex,  Martinus  juratus, 
Blasius  dictus  f'raym,  Laurencius  institor,  alter  Laurencius,  Paulua 
Sydowanich,  Ladislaus  Ztipkouich,  Dominicus  Maxelhycb,  Stephanas 
lilteratus,  dictus  Bakovcb,  Gregorius  Valenlini,  Benediclus  rufus, 
Dyonisius  Mozlawech,  Paulus  Kusman  dictus,  Mathias  sartor*  la* 
dislaus  et  Emericus  aurifabri,  Farkasius,  filius  Egidii,  Iwan  Italicus, 
Paulus  sartor,  Kusuc  carnifex  de  civitaie,  Dominicus  et  Paulus  selli* 
pares,  Newred,  Blasius  sutor,  Slephanus  dictus  Kwetli,  Iwan  fabcr, 
Johannes  pellifex,  Nicolaus  et  Andreas  dicti  Bogdanich»  Clemens  Prau- 
dich,  Paulus  Iwankovich,  Ambrosius,  Georgius,  filius  Francisci,  Thomas 
Kwnnycb,  Thomas  calvus,  Nicolaus,  Valeminus  dictus  Peren,  Gywrak  et 
Valentinus  dicti  Mozlowich,  Paulus  sagitarius,  Thomas  dictus  Dwack, 
Jacobus,  Elias  sagittarii,  Johannes  arcupar.  Valentinus  sutor,  Valentinus 
Anthonii  et  Gallus  arcupares,  celeriquc  universi  cives  et  populi  civitalis 
montis  Grecensis  in  eadem  civitate  et  in  suburbio  eiusdem  civitatis 
iuxta  Zagrabiam  mala  eorum  opera  in  ipsum  capitulum  a  diulurnis 
temporibus  crudeliter  et  immaniter  exercuissent  et  commisissent, 
sumpma  exinde  temeritalis  audacia  in  anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  vigesimo  secundo  preierito,  videlicet  in  festo  sancte 
Trimtatis  turrim  ipsius  capituli  in  dicto  raonle  Grech  habitam,  ubi 
res  ct  bona  dicte  ecclcsic  et  dicti  capituli  zagrabiensis  propter  metum 
Turcorum  ad  conservandum  reposuissent,  obsidentes,  et  mulia  catcrva 
hominum  armatorum  circumvallantcs,  magistrum  Ladlslaum  de  Dauoth 
socium    ct    concanontcum    pro    tunc   ipsorum    pro  custodia  dictarum 


Boc.  120.  —  An.  r^S^. 


tS9 


rerum  et  bonorum  ipsius  ecclesie  et  capituli  in  eadem  turn  consU* 
tutum  capcre  et  interficcre  saiagenteS)  positis  eidem  hmcinde  insidiis 
pluribus  diebuSj  eosdem  spoliassent,  et  ut  ipsos  canonicos  ipsius  ca- 
pituli absque  sono  campane  et  sine  strepitu  clamoris  hominum  in 
domibus  corum  incautos  reperire  potuissent,  erecto  vexillo  in  luni 
ecclesie  sancti  Marci  ia  dicta  monte  Grecensi  babita,  omnes  unani- 
miter  armati  ad  invadcndum  dictum  capitulum  fuissent  congregati, 
ct  nisi  idem  Ladislaus  de  Dawoch  concanonicus  eorum  in  dicta  turn 
ipsius  capituli  existens,  rumorem  populi  et  discursum  armatorum 
hominum  et  sagiitarum  hincindc  per  vicos  et  plateas  corum  scnciens, 
erecto  panno  lineo  in  uno  baculo  lignco  ipsis  canonicis  et  clero  ipsius 
ecclesie  zagrabiensis  de  turri  signum  dedisset,  et  ipsi  hoc  signo  viso 
et  intellccto  cum  rebus  et  bonis  eorum  ad  cccle^iam  kaihedralem  et 
curiam  episcopalem  atTugissent,  predicii  cives  et  hospiles  eorum  ma- 
lignum  proposilum  ulfque  opere  complevissent;  et  quia  hoc  ipsum 
pro  tunc  facere  non  potuissenl,  oh  hoc  iterura  habitis  inter  se  collo- 
quiis  et  fraud ulentis  occasion ibus,  cxcogitationibus,  ad  quoddara  tcrri- 
torium  dicti  capituli  Croogh  vocatum,  retro  claustrum  sancti  Nicolai 
fratmm  Predicatorum  babitum,  in  cuius  pacifico  dominio  ipsum  capi- 
tulum fuisset  a  centum  annis  vel  citra  pacifice.  quosdam  eorum  con- 
civcs  cum  armis  et  sagittis  dcslinantes,  nonnullos  homines  honorabilis 
viri  domini  Maihie  extunc  preposiii  ipsius  ecclesie  zagrabiensi%  quos- 
quidem  cum  bobus  cl  aratro  ad  dictum  terriiorium  ad  arandum  de- 
stinasset,  cum  minis  et  vituperiis  de  ipso  territorio  expulliisent,  aliis 
eorum  concivibus  invicem  similiter  cum  armis  preterea  congregatis, 
ut  si  ipse  prepositus  vel  capitulum  aliquos  eorum  familiares  ad  re- 
pellcndos  dictos  concives,  videlicet  quos  ad  iritandum  et  provocandum 
misissent,  destinasset,  ut  subito  omnes  unanimiter  supradictum  capi- 
tulum absque  dubio  imiissent  Item  iidem  cives  et  hospiles  adhuc  ut 
corum  malignum  propositum  contra  dictum  capitulum  a  diu  con- 
ceptum  adimplere  potuissent^  occasiones  nequiter  excogitandas,  die 
dominico  proximo  ante  festum  beate  Maigareihe  virginis  et  martins 
tunc  preteritum,  celeros  eorum  concives  videlicet  Anthonium  de  Flo- 
rencia  et  Valentinum  dictum  Giubcch  cum  aliis  tribus  vel  quatuor 
ad  medium  dominorum  de  dicio  capitulo,  ubi  ipsi  in  sacristia  ecclesie 
eorum  kalhcdrali  post  missam  capitulariter  fuissent  congregati,  desti- 
nanles,  per  eosdem  ipsis  dominis  expresse  intimassent,  quod  ipsi  do- 
mini de  capitulo  ad  metendas  frugcs  eorum  in  diclo  territorio  eorum 
Crogh  vocato  seminatas  et  tunc  ad  messem  paratas  homines  eorum 
nullo  modo  debeant  deslinarc,  addendo  el  dicendo  eis  publice,  quod 
si    sccus    facer ent,   extunc   ipsi   vcUent  ipsas  frugcs  manu  armata  ab 


i6o 


Z>^.  120,  —  An.  T4jS. 


ipsis   reciperc   ct   ipsum   territorium  contra  predictum  capitulum  de- 
fensare;  plures  minas  eisdem  doinims  de  dicto  capitulo  ibidem    inpo- 
nentes.    Tandem   sequenti    die    in   festo   beate  Margarethe  virginis  at 
martins  simililer  eodem  anno,  quo  die  videlicet  in  ipsa  civitate  fomm 
annuale  seu  nundine  cum  ceteris  libertatum  prerogativis   a    diu  cele- 
brari  consvevissenl,  hora  vesperarum,  dum  ipsi  domini   de    dicto  ca- 
pitulo   cum    clero   ipsius    capituli  vespertinum  of&cium  dccantassent^ 
predicti  cives  et  hospites,  et  signanter  in  platca  suiorum  in  suburbio 
dicte  civitaiis    commoranies,    coadunatis   sibi  nonnullis   hominibus  fo- 
ren^ibus,  qui  ad  huiusmodi  nundinas  seu  forum  annuale  ipso  die  festi 
beate   Margarethe   virginis   in  dicta  civitate  celebrari  solitas,  fuissent 
congregati,   ex    preconcepta   a    diu  contra  ecclesiam  zagrabiensem  ac 
c^pilulum    et    clerum    eiusdem  ecclesie  rancoris  raalicia,  raanibus  ar- 
raatis  et  potenciariis  ad  predictum  capimlura  contra  libertates  eorum 
ct    cetera    pacta    pacis    et    concordie   inter  ipsum  capitulum  et  cives 
temporibus   reiroaclis   innita    ci    facta,  vigorosisque  litleris  sub  cerlis 
penis  in  eisdem   expre&sis  firmata,  per  ipsos  cives  jam  sepius  et  sig- 
nanter   tempore  corabustionis    domorum    canonicorum    de  dicto  capi- 
tulo   per    eosdem   cives   ad    tunc    facta,  ausu  temerario,  voluntateque, 
manu  hoslililer  deseendendo,  curiasque  et  domos  canonicorum  eorum- 
dem  et  signanter  dorainorum  Ladislai  de   Dawoch   predicti,  Stephani 
Farkasii  archidiaconi  de  Bexyn,  magistri  Michaelis  docioris   artis  me- 
dicine et  Johannis   cantoris  eiusdem  ecclesie  immanitcr   invadendo    et 
subintrando,.  seras  et  clausuras,  necnon  hostia  domorum  et  celariorum 
confrangendo,  lectisternia,  pluynaria,   lardos.   aliasque   res  et  bona    in 
eisdem  domibus  eorum  repertas,  inventa,  afiferendo  ct  asportando,  duos 
fam  ilia  res  magistri  Jacobi  de  Zerdahel,  videlicet   Mathiam   et   Grego- 
riura,  item  quatuor  familiares  magistri  Nicolai  Almani,  scilicet  Lucam, 
Stephanum,  Paulum  et  Peirum ;  item  familiares  domini  Thome,  domini 
prepositi  bacbiensis,  canonicorum  ecclesie  zagrabiensis,  gravibus  sagit- 
larum  ictibus  letaliter  vulnerasient  et  Gywrak  viliicum  domini  Petri 
dubicensis  et  Demetrium  jobagionera  magistri  Georgii  de  Marocha  si- 
militer canonicorum  ecclesie    eiusdem,    miserabili    nece  interemis^ent; 
Anthonium  dictum  T>vwak,  jobagioncm  raeraorati  domint  Maihie  pre- 
positi in  Elues  commorantem  diris  et  letalibus  icUbus  sagitarum  afle- 
cissent  et  per  predictum  capitulum  discursus   faciendo,  repUcaiis  cla- 
iporibus^   vodferando:  sacerdotes    interficile!  plures    ex    ipsis    civibus 
psque  ad  ipsam  ecclesiam  kathedralem  cucurrissent  et   nonnuUas   $a- 
gittas    seu    ictus    sagittarum    in    ipsam    ecclesiam    seu  eius  turres  ac 
quoslam  dominos  de  capitulo  preiicto,  qui  ibi    fuge   presidio   auffa- 
gjj^sent  emitendo,  et  nisi  ipsi  domini  et  canonid  de   predtcto   capitulo 


Doc.  T20,  —  An.  14.38.  161 


nimore  perteriti,  de  ipso  vesperanim  officio,  ad  quod  fuissent  congre- 
gati,  ad  sacristiam  fugiendo  se  reclusissent  et  ceterorum  hominum  ac 
familiarium  condam  Dyonisii  bani  ac  reverendi  in  Christo  patris  do- 
mini  episcopi  ecclesie  zagrabiensis,  regie  et  reginalis  maiestatum 
sumpmi  cancellarii,  alionimque  nonnuUorum  proborum  et  nobilium 
virorum,  qui  ad  premissum  forum  annuale  convenissent,  furibundo 
dictorum  civium  occursu  se  virililer  opponencium  presidio  et  auxilio 
fuissent  defensati,  omnes  in  eadem  ecclesia  pariter  extitissent  jugulati. 
Et  non  contenti  predicti  cives  et  hospites  et  presertim,  ut  prefertur, 
in  platea  sutorum  residentes,  sequenti  die,  videlicet  feria  tercia  pro- 
xima  post  festum  predictum  beate  Margarethe  virginis  ad  sonum 
campane,  ut  consvevissent,  ad  consilium  congregati  extitissent,  nisi 
per  alios  probos  homines,  quibus  mala  huiusmodi  displicuissent,  ab 
eorum  proposito  fuissent  prohibiti,  unimiter  ad  dictum  capitulum 
irruendo  domos  et  edificia  canonicorum,  immo  et  ipsam  ecclesiam 
furioso  impetu  invaderent,  resque  et  bona  ac  litteras  et  privile- 
gia  tam  dicte  ecclesie  tamque  nobilium  et  aliorum  hominum  inibi 
reposila,  sacrilega  manu  auffere  et  asportare  ac  totum  clerum  inleri- 
mere  voluissent ,  potencia  mediante ,  in  preiudicium  ipsius  capi- 
tuli  et  dampnum  satis  grande.  Unde  facta  huiusmodi  inquisicione 
ipsi  eodem  die  predictos  Stephanum,  filium  Michaelis,  proad  tunc 
judicem,  ac  Michaelem,  iilium  Sebastiani,  Briccium,  filium  Benedicti, 
Anthonium  Italicum,  Georgium  sartorem,  alias  judices;  Fabianum 
litteratum,  Fryche,  Georgium,  filium  Francisci,  Blasium,  filium  Wy- 
Ihezych  juratos  et  alios  universos  et  quoslibet  cives  et  hospites  ac 
totam  communitatem  prefate  civitatis  montis  Grecensis  in  eadem  ci- 
vitate  monlis  Grecensis  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagra- 
biensis ad  octavas  festi  beati  Georgii  martiris,  tunc  venturas,  in  regie 
serenitatis  vocassent  presenciam,  racionem  de  premissis  reddituros.  Ad 
quasquidem  octavas  festi  beali  Michaelis  archangeli  (sic)  prefati  in 
causam  attracli  per  annotatum  procuratorem  dicli  capituli  in  persona 
congruis  diebus  ipsarum  octavarum  coram  eodem  comite  Matheus  ex- 
pectali,  eiusdem  in  presenciam  non  venissent,  neque  misissent,  se  me- 
diantibus  aliis  litleris  eiusdem  judicialibus  cxinde  confcctis  in  judicio 
aggravari  permittentes,  postulans  prefatus  procurator  dicli  capituli 
eidem  ex  parte  memoratorum  in  causam  altractorum  per  ipsum  co- 
mitem  Matheus  in  premissis  juris  equitatem  impertiri.  Et  quia  pre- 
fati in  causam  attracti  ad  premissa  vice  secundaria  evocandi  fore 
fuissent  visi,  pro  eo  vestram  amiciciam  idem  comes  Matheus  littcratorie 
peciisset  diligcnter,  quatcnus  vestrum  mitlatis  hominem  pro  testimonio 
fidedignum,  quo  prescnte,    homo  regius  infra  declarandus  memoralos 

11 


i62  Doc,  I20.  —  An.  1438. 


in  causam  atiractos  in  premissis  perhemptorie  responsuros,  radonemque 
efficaciorem  reddituros,  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagra- 
biensis  ad  octavas  fesii  Epiphaniarum  domini,  tunc  Venturas,  regiam 
evocaret  in  presenciam ;  et  post  hec  ipsius  evocacionis  seriem  cum 
nominibus  evocalorum  ad  easdem  octavas  dicto  domino  nostro  regi 
fideliter  rescritetis.  A  quibusquidem  ociavis  dum  causa  parcium  pre- 
scripta  partes  inter  easdem  seriebus  litterarum  eiusdem  comitis  Ma- 
thcus  ventilanda  ad  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  in  anno  do- 
mini MCCCCXXXIV.  preteritas  prorogative  devenisset.  Tandem  ipsis 
octavis  festi  beati  Jacobi  apostoli  instantibus,  Ladomer  de  Adonowecz 
pro  dicto  capilulo  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis  litteris 
eius'lcm  in  eiusdem  comitis  Matheus  vcniens  presenciam,  litteras 
veatra.s  super  premissa  evocacione  dicto  domino  nostro  regi  rescriptas, 
'  ii^m  pr'sentasset,  in  quibus  ipse  per  Michaelem,  de  Kysgora.  regium, 
',u:  y>\f/)\j\xm  presbiterum  chori  ecclesie  vestre  predicte  prebendarium 
V'strurn,  homine.-,  feria  quinta  proxima  post  fcstum  Concepcionis  vir- 
'/ir;i,  j'jorios/.-,  tunc  proximc  preteritum,  prelibatos  Stephanum,  filium 
Ml'  h;i'  lis,  tunc  judicem,  Michaelem,  filium  Sebastiani,  Petrum  Hun- 
j.',anjm,  Aniiionium  Italicum,  Briccium,  filium  Benedicti  et  Nicolaum 
alias  judice-),  Tabianum  litteratum,  Frych,  Georgium,  filium  Francisci, 
lilasium,  filium  Wythezych  et  alios  universos  et  singulos  juratos,  con- 
si  liario5,  cives  et  totam  communitatem  civitatis  montis  Grecensis  de 
juxta  Za^'r.ibiarn  in  eadem  civitate  montis  Grecensis  contra  annotatum 
capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad  dictas  octavas  festi  Epiphaniarum 
(lomiiii  ii-;;iam  in  presenciam  legittime  evocatos  comperisscnt  mani- 
fc-ste,  ad  qiias  quidem  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  prefati  in 
causam  attract!  jjer  annotatum  procuratorem  dicti  capituli  in  persona 
eius'Iem  con^Muis  'liel.>us  ipsarum  octavarum  coram  eodcm  comite 
Afatheus  expectati,  eiusdem  in  presenciam  non  venisscnt  neque  misis- 
sent,  se  mcdiantibus  aliis  litteris  eiusdem  inde  cxinde  confectis  in  ju- 
dicibus  a^;;ravari  permittentes,  postulans  prefatus  procurator  dicti 
capituli  cidem  ex  parte  predictorum  in  cau>am  attractorum  per  ipsum 
eomitem  Matheus  in  premissis  juris  equitaiem  impcrtiri.  Et  quia 
pnliliati  in  causam  attract!  ad  premissa  vice  tcrciaria  evocandi  fore 
vi.->i  Uiissent,  pro  eo  idem  comes  Matlieus  vestram  amiciciam  littera- 
tone  peciisset  diligenter,  (juatenus  vestrum  mittatis  homincm  pro  te- 
htimouio  iidedij^num,  ([uo  presente,  homo  rejj^ius  infra  dcclarandus,  se- 
pelatos  in  causam  attractos  in  premissis  perhemptorie  responsuros, 
lacioiiemque  clficacem  reddituros  ac  de  judicio  viginti  marcarum 
juilici  et  parti  adverse  satisfacturos  contra  annotatum  capitulum 
za^rabiense  ad  octavas  festi  beati  Michaclis  archangeli  tunc   venturas 


D&c.  120,  —  An,  1438, 


163 


regiam  evocaret  in  presenciam,  et  post  hcc  ipsius  evocacionis  seriem 
cum  nominibus  evocatorum  ad  easdcm  octavas   dicto    domino   nostro 
rcgi  fideliter   rescribcretis,    Vos   igitur   receplis    litleris    annotati    co- 
mitis    Matheus    evocatoriis ,    juxta    earumclem    contincnciam    unacum 
Demetrio  de  Drenova,  homine  rcgio,  vestrum  hominem  Georgium  cle- 
ricum  de  Swsicha,  chori  dicte  ecclesie   vestie  prebendarium   ad   pre- 
missam    evocacionem   faciendam    vestro   pro  testiraonio  tranmisisselis 
lidedignum.  Qui  tandem  cxinde  ad  vos  revcrsi,  vobis  concorditcr   re- 
tullisscnt,  qucd  ipsi  sabbato  proximo  ante  fostum  beati   Mathei    apo- 
stoli  et  ewangeliste  in  dicto  anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
triccsimo    quarto    preteritum,    prcfatos    Stephanum,    filium  Michaelis, 
tunc  judicem   ac    Michaelera,    (ilium   Sebastiani,  Anthonium  Italicum, 
Briccium,    iilium    BeneJicli,    Gcorgium   sartorem,  Petrum  Ilungarum, 
alias  judices,  Fabianum  litteratum,  Fr>xhe,  Blasium,  iilium  Wylbezych 
et  Georgium,  filium  Francisci,  juratos^  ac  ceteros  cives  et  totam  com- 
munitatera  civitatis  mentis  Grecensis   de   iuxia   Zagrabiam   in   eadem 
civitatc  mentis  Grecensis  contra  annotatum  capitulum  ecclesie    zagra- 
biensis  ad  premissa  ad  dictas  octavas  fesli  bcati  Michaelis  archangcli 
regiam  evocassent  in  presenciam,  ad  quas  tandem  octavas   fesli  beati 
Michaelis    archangeli    prefati    in   causam  altracti  per  annotatum  pro- 
curatorem  dicli  capituli  in  persona  eiusdem  congruis    diebus  ipsarum 
octa varum  coram  ipso  comite  Matheus  expectati,  eiusdem  in  presenciam 
non  vcnissent^  neque  misissenl,  nee  persolvissent  judicia  prenominata, 
sed  se  mediantibus  diclis  ItUeris  annotati  comitis  Matheus  judicialibus 
exinde  confcctis  pro  eorum  non  veniendo  in  judicium  consvetis  et  pro 
non  solucione  dictorum   judiciorum   in   dupplo    eorumdem   aggravari 
permisissent.  Quibus  cxhibitis  prcfatus  procurator   ipsius  capituli  ale- 
gavit    CO    modo,    quomodo    causa    in   premissa   medio  tempore  inter 
easdem    partes    quodammodo    condescensa    extitisset,  unde    si  id  juri 
conformaret  et  equilati  videretur,    extunc  idem  capitulum  prcfatos  in 
causam  attractos  ad  premissa  regiam  in    presenciam   le^^ittime    facer e 
vellet  proclaraari.  Et  quia  allegacio  procuratoris  ipsius  admiltenda  fore 
videbatur,   pro   eo  vestram  amiciciam  presenlibus  petimus   diligenler, 
quatenus   vestrum    mittatis   hominem  pro  testimonio  fidedignum,  quo 
presente   Valentinus,   iilius   Stephani,    vel   Nicolaus  aut  Demetrius  de 
Drenowa,  seu  Dyonisius,  filius  Emerict  de  Adanowch,  seu  Lucas  sive 
Michael  de  Kysgora,  ncwe  Ladomer  de  dicta  Adanowcz,  aliis   absen- 
tibus,  homo  rcgius,  prclibaios  in  causam  attractos   in    premissis   per- 
hemptorie  responsuros,  racionemquc  efiicacem  rcddiluros,  ac  de  judicio 
quinquaginta    marcarum   nobis    et    parti   adverse   satisfacturos  contra 
annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad  octavas   fcsti   beati  Mi- 


i62  Doc.  120.  —  An.  1438, 


in  causam  attractos  in  premissis  pcrhemptorie  responsuros,  racionemque 
efficaciorem  reddituros,  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagra- 
bicnsis  ad  octavas  festi  Epiphaniarum  domini,  tunc  Venturas,  regiam 
evocaret  in  presenciam;  et  post  hec  ipsius  evocacionis  seriem  cum 
nominibus  evocatorum  ad  easdcm  octavas  dicto  domino  nostro  regi 
lideliter  rescribetis.  A  quibusquidem  octavis  dum  causa  parcium  pre- 
scripta  partes  inter  easdem  seriebus  litterarum  eiusdem  comitis  Ma- 
thcus  ventilanda  ad  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  in  anno  do- 
mini MCCCCXXXIV.  preteritas  prorogativc  devenissct.  Tandem  ipsis 
octavis  festi  beati  Jacobi  apostoli  instantibus,  Ladomer  de  Adonowecz 
pro  dicto  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis  litteris 
eiusdem  in  eiusdem  comitis  Matheus  veniens  presenciam,  litteras 
vestras  super  premissa  evocacione  dicto  domino  nostro  regi  rescriptas, 
eidem  presentasset,  in  quibus  ipse  per  Michaelem,  de  Kysgora.  regium, 
ac  Jacobum  prcsbiterum  chori  ecclesie  vestre  predicte  prebendarium 
vestrum,  homines,  feria  quinta  proxima  post  festum  Concepcionis  vir- 
ginis  j2:loriose,  tunc  proxime  preteritum,  prelibatos  Stephanum,  filium 
Michaelis,  tunc  judicem,  Michaelem,  filium  Sebastiani,  Petrum  Hun- 
garum,  Anlhonium  Italicum,  Briccium,  filium  Benedicti  et  Nicolaum 
alias  judices,  Fabianum  litteratum,  Frych,  Georgium,  filium  Francisci, 
Blasium,  filium  Wythezych  et  alios  universos  et  singulos  juratos,  con- 
siliarios,  cives  et  totam  communitatem  civitatis  mentis  Grecensis  de 
juxta  Zagrabiam  in  eadem  civitate  mentis  Grecensis  contra  annotatum 
capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad  dictas  octavas  festi  Epiphaniarum 
domini  regiam  in  presenciam  legittime  evocatos  comperissent  mani- 
feste,  ad  quas  quidem  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  prefati  in 
causam  attracti  per  annotatum  procuratorem  dicti  capituli  in  persona 
eiusdem  congruis  diebus  ipsarum  octavarum  coram  eodem  comite 
Matheus  expectati,  eiusdem  in  presenciam  non  venissent  neque  misis- 
sent,  se  mediantibus  aliis  litteris  eiusdem  inde  exinde  confectis  in  ju- 
dicibus  aj^gravari  permitleiitcs,  postulans  prefatus  procurator  dicti 
capituli  eidcm  ex  parte  predictorum  in  causam  attractorum  per  ipsum 
comitem  Matheus  in  prumissis  juris  equilatcm  impertiri.  Et  quia 
prclibaii  in  causam  attracti  ad  premissa  vice  terciaria  evocandi  fore 
visi  fuisicnt,  pro  eo  idem  comes  Matheus  vcstram  amiciciam  littera- 
toiic  pcciissct  dili^entcr,  quatcnus  vestrum  mittatis  hominem  pro  te- 
stimoiiio  lidcdiL;num,  quo  prescntc,  homo  regius  infra  declarandus,  se- 
pcfatos  in  causam  attractos  in  premissis  pcrhemptorie  responsuros, 
racionem([uc  elTicacem  reddituros  ac  de  judicio  viginti  marcarum 
judici  ct  parti  adverse  satisfacturos  contra  annotatum  capitulum 
zagrabiense  ad  octavas  festi  beati  Michaelis  archangel!  tunc   venturas 


Doc.  120,  ~  An,  i4jS, 


regiam  evocaret  in  presenciam,  cl  post  hec  ipsius  evocacionis  sericm 
cum  nominibus  evocatorum  ad  easdem  ocla?as   dicto    domino   noslro 
rcgi  HdcUter   rescriberetis.    Vos    igitur    receptis    litteris    annoiali    co- 
mitis    Matheus    evocatorits,    juxla    carumdem    continenciam    unacum 
Demetrio  de  Drenova,  homine  regio,  vestruro  bominem  Gcorgium  cle- 
ricum  de  Swsicha,  chori  dicle  ecclesie   vestre  prcbendaiium   ad    pre- 
missam    evocacionem    faciendam   vestro   pro  tcstimonio  tranmisisselis 
fidedignum.  Qui  tandem  cxindc  ad  vos  revcrsi,  vobis  concorditer   re- 
tullissent,  qucd  ipsi  sabbato  proximo  ante  festum  bcati   Mathei    apo- 
stoli  ct  cwangeliste  in  dicto  anno  doraini  millcsimo  quadringcntesimo 
tncesimo    quarto    preterilum,    prefatos    Slephanum,    tilium  Michaelis. 
tunc  judicem   ac    Michaelem,    lllium   Sebastiani,  Anthoniura  Italicum, 
Bricciura,    fillum    Benedicti,    Georgium    sartorem,  Petrum  Ilungarum, 
alias  judtces,  Fabianum  lilteratura,  Fr}xbc,  Blasium,  lilium  Wyihczych 
ct  Gcorgium,  iilium  Francisci,  juratos,  ac  ccteros  ci?es  et  totam  com- 
munitatcm  civitalis  raonlis  Grecensis   dc   iuxia  Zagrabiam   in   eadcm 
civitatc  monlis  Grecensis  contra  annotatum  capitulum  ecclesie    zagra- 
biensis  ad  premissa  ad  dictas  octavas  festi  bcati  Michaelis  archangel i 
regiam  evocassent  in  presenciam,  ad  quas  tandem  octavas   fesli  beali 
Michaelis    archangeli    prefati    in   causam  attracti  per  annotatum  pro- 
curalorem  dicti  capituli  in  persona  eiusdem  congruis    diebus  ipsarum 
octavarum  coram  ipso  comite  Matheus  expectati,  eiusdem  in  presenciam 
non  venissent,  neque  misissent,  nee  persolvissent  judicia  prenominata, 
scd  sc  median tlbus  dictis  Itttcris  annotati  comilis  Matheus  judicialibus 
exinde  confeclis  pro  eorum  non  veniendo  in  judicium  consvclis  el  pro 
non  solucione  dictorum   judiciorum    in    dupplo    conimdem   aggravari 
permisUsent.  Qui  bus  exhibitis  prefatus  procurator   ipsius  capituli  ale* 
gavit    eo    modo,    quomodo    causa    in    premissa   medio  tempore  inter 
easdem    partes    quodammodo    condescensa    extilisset,  unde    si  id  juri 
conformaret  et  equitali  videretur,   extunc  idem  capitulum  prefatos  in 
causam  aitractos  ad  premissa  regiam  in    presenciam   legitlime    facere 
Tellet  proclaraari.  Et  quia  allegacio  procuratoris  ipsius  admittenda  fore 
videbatur,    pro   eo  vestram  amiciciam  prescntibus  petimus  diligenter, 
quatenus    vcstrum    mittatis    hominem  pro  tcstimonio  fidcdignum,  quo 
prcscnte   Valcntinus,    lilius   Siephani,    vcl   Nicolaus  aut  Demetrius  dc 
Drenovva.  seu  Dyonisius,  filius  Emerici  de  Adanowch,  seu  Lucas  sire 
Michael  de  Ky.sgora,  ncwe  Ladomer  de  dicta  Adanowcz,  aliis    absen- 
ttbus,  homo  regms,  prelibalos  in  causam  attractos   in    prcmissis   per* 
hemplorie  responsuros,  racionemque  efllcacem  leddituros,  ac  dc  judicto 
quinquaginta    marcarum   nobis    ct    parti   adverse   satisfacturos  contra 
annotatum  capitulum  ecclesie  Mgrabicnsis  ad  octavas   festi   teaii  Mi* 


164  Doc,  121,  —  An,  1438. 


chaelis  archangel!,  in  altera  revolucione  annual!  venturas,  publice  et 
manifeste  regiam  fac!at  proclamari  in  presenciam,  insinuando  ibidem, 
ut  s!  venerint  et  se  in  premissis  bono  modo  emendaverint  de  dic- 
tisque  judiciis  nobis  et  parti  adverse  satisfacturos,  bene  quidem,  alio- 
quin  non  obstante  ipsonim  absencia  et  rebellione  finem  debitum  et 
indilatum  faciemus  causa  in  premissa  prout  dictabit  ordo  juris;  et 
post  hec  ipsius  trineforensis  proclamacionis  seriem  cum  nominibus 
proclamatorum  ad  easdem  octavas  dicto  domino  nostro  regi  fideliter 
rescribatis.  Datum  Bude  secundo  die  termini  prenotati.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  XXX  octavo. 

(A  tergo).  Amicis  suis  reverendis  capitulo  ecclesie  chasmensis, 
pro  honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  contra  Stephanum,  filium 
Michaelis,  tunc  judicem  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam 
et  alios  intrascriptos  ac  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli,  pro- 
clamatoria. 

(Tenor  exccutionis).  Homo*  regius  Valentinus,  lilius  Stephani  de 
Drenowa,  capitularis,  Georgius  prebendarius.  Proclamacio  primo  facta 
est  die  dominico  proximo  post  festum  nativitatis  beate  Marie  virginis 
in  Wgrouch,  ac  secundo  feria  tercia  eciam  immediate  sequenti  in 
Stubicha,  tercioque  et  ultimo  feria  quarta  tunc  succedente  in  Iwanych 
possessionibus,  vocatis,  sunt  proclamati  ad  octavas,  ut  intra  dictum, 
tercio  die. 

Originale  in  charta.  In  arch.  ven.  cap.  zagrab.  Act.  cap.  ant.  fasc.  6.  nr.  27. 

121. 

f 
Anno  1438,  8.  novembris.  Remethe. 

Michael,  vicarius  conventus  Remetensis^  communitatem  civitatis  60,  florenos, 

legatum  dominae   Gertriidis,  ad  usum  eccl,  b.  v,  Mariae  monasterii  Remet^ 

rclictiwij  solvisse  confinnat, 

Nos  frater  Michael  ordinis  fratrum  sancti  Pauli  primi  heremite, 
vicarius,  totusque  conventus  claustri  beatissime  virginis  Marie  de 
promontorio  zagrabiensi.  Memorie  commendantes,  significamus  tenore 
presencium  quibus  cxpedit  universis;  quod  quia  prudentes  et  providi 
viri  videlicet  Marinus,  filius  Klario,  judex,  jurati,  consiliarii  et  uni- 
versi  civcs  ac  tota  communitas  civitatis  montis  Grecensis  de  quibusdam 
scxaginta  tlorcnis  auri,  per  quatuor  et  mcdiam  pensas  denariorum 
wicnnensium  compulando,  per  ipsos  nobili  et  generose  domine  Ge- 
drudis  vocalc,  relicte  condam  domini  Afuchim  de  Lippouch,  iuxta 
continenciam  litterarum  obligatoriarum  communitatis  prenotate,  in 
festo  sancti  Martini  cpiscopi  et  confessoris  plenarie  persolvere  deben- 


Doc.  122,  —  An.  143S, 


165 


dis,  nobis  et  ad  fabricam  ecclesie  nostre  predicle  ad  honorcm  beatis- 
simc  virginis  Marie  per  eandem  dominam  dare  et  persolvere  com- 
znissis,  nobis  ommmodam  solucionern  et  satisfaccionem  impenderunt 
iuxta  conlinenciam  litterarum  obligatoriarura  predictarum  ac  aliarum 
litleranim  prefate  domine  Gedrudis  vocate  nobis  assignataruin ;  jdeo 
nos  prefaii  vicarius  et  conventus,  prefatos  jadicem,  juratos  et  totam 
communitalem  super  premissis  sexaginta  florenis  auri,  conputi  pre- 
missi,  reddidimus  et  commisimus  quietos»  expeditos  et  raodis  omnibus 
absolutos  vigore  et  testiraonio  hanim  litterarum  nostrarum  medianlc 
Datum  in  domo  nostra  cenobiali,  sabbato  proximo  ante  festum  sancti 
Martini  episcopi  et  confessoris,  prenotati.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  XXX  octavo. 

Originale  in  chaita,  in  timrgiae  infedari  impressum  est  fiigiilom.    In    archiv 
loci.  Acad.  Scient.  Slav,  nieiid. 


122. 

Anno  14 58,  9.  aovembris,  BndM. 

Suphnnus  Bathor,  judex  curiae^   idtntkUm  capituh  iasmcnsi  mandate    ui 
commumtaiem  civitaHs^  quae  in  curiam  venire  dubitet^  ^rmnbus   verbis  in 

jut  citeL 

Amicis  suis  reverendis  capitulo  ecclesie  chasmensis»  comes  Ste- 
phanus  de  Bathor,  judex  curie  domini  Alberti,  dei  gracia  Romanorum 
regis,  semper  augusti,  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie»  Croacie  etc 
regis,  amiciciam  paratam  cum  honorc.  Novcritis,  quod  nobis  in  octavis 
fesli  beati  Michaelis  archangeli,  unacum  regni  nobilibus  pro  faciendo 
modcrativo  judicio  causantibus  in  sede  vestra  judiciaria  sedentibus, 
honorabilis  vir  magister  Petrus,  canonicus  ecclesie  zagrabiensis,  pro 
honorabili  capitulo  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis 
littcris  eiusdem  in  nostram  veniens  prcsenctam  tres  litteras.  duas  con- 
dam  comiiis  Matheus  de  Palocz,  alias  similiter  judicls  curie  regie 
unam  cvocatoriam  et  aliam  judicialem^  nccnon  terciam  vestram  super 
ipsa  evocacione  relatoriam  in  lerminis  et  annis  infrascribendis  ema- 
natas  nobis  presentavit  declarando :  quod  magister  Gcorgius  canonicus 
pro  dlcto  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis  littcris  ei- 
usdem iuxta  conlinenciam  litterarum  eiusdem  comiiis  Maiheus  pro- 
rogatoriarum  in  octavis  fesli  beati  Michaelis  archangeli  in  anno  do- 
mini MCCCCXXX  tcrcio,  preteritis*  in  figura  judicii  dnsdem  comitif 
Matheus  comparcndo,  contra  Stephanum,  filium  Michaelis,  tunc  jndi- 
cem,    Michaelem,    filium    Sebastianu    Pelrum    Hungarum,    Anthontum 


1 66  Doc,  122,  —  An,  14.38. 

Italicum,  Briccium,  Georgium  sartorem  et  Nicolaum  alias  judices; 
item  Fabianum  litteratum,  Frychc,  Georgium,  filium  Francisci  et  Bla- 
sium,  filium  Wythezych  et  alios  juratos  cives  et  totam  communitatem 
civitatis  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam,  quasdara  litteras  ves- 
tras  inquisitorias  et  evocatorias  domino  Sigismundo  pridem  regi  ad 
suum  regium  litteratorium  mandatum  rescriptas,  asserentes  accionem 
et  proposicionem  dicti  capituli  litteris  contineri  in  eisdem,  eidem  co- 
miti  Mathius  presentasset  declarando :  quod  Blasius,  filius  Benedict! 
de  Therzthenyk  regius,  ac  discretus  vir  Georgius  presbiter  chori  ec- 
clesie  vestrc  predicte  prebendarius  vcster,  homines  in  eisdem  litteris 
norainatim  conscripti,  ad  rcgiumque  litteratorium  mandatum  transmissi, 
feria  quarta  proxima  post  dominicam  Ramispalmarum  in  dicto  anno 
preteritam,  in  comitatu  zagrabiensi  simul  procedentes,  ab  omnibus 
quibus  decuisset  et  licuisset  palam  et  occulte  diligenter  de  infrascriptis 
inquirendo  talem  scivissent  veritatem :  quomodo  prefatus  Anthonius 
Italicus  judex,  Briccius,  Georgius  sartor,  Jaxe,  lilius  Bolethych,  Mi- 
chael, filius  Sebastiani,  Martinus  parvus,  Johannes,  jurati,  aliique  cives 
et  hospites  civitatis  montis  Grecensis  in  anno  cuius  tunc  quarta  pre- 
terisset  revollucio  circa  festum  Penthecostes,.  tunc  preteritum,  cum 
quampluribus  equitibus  et  peditibus  manu  armata  ad  quoddam  fenile 
ipsius  capituli  propc  insulam  Rodes  habitum  irruentes,  fossatum  ip- 
sius  fenilis  cum  maximis  laboribus  et  expensis  in  antiquo  eius  cursu 
renovatum  replerc  et  cum  superficie  terre  taliler  adequari  fecissent, 
ut  nee  fossatum  ibi  fuisse  apparuisset.  Et  tandem  pecora  et  pecudes 
ipsius  civitatis  in  ipsum  fenile  impelli  et  sub  armatorum  custodia 
pluribus  diebus  et  noctibus  pasci  fecissent,  per  quod  ipsum  fenile 
destruxissent  et  annichilasscnt.  De  quo  non  contenti  prefati  jurati, 
necnon  Nicolaus  judex  et  Petrus  Hungarus,  similiter  judex,  cum  aliis 
ipsius  civitatis  civibus  in  anno  tunc  proxime  transacto  pretcrito  in  ma- 
jorcm  prefati  capituli  obprcssioncm  gregem  ipsius  civitatis  per  totam 
estatcm  in  ipso  fenili  similiter  sub  custodia  quamplurimorum  arma- 
torum pasci  fecissent  et  custodiri,  disponentcs,  ut  si  quis  homo  capi- 
tuli in  ipso  fenili  reperiretur  ibidem  interficeretur,  quorum  metu  nullus 
homo  capituli  ad  ipsum  fenile  pro  eius  rcformacione  et  custodia 
ire  dobuisset;  quo  sic  iam  tot  vicibus  destructo  ct  anichilato  per 
huiusmodi  ipsorum  metu  et  tirranidc  dictum  fenile  ab  ipso  capitulo 
alicnari  et  sibi  ipsis  potciicialiter  appropriare  conarerentur  potencia 
mcdiante  in  ipsius  capituli  preiudicium  et  dampnum  valde  magnum. 
Unde  facta  huiusmodi  inquisicione  eadcm  die  inquisicionis  memoratum 
Stephanum,  filium  Michaelis,  tunc  judicem,  Blasium,  filium  Wythezych, 
Michaelem,  filium    Sebastiani,    Anthonium    Italicum,    Briccium  Dom- 


Doc,    122,    —    14-38,  167 

brensem,  Petnim  Hungarum,  Georgium  sartorem  et  Nicolaum  alias 
judices,  necnon  Fabianum  litteratum,  Fryche  ct  Georgium,  filium  Fran- 
cisci  ac  alios  juratos,  cives  et  hospites  ac  totam  communitatem  pre- 
dicte  civitatis  monlis  Grecensis  in  eadem  civitate  montis  Grecensis 
contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabicnsis  ad  octavas  festi 
beati  Gcorgii  martiris  tunc  venturas  in  regie  serenitatis  cvocassent 
presenciam,  racionem  de  premissis  reddituros;  ad  quasquidem  octavas 
beati  Michaelis  archangeli  prcfati  in  causam  attracti  per  annotatum 
procuratorem  dicti  capituli  in  persona  eiusdcm  congruis  diebus  ip- 
sarum  octavanim  coram  ipso  comite  Mathius  expectati,  eiusdem  in 
presenciam  non  venissent  neque  misissent,  se  mediantibus  litteris  ipsius 
judicialibus  exinde  confectis  in  judicio  agravari  permittentes,  postul- 
lans  procurator  dicti  capituli  eidem  ex  parte  memoratorum  in  causam 
attractorum  per  ipsum  comitem  Mathius  in  premissis  juris  equitatem 
impertiri.  Et  quia  iidem  in  causam  attracti  ad  premissa  vice  secundaria 
evocari  debuissent,  pro  eo  idem  comes  Mathius  vestram  amiciciam 
littcratorie  petivisset  diligentcr,  quatenus  vestrum  mitteretis  hominem 
pro  testimonio  fidedignum,  quo  prescnte  homo  regius  infra  declarandus 
memoratos  in  causam  attractos  ad  premissa  contra  annotatum  capi- 
tulum ecclesie  zagrabicnsis  ad  octavas  festi  Epiphaniarum  domini  tunc 
Venturas  regiam  evocaret  in  presenciam,  ct  post  hec  ipsius  evocacionis 
seriem  cum  nominibus  evocatorum  ad  octavas  easdem  dicto  domino 
nostro  regi  lidelitcr  rcscriberetis.  A  quibusquidem  octavis  festi  Epi- 
phaniarum domini  dum  causa  parcium  prescripta  partes  inier  easdem 
scriebus  littcrarum  eiusdcm  comitis  Mathius  proroga  tori  arum  ventil- 
landa  ad  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  tunc  proxime  prcteritas 
prorogatorie  devenissct;  tandem  ipsis  octavis  instantibus  Lodomerius 
dc  Adonowch  pro  annotato  capitulo  ecclesie  zagrabicnsis  cum  procu- 
ratoriis  litteris  eiusdcm  in  eiusdem  comitis  Mathius  vcnicns  presenciam, 
littcras  vcstras  super  ipsa  evocacione  a  dicto  domino  rege  rescrip- 
cionales  eidem  presentasset,  in  quibus  ipse  per  Michaelem  de  Kys- 
gora  regium  ac  discretum  virum  Jacobum  presbiterum  chori  ecclesie 
vcstre  prebendarium,  vestrum,  homines,  feria  quinta  proxima  post 
festum  Concepcionis  virginis  gloriose  in  dicto  anno  preteritam,  pre- 
fatos  Stcphanum,  filium  Michaelis  tunc  judicem,  Michaelem,  lilium' 
Scbastiani,  Antlicnium  Italicum,  Briccium  Dombrensem,  Petrum  Hun- 
garum, Georgium  sartorem  et  Nicolaum  alias  judices,  necnon  Fabi- 
anum litteratum,  Fryche,  Blasium,  filium  Wyihezych  et  Georgium, 
filium  Francisci  et  alios  juratos.  hospites,  civcs  et  totam  communitatem 
dicte  civitatis  montis  Grecensis  in  eadem  civitate  montis  Grecensis  ad 
premissa  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabicnsis  ad    dictas 


i68  Doc,  122,  —  An,  1438, 

octavas  festi  Epiphaniarum  domini  regiam  in  presenciam  legittime 
evocatos  fore  comperiisent  manifeste;  ad  quasquidem  octavas  festi 
beati  Jacobi  apostoli  prefati  in  causam  attracti  per  annotatum  pro- 
curatorem  dicti  capituli  in  persona  eiusdem  congruis  diebus  ipsarum 
octavarum  coram  eodem  comite  Mathius  expectati,  eiusdem  in  pre- 
senciam non  venissent,  neque  misissent,  se  mediantibus  litteris  eiusdem 
judicialibus  exinde  confectis  in  judicio  agravari  permittentes,  postulans 
prefatus  procurator  annotati  capituli  eidem  ex  parte  memoratonim 
in  causam  attractorum  per  ipsum  in  premissis  juris  cquitatem  im- 
pertiri.  Et  quia  iidem  in  causam  attracti  ad  premissa  vice  terciaria 
evocandi  fore  visi  fuissent,  pro  eo  idem  comes  Mathews  vestram  ami- 
ciciam  litteratorie  petivisset  diligenter,  quatenus  vestrum  mitteretis 
hominem  pro  testimonio  lidedignum,  quo  presente  homo  regius  infra 
declarandus  memoratum  Stephanum,  filium  Michaelis,  tunc  judicem, 
Michaelem,  filium  Sebastiani,  Anthonium  Italicum,  Briccium  Dom- 
brensem,  Petrum  Hungarum,  Georgium  sartorem  et  Nicolaum  alias 
judices,  necnon  Fabianum  litteratum,  Fryche,  Blasium,  filium  Wythe- 
zych  et  Georgium,  filium  Francisci,  juratos,  cives  et  hospites  et  totam 
communitatem  dicte*  civitatis  mentis  Grecensis  in  premissis  perhemp- 
torie  responsuros,  racionemque  efficacem  reddituros  ac  de  judicio  vi- 
ginti  duarum  marcarum  judici  et  parti  adverse  satisfacturos  contra 
annotatum  capitulum  dicte  ecclesie  zagrabiensis  ad  octavas  festi  beati 
Michaelis  archangeli  tunc  vcnturas  regiam  evocaret  in  presenciam; 
et  post  hec  ipsius  evocacionis  seriem  cum  nominibus  evocatorum  ad 
easdem  octavas  domino  nostro  regi  fideliter  rescriberetis.  Vos  igitur 
receptis  dictis  litteris  annotati  comitis  Mathews  evocatoriis  juxta  ea- 
rumdem  conlinenciam  unacum  Demetrio  de  Derenowa,  homine  regio, 
vestrum  hominem  videlicet  Georgium  clericum  de  Swsicha  chori  dicte 
ecclesie  vestre  prebendarium  ad  premissam  evocacionem  facicndam 
vestro  pro  testimonio  transmisissetis  fidedignum,  qui  tandem  exinde 
ad  vos  revcrsi,  vobis  concorditcr  retulissent,  quod  ipsi  sabbato  pro- 
ximo ante  festum  beali  Mathei  apostoli  et  ewangcliste  in  anno  dicto 
domini  MCCCCXXX  quarto  preteritum,  prefatos  Michaelem,  filium 
Sebastiani,  Briccium  Dombrcnsem ,  Georgium  sartorem,  Nicolaum, 
Petrum  Iluni^arum,  Anihonium  Italicum,  alias  judices,  Stephanum, 
filium  Michaelis,  tunc  judicem,  Grc^^orium  llwdasty,  Fabianum  litte- 
ratum, Fryche,  Blasium,  filium  Wythczych,  Georgium,  filium  Francisci 
et  alios  juratos  ac  cctcros  civcs  ct  totam  communitatem  civitatis 
mentis  Grecensis  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad 
premissa  ad  dictas  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli  regiam 
evocassent  in   presenciam;   ad    quasquidem  octavas  prefati  in  causam 


Doc,  122,  —  An,  1438.  169 

attract!  per  annotatum  procuratorem  dicti  capituli  in  persona  eiusdem 
congniis  diebus  ipsarum  octavarum  coram  ipso  coroite  Mathiws 
expectati,  eiusdem  in  presenciam  non  venissent,  neque  misissent,  nee 
persolvissent  judicia  prenotata,  sed  se  mediantibus  dictis  litteris  ipsius 
comitis  Mathiws  judicialibus  exinde  confectis  pro  eorum  non  veniendo 
in  judicium  consvetis  et  non  persolucione  dictorum  judiciorum  in  dupplo 
eorum  agravari  permisissent.  Quibus  exhibitis  prefatus  procurator 
ipsius  capituli  allegavit  eo  modo :  quomodo  causa  premissa  medio  tem- 
pore inter  ipsas  paries  quodammodo  condescensa  extitisset,  unde  si  de 
jure  consumare  et  equitati  videretur,  extunc  idem  capitulum  prefatos 
in  causam  attractos  ad  premissa  contra  se  regiam  in  presenciam  legi- 
time facere  vellet  proclamari.  Et  quia  allegacio  ipsius  procuratoris 
admittenda  fore  videbatur,  pro  eo  vestram  amiciciam  presentibus  pe- 
timus  diligenter,  quatenus  vestrum  mittatis  hominem  pro  testimonio  ' 
fidedignum,  quo  presente  Valentinus,  lilius  Stephani,  vel  Nicolaus 
aut  Demetrius  de  Drenova,  sin  Dyonisius,  filius  Emerici  de  Adamowcz, 
seu  Lucas  sive  Michael  de  Kysgora,  neve  Lodomer  de  dicta  Adamowcz, 
aliis  absentibus,  homo  rcgius,  memoratos  Stephanum,  filium  Michaelis, 
tunc  judicem,  ac  Michaelcm,  filium  Sebastiani,  Anthonium  Italicum, 
Briccium  Dombrensem,  Petrum  Ilungarum,  Georgium  sartorem  et 
Nicolaum,  alias  judices,  nccnon  Fabianum  litteratum,  Fryche,  Blasium 
filium  Wythezych  et  Georgium,  filium  Francisci  et  alios  universos 
cives,  juratos  et  hospitcs  et  totam  communitatem  civitatis  montis  Gre- 
censis  de  iuxta  Zagrabiam  in  premissis  perhemptorie  responsuros, 
racionemque  efficaccm  reddituros  ac  de  judicio  quinquaginta  quinquc 
marcarum  nobis  ct  parti  adverse  satisfacturos,  contra  annotatum  capi- 
tulum ecclesie  zagrabiensis  ad  octavas  festi  bcati  Michaelis  archan- 
geli  in  altera  revolucione  anmiali  Venturas  in  tribus  foris  conprovin- 
cialibus  publice  et  manifeste  regiam  faciant  proclamari  in  presenciam, 
insinuando  ibidem,  ut  si  venerint  et  in  premissis  se  bono  modo  emen- 
daverint  de  dictis  judiciis  nobis  et  parti  adverse  satisfecerint,  bene 
quidem,  alioquin  ipsorum  non  obstante  absencia  et  rebellione  fincm 
debitum  et  indilatum  faciemus  causa  in  premissa,  prout  dictabit  ordo 
juris;  et  post  hoc  ipsius  trineforensis  proclamacionis  seriem  cum  nomi- 
nibus  proclamatorum  ad  easdem  octavas  domino  nostro  regi  fideliter 
rescribatis.  Datum  Budc  tricesimo  quarto  die  termini  prenotati.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  tricesimo  octavo. 

(A  tergo).  Amicis  suis  revcrendis  capitulo  ecclesie  chasmensis, 
pro  honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  contra  Stephanum,  filium 
Michaelis,  tunc  judicem  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam 


170  Doc,  I2J,  —  An.  1439. 

et    alios    inlrascriptos   ad   octavas    festi    beati    Michaelis    archangel!, 
proclamatoria. 

(Tenor  executionis).  Homo  regius  Valentinus  filius  Stephani  de  Dre- 
noua,  capitularis,  Georgius  prebendarius.  Proclamacio  prima  est  facta 
die  dominico  post  festum  beate  Marie  virginis  Nativitatis  in  Wgrouch, 
ac  secundo  feria  tercia  immediate  sequcnti  in  Stubicha,  tercioque  et 
ultimo  feria  quarta  similiter  immediate  succcdente  in  Iwanycz  possessio- 
nibus,  sunt  proclamati  ad  octavas  ut  intra  datas. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  ven. 
Capit.  eccl.  zagrab.  Act.  Cap.  ant.  fasc.   10.  nr    23 

123. 

Anno   1439,  23.  aprilis.  Posonii. 
Albcrius  JIungariae  etc,    rex   capitulo   zagmbiefisi  possessiones   Kraljevec, 
Cerje,  Kobiljak,  Svibije  et  Nart  cum  omnibus  juribus,  quae  insunt,  dono  dat, 

Commissio  propria  domini  regis  magistro  Stephano  de 
Byk,  preposito  albensi  et  prothonotaiio  referenti. 

Nos  Albertus  dei  gracia  Romanorum  rex,  semper  augustus,  ac 
Hungarie,  Bohcmie,  Dalmacie,  Chroacieque  rex,  et  dux  Austrie  etc. 
Tenore  prescncium  signilicamus,  quibus  expedit  universis.  Quod  nos 
sicuti  ad  certonim  nostrorum  fidelium  supplicacionem  et  instanciam 
nobis  propterea  subiective  porrectam,  sic  novimus,  immo  potissime, 
summa  nos  devocione  monente,  qua  beatissimo  Stephano  regi,  huius 
regni  Hungarie  patrono  ct  apostolo,  quo  monente  et  salubriter  ope- 
rante  idem  rcgnum  primeva  fidei  katholice  accepit  fundamenta,  in 
cuiusque  nomine  glorioso  kathedralis  ecclesia  zagrabiensis  fundata  et 
copiosa  dotacione  decorata  cxistit,  speciali  intencione  afficimur,  sed 
ob  spem,  quam  ad  sacrosanctam,  salutifcram  ct  vivilicam  crucem, 
cuius  signaculi  mistcrio  ab  omnibus  jugitcr  liberamur  periculis,  ge- 
rimus  prccipue  et  habcmus,  quasdam  possessioncs  Krolyowcz  vocatam, 
ac  porcioncm  posscssionariam  in  posscssione  Czerye  appcllata,  habita, 
nee  non  tributum  in  eadcm  Czerye  exigi  solitum ;  item  alias  posses- 
sioncs Kobylyac,  Zwyblye  ct  Naarth  nuncupatas,  omnino  in  comitatu 
zagrabicnsi  existcntes,  in  quarum  pacilico  domino  prcfata  ecclesia 
zagrabiensis  et  altarc  prenotatum  in  ipsa  ecclesia  constructum  et  per 
consequens  rector  altaris  ciusdem  a  dudum  perstitisse,  persistereque 
assccuratur  eciam  de  prcscnti,  simul  cum  omni  jure  nostro  rcgio,  si 
quod  in  eisdem  possessionibus  ct  porcione  possessionaria  ncc  non 
tribute  predicto  qualitcrcumque  habcremus  et  nostram  quibuscumque 
modis,    causis    et  racionibus    concemeret   maiestatem,  cunctisque  suis 


D(fc,  124.  —  An.  1439^ 


171 


pertinenciis  ct  otilitalibus,  terris  scilicet  arabilibus,  cultis  ct  incuUis, 
agris,  pratis,  silvis,  nemoribus,  virguUis,  rubetis,  aquis,  fluviis,  vineis, 
molendinis  ct  locis  molendinonim,  necnon  juribus,  jurisdiccionibus, 
provcnlibus,  rcdditibus  et  emolumcntis  et  generaliter  quarumlibel 
tiUlitatum  et  pertinenciarum  intcgritatibus  quocumque  nomine  voci- 
talis  ad  ipsas  possessiones  ac  porcionem  possessionariam  et  tributum 
huiusmodique  jus  nostrum  in  eisdem  habitum  speclantibus  et  pcrli- 
nore  debcntibus,  sub  suis  vcris  metis  et  anliquis  Umitibus  ex  ccrta 
nostra  sciencia  et  animo  deliberato  premissis,  sic  ut  nobis  exposlta 
sunt  stantibus,  anlefate  ecclesie  zagrabiensi,  necnon  altari  sancte  crucis 
prcnotato  et  conscqucntcr  rectori  eiusdem  altaris  suisque  successoribus 
rectoribus,  dedimus,  donavimus  et  contulimus,  immo  damus^  donamus 
et  confcrimus  jure  perpetuo  ct  irrevocabiliter  possidendas,  tenendas 
pariter  et  habendas,  salvo  jure  alieno,  harum  nostrarura  vigore  et 
iestimonio  litterarum  mcdiante,  Quas  in  fonnam  nostri  privilegil 
redigi  faciemus,  dum  nobis  in  specie  fucrinl  rcportatc.  Datum  Posonii 
in  fcsto  beaii  Marci  ewangeliste.  Anno  domini  millesirao  quadringen- 
tesimo  tricesimo  nono. 

Origiaalc   ia  membrana.    In   inferiori   msirgiae  vesligium  impressi  sigilU.    In 
'  archiv,  incl.  Acad,  Scieut,  Slav,  merid. 


124. 

Atmo  1439«  6.  mati.  Fosomi. 
Aibcrtus    ffun^anae    e(c,    rex    capitiih    iasmensi   mnndatt    ut    c<tpitutum 
zagrab.  in  usumfructum  donatarHm  possessionnm,  qtiat  vocanhtr  Kraijtvec^ 

Ccrjt  etc,  inducat. 

Albertus  dci  gracia  Romanorum  rex,  semper  augustus,  ac  Ilun- 
garie,  Bohemie,  Dalmacic,  Croacic  eta  rex  ct  dux  Austrte  etc.  Fide* 
libus  nostris  capitulo  ecclesie  chasmensis,  salutem  et  graciam.  Cum 
nos  serie  ct  vigore  aliarum  litterarum  nostrarum  superindc  confectarum 
quamdam  possessionem  Kralyowcz  vocatam  ac  porcionem  possessio- 
nariam in  possessione  Czerye  appellata,  habitam,  necnon  tributum  in 
eadero  Czerye  exigi  solitura,  item  alias  possessiones  Kobylyak^  Zwyhyt 
et  Narth  nuncupaias,  omnino  in  comitatu  zagrabiensi  existentes,  m 
quarum  pacifico  dominio  ecclesia  xagrabiensis  et  altare  sancte  cruds 
in  cadcm  ecclesia  conslructum  et  per  consequcns  rector  prctacli  altaris 
a  dudum  pcrstitisse,  persistereque  asseruntur  eciam  de  present!,  simul 
cum  jure  noslro  rcgio  si  quod  in  eisdem  possessionibus  ac  porcione 
ipossessionaria  necnon  tnbuto  predicto  qualitercumquc  haberemus,  ct 
lnostrain  qutbuscumque  modis^  causis  et  racionibus  concemeret  maies- 


I7t 


Doc,  /^j.  —  An.  1439. 


tatem,  cunciisque  suls  pertinenciis  et  iiUlitatibus,  quoTis  nomine  Tocatis 
prefate  ecclesie  zagrabiensi  necnon  altari  sancte  crocis  prenotato  et 
ccnsequenter  modenio  rectori  eiusdem  altaris,  suisque  successoribus 
recloribus  in  perpetuum  duxerimus  conferendum,  veliniusque  ipsos 
in  dominium  earumdem  per  nostrum  et  vestrum  homines  legiiiime 
facere  Lntroduci,  Igitur  fidelitati  vestre  firmiler  mandantes  precipimus, 
quatenus  vestrum  mittatis  horainem  pro  testimonio  fidedignum,  quo 
presente  Johannes  vel  Nicolaus,  filii  Gregorii  de  Gcpcw,  ant  Michael, 
iilius  Nicolai  de  Kysgora,  sive  Dominicus,  filius  Ladislai  de  Broko- 
nowcz^  alils  absentibus,  homo  noster,  ad  fades  prediclarum  posses- 
sionum  ac  porcionis  possessionarie  necnon  tributi,  consequenlerque 
juris  nostri  regii  in  eisdem  habiti,  vidnis  et  commetaneis  suis  uni- 
versis  inibi  legittime  convocalis  et  presentibus  accedendo,  inlroducat 
prefatara  ecdesiam  necnon  aliare  supradicttim,  consequenlerque  recto- 
rem  eiusdem  in  dominium  ipsarum  et  eorumdem,  statuatque  easdem 
et  ipsas  eisdem  preraisse  nostre  donacionis  titulo  perpetuo  possidendas, 
si  non  fuerint  contradictum ;  con  trad  ictores  vero,  si  qui  fuerint,  evocet 
ipsos  contra  prefatura  rectorem  in  presenciam  regni  nostri  Sclauonie 
ban!  in  sedem  zagrabiensem  ad  terrainum  competentem^  racionem 
contradiccionis  eorum  reddituros,  et  post  hec  huiusmodi  introduccionis 
et  statucionis  sericm  cum  con  trad  ictorum  et  evocalonim,  si  qui  fuerint, 
vicinorum  et  corametaneorura,  qui  premisse  statucioni  intererunt,  nomi- 
nibus  et  termino  assignato,  eidem  bano  more  solito  rescribatis.  Datum 
Posonii  in  festo  beati  Jobannis  antem  portam  latinam.  Anno  doraini 
millesimo  quadringentesimo  tricesimo  nono. 

E  Uansumpto  capituU  6asineiisis  de  aano  14B].  In  membraaa.  In  arch.  vco. 
ctipit.  j^ngrab.  Act,  cap.  anl,  fuse,  2.  ur,  35. 


125. 

Anno   1439,  6.  Junii.  Cisraae. 
Capitulum  iasmmse  nnntiat  capiiulum  zagrab,  in  usumfructum  donatarum 
Possesshntim,    ^uae    vocantur  Kraljevec  eU.  ntdh   contradictore  appartnti 

esse  inductum, 

Capitulum  ecclesie  chasmensis.  Omnibus  Christi  fidelibus  tarn 
presentibus  quam  futuris  presencium  noticiam  habituris  salutem  in 
omnium  salvatore.  Ad  universorum  noticiam  harum  serie  volumus 
pcrvenire,  quod  nos  litteras  serenissimi  principis  et  doroini,  domini 
Alberli  dd  gracia  Romanorum  regis,  semper  augusti,  ac  Hungarie, 
Rohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  regis  et  ducis  Austrie  etc.  domini 
nostri  naturalis  introductorias  et  statutorias  nobisque  preceptorie  loquen* 


Do€.  I2S.  —  An.  /^jp. 


173 


enles  et  directas  summa  cum  obediencia  reccpimus  in  hec  verba: 
(vide  Doc.  1^4,  de  anno  1439.  die  6.  maii)»  Nos  itaque  mandalis  ipsius 
domini  nostri  regis  in  omnibus  obedire  cupientes,  ut  tenemur,  unacura 
prefato  Doroinico,  filio  Ladislai,  de  predicla  Brokonowcz,  bomioe 
eitisdem  regie  maiestatis,  nostrum  hominem  fidedignum  discretum 
virum  Stcphanum  presbiterum  et  prebendarium  chori  dicle  ecclesie 
nostre  ad  premissa  fideliter  peragenda  nostro  pro  testimonio  duximus 
destinandum.  Qui  tandem  exinde  ad  nos  reversi  nobis  voce  consona 
retulerunt  isto  modo,  quod  piefatus  homo  rcgius  presenle  dicto  nostro 
testimonio,  sabbati,  die  videlicet  in  vigilia  festi  Penthecostes,  proximc 
preteriti,  ad  facies  prediclarum  possessionis  Kralyowc,  necnon  porcionis 
possessionarie  in  prescripta  possessione  Czerye  habits  ac  tributi  in 
eadem  exigi  soliti ;  item  possessionum  Kobylak,  Zwyblye  et  Narth 
predictartim,  consequeaterque  dicti  juris  regit  in  cisdem  habiti,  vicinis 
et  commetaneis  suis  universis,  signanter  vero  Micliaele  de  Kysgora, 
procuratore  curie  episcopalis  zagrabiensis  et  ofUciale  in  dicta  pos- 
sessione Czerye ,  quoad  porcionem  episcopalem  constituto ,  necnon 
Nicolao,  Johanne  et  Georgio,  filiis  Ladislai,  filii  Ladomerii  dc  Rado- 
mercz  et  de  Belowar  et  Michaele,  filio  Petri  Prybych  de  Marocha, 
officiale  prioratuts  Aurane  in  possessione  Bosyako  appellata  constituto, 
inibi  legittime  convocatis  et  piesentibus  accedenles,  introduxissct  pre- 
fatam  ecclesiam  zagrabiensem  ac  altare  sancte  crucis  supradicium, 
consequenterque  rectorcm  eiusdem  modemum  in  dominium  ipsarum  et 
eiusdem,  statuissetque  easdem  et  idem  eisdem  premisse  regie  donacionis 
titulo  perpetuo  possidendas,  nullo  penitus  contradictore  apparenle, 
tribus  diebus  continuts  et  legittimis  iuxta  regni  consvetadinem  in 
faciebus  earum.dem  ct  eiusdem  permanentes.  In  cuius  rei  meraoriam 
firmttateroque  perpetuam  presentes  litteras  nostras  privilegiales  pen- 
denlis  autentici  sigilli  nostri  mutilmine  roboratas ,  alpliabeto  inler- 
cisas,  eisdem  iuxta  regii  ct  nostri  hominum  fassiones  duximus  conce- 
dendas.  Datum  quintodecimo  die  diei  possessionarie  statucionis  pre- 
notate.  Anno  domini  supradicto. 


I  E  transumpto   capituU    cbiismcnsis,    de    anno    1481.  In   ardnv.    vcn.    capit. 

sagrab.  Act,  cap.  ant.  fasc.  2.  or.  35, 


172  Doc,  125.  —  An,  14.39. 

tatem,  cunctisque  suis  pertinenciis  et  utilitatibus,  quovis  nomine  vocatis 
prefate  ecclesie  zagrabiensi  necnon  altari  sancte  crucis  prenotato  et 
ccnsequenter  moderno  rectori  eiusdem  altaris,  suisque  successoribus 
rectoribus  in  perpetuum  duxerimus  conferendum,  velim  usque  ipsos 
in  dominium  earumdem  per  nostrum  et  vestrum  homines  legittime 
facere  introduci.  Igitur  fidelitati  vestre  lirmiter  mandantes  precipimus, 
quatenus  vestrum  mitlatis  hominem  pro  testimonio  fidedignum,  quo 
presente  Johannes  vel  Nicolaus,  filii  Gregorii  de  Gepew,  aut  Michael, 
filius  Nicolai  de  Kysgora,  sive  Dominicus,  filius  Ladislai  de  Broko- 
nowcz,  aliis  absentibus,  homo  noster,  ad  fades  predictarum  posses- 
sionum  ac  porcionis  possessionarie  necnon  tributi,  consequenterque 
juris  nostri  regii  in  eisdem  habiti,  vicinis  et  commetaneis  suis  uni- 
versis  inibi  legittime  convocatis  et  presentibus  accedendo,  introducat 
prefatam  ecclesiam  necnon  altare  supradictum,  consequenterque  recto- 
rem  eiusdem  in  dominium  ipsarum  et  eorumdem,  statuatque  easdem 
et  ipsas  eisdem  premisse  nostre  donacionis  titulo  perpetuo  possidendas, 
si  non  fuerint  contradictum ;  contradictores  vero,  si  qui  fuerint,  evocet 
ipsos  contra  prefatum  rectorem  in  presenciam  regni  nostri  Sclauonie 
bani  in  sedem  zagrabiensem  ad  terminum  competentem,  racionem 
contradiccionis  eorum  reddituros,  et  post  hec  huiusmodi  introduccionis 
et  statucionis  seriem  cum  contradictorum  et  evocatonim,  si  qui  fuerint, 
vicinorum  et  commetaneorum,  qui  premisse  statucioni  intererunt,  nomi- 
nibus  et  termino  assignato,  eidem  bano  more  solito  rescribatis.  Datum 
Posonii  in  festo  beati  Johannis  antem  portam  latinam.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  tricesimo  nono. 

E  transumpto  capituli  6asmeiisis  de  anno  I481.  In  membrana.  In  arch.  ven. 
capit.  zagrab.  Act.  cap.  anl.  fasc.  2.  nr.  35. 

125. 

Anno  1439,  6.  Junii.  Casmae. 
Capitulum  ^asmense  nuntiat  capiiulum  zagrab.  in  usumfructum  donatarum 
possessionum,    quae   vocantur   Kraljevec  etc,  nullo   coniradictore  apparente 

esse  in  due  turn, 

Capitulum  ecclesie  chasmcnsis.  Omnibus  Christi  fidelibus  tarn 
presentibus  quam  fuluris  presencium  noticiam  habituris  salutem  in 
omnium  salvatore.  Ad  universorum  noticiam  harum  serie  volumus 
pervcnire,  quod  nos  litteras  sercnissimi  principis  et  domini,  domini 
Albcrli  dei  gracia  Romanorum  regis,  semper  augusti,  ac  Hungarie, 
Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  regis  et  ducis  Austrie  etc.  domini 
nostri  naturalis  introductorias  et  statutorias  nobisque  preceptorie  loquen- 


Doc.  125.  —  An.  1439.  173 

entes  et  directas  summa  cum  obediencia  recepimus  in  hec  verba: 
(vide  Doc.  124.  de  anno  1439.  die  6.  maii).  Nos  itaque  mandatis  ipsius 
domini  nostri  regis  in  omnibus  obedire  cupientes,  ut  tenemur,  unacum 
prefato  Domijiico,  filio  Ladislai,  de  predicta  Brokonowcz,  homine 
eiusdem  regie  maiestatis,  nostrum  hominem  fidedignum  discretum 
virum  Stephanum  presbiterum  et  prebendarium  chori  dicte  ecclesie 
nostre  ad  premissa  fideliter  peragenda  nostro  pro  testimonio  duximus 
destinandum.  Qui  tandem  exinde  ad  nos  reversi  nobis  voce  consona 
retulerunt  isto  modo,  quod  prefatus  homo  regius  presente  dicto  nostro 
testimonio,  sabbati,  die  videlicet  in  vigilia  festi  Penthecostes,  proxime 
preteriti,  ad  facies  predictarum  possessionis  Kralyowc,  necnon  porcionis 
possessionarie  in  prescripta  possessione  Czerye  habits  ac  tributi  in 
eadem  exigi  soliti;  item  possessionum  Kobylak,  Zwyblye  et  Narth 
predictarum,  consequenterque  dicti  juris  regii  in  eisdem  habiti,  vicinis 
et  commetaneis  suis  universis,  signanter  vero  Michaele  de  Kysgora, 
procuratore  curie  episcopalis  zagrabiensis  et  ofliciale  in  dicta  pos- 
sessione Czerye ,  quoad  porcionem  episcopalem  constituto ,  necnon 
Nicolao,  Johanne  et  Georgio,  filiis  Ladislai,  filii  Ladomerii  de  Rado- 
mercz  et  de  Belowar  et  Michaele,  filio  Petri  Prybych  de  Marocha, 
officiale  prioratus  Aurane  in  possessione  Bosyako  appellata  constituto, 
inibi  legittime  convocatis  et  piesentibus  accedenles,  introduxisset  pre- 
fatam  ecclesiam  zagrabiensem  ac  altare  sancte  crucis  supradiclum, 
consequenterque  rectorem  eiusdem  modemum  in  dominium  ipsarum  et 
eiusdem,  statuissetque  easdem  et  idem  eisdem  premisse  regie  donacionis 
titulo  perpetuo  possidendas,  nullo  penitus  contradictore  apparente, 
tribus  diebus  continuis  et  legittimis  iuxta  regni  consvetudinem  in 
faciebus  earumdem  et  eiusdem  permanentes.  In  cuius  rei  memoriam 
firmitatemque  perpetuam  presentes  litteras  nostras  privilegiales  pen- 
dentis  autentici  sigilU  nostri  munimine  roboratas ,  alphabet©  inler- 
cisas,  eisdem  iuxta  regii  ct  nostri  hominum  fassiones  duximus  conce- 
dendas.  Datum  quintodecimo  die  dici  possessionarie  statucionis  pre- 
notate.  Anno  domini  supradicto. 

E  transumpto    capituli    chasmensis,    de    anno    I481.  In    archiv.    ven.    capit. 
zagrab.  Act.  cap.  ant.  fasc.  2.  nr.  35. 


174  ^o*^-  ^^^-  ^^-  —  ■^«-  ^439- 

126. 

Anno  1439,  27.  Junii.  Zagrabiae, 
Johannes,   Cisierc,  zagrabiensium  abbas,  communitati  civitatis  mentis  Gre- 
censis  exemplar  diplomatis  Sigismundi  regis  edit 

Nos  frater  Johannes  abbas  monasterii  beate  Marie  virginis  de 
Zagrabia,  ordinis  fralrum  Cycterciensium.  Significamus  tenore  presen- 
cium  quibus  expedit  universis.  Quod  vir  providus  et  honestus  Bric- 
cius,  filius  Benedict!,  pridem  iudex,  civisque  civitatis  montis  Grecensis 
de  iuxta  Zagrabiam,  pro  se  et  pro  judice  ac  juratis,  necnon  universis 
civibus  ac  pro  tota  communitate  civium  eiusdem  civitatis  ad  nostram 
presenciam  veniens,  exhibuit  nobis  quasdam  litteras  patentes  condam 
excellentissimi  principis  domini  Sigismundi,  dei  gracia  olim  Roma- 
norum  imperatoris,  semper  augusti,  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie, 
Croacie  etc.  regis,  olim  nostri  et  ipsorum  domini  naturalis  plurimum 
metuendi  et  generosi,  felicis  reminiscencie,  sigillo  ipsius  sue  serenitatis 
in  inferior!  margine  consignatas,  pelens  nos  debita  cum  instancia,  ut 
tenorem  earumdem  ipsius  condam  domini  nostri  regis  litterarum, 
prescntibus  litteris  noslris  patentibus  inseri  et  sigillo  nostro  solito 
consignari  facientes  eidem  ob  tutelam  ipsarum  litterarum  regalium 
uberiorem  dare  dignaremur.  Quarumquidem  litterarum  tenor  talis 
est:  (vide  Doc.  98.  de  anno  1436.  die  14.  Augusti).  Nos  itaque  peti- 
cionibus  predicti  Briccii  iudicis,  justis  utputa  et  iuri  cotisonis  annu* 
entes,  predictas  litteras  ipsius  domini  Sigismundi  regis  veras  et  omni 
prorsus  suspicione  carentes,  presentibus  litteris  nostris  patentibus  de 
verbo  ad  verbum  sine  diminucione  et  additamento  aliquali  inseri  et 
sigilli  nostri  soliti  inpressione  consignari  facientes,  eidem  Briccio  judici 
et  aliis,  quibus  supra,  ob  premissam  racionem  et  tutelam  ipsorum 
duximus  conccdendas.  Datum  in  festo  beati  Ladislai  regis  et  confes- 
soris.  Zagrabie  prenotata.  Anno  domini  millesimo  quadringentcsimo 
tricesimo  nono. 

Originale  in  charta,  in  inferiori  margine  impressum  est  sigillum.  In  archivio 
lib.  reg.  civ.  zagrab. 

127. 

Anno   1439,  3.  Julii.  Budae. 
Albertusy  Hungariae  etc,  rex,  capitulo    cnsmcnsi  mandat,    ut    communitati 
civitatis  montis  Grecensis,  quae  in  regis  Judicium    nan    venit,    diem    dicat, 

Albertus  dei  gracia  Romanorum  rex,  semper  augustus,  ac  Hun- 
garie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  rex  et  dux  Austrie  etc.  Fide- 
libus  nostris  capitulo  ecclesie   chasmensis  salutem  ct  graciam.  Nove- 


D0€.  127.  —  An,  r^jp. 


175 


ritis  (quod  nobis  in  octavis)  beati  Johamiis  baptiste  unacum  prelatis  et 
baronjbus,  regnique  nostri  proceribus  pro  faciendo  causantibus  judicio 
moderalivo  pro  tribunali  conscdenlibus,  honorabilis  magister  Petnis, 
lector  wesprimiensis,  eiusdemque  et  zagrabiensis  ecclesiarum  canonicus 
pro  honorabili  capitulo  ipslus  zagrabiensis  ecclesie  cum  procuratoriis 
litteris  eiusdem  ..,,.,.,..  quasdam  litteras  condara  magnifici 
comitts  Malhius  de  Palowcz  judicis  curie  condam  domini  Sigismundi 
Romanonim  imperatoris  ct  dicti  rcgni  Hungarie  regis  proclamatorias, 
Budc,  tricesimo  sexto  die  octavarum  festi  beali  Michaelis  archangeli 
anno  domini  millesimo  quadiingentesimo  tiicesimo  quarto  clause  (ema- 
natas)  ,  ,  .  ,  nobis  prcsentavit,  exprimentes,  quod  Georgius  canonicus 
ecclesie  zagrabiensis  pro  honorabili  capitulo  eiusdem  ecclesie  cum 
procuratoriis  lilteris  eiusdem  iuxta  conlinencias  litter  arum  prefati 
comilis  Mathius  prorogatoriarum  in  octavis  festi  beati  Michaelis  archan- 
geli in  anno  domini  millesimo  quadringentcsimo  tricesimo  tercio  prcle- 
ritis  in  ligura  judicii  eiusdem  (comitis  Malhius)  comparendo,  contra 
Stephanum,  filium  Michaelis,  tunc,  Michaelem,  tilium  Sebastiani,  An- 
thonlum  Italicum,  Briccium  Dombrensem,  Petrum  Hungarura,  Geor- 
gium  sartorem  et  Nicolaum,  alias  judices,  necnon  Fabianura  lilieratum, 
Friche,  Blasium,  filium  Vythezych  et  Georgtum,  filium  Francisci  ac 
alios  juratos,  cives,  hospitcs  et  totam  communilatem  civilalis  raontis 
Grechensis  de  juxta  Zagrabiara,  quasdam  litteras  vestras  inquisitorias 
et  evocatorias  dicio  domino  regi  ad  suum  rcgium  litteratorium  man* 
datum  rescriplas,  assercns  accioncra  et  proposicioncm  dicli  capituli 
litteris  contineri  in  eisdera,  dicto  comiti  Mathius  presenlasset,  decla- 
rantes,  quod  Blasius.  filius  Benedicli  de  Thcrzthenyk,  regius,  ac  discretus 
vir  Georgius,  presbiler  chori  ecclesie  vcstre  predictc  probendarius, 
Tester,  homines,  ad  regium  litteratorium  mandatum  transmissi,  feria 
quarta  proxima  post  dominicam  Ramispalmarura  in  anno  domini 
mUlcsimo  quadringentcsimo  tricesimo  sccundo  preteritam,  in  coraitatu 
zagrabiensi  proccdentes,  ab  omnibus  quibus  decuisset  et  licuisset, 
palam  et  occulte  diligenter  inquLrendo,  lalem  de  infrascriptis  sciirissent 
veritatem :  quod  cum  feria  quarta  ante  festum  Purillcactonis  vir- 
ginis  gloriose  in  anno  domini  millesimo  quadringentcsimo  tricesimo 
scptimo  preteritumj  honorabilis  dominus  Johannes  cantor  ct  canonicus 
ecclesie  zagrabiensis  tres  familiaies  suos,  videlicet  unum  mercenarium, 
Nicolaum  nomine,  pro  inducendis  ct  apportandis  lignis  in  portu  insule 
didi  capituU  Jarun  vocate  pro  usu  curie  dicti  domini  cantoris  agre- 
gatis  et  repositi^,  cum  duabus  equis  et  uno  vehiculo,  alios  vcro  duos, 
videlicet  ^fichaclcm,  (ilium  Demetri  de  Adamolch  et  Stcphanum  de 
Sub-Kcmlck  pro  ccriis  suis  negociis  expediendis  ad  prediclam  insulam 


176  Doc.  I2y    -    An.  143 p. 

Jarun  destinasset;  et  cum  ipsi  Michael  et  Stephanus  in  eodem  vehi- 
culo  sedentes  et  prefatus  Nicolaus  mercenarius  ipsum  vehiculum  in 
equo  sedens  conduxisset  ad  dictum  portum  applicuissent,  tunc  Mar- 
tinus  sartor,  civis  civitatis  montis  Grecensis  unacum  aliis  compli- 
cibus  et  sociis  suis,  cum  civibus,  ex  consensu,  instigacione  et  speciali 
transmissione  prefati  Anthonii  de  Fiorencia,  judicis,  Jaxin  et  prescrip- 
torum  aliorum  juratorum  et'  civium  dicte  civitatis,  cum  armis,  sagittis 
et  cuspidibus  ex  preconcepta  rancoris  malicia  in  quad  am  silva  eius- 
dem  capituli  circa  ipsum  portum  habita  congregati  et  in  insidiis 
positi  in  ipsos  latenter  irruendo,  prefatum  Michaelem  letaliter  in  capite 
vulnerassent,  memoratum  vero  Stephanum  in  terram  prostementes  in 
capite,  manibus,  brahiis,  totoque  corpore  gravibus  vulneribus  et  ver- 
beribus  afficientes,  semivivum  reliquissent,  prelibatum  autem  Nico- 
laum  mercenarium  gravibus  verberibus  et  vulneribus  sauciando, 
omnibus  eorum  rebus  et  bonis  videlicet  armis,  arcubus,  feretris  et 
sagittis,  biccellis,  cingulis  et  cromenis  nccnon  pecuniis  pro  tunc  erga 
eos  repertis  more  predonico  et  latronico  spoliassent;  quos  quidem 
arcos,  faretras  cum  sagittis  et  biccellis  prefati  Martinus,  cum  diclis 
suis  complicibus  ad  sedem  judiciariam,  ubi  ipsi  judices  et  cives  solent 
congregari,  eodem  die  apportans,  presentibus  ibidem  nonnullis  nobi- 
libus,  videlicet  Matheo,  lilio  Johannis,  pro  tunc  comite  zagrabiensi, 
Petro  de  Rakonok,  Ladislao  de  Gyepew  et  aliis  quampluribus  nobi- 
libus  et  probis  viris,  pro  tunc  ad  peticionem  dictorum  dominorum 
de  capitulo  ad  notilicandum  et  insinuandum  dictis  judici  et  juratis  et 
aliis  civibus  predictam  ipsis  sic  illatam  injuriam  fuissent  congregati, 
coram  eisdem  judice  et  juratis  ac  aliis  civibus  proiecissent,  que  ipsi 
nobiles  fide  vidissent  oculata,  ubi  cciam  ipse  dominus  cantor  pro  tunc 
pcrsonaliter  cum  ipsis  nobilibus  extunc  dc  injuria  huiusmodi  sibi  et 
dictis  dominis  de  dicto  capitulo  illata  sollempnem  fecisset  protesta- 
cionem.  Et  cum  tandem  sequenti  die,  videlicet  feria  quinta  ante  dictum 
festum  Purificacionis  virginis  gloriose  prefati  judices  nobilium  per 
dictum  capitulum  destinati  ad  dictum  portum  insula  Jarun  persona- 
liter  acccssissent,  tunc  ibidem  iuxta  predictum  portum  effusionem 
sanguinis  dc  vulneribus  dictorum  familiarium  prefati  domini  can- 
toris similiter  vidissent  fide  oculata,  ubi  eciam  mcmoratus  Martinus 
sartor  pcrsonaliter  adhercndo,  ipsis  audientibus  dixissct:  quod  licet 
hucusquc  in  jamfata  silva  ab  hominibus  et  familiaribus  dicli  capi- 
tuli secures  rcceperunt,  tandem  talem  timorem  vcllcnt  cis  incutere, 
quod  talia  facere  contra  ipsos  vcrcrcntur:  propria  eorum  potcncia 
mediante,  in  prciudicium  dicti  capituli  valde  ingcns.  Unde  facta 
huiusmodi    inquisicione     eadem     die     inquisicionis     ipsius ,     prefatos 


D&€.  I2f.  —  An.  1439^ 


177 


Stephanum,  niium  Michaelis  ac  Michaelem,  iilium  Sebastian!,  An- 
Ihonium  Iialicum ,  Briccium  ,  fi lium  Benedicti ,  Petrum  Hunganim 
et  Georgium  sartorem,  alias  judices.  necnon  Fabianum  litteratum, 
Friche »  Dlasium ,  filium  Wylhezych ,  Georgium ,  Ulium  Francisci 
et  alios  juratos  ac  cives ,  hospites  et  totam  communitatem  pre- 
dicte  civilatis  montis  GrecensLs  in  cad  em  civitate  montis  Grecensls 
contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad  octavas  festi 
beati  Georgii  raartiris,  tunc  Venturas,  regie  serenitatis  evocasset  in 
presenciam,  racionem  de  premissis  reddituros;  ad  quasquidem  octavas 
festi  beati  Michaelis  archangeli  prefati  in  causam  attracti  per  anno- 
tatum procuratorem  dicti  capituli  in  persona  eiusdem  congruis  diebus 
ipsarum  oclavarum  coram  ipso  comite  Mathius  expectati  eiusdem  in 
presenciam  non  venissent,  neque  misissent,  sc  mediantibus  aliis  liiteris 
eiusdem  comitis  Mathius  judicialibus  exinde  confeclis  in  judicio  aggra- 
vari  permittentes,  postulans  prefatus  procurator  dicti  capituli  eidem  ex 
parte  raemoratorum  in  causam  atractorum  per  eundem  comitem  Mathius 
in  premissis  juris  equitalem  impertiri.  Et  quia  iidcm  Stephanus,  Mi- 
chael, Anlhonius,  Jacobus,  Briccius,  Petrus,  Georgius  et  Nicolaus  alias 
judices,  necnon  Fabianus  littcratus,  Blasius  et  Georgius  aliique  jurati, 
necnon  cives  et  hospites  et  tota  communitas  dicte  civitatis  ad  pre- 
missa  vice  secundaria  evocandi  visi  fore  fuissent,  pro  eo  idem  comes 
Mathius  vestram  amiciciam  litteratorie  petivisset  diligenter,  quatcnus 
vestrum  miltcretis  hominem  pro  testimonio  fide  dignum,  quo  presenle 
homo  regius  infra  declarandus,  memoratos  Stephanum,  filium  Mi- 
chaelis, Michaelem,  fiUum  Sebastiani,  Anthonium  Italicum^  Briccium 
Dombrensem,  Petrum  Ilungarum,  Georgium  sartorem  et  Nicolaum, 
alias  judices,  necnon  Fabianum  litteratum,  Friche,  Blasium,  filiura  Vi- 
tezych  et  Georgium,  filium  Francisci  ac  alios  juratos,  cives  et  hospites 
et  totam  communitatem  civitatis  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam 
in  premissis  perhemptorie  rcsponsuros,  racioncmque  efficacem  reddi* 
turos  contra  annotatum  capitutum  ecclesie  zagrabiensis  ad  octavas 
festi  Epiphaniarum  domini,  tunc  Venturas,  regiam  evocaret  in  presen- 
ciam, et  post  hec  ipsius  cvocacionis  seriem  cum  nominibus  evoca- 
torum  ad  easdem  octavas  dicto  domino  regi  Qdeliter  lescriberetis. 
A  quibusquidem  octavis  festi  Epiphaniarum  domini  dum  causa  par* 
cium  prescripta  paries  inter  easdem  seriebus  litterarum  ipsius  comitis 
Mathius  prorogatoriarum  ex  coramissione  prelatorum  et  baronum 
regni  ad  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  in  anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  Iricesimo  quarto,  preteritas,  prorogative  devenisset; 
tandem  ipsis  octavis  instantibus  Lodomer  de  Adamolch  pro  annotate 
capitulo    ecclesie    tagrabiensis   cum    procuratoriis  litteris  eiusdemi  in 

12 


1^8 


Doc,  12^.  —  An,  14J9. 


eiusdcm  comitis  Mathius  vcniens  prcscnciam  litteras  vestras  super 
ipsa  cvocacLone  dicto  domino  regi  rescripcionales  ei(3em  comiti  Ma- 
thins  presentassel.  In  quibus  ipse  per  Michaelem  de  Kysgora  regiuni 
ac  discretum  vinim  [acobum  chori  dicte  ecclesie  vestre  presbiterura 
vestrum,  homines,  feria  quinta  proxima  post  festum  Concepcionis 
virginis  gloriose  in  diclo  anno  domini  millesimo  quadringenlesimo 
tricesimo  quarto,  preteritum,  prefatos  Stephanum,  filium  Michaelis, 
Michaelem,  filium  Sebastiani,  Anthonium  Italicum,  Briccium  Dom- 
brensem,  Petrum  Hungarum,  Georgium  sartorem,  Nicolaum,  alias 
judices,  necnon  Fabianum  litteratum,  Friche,  Blasium,  lilium  Vyihezych 
ac  alios  jiiratos,  civcs  et  hospites  ac  totam  communilalem  dicte  civi- 
tatis  montis  Grecensb  in  eadem  civitate  montis  Grecensis  ad  pre- 
missa  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad  dictas 
octavas  festi  Epiphaniarum  domini  regiam  in  presenciam  cvocatos 
fore  comperisset  seriose;  ad  quasquidem  octavas  festi  beati  Jacobi 
apostoli  prefati  in  causam  attracti  per  annotatum  procuratorem  dicti 
capituli  in  persona  eiusdem  congniis  diebus  ipsarum  octavarum  coram 
ipso  comite  Maihius  expectati,  eiusdem  in  presenciam  non  veoissent 
neque  misissent,  se  mediantibus  aliis  litteris  ipsius  comitis  Mathius 
judicialibus  exinde  confectis  in  judicio  aggravari  permittentes,  postulans 
prefatus  procurator  dicti  capituli  eidem  ex  parte  memoratorum  in 
causam  attractonim  per  eundem  comitem  Mathius  in  premissis  juris 
equitatem  impertiri.  Et  quia  iidem  in  causam  attracti  ad  premissa 
vice  terciaria  evocandi  fore  visi  fuissent,  pro  co  idem  comes  Mathius 
vestram  amiciciam  Utteratorie  petivisset  diligenter,  quatenus  vestrum 
mitteretis  bominem  pro  testimonio  fide  dignum,  quo  prcsente  homo 
regius  infra  declarandus,  memoratos  Stepbanum ,  filium  Michaelis, 
Michaelem,  filium  Sebasiiani,  Anthonium  Italicum,  Bricciura  Dom- 
brensem,  Petrum  Hungarum,  Georgium  sartorem  et  Nicolaum,  alias 
judices,  necnon  Fabianum  litteratum,  Friche,  Blasium,  filium  Vythezych 
ac  alios  juratos,  cives,  hospites  et  totam  communitalem  dicte  civitatis 
montis  Grecensis  in  premissis  perhemptorie  responsuros,  racioncmque 
efficacem  reddituros  ac  de  judicio  viginti  duarum  marcarum  judici  et 
parti  adverse  satisfacturos  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  za- 
grabiensis ad  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli  tunc  Venturas 
regiam  evocaret  in  presenciam;  et  post  hec  ipsius  evocacionis  seriem 
cum  nominibus  evocatorum  ad  easdem  octavas  dicto  domino  regi  fide- 
liter  rescriberetis.  Tandem  ipsis  octavis  instaniibus  prefatus  Lado- 
merius  de  Adamolch  pro  annotate  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  cum 
procuratoriis  litteris  eiusdem  in  ipsius  comitis  Mathius  Teniens  pre- 
senciam,   litteras   vestras   super   ipsa   evocadone   dicto    domtno  regi 


D0C,  I2j,  —  An,  1439, 


179 


rescripcionales  eidera  comiti  Mathius  presentasset,  in  quibus  ipsi  per 
Demetriuin  de  Drenowa  regium  ac  discretum  virum  Georgium  cle- 
ricum  de  Zwsicha  cbori  eccle^ie  vestre  prebendarium  vestrum,  bo- 
mines,  sabbato  proximo  ante  festum  beati  Mathei  apostoli  et  ewan- 
geliste  in  prefalo  anno  doraini  millesimo  quadringenlesimo  triccsimo 
quarto  preteritum,  prefatos  Stepbanuiii,  filium  Michaelis,  Michaelem, 
filium  Sebasliani,  Petrum  Hungarum.  Anthonium  Italicum,  Briccium, 
Georgium  sartorem  et  Nicolaum  alias  judices^  necnon  Fabianum  litte- 
raium.  Friche,  Georgium,  filium  Francisci,  Blasiura,  filium  Wytezych 
et  alios  omnes  juratos,  consules,  cives,  hospites  et  totam  communl- 
tatem  prefate  civitatis  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam  in  eadem 
dvitate  montis  Grecensis  ad  premissa  contra  annotatum  capitulum 
ccclesie  zagrabiensis  ad  dictas  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli 
regiam  in  presenciam  evocalos  fore  comperisset  manifesto  Ad  quas- 
quidem  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli  prefati  in  causam 
attract!,  per  annotatum  procuratorem  dicti  capituli  in  persona  eiusdem 
congruis  diebus  ipsarum  octavarum  coram  ipso  comite  Maihius  ex- 
peclati,  eiusdem  in  presenciam  non  venissent  neque  misisscnt,  nee 
persolvissent  judicia  prenotata,  sed  se  pro  eorum  non  veniendo  in 
jndiciis  consvelis  et  pro  non  solucione  dictorum  judiciorum  in  dupplo 
corumdem,  raediantibus  aliis  litteris  ipsius  comitis  Mathius  judicialibus 
exinde  confectis,  in  judicio  aggravari  permittentes ;  postulans  prefatus 
procurator  dicti  capituli  eidem  ex  parte  memoratonim  in  causam 
altractorum  per  eundem  coraitera  Mathius  in  premissis  juris  equi- 
tatem  impertirl  Ft  quia  ildem  in  causam  altracti  adhuc  ad  premissa 
in  tribus  foris  comprovincialibus  proclaraandi  fore  visi  fuissent,  pro 
eo  idem  comes  Mathius  vestram  amiciciam  litieratorie  petivisset  dili- 
genter,  quatenus  vestrum  mitterelis  hominem  pro  testimonio  fide 
dignum,  quo  presente  homo  regius,  memoratos  Stephanum,  filium 
Michaelis,  Michaelem,  fi^lium  Sebastiani,  Petrum  Hungarum,  Anthonium 
Italicum,  Briccium,  Georgium  sartorem  et  Nicolaum,  alias  judices, 
necnon  Fabianum  litteratum,  Friche,  Blasium,  filium  Vythezych  et 
alios  omnes  juratos,  consules,  cives,  hospites  et  totam  communitatem 
pretacte  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam  in  premissis 
perhemptorie  responsuros,  racioneraque  efiicacem  reddituros  ac  de 
judicio  quinquaginta  quinque  marcarum  judici  et  parti  adverse  satis- 
facturos,  contra  annotatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ad  octavas 
festi  Epiphaniarum  domini  tunc  venturas,  regiam  in  presenciam  faceret 
proclamari,  insinuando,  ut  si  venirent  et  in  premissis  se  bono  modo 
emendarcnt,  de  dictisque  judiciis  nobis  et  parti  adverse  saiisfacerent, 
bene    quldem,    alioquin    non  obstante  ipsorum  absencia  et  rebellione 


i8o 


Doc,  I2J,  —  An,  1439. 


linem  debitum  et  indilatum  faceret  causa  in  premissa  comes  Matlnus 
preDOtatus,  prout  dictaret  ordo  juris,  el  post  bee  ipsius  trincforensis 
proclamacionis  seriem  cum  nominLbus  proclamatorum  ad  easdem 
octavas  diclo  domino  regi  fideliter  rescriberetis.  Qiiibus  pre&entalis 
ipse  Petrus  lector  procurator  aniiotati  capituli  ecclesie  zagrabiensis  in 
persona  eiusdem  allegavit  eo  modo:  ul  domini  de  prefato  capitulo 
ecclesie  zagrabiensis  quibusdam  aliis  ipsorum  negociis  expediendis 
eolunc  prepediti  premissam  proclamacioncm  iuxla  contenta  prefa- 
tarum  litterarum  prelibati  comitis  Mathius  proclamatoriarum  ad  pre- 
dictum  terminum  facere  neglexissent  et  obmbissent,  sic  huiusmodi 
causa  eorum  interim  et  medio  tempore  inter  ipsum  capitulum  ab  una 
et  pretactos  eorum  adversaries  condescensa  extitisset.  Unde  si  juri 
consonaret  et  equitati  viderelur,  extunc  ipsum  capitulum  memoratos 
in  causam  attractos  vice  iterata  contra  se  nostram  personalem  in 
presenciam  in  predictis  tribus  foris  conprovincialibus  legiltime  facere 
vellet  proclamari.  Et  quia  iidem  in  causam  altracti  ad  premissa  pro- 
clamandi  fore  videbantur,  ideo  fidelitati  vestre  larmiter  precipientes 
mandamus,  quatenus  vestrum  mittatis  hominera  pro  testimonio  tide 
dignum,  quo  prescnte,  Valentinus,  filius  Siephani,  vel  alter  Valen- 
tinus,  sin  Demetrius  de  Drenowa,  seu  Dyonisius,  filius  Emerici  de 
Adamolcb,  sive  Lucas  neve  Michael  de  Kysgora,  ceu  Ladomer  de 
dicta  Adamolcb,  aliis  absentibus,  homo  nosier,  prelibatos  Stephanum, 
filium  Michaelis,  Michaelcm,  £)ium  Sebastiani,  Petrum  Hungarum, 
Anthonium  Italicum,  Briccium  Dombrensem,  Georgium  sartorem  el 
Nicolaum,  alias  judices,  necnon  Fabianum  litteratum,  Friche,  Blasium, 
filium  Vylhez>xh,  Georgium,  filium  Francisci  et  alios  omnes  juralos, 
consules,  cives,  hospites  et  totam  communitaiem  dicte  civitatis  montis 
Grecensis  super  premissis  perhemptorie  responsuros,  racionemque 
eflicacem  reddituros,  ac  de  prescriptis  judiciis  quinquaginta  quinqufe 
marcarum  judici  et  parti  adverse  satisfacturos  contra  annotatum  ca- 
pitulum ecclesie  zagrabiensis  ad  octavas  fesli  beati  Michaelis  archan- 
gelv  nunc  venturas,  in  tribus  foris  conprovincialibus .  nostram  perso- 
nalem publice  facial  proclamari  in  presenciam,  insinuando  ibidem,  ut 
si  venerint  et  in  premissis  se  bono  modo  emendaverint,  de  dictisque 
judiciis  judici  et  parli  adverse  satisfecerint,  bene  quidem,  alioquin 
uon  obstante  ipsorum  contumacia  et  rcbellione  fincm  debiium  facie- 
mus  causa  in  premissa  dictante  juris  equitate ;  et  post  hec  ipsius  tri- 
ncforensis proclamacionis  seriem  cum  no  minibus  proclamatorum  ad 
easdem  octavas  eidem  nostre  personali  presencie  fideliter  rescribatis. 
Datum  Bude  secundo  die  termini  prcnotati.  Anno  domini  millcsimo 
quadringentesimo  tricesimo  nono. 


^^A 


dA* 


Doc,  128.  —  Afu  I43p, 


iSi 


(A  tergo).  Fidelibus  nostris  canonicis  ecclesie  chasmensis,  pro 
honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  contra  Stephanum,  lilium 
Michaelis,  alias  judicem  civitatis  mentis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam 
et  alios  intrascriplos  ad  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli 
nostram  personalera  in  presenciam. 

Origittale  ia  cbarta.  A  tergo  impreisuro  est  sigilluro.  In  archivio  vcn.  Capit 
ecd.  Sftgmb.  Act.  Cap,  ant,  fasc.  10    nr.  2\. 


128. 

Anno  1439,  13.  Julii.  Budae, 
Aibirtus,   Hungariae  etc.    rex^    cammunitatem    civitatis   montis    Gncmsis 
reprehendit  in  eo,  tjuod  capitulo  sagmi^iensi  minatur. 

Alberlus  dei  gracia  Romanorum  rex,  semper  augustus,  ac  Hun- 
garie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacic  etc,  rex  et  dux  Austrie.  Fidelibus 
nostris  providis  judici,  juratis,  ceterisque  civibus  et  toti  communitati 
nostre  civitatis  mentis  Grecensis  de  Zagrabia  salutem  et  graciam. 
Sumrae  displicuit  celsitudini  nostre  quod  novissime  excepta  relacione 
percepimus,  qualiter  suborta  inter  vos  et  honorabile  capitulum  ec- 
clesie zagrabiensis,  pocius  vestri,  quam  ipslus  capituli  parte,  quadam 
discordia  sub  dissensione^  vos  presumpcionem  vestram  nostre  regie 
auctoritati  preferri  volcntes  et  eciam  existimantes  nos  ex  parte  eiusdem 
capituli  super  illis,  que  contra  eos  obiceritis,  vos  justiciara  minislari 
non  posse  racionc  huiusraodi  discordie,  propriis  insultibus  contra 
ipsum  capitulum  vindictam  cxpetere,  idemque  diversimode  dissidantes 
muUiplicibus  minanim  imposicionibus  et  obprobriis  variis  coltidie 
afficeritis,  immo  et  quod  deterius  est  et  circa  banc  rem  documentum 
evidencius,  quidam  ex  nobilibus  regni  nostri  Sclauonie,  nunc  hie  in 
curia  nostra  existentes,  intencionis  veslre,  ut  presumpmilur  non  ignari, 
uno  ex  dominis  de  dicto  capitulo  ab  ore  suo  audientes,  minas  exu- 
stionis  et  incineracionis  aree  capilularis  antefate  ecclesie  ac  hominum 
inlerempcionis  et  vulneracionis  imponentes,  gravem  ulcioncm  de  in- 
juriis  in  quibus  ipsum  capitulum  criminaremini,  eidem  capitulo  per 
vos  gladio  non  jure  intligendo  pronunciasset  et  manifeste  id  ipsum 
vos  velle  asscruisset,  quod  non  solum  in  nostre  maiestatis  gravem 
displicenciam,  verum  eciam  singulorum  audiencium  scandalum  cedit 
satis  grand e;  unde  quia  principum  auctoritate  divina  providencia 
ceterorum  dilcccionls  dedite  interest  subditorum  excessus  et  mutuas 
tnsolendas  interdum  rigore  justicie  interdum  vero  alterius  generis, 
prout  rei  qualitas  exposcit^  eraenda  reformare,  non  expedit  vobis 
quoquomodo  presumpcionem  vestram  racione  quarumcuraque   acce^i- 


i82  Doc.  I2p,  —  An.  14.39, 

tarum  injuriarum  contra  quempiam  adeo  extendere,  ut  exinde  nostre 
regie  auctoritati,  a  qua  unusquisque  justicie  potest  complementum 
assequi,  preiudicium  et  contemptibilitatem  contigeret  gcnerari  Qua 
de  re  nos,  qui  super  omnibus  questionibus  ex  parte  antelati  capituli 
vobis  justiciam  suis  loco  et  tempore  parati  suraus  ministare,  volumus 
et  fidelitati  vestre  universitatis  et  cuilibet  vestrum  sub  penis  capitum 
et  ammissionis  omnium  rerum  et  bonorum  vestrorum  firmissimo 
nostro  regio  sub  edicto  ex  certa  sciencia  precipimus  et  mandamus, 
quatenus  nullus  omnino  vestrum  quavis  occasione  ductus  pretextu 
quarumcumque  injuriarum,  si  que  forsitan  per  antelatum  capitulum 
vobis  vel  aliquibus  ex  vobis  illate  sunt  aut  inferentur,  contra  idem 
capitulum  propria  presumpcione  vindictam  expetere,  aut  adversus 
ipsos  communitatem  concitare,  sive  vos  universaliter  in  ipsorum  detri- 
mentum  insurgere,  seu  antedictam  vestram  pravam  inlencionem  ad 
affectum  deducere  audeatis  seu  presumpmatis  quoquomodo;  sed  si 
quidquam  accionis  vel  questionis  contra  ipsum  capitulum  habetis 
vel  habueritis  id  in  presencia  nostre  maiestatis  aut  regni  nostri  Scla- 
uonie  bani  juridice  prosequamini  contra  eosdem,  ex  parte  quorum 
vobis  judicium  et  justicia  non  deerit  evidens  et  condigna,  secus  ergo 
prout  penas  pretactas  evitare  cupitis,  facere  non  ausuri.  Ut  autem 
presencium  litterarum  nostrarum  noticiam  habeatis  cerciorem  easdem 
per  testimonium  capituli  ecclesie  chasmensis,  quod  per  ipsum  capi- 
tulum ad  hoc  serie  presencium  transmitti  jubemus,  vobis  volumus 
presentari;  cujus  tandem  exhibicionis  seu  presentacionis  seriem  et 
vestrum  ad  easdem  fiendum  responsum  per  idem  capitulum  nostre 
fideliter  rescribi  volumus  maiestati.  Presenlibus  perlectis,  exhibenti 
restitutis.  Datum  Bude  in  festo  beate  Margarethe  virginis.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  tricesimo  nono. 

£  transnmpto  capital!  eccl.  chasmensis  e.  a.  In  arch i v.  yen.  Capit.  zagrab. 
Act.  Capit.  ant.  fasc.   10.  nr.  12. 

129. 

Anno  1439,  28.  Julii.  ^asmae. 
Capitulum  Hasmense  communitatem  civitatis  montis    Grecensis   in  Jus   esse 
citatam  Alberto  regi  7iuntiat. 

Serenissimo  principi  et  domino,  domino  Alberto  dei  gracia  Roma- 
norum  regi,  semper  augusto,  ac  Hungarie,  Bohemia,  Dalmacie,  Croacie 
etc.  regi  et  duci  Austrie  etc.  domino  ipsorum  naturali,  capitulum 
ecclesie  chasmensis  oracionum  suffragia  devotarum  cum  perpetua 
fldelitate.  Litteras  eiusdem  vestre  serenitatis  patentes,  nobis  preceptorie 


D0C.  I  JO.  —  An.  1441, 


183 


loquentes  et  directas»  obcdiencia  qua  decuit  et  Hcuit  noveritis  nos 
recepisse  in  hec  verba;  (vide  Doc.  138,  de  anno  1439.  die  13,  Julii). 
Nos  itaque  man^atis  ipsius  vestre  serenitatis  seniper  obedire  cupientes, 
lit  tenemur,  nostrum  hominem  videlicet  discretum  virum  dominum 
Siephanuni  presbiterum  rectorcm  capelle  sancti  Johannis  ewangeliste 
supra  Novam  villam  existentis,  chori  ecclesie  noslre  prebendarium  ad 
premissa  Udeliter  pcragenda  nostro  pro  tesUmonio  transmisimus  fide- 
digaufD.  Qui  tandem  exinde  ad  nos  reversus  et  per  nos  diligenter 
requisitus  ad  consciencie  sue  puritatem  retulit  eo  modo,  quomoda 
ipse  feria  scxta  videlicet  in  vigilia  festi  beati  Jacobi  apostoli  proxime 
preteriti  circa  piefatos  judicem,  juratos^  ceterosque  cives  et  totam 
comraunitatem  predicte  civitalis  vestre  serenitatis  montis  Greccnsis  de 
Zagrabia  ad  domum  con^lii  eiusdera  civitatis,  ubi  ad  sonum  campane 
generalitcr  et  singulariter  omnes  ac  universaliler  fuerim  congregati, 
personaliter  accessisset,  ibique  prefatis  judici,  juratis,  ceterisque  civibus 
et  toll  communilati  predicte  civitatis  vestre  serenitatis  montis  Gre- 
ccnsis prcicriptas  litteras  vestre  celsitudinis  exhibuissct  et  presentasset 
Quiquidem  cives  eisdem  Htteris  vestre  serenitatis  cum  obcdiencia  re- 
ceptis  et  earura  continenciam  diligenter  perlectis  ad  contenta  earum- 
dem  taliter  respondissent,  quod  ipsi  nullas  minas  seu  minarum  impo- 
siciones  dominis  de  dicto  capitulo  et  eorum  hominibus  intuUissent 
nee  inferrent  de  presenti,  et  quidquid  contra  ipsos  prefate  regie  maies- 
tati  narratum  extitisset  per  verbum:  deus  non  det,  facta  fore  abne- 
gassent.  Datura  feria  icrcia  proxima  post  festum  beati  Jacobi  apostoli 
prenolatum.  Anno  domini  supradicto. 

Originale  ia  diarto.  A  tergo  vestigiatn  impre^si  sigilU.  In  archiv,  vea,  C«pit. 
sagribieiuis.  Act.  Cap.  ant.  £uc.  10.  nr.  12. 


130. 

Annu    1441,   tq.  aprills.  Prope  Sabsirtani, 

Ccmmumiatem  civitatts  montis    Grecensis  a  Fridcrica  it  UlncQ^  comittbus 
Ciiitu^  exagitari  VhvUslam^  Hungariac  etc,  rex,  vetat, 

Commissio  propria  domiai  regis, 
Wladislaus  dei  gracia  Hungane,  Polonie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
rex,  Lythwaniequc  princeps  supremus  ac  heres  Ruscie  etc.  Fidelibus 
nostris  sincere  dilcctis,  illustribus  principibus  Friderico  et  Vlrico, 
Cilie,  Orlemborge  et  Zagorie  comilibus,  salutem  et  graciam.  Intelle- 
ximus  qualiter  vos  et  nobilis  domina  censors  vestra,  scilicet  comes 
VIrice,  ncscitur  qua  de  causa  cives  civitatis  noslre  montis  Grecensis 
divcrsimode  impcdirctis  et  perturbaretis,  impedireque  non  desist eret is 


184  Doc.  IJI.  —  An,  1441. 


de  present!,  quod  in  preiudicium  et  dampnum  eorumdem  civium 
nostronim  cedit  manifestum.  Et  quia,  uti  et  vobis  bene  constat,  pre- 
dicta  civitas  nostra  montis  Grecensis  inter  alias  liberas  civitates  co- 
rone  computata  semper  et  ab  antiquo  eidem  corone  regni  Hungarie 
pretacti  fideliter  servivit,  regibusque  Hungarie,  nostris  scilicet  prede- 
cessoribus  et  nemini  alteri  obedire  astricta  fuit,  ideo  fidelitates  vestras 
harum  serie  diligenter  requirimus,  eisdem  commitentes  seriose,  qua- 
tenus  de  cetero  et  per  amplius  ipsos  cives  civitatis  nostre  montis 
Grecensis  per  tos  aut  predictam  dominam  consortem  vestram,  scilicet 
comes  Vlrice,  in  nullo  impedire  et  perturbare  velitis  et  permittatis 
quovismodo,  secus  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  resti- 
tutis.  Datum  in  descensu  nostro  campestri  prope  oppidum  Sabarie, 
feria  quarta  proxima  post  festum  Pasce  domini.  Anno  eiusdem  mil- 
lesimo  quadringentesimo  quadragesimo  primo. 

Originale  in  charta,  in    qua  impressum  est    sigillum    regis.    In  archiy.    ind. 
Acad.  Scient.  Slav,  merid. 


131. 

Anno  I44i>  6.  maii.  Budae. 

VJadislaus,  Hungariae   etc.  rex,  cives  montis  Grecensis  consolatur,  certitH 
resqtu  facit  sese   niandasse   comitibus    Ciliae,  ut  homines  suos  a   crvitatis 

obsidione  removerent. 

Commissio  propria  domini  regis. 

Wladislaus  dei  gracia  Hungarie,  Polonie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
rex,  Lithwanieque  princeps  supremus  et  heres  Russie  etc.  Providi  et 
circumspecti ,  fideles  nobis  sincere  dilecti.  Missas  nobis  hac  vice 
per  vos  litteras  accepimus  et  contentum  in  eis  lenorem,  re  mira- 
bili  contextum  sane  intelleximus,  amirantes  vehementer  de  his,  que 
in  eisdem  ex  parte  comitum  Cilie  describuntur.  Unde  audita  ilia 
tribulacione  vestra,  mox  scripsimus  ipsis  comitibus  seriosas  litteras 
nostras,  ut  ipsi  gentes  et  homines  ipsorum,  singulosque  ad  eos  perti- 
nentes,  ab  obsidione  illius  civitatis  removere  debeant.  Qui  si  fecerint, 
bene  quidem,  alioquin  disposuimus  de  festino  vobis  auxilio  provideri. 
Requirentes  vos  et  rogantes  quatenus  interim  dumtaxat  donee  mit- 
tendum  vobis  auxilium  iliac  attingere  poterit,  vos  et  illam  civitatem 
a  surrepcione  preservetis,  non  dubitando  in  brevi  vos  ab  ilia  tribu- 
lacione liberarL  Datum  Bude  sabbato  proximo  post  festum  apparici- 
onis  beati  Michaelis  archangeli.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo quadragesimo  primo. 


Doc.  IJ2.  —  An.  /^//. 


i8s 


(A  iCTgo).  Providis  et  circumspectis  judici,  iuratis,  ceterisque 
civibus  et  toti  communitati  nostre  civitatis  montis  Grecensis  de  2a- 
grabia,  fidelibus  nostris  sincere  dlleclis. 

On^nalc  in  clmrta.  A  tergo  imprcssum  est  sigilluDi.  la  archivio  lib.  reg. 
civ.  ^agmb, 

132. 

Anno  1441,   u.  mail.  2^grabiae. 
Coram  capitula  zagraK    G corpus  presbyter  agrum  quemdam,  qui  in  Nm>a 
villa,    situs    est,    ex     Omstantini    episcopi    Hosnensis    testamenta   aitari  s. 
Marine  Mngdaleruie  in  ecciesia  catkedraii  exhibet. 

Nos  capitulum  ccclesie  zagrabiensis.  Notura  facimus  tenore  pre- 
sencium,  quibus  expedit  universis.  Quod  discretus  vir  dominus  Geor* 
gius  presbiler  et  predicator  de  Meglech,  diocesis  nostre  zagrabiensis 
ac  magister  ialtaris  beate  Marie  Magdalene  in  predicta  ecciesia  nostra 
existentis  et  habiti,  per  honorabilem  virum  dominum  Petrum  plebanum 
ecclesie  sancti  Johannis  de  Nova  villa  nostra  hlc  Zagrabie  habita  ac 
canonicum  ecclesie  quinqueecclesiensis  necnon  executorem  lestamenti 
quondam  reverendi  in  Christo  patris  domini  Constantini  episcopi 
rosnensis  et  dum  vixisset  vicarii  in  pontificalibus  ecclesie  nostre  preli- 
bate  genera  lis,  cum  ceteris  suis  coexecutoribus  pro  salute  animc  ipsius 
quondam  domini  Constantini  episcopi  rosnensis  nostram  personaliter 
reniens  in  presenciam>  confessus  est  oraculo  vivc  vocis  sue  in  hunc 
modum:  quoraodo  ipse  dotnum  seu  civile  suum  empticium  in  predicta 
villa  nostra  nova  inter  fundum  seu  civile  honorabilis  magistri  Georgii 
de  Roycha  socii  et  concanonici  nostri,  ex  una,  ac  domum  prebcndalem 
quam  nunc  discretus  Valentin  us  presbiter  de  Besene,  chori  ecclesie 
nostre  predicte  prebendarius  ex  nostra  coUacione  possideret,  ab  altera 
partibus,  existentem  et  habiium,  cum  omnibus  suis  perrinenciis  ac 
ediUciis  domorum,  necnon  orto  infra  usque  fluvium  Cirk\venyk  voca- 
tum  se  protendentem,  prefato  domino  Petro  executori  teslamenti 
prenotati  et  per  consequens  ad  altare  suum  beate  Marie  Magdalene 
prenotatum,  pro  viginti  ilorenis  vendidisset,  tradidiset,  et  asslgnasset, 
nunc  ut  prefertur,  per  ipsum  dominum  Georgium  predicatorem  et 
cunctos  suos  successores  magistros  altaris  beate  Marie  Magdalene 
prelibati,  perpetuo  et  irrevocabiliier  tenendum,  possidendum,  pariter 
St  habendum.  Harum  nostrarum  sigilli  nostri  appensione  signatarum 
vigorc  et  testimonio  litterarum  mediante.  Datum  feria  quinta  proxima 
post  festum  apparicionis  beati  Michaelis  archangeli.  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  quadragesimo  primo. 

Origisale  in  membrana.  Sigillam  deest.  Zona  seiicea  rubri  ct  ▼iolacel  coloris 
pendet.  In  arch,  vexu  capit.  zagrab.  Act  cap.  ant.  faac^  76«  nn  17. 


i86 


Doc,  rjj.   —  An.  r^i. 


133. 

Anno  J4|t,  9.  Jitnii.  Zagrabiac. 

Cpram  Johanne^    Cisterc.  zagraL  atbak^  C&nradus  Ratnar  Stbakh  Majer 
iiomum  suam,  quae  est  in   Opatovina^  certis  cmidithnibtn  ceJsi, 

Nos  fraler  JohanEes  abbas  raonasterii  beate  Marie  virginis  de 
Zagrabia,  totusque  conventus  fratrum  loci  eiusdem,  Cisterciensis  ordinis. 
Memorie  commendamus  tenore  prescncium  signilicantes,  quibus  expedit 
universis,  quod  providus  vir  Conradus,  Rawsar  dictus,  dc  Landeshut 
in  sua  ac  provide  domine  Elizabet  vocate,  consoriis  sue^  pcrsonis  onus 
ipsius  et  gravamen  per  omnia  in  se  ipsum  assumpmendo,  nostram 
veniens  in  presenciara  confcssus  est  in  hunc  modum:  quod  ipse 
unacum  dicta  domina  consorte  sua  curiam  seu  domum  ipsorum  hie 
Zagrabie  in  vico  dicti  monasterii  nostri  inter  fundum  seu  domum 
prebendalem  viri  discreti  domini  Marci,  chori  ecclesie  zagrabiensis 
prebendarii  a  parte  orientali,  et  a  parte  meridionali  viam  publicam, 
necnon  a  parte  occidentali  capellam  sancti  Leonardi  existentcm  et 
habitam,  ipsos  legittime  tangentem  et  concementem,  cum  omnibus 
ipsius  curie  seu  fundi  ipsorum  ac  edificiis  domorum  et  cellario  subter* 
raneo  sub  eisdera  domibus  habito  et  specialiter  alia  medietate  curie 
eiusdem  per  nobilem  ^imm  Seboldura,  dictum  Mayer,  magistrum 
coquine  illustris  principisse  domine  conthoralis  illuslris  principis  do- 
mini Vlrici,  Cilie  etc.  comitis  a  nobis  pro  quatuor  Uorenis  auri  erapte 
et  comparate  et  eidem  curie  iam  adnexe  totaliter  et  aplicate,  eideni 
Seboldo  ac  suis  heredibus  et  posteritatibus  universis  sub  condicitmibus 
et  solucionibus  infrascriptis  perpetuo  et  irrcvocabi liter  tenendam, 
possidendam»  pariter  et  babendam  turn  ob  recompensam  alie  domus 
seu  curie  ipsius  Seboldi,  vigore  certarum  aliarura  litterarum  nostrarum 
eisdem  Conrado  et  domine  sue  consorti  date  et  assignate,  turn  etenim 
pro  quadraginta  florenis  auri  per  ipsum  Seboldum  eisdem  plenarie  datis 
et  persolutis,  per  modum  cambialis  permutacionis^  dedissent,  donassent 
et  contulissent,  ymmo  idem  Conradus  Rawsar  suo  et  nomine  quo 
supra,  dedit,  donavit  et  contulit  coram  nobis  ita  tamen,  quod  prefatus 
Seboldus  et  dicti  ipsius  heredes  et  successores  universi  de  ipsa  curia 
seu  domo  in  festo  beati  Gcorgii  martiris  ducentos  denarios  monete 
usualis  pro  tempore  hie  Zagrabie  currentis,  ac  tria  munera  solila  el 
consveta  utputa,  unum  munus  in  festo  Pasce  domini,  videlicet  XII-  ova, 
unum  caseum  et  pro  uno  denario  panes ;  necnon  in  festo  beaii  regis 
Stephani  secundum  munus,  videlicet  duos  pullos  bonos  et  similiier 
pro  uno  denario  panes,  et  festo  nativitatls  Chrisli  consimiliter  tercium 
munus,  videlicet  duos  bonos  capooes  et  pro  uno  denario  panes,  annis 


singulis  perpetuis  futuiis  tcmporibus  pena  sub  duppH  nobis  et  mona* 
sterio  nostro  prenotalo  dare  et  aministrare  debebunt  ct  tenebuntur 
cum  effcctu.  Hoc  ceiara  expresso  et  declarato,  quod  si  prcfatus  Sc- 
boldus  vel  dicti  ipsius  heredes  et  successores  aut  ceteri  ipsius  curie 
seu  domus  et  cellarii  prenotati  tentores  et  possessores  aliquam  notam 
infideliiatis  aut  ingratitudinis  incurrerint  contra  nos  ct  monasteriuTn 
nostrum  prcnotatum,  exiunc  ipsi  ab  omni  jure,  dorainio  et  proprietate 
eoniradem  curie  seu  domus  et  cellarii  cadant  et  dcstituanlur,  et  ip- 
sorum  disposicio  ad  nos  devolvi  et  rcdundari  debeat  ipso  facto  pleno 
iuris  cum  eftectu.  In  cuius  rei  memoriam,  lirmitatemque  perpetuam 
presentes  eidem  concessimus  litteras  nostras  sigillorum  nostrorum 
appensionibus  roboralas.  Datum  in  monasterio  nostro  prenotato  feria 
sexta  proxima  ante  festum  sanciisime  Trinitatis.  Anno  domini  MCCCCXL 
primo.  Hoc  eciam  adiuncto,  quod  si  prcfatus  Seboldus,  vel  dicti 
ipsius  heredes  et  successores  aliquo  temponim  in  processu  dictam 
curiam  seu  domum  cum  prcscriptis  suis  pertinenciis  vendere  vellint, 
exiunc  ipsi  eandem  nemini  alteri  nisi  medtante  ammonicia  ipsius 
Conradi  Rawsar  ac  domine  sue  consortis  prenotate  et  suorum  heredum 
aiiis  vendere  possint  nee  valeant  modo  aliqualt.  Datum,  ut  supra 

Cottceptufi  dicti  abbatis  Johaanis,  in  charta  simplid.    Act»    Capit.  ant.  fasc. 
101.  ar.  50. 

134. 

Anno  1443#  4.  jaAttarii,  Zagrabiae* 
Testamentum     Georgit,  fiiti  Nicolai^  dicti   Baxa,  civis  mentis  Grecenm. 

In  nomine  domini.  Amen.  Anno  nativitatis  eiusdem  millesimo 
quadringentesimo  quadragesirao  tercio,  feria  sexta  proxima  ante  festum 
Bpiphaniarum  domini»  hora  diei  sexta  vel  quasi*  Ego  Georgius,  lilius 
condam  Nicolai,  dicti  Baxa  de  Prybych,  nobilis  de  eadem  Prybych, 
civisque  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam,  in  domo  habi- 
tacionis  mee  civili  in  eadem  civitate  montis  Grecensis  babita,  egritudine 
corporis  nunc  preventus  ex  voluntate  divina^  eger  licet  corpore,  sanus 
tamen  mente,  puraque  loquela,  racioneque  bona  existens,  de  omnibus 
possessionibus  meis  nobilibuset  civilibus  in  predictis  Prybych  et  civitate 
montis  Grecensis  seu  eanim  pertinenciis  et  territoriis  habitis  et  existen- 
tibus  me  juridice  et  litteratorie  seu  quomodolibet  aliter  rite  et  legiilirae 
concernentibus,  ac  aliis  quibusvis  rebus  et  bonis  meis  mobilibus  vi- 
delicet et  immobilibus  michi  a  dec  concessis  tale  meum  verum  et 
ultimum  ac  inviolabile  facio  el  condo  testaraentum.  Item  primo»  re- 
commcndo  corpus  et  animam  meam  dco  omnipotenti  jugiter  guber- 
aandam.  Item,  possessionem  meas  nobiles  in  predicta  Prybych  habitas. 


i88 


D0€.  IS4*  —  An.  1441. 


me  jure  nobilitatis  hereditario  rite  et  legittime  concementes,  cum  om- 
nibus earum  utilitatibus  et  pertmenciis  quibusvis,  si  michi  in  preienti 
infirmitatc  mea  mori  contigerit,  lego  et  dimitto  omnibus  sex  iiliis 
meis  equaliler  jure  nobilitatis  perpeluo  possidendas.  Item,  quasdam 
possessiones  meas  duas  in  eadem  Prybycb,  prope  ecclesiam  habitas, 
Gomyla  et  Ztermecz  vocatas,  si  micbi  in  presenti  inGrmitate  mori 
contigerit,  lego  et  recommilto  tarn  diu  tenere  ct  possidere  ac  uii  ex 
eisdem  quousque  Ipsi  lilii  mei  easdem  a  domina  Vrsula  uxore  mea 
legittima  pro  centum  florenis  auri  ab  eadem  redemerint,  quando  autem 
ipsos  centum  florenos  auri  ipsi  filii  mei  predicte  domine  Vrsule,  matri 
corum,  plenarie  persolverint,  tunc  statim  eadem  domina  Vrsula  uxor 
mea,  mater  ipsonim  filiorum  meorum,  eisdem  filiis  meis,  rehabitis 
prius  dictis  centum  Jlorenis  auri,  pred iotas  duas  villas  seu  possessiones 
meas  rcddere  el  restituere  teneatur  ;  interim  autem  quousque  easdem 
duas  villas  seu  possessiones  meas  ab  ipsa  domina  Vrsula  uxore  mea 
ipsi  filii  mei  redemcrinl  pro  ipsis  centum  florenis  auri,  lamdiu  eadem 
domina  Vrsula  easdem  duas  possessiones  Gomyla  et  Ztermecz  vocatas, 
debeat  tenere  et  possidere  ac  uti  ex  eisdem,  ut  prefertur.  Item,  pre- 
dictam  domum  meam  civilem  in  predicta  civitate  montis  Grecensis 
habitam»  me  litteratorie  empcionis  titulo  concerncntem,  cum  fundis  et 
hedificiis  aliisque  cunctis  suis  utilitatibus  et  perlinenciis  universis,  si 
michi  in  presenti  intirmitale  mea  mori  contigerit,  lego  et  dimitto 
predicte  domine  Vrsule  uxori  mee  el  Elcne,  filie  similiter  mee,  ex 
ipsa  domina  Vrsula  et  ex  me  progenite  perpctuo  possidendam.  Item, 
si  michi  in  presenti  mea  inflrmilate  mori  contigerit,  extunc  recom- 
milto predictam  uxorem  meam  unacum  prediciis  pueris  et  possessio- 
nibus  meis  nobilibus  luicioni,  proteccloni  et  defensacioni  magnificorum 
dominorum  Stephani  et  Martini  comitum  Wegle,  Modrussiequc  etc. 
iiUorum  condam  Nicolai  groff  de  Frangyapan,  ac  nobilis  viri  Martini, 
filii  condam  Ladislai  dc  Gorycza,  filii  scilicet  sororis  mee,  ac  nobiliura 
virorum  llliorum  condam  Petri  de  Rakonok.  fratrum  scilicet  uteri- 
norum  et  camalium  predicte  uxoris  mee,  ut  ipsi  eosdem,  videlicet 
uxorem  et  pueros  meos  unacum  predictis  possessionibus  corum  nobi- 
libus ipsis  pueris  meis  per  me  legatis,  contra  quoslibet  molestatores 
el  inquietatores  eorum  debeant  tueri,  protegere  et  defensare  causa 
del  el  salulis  animarum  eorum  ob  respectum,  non  tantum  propter 
pelicionem  meam.  Item  arma  mea  omnia,  que  habeo,  si  michi  mori 
coniigeiil,  lego  dari  pro  anima  mea  ad  clauslrum  sancti  Francisd 
confessoris,  Zagrabie  fundatum,  ubi  committo  corpus  seu  funus  meum 
me  moriente  lumularL  Item  filii  seu  hcredes  condam  Lowrandi^  filii 
Gurgek  Delosan  tenentur  michi  ducenlos  (loreno*  auri,  quos  prefatua 


Doc,  135   — 


^44S' 


189 


condam  pater  mcus  dedcrat  Syhemberger  pro  rcdempcione  predicti 
Lowrandi,  quando  ipsura  Lowrandum  prcdictus  pater  meus  ab  ipso 
Syhembergar  pro  ipsis  ducentis  ilorenis  auri  redimerat  de  captivate, 
super  quibus  habeo  litteram  capituli  ecclesie  zagrabiensis,  quos  du- 
centos  llorenos  auri  lego  dari  et  persolvi  predictis  uxori  et  lilie  meis 
me  moriente.  Item  habeo  unam  bonam  loricam  circa  nobilem  virum 
Jacobum  de  Thosaycz  curiensem  curie  episcopalis  zagrabiensis  pro  qua- 
tuor  ilorenis  in  pignore^  quam  loricam  lego  dari  et  redimere  iilio  meo 
seniori  Nicolao  nominato.  Exccucionem  itaque  presentis  mei  testamenti 
recommito  super  prediciam  dominara  Vrsulam  uxorera  meam  et  super 
prefatos  fratres  suos  carnales  ftlios  scilicet  ipsius  Petri  de  Rakonok 
predictam  ac  super  predictum  Martinum,  filium  sororis  mee  et  ipsius 
Ladislai  de  dicta  Gorycza,  uti  ipsi  de  omnibus  premissis  per  me 
prelcgatis  ac  aliis  omnibus  ipsis  per  me  verbotenus  recommissis 
plenam  et  omnimodam  exequendi  et  disponendi  habeant  polestatem 
iuxta  commissionem  et  pelicionera  meam  fideliter  et  conscienciose. 
Prescns  quoque  testamentum  mcum  actum  et  scribi  factum  est  per 
me,  presentibus  discreto  viro  domino  Gallo  presbitero,  capellano 
ecclesie  sancti  Marci  ewangeliste  in  civttate  prcdicta  fundate,  ac  pro- 
vidis  et  honestis  viris,  Nicolao,  filio  Petri,  Judice  modcrno  civitatis 
predicte,  ac  Marino,  filio  Klario  et  Martino,  fiUo  Thome,  pridem 
judicibus,  civibusque  civitatis  predicte,  ac  aliis  quara  pluribus  tide- 
dignis  testibus  ad  premissa  per  me  pro  testimonio  specialiter  vocatis 
et  rogatis,  quorum  sigillis  propriis  idem  testamentum  meum  in  sui 
margine  inferiori  pecii  consignari  facere  per  eosdem  in  fidem  et  te- 
stimonium omnium  prcmissorum. 

Originalc  io  clidrtii.  Penes  bigillmn  civitatis  iinpre.iS3t  sunt  adhuc  tiia  sigiUa. 
In  wchiv.  lib.  rcg,  civ.  zagrab. 


135. 

Aqdo  I443»  8.  januani,  Zagrabiae, 

Q^ram  Johannt^  tUcntorum  doc  tore  et  vicario  eccksiae  sagrakt  Geargius 
fie  Me^tech  presbyter  et  rector  aitaris  s.  Magdaienae  cwts  mantis  Grt- 
censis  injuriarum  faetarum  arcessit. 

Universis  et  singulis  cuiusvis  status,  gradus,  ordinis,  el  preemi 
ncacle  $int  et  existant,  presentes  viiuris  seu  inspecturis,  Johannes 
decretonim  doctor,  canonicus  et  vicarius  ecclesie  zagrabiensis  in  spiri- 
tualibus  generalis  salutcm  in  domino  sempitemam  et  presentibus  tidem 
indubiam  adhiberi.  Noveritis,  quod  nobis  feria  tercia  proxima  post 
fcslum  Epiphaniarum  donaini,  proxime  pretcritura,  una  cum  nonnullis 


IQO 


Doc.  135.  —  An.  J443. 


aliis  jurisperilis    assessoribus   nostris   nobiscum    pro   faciendo   judicio 
moderaiiyo  consedentibus,  causasque  cunctorum  coram  nobis  litligario 
processu  proponencium  justo  juris  tramite  discucientibus,  discrctus  vir 
dominus  Georgius»  natus  Fabiani,  de   Meglech  presbiler  et  predicator 
diocesis  zagrabiensis,  necnon    magister   altaris  beate  Marie  Magdalene 
in    dicta    ecclesia    zagrabiensi    fundati    una    cum    notariis  pubUcis  et 
testibus  infrascriptis  in  noslram  et  eorumdem    assessonixn   nostronim 
exurgendo  presenciam  per  modum  et  formam  legtttime  citacionis  ob- 
scrvando  accionem  et  proposicionem  suam  contra  et  adversus  providos 
et  circumspectos    vires    Nicola um    aurifabrum,  modemum  ac  Petrum 
Hungarum,  Nicolaum,  llenky  dictum,  Johannem  Perowych,  Martinum, 
Blasium,  alias  judices,  preterea  Nicolaum  lilteratuni,   Gregwrych^   al- 
Icrum  Gregorium,  Wrecharych  nuncupalum,  Mathiam,  dictum  Farkas, 
Georgium  carnificem^  alium  Georgium  sartorem,   Emericum   sutorem, 
alterum  Emericum,  Sega  dictum,  TnodernosJ,  Valenthych,  iUiura  Micha- 
elis,  alias  jura  turn,  ceterosque  complices  eorumdem,  cives,  hospites  et 
totam  communitatem  civitatis  montis  Grechensis    de  iuxta  Zagrabiam 
coram  nobis  et  eisdem  assessoribus  nostris  (nee  non)  notariis  publicis 
et  testibus  declarare  curavit  in  hunc  modum:  quomodo  ipse  Nicolaus 
aurifaber,  judex  et  alii  prenotaii  ex   preconcepta  contra   clerum   rao- 
coris  malicia  feria  quinta  videlicet  in  vigilia  feiti    beati    Baitholomei 
apostoli,  proxime  preteriti,  quemdam   hominem   et   familiarem  ipsius 
domini  Georgii  predicaloris,  Dominicum    nomine,  (nullis)   suis   culpis 
cxigenlibus  in  ipsa  civitate  montis    Grecensis   captivari,    carapturoque 
carceribus   mancipari  et  diucius   conservari    et   enormiler    tormentari, 
quamplures    quoque    res    et    bona    ac    pecunias    tarn    ipsius    domini 
Georgii  quam  eciam  dicti  hominis  sui  pro  tunc  erga   ipsum  repertas 
et  invenla,  recipi  et  auflerri    et    ab    eodem  pecunias    extorqueri    vel 
spoliari  fecisscnt ;  et  cum  ipse  dominus  Georgius  predicator  feria  sexta 
proxima  ande  festum  beati  Egidii  abbatis^  similiter  nunc  elapsum,  ad 
prescriptam  civitatera  montis  Grecensis  et  per  consequens  sedem  ju» 
diciariam,  ubi  iidem  cives  more  solito    et   consvelo    insimul    fuissent 
congregati,   perscnaliter    accessisset    ac    de    captivitate    et    dctencione 
ipsius  predict!  hominis  sui,  necnon  ablacione  et   recepcione  rerum  et 
bonorum    predictorum    sibi    ipsi    iudicium   et    iusiiciam    iuxta    rcgni 
consvetudinem  et  ipsius  civitatis  exposlulasset;  tunc  annotatus  Nicolaus 
aurifaber  judex  et  alii  predicti  complices    sui  animo  furioso   et   ran* 
coroso    in    ipsum    dominum   Georgium   predicatorem  manu  sacrilega 
irruendo,  eundemque  per  precone^  ipsorum  captivari  et  hincinde  enor- 
miler trucidari  ct  dehoneatari  (fecissent)  et  verbis  illicitis  ci  vituperiosis 
aflicl   et   ipsum  non    verum    sacerdotem   sed  canem  esse  et  exis^ere 


d 


m^ 


Doc.  ijs.  —  An,  144J. 


igi 


publice  et  manifeste  appellari  fecissent,  et  de  ipsa  captivitate  (vivum) 
non  emisissent,  donee  idem  dominus  Georgius  per  itnposiciones  mortis, 
rainarum  et  verberum,  oninia  et  singula  contra  et  adversus  eosdem 
cives  coram  notario  publico  facta  et  proiestata,  lamquam  vi  com- 
pulsus  rcvocasset  et  abrenunciasset,  necnon  certos  fideiussores,  videlicet 
honorabiles  viros  dominos:  Thomam  de  Iwanych,  Stephanum  de  Wy- 
zoka  canonicos  ecclesie  zagrabiensis  predicte,  Martinum^  alias  judicem 
et  Anthonium,  dictum  Golyas,  alias  juratum,  cives  civitalis  antedicte 
eisdera  Nicolao  aurifabro  et  aliis  predictis  civibus  super  eo,  ut  ipse 
sufficientes   litteras  expeditorias    in  (prcmissis  .......  zagrabiensis 

prenotate  dare  deberet  pro  se  ipso     . et  assignasset  in 

(personis)  domini  Georgii  predicatoris  et  dicti  hominis  sui  preiudicium 
ac  dedecus  valde  magnum;  et  in  huiusmodi  comprobacionis  dicte  sue 

con{questionis) certos  testes  infra  declarandos  et  nominandos, 

premisso  modo  citatos,  nosiram  et  eorumdera  assessorura  nostrorum 
presenciam  adduxit,  petens  nos  (bumili  cum)  instancia,  ut  eosdem 
testes  acceptare  et  examinare,  ac  dicta  et  attestaciones  ipsorum  recipere 
et  conscribi  facere  dignaremur.  Nos  vero  Johannes  doctor  et  vicarius 
prefatus  attend entes  requisicionem  huiusmodi  justam  fore  et  racioni 
consonam,  cum  eosdem  testes  videlicet  honorabilem  et  discretos  viros, 
dominos    Petrum,    plebanum   ecclesie   beati  Johannis  de  Nova  villa 

.  .  .  .  ♦ Anthonium   raagistrum   capelle   beate  Marie 

virginis  de  dicta  monte  Grecensi in  ecclesia 

zagrabiensi,  Benedictum  de  Polosychycza,  Paulum  et   Mathiam   de  .  , 

prebendarios  .,.»..  premisso  ad 

consciensias  ipsorum  tactis  in    manuus    nostiis    corporaliler    prestito 

juramento    requisites   habuissemus,   tunc  ipsi  ore  proprio 

omnia  et  singula  per  prefatum  Nicolaum  aurifabrum  judicem  et  alios 
predictos  tempore  ........,,.,  contra  Georgium  et  Dominicum 

hominem  suum  commissa  fore  et  perpetraia,  prout  et  quemadmodum 

coram  nobis  et  ipsis  assessor i bus  nostris  et  notario  publico 

proposicionis   sue   antedicte    contineret  In  cuius 

rei  testimonium  presentes  litteras  nostras  sigilli  (nostri  appensione) 
simul  cum  subscripcione  notariorum  publicorum  infrascriptorum  ro- 
boratas,  ipsi  domino  Georgio  duximus  concedendas  juris  ipsius  ad  cau- 
telam  .  ....,,.  in   domo  solite  residencie    nostre 

*  ,  .  .  .  .  feria    tercia  proxima  post  predictum  festum 

Epiphaniarum  domini,  axmo  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  qua* 
dragesimo  tercio,  indiccione  sexta,  die  vero  octava  mensis  januarii, 
bora  sexta  vel  quasi.  Pontiiicatus  autem  sanctissimi  in  Christo  patris 
et  domini,  domini  Eugenii  divina  providencia  pape  quarti,  anno  eius 


192  Doc,  Ij6.  —  An.  1443* 


duodecimo.  Presentibus  ibidem  honorabili  et  discretis  viris,  dominis, 
Michaele  de  Thasaych,  canonico;  ac  Mathia  de  macellis,  Nicolao  de 
Bela,  Petro,  Valentino  de  Cherzthwcch  et  altero  Valentino  de  Bes- 
senew,  chori  ecclesie  zagrabiensis  predicte  prebendariis,  testibus  fide- 
dignis,  ad  premissa  specialiter  vocatis,  requisitis  et  rogatis. 

Signam 
notarii. 

Et  ego  Petrus  Thome  de  Ratcha,  clericus  eiusdem  zagrabiensis 
dyocesis,  publicus  sacra  imperiali  auctoritale  notarius,  quia  premissis 
dictis,  accionis  seu  proposicionis  et  declaracionis  dicti  domini  Georgii 
predicatoris  premisso  modo  factis  nee  non  testium  predictorum  .  .  . 
....,..,  acceptacioni  .  .  .  ipsorum  enunciacioni  atque  attestacioni, 
aliisque  et  singulis  superius  in  litteris  dicti  domini  Johannis  vicarii 
expressis  et  specificatis,  una  cum  notario  similiter  publico  proximo 
infrascripto,  videlicet  Clemente,  filio  Blasii  Zolarych  de  Kapruncza, 
modo  simili  clerico  dyocesis  zagrabiensis  presens  interfui,  eaque  omnia 
et  singula  sic  fieri  vidi  et  audivi,  ideo  presentes  litteras  seu  publicum 
instrumentum,  me  aliis  negociis  occupato,  per  alium  lideliter  scriptas 
seu  scriptum  publicavi  et  in  banc  publicam  formam  redegi  et  hie 
me  manu  propria  subscripsi,  signoque  et  nomine  meis  solitis  et  con- 
svetis  consignaviy  rogatus  et  requisitus  in  fidem  et  testimonium  om- 
nium et  singulorum  premissorum. 

Originale  in  membrana,  sat  lacerum.  A  zona  sericea  violacei  et  viridis  coloris, 
appcndat  sigillum.  In  arch.  ven.  capit.  zagrab.  Act.  Cap.  ant.  fasc.   10.  nr.   13. 


136. 

Anno  1443*  4.  aprilis.  Zagrabiae. 
Coram    communitate    civitatis    moniis     Grecensis,    Helena,  Johannis   civis 
insiitoris  morte  viduata^  agros  sues   dementi  carnifici  vendit 

Nos  Benedictus,  filius  Michaelis,  judex,  Vrbanus,  Emericus,  Paulus, 
Sebastianus,  Petrus,  Demetrius,  Michael  et  Georgius  jurati,  consiliarii 
et  universi  cives  civitatis  montis  Grecensis.  Memorie  commendamus 
per  presentes,  quod  provida  et  honesta  mulier  Elena  vocata,  Rosa 
cognominata,  filia  condam  Valentini  jurati,  relicta  vero  viri  quondam 
pro  vidi  Johannis  institoris  olim  concivis  nostri,  filii  Thome,  nunc 
vero  censors  legittima  viri  similiter  providi  et  honesti  Georgii  clientis, 
concivis  similiter  nostri,  filii  Andree,  nostra  similiter  concivis,  ad 
nostram  personaliter  veniendo  presenciam  confessa  est  in  hunc  modum : 


D&c,  Ij6,  —  Am,  1443* 


103 


ut  ipsa  totales  sesstones  suas  numero  trcs,  simulcum  sex  jugeribus 
sell  dictis  in  campo  et  terrilorio  civitatis  prefate  in  yilla  videlicet 
Pobresya  inter  possessiones  seu  sessiones  jobagionales  liberorum  sea 
successorum  viri  condam  providi  el  honesti  Michaelis  olim  iudicis 
et  concivis  nostri,  Ulii  Sebastiani,  utrimque  habitas  et  existentes,  alias 
Banatclleky,  cum  ipsis  sex  iugeribus  seu  dietis  terre  vulg:o  Zadwor- 
nycze  diciis  appclatas,  ac  eciam  quasdam  terras  suas  arabiles  in 
eodem  campo  et  terrilorio  civitatis  prefate  iuxta  predictam  villam 
Pobresye  vocatam  in  vicinitate  tcrrarum  liberorum  seu  successorum 
condam  Johannis  Grac^yn  et  liberonara  similiter  seu  successorum  ac 
hercdura  condam  Donaii  dc  Meczo,  vulg:o  Zadwornycze  dictarum,  penes 
viam  communem  ad  portum  liberorum  condam  I^dislai,  filii  Johannis, 
de  Chehy  duccnlem,  habitas,  certis  signis  mctalibus  consignatas  et 
edam  alias  terras  suas  similiter  arabiles  inter  terras  liberorum  seu 
successorum  condam  Petri,  dicti  Nobilis,  olim  concivis  nostri  et 
quemdam  meatum  aque  pluvialis,  Chogoynycza  appellatum,  ac  duas 
vias  communes  existentes,  nccnon  alias  similiter  terras  suas  modo 
simili  arabiles,  ibidem  in  opposito  ultra  viam  earumdem  terrarura  a 
parte  orientali,  inter  terras  condam  liberorum  seu  successorum  olim 
magistri  Petri  litterati,  a  parte  dicti  meatus  aque  Chogoynycza  nun- 
cupate et  liberorum  consimiliter  seu  successorum  condam  Vrbani, 
dicti  HansethvTi,  olim  similiter  nostri  concivis,  et  duas  vias  com- 
munes in  campo  nostro  supradicto  sitas  ad  predictas  sessiones  joba- 
gionales  et  ipsa  sex  jugera  lerre  semper  et  ab  anliquo  de  jure  el 
legitime  speclantcs  ct  pertinenle^,  ipsara  scilicet  Elenam  raulicrem 
a  prefalo  Johannc  institotc.  priorc  videlicet  domino  ct  raarito  suo 
legittimo,  post  obitum  ipsius  jure  hereditario  iuxta  ipsius  civitatis 
anliquam  consvetudincm  et  privilegiatam  liberiaiem,  nemine  penilus 
contradicente»  rite  et  Icgittime  concemenles,  simulcum  omnibus  ipsarum 
trium  sessionum  suarum  jobagionalium  ac  dictarum  sex  jugerum  terre, 
necnon  ipsarum  aliarum  terrarum  arabilium  utilitatibus,  juribus, 
usibus,  iniegritatibus,  fructuositalibus  et  pertincnciis  universis  viro 
similiter  provide  Clemcnti  camifici,  filio  Michaelis,  concivi  nostro, 
decano  moderno  colendini  contraternitatis  carnilicum,  ac  per  eum  suis 
birredibus  pro  tredccim  llorcnis  auri  per  cundem  Clementem  cami- 
ficcm  prefate  Elene  mulierL  prout  rpsamet  nobis  retulit,  jam  plene 
persolutis,  vendidisset,  immo  ex  consensu  tarn  prefati  Georj^^ii  clientis* 
domini  videlicet  ct  mariii  sui  legittimi,  quam  vicinorum  prcdictorum, 
vend  id  it  coram  nobis  jure  pcrpetuo  et  irrevocabilitcr  possidendas  et 
quomodocumque  voluerint  disponcndas  juxta  condicionem  civitatis 
pronotalc    ab    aulIuLio     approbatam     Tii     ruhi-   n-i    memnrinin     firraiia* 


194  ^^^'  ^37'  ^^^'  —  ^^  ^443- 

temque  perpetuam  sigillum  nostrum  commune  duximus  apponendum. 
Datum  in  festo  beati  Ambrosii  episcopi  atque  doctoris.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  quadragesimo  tercio. 

Originale  in  membrana.  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib. 
reg.  ciy.  zagrab. 

137. 

Anno  I443f  lo.  aprilis.  Badae. 

(Vladislaus)  rex  prohibuit  sub  poena  capitis,  exilii  et  privationis 
omnium  bonorum  ne  canonici  huic  episcopo  (Benedicto)  obediant,  cui 
mandate  cum  hi  obtemperassent,  ad  instanciam  Benedict!  ejusdem 
episcopi  zagrabiensis,  suspensi  et  interdicti  fuerunt,  a  qua  sententia 
appelarunt ;  interim  appropinquantibus  festis  supplicarunt  cardinali 
legato  .  .  .  s.  Sabinae  cardinali  s.  Angeli  vulgariter  nuncupate,  ut 
eos  absolveret,  ne  a  sacris  abstinere  per  festa  cogerentur,  praecipue 
cum  sperarent  se  posse  interim  cum  eodem  episcopo  zagrabiensi  con- 
cordarc  et  non  sponle,  sed  mandato  regio,  ab  obedientia  retraherentur. 
Cardinalis  mandat  abbati  B.  V.  ut  eos  absolvat  a  suspensione  et  etiam 
irregularitate,  si  quam  celebrando  incurrerunt,  ita  ut  inter  40.  dies 
concordent,  intra  quos,  si  non  concordaverint  ipso  facto  in  easdem 
poenas  recidant.  —  Eugenii  IV.  anno  XIII. 

Georgii  Marcelovi^;  Regesta,  ut  supra. 

138. 

Anno  I443»  21.  septembris.  Zagrabiae. 

Coram  conimunitate  civitatis  montis   Grecensis  Mathaeus  FarkaS  Siephano 
Sajko'  carnifici  agrum  vendit. 

Nos  Benedictus,  filius  Michaelis,  judex,  Vrbanus,  Emericus,  Paulus, 
Sebastianus,  Petrus,  Demetrius,  Michael  et  Gcorgius  jurati,  consiliarii 
et  universi  civcs  civitatis  montis  Grechcnsis.  Memorie  commendamus 
per  prescntcs,  quod  vir  providus  et  honestus  Mathias,  dictus  Farkass, 
filius  Egidii  de  Klokoch,  pridcm  juratus,  concivisque  noster  ad  nostram 
personaliter  veniendo  presericiam  confessus  est  in  hunc  modum:  ut 
ipse  quandam  terram  suam  arabilem  in  campo  nostro  sou  civitatis 
predicte  inter  antiquum  meatum  seu  descensum  fluvii  Chernomercz 
vocati  ab  occidentc,  Mathichina  vocatum,  ct  inter  duas  vias  publicas, 
unam  a  meridie  et  alteram  a  septemtrione  cxistentes,  ac  inter  terras 
similiter  arabiles  liberorum  seu  successorum  condam  Joannis  judicis, 
filii  Jacobi   dicti  Bolie  ab  oriente,  mediante  moderno   meatu  seu   de* 


"yoc.  ijp.  —  An,  1445. 


195 


cuTsu  prefati  fluvii  Chernomercz  vocati,  sitam,  simul  cum  quoddam 
fenili  panro,  eidem  terre  arabili  adjacente  habitum  et  exislens,  duo- 
decim  vel  citra  dietas  terre  in  se  continentem,  ipsum  scilicet  Mathiam 
Farkass  a  nobili  et  honesto  viro  Marinche  vocato,  socero  condam 
nobtlis  similiter  et  honesti  viri  Michaelis,  olim  concivis  nostri,  filii 
Andree  de  Japna,  alias  capetaneo  Nandoralbcnse,  nunc  vero  servitore 
magni£ci  viri  domini  Mattkonis  dc  Talouecz  regnonim  Dalmacie, 
Croacie  ac  tocius  Sclauonie  bani,  empcionis  titulo  litteratorie  concer- 
nentera,  prout  habetur  in  quadam  littera  nostra  sou  civitatis  predicte 
privilegiali  tempore  presentis  judicatus  prefati  judicis  nostri  modemi 
de  anno  domini  nunc  presenti  et  infrascripto  feria  sexta  proxima  post 
festum  sancti  Gregorii  pape  atque  doctoris,  aliquamdiu  prcteriti,  pro 
parte  ipsius  Mathiae  Farkass  superinde.  confecta  et  emanata  ac  coram 
nobis  in  specie  producta,  cxprcsse  vidimus  contineri,  simul  cum  om- 
nibus eiusdem  terre  arabilis  ac  dicti  fenilis  cidem  terre  arrabili 
adjaceniis  utilitatibus,  juribus,  usibus,  integrilatibus  et  pertinenciis 
universis,  viro  similiter  provido  Stephano  camilici,  dicto  Zayko,  filio 
Maren  Klokocheuecz,  concivi  similiter  nostro,  ac  per  eum  suis  here- 
dibus  pro  quinquaginta  tlorenis  aureis,  per  eundem  Stephanum  carni- 
licem  prefato  Mathie  Farkass  jurato,  prout  ipsemet  nobis  retulit  jam 
plene  persolutis,  vendidissel^  immo  ex  consensu  virorum  predictorum 
vendidit  et  contulit  coram  nobis  jure  perpetuo  el  irrevocabiliter 
possidendam.  tenendam,  pariter  el  habendam  ac  juxta  condicionem 
civilaiis  prenotate  ab  antiquo  approbatam  quomodocumque  voluerit 
disponendam.  In  cuius  rei  memoriam  atque  testimonium,  firmitatemque 
perpetuara  presentibus  sigillum  nostrum  commune  duximus  appen- 
dendum.  Datum  in  festo  sancti  Mathci  apostoli  et  ewangeliste.  Anno 
domini  millesimo  quadringenicsimo  quadragesimo  tercio. 

E  tranfumpto  saec,  XVII.  In  archivio  rcgo.  Croat.  Slav.  Dalm.  Act.  Jc»» 
fasc.   18.  nr,  20. 

139. 

Anno  1445. 

Gverales  litterae  magistratus  civitatis  montis  Grecensis  super 
vinea  Ambrosii  inslitoris,  lilii  Georgii,  civis  in  territorio  ejusdem  civi- 
tatis habita,  simul  cum  stabulo,  cunctisque  eiusdem  vineae  utilitatibus 
Leonardo  sutori  et  Emerico  agricolae  fratri  eiusdem,  filiis  Nicolai  fabric 
similiter  dvibus  memoratae  civitatis,  alias  sororiis  dicti  Ambrosii,  per 
illosque  ipsorum  haeredibus  pro  quindecim  llor.  auri,  salvo  jure 
montano  in  sex  cubulis  colendisslmo  Latinorum  parocho  videlicet 
vici  Latinorum  annue  obtingente,  percnnaliter  vendita,  emanaiae. 

Act  moQ.  Remet  Fasc.  11    ar.  22.  In  archiv,  rcgn.  Croat,  Slav    Dalm. 


196  Doc.  140.  14.1.  —  An.  1445—1446. 


140. 

Anno   1445,   17.  deccmbris.  Zagrabiae. 

Capitulum  dat  litteras  confirmantes,  quod  Ambrosius  presbiter 
de  Glaunicha,  praebendarius  zagrabiensis  ecclesiae,  cupiens  praedium 
suum  et  suae  praebendae  Zepnicza  vocalae,  impopulare,  omnibus  illo- 
candis  libertatem  dedit,  ut  duodecim  annis  sint  ab  omnibus  servitiis, 
taxis  etiam  extraordinariis  liberi,  demptis  decimis  bladi  et  muneribus 
solitis;  post  duodecim  annos  vero  a  qualibet  sessione  nonnisi  quatuor 
pensas  denariorum,  in  festo  s.  Georgii  duas,  et  duas  in  festo  s.  Mar- 
tini, ac  decimas  bladi  solum  de  terris  suis  tlacalibus  et  munera  so- 
lita,  alias  autem  decimas  extra  tlacales  terras  capitulo  cedant;  taxam 
etiam  regiam  pro  tempore  casualiter  emergentcm  atque  capitularem' 
solvere  debebunt. 

Georgii  Marcelovid:  Regesta,  ut  supra. 

141. 

Anno  1446,  I.  januarii.  Zagrabiae. 

A  BenedlctOy   episcopo   zagrabiensi,    canonicis    zagrabiensibus  jus   testandi 

confinnatur, 

Benedictus  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  ecclesie  zagra- 
biensis. Universis  et  singulis  Christi  lidelibus  presentibus  et  futuris 
harum  litterarum  nostrarum  noticiam  habituris  salutem  et  celestium 
graciarum  continuum  incrcmentum,  ad  perpetuam  rei  memoriam. 
Pastoralis  cura  cui  innitimur  ex  alto  et  nostri  officii  debita  sollici- 
tudo,  qua  insignimur  inmeriti,  ad  ilia  potissime  animo  exercenda  vigi- 
lanti  nos  attendere  satagit  per  que  commune  bonum,  res  publica  et 
cultus  divini  officii  augcri  in  ccclesia  dci  ac  devocio  jugiter  deo  famu- 
lancium  in  cadem  vehcmcncius  et  indefesse  provocari  valeat  et  ac- 
cendi.  Et  si  singulorum  nobis  subiectorum  commodo  quam  et  provi- 
sion! intendimus,  erga  tamen  fratrum  nostrorum  quieiem,  quos  ni- 
mirum  ampliori  et  sinceriori  complectimur  affectu,  curam  eciam 
debcmus  impcndere  solliciciorem,  ut  ipsi  uberius  beneliciorum  donis 
et  libertatum  privilcgiis  fulcitos  se  ipsos  senciant  sccuritatis  clipeo  et 
nostrc  presidio  plcnitudinis  circumcirca;  tandem  cjuod  vivant  quiecius 
et  placabilcm  hostiam  pro  nostra,  vivorumque  et  morluorum  salute 
omnium  ofTcre  possint  crcatori,  nam  cum  eorum  oncra  cxcutimus, 
dum  scandala  removcmus,  nos  in  eorum  quicte  quiescimus  et  utiquc 
fovemur  in  pace.  lit  cum  ullus  vix  modcrnis  sit  tcmporibus,  qui 
pro  libcrtatibus   ecclesiasticis  et    personarum    tuicionibus,    quas  ordo 


t.  f^r.  — 


h^ 


T07 


clericalis  includit,  se  murum  defensionis  apponat;  sane  nobis  hodie 
per  ipsos  venerabiles  viros,  dominos  fratres  nostros  amantissimos, 
videlicet:  prepositum,  lectorem,  cantorem,  archidyaconos,  custodero  et 
singulos  ac  universes  canonicos  dicte  ecclesie  nostie  zagrabiensis 
humiliter  et  devote  exposilo,  quod  cum  ipsi  cominumtcr  et  divisim 
prout  ipsorunr)  prcdecessorcs  semper  a  fundacione  primeva  dicte  ec- 
clesie noslre  zagratsiensis  habuissent,  proul  hodie  haberent,  de  stilo» 
more,  consvcludine  et  observancia  diu  et  Icgittime  prcscriplis  ac 
alias  hucusque  inviolabiliter  et  inconcusse  per  quoslibet  reverendos 
patres  episcopos  zagrabienses,  prelatos  ipsorum,  nostros  videlicet  pre- 
deccssores,  cciam  a  tanto  tempore  cuius  contrarii  seu  inicii  memoria 
horoinum  non  existeret,  observatis  ultra  ea,  que  ipsis  et  aliis  qui- 
busvis  personis  ecclesiasticis  a  jure  communi  forent  indulta  de  qui- 
buslibet  bonis  ipsorum  ac  rebus  mobilibus  et  immobilibus,  tam 
videlicet  dc  ipsorum  beneficiis  huiusmodi,  quam  alio  quocumque  modo 
et  undecumque  acquisitis,  plenam  et  omnimodam  testandi,  legandi  et 
in  ultimo  voto  sui  tcstamenti  ac  testamentura  facere,  quibus,  quo- 
modo  et  cuicumquc  .  .  vellent  disponcndi  potcstatem  pro  sue  Hbito 
voluntatis^  et  in  ipsius  testamentarie  disposicionis  seu  ordinacionis 
fuissent  et  essent  ipsi  et  eorum  predecessorcs  juris  possessione  paci- 
fica,  reali  et  quicla  vcl  quasi.  Ouamquidcm  consvetudinis  et  prescrip* 
cionis  legem  sive  observanciam  plurimorum  nosirorum  predessorum 
prcdictorum,  signanter  bone  memorie  dominorum  Eberhardi,  Johannis, 
PauH,  Stephani  et  Anihonii  cpiscoporum  sive  presulum  condam  za- 
grabiensium,  litlerarum  lestimoniis  ibidem  specietenus  coram  nobis 
exhibiiarum  approbal?ant  fore  confirmatara,  supplicantes  nobis  humi- 
liter et  devote  quaienus  nos  eciam  huiusmodi  ipsorum  pelicionibus 
pateinaHter  incUnati,  quia  ex  ipsorum  predeccssorum  nostrorum  lit- 
tcrarum  tenoribus,  quos  hie  pro  sufficientcr  expressis  et  piesentibus 
pro  inierlis  habere  volumus  ct  habemus^  quibus  eciam  absque  exhi- 
bicione  ipsarura  priarum  littcrarum,  dc  quibus  supra  fit  meiicio,  semper 
et  ubique  fidcm  adhii>eri  volumus  et  deckramus,  comperimus  clarc 
dictam  consvetudiiiem  tt.'^iandi  tore  fuisse  cl  esse  ab  aniiquo  de  sUlo, 
more  et  observancia  eiusdem  nostre  zagrabiensis  ecclesie  ita  per 
omnia  tcntam  et  observaiamac  modo  prehabito  Icgittime  prescripiam 
ct  per  antefatos  predecessores  nostros  contirmatam,  omniaque  alia  et 
singula  ipsorum  narrata  veritate  fulcirl  Idco  nos  ex  certa  sciencia 
nostra  et  animo  deliberaio  prefatam  ipsorum  fratrum  nostrorum  et 
aliarum  ipsius  ecclesie  nostre  personarum  laudabilem  consvetudinem, 
ratam  et  gratam  habentes  ct  approbantes,  presentis  scripli  stabili- 
mcnlo  confirmamus.  et  eisdcm  shigulis  siniirulariter  ac  corum  cuilibct 


198  Doc.  14.2,   —    An,  1447. 


auctoritate  nostra  ordinaria,  qua  fungimur,  eciam  si  necesse  foret, 
denuo  et  nove  nostre  concessionis  titulo  de  gracia  special!  damus  et 
concedimus  irrcvocabiliter  de  singulis  eorum  bonis  sive  de  beneficiis 
eorumdem  sive  aliis  qualicumque  modo  acquisitis  et  habilis,  eisque 
et  eorum  cuilibet  a  deo  coUatis  mobilibus  videlicet  et  immobilibus 
in  vita  pariter  et  in  morte  tarn  a  jure  quam  ab  homine  concessam, 
testandi  et  testamentum  seu  ultimam  voluntatem  faciendi  et  condendi 
juxta  ipsorum  libitum  voluntatis  plenariam  et  omnimodam  potestatis 
facultatem ;  singulas  litteras  nostrorum  predecessorum  predictorum  et 
quevis  alia  ipsorum  munimenta  quoad  omnes  et  singulas  ipsorum 
clausulas,  continencias  et  tenores  in  hiis  et  super  hiis  qualitercumque 
factis  expresse  et  ex  certa  nostra  sciencia  innovantes  in  perpetuum 
valituras  confirraamus.  Harum  nostrarum  vigore  et  testimonio  lit- 
terarum,  sigilli  nostri  appensione  roboratarum.  Datum  Zagrabie  in 
palacio  nostro  episcopali,  solite  nostre  habitacionis,  in  festo  circumci- 
sionis  Domini.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  quadrage- 
simo  sexto. 

Originale  in  membrana.  SigiUum  periit,  zona  sericea  caenilei  colons  pendet. 
In  arch.  yen.  Capit.  zagrab.  Act  cap.  ant.  fasc.  2.  nr.  3.  Farlatti  Illir.  sacr.  Tom. 
V.  pag.  473— 4» 

142. 

Anno  I447i  20.  mail.  Zagrabiae. 

Capitulum  zagrabiense  litteras  Demetrii,  episcopi  tiniensis,  de  sua  ad 
episcopatum     zagrabiensem    translatione    curiae    ramanae    missas ,  falsas 

declarat. 

Beatissime  pater  et  clementissime  domine.  Post  humilem  nostram 
recommendacionem  omni  sinceritatis  et  devocionis  affectu  ad  oscula 
sanctitatis  vestre  pedum  beatorum,  ipsi  sanctitati  vestre  humiliter  sup- 
plicamus  presencium  per  tenorem.  Ex  multorum  relacione  didicimus, 
quomodo  reverendus  in  Christo  pater  dominus  Demetrius  Chwpur, 
tiniensis  ecclesie  episcopus,  nuper  per  certos  suos  nuncios  et  procu- 
ratores  in  romana  curia  in  presencia  beatitudinis  vestre  nee  non  col- 
legio  cardinalium  eiusdem  sanctitatis  vestre  in  eo  gloriatus  extitisset, 
quod  nos  eidem  litteras  nostras  super  consensu  et  assensu  translacionis 
de  sua  ccclcsia  tiniensi  ad  ecclesiam  zagrabiensem  fiendam  nostro  sub 
sigillo  dedissemus.  Scire  dignetur  beatitudo  vestra  gloriosa,  quod  nos 
sub  nostro  sigillo  maiori  sive  minori,  sed  neque  scripto  vel  facto  ad 
huiusmodi  translacionem  fiendam  nullo  tempore  nostrum  consensum 
ad    scitum   nostrum    prebuimus    pariter    et  assensum.    Et  si  forsitan 


D0€.  r^j,  —  An,  1441^ 


199 


aliqua  littera  aul  littere,  quod  non  credimus,  sub  sigillis  noslris  apud 
coinmissarios  felicis  recordacionis  Ewgcnii  pape  in  eadem  causa  re- 
perianiur,  ex  tunc  dicimiis,  quod  talis  littera  aut  littere  fuerunl  ct 
sint  false  nee  de  scitu  ac  voluntate  nostra  emanate;  quia,-  beatissime 
pater,  scirous,  dominum  licncdictum  episcopum  nostrum  virum  doctum 
et  benemcrilum  esse  et  fuisse»  est  enim  arcium  liberal ium  magister 
et  sacre  theologie  baccalaureus  formatus,  ad  regimen  predicte  ecclesie 
aptum  ct  utilem,  tarn  in  spirilualibus  quam  temporalibus  sufficientem, 
qui  ipsam  ecclesiam  plurimis  annis  rexit  et  utiliter  gubemavit»  Ideo 
pater  beatissime,  eidem  sanctitati  vestre  supplicamus  humiliter  et  devote, 
quatenus  divine  retribucionis  intuitu,  eadcra  bealitudo  vestra  vclit 
viam  et  raodum  cogitare,  ut  predicta  iranslatione  mutata,  prefatus 
dominus  Benedictus,  prelatus  noster,  honoribus  suis  pristinis  apud 
ecclesiam  zagrabiensem  conservetur  ct  nobis  restituatur,  quern  per 
presentes  repetimus  quantum  de  jure  possumus,  quia  nostrum  inlcrest 
habere  bonum  et  utilem  pastorem.  Pro  quibus  beatitudo  vestra  nos 
babebit  pro  salute  et  longeva  eiusdem  beatitudinis  vestre  prosperitaic 
bumillimos  exoratores,  quam  altissimus  fellciter  conservare  dignetur 
ad  regimen  ecclesie  sue  sancte  et  universalis  status  christianitatis 
unionem  optatara.  Datum  die  Veneris,  vigesima  mcnsis  maii.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  quadragesimo  septimo. 

Omtores  et  capcUani  capitulum  ecclesie  zagmbiciMis. 

Liber  rubeos  ven.  capituli  eccl    zagrabieosis.  In  archiv,    ind.  Acad,   scient* 
Slav,  merid. 


14a 

Aano  14471  23.  octobns.  Zagnibiac. 
C^ram  i&niitiitu  sagrab,  afmntunitas    civitath  montit   Greccnsh  a  capituh 
zagrabkmi  agros  quo s dam  communitatis  contra  jus  occttpari  VfUtt. 

Nos  Georgius  Glaynar  comes  et  judices  nobilium  comitatus 
zagrabiensis.  Memorie  commendamus  per  presentes,  quod  vir  providus 
et  hone^lus  Matbyas,  iilius  Andree,  juratus  civis  civitatis  moniis  Gre- 
censis  de  juxta  Zagrabiam,  procurator  Icgittimus  virorura  similiter 
providorum  et  honestorura,  judicis  et  juratorum  ac  universorum  civiuro 
et  tocius  communitatis  civium  et  hospitum  et  inhabitatorum  civitatis 
prcnotaie  nominibus  et  m  personis  ipsorum  nostrum  judiciarium 
adiens  conspectum,  nobis  per  modura  protestacionis  et  inhibicionis 
significare  curavit  in  hunc  modura:  ut  sicut  ipse  unacum  dictis  judice, 
juratis  et  universis  civibus  ac  tota  communitate  civiura  et  hospitum 
ac  inhabitatorum  civitatis  prenotate  percepi>sent,  honorabiles  vih  do- 
mini prepositus,  cantor    et    lector    ac  ceteri    domini   videlicet    archi- 


200  Doc.  14J.  —  An.  144Y, 


diaconi  et  canonici  universi  ecclesie  sancti  regis  Stephani  zagrabiensis, 
tempore  banatus  illustris  condam  principis  et  domini,  domini  Her- 
manni  olim  Cilie,  Zagorieque  etc.  comitis  ac  regni  Sclauonie  bani, 
patris  illustris  similiter  principis  et  domini,  domini  Friderici,  dei 
gracia  Cilie  et  Zagorie  predictamm  ac  Ortemburge  etc.  comitis,  nunc 
similiter  predicti  regni  Sclauonie  bani  et  avi  illustris  consimiliter 
principis  et  domini,  domini  Wlrici  eadem  dei  gracia  Cilie  et  Ortem- 
burge ac  Zagorie  predictamm  etc.  comitis  «t  nunc  similiter  ipsius 
regni  Sclauonie  bani  in  anno  videlicet  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo  tricesimo  quinto,  dudum  preterito,  post  mortem  revercndi 
condam  in  Christo  patris  et  domini,  domini  Johannis  olim  pie  me- 
morie  episcopi  predicte  ecclesie  zagrabiensis.  contra  prefatos  judicem 
et  juratos  et  imiversos  cives,  necnon  totam  communitatem  ipsorum 
civium  et  hospitum  ac  inhabitatorum  civitatis  prenctate,  nobilem 
virum  Stephanum  Kuhyngar  de  Kathyna,  tunc  comitem  comitatus  za- 
grabiensis supradicti  ac  iudices  nobilium  eiusdem  comitatus  zagra- 
biensis et  alios  plures  nobiles  viros  ad  reambulandas  et  revidendas 
quasdas  terras  arabiles  ac  rubeta  et  fenilia  ac  prata  et  pascua  ip- 
sorum judicis  el  juratorum  ac  universorum  civium,  necnon  tocius 
communitatis  dictorum  civium  et  hospitum  ac  inhabitatorum  civitatis 
supradicte  intra  veras  metas  et  cursus  metales  territorii  civitatis 
prenotate  a  parte  occidentis  habitas,  sitas  el  cxislentes,  in  quarum 
dominio  ipsi  judex  et  jurati  ac  universi  cives,  necnon  tola  commu- 
nitas  ipsorum  civium  et  hospitum  ac  inhabitatorum  civitatis  prelibate 
a  memoria  hominum  et  hucusque  semper  fueiunt  et  permanserunt, 
absque  consensu,  scitu  et  voluntate  eorundem  judicis  et  juratorum 
ac  universorum  civium  et  tocius  communitatis  civium  et  hospitum 
ac  inhabitatorum  civitatis  sepedicle  eduxissent,  et  ipsos  educendo, 
quasdam  fassiones  minus  iustas  contra  eosdem  judicem  et  juratos  ac 
universos  cives,  necnon  totam  communitatem  ipsorum  civium  et  hos- 
pitum ac  inhabitatorum  civitatis  scpedicte  fieri  procurassent  et  fecis- 
sent,  ac  sibiipsis  supcrindc  lilteras  obligatorias  et  alias  plures  litteras 
ipsius  condam  domini  Ilermanni  bani  sub  sigillo  predicti  Stephani 
Kuhyn<?ar,  tunc  comitis  zagrabiensis,  eiusdem  condam  domini  Iler- 
manni bani  ac  judicum  nobilium  eiusdem  comitatus  contra  voluntalem 
et  consensum  ac  contra  legiltiraas  prohibiciones  et  contradicciones 
prefatorum  judicis,  juratorum  ac  universorum  civium,  necnon  tocius 
communitatis  ipsorum  civium  et  hospitum  ac  inhabitatorum  civitatis 
prenotate  confici  et  emanari  fecissent  et  procurasent  indebite  et  minus 
juste  in  grande  juris  preiudicium  ipsorum  judicis  et  juratorum  ac 
universorum    civium    ac    tocius    communitatis    eorundem    civium    et 


Doc.  1 4 J.  — 


H47 


201 


hospitum  ac  mbabitatortim  civitatis  sepefatc  damnuraque  ipsorum  et 
nocumentum  valdc  raa^num;  cum  tamen  eedem  terre  arabiles,  ac 
ipsa  rubeta  et  fenilia,  necnon  prata  et  pascua  ipsorum  judicis  et 
juratoruni  ac  universorum  civium  et  tocius  communitatis  dictorum 
ciirium  et  hospitum  ac  inhabitatorura  civitatis  sepefale  cos  justo  juris 
titulo  concernere  et  spectare  dinoscuntur  de  jure.  Unde  facta  huius- 
modi  protestacione  prefatus  Malhyas  juralus,  nominibus  et  in  personis 
quorum  supra,  prefatum  Stephanum  Kubyngar  comitem  et  Ipsos 
judices  nobilium  predicti  comitatus  zagrabiensis  et  predictos  nobiles 
vtros  ac  alios  quoslibct  a  predicta  reambulacione  et  revisione  ipsarura 
terrarum  arabilium  ac  rubetorum  et  feniliuro,  necnon  pratorum  et 
pascuoruro,  ac  eciam  ab  ipsa  fassione  eorum  qualibct,  necnon  a 
confeccione,  sigillacione  et  eraanacione  ac  e-^tradacione  tam  obligatori- 
arum  quam  statutoriarum  litterarum  predictarum,  quara  eciam  aliarum 
quarumlibet  litterarum  per  CDsdem  Stephanum  Kubyngar  comitem  et 
judices  nobilium  comitatus  zagrabiensis  supradicti  et  alios  quoslibct 
contra  predictos  judicem,  juratos  et  universes  cives  ac  totam  com- 
munitatcm  civium,  hospitum  et  inhabitatorura  civitatis  prenarrate 
hucusque  quomodocumque  facta,  prefatos  vcro  dominos  ipsius  capituU 
zagrabiensis  et  alios  quoslibct  ab  ipsa  huiusmodi  predictarum  litterarum 
lam  obligaioriarum  quam  statutoriarum  et  aliarum  quarumlibet  lit- 
terarum ipsis  judici,  juratis  et  uuiversis  civibus  ac  toii  communitati 
civium  et  hospitum  ac  inhabitatorura  civitatis  sepefatc  in  facto  dic- 
tarum  Icrrarum  eorum  arabilium  et  rubetorum  ac  fenilium,  necnon 
pratorum  et  pascuorum  eorum  nocivarum  et  contrariarum  confici  et 
emanarifaccione,  procuracione^  extraccione.  recepcione  ac  ab  occupa- 
cione,  detencione  et  usurpacione  predictarum  terrarum  arabilium,  rube- 
torum et  fenilium  ac  pratorum  ct  pascuorum  ac  sibi  ipsis  eas  scu 
ea  appro priacione,  perpetuacione  et  staiuifaccione,  seque  ipsos  in  do- 
minium earumdem  terrarum  arabilium.  rubetorum  et  fenilium  ac  pra- 
torum et  pascuorum  quovjs  quesito  colore,  ingenio,  modoseu  forma  intro- 
missione,  usuum  quoque  et  fructuum  ac  quarumlibet  utilitatum  ipsarum 
percepcione  seu  percipifaccione  quoriuomodo  jam  factis  vel  faciendis 
prohibuit  contradicendo  et  contradixit  inhibendo  publice  et  manifeste 
coram  nobis,  presencium  nosirarum  vigorc  et  testimonio  litterarum 
mediantc.  Datura  Zagrabie  decimo  octavo  die  octavarum  festi  beati 
Michaelis  archangeli.  Anno  doraini  millesimo  quadringentesimo  quadra- 
gesimo  septimo. 

Originde  ia  chAfta.  A  tergo  vestigia  tiium  sigillorum.    lo  archivio  lib,  reg. 


202  Doc.  144.  l^S,  —  An.  144J  -  1449. 

144. 

Anno  1447. 

Funduales  communitatis  civium  montis  Grecensis  super  quodam 
fundo  communi  alias  deserto,  jam  per  Thomam,  filium  Jacobi,  insti- 
torem  et  concivem  suum,  aedificiis  instructo,  simul  cum  certo  adja- 
cente  terrae  spatio,  praefato  Thomae  ac  per  eum  suis  haeredibus  per- 
petuo,  de  mandate  illustrissimi  principis  Ulrici,  Ciliae,  Ortemburgae, 
Zagoriaeque  comitis  nee  non  regni  Sclavoniae  bani,  elargitae. 

Act.  monast.  Remetensis  fasc.  II.  nr.  30.  In  archiv.  regni  Croat.  Slav.  Dalm 

145. 

Anno  1449,  8.  maii.  Crisii. 

Ulricus    comes    Cileae,    ex    quodam    Sigismundi    regis    mandato     nobiles 
possessionatosque    homines   a    civibus    zagrabiensibus    tributum  pro   merce 

exigere  vetat 

Vlricus  dei  gracia  Cilie,  Ortemburge,  Zagorieque  comes  etc. 
necnon  regni  Sclauonie  banus.  Universis  et  singulis  prelatis,  baronibus, 
nobilibus  et  alterius  cuiusvis  status  dicti  regni  Sclauonie  possessio- 
natis  hominibus  et  in  suis  possessionibus  tributa  habentibus  et  tenen- 
tibus,  item  ipsorum  tributariis  ubilibet  constitutis,  presencium  noticiam 
habituris,  salutem  cum  favore.  Ex  litteris  quondam  serenissimi  prin- 
cipis et  domini,  domini  Sigismundi  Romanorum  imperatoris,  ac  Hun- 
garie,  Bohemie  etc.  regis,  pro  parte  fidelium  nostrorum  judicis,  jura- 
torum,  ceterorumque  civium  et  hospitum  ac  incolarum  civitatis  montis 
Grecensis  de  Zagrabia  emanatis,  vobisque  et  cuilibet  vestrum  loquen- 
tibus  ac  coram  nobis  per  eosdem  in  specie  productis,  clarius  vidimus 
contineri,  quod  sua  maiestas  ex  juribus  et  antiquis  libertatibus  ipso- 
rum civium,  alias  coram  sua  serenitate  productis,  ipsos  et  res  eorum 
quaslibet  venales  et  mercimoniales  a  cuiuslibet  tributi  solucione 
exemptos  et  exonerates  fore  reperiens,  vobis  et  cuilibet  vestrum  in 
solidum  id  seriose  mandasset  et  commisisset,  ut  ipsos  cives  et  ho- 
spites  ac  eorum  alterum  racione  alicuius  solucionis  et  exaccionis  tri- 
butarie  in  locis  tributorum  vestrorum  ubivis  habitorum  non  auderetis 
nee  presumpmeretis  quoquomodo  impedire  et  molestare  seu  dampni- 
ficare.  Super  quo  et  nos,  vos  et  quemlibet  vestrum  requirimus  et 
hortamur,  nichilominusque  banali  nostra  auctoritate  vobis  committi- 
mus  et  mandamus  seriose,  quatenus  a  pretactis  judice,  juratis,  cete- 
risque  civibus  et  hospitibus  ac  incolis  annotate  civitatis  montis  Gre- 
cencis  de  Zagrabia,  de  rebusque  et  bonis  eorum  venalibus  et  mercimo- 
nialibus  quibuscumque  in  locis  dictorum  tributorum  vestrorum  et  al- 
terius vestrum  contra  mandatum  prefati   condam   domini   Sigismundi 


Doc^  146,  —  An,  i449^ 


203 


iinperatoris  et  regis  etc.  seu  predictas  eorum  liberUtes,  nullum  tii- 
butum,  nullamve  tributariam  exaccionem  et  solucionem  petcre,  recipere 
et  exlgere  velitis  nee  presumpmatis  modo  aliquali,  sed  ipsos  cives  et 
eomm  quemlibet,  dicta  tributaria  exempcione  necnon  antique  liber- 
tatis  eorum  prerogativa,  ipsis  in  hac  parte  concessa,  uti,  frui  et  gau- 
dere  permittatis  et  permitti  faciatis,  divorum  regum  regni  Hungarie 
muUipliciter  concessanim  graciarum  conteraplacionis  intuitu  et  ectam 
libertatis  antique  dicte  civilatis  monlis  Grecensis  de  Zagrabia  ob 
respeclum,  nostreque  complacencie  singularis  ob  favorem.  Presentes 
quoque  post  earum  lecturam  erga  manus  exhibcntis  semper  sedule 
volumus  rcmanere.  Datum  Crisii  in  festo  apparicionis  beati  Mi- 
chaelis  archangeli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quadra- 
gesimo  none. 

Origixule  in  membrana,  in  margine  inferiort  tmpressttm  est  dgillum,  In  arch. 
lib,   reg,  civil,  ;ta^rab. 


146. 

Anno  1449,   12.  maii.  Crisii. 

Coram   Uirico  bano  et  nobilihus  re^ni    Ladislaus    BUkelc    accusat^    quod 

fureni^    qui   Ladislat  jobagionis    bovem  furto   in    communitatem    civitatis 

mantis   Grecensis  abegti,  deprehendete,  iudiciumque  projiteri  negiexerit, 

Nos  Vlricus  dei  gracia  Cilie,  Ortemburge,  Zagorieque  comes  etc 
necnon  regni  Sclauonie  banns,  Memorie  commend amus,  quod  nos  feria 
secunda  proxima  post  octavas  festi  beati  Georgii  martins  unacum 
regni  nobilibus  pro  faciendo  moderalivo  iudicio  causantibus  in  sede 
nostra  iudiciaria  sedentibus,  egregius  Ladislaus  Bykchele  de  Zelnawar, 
ad  nostram  personaliter  veniendo  presenciam,  presentibus  et  audien- 
tibus  Rawsar,  alias  iudice  ac  Mathia  litterato,  notario  et  Blasio^ 
ci7ibus  civitatis  mentis  Grecensis  contra  eosdem  et  alios  cives 
ipsius  civitatis  montis  Grecensis,  proposuit  eo  modo:  quatenus  nuper 
quidam  fures  seu  malefactores  unum  bovem  iobagionis  antefati 
Ladislai  Bikchele  subtraxissent,  idemque  iobagio  vestigia  ipsius  bovis 
sequens  ad  dictam  civitatem  per  ipsius  vestigia  venisset ;  mox  et 
in  continenti  ipsum  bovem  in  specie  in  curru  Symonis,  concivis 
eiusdem  civitatis  reperisset,  et  eundem  per  indices,  iuratosque  et  asses- 
sores  ipsius  civitatis  sibi  iusticia  medianle,  ut  moris  est,  de  consvetu- 
dine  regni  extradeie  postulasset,  vol  ens  iuramentum  prestare  super 
illo  bove,  ut  est  consvetudo  regni,  aut  quod  venditorem  illius  bovis, 
qui  ipsum  illi  Symoni  vendiderat,  deraonstraret,  quod  eidem  facere 
recusassent,  in  preiudicium  dicti  exponentis  et  darapnum  valde  mag- 
num. Quo  audito  memoraii  Rawsar,  iudex,  Mathias  litteratus  et  Blasius, 


204  Doc,  147*  —  An.  1449, 


ut  premiltitur,  in  ipsorum  et  aliorum  civium  civitatis  mentis  Gre- 
censis  personis  in  nostram  exurgentes  presenciam,  responderunt  ex 
adverse,  quomodo  ipsi  et  dicta  civitas  tali  libertate  fruerentur,  ut 
quicumque  aliquanim  rerum  furtive  ablatarum  eraptorem  earum- 
dem,  nostri  de  medio,  nominate  non  posset,  talis  solummodo  precium 
talium  rerum  et  non  plus  rehabere  posset ;  et  in  huius  declaracionem 
verborum  suorum  quasdam  litteras  nostrum  produxerunt  in  con- 
spectum,  in  quibus  inter  cetera  continebatur :  ut  nisi  aliquis  ex  ipsis 
se  per  testes  iuridicos  in  facto  huiusmodi  rerum  ablatarum  expurgare 
non  valeret,  tales  res  iuxta  consvetudinem  ab  antiquo  observatam 
solvere  seu  extradare  teneretur.  Et  quia  nobis  et  ipsis  regni  nobilibus 
id  prospicue  agnoscebatur,  ut  ex  converso  ipsum  venditorem,  scilicet 
a  quo  asserebant  ilium  bovem  fuisse  emptum,  et  neque  iuramentum 
prestare  est  admissus  super  ipsum  bovem,  ut  moris  est,  quod  idem 
index,  iurati  et  assessores  memorati  secundum  regni  consvetudinem 
ipsum  bovem  aut  in  specie  extradare  vel  plene  persolvere  tenerentur. 
Presentes  sigillo  vicebanorum  et  comitum  nostrorum  crisiensium  fe- 
cimus  consignari.  Datum  Crisii  septimo  die  termini  prenotati.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  quadragesimo  nono. 

Originale  in  charta,  a  tergo  vestigium  impressi  sigiUi.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 

147. 

Anno   1449,   13.  maii.  Crisii. 

Coram    Ulrico  bano  et  nobilibus  regni,  Hcnning  de  Sused  incusat  commu- 

niiatem  civitatis  montis  Greccnsis,  quod  viam  sub    Sused  sitam  vitavit,  no- 

vamque  viam,  quae  fert   Crapinam  et  Stubicam,  munivit,  ut  tributum  pro 

inercimoniis  detrectaret, 

Nos  Vlricus  dei  gracia  Cilie,  Ortemburge,  Zagorieque  comes  etc. 
necnon  regni  Sclauonie  banus.  Alemorie  commendamus,  quod  nobis 
feria  secunda  proxima  post  octavas  festi  beati  Georgii  martiris  unacum 
regni  nobilibus  pro  faciendo  moderativo  judicio  causantibus  in  sede 
nostra  judiciaria  sedentibus,  egregius  Henyngh  de  Zomzedwar,  perso- 
naliter  nostram  vcniens  in  presenciam,  prcsenlibus  et  coram  nobis 
astantibus  Blasio,  filio  Pauli,  Corardo  Rawsar  et  Matheo  notario,  ci- 
vibus  civitatis  montis  Grecensis,  contra  eosdem,  necnon  judicem  et 
juratos,  ceterosque  cives  et  inhabitatorcs  ciusdem  civitatis  proposuit 
eo  modo:  quomodo  iidem  judex,  jurati,  civesque  et  inhabitatores 
prenominate  civitatis  zagrabiensis  obmissa  et  postergata  magna  et 
publica  via  de  dicta  civitate  zagrabiensi    versus   castrum   suum  Zom- 


Doc,  147,  —  An.  14,49, 


205 


zcduar  predictum  et  Iributum  sub  eodem    castro    exigi    solitum    du- 
ceniera,  quandam  aliam  novam  viam  versus    possessionem    Ztulbicza 
et  ab  inde  ad  Krapinam  tendentem  adinvenientes  et  sibi  ipsis  eligentes, 
tam  in  dicto  loco  ipsius  sui  tributi  sub  dicto  castro  Zorazeduar  exigi 
soliti,  quarn  edam  in  dicta  alia  nova  via    per    eosdem  adinventa   de 
rebus  et  animalibus  ipsorum  venalibus  ex  mercanciis   tribula  sibi    et 
suis  tributariis  dare  et  exsolvere  nollent  et  recusaient  in  suum  preiu- 
dicium  et  dampnum  valde  magnum,  ex  parte  quorum    sibi    per   nos 
judicium  et  justiciam  postulavit  imperliri.  Ouo  audito  prefati  Blasius, 
Corardus  et  Matheus,  cives,  in  ipsorum  et  dictorum  judicis,  juratorum, 
aliorumque     civium    et    inhabitatorum    prefate    civitatis   zagrabiensis 
nominibus  et  in  personis  nostram  exurgentes    in   presenciam    respon- 
demnt  ex  ad  verso:  quomodo  ipsi,  predictusque  judex,  jurati,  ceterique 
cives  et  inhabitatores    dicte    civitatis    zagrabiensis    intra    terminos   et 
limites  regni  Hungarie  et  parcium  sibi  subiectarum    tarn  de  personis 
quam  de  rebus  et  mercimoniis  eorum    quibuslibet    tributum    solvere 
non  tenentur,  et  in  huiusmodi  comprobacionem    litteras  olim  serenis- 
simi  principis  domini  Bele  regis  quarii,  anno  domini  millcsimo  ducen- 
tesimo  sexage^imo  sexto,  nono    kalendas    dccembris,  regni  autem  sui 
tricesimo  primo  privilegialiter  emanaias,  dupplici  suo  sigillo  autentico 
valiatas,  coram  nobis  curarunt  exhibere,  in    quibus    inter    cetera  hec 
clausula  adinvcniebatur:  Item  tributa  infra  regales  terminos  in  nullo 
loco  solvere  teneantun  Quibus  exhibitis  prefatus    Hennyngh   alegavit 
tali  modo:  quod  quamvis  prefalus  condam  dominus  Bela  rex     prcli- 
balis  civibus    zagrabiensibus  pretactam  libertatem  in  prefata  clausula 
in  prenarratis  litteris  suis  adinventam  declaratam  dederit  et    consen* 
serit,  taracQ  quia  in    huiusmodi    clausula    ipsi   cives    zagrabienses  de 
rebus  eorum  mercimonialibus  a  solucionc  dicli  tributi  minimc  exempli 
fore  denolarenlur,  ob  hoc  ipsi  cives  prefatum  tributum    de   pretactis 
ipsorum  rebus  et  animalibus  in  loco  dicti  sui    tributi    sicuti    alias  a 
nonnullis  retroactis  temporibus    usque    in    presenciarum    exsolvissent, 
dare  el  persolvere  deberent  et  tenerentur*  In  facto  autem  pretitulato 
sui  tributi  antiquiora  et  efficaciora  jura,    quam  predict!  judex,  jurati, 
civesque  et  inhabitatoics  prenotate  civitatis  zagTabiensis,  haberet  ema* 
oata,  que  non  ad  pre^ens^  sed  in  termino  ulteriori,  per  nos  sibi  dando, 
coram  nobis  producerc  et  exhibere  prompius  essel   et  paralus.    Unde 
nos  hiis  perceptis    judicanles    commisimus    eo    modo,    ut  memoratus 
Hennyngh  sed  et  annotali  judex,  jurati  et    cives    prescripta    ipsorum 
jura  et  literaria  instrumcnta,  que  in    facto    preiacli    tributi    haberent 
confccta,  in  octavis  festi  beati  facobi  apostoli.  nunc  Venturis,  in  sedc 
sagrabicnsi  coram  nobis  exbibere  teneantur,  ut  hiis  visis  judicium  et 


do6 


Doc,  14S,  —  An,  14.50, 


justiciam  facere  valeamus  inter  partes  in  premissis  prout  dictabit 
ordo  juris,  Presentes  sigillo  ricebanonim  et  comitum  nostrorum  cri- 
siensium  fecimus  consignari.  Datum  Crisii  octavo  die  termini  preno- 
tali  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quadragesimo  none. 


E  transutnpto  cotnitis  Friderici  de   lUiDo 
zagmbieosls. 

148. 


1450.     In    archivio   lib.  reg.  civit. 


Circa    an.   1 450,    mease  nuirtio. 

Magisiratus   civitaiis    Capromae   de   sententia   in  cama  quad<tm  pronun' 
tiata  cammunitatem  civitatk  month   Grecensh  pcrcontatur, 

Fralernali  salutacione  omni  caritate    fratres    et   amici  nostxi  in 
Christo  dilecti.  Noiilicamus  vestris  amiciciis  per   presenies,   quomodo 
nuper   videlicet  feria  secunda  ante  camisbrevium  talis  causa  contigit, 
quod  venimus  in  civilatem    Kapranchara  cL    cum  sedemus    in    demo 
judicis  eiiisdem  civitatis,  extunc  veniens  coram  nobis  Johannes  Pranuch, 
civis  de  Salczprug,  conqucrebatur  judici  seu  nobis  eo  modo:  quomodo 
ipse  venisset  in  eandera  civitatem  et  assumpsisset  ab  uno  cLve  nostro, 
videlicet  Fabiano,  unam  domum  ad  dcponenda    sua    mercimonia    suo 
in  precio,  quiquidem    Pranuch  ibidem  perraanens  apud  eundem   hos- 
pitem  suum  non  pauco  tempore,  premeditans  se  idem  Johannes  supra- 
dictus,  emit  civille^    terras  arabiles    el  certas    possessiones    in  eadem 
civitate,  ut  socius  eorum  civium  firmus  exstitisset  in   eadem  dvitate 
Kaprancha,  Cum  vero  voluisset  cxire  in  fundum  suum    emticium  de 
domo  apreciato  cum  rebus  suis,    videlicet    pannis   et    ceteris,    extunc 
idem  hospes  suus,  a  quo  domum    apreciaverat,   irruens  super   famili- 
ares  suos,  Johanne    nesciente,    unura  pannum    absque    voluntate  sua, 
vi  pro  se  recepisset,  dicens:  obligalur  michi   cum  precio  et  expensis, 
sed  tamen  primo  avidice  minimc  requisierat;  dicens,  idem    Johannes 
SIC    coram    nobis    constitutus   quenilose:    domini  judex    ac  magistri 
tavernicorum    conquer o    vobis    super   eo    facto ,    quomodo    Fabianus 
nuper  hospes   raeus,  modo  vero  socius,    cum    sim    ila  civis   sicut    et 
ipse,   recepit    a    familiaiibus   meis    unam  peciam  panni,  quod  nesclo 
utrum  sit  nigrum  vel  album    aut    nibeura,    sua    potencia    mediante, 
dicens  :  si    essem  debitus,  deberet  me  cum  iusticia  ante  judicem   vcl 
coram  vobis  proquerere,  sed  hoc  roinime    fecit.    Extunc  nos  eundem 
Fabianum  ad  nos  vocavimus  et  ex  biis  omnibus  suprascriptis  eundem 
interogavimus  cur  et    quare    hoc    fecissel;    quiquidem    respondit,    ut 
prenotatur,  quod  ei  debitus   foret    et  exisieret  dicens:  ideo  sum  judex 
domus  meej  quod  nobis  justum  non  videbatuj-«  ut  absque  judice   et 


Doc.  J4g.  —  I4SO. 


307 


juristramite  in  civitate  libera  possit  se  unus  solus  a  socio  suo  satis- 
faccionem  pro  se  inpendere,  nisi  coram  judice  et  juristramite  decre- 
vetar,  Ideo  nos  eundem  parnium,  per  eundem  qui  reciperat,  vi 
fecimus  coram  nobis  aportari  dicentes  sic:  Johannes  est  hoc  pannus 
tuus,  qui  animadvertit:  hoc  est  pannus  meus.  Nos  vero  e  con^rario 
dicebamus:  si  est  pannus  tuus  recipias  eum  et  serves,  tu  tanta  habes 
quod  poteris  nobis  judicio  astare ;  quiquidcm  respondit :  nolo.  Iterum 
alium  aliciavimus,  qui  eundem  pannum  reciperat,  videlicet  hospitem: 
recipias  eundem  pannus  et  serves  eum  usque  iusticia  venerit  sicut 
primo  recepisti  et  quocumque  causa  discucierit  illo  tempore  ibi  detur ; 
qui  quidem  recusavit  se  recipere,  dicens:  cum  fecistis  hue  per  me 
portare,  abhinc  ego  nolo  amplius  reportare,  sed  mea  cum  quibus  obli- 
gaiur  raihi  ab  eodem  volo  rehaberc;  et  nullus  voluit  pannum  assump- 
mere  seu  recipere.  Ideo  nos  eundem  pannum  pro  se  recepimus,  De  ceteris 
vero  querimoniis  inter  ipsos  ita  judicium  deiudicamus,  quod  eosdem 
judex  ipsorum  haberet  deiudicare»  et  hcc  queritur  quia  auctor  non 
susteutabatur  judicem,  modo  utrura  iuste  deiudicavimus  et  quidquid 
exinde  deiudicaveritis,  nobis  vestris  in  littcris  amicabiliter  rescribatis. 
Scripta  in  Karaprancza  feria  tercia  proxima  post  dominicam  Letare. 
In  cuius  rci  memoriam  sigillum  nostrum  duximus  apponendum,  ob 
cautellamque  maiorem  cum  sigillo  judicis  fecimus  consignari. 

Hec  Nicolaus  ac  Michael  nobile^  viri  vicecastellani  de  Kewar^ 
magistri  vicetavemioorum,  amici  vestri  in  omnibus. 

(A  tergo).  Providis  et  circumspectis  viris  judici,  juratis  ac  uni- 
versis  civibus  seu  hospitibus  civitatis  Zagrabiensis,  amicis  nostris 
karissimis. 


Originale    m    charliu    A    tergo    vestigium 
lagrabiensis. 


!>igiUi.     In  archivio  Ub,  reg.  civ. 


149. 

Anao  14  so*  <>«  Julii.  Propc  Ztikolcam. 

Ulrkui   comes    Ciitae   €t   banuSt  cammunitaH   civitatis   mantis  Grtcmsis 

mandate  ut  res   it  bona   Htltnae,   qum   Sudt/  avis  uxor  fuit^  Grcgorio 

cuidam,  qui  se  ejus  ncpotem  fateiur,  administramia  tradat^ 

Vlricus  dci  graeia  Cilie,  Ortcmburge,  Zagorieque  comes  etc. 
necnon  regni  Sclauonie  banus.  Providi,  lideles  nobis  grate  dilecti, 
Quemadmodum  Corardum  Rausther  etc.  ci?em  civitatis  montis  Gre- 
censis  ex  parte  quarumdam  causarum  testamentalium  transmisistis  ad 
nos»  cuius  dicta  sane  intelleximus,  ita  dileccionibus  vestris  serie  pre- 
fiencium  committimusj  volentes,  ut  res  et  bona  condam  Helene  relicte 


2o8  Doc,  ISO.  —  An.  1450. 


Nicolai  Zudich,  Gregorio,  qui  se  nepotem  eius  fatetur,  dare  et  com- 
mittere  velitis,  sic  ut  ipse  eisdem  utatur  in  civitate  nostra  et  non  ad 
manus  divertat  alienas,  donee  lacius  informati  eriraus,  ipsum  verum 
esse  heredem.  Pecuniam  autem  apud  te  Seboldum  usque  adventum 
nostrum  volumus  retineri.  Revera  pro  parte  pellificis  iterum  man- 
damus, quatenus  eidem,  quidquid  sibi  testamentaliter  legatum  est,  de- 
putetur,  residuum  autem  secundum  hactenus  introductam  consvetu- 
dinem  et  privilegia  civitatis  vestre  ad  ipsius  fabricam  vel  pia  loca 
distiibuatur;  vestras  cnim  in  hoc  non  desideramus  infringere  liber- 
tates.  Datum  in  exercitu  campestri  ante  civitatem  Zakolcza  feria  quinta 
post  festum  sancti  Vdalrici  episcopi.  Anno  MCCCCL. 

(A  tergo).  Fidelibus  et  providis  Seboldo  capitaneo  nostro  zagra- 
biensi,  necnon  iudici  et  iuratis  civitatis  nostre  mentis  Grecensis,  nobis 
grate  dilectis. 

Originale  in  charta.  Tergo  sigillum  impressum.  In  archivio  lib.  reg.  civit. 
zagrabiensis. 

150. 

Anno  1450,  20.  August!.    Zagrabiae 

UlricuSy  comes  Ciieae  et  banus,  in  causa,  quae  inter  Henningum  et  com- 
munitatem   civitatis   montis    Grecensis   agitur,  diem   constitutam  prorogat, 

Nos  Vlricus  dei  gracia  Cilie,  Ortenburge,  Zagorieque  comes  etc. 
necnon  regni  Sclauonie  banus.  Damus  pro  memoria,  quod  instrumen- 
talem  exhibicionem,  quam  egrcgius  Ilennyng  de  Zomzedwar  contra 
judicem,  juratos  et  cives  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam, 
iuxta  continenciam  litterarum  nostrarum  prorogatoriarum  super  factis 
in  litteris  nostris  adjudicatoriis  contentis  in  octavis  fesli  beati  Jacobi 
apostoli  facerc  tenebatur  coram  nobis,  de  voluntatc  nobilium  regni 
ad  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli  nunc  proxirae  venturas 
duximus  prorogandam.  Presenies  sigillo  egrcgii  Georgii,  filii  Stephani 
Farkasii  de  libress,  comitis  nostri  zagrabiensis,  fccimus  consignari. 
Datum  Zagrabic  dccimo  nono  die  termini  prcnotati.  Anno  domini 
millcsimo  quadringcntesimo  quinquagcsimo. 

(A  tergo),  Pro  judice,  juratis  ac  civibus  universis  civitatis  montis 
Grecensis  dc  juxta  Zagrabiam  contra  egrcgium  Ilennyng  de  Zom- 
zedwar ad  octavas  fcsti   beati  Michaelis  archangeli,  prorogatorie. 

Originale  in  charta.  A   terpo  vestigium  sigilli.  In  nrch.  lib    rep.  civ.  zagrab. 


Doc.  I^I.  —  An.  1450.  209 


151. 

Circa  an.   I450,  21.  septembris.  Ciliae. 

Ulricus    comes   Cikae   et  banus,    comitatui  crisicnsi  praecipity  ut  causam, 
quae  inter  capitulum  zagrabiense,  communitatemque   civitatis   montls    Gre- 
censis  de  sedecima  vini  et  frugum  in  territorio  civitatis   montis    Grecensis 
excrescentium  agitur,  ad  fine fn  adducat. 

Vlricus  dei  gracia  Cilie,  Oitunburge,  Zagorieque  comes  etc. 
necnon  regni  Sclauonie  banus.  Fidelibus  nostris  egregiis  Georgio  de 
Bykzad  et  Thome  de  Zyrak  vicebanis  et  comitibus  nostris  crisiensibus, 
ipsorumque  vicecomitibus  et  judicibus  nobilium  comitatus  crisiensis 
eiusdem,  salutem  et  graciam.  Occasione  sedecime  vinorum  et  frugum 
in  territorio  civium  montis  Grecensis  de  Zagrabia  annuatim  excrescen- 
cium  inter  prefatos  cives  zagrabienses  ab  una  et  honorabile  capitulum 
ecclesie  zagrabiensis  ex  altera  partibus,  conlencio  et  lis  est  suborta 
atque  in  presenciam  nostram  partes  per  predictas  pro  sui  discussione 
et  deliberacione  extitit  deportata.  Et  verum,  quia  nos  aliis  multum 
arduis  pro  nunc  occupati  negociis  et  peragendis  cause  huiusmodi  et 
eius  discussioni  commode,  prout  deceret,  vacare  non  valemus,  valentes 
ergo  et  acceptantes  presentibus  causam  ipsam  in  facto  prefate  sede- 
cime partes  inter  predictas  motam  et  suscitatam,  discussioni  et  deli- 
beracioni  vestris,  nostri  in  persona  fiendis,  presencium  serie  submi- 
simus.  Super  quo  lidelitati  vestre  firmiter  precipientes  mandamus, 
quatenus,  habitis  presentibus,  in  proxime  Venturis  octavis  festi  beati 
Michaelis  archangeli,  convocatis  partibus  predictis  et  vestri  in  pre- 
senciam accersitis,  prout  eedem  eciam  id  se  coram  (nobis)  retulerint, 
visis  et  examinatis  earumdem  juribus  et  literalibus  instrumentis  coram 

vobis  ac  regni  nobilibus  in  sede   vestra  crisiensi ipsarum 

aliis  quibuslibet  probabilibus  documentis,  unacum  dicti  regni  nobi- 
libus   deliberantes,    id    adinvenire debcalis,    cui    parcium 

predictarum  sedecima  huiusmodi  de  jure  et  regni  consvetudine  pro- 
venire  et  administrari  debeat  et  (teneatur),  ac  tandem  deliberacionis 
et  discussionis  seriem,  prout  fucrit  expediens,  nobis  vestris  in  litteris 

rescribere    studeatis    et    s(ilis    obligati) Presentibus   perlectis, 

exhibenti  restitutis.  Datum  Cilie  in  festo  beati  Mathei  apostoli.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo 

E  transumpto  lacero  et  exeso,  vicebanorum  Georgii  de  Bykzad  et  Thomae 
de  Zyrak.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient.  Slav    merid. 


^\ 


aio  Doc.  IS 2.  153.  —  An.  14.50. 

152. 

Anno  1450,  6.  octobris.  Zagrabiae. 
Communitas  civiiatis  montis  Gr£C£nsis,  Fridericum  banum  rogat,  ut  Heningi 
de  nova  via  munita  accusationis  exemplar,  sibi  edaiur, 

Nos  Fridericus  dei  gracia  Cilie,  Ortenburge,  Zagorieque  comes 
etc.  necnon  regni  Sclauonie  banus.  Memorie  commendamus,  quod 
nobis  in  octavis  fasti  beati  Michaelis  archangeli  unacum  regni  nobi- 
libus  pro  faciendo  raoderativo  iudicio  causancium  in  sede  nostra  ju- 
diciaria  sedentibus,  magister  Matheus,  notarius  civitatis  montis  Gre- 
censis,  ad  nostram  veniens  presenciam  exhibuit  nobis  quasdam  litteras 
illustris  principis  domini  Vlrici,  dei  gracia  etc.,  nati  nostri  carissimi, 
tenons  infrascripti,  petens  nos  sumpma  cum  instancia,  ut  tenorem 
eanimdem  de  verbo  ad  verbum  transumpmi  et  transcribi,  presenti- 
busque  litteris  nostris  patentibus  inseri  faciendo,  eidem  dare  digna- 
remur  juris  sui  ad  cautelam.  Quarum  tenor  talis  est:  (vide  Doc.  147. 
de  anno  1449).  Nos  itaque  peticionem  annotati  Mathei  notarii 
justam  fore  agnoscentes,  easdem  litteras  transcribi  et  transumpmi 
de  verbo  ad  verbum  sine  diminucione  et  augmento  aliquali  facienles, 
presentibus  litteris  nostris  inseri  ac  sigillo  comitis  nostri  zagrabiensis 
fecimus  consignari.  Datum  Zagrabie  die  termini  prenotati.  Anno  do- 
mini millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo. 

Originale  in  charta.  Tergo  impressum  est  sigiUum.  In  archivio  lib.  reg. 
civ.  zagrab. 

153. 

Anno  1450,  24.  octobris.  Zagrabiae. 
Fridericus  banus  capitulo  zagrabiensi  mandat,  ut  Heningum,  qui  adversus 
communitatem  civitatis  montis   Grecensis  litem  agens  die   constituta   in  ju- 
dicium non  venity  mulctam  minitans,  in  jus  diet, 

Amicis  suis  revcrendis,  capitulo  ecclesie  zagrabiensis.  Fridericus 
dei  gracia  Cilie,  Orteraburge,  Zagorieque  comes  etc.  necnon  regni 
Sclauonie  banus,  amiciciam  paratam  cum  honore.  Noveritis,  quod 
quia  in  causa  inter  egregium  Hennyngh  de  Zomzedwar  actorem,  ab 
una  et  inter  judicem,  juratos  et  universes  cives  civitatis  montis  Gre- 
censis de  iuxta  Zagrabiam  in  causam  attractos,  partibus  ex  altera, 
juxta  contenta  noslrarum  prorogatoriarum  super  factis  in  quibus- 
dam  litteris  illustris  principis  domini  Vlrici  comitis  etc.  et  dicti  regni 
Sclauonie  similiter  bani,  filii  nostri  carissimi  adiudicatoriis,  contentis, 
ia  presentibus  octavis  festi  beati  Michaelis  archangeli,  coram  nobis 
mota    et    habita,    prefatus    Hennyngh  de  dicta  Zomzedwar  per  legit- 


Doc.  IS 4^   —  An,  1450,  211 

timum  procuratorem  dictorum  in  causam  attractorum  legittimis  et 
congruis  diebus  ipsanim  octavarum  coram  nobis  expectatus,  dictam 
suam  accionem  executurus,  actor  existens,  nostram  in  presenciam  non 
venit  neque  misit,  sed  se  mediantibus  litteris  nostris  judicialibus  exinde 
confeclis  in  judiciis  agravari  permisit;  et  ob  hoc  prefatus  Hennyngh 
premissam  causam  suam  executurus,  de  dictisque  judiciis  nobis  et 
parti  adverse  satisfacturus  contra  memoratos  judicem,  juratos  et  cives 
prescripte  civitatis  montis  Grecensis  nobis  evocandus  fore  videbatur, 
pro  eo  vestram  amiciciam  presentibus  petimus  diligenter,  quatenus 
vestrum  mittatis  hominem  pro  testimonio  lidedignum,  quo  presente 
Georgius,  filius  Pauli,  de  Mlaka,  aut  Johannes,  filius  Iwan,  de  Bre- 
zouicza,  vel  Stephanus,  lilius  Nicolai  de  eadem,  sive  Valentinus,  filius 
Briccii  de  Chrenkowcz,  seu  Martinus,  filius  Petri  de  Sytharia,  sive 
Ladislaus  litteratus  de  Drenowa,  neve  Demetrius,  lilius  Martini  de 
eadem,  ceu  Iwan,  filius  Nicolai  de  Glawnycza,  aliis  absentibus,  homo 
noster  ad  prefatum  Hennyngh  de  Zomzedwar  accedens  evocet  eundem 
contra  memoratos  exponentes  dictam  accionem  suam  executurum,  ac 
de  dictis  judiciis  nobis  et  parti  adverse  satisfacturum  nostram  in  pre- 
senciam in  sedem  zagrabiensem  ad  octavas  festi  Epiphaniarum  do- 
*mini  nunc  venturas.  Et  post  hec  ipsius  evocacionis  seriem,  ut  fuerit 
expediens,  cum  nomine  evocati  ad  octavas  easdem,  nobis  more  solito 
rescribatis.  Presentes  sigillo  comitis  nostri  zagrabiensis  fecimus  con- 
signari.  Datum  Zagrabie  decimo  nono  die  diei  octavarum  dicti  festi 
beati  Michaelis  archangeli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
quinquagesimo. 

£  transumpto  capituli  zagrabiensis  de  anno  1450.  In  archiv.  incl.  Acad. 
Scient.  Slav,  merid. 

154. 

Anno  1450,  26.  octobris.  Zagrabiae. 

Fridericus   hanus    statuit,    ut  Heningus  sui  juris  tributi  a  civibus  montis 
Grecensis  exigendi  testimonial  si  habeat,  ad  judicem  afferat, 

Nos  Fridericus  dei  gracia  Cilie,  Ortenburge,  Zagorieque  comes 
etc.  necnon  regni  Sclauonie  banus.  Memorie  commendamus,  quod  cum 
in  presentibus  octavis  festi  beati  Michaelis  archangeli,  adinstar  alias 
consvetum,  littere  judiciales  pronunciarcntur,  inter  aliasque  litteras 
tempore  dicte  pronunciacionis,  littera  judicial  is  pro  parte  egregii 
Hennyngh  de  Zomzedwar  contra  judicem,  juratos  et  universos  cives 
civitatis  montis  Grecensis  in  facto  produccionis  litterarum  seu  littera- 
lium  instrumentorum  per  eundem  egregium  Hennyngh  in  dicta   sede 


212  Doc,  154.  —  An.  14.^0- 

judiciaria,  mediantibus  lilteris  illustris  principis  domini  Vlrici  etc.  nati 
nostri  carissimi,  adiudicatoriis  exhibere  assumptarum  emanata,  pronuncia- 
relur  et  ut  moris  est  tripliciter  proclamata  fuisset,  ipsi  judex,  jurati  et 
universi  cives,  immo  nee  procurator  eorumdem  ad  dilaniandam  eandem 
ibidem  comparere  aliquatenus  valuissent,  mox  procurator!  dicti  egregii 
Hennyngh  iuxta  sedis  ipsius  consvetudinem  ipsa  littera  judicialis  per 
notarium  dicte  sedis  assignata  fuisset ;  statimque  Matheus  litteratus 
procurator  et  notarius  dicte  civitatis  zagrabiensis,  adhuc  eodem  procu- 
ratore  dicti  Hehnyngh  ibidem  existente,  ad  premissa  respondere,  pre- 
scriptam  eciam  litteram  judicialem  dilaniare  ac  birsagium  si  ipsi 
cives  racione  previa  in  aliquo  convicti  extitissent  deponere  promptus 
fuerat  et  paratus.  Quiquidem  procurator,  ut  premittitur,  annotati 
Hennyngh  per  Georgium  Marethych  judicem  nobilium  ad  deponendam 
et  restituendam  eandem  litteram  et  ad  recipiendum  ipsum  birsagium 
legittime  amonitus,  premissa  facere  minime  voluisset  in  preiudicium 
dictorum  judicis,  juratorum  et  civium  universorum  valde  magnum, 
ex  parte  cuius  ipse  Matheus  litteratus  in  sua  necnon  annotatorum 
judicis,  juratorum  et  civium  civitatis  predicte  personis,  per  nos  in 
premissis  sibi  judicium  et  justiciam  peciit  inpertiri.  Quibus  sic  habitis 
et  perceptis,  licet  prescripta  littera  judicialis  premisso  modo,  racione 
modice  absencie  ipsorum  judicis,  juratorum  et  civium  dicte  civitatis 
eidem  procuratori  dicti  Hennyngh  per  eundem  notarium  dicte  sedis 
sit  assignata,  tamen  quia  ipse  procurator  dicti  Hennyngh  per  prefatum 
procuratorem  dictorum  judicis,  juratorum  et  civium  dicte  civitatis 
ibidem  preventus  et  per  ipsum  judicem  nobilium  ad  levandum  ipsum 
birsagium  necnon  ad  recipiendos  dictos  sex  solidos,  legittime  amo- 
nitus, premissa  facere  minime  voluisset,  ideo  nos  unacum  predictis 
nobilibus  nobiscum  in  judicio  existentibus  judicantes  decrevimus  pre- 
fatum procuratorem  dicti  egregii  Hennyngh  non  obstante  extraccione 
et  contumaci  detencione  dicte  littere  judicialis,  ad  premissa  respondere 
litlerasque  et  litteralia  instrumenta,  si  que  ipse  Hennyngh  se  in  facto 
dicti  tributi  habere  pretenderet,  eundem  Hennyngh  iuxta  suum  as- 
sumptum  aut  dictum  procuratorem  suum  contra  ipsos  cives  exhibere 
et  producere  debere,  ipsamque  litteram  judicialem,  nuUius  vigoris 
existere  nee  in  aliqua  firmitate  permanere  debere,  harum  nostrarum 
vigore  et  testimonio  litterarum  mediante.  Quas  sigillo  egregii  Georgii, 
filii  Farcasii  de  Kbres,  comitis  nostri  zagrabiensis,  fecimus  consignari. 
Datum  Zagrabie  vigesimo  die  octavarum  predictarum.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo. 

Originale  in  cbarta.    A    tergo    vestigium    impressi  sigilli.     In    archivio    incl. 
Acad.  Sdent.  Slavor.  mciiJ. 


Doc.  isj.  —  Ar.  1450. 


at3 


155. 

A II  no  1450.  30.  octobiis.  Zagrabiae. 

Coram    capituh    zagrab,    communitas    dvitatis    mentis   Greamis  occurrif 
Hen  in  gum  abjudicaia  trtbuta  a  $e  ipsa  Jla^itart\ 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memoiie  commendamus  per 
prcsentes,  quod  providua  et  honeslus  vir  magister  Matheus,  filius 
Luce,  notarius  et  civis  civitatis  mentis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam, 
procurator  legittiTiius  judicis,  juratorum  et  universorum  civium  et  inco- 
larum  predicte  dvitatis  in  sua,  ac  eiusdem  judicis,  juratorum  ac  aliorum 
quorum  supra  personis,  nostri  veniens  in  presenciam  per  modum  prote- 
stacionis  et  inhibicionis  nobis  signiiicare  curavit  in  hunc  modum:  quod 
licet  in  anno  proxime  preterito  videlicet  in  octavis  festi  beati  Georgii 
martiris  anni  (preteriti)  in  sede  judiciaria  crisiensi,  dum  egregius  Hen- 
nyngh  de  Zomzedwar  in  facto  iributi  sui  litis  et  questionis  materiam 
in  pre^encia  illustris  principis  et  domini,  domini  Vlrici,  dei  gracia 
Cilie,  Orlemburge,  Zagorieque  comilis  ac  rcgni  Sclauonie  bani  ac 
universorum  regni  nobiUum  eolunc  cum  prefato  domino  Vlrico  co- 
mitc  in  predicta  sede  cnsiensi  pro  Iribunali  sedencium  contra  pre- 
fatos  judicem,  juratos  ac  universes  cives  et  incolas  pretacte  civitatis 
mentis  Grecensis  juxta  contlnenciara  Ulterarum  adiudicatoriarum  eius- 
dem domini  Vlrici  comitis  ct  bani  movisset  et  moveri  habuisset;  sed 
quia  eadem  lis  et  questionis  materia  debitum  finem  eotunc  certis  ex 
causis  habere  non  valuisset,  ob  hoc  prefatus  Hennyngh  in  predicta 
sede  judiciaria  per  ipsum  dominum  Vlricum  comitem  et  banum  ac 
universes  regni  nobiles  similiter  in  octavis  festi  beati  Jacobi  apostoU, 
immediante  sequentis  predictas  octavas  beati  Georgii,  et  similiter  anno 
in  presenti  in  octavis  festi  beati  Georgii  martiris  per  comitem  sed  is 
zagrabiensis  ct  regnicolas  sedis  eiusdem  inhibitus  fuisset  in  eo,  ut 
ncc  ipse  Hennyngh  nee  eius  tributarii,  aut  homines  eiusdem,  tributum 
aliquod  in  possessionibus  et  tenutis  ipsius  quibuscumque  a  civibus  et 
hospitibus  ac  incolis  civitatis  mentis  Grecensis  prenotate  nee  de  per- 
sonis ncc  rebus  et  bonis  eorumdem  quibuscumque  tarn  diu  petere  et 
exigere  ac  recipere  deberent  modo  aliquali,  donee  ipsa  lis  et  que- 
stionis materia  partes  inter  premissas  iusticia  mediante  finem  reciperet 
decisivum.  Tamen  pretactus  Hennyngh,  ipsam  inhibicionera  minimc 
advertens,  tributum  a  predictis  civibus,  hospitibus  et  incolis  civitatis 
prenotate  de  rebus  el  bonis  ipsorum  exigere  et  extorquere  ac  recipere 
non  cessassct  et  nee  cessaret  cciam  de  presenti  in  preiudiciura  dicto- 
rum  protestancium  valde  magnum.  Faclaque  huiusmodi  protestacionc 
prefatus  magister  Matheus  sue  et  nominibus,   quibus  supra,  prefatum 


314  ^^^-  ^S^-  —  ^^'  ^4S0' 


Hennyngh  et  cunctos  tributarios  ac  homines  et  officiales  eiusdem  a 
peticione,  exaccione  et  recepcione  tributi  a  prefatis  judice  et  civibus 
ac  universis  incolis  et  inhabitatoribus  prefate  civitatis,  necnbn  rebus 
et  bonis  eorumdem  tamdiu,  quousque  prefata  lis  et  questionis  materia 
inter  iamfatos  Hennyngh  et  ipsos  protestantes  line  debito  terminabitur, 
publice  et  manifeste  prohibuit  contradicendo  et  contradixit  inhibendo 
coram  nobis,  testimonio  presencium  mediante.  Datum  feria  sexta  pro- 
xima  ante  festum  omnium  sanctorum.  Anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  quinquagesimo. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigiUi.  In  archiv.  lib.  reg. 
civ.  zagrab. 

156. 

Anno  1450,  29.  novembris.  Zagrabiae. 

Capitulum   zagrab,   Heningum   de   Sused   in    bani  judicium  vocatum  esse 
Friderico  bano  nuntiat 

Illustri  principi  domino  Friderico  dei  gracia  Cilie,  Ortemburge, 
Zagorieque  etc.  comiti,  necnon  regni  Sclauonie  bano,  domino  et  amico 
ipsorum  honorando,  capitulum  ecclesie  zagrabiensis,  amiciciam  paratam 
cum  honore.  Vestra  noverit  illustritas,  nos  litteras  vestras  evocatorias 
nobis  amicabiliter  directas,  honore  quo  decuit  recepisse  in  hec  verba: 
(vide  Doc.  153.  de  anno  1450.  34.  octobris).  Unde  nos  amicabi- 
libus  peticionibus  vestre  illustris  dominacionis  annucntes,  unacum 
prefato  Ladislao  litterato  de  Drenowa,  homine  vestro,  nostrum  ho- 
minem  videlicet  discretum  virum  Elyam  de  Crisio,  presbiterum  chori 
ecclesie  nostre  predicle  prebendarium,  ad  premissa  fideliter  peragenda 
nostro  pro  testimonio  transmisimus  fidedignum.  Qui  tandem  exinde 
ad  nos  reversi,  nobis  uniformiter  retulerunt:  quod  prefatus  homo 
vester,  presente  dicto  nostro  testimonio,  sabbato  proximo  ante  festum 
beati  Andrea  apostoli,  proxime  preteritum,  prefatum  Hennyngh  de 
dicta  Zomzedwar  in  porcione  sua  possessionaria  in  possessione  Zthe- 
newcz  vocata,  per  discretum  virum  dominum  Galium  plebanum  et 
Martinecz  jobagionem,  suos,  de  dicta  Zthenewcz,  contra  memoratos 
judicem,  juratos  et  universos  cives  civitatis  mentis  Grccensis  predicte 
ad  octavas  festi  Epiphaniarum  domini,  nunc  Venturas,  vestre  illustris 
dominacionis  evocasset  in  presenciam  in  sedcm  zagrabiensem,  dictam 
accionem  suam  executurum  ac  de  judiciis  vobis  et  parti  adverse  satis- 
facturum,  ac  ad  contenta  dictarum  litterarum  vestrarum  responsurum. 
Datum  secundo  die  diei  evocacionis  antedicte.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  quinquagesimo  supradicto. 


Doc.  /f/.  —   An,  101, 


»15 


(A  tergo).  Regni  Sclauonie  bano.  Pro  judice,  juratis  et  universis 
civibus  civitaiis  monlis  Grecencis  de  iuxta  Zagrabiam  contra  cgrcgium 
Hexmyngh  dc  Zomzedwar  ad  octavas  festi  Epiphaniarum  domini  nunc 
Venturas,  in  scdem  zagrabienscm,  evocacionis  relacio. 

Ori^nnlc  in  cbarta.  Tergo  itnpressum  est  sigillum.  In  orchivio  lib  rcg.  cir. 
zagHLbiensis. 

157. 

Axmo  1 45 1 1  19*  in^>  Zagrabiae. 

Coram    Friderico    bano   et    regni   notilibus    communiMs    cnniatis    montts 

Graensn  intcrcessionem  facit  Heningo  <ie  Suscti^  qui  jam  bis  comicmnatus^ 

a  civibus  tribuium  pro  merce  Jia^dtt, 

Nos  Fridericus  dd  gracia  Cilie,  Ortemburge,  Zagorieque  comes 
etc.  necnon  regni  Sclauonie  banus.  Meraorie  commendamus,  quod 
nobis  in  octavis  festi  beati  Georgii  martiris  unacum  regni  nobilibus 
pro  faciendo  moderativo  judicio  causancium  in  sedc  nostra  judiciaria 
sedentibus,  providus  et  honestus  vir  magister  Matheus,  notaiius  et  civis 
civitatis  monlis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam,  procurator  scilicet 
judicis,  juratorum  et  universorum  civium  ac  incolarum  predicte  civi- 
tatis legittimus  in  sua  ac  eorumdem  judicis,  juratorum  et  civium 
ac  aliorum,  quorum  supra,  personis,  ad  nostram  venicns  presenciam 
per  modura  prolcstacionis  el  prohibicionis  nobis  significare  curavit 
in  hunc  modum  :  quod  licet  inter  ipsos  jndicem,  juralos  ac  cives  ab 
nna  et  inter  egregium  Hennyngh  de  Zomzeduar  ab  alia  partibus,  ra- 
clone  recepcionis  ct  exaccionis  sen  solucionis  tributi  quedam  lis  et 
questionis  materia  in  sede  crisiensi  priraum  et  tandem  hie  in  sede 
nostra  zagrabiensi  a  certo  tempore  mota  extiterit  et  de  present! 
movenlur;  tamen  Hennyngh  per  easdem  crisiensem  et  zagrabiensem 
sedes  cum  universis  Iributariis  et  hominibus  snis,  per  easdem  crisi- 
ensem  et  zagrabiensem  sedes  a  peticione»  recepcione  et  exaccione 
eiusdem  tribnti  tamdiu  prohibitus  et  arestatus  fuisset,  quousque  eadem 
litis  et  questionis  materia  racionc  eiusdem  tributi  inter  ipsos  decisa  ct 
terminata  fuisset.  Tamen  ipse  Hennyngh  quadam  temeritate  ductus, 
prcmissa  lite  inter  ipsos  pendente,  ab  eisdem  civibus  civitatis  predicte 
ac  de  rebus  et  bonis  eorum  dictum  tributum  incessanter  exigi  et 
recipi  fecisset,  fecerelque  eciam  dc  piesenti  in  preiudicium  eorumdem 
dvium^  jurisque  eorum  derogamen  valde  magnum,  Unde  facta  huius* 
modi  prolestacione,  prefatus  magister  Matheus  in  sua,  ut  premittitur, 
et  aliorum,  quorum  supra  personis,  memoratura  Hennyngh  ac  quos- 
Ubet  tributarios  et  homines  suos  a  peticione,  exaccione  et  recepcione 


2i6  Doc.  158.  —  An,  14.51, 


ipsius  tributi  ab  eisdera    protestantibus  seu    civibus    civitatis    prefale 

et  rebus  ac  bonis  ipsorum  quoquomodo  factis    vel    fiendis   prohibuit 

et  interdixit   contradicendo  coram  nobis,  testimonio   et  vigore  presen- 

cium  mediante.  Quas  sigillo  egregii  Georgii,  filii   Farkasii  de   Ebres, 

comitis  nostri  zagrabiensis,  fecimus  consignari.  Datum  Zagrabie  decimo 

octavo  die  termini  prenotati.  Anno    domini    millesimo    quadringente- 

simo  quinquagesimo  primo. 

Originale  in  charta.  Tergo  impressum  est  sigillum.  In  archivio  yen.  Capit. 
zagrabiensis. 

158. 

Anno  I45i>  28.  maii.  Zagrabiae. 

Martinus     Cipsar    communitaUm    civitatis    montis    Grecensis  pro  domo  et 

agris,  quos  empserat,  p6.  marcas  denarionon  sibi  solvisse  coram    capitulo 

zagrabiensi  prae  se  fert. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes,  quod  Martinus  Czypsar  dictus,  pro  nunc  vicecastellanus  castri 
sancti  Georgii,  nostram  personaliter  veniens  in  presenciam  confessus 
est  in  hunc  modum:  quod  quia  idem  quandam  domum  muratam  cum 
turri  eidem  adiacente,  in  civitate  montis  Grecensis  habitam,  unacum 
quinque  sessionibus  jobagionalibus  in  Grathchan  existentibus ,  ac 
duobus  molendinis,  vineis,  certisque  terris  arabilibus  cultis  et  incultis, 
pratis,  fenilibus  et  quibuslibet  aliis  utilitatum  integritatibus  et  perti- 
nenciis  iiniversis  ad  domum  et  turrim  predictam  de  facto  et  de  jure 
spectantibus  et  pertinere  debentibus,  ab  illustrissimo  principe  domino 
Vlrico,  Cilie  etc.  comite  ac  regni  Sclauonie  bano,  domino  suo  gene- 
roso  pro  fidelium  serviciorum  suorura  meritis  habuisset.  Domusque 
et  turris  predicta  cum  omnibus  suis  prenominalis  perlinenciis  per 
providos  et  circumspectos  viros,  cives  et  totam  coramunitatem  civium 
prelibati  montis  Grecensis  ab  eodem  Martino  Czypsar  pro  nonaginta 
sex  marcis  denariorum  wiennensium,  marcara  per  ducenlos  denarios 
computando,  redempta  fuisset  et  remutata,  ipsaque  pecunia  eidem 
Martino  Czypsar  plenarie,  uti  idem  nobis  retulit,  persoluta ;  ideo  idem 
eosdem  cives  et  totam  communitatem  civium  predictorum  racione 
huiusmodi  plenarie  solucionis  et  satisfaccionis  premissarum  nonaginta 
sex  marcarum,  quietos  reddidisset  et  absolutes,  commisissetque  modis 
omnibus  expedites,  immo  reddidit,  reliquit  et  comraisit  nostri  in  pre- 
sencia,  presencium  testimonio  mediante.  Datum  feria  sexta  proxima 
post  festum  beati  Vrbani  pape.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo  quinquagesimo  primo. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  imprcssi  sigilli.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 


Doc   159.  —  An.  14s  I-  217 


158. 

Anno   145 1 »    17.   Au{^usti.  Zagrabiae. 

Communitate    civitaiis   montis    Grecensis    precante,    comitatus  zagrabiensis 

inquisitione  constituta,  Heningum  iam  condemnafum,  a  mercatoribus  zagra- 

biensibus  tribuhim  exposure  reperit, 

Nos  Georgius,  filius  Farkasii  de  Ebres,  comes  ac  judices  nobi- 
lium  comitatus  zagrabiensis.  Memorie  commendamus,  quod  cum  nos 
ad  instantem  peticionem  judicis,  juratorum  ac  universonim  civium 
montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam,  Georgium  Marethith  de  Clo- 
koch,  unum  ex  nobis,  secus  judicem  nobilium,  ad  infrasciiptam  in- 
quisicionem  faciendara  de  sede  nostra  judiciaria  legittime  destinas- 
semus,  tandem  idem  ad  nos  exinde  reversus  nobis  reluUit  eo  raodo: 
ut  ipse  ab  omnibus,  quibus  decuisset  et  licuisset,  palam  et  occulte 
diligenter  inquirendo,  talem  de  infrascriptis  scivisset  veritatem:  quo- 
modo  licet  inter  ipsos  judicem,  juratos  ac  cives  ab  una  et  inter  egre- 
gium  Hennyngh  de  Zomzedwar  racione  et  pretextu  execucionis  et 
recepcionis  ac  solucionis  tributi  lis,  questionisque  materia  in  sede 
crisiensi  priraum  et  tandem  in  sede  zagrabiensi,  mota  fuerit  et 
exorta  ac  minime  inter  eos  extiterit  decisa  et  terminata,  ipseque 
Hennyngh  per  easdem  crisiensem  et  zagrabiensem  sedes  cum  uni- 
versis  tributariis  et  hominibus  suis  a  peticione,  recepcione  et  extra- 
dacione  ipsius  tributi  a  prefatis  civibus  pretacte  civitatis  ac  rebus  et 
bonis  ipsonim  tamdiu  inhibitus  et  arestatus  fuisset,  quousque  eadem 
lis  et  questionis  materia  racione  eiusdem  tributi  inter  ipsos  decisa  et 
terminata  fuisset.  Tamen  idem  Hennyng  non  expectata  decisione  et 
terminacione  ipsius  litis  seu  cause  sed,  ut  predicitur,  inter  ipsos  eadem 
lite  seu  causa  pendente,  dictum  tributum  ab  eisdem  exponentibus  ac 
rebus  et  bonis  eorumdem  pro  se  ipso  recipi  et  exigi  fecisset,  faceretque 
eciam  de  presenti  potencia  mediante,  in  preiudicium  dictorum  civium 
et  dampnum  manifestum.  Datum  Zagrabie  feria  tercia  proxima  ante 
festum  beate  Elene  rcgine.  Anno  domini  Millesimo  quadringentesimo 
quinquagesimo  primo. 

Originale  in  charta.  Vestigium  duorum  sigillorum  apparent  a  tergo.  In  arch, 
lib.  reg.  civ.  zagrab. 


2i8  Doc.  i6o.  —  An.  145 J. 

160. 

Anno  145 1,  25.  octobds    Zagrabiae. 

Coram  notario  publico  Helena  quaedam,  Georgii  ei  Stephani  canonicorum 
coctrix,  quinque  annorum  jam  nan  acceptum  questum  suum,  praebenda- 
riorum   collegia  pro   animae    suae  parentumque  suorum  salute  dono  dat 

In  nomine  domini.  Anno  a  nativitate  eiusdem  millesimo  CCCC 
quinquagesimo  primo,  indiccione  quartadecima,  die  vigesima  quinta 
mensis  octobris,  hora  vesperarum  vel  quasi,  in  via  publica  ante  dotem 
seu  prebendam  discreti  viri  domini  Anthonii  de  Dubicza,  pontificatus 
sanctissimi  in  Christo  patris  ac  domini  Nicolai,  divina  providencia 
pape  quinti,  anno  qiiinto.  In  mei  notarii  publici  et  testium  subscrip- 
tonim  presencia  constituta  personaliter  provida  et  honesta  mulier 
Elena  vocata,  alias  coctrix  honorabiliura  virorum  domini  condam 
Georgii  plebani  de  Royche  et  Stephani,  fratris  sui  carnalis,  canoni- 
corum ecclesie  zagrabiensis,  omnibus  melioribus  modis,  jure,  via  et 
causa,  quibus  melius  et  efficacius  potuit,  universa  servicia  sua  per 
quinque  annos  prefato  domino  Georgio  et  per  consequens  Stephano 
fratri  suo  exhibita  et  fideliter  impensa,  eideraquoque  minime  perso- 
luta,  pro  animabus  parentum  suorum  et  sua,  tantum  videlicet  exsolvi 
et  recipi  solita  et  consveta,  sicut  et  aliis  coctricibus  sexus  feminei 
in  capitulo  prefate  ecclesie  zagrabiensis,  discretis  viris,  dominis  uni- 
versis  prebendariis  chori  pretitulate  ecclesie  zagrabiensis  ita  tamen, 
quod  eandem  in  oracionibus  ipsonim  eo  modo  memorie  commendent, 
sicut  et  alios  ipsonim  coadiutores  et  benefactores  pro  eadem  deum 
exorando,  dedit,  donavit  et  recipi  commisit;  ipsos  tamen  dominos 
condam  Georgium  et  Stephanum  fratrem  pro  aliis  duobus  annis, 
quibus  ipsis  diucius  ante  dictos  quinque  annos  servivisset,  pro  quadam 
parva  peccuniali  solucione  per  ipsos  facta  quietos  reddidisset  et 
fexpeditos  commisit.  Super  quibus  omnibus  et  singulis  discretus  vir 
dominus  Valentinus  plebanus  sancti  Anthonii  de  vico  Latinorum, 
prebendarius  et  decanus  supradictorum  dominorum  prebendariorum 
nomine  et  in  persona  ipsorum  a  me  notario  publico  infrascripto 
unum  vel  plura,  publicum  seu  publica  instrumentum  seu  instrumenta 
fieri  et  conlici  peciit.  Acta  sunt  hec  et  facta  anno,  indiccione,  die, 
loco,  hora,  mense  et  pontificatus,  quibus  supra.  Presentibus  ibidem 
nobili  et  provide,  viris:  Ladislao  de  Marocha,  alias  familiari  domini 
Johannis  cantoris  et  canonici  ac  vicarii  eclesie  prefate  zagrabiensis 
et  Gregorio,  litteratis,  de  Kaproncza,  testibus  ad  premissa  vocatis  et 
rogatis. 


Doc.  i6i,  —  An.  1452. 


219 


Signum 
notarii, 

Et  ego  Johannes,  Dominici  Wenczeslai  de  Jakozerdahcly,  clericiia 
zag^abiensis  diocesis  et  publicus  sacra  imperiali  auctoritate  nolarius, 
quia  premissis  fassioni«  donacioni  et  recipiadmissioni,  aliisque  et 
singulis  premissis  dum  stc  lierent  el  agcrcntur  unacum  prenominalis 
testibus  inlerfui,  eaquc  omnia  et  singula  sic  fieri  vidi  el  audivi, 
ideoque  hoc  presens  publicum  instrumentum  exinde  confeci,  signoque 
et  nomine  meis  solitis  et  consvetis  consignavi  rogatus  et  requisitus, 
in  fidem  et  testimonium  ommum  et  singulorum  premissorum. 

Origlnale  in  membrana.  la  archivio  Iioa,  cgllegLl  Praeb.  zagrub. 


161. 

Aqdo  14^3,  3    fcbmarii,  Zagmbiae* 

Coram  Urbam^  viilico  via  Latmorum,  Ursula  ihmma  et  Givan,  dv€S 
cwffaiis  moniis  Gnansis^  Andreae  canonko  terram  suam  arahiUm  quinqtu 

flor^  auri  Vindunt^ 

Nos  Vrbanus  villicus,  jurati,  ceterique  cives  et  hospites  libere 
ville  vici  Laiinorura  de  Zagrabia,  (Memorie  commendamus  tenore) 
presencium  sigmficantes  quibua  expedit  cniversis:    quod   provida   do- 

mina  Vrsula    vocala  (relicta) ,  et  Givan  civis  civitatis 

mentis  Grecensis,  ab  una  parte,  parte  vero  ab  altera  venerabilis  do- 
minus  (Andreas)  archidiaconus  kamarcensis   et  canonicus  ecclesie  za- 

grabiensis  coram  nobis   personaliter   constitutis confessum 

extitit  oraculo  vive  vocis  sue  in  hunc  modum:  quomodo  ipsa  quasdam 
terras  suas  (arabilcs)  in  territorio  nostro  existentes  et  habitas,  quinque 
dietas  terrc  arabilis  in  se  continentes,  quarumquidem   (terrarum  vici- 
natur  a  septemlrione)  ......  a  parte  vero  orientali    terra    arabilis 

venerabilb  viri  domini  Vlti  prepositi  dicti  Boskka^  a  parte  vero  me- 
ridionali  terra  arabilis  discrctl  vlri  domini  Dominici  prebendarii,  pre- 
beiidalis,  a  parte  vero  occideniali  lluvius  Bvvkowschyak  et  usque 
fossatum  se  prolendcnles^  cum  omnibus  earumdem  quinque  dietarum 
terrc  arat^iiis  utilitatibus  et  pertinenciis  universis  eidem  magistro 
Andree,  aut  illi  vel  illis,  cui  vel  quil)us  ipse  in  vita  vel  in  morte 
dedcrit,  donaverit  vel  legaverit  vel  vendiderit,  pro  quinque  ilorenis 
auri  plene,  ut  dixit,  ab  codem  receplis  et  habitis,  vendidisset,  tradi- 
dUset  et  assignasset,  immo  vendidit,  tradidit  el  assignavit  per  eundem 
aui  ilium  vel  illos,  cui  vel  quibus,  sicut  prefertur,  in  vita  vel  in 
morte  donaverit,  legaverit  aut  vendiderit,  jure   perpetuo   et  irrevoca- 


2  20  Doc,  162,  —  An,  14.52, 

biliter  tenendas,  possidendas  pariter  et  habendas,  hanim  nostrarum 
vigore  et  testimonio  litterarum  pendenti  sigillo  nostre  communitatis 
consignatarum  mediante.  Datum  in  festo  purificacionis  beate  Marie 
virginis.  .  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo 
secundo. 

Onginnle  in  membrana,  maocum.  Zona  sericea  viridis  appendet  absque  sigillo. 
In  arch.  ven.  capit.  zagrab. 

162. 

Anno  1452,  29.  mail.  Zagrabiae. 

Legationum    testamentariarum   a    s.  Marci  parochianis  monasterio   Cister" 

ciensiwn  zagrab.  factarum,  portio   canonica  parochis  s.  Marci  in  civitate 

communitatis  montis  Grecensis  a  Benedicto  episcopo  addicitur, 

Benedictus  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  ecclesie  za- 
grabiensis.  In  Christo  nobis  dilectis,  discretis  yiris,  dominis :  Thome, 
sancti  Emerici  de  Zagrabia,  altero  Thome,  sancli  Johannis  de  Nova 
villa  et  Valentino  sancti  Anthonii  de  vico  Latinonim,  ecclesiarura 
plebanis,  aliisque  universis  et  singulis  dominis  plebanis  et  ecclesiarum 
parochialium  rectoribus,  ubilibet  intra  ambiium  nostre  diocesis  zagra- 
bien'sis  constitutis  et  existentibus,  presencium  noticiam  habituris,  vel 
qui  presentibus  fueritis  requisiti,  aut  alter  vestrum  fuerit  requisitus, 
salutem  et  diligenciam  habere  in  commissis.  Noveritis,  quod  cum  nos 
feria  secunda  proxima  post  festum  beati  Vrbani  pape,  proxime  prete- 
ritum,  in  sacristia  interiori,  unacum  honorabilibus  viris,  prepositis, 
archidiaconis  et  canonicis  de  capitulo  ecclesie  nostre  predicte  zagra- 
biensis,  fratribus  nostris  in  Christo  carissimis,  ad  reddendum  iura 
causancium  seu  litigancium  pro  tribunali  consedissemus,  tunc  de  medio 
aliorum  causancium  discretus  vir  dominus  Nicolaus  presbiter,  rector 
seu  plebanus  parochialis  ecclesie  seu  capelle  sancti  Marci  de  monte 
Grecz,  de  iuxta  Zagrabiam,  legittime  citacionis  modum  observando, 
in  nostram,  dictorumque  nostrorum  assessorum  presenciam  exurgens, 
contra  et  adversus  religiosum  virum  dominum  Mathiam  abbatem 
monasterii  ecclesie  beate  Marie  virginis  in  vico  seu  area  capitulari 
constructe,  Cisterciensis  ordinis,  coram  nobis  personaliter  constitutum 
proposuit  et  allegavit  gravi  cum  querela  eo  modo :  quod  licet  ipse 
nuper  in  presencia  honorabilis  viri  domini  Stephani  archidiaconi 
kathedralis  et  canonici  in  dicta  ecclesia  nostra  zagrabiensi,  venerabi- 
lisque  viri  domini  Leonardi  licenciati  in  decretis,  vicarii  nostri  in 
spiritualibus  generalis  locumtenentis,  racione  et  occasione  quarte  et 
obvencionum  seu  canonice  porcionis  pretextu  funeralium  et  testamen- 


Doc,  162.  —  An,  1452^ 


221 


torutn,  celerarumque  rerum  ct  bonorum  utriusque  sexus  hominum, 
ab  hac  luce  in  ipsa  civitate  montis  Greccnsis  decedencium,  contra  pre- 
fatum  dominura  Mathiam  abbatem,  necnon  lotum  conventum  predicti 
monaster ii  beate  Marie  virginis  et  fratres  eiusdem,  necnon  futures  unl- 
versos  eiusdcm  monastcrii  abbates,  in  eo,  quod  ipse  dominus  abbas 
modernus  et  futuri  abbate5  dicii  monasterii  de  universis  ^t  singulis 
quibuscumquc  rebus  tam  funeralibus  quam  de  aliis  quomodocumque 
dimissis  aut  donalis  per  parrochianos  &eu  plebizanos  prefati  domini 
Nicolai  plebani  predicle  ecclesie  sancti  Marci  de  dicto  monte  Grecz, 
cives  videlicet  civitatis  eiusdem  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam, 
qui  in  suis  extremis  sen  ultimis  voluntalibus  quomodocumque  et 
qualilercumque  ipsi  domino  Mathic  abbati  pro  nunc  existenti  et  futuris 
abbatibus  in  ecdem  monasterio  degcntibus  legaverint  et  testamenta- 
liter  dimiserint,  et  gencralitcr  de  cunclis  obvcncionibus^  legacionibus 
tcstamentariis  quibuscumque  et  qualitcrcumque  et  quomodocumque 
ad  quoscuraque  usus  in  vita  seu  in  mortis  articulo  dalis,  legatis  et 
dimissis,  ipsi  domini  abbates  modernus  ct  futuii  porcionem  canonicam 
seu  quartam  prefato  domino  Nicolao  moderno  et  futuris  plebanis 
predicte  ecclesie  sancti  Marci  dare  tenentur  et  realiter  respondere, 
sentencias  diffinilivas  obtinuisset  et  reportasset,  ad  plurimasque  am- 
moniciones  per  certos  plebanos  eidem  domino  Mathie  abbali  moderno 
factas,  idem  dominus  abbas  de  huiusmodi  canonica  porcione,  seu  quarla, 
de  universis  rebus  prenotalis  nullam  impenicre  eidem  curavisset 
satisfaccioncm,  in  preiudicium  iuris  sui  et  dicte  ecclesie  sue  satis 
gran  Jc.  Et  in  vim  predicte  sue  accionis  annotatas  sentencias  prefati 
domini  Siephani  arcbidiaconi  katbedralis,  locumtenentis  prelibati  do- 
mini Leonardi  vicarii  nostri  in  spiritualibus  generalis,  necnon  eciam 
sentencias  con  dam  alterius  honorabilis  viri  domini  Stephani  arcbidia- 
coni Kemluk,  pro  tunc  vicarii  reverend!  in  Christo  palris,  domini 
Ebcrhardi,  episcopi  eiusdcm  ecclesie  zagrabiensis^  predecessoris  noitri 
charissimi.  vicarii  similiter  in  spiritualibus  generalis;  demum  confir- 
macionem  sentencie  annotati  condam  domini  Siephani  arcbidiaconi 
de  Kemluk,  vicarii  sui  spiritualis  per  cundem  condam  dorainum 
Eberhardum  dale  et  roborate  exhibuit  et  presentavit  coram  nobis*  Quo 
audito  prefatus  dominus  Mathias  abbas,  suo  et  nomine  conventus 
tocius  fratrura  predicli  monasterii  coram  nobis  personaliler  astando, 
respondit  ex  ad  verso  eo  mode:  quod  licet  prefatus  dominus  Nicolaus 
plcbanus  predicte  ecclesie  sancti  Marci  huiusmodi  sentencias  super 
annotala  porcione  canonica  seu  quarta  oblinuerit  ct  reportaverit,  tamen 
ipse  huiusmodi  quartam  seu  canonicam  porcionem  minime  dare  obli- 
garetur,  quia  prediclum  monasterium  per  sedcm  apostolicam  ab  om- 


2  23  Doc.  162,  —  An.  14.52, 

nibus  solucionibus  exemptum  esset  et  libertatum,  et  in  vim  sue  acci- 
cnis  exbibuit  quandam  copiam  papiream  cuiusdam  bulk,  per  quam 
copiam  nichil  docere  valuit  de  libertacione  seu  exempcione  huius- 
modi  porcionis  canonice  seu  quarte  prefato  domino  Nicolao  ple- 
bano  debende.  Nos  igitur  volentes  uberius  et  cercius  edoceri  causa 
in  eadem,  unacum  predictis  assessoribus  nostris,  necnon  iurisperitis 
nobiscum  in  iudicio  consedentibus,  Clementinam  per  eosdem  iurispe- 
ritos  fecimus  apportari,  ubi  in  capitulo  de  sepulturis,  et  in  capitulo 
ubi  dicitur;  Ne  parochiales  ecclesie  etc.,  nos  unacum  dictis  assessoribus 
nostris  et  iurisperitis  lucide  et  limpide  repperimus  in  eadem  Clemen- 
tina, ut  ordinum  fratres  de  obvencionibus  omnibus,  tam  de  funera- 
libus,  quam  de  quibuscumque  et  quomodocumque  relictis  distincte  vel 
indistincte  ad  quoscumque  certos  vel  determinatos  usus,  de  quibus 
eciam  quarta  sive  canonica  porcio  dari  seu  exigi  non  cosvevit,  necnon 
de  datis  vel  qualitercumque  donatis  in  morte  seu  mortis  articulo  in 
infirmitale  donantis  vel  dantis,  de  qua  decesserit,  quicumque  directe 
vel  indirecte  fratribus  ipsis  vel  aliis  monasteriis  seu  claustris  ipsorum 
pro  eisdera,  quartam  parteqi  parochialibus  sacerdotibus  seu  ecclesi- 
arum  parrochialium  rectoribus,  necnon  curatis,  largiri  integre  tenentur. 
Quibus  siquidem  proposicionibus  et  allegacLonibus  parclum  predictarum, 
coram  nobis  personaliter  astancium,  auditis  et  intellectis,  cum  eisdem 
nostris  assessoribus  et  iurisperitis  nobiscum  in  iudicio  consedentibus, 
deum  et  eius  iusticiam  pre  oculis  habentes  de  consensu  et  assensu 
eorumdem  nostrorum  assessorum  et  iurisperitorum  consilio,  Christi 
nomine  invocato,  considerantes  nichilominus  predictarum  sentenciarum 
vigorem  et  annotati  condam  domini  Eberhardi  episcopi  confirma- 
cionem,  premetitis  nichilominus  divorum  regum  huios  almi  regni 
Hungarie  libertatibus,  necnon  laudabilibus  consvetudinibus,  quibus 
ipsum  regnum  a  beatissimis  sedis  apostolice  pontilicibus  existit  liber- 
tatum et  a  iurisdiccione  buUarum  exemptum;  attento  eciam,  quod 
prefatus  dominus  Mathias  abbas  a  sentenciis  et  earum  gravaminibus 
per  prefatum  dominum  Stephanum  archidiaconum  cathedralem,  locum- 
tenentem  annotati  domini  Leonardi  vicarii  nostri  in  spiritualibus  gene- 
ralis,  nullam  fecit  appellacionem,  ipsaque  causa  cum  universis  suis 
dependenciis  et  emergenciis  in  rem  transiit  iudicatam  et  vim  obtinet 
firmitatis;  prescriptas  omnes  sentencias  auctoritate  nostra  ordinaria 
confirmamus,  roboramus  et  ratificamus  ac  premissam  canonicam  por- 
cionem  seu  quartam  de  universis  rebus  et  bonis  racione  funeralium 
et  testamentorum,  ut  prefertur,  ceterarumque  rerum  ct  bonorum 
utriusque  sexus  hominum  ab  hac  luce  in  hac  civitate  monlis  Grecensis 
decedencium,  prefato  domino  Mathiae  abbati  moderno  et  futuris  abba- 


Doc.  162,  —  An.  14.52. 


323 


tibus  prescripti  monasterii  beate  Marie  virginis  quomodocumque, 
qualiiercuitique  relictarura  et  donatarum,  prefalo  domino  Nicolao 
moderno  plebano  et  futuris  univcrsis  plcbanis  per  eosdem  abbates, 
modernum  et  futures,  semper  debere  persolvi  pleno  cum  efFectu,  adiu- 
dicamus  el  per  has  nostras  diffinitivas  sentencias  dari  et  persolvi 
dcberc  pronunciamus  ct  mandamus  pro  nunc  et  omnibus  fuluris  tempo- 
ribus :  In  nomine  patris,  et  filii,  et  spiritus  sancti*  Amen.  Quocirca 
Tobis  dominis  plebanis  supradictis,  necnon  universis  et  singulis  dominis 
plebanis  et  ecclesiarum  parochialium  rectoribus,  ipsorumque  vicariis 
seu  locuratenentibus  prcsencium  nottciam  habituris,  ad  quos  presentes 
pervenerint,  vel  qui  preientibus  fueritis  requisiti,  aut  alter  vestrum 
fueril  requisitus,  in  virtute  sancte  obediencte  et  sub  excommunicaci- 
onis  pena,  quam  si  secus  feceritis  in  vos  et  vestrum  quemlibet  fe- 
rimus  in  hiis  scriptis,  firmiter  precipimus  et  mandamus,  quatenus 
vestrum  imiversi  uoiversaliter  et  singuli  singular  iter,  qui  presentibus 
fueritis  rcquisiti,  aut  alter  vestrum  fuerit  requisitus,  circa  prefatum 
dominum  Maihiam  abbatem  modernum  et  futuros  abbates  annoiati 
monasterii  beate  Marie  virginis,  si  fuerit  opportunura,  personaliter 
accedatis,  ipsosque  verbo  nostro  salubriler  ammoneatis,  ut  ipsi  infra 
spacium  quindecira  dierum  a  die  monicionis  ipsis  iiende  immediate 
computandorum,  quorum  quinque  pro  prime,  quinque  pro  secundo  et 
rcliquos  quinque  dies  pro  tercio  et  premptorio  termino  ac  canonica 
monicione  eisdcm  assignamus,  de  omnibus  et  singulis  obvencionibus, 
legacionibus  quibuscumque  et  qualitercumque  in  vita  vel  in  mortis 
articulo  aut  in  infirmitate  decedenlis  per  parrochianos  annotati  domtoi 
Nicolai  aut  successonim  suorum  quoscumque  dalis  vel  donatis  ac  di- 
missis,  plenam  et  omnimodam  impendat  vel  impendere  debeant  satis- 
faccionem.  Qui  si  fecerint,  bene  quldem,  alioquin  elapsis  dictis  quin- 
decira  diebus,  prefatum  dominum  Malhiam  abbatem  modernum  ex 
nunc  prout  ex  tunc,  et  ex  tunc  prout  ex  nunc  et  omnes  suos  succes* 
sores  abbates  videlicet  predictl  monasterii  beate  Marie,  si  necesse 
fuerit  et  prediclis  plebanis  ccclesie  sancti  Marci  predictam  canonicam 
porcioncm  seu  quarlam  de  bonis  et  rebus  supradictis  dare  abnega- 
verint,  singulis  diebus  dominicis  et  festivis  in  vestris  ecclesiis,  dum 
maior  multitudo  popuU  ad  divina  audienda  convenerit,  pulsatis  cam- 
panis,  candelis  accensis  ac  eisdcm  extinctii  et  in  terram  proiectis, 
pcdibusque  conculcatis  in  signum  malediccionis  cternc,  publice  et 
manifcsle  excommunicetis  et  excommunicatos  fore  pronucietjs^  eosdem 
dominum  Maihiam  abbatem  modernum  et  futuros  abbates  a  Christi 
fidelibus  facientcs  arcius  evitari,  nulla  sollacia  nature  humane  cum 
eis  peragendo.  aut    elemosinam   sea    hospicium    adminislrando;  quos 


3  24  ^^^'  ^^^'  —  ^^-  ^45^' 


et  nos,  si  secus  fecerint  quod  mandamus,  excommunicamus  et  excom- 
municatos  fore  denunciamus  in  his  scriptis  ab  inde  tamdiu  non  ces- 
santes  donee  ipsi  de  preraissa  porcione  canonica  seu  quarta  de  sup- 
radictis  rebus  et  bonis  per  annotatum  dominum  Mathiam  abbatem 
perceptis  per  eumderaque  et  suos  successores  futuros  abbates  percipi- 
endis,  annotate  domino  Nicolao  et  suis  successoribus  satisfacerint  cum 
effectu,  aut  a  nobis  aliud  habueritis  in  mandatis.  Insinuantes  eisdem 
moderao  et  futuris  abbatibus  pretacti  monasterii  beate  Marie  virginis, 
quod  si  ipsi  animo  indurato,  quod  absit,  facere  premissa  contempse- 
rint,  extunc  ac  aggravacionem  et  reaggravacionem,  ac  ad  graviora 
usque  ad  invocacionem  brachii  secularis  contra  eosdem  procedemus. 
De  execucione  vero  omnium  et  singulorum  premissorum  fideli  et  con- 
digna,  nos  per  vestras  litteras  patenles  certificetis  et  nobis  conscien- 
ciose  rescribatis.  Presentes  tandem  post  lecturam  et  execucionem 
iugiter  reddende  exhibenti.  In  quorum  omnium  et  singulorum  fidem 
et  testimonium  presentes  nostras  diflinitivas  sentencias,  necnon  confir- 
macionem  in  se  continentes,  cum  subscripcione  honorabilis  viri,  ma- 
gistri  Stephani  de  Wyzoka,  canonici  in  dicta  ecclesia  nostra  zagra- 
biensi,  sacra  imperiali  auctoritate  publici  notarii  infrascripti,  nostrique 
sigilli  sub  appensione  fecimus  communiri.  Datum  et  actum  in  predicta 
sacristia  interiori  vigesima  nona  die  mensis  maii,  hora  terciarum  vel 
quasi,  indiccione  quintadecima.  Anno  dominice  incamacionis  millesimo 
quadringentesimo  quinquagesimo  secundo.  Presentibus  ibidem  egregiis, 
venerabili  et  honorabilibus  viris,  dominis,  Jacobo  de  Tywer,  iuris  cano- 
nici, Markwardo  medicine,  doctoribus;  Thoma,  plebano  de  Iwanich, 
canonicis;  et  Ladislao  custode  ecclesie  zagrabiensis  et  aliis  quamplu- 
ribus  testibus  lidedignis  ad  premissa  vocatis  paritcr  et  rogatis. 

Signum 
notarii. 

Et  Ego  Stephanus  Emerici  de  Vizoka,  clericus  zagrabiensis  dio- 
cesis  publicus  sacra  imperiali  auctoritate  notarius,  quia  litterarum 
venerabilis  viri  domini  Stephani  archidiaconi  kathedralis,  canonici  et 
locumlenentis  predicti,  sentencialium,  confirmacionem,  roboracionem 
ac  ratificacionem  ac  premisse  canonice  porcionis  seu  quarte  de  uni- 
versis  rebus  et  bonis  funeral  ibus  et  testamentariis  pre  fa  to  domino 
Mathie  monasterii  beate  Marie  virginis  abbati  modernp  et  futuris 
abbatibus  prescripti  monasterii  legatorum  et  donatarum  prescripto 
domino  Nicolao  sancti  Marci  de  monte  Grecz  modemo  et  futuris 
universis  plebanis  montis  Grecensis  predicte,  adjudicacionem  et  per 
sentenciam  diffinitivam  dari  et  persolvi  dicto  domino  Nicolao  plebano 


Doc,  i6j.  —  An,  1452, 


235 


pronunciacionem,  ac  mandato  omnibusque  alias  et  singulis  premissis, 
dum  sic,  ut  premittitur,  per  prefatum  dominum  Benedictiim  epis* 
copum  fierenl  et  agerentur,  unacum  prenomiuatis  testibus  presens 
inlerfui,  eaque  omnia  et  singula  sic  fieri  vidi  et  audivi,  ideo  hoc 
presens  publicum  instrumentum,  me  cerlis  preoccupato  negociis,  per 
alium  lideliler  scriptum,  exinde  confeci,  publicavi  et  in  banc  pu- 
blicam  formam  redegi  ac  de  mandato  prcfati  domini  Benedtcti  epis- 
copi  manu  propria  subscripsi^  signoque  et  nomine  nostris  solilis  ct 
consvetis  unacum  appensione  sigilli  dicti  domini  Benedicti  episcopi 
consignavi,  rogatus  et  requisitus  in  fidem  et  testimonium  omnium  el 
singulorum  premissonim. 

(A  tcrgo).  Exhibite  miht  Valentino  plebano  montis  Grecensis  vi- 
gesima  die  mensis  januariL  Anno  domini  MCCCCLX  quarto. 

Originale  ia  membrana,  »  zonxi  sericea  rubra  peiidet  sigiUum  episcopi  Bene- 
dict!. In  arch.  ven.  Capit.  zsigrab. 


163. 

Anno   1452,  5.  Janii,  Zagrabiae, 

Coram  capiiuio  tagrab,  Nicolaus  de  Beleshvec  et  Catharina  PravdU^  eius 
fitia,  a  cmnmuniiaie  civitatis  docufnenta  passesswnis  oppignorata  nbi  resH* 

tuia  esse  profitentur, 

Nos  capitulum  ccclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes,  quod  Nicolaus,  filius  Sebastiani  de  Belezlowcz  ac  nobilis 
domina  Katherina  vocata,  filia  eiusdem  Nicolai,  filii  Sebastiani,  relicta 
vero  condam  Georgii,  filii  olim  Nicolai  literati  dicti  Prawdych  de 
Drcnowa,  in  ipsorum  ac  Marci,  N(icolai  et)  Georgii,  filiorum  predicti 
condam  Georgii  Prawdych,  ex  eadem  domina  Katherina  progenitorum 
personis,  oneribus  eorumdem  et  gravaminibus  per  omnia  in  se  ipsos 
assumptis,  ad  nostram  personaliter  venientes  presenciam,  confessi 
sunt  oraculis  vive  vocis  eorum  in  hunc  modum:  quod  quia  viri  pro- 
vidi  ct  honesti  Jacobus  Eberspek,  Alius  VIrici,  judex,  juratique  ac 
consiliarii  et  universi  cives  ac  tota  communitas  civium  et  incolarum 
ac  inhabitatorum  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam,  oranes 
ct  quasvls  litteras  et  quelibet  litteralia  instrumenta  ipsius  condam 
Georgii  Prawdych,  patris  videlicet  dictorum  Marci,  Nicolai  et  Georgii, 
factum  universarum  possessionum  et  porcionum  possessionarianim 
ciusdam  condam  Georgii  Prawdych,  nuperrime  defuncti,  ac  consequenter 
eorumdem  Marci,  Nicolai  et  Georgii  in  predicta  Drenowa  sen  alias 
iibivis  habitanim  et  existencium  quoquomodo  concementes  et  tan- 
genles,  que  in  manibus  et  potesiate  ipsorum  judicis,  juratorum,  con- 
siUariorum  et  universorum  civium  ac  tocius  communitatis  eorumdem 


2  36  Doc,  i6j,  —  An.  1452, 


civium  et  incolarum  ac  inhabitatorum  eiusdem   civitatis   montis  Gre- 
censis  per  virum  providum  Nicolaum  sutorem,  filium  similiter  Nicolai, 
Chehko  dictum,  inhabitatorem    suburbii  dicte  civitatis,  pro  certis  de- 
bitis  suis,  quibus  sibi  prefatus  condam  Georgius  Prawdych  dictns,  vita 
sibi  comite  propter  certos  excessus  suos,  seu  culpas   suas,   debitorem 
iusto  modo  obligabatur,  fuenint  arestate  seu  arestata,  justicia  mediante, 
prefato  Nicolao  avo  et  domine  Katherine  matri  ipsorum  Marci,  Nicolai 
et  Georgii  in  personis  eorumdem  Marci,    Nicolai    et    Georgii    racione 
persolucionis  dictorum  debitorum  ipsius  Nicolai  sutoris  Chehko  eidem 
Nicolao  sutori  Chehko  dicto,  per  ipsum  condam  Georgium  Prawdych 
partim  videlicet  quantum  ad  tres  florenos  auri  codem  Georgio  Praw- 
dych adhuc  vivente   datis,    partim   autem    quantum    ad    residuitatem 
ipsorum  debitorum  ipsius  Nicolai  Chehko  eidem  Nicolao  Chehko  pro 
nunc,  seu  modo,  per  ipsum  Nicolaum  avum   eorumdem   filiorum   ip- 
sius condam  Georgii  Prawdych,  post  mortem  eiusdem  Georgii  Praw- 
dych de  propriis  peccuniis  eiusdem  Nicolai,  filii  Sebastiani,  avi  ipso- 
rum, filiorum  dicti  condam  Georgii  Prawdych  iam  plenarie    facte  et 
complete,  integraliter  et  sine  omni  defectu  extradederunt  et  manibus 
eorumdem  Nicolai  avi  et  domine   Katherine  matris  ipsorum  filiorum 
sepedicti  condam  Georgii  Prawdych  totaliter  et  realiter  assignaverunt. 
Ob    hoc   ipse   Nicolaus    civis    et    dicta  Katherina  mater  sepefatorum 
filiorum  prefati  condam  Georgii    Prawdych   nominibus  et  in  personis 
eorumdem,  prefatos  judicem,  juratos,  consiliarios  et  universos  cives  ac 
totam  communitatem  eorumdem  civium  et  incolarum  ac  inhabitatorum 
civitatis  montis  Grecensis  supradicte  ac  annotatum  Nicolaum  sutorem, 
Chehko  dictum,  in  heredes  heredum  et  posteros  eorum  universos  ra- 
cione et  pretextu  predictarum  omnium  litterarum  et  quorumvis  litte- 
ralium  instrumentorum  ipsius  condam  Georgii  Prawdych,    ipsis  vide- 
licet Nicolao  avo  et  domine  Katherine  matri    supradictorum  filiorum 
eiusdem  condam  Georgii  Prawdych    per    eosdem    Jacobum    judicem, 
juratosque  et  consiliarios  ac  universos  cives    ac  totam  communitatem 
civium,  incolarum  et  inhabitatorum  sepedicte  civitatis    plene   et  inte- 
graliter  et   realiter   sine    omni  defectu,  ut  prefertur,  extradatarum  et 
manibus  ipsorum  totaliter  assignatarum  seu  assignatorum  reddiderunt, 
commiserunt  et  reliquerunt  coram    nobis    quietos    fore    et    expcditos, 
pacificos  et  omnimode  absolutes,    llarum   nostrarum    vigorc    et    testi- 
monio  litterarum  mcdiantc.  Datum  fcria  sccunda  proxima  post  festum 
sancte  Trinitatis.  Anno  domini    millcsimo    quadringenlcsimo  quinqua- 
gesimo  sccundo. 

Originale  in  charta,  a  tergo  vestigium  imprcssi  sigilli.    In    archivio    lib.  reg. 
civit.  zagrab. 


Dec,  164,  —  Ah,  /^j  *. 


237 


164. 

Anuo  1452,  4.  Augusii.  Krapiottc. 

Fruicrktis  comes   Cilrat    et  banm^  capitulo   zaj^r^ihiense  precante   concedit^ 

tti  ii  fh^hHibus   regni   SiaViViiae   ad  cuHum  dnmium  in  cede  sin  cathftfrttH 

augcndum  posstssionts  domntur. 

Nos  Fridericus  dei  gracia  Cilie,  Ortemburgc,  Zagorieque  comes 
etc.  cecnon  regui  Sclauonie  banus,  tutorque  ct  advocates  ccclesie  za- 
grabiensis,  Notum  facimus  lenore  presencium  quibus  expedit  universis^ 
quod  pro  parte  ct  in  pcrsonis  honorabilium  virorum  dominorura  ca- 
nonicorum  do  capitulo  ecclesie  zagrabiensls  nobis  exlitit  declaratum, 
quomodo  forent  plerique  nobiles  regni  Sclauonie  in  crisicnsi  et  zagra- 
biensi  comitalibus  ac  in  regno  Sclauonie  existentcs,  qui  ob  salutem 
animaruni  parentura  suorum  ct  animanira  proprianim»  possessionem 
seu  porciones  ipsorum  possessionarias  pro  augmento  cultus  divini  et 
conlinuacione  seu  missarum  celebracionc  in  ecclesia  sancti  Slephani 
regis  eisdem  canonicis  seu  capitulo  eiusdem  ecclesie  zagrabiensls  in 
perpetuam  elemosiiiam  dare  vellent  el  donate,  Supplicatum  itaque 
exlitit  nobis  nominibus  et  in  personis  eorumdem  canonicorum  dc 
capitulo  eodem  huniililer  et  devote,  ut  nos  aucloritate  nostra  ba- 
nali  super  huiusmodi  donacione  et  collacione  quocumque  tenipore 
et  per  quoscuraque  fiend  is  nostrum  benivolum  consensum  prcbcre 
dignarernur  pariter  et  assensum.  Nos  igitur  tamquam  advocatus  pre- 
dicle  ecclesie  zagrabiensls  cupientes  ex  animo,  turn  cultum  divinum 
el  officia  ecclesiastica,  missarumque  celcbraciones  in  cadem  cathedral! 
sancti  StcphanL  regis  ei  confessoris  facere  ampliari^  turn  eciam  ob 
spem  et  devocionem  nostram,  quam  circa  eundem  sanctum  Slephanum 
regcm  et  confessorem  gerimus  indefesse,  cuius  meritis  el  precibus 
nedum  in  prescnii  vita,  verum  eciam  in  futuro  seculo  in  celesti  regno 
speraraus  confoveri,  turn  eienim  supplicacionibus  iustis  et  juricon- 
sonis  eorumdem  dominorura  canonicorum  et  capituli  nobis  porrectis 
et  oblatis  pie  ad  missis  et  graciose  inclinati,  id  aucloritate  nostra  ba- 
nali  concedimus  graciose,  quod  quicumque  nobilium  in  prctactis  cri- 
ciensi  et  zagrabiensi  comilatibus  aut  in  regno  Sclauonie  ubicumque 
fuerit  consiilutus,  voluerit  omnes  possessiones  seu  porciones  ipsorum 
possessionarias  cum  earumdem  utilitatibus  ct  pertinenciis  universis 
pretactis  canonicis,  necnon  ecclesie  et  eius  capitulo  libcram  et  omni- 
modam  de  nostro  consensu  pariter  et  assensu  donandi,  dandi,  legandi, 
fatendi  et  in  perpetuam  elemosmam  ascribendi  ac  perpetuandi  pro 
libilo  voluntatis  eorura  habeanl  facultalem,  aucloritate  nostra  eisdcm 
aitributa  mediantc  In  cuius  rei  raemoriara  firmitatemque  perpetuam 
presenles  litteras  nostras  pendenlis  sigilU  nostri   munimine   roboraias 


aa8  '  Doc.  165.  —  An.  14.52. 

eisdem  dominis  canonicis  duximus  concedendas.  Datum  Crappine 
feria  sexta  proxima  ante  festum  beati  Oswald!  regis.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  secundo. 

Originale  in  membrana.  Tjqvol  sericea  violacei  coloris  appendet  absque  sigillo. 
In  archiv.  ven.  capit.  sagrab.  Act.  cap.  ant.  fasc.  2.  nr.  27. 

165. 

Anno  1452,  30.  novembris.  In  castro  Sanach. 
Pridericus,  comes  Ciliae  et  banus,  universiiati  nobilium   comitates   zagrab. 
mandate   ui   catisam,   quae    inter   communitatem   civitatis  et  Heningum  de 
Sused  de  tributo  agitur,  absolvant. 

Fridericus  del  gracia  Cilie,  Ortemburge,  Segorieque  comes  etc 
necnon  regni  Sclauonie  banus.  Egregii,  nobiles,  fideles,  dilecti.  Intel- 
leximus  litteras  vestras  nobis  loquentes  in  eo,  qualiter  pridem  in 
proximis  octavis  festi  sancti  Michaelis  vobis  pro  iudicio  communi 
consedentibus,  egregius  Hennynky  de  Zomzedwar  quandam  litteram 
dilatoriam  magnifici  fratris  nostri  Johannis  de  Hwnnyad,  guberaatoris 
etc.  vobis  exhibuit,  inhibendo  quatenus  causam  inter  eundem  Henyng 
racione  tributi  sub  eodem  Zomzedwar  habiti  et  providos,  fideles  nostros 
cives  montis  Grecensis  civitatis  nostre  zagrabiensis  parte  ex  altera 
motam  et  ventilatam  usque  ad  coronacionem  futuri  regis  suspendere 
et  prorogate,  causamque  ipsam  nuUatenus  determinare  deberetis,  super 
quo  fidelitates  vestre  causam  ipsam  usque  ad  festum  sancti  Andree, 
nunc  preteritum,  deliberacioni  et  determinacioni  nostris,  quid  faciendum 
foret  racionabiliter  submisistis.  Pro  eo  vestris  committimus  fidelita- 
tibus,  precipientes  cum  littera  ipsa  preceptoria  prefati  fratris  nostri 
domini  gubernatoris,  satis  de  antiqua  data  foret  et  nullum  alium 
sciamus  et  profiteamur  regem  futurum,  quam  serenissimum  dominum 
nostrum  Ladislaum  regcm  modemum,  qui  iam  dudum  legittime  coro- 
natus  existit,  quatenus  causam  ipsam  inter  partes  predictas  sine  aliqua 
dilacione  et  procrastinacione,  non  obstantibus  premissis  quibuscumque, 
examinare,  iudicare  ac  secundum  regni  consvctudinem  fine  debito 
determinare  velitis  et  debeatis  auctoritate  vobis  attributa  et  iusticia 
mediante.  Secus  non  facturi.  Datum  in  castro  nostro  Sancky  feria  sexta 
post  festum  beati  Andree  apostoli.  Anno  MCCCCLII. 

(A  tergo).  Egregiis,  nobilibus  Georgio  Farkasii  de  Obrees,  vice- 
comiti,  judicibusque  nobilium  ac  toti  universitati  nobilium  comitatus 
nostri  zagrabiensis,  fidelibus  nobis  et  grate  dilectis. 

Originale  in  charta.  Tergo  sigillum  impressum.  In  archivio  lib.  reg.  civit. 
zagrabiensis. 


Doc.  j66.  —  An.  r^s. 


329 


16a 

Anno   1452,  6.  decembris.  S^rmbliie. 

M&naittrio    x,    Francisci   zagrabiensi  pistrini   lej^ati   usus    a    ma^htratu 
zagrab,  tmnscnpto  docununto  (enfirmaiur. 

Nos  Nicolaus,  filius  Demetrii,  judex»  Thomas,  Stephanus,  Geor* 
gius,  Paulus,  Georgius,  Pctrus,  Stephanus  et  Ladislaus  jurati,  consili- 
arii  et  universi  cives  civitatis  mentis  Grechensis.  Memorie  commen- 
damus  per  prescnies,  quod  nobis  feria  sexta  proxiraa  post  festum 
beati  Andree  apostoli,  nunc  proxime  preteritum,  in  general!  et  com- 
muni  nostra  congregacione  in  judicio  pro  tribtinali  sedentibus,  cau- 
sasque  cunctorum  coram  nobis  litigancium  justo  juris  tramite  discu- 
cientibus,  religiosns  et  deo  devotus  frater  Benedictus,  guardianus 
conventus  fratrum  clauslri  sancti  Francisci  confessoris,  Zagrabie  fundati, 
in  sua  et  tocius  conventus  ipsonim  fratrum  claustri  prenotati  personis 
ad  nostram  veniendo  presenciam,  exhibuit  et  presentavit  nobis  quandam 
lilterara  nostram  scu  civitatis  predicte  privilegialem,  pro  parte  ipsius 
et  cunctorum  fratrum  conventus  claustri  predicti,  in  eodem  claustro 
pro  tempore  deo  devote  famulancium,  super  quodam  molendino 
infrascriptOj  tempore  judicatus  viri  condam  providi  et  honesti  Andree, 
olim  judicis  ct  concivis  nostri,  filii  Petri,  sub  pendenti  sigillo  nostro 
communi  confecta  et  emanata,  petens  nos  debita  cum  instancia^  ut 
tenorem  ipsius  Uttere  nostre  privilegialis,  ex  eo  et  ea  de  racione 
presentibus  lilieris  nostris  privilcgialibus  inseri  et  ssgillo  nostro  com- 
muni pendenti  muniramc  confirmare  dignaremur,  quia  eadem  littera 
nostra  privilegialis  super  predicto  molendino^  modo  premisso  confecta 
et  emanata,  quodam  tempore  impacato  et  disturbioso  nuperrirae  retro- 
lapso  in  charta  pargameni  in  aliqua  sui  parte  corrupta  et  distracta 
fore  dignoscebatur.  Cuius  quidem  littere  tenor  talis  est:  (vide  Doc 
42.  anno  1425.  ^l-  Julii)*  Nos  iiaque  peticionibus  prefati  fratris 
Benedicti  guardiani  claustri  prenotati,  tamquam  justis,  jurique  congruis 
per  eundem  fratrem  Benedictum  guardianum  in  personis,  quorum 
supra,  nobis  juri  consone  porrcctis,  ex  eo  et  ea  de  racione  pocius  incli- 
nati  et  annuentcs,  quia  licet  ipsa  littera  nostra  seu  civitatis  predicte 
privilegialis,  tempore  prescript!  judicatus  ipsius  annotati  judicis  super 
prefato  molendino,  modo  supradicto  confecta  et  emanata  in  predicta 
charta  pargameni  in  aliqua  sui  parte,  ut  prefertur,  corrupta  et  dis- 
tracta sit,  tamen  in  sigillo  nostro  communi,  quo  eadem  littera  in 
serico  slbi  impendent!  munita  ct  roborata  extitit  penitus  iUesa  immo 
oranino  intcgra  fore  dignoscebatur,  candem  Uttei*am  nostram  seu  civi- 
tatis predicte  priviegialem,  super  sepedicto  molendino  tempore  prefati 


230  Doc,  1 6 J.  —  An.  1453, 

Andree  judicis  modo  supradicto  confectam  et  emanatam,  non  abrasam, 
non  cancellatam,  nee  in  aliqua  sui  parte  viciatam  sed  omnino  quolibet 
vicio  et  suspicio  carentem  reperientes,  presentibus  litteris  nostris  privi- 
legialibus  insert  facientes  et  sigillo  nostro  communi  perpetuo  valituram 
confirmantes,  prescriptum  molendinum  in  vicinitate,  supradicto  modo 
premisso,  habitum  et  existens  ac  decurrens,  cum  premissis  cunctis 
suis  utilitatibus,  juribus,  usibus,  subjacenciis  et  pertinenciis  universis, 
sub  eius  prioribus,  ut  predicitur,  veris  ac  antiquis  metis,  prout  idem 
molendinum  a  construccione  sui  et  primcvos  suos  possessores  veros 
et  legittimos  hactenus  rite  et  legittime  ac  justo  modo  tentum  fuit  et 
possessum,  predictis  fratribus  conventus  prenotati  claustri  sancti  Fran- 
cisci  presentibus  pariter  et  futuris  in  eodem  claustro  deo  devote 
famulantibus  seu  famulandis  premisso  empcionis  titulo  ipsis  incum- 
bente,  eisdem  litteris  nostris  presentibus  privilegialibus  statuimus  et 
confirmamus  racionibus  et  causis  ex  premissis,  jure  perpetuo  et  irre- 
vocabiliter  possidendum  et  quomodocumque  voluerint  disponendum 
iuxta  condicionem  et  jurisdiccionem  civitatis  prenotate  ab  antiquo 
approbatam  ita  tamen,  quod  idem  molendinum  cum  suis  cunctis 
pertinenciis  prenotatis  a  jurisdiccione  ipsius  civitatis  prenotate  et  eius 
territorii  per  nuUos  eius  possessores  presentes  scilicet  vel  futuros 
uUo  unquam  tempore  avelli  possit  seu  alienari  modo  aliquali.  Anti- 
quas  quoque  litteras  universas,  si  que  presentibus  forent  contrarie 
cassas  relinquimus  et  viribus  carituras.  In  quorum  omnium  premis- 
sorum  testimonium,  lirmitatemque  perpetuam  presentibus  sigillum 
nostrum  commune  duximus  appendendum.  Datum  in  festo  beati  Ni- 
colai  confessoris.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  (quinqua- 
gesimo  secundo). 

E  transumpto  sacc.  XVII.  In  arch,  regnicol.  Act.  Jes.  fasc.   12.  nr.  22. 

167. 

Anno  1453,   I.  januarii.  Varasdini. 
Catkarina,  comitissa  Ciliaey  tributimi  acceptum  communttati  civitatis  testatur. 

Wir  Katherina,  von  gots  gnaden  Grafin  zu  Cilli,  zc  Ortemburg 
und  in  dem  Seger  etc.  Bekennen,  das  vns  Jacob  Kberspelch  vnser 
Statt  Richter  zum  Agram  in  vnsre  Kamer  halt  geannttwurt  vicrcziky 
Grifen  *  phennig,  die  vns  dye  Statt  daselbst  Jarlcchcn  zc  dinst  phlichtig 
sein  ze  geben;  ze  Vrkund  under  vnserm  betschad.  Geben  zu  Warasdin 
am  Newm  Jar.  Anno  (MCCCC)  quinquagesimo  tercio. 

*  (xrife,  slav.  grivna  =  marca  denarionim. 

Originale  in  charta.  A  tergo  sigillum  de  ccra  rubra.  In  archivio  lib.  rcg. 
civit.  zagrabiensis. 


Doc.  r6S,  i6g,  —  An.  i^^j. 


33 » 


168. 

Anno  1455*  31*  jaouaiii.  Zagmbiac. 

Fmkrkta,   Oiiae  comes  ei  batius,  diim  constiMnm    in   causa    quae   initr 
communitatem  civitatis  ei  ffenifigum  tU  Sused  agihtr,  prorogaL 

Nos  Fridericus  dei  grade  Cilie,  Ortenburge,  Zagorieque  comes 
etc.  necnon  regni  Sclauoaie  banus,  Daraus  pro  memoria,  quod  causam, 
quam  judex,  jurat!  et  universi  cives  civitatis  mentis  Grecensis  de  juxia 
Zagrabiam  contra  cgrc^ium  Henniigh  de  Zomzedwar  iuxta  continen- 
ciam  litterarum  nostrarum  prorogalorianira  super  faclis  in  litteris 
nostris  cttatoriis  et  capituli  ecclesie  zagrabiensis  contentis  in  oclavis 
festi  Epiphaniarutn  domini  movere  babebant  coram  nobis,  in  quo 
eciam  termino  idem  Henn}Tigh  judicia  sex  marcarum  nobis  et  parti 
adverse  persolvere  lenebatur,  de  voluntate  nobilium  regni  ad  octavas 
fesli  beati  Georgii  martins,  nunc  Venturas,  simul  cum  dictis  judiciis 
duxiraus  prorogandam.  Presentes  sigilio  egregii  Georgii,  filii  Farkasii 
de  Ebres,  comitis  nostri  zagrabicnsis  fecimus  consignari.  Datum  Za- 
grabie  decimo  nono  die  termini  prenotati.  Anno  domini  millesimo 
quadringesimo  quinquagesimo  tercio. 

(A  tergo),  Pro  judice,  juratis  et  universis  civibus  civitatis  raontis 
Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam  contra  egregium  Hennyngh  de  Zom- 
zedwar  ad  octavas  festi  beati  Georgii  martins  prorogatorie. 

Origioale  in  chairta.  A  tergo  vestigium  uppressi  sigilU.  tn  arclilvio  lib.  reg. 
civ.  zagrab. 


169. 

Anoo  1453i  6.  cnartii.  Budae. 

(/irkus,  taverfmorum  regaiium  magister^  cmnmunitati  cwitdtis  numdat,  ui 
su  for  tints  in  pH stints  itiam  porro  ntgotium  get  ere  corned  at 

Vliicus,  filius  Joannis  de  Kanisa,  necnon  (inter)  alios  honores, 
tavernicorum  regaiium  magister.  Dilectis  nobis  viris  providis,  judici, 
juratis  et  cunctis  civibus  civitatis  montis  Grecensis  et  Zagrabiensis 
dileccionem  cum  salute.  Kx  veridica  relacione  percepimus^  quomodo 
videlicet  universitas,  disposiciones  et  constitudones,  nuper  nobis  apud 
vos  el  vestri  in  medio  existentibus,  in  nonnullis  laboratorum  et  arti* 
ficum  in  codem  vestri  medio  residencium  factas,  per  nos  et  vestram 
consvetudinem  actas  et  dispositas,  per  ipsos  artifices  et  laboratores 
conservare  et  tenere  mlnime  curassetis;  saltern  uni  versos  su  tores  ad 
easdcm  disposiciones  et  constituciones  astrinxissetis ,  consvetudini 
eorumdem  sutorum  in  preiudicium  valde  grave,  Cumque  nos  prefatos 


333  Doc,  lyo.  lyi,  —  An,  1453, 

sutores  roagistros,  consvetudinibus  et  libertatibus,  alias  confectas,  veluti 
yos  alios  artifices  et  laboratores  in  phstinis  eamndem  consvetudinibus, 
artibus  et  laboratoribus  persistere  decrevistis,  conservare  intendamus, 
et  de  jure  conservare  liceat  et  deceat,  pro  eo  vestre  fidelitati  com- 
mittimus  et  mandamus  universitati,  quatenus  prefatos  sutores  impe- 
dire,  eorum  consvetudines  artibus  sicuti  alios  artifices  et  laboratores 
pacificos  relinquimus  ut  communitatem  sutorum,  damno  et  impedi- 
mento  sine  omni  tamdiu,  donee  per  alios  artifices  disposiciones  et 
constituciones  conservare  faciatis  prenotatas.  Qui,  si  feceritis,  bene 
quidem,  alioquin  commisimus  domino  Petro,  archiepiscopo  colocensi, 
ibidem  vices  nostras  gerenti  et  serie  presencium  committimus,  ut  pre- 
libatos  sutores  contra  quoslibet  impetitores  pro  pristinis  consvetudi- 
nibus sub  nostra  confiducia  conservare  et  tenere  habeat  facultatem 
auctoritate  regia  atque  nostra  sibi  commissa  mediante  in  hac  parte, 
harum  nostrarum  testimonio  litterarum.  Presentes  autem  post  lecturam 
reddi  mandamus  presentanti.  Datum  Bude,  feria  tercia  proxima  post 
dominicam  Oculi.  Anno  domini  MCCCCXXXXXIII. 

£  simplici  transumpto  saec.  XVII.  In  archiv.  ven.  Capit.  zagrab. 

170. 

Anno  I453»  l.  Junii.  Cileae. 

Fridericus  Slavoniae  banus,  tutorque  et  advocatus  ecclesiae  za- 
grabiensis,  Ciliae  praesentatis  sibi  per  Vitum  praepositum,  Marinum 
dubicensem  ac  Sigismundum  varasdinensem  archidiaconos  et  Eliam 
de  Saploncza,  custodem*  canonicos  zagrabienses,  Johannis  episcopi 
zagrabiensis  litteris  1432.  continentibus  litteras  Eberhardi  episcopi  za- 
grabiensis,  1399.  de  decimis  campi  zagrabiensis,  mandat  comitatui 
zagrabiensi  et  capetaneis  suis  castri  in  Medve  et  civitatis  zagrabiensis 
et  castellano  suo  de  Stupnik,  ut  nobiles  castri  Medve  de  campo  za- 
grabiensi ad  solvendas  decimas  compellat. 

Georgii  Marcelovi<5:  Regesta,  ut  supra. 

171. 

Anno  1453,   II.  Junii.  Zagrabiae. 

Coram    magistratu    civitatis    Mathaei    Farkas     civis    hcredes    7fionastcrio 
s.  Francisci  zagrabiensi  legatum  tradunt, 

Nos  Conradus  Rawsar,  filius  Vlrici,  judex,  Georgius,  Dyonisius, 
Clemens,  Nicolaus,  Georgius,  Petrus,  Blasius  et  Benedictus  jurati, 
consiliarii  et  universi  cives  ac  tota  communitas  civium  civitatis  mentis 
Grecensis.  Memorie  commendamus  tenore  presencium  significantes, 
guibus  expedit  universis,  quod  religiosus  ac  deo    devotus    vir,  frater 


10C.  rjf,  —  An,  1453, 


m 


Benedictus,  gwardianus  claustri  sancli  Francisci  confessorU,  Zagrabie 
fundati,  in  sua  et  tocitis  conventns  fratrum  monachorum  ordinis  sancti 
Francisci  predict!,  in  eodem  claustro  sancti  Francisci  nunc  permanen- 
cium  et  deo  devote  famulancium  personis,  ac  provida  et  honesta 
domina  Katherina  yocata,  relicta  viri  condam  proridi  et  honesti  Mat- 
hye  dicti  Farkas,  olitn  jurati  et  concivis  nostri,  filii  Egidii  de  Klokoch, 
concivis  nostra,  ad  nostram  personaliter  venientcs  presenclam  confess! 
sunt  in  hunc  modum;  ut  ipsi  quoddam  fenile  prefati  condam  Mathye 
Farkas  in  campo  et  tenritorio  nostro  seu  civitatis  pre  fate,  inter  fenile 
viri  proridi  et  honesti  Valentin!  senioris  judtcis  et  concivis  nostril 
filii  condam  Michaelis  judicis,  dicti  Saronych,  ab  occidente,  et  inter 
¥ias  communes,  unam  a  septcmtrionc  et  aliam  ab  oriente  aitum,  ncc- 
non  inter  dumos  spineos  seu  locum  Zygeth  nostre  communilatis  a 
meridie  habitura  et  existens^  ipsum  scilicet  condam  Mathyam,  dictum 
Farkas,  a  proba  et  nobili  domina  Lucia  vocata,  filia  condam  Symonis 
dicti  Chcpemych,  olim  concivis  nostri,  nunc  consorte  legittiraa  nobilis 
similiter  viri  Mathye  litterati,  filii  condam  Jacobi,  olim  castellani  de 
Mcdwewar,  lilii  condam  Georgii  de  dicta  Klokoch,  jure  permutacionis 
et  concambii  litteratorie  concemens,  prout  hoc  in  quadam  littera 
nostra  seu  civitatis  nostre  privilegiali,  tempore  iudicatus  viri  condam 
providi  et  honesti  Nicolai  olim  judicis  et  concivis  nostril  filii  Fabiani^ 
de  anno  domini  niillesimo  quadringentesirao  triccsimo  quinto  in  festo 
scilicet  beati  Clementis  pape,  dudum  preteritis,  pro  parte  ipsius 
condam  Mathye  Farkas  superinde  confecta  et  cmanata  ac  coram  nobis 
in  specie  producta  expresse  vidimus  contineri,  per  ipsum  itaque 
condam  Mathyam  Farkas  in  sue  ultime  voluntatis  eulogio  commis- 
sariis  et  executoribus  testaraenti  sui  verbalis  post  mortem  ipsius 
dominc  Katherine  uxoris  sue  vendi  ct  pro  anima  sua  expend!  ad 
predicium  claustrum  sancti  Francisci  et  ad  ipsum  totum  conventum 
fratrum  eiusdem  claustri  commissum,  prout  superinde  ex  relatu  plu» 
riraorum  fidedignorum  et  honestorum  virorum  certitudinaliter  edocli 
sumus  et  inforraati,  simul  cum  omnibus  eiusdem  fenilis  utililatibus, 
juribus,  usibus,  integritatibus  et  pertinenciis  universis  nobili  viro 
Georgio,  filio  Mauri  de  dicta  Klokoch,  sororio  videlicet  ipsius  domine 
Katherine,  ac  per  ipsum  Georgium,  Martino,  lilio  eiusdem  Georgii, 
Wojko  cognominato,  ex  eodem  Georgio  et  ex  proba  ac  honesta  do- 
mina Elyzabeth  vocata,  sorore  eiusdem  domine  Katherine  uterina  et 
camali,  consorte  vero  Icgiltima  ipsius  Georgii,  legiltime  progenito  et 
procrcato,  ac  per  eos  ipsorum  beredibus  pro  quindecim  ilorenis  auri 
per  cundcm  Georgium  sororium  ipsius  domine  Katherine,  eidem  do- 
mine Katherine  et  prefato  fratri  Benedicto  gwardiano,   prout  ipsimct 


234 


Di7c.  172.  —  An.  i4S3^ 


nobis  retulerunt  jam  plene  datis  ct  persolutis,  per  eundem  fralretn 
Bcnedictum  gwardianum  ad  predictum  claustriim  sancti  Francisci 
confessoris  ct  ad  ipsum  conventum  fratnim  eiusdem  claustri  et  ad 
alia  necessaria  ipsius  claustri,  pro  anima  predict!  condam  Matbye 
Farkas  ex  consensu  ipsius  domine  Katherine  expositis  et  expensaiis 
vendidissent  et  contulissent,  immo  ipsis  tamquam  consanguineis,  pro- 
pinquis  eiusdem  domine  Katherine,  aucloritate  commissaria  ipsis  in 
hac  parte  alrributa,  mediante,  vendidernnt  et  contulenint  coram  nobis 
jure  perpetuo  et  irrcvocabililer  possidendum,  tenendum  pariter  et 
habendum  ac  juxta  condicicnem  civitatis  prenotate  ab  antiquo  appro- 
batam  quomodocumque  voluerit  disponcndura.  In  cuius  rei  memoriam 
atque  testimonium,  firmitatemqiie  pcrpetuam,  presentibus  sigillum 
nostrum  commune  du^^imus  appendendum.  Datum  in  festo  beati  Bar- 
nabe  apostoli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quinquage- 
simo  tercio. 

Origiuale  iti  membraaa.  Tergo  imp^e5^>um  c$t  sigiUutn  commum&.    E  collect 
d.  Levini  Horvat, 


172. 

AoQO  1453,   15.  Augasti.   Romae, 
A    Nicoiao     Vn   papa   nbbati    Cystercitmium   saj^ab.    dgiur  potestas,   ui 
eius  nomine  statuta  kospUain  s.  Elhabeih  sitt  in   capttuH  area  rccenuat^ 

prohetqi^ 

Nicolaus  episcopus,  servus  servorum  dei.  Dilecto  filio  abbati 
monastcrii  sancte  Marie,  zagrabiensis,  salutem  et  apostolicam  bene- 
diccionem.  Ea»  que  pro  hospitalium  et  aliorum  piorum  locorum  nee- 
non  miserabilium  personarum  commodo  et  utilitate,  illorumque  sa- 
lubri  regimine  provide  facta  sint,  lirma  perpetuo  et  illibata  persistant, 
libenter,  cum  a  nobis  petitur,  favorem  apostolicuro  impertimur.  Bxhi- 
bita  siquidem  nobis  nuper  pro  parte  venerabilis  fratris  Benedict!  epi- 
scopi  zagrabiensis  peticio  continebat,  quod  dudum  ipse  provide  coa* 
sideracionis  hospitale  pauperum  sancte  Elisabeth,  zagrabiense,  in  suis 
fructibus  et  ordinacionibus  ruinam  minare  ac  reparacione  et  restati- 
racione  non  mediocriter  indigcret,  et  ad  illas  faciendas  ipsius  hos^i 
talis  facuUas  rainime  suppetere,  pia  devocionc  ductus,  hospitale  ipsum 
ac  illius  structuras  et  edificia  tarn  pro  infirmis  ibidem  recipicndis  et 
refocilandis,  quam  pro  capellanis  in  illius  ecclesia ,  divino  culiu 
dedicandis,  multiplicitcr  reparavit  ct  restauravit,  aliaque  utilia  ct 
salubria  pro  dircctione  ac  manutcncione  dicti  hospilalis  statuit  et  or- 
dinavit,  que  dictus  episcopus  summopcre  desidcrat  apostolico  muni- 
mine  roborarl   Quare  pro  parte  cpiscopi  ct  capituU  prcdicte  cccIcsj 


Doc,  172.  —  i4S3' 


235 


nobis  fuit  humUiter  supplicatum,  ut  statutis  et  ordinacicmibus  huiiis- 
modi,  pro  illorum  subsij^tencia  firmiort,  robur  apostoUce  confirmacionis 
(tribuatur),  ac  episcopo  zagrabiensi  pro  tempore  cxislenti,  quod  cum 
eius  familia  in  ipso  hospitali  seu  in  doinibus  hospitacionis  eiusdcm 
morari  aul  inoram  trahere,  necnon  capilulo,  prcfalis,  nee  aliquem  ex 
canonicis  vel  capitularibus  dicte  ecclesie  seu  in  d^f^^nitate  constitulis 
ad  ipsum  hospilale,  dum  reciore  camerit,  prout  consveverunt^  pre- 
scntare  aut  ad  eius  regimen  deputare  presumant,  inhibere;  quodque 
elemosine  ipsi  hospitali  erogande,  eiusque  fructus  in  sustentacione 
paupcrum  convertantur,  slaluere  et  ordinare,  aliisque  in  premissis 
oportune  providere  de  benignitate  apostolica  dignareraur.  Nos  itaque 
de  premissis  certam  noticiam  non  habentes,  huiusmodi  supplicacionibus 
inclinaii,  discrecioni  tue  per  apostolica  scripta  mandamus,  qualenus, 
si  et  postquam  libi  de  statutis  et  ordinacionibus  huiusmodi,  et  quod 
ilia  pro  manutenencie  et  felici  regimine  dicti  hospital  is  salubria  exi- 
stantj  legitime  constiterit,  statuta  el  ordinaciones  huiusmodi  auclori- 
tale  nostra  approbes  et  confirmes,  suppleasque  omnes  defectus,  si  qui 
forsan  intervenerint  in  eisdcm  ;  el  nichilominus  si  conJirmacionem  et 
approbacionero  predictas,  per  te  vigore  presenciura,  contigerit  episcopis 
zagrabiensibus  pro  tempore  existentibus,  quod  in  ipso  hospitali  seu 
eius  habitacionibus  cum  eorum  familia  de  cetero  coramorari  aut  moram 
facere;  necnon  capitulo  prefatis,  si  illorum  ad  hoc  expressus  accedat 
assensus,  nee  aliquem  ex  canonicis  seu  capitularibus  aut  in  dignitate 
constiiutis  ad  hospitale  ipsum,  dum  illud  rectore  carere  contingent, 
presentare  aut  in  illo  instituere  et  ad  eius  regimen  deputare  presumant, 
eadem  auctoritate  inhibcas  et  statuas  ac  ordines,  quod  clemosine  aut 
fructus  predict i,  ut  prefer tur,  in  suslentactonem  pauperum  et  intirmorum 
ac  alias  in  utilitatcm  dicti  hospitalis  iuxta  constilutionem  felicis  re- 
cordacionis  Clementis  pape  V,  predecessoris  nostri,  in  concilio  wien- 
nensi  super  hoc  editam,  convertantur,  ipsumque  hospitale  iuxta  sta- 
tuta et  ordinaciones  dicti  episcopi  perpetuis  futuris  temponbus  regalur 
et  gubcrnctur,  non  obstante  consvetudine  predicta  ac  conslitucionibus 
et  ordinacionibus  apostolicis»  necnon  statutis  et  consvetudinibus  dictis, 
juramcnto,  ccnfirmacionc  apostolica  vel  quavis  firmitalc  alia  roboratis, 
ccterisque  contrariis  quibuscumque,  jure  lamen  capiluli  prediclorum 
et  cuiuslibet  altcrius  alias  in  omnibus  semper  salvo.  Datum  Rome  apud 
sanctam  Martam  maiorem.  Anno  incainaclonis  dominicc  millesimo  qua- 
dringCQlcHimo  quinquagcnmo  tercio,  Idus  Augusti.  Poniificatus  nostri 
anno  septimo. 

E  {rBii»unij)(o  cupltuH  diasmensU  ralde  kcero  de  Anno  1453.    In   arch.  ven. 
csptt.  zagrab.  Acl.  cstp,  an  I.  foscu  7s.  nr.  IS. 


236  Doc.  173.  174,   —  An.  14.53. 

173. 

Anno  I453f  24.  Angnsti.  Viennae. 

Ulricus  Ciliae  comes  etc.  Slavoniae  banus,  tutor  et  advocatus 
ecclesiae  zagrabiensis,  litteras  Johannis  episcopi  zagrabiensis  conti- 
nentes  litteras  Eberhardi  super  decimis  campi  zagrabiensis,  praesen- 
tatas  sibi  per  Petrum  lectorem  varasdinensem  et  canonicum  varadi- 
nensem  et  zagrabiensem  et  Joannem  cantorem  chasmensem  confirmat 
Viennae,  festo  s.  Bartholomaei. 

Georgii  Marcelovid;  Regesta,  ut  supra. 

174.  . 

Anno  I453»  6.  octobris.  Zagrabiae. 

A  Mathaeo,    abbate    Cysterc.   zagrab.,  statuta   hospiialis   s.  Elisabeth  no- 
mine papae  approbantur. 

Universis  et  singulis  Christi  fidelibus,  cuiuscumque  status,  gradus, 
dignitatis  et  preeminencie  ecclesiastici  videlicet  et  secularis  per  et 
infra  civitatem  et  diocesim  zagrabiensem  aut  alias  ubicumque  locorum 
sint  et  existant,  presentes  litteras  nostras  seu  presens  publicum  instru- 
mentum  visuris,  inspecturis,  pariter  et  audituris  Mathias  abbas  mona- 
sterii  beate  Marie  virginis,  ordinis  Cysterciensis,  in  area  capitulari 
zagrabiensi  fundati,  commissarius  et  executor  ad  infrascripta  a  sede 
apostolica  specialiter  deputatus,  salutem  in  domino  sempitem^m  et 
presentibus  fidem  indubiam  exhibere.  Litteras  sanctissimi  in  Christo 
patris  et  domini  nostri,  domini  Nicolai,  divina  providencia  pape  quinti, 
eius  vera  bulla  plumbea  in  cordula  canapis  more  romane  curie  impen- 
denti  buUatas,  sanas  et  integras,  non  viciatas,  non  cancellatas,  non 
abrasas,  nee  in  aliqua  sui  parte  suspectas,  sed  omni  prorsus  vicio  et 
suspicione  carentes,  nobis  per  reverendum  in  Christo  patrero,  dominum 
Benedictum,  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopum  zagrabiensem, 
principalem  in  ipsis  litteris  principaliter  nominatum,  die  Martis, 
sexta  mensis  octobris,  coram  notario  publico  et  testibus  infrascriptis 
presentatas,  nos  cum  ea,  qua  decuit  reverencia,  noveritis  recepisse 
huiusmodi  sub  tenorc:  (Vide  Doc.  172.  an.  1453.  die  15.  Augusti).  Post 
quarumquidem  litterarum  apostolicarum  presentacionem  ac  recepci- 
onem,  fuimus  per  prefatum  dominum  Benedictum  episcopum  zagra- 
biensem ac  rectorem  hospitalis  beate  Elisabet  vidue  in  area  capitu- 
lari fundati,  debita  cum  instancia  requisiti,  quatenus  ad  cxecucionem 
dictarum  litterarum  apostolicarum  et  contentorum  in  eisdem  iuxta  ip- 
sanim  vim  et  formam  et  tenorem  procedere  dignaremur.  Nos   igitur 


Doc.  174,  —  An.  14SJ, 


m 


Mathias  abbas  commissarius  et  eisecutor  predictus,  volens  huiusmocii 
mandatum  apostolicum  nobb  in  hac  parte  directum  exequi  reverenter, 
ut  tenemur,  exaininatis  diligenter  omnibus  et  singulis  circumstanciis 
ad  nostram  informacionem  et  veri talis  experienciam,  que  in  talibus 
fieri  consveverunt.  sufficientibus,  super  reparacione,  restauracione, 
fundacione  et  ordinacione  ac  dotacione  ct  limitacionc  cultus  divini 
hospltalis  bcate  Elisabeth  predictij  que  in  litteris  prefati  domini 
Benedict!  episcopi  et  bonorabilis  capituli  ecclesie  zagrabiensis  impen- 
dent! consignatis  et  exprcssis  et  speclficatis  clarius  ct  limpidius  con- 
tinentur  et  exprimuntur,  quas  hie  pro  insertis  habere  nolumus,  et 
quia  omnia  et  singula  in  ipsis  litteris  ipsorum  episcopi  Benedicti  et 
capituli  predictorum  reperimus  et  occulata  fide  conspeximus  super 
reparacione^  restauracione,  fundacione,  ordinacione,  limitactone  et 
elemosinarum  dotacione  prefato  hospital!  beate  Elisabeth  per  ipsura 
dominum  Benedictum  episcopum  facte,  fore  vera  et  veritate  subnixa, 
ideo  nos  auctoritate  apostoHca  nobis  in  hac  parte  attributa  et  com- 
missa,  huiusmodi  tundacionera,  ordinacionem,  limitacionem  et  dotaci- 
onem  approbamus,  ratificamus  et  perpetuo  confirmamus.  ^ichilominus 
auctoritate  apostolica  predicta,  nobis  in  hac  parte  coramissa,  universis 
et  singulis  episcopis  ecclesie  zagrabiensis  predicte  pro  tempore  consli- 
tutis,  successoribus  tamen  legittimis  ipsius  domini  Benedicti  episcopi, 
committimus  et  mandamus,  quod  in  dicto  hospital!  seu  eius  habita- 
cionibus  tarn  eorum  familia  deinceps  de  cetero  ac  in  antea  commo* 
rare  aut  inhabitare  scu  morara  facere,  nee  aliquera  ex  canonicis  aut 
capitularibus  in  dignitate  quavis  constitutis,  ad  ipsum  hospitale  dum 
rectoratus,  post  discessum  antelati  domini  Benedicti  episcopi  careret, 
string!  aut  ad  illud  instituere  et  ad  eius  regimen  deputare  presumant 
modo  aliquali,  eadem  auctoritate  apostolica  inhibuimus  et  inhibemus 
presencium  per  tenorem.  Statuimus  eciam  et  ordinavimus,  quod  ele- 
mosine  ac  fructus  (eidem  hospital!)  in  futurum  per  quoscuraquc  do- 
tata^  collata  seu  elargita,  sive  sint  posscssiones,  teire  arabiles,  fenilia, 
vel  alia  quecumque,  quovis  nominis  vocabulo  vocitentur,  ad  susten- 
'tacionem  seu  perpeiuam  eleraosinam  facta  fuerint  seu  extiterint  (dicto) 
hospital!  ac  in  eodem  deo  famulantibus  illibata,  inconcussa  et  irre- 
vocata  pcrmaneant,  ipsumque  hospitale  luxta  statuta  et  ordinaciones 
dicti  domini  Benedict!  episcopi  de  consensu  pretacti  capituli  futuris 
perpetuis  tcmporibas  regatur  et  gubemalur  (non  obstanlibus)  ordrna- 
cionibus  aposlolicis,  nccnon  statutis  et  consvetudinibus,  juramento, 
confirmacionc  usu»  quam  alia  firmitate  roboratis,  ceterisque  contrariis 

quibuscumque, ,  ,  ,  .  dicto  capituli    semper 

aut  aliquid  .  ,  .  ac  mandatis,  monicionibus.  ordinacionibus  et 


238  Doc.  174.  —  An,  14.53, 


statutis  nostris  huiusmodi,  immo  verius  apostolicis  nobis  in  hac  parte 

commissis  .  , domino  episcopo  zagrabiensi  in  futurum  consti- 

tuto  et  existente,  cui  ob  reverenciam  dignitatis  duximus  deferrendum 
predicta  auctoritate  apostolica  nobis  in  hac  parte  attributa,  canonica 
monicione  premissa,  post  sex  dierum  spacium  ecclesie  (ingressum 
prohibemus)  et  interdicimus  in  hiis  scriptis  .  .  .  post  huiusmodi  sex 
dierum  aliis  sex  diebus  immediate  sequentibus  (si)  animo  sustinueritis 
indurato  eadem  canonica  monicione  premissa  suspendimus  a  divinis. 
Verum  eciam  si  prefatis  interdicti  et  suspensionis  sentcncias  per  alios 
sex  dies,  prefatis  duodecim  diebus  immediate  sequentibus,  quod  alias 
animo  sustinueritis  indurato,  vos  propter  huiusmodi  contemptum  nos- 
trum, prefata  canonica  monicione  premissa,  excommunicacionis  sentencie 
vinculo  innodamus  in  hiis  scriptis.  In  vos  vero  capitulum  ecclesie 
zagrabiensis,  aut  ilium  vel  illos  huiusmodi  presentatis  ct  admissis 
seu  institutis  contradictores  seu  rebelles  quoslibet  huiusmodi  nostras 
confirmacionis,  declaracionis  ac  statuta  impedientibus  super  premissis 
vel  aliquo  premissorum  auctoritate  apostolica  per  nos  edita  aut  im- 
pcdientes,  dantes  auxilium,  consilium  vel  favorem  publice  et  occulte, 
directe  vel  indirecte,  cuiuscumque  status,  condicionis,  gradus,  preemi- 
nencie,  dignitatis,  auctoritatis  aut  condicionis  existant,  auctoritate  apo- 
stolica, canonica  monicione  premissa,  suspensimus  ab  ingressu  dicte 
ecclesie  zagrabiensis  et  interdicti  sentencias  promulgamus  in  hiis 
scriptis.  Absolucionem  vero  omnium  et  singulorum  premissorum,  qui 
prefatas  nostras  sentencias  vel  eam  aliquam  quoquomodo  incurreritis 
seu  incurrerit,  nobis  aut  successossoribus  tantum  nostris  reservamus. 
In  quorum  omnium  et  singulorum  fidem  et  testimonium  premissorum 
prescntes  litteras  nostras  seu  presens  publicum  instrumentum  cxinde 
fieri  et  per  notarium  publicum  infrascriptum  subscribi  et  publicari 
mandavimus,  sigilliquc  (nostri  jussimus)  appensionc  communiri.  Datum 
et  actum  in  domo  estuarii  seu  stube  prefati  hospitalis  anno  domini 
millesimo  quadringcntesimo  quinquagcsimo  tercio,  indiccione  prima, 
die  Martis,  hora  terciarum  vel  quasi.  Pontificatus  autem  sanctissirai 
in  Cristo  patris  et  domini,  domini  Nicolai  divina  providencia  papc 
quinti,  anno  eius  septimo  predicto.  Presentibus  ibilcm  discretis  et 
honcstis  viris,  dominis  Johannc  de  Kachys,  aquilegicnsis  dyocesis, 
Dominico  dc  Chasma  sent(lclek),  Slcphano  dc  Rakytnycza  ct  Am- 
brosio  sancte  crucis  dc  Hwthyna  ccclcsiarum  plcbanis,  Pctro  prcben- 
dario  chori  ecclesie  zagrabiensis  predicto  et  Anlrea  de  Zthwbycza 
prcsbiteris  zagrabiensis  dyocesis  et  aliis  quampluribus  testibus  ad 
premissa  vocatis  pariter  ct  (rogatis).  Et  ego  Stcphanus  Emcrici  dc  Wy- 
zoka  clericus  zagrabiensis  diocesis,  publicus    sacra    imperiali    auctori- 


Doc.  lyS'  —  ^-  H53^ 


239 


tatc  notarius,  quia  premissarum  liiterarum  apostolicarum  cxhibicioni, 
presentacioni,  requisicioni,  confirmadoni,  roboracioni,  interdicti  et 
suspension  is  senscnciis  lacionis  .  ,  .  et  singulis  premlssis,  dum  sic, 
ut  preiniUilur,  per  prefalum  dominum  Mathiain  abbalera  commisa- 
rium  et  cxecutorem  unicum  fierent  et  agerentur,  unacum  prenotaiis 
tcstibus  presens  interfui  eaque  omnia  et  singula  sic  fieri  vidi  et  au- 
divi,  ideo  presentes  liUeras  seu  (hoc  publicum)  insirumentum  sub  ap- 
pensione  sigilli  ipsius  domini  Mathie  abbali^  commissarii  et  execu- 
toris  roboratum,  me  certis  preoccupato  negociis,  per  alium  fideliter 
scriptum  ac  dc  mandato  prefati  domini  Mathie  abbalis  commissarii 
et  executoris  (supradicti)  in  banc  publicara  formam  redegi  et  hk  me 
manu  propria  subscripsi,  signoque  et  nomine  meis  solitis  et  consvetis 
consignavi.  rogatus  et  rcquisitus  in  (idem  et  tesiimonium  omnium  et 
singulorum  premissorum. 

E  coaevo  transumpto  capituli  casroeosis,  valde  laccro.  la  archivio  ven.  CapiL 
7,agrab,  Act,  Cap.  ant,  fasc.  75.  nr.  35. 


175. 

Anno  1453f  25«  octobris.  Zagrabiae. 

A  Friderico^  Ciiiae  comiie  ef  bano^  dies    in    causa,    t/uae   inter   communi- 
iatem   civitatis   ct  Heningum   de   Sused  agitur  de   tributo  fxigendo,  cm- 

StitUCtUK 

Nos  Fridericus  dei  gracia  Cilie,  Ortemburge,  Zagoricquc  comes 
etc  nccnon  regni  Sclauonie  banus»  Mcraorie  commendamus,  quod 
nobis  in  octavis  festi  bcati  Xfichaelis  archangeli  unacum  regni  nobi- 
libus  pro  faciendo  moderativo  judicio  causancium  in  sede  nostra  ju- 
diciaria  xagrabiensi  sedentibus,  providi  viri,  Blasius  alias  judex  et  ma- 
gister  Mathias  juratus  civitatis  montis  Grecensis  in  personis  judicis, 
juratorum  ac  univcrsorum  civium  seu  hospitum  dicte  civitatis  monlis 
Grecensis  ad  nostrara  venientes  presenciam  per  modum  protestacionis 
nobis  signiiicare  curarunt  in  hunc  modum;  quod  licet  ipse  judex  ac 
jurat!  ceterique  cive-s  antedicte  civitatis  nuperrime  quandara  causam  seu 
litem  ipsorum  cum  egregio  Hennyngb  de  Zomzedwar  racione  cuiusdam 
tributi  seu  exaccionis  eiusdem  habitam  et  inter  ipsos  vcrtentem,  utputa 
iuxta  continenciam  Htterarum  nostrarum  adiudicatoriarum,  in  curiam 
rcgiam,  judicisquc  eiusdem  in  presenciam  transmissionalium  prosecu- 
cioni  et  procuracioni  ipsius  cause  Johanni,  filio  Johannis,  filii  Viti 
de  Corbawa.  uti  ipsorum  legittimo  procuratori  demandassent,  dedis- 
scntquc  et  assignasscnt ;  tamen  quia  ipse  Johannes  corum  procurator 
prcscriptam  causam  seu  litem  ipsorum  ad  presentes    octavas,    ut    de- 


240  Doc,  1^6,  —  An,  14.53. 

buisset  reportare  et  eiusdem  execucionem  eisdem  referre,  minime 
curavisset,  imrao  nee  se  eisdem  representasset ;  ob  hoc  ipsi  formi- 
darent  ne  ipsis  in  hac  parte  in  causa  eorum  prenotata,  aliquod 
dampnum  seu  periculum  eveniret,  petentes  nos  cum  instancia,  ut 
eis  unum  certum  terminum  prefigeremus,  usque  quem  terminum  ipsi 
prefatum  Johannem  procuratorem  ipsorum  investigarent,  sciscitarent, 
et  rescirent  quo  defuisset,  utrum  captus  vel  interfectus,  vel  inlirmus, 
vel  mortuus  esset  et  existeret,  et  quo  premissam  eorum  causam  seu 
litem,  necnon  ipsas  litteras  transmissionales  fecisset  et  quomodo  pro- 
curasset  causam  eorum  prenominatam.  Unde  nos,  regni  consvetudine 
requirente  in  talibus  observari  solita,  eisdem  judici,  juratis,  ceterisque 
civibus  civitatis  predicte  montis  Grecensis  pro  exequendis  premissis 
octavas  festi  Epiphaniarum  domini  proxime  venturas,  ad  quas  eciam 
causas  universorum  nobilium  dicte  sedis  nostre  judiciarie  zagrabiensis 
prorogavimus,  pro  termino  duximus  prefigendas  atque  deputandas. 
Super  quibus  iidem  Blasius,  alias  judex  et  magister  Mathias  notarius, 
nominibus  et  in  personis  quorum  supra,  litteras  nostras  dari  pecie- 
runt,  quas  nos  sigillo  egregii  Georgii  Farcasii  de  Ebres,  comitis  nostri 
zagrabiensis,  consignari  facientes,  eisdem  duximus  concedendas  com- 
muni  justicia  svadente.  Datum  Zagrabie  vigesimo  die  termini  preno- 
tati.  Anno  domini  millesimo   quadringentesimo   quinquagesimo  tercio. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib. 
reg.  civ.  zagrabiensis. 

176. 

Anno  1453,   13.  novembris.  Zagrabiae. 

Plebani  civitatis  zagrab,  Mathaeum  prioretn  Praedicatorufn,  totumque  con- 
ventum  coram  populo   in    ccclcsiis  parochialibus  a  se  proscriptos  nuntiant, 

Nos  Thomas  sancti  Emerici  de  Zagrabia,  alter  Thomas,  sancti 
Johannis  de  Nova  villa,  Valentinus  sancti  Anlhonii  de  vico  Latinorum 
et  Philippus  sancti  Martini  de  suburbio  civitatis  montis  Grecensis, 
ecclesiarum  parochialium  plebani.  Tenore  presencium  notificamus 
omnibus  presentes  inspecturis,  quod  iuxta  vim  et  formam  litterarum 
sentencionalium  vcnerabilis  viri  domini  Martini,  archidyaconi  dubi- 
censis  et  canonici  in  ecclesia  zagrabiensi,  reverendiquc  in  Christo 
patris  domini  Benedicti,  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopi  eiusdem 
ecclesie,  vicarii  in  spiritualibus  generalis,  in  festo  beali  Martini  con- 
fessoris  in  nostris  ecclesiis  coram  populorum  multitudinc,  religiosum 
virum  fratrem  Mathiam,  priorem  et  totum  conventum  claustri  beati 
Nicolai  de  Zagrabia,  ordinis  fratrum  Predicatorum  sub   regula   sancti 


Doc.  177.  178  —  An,  i4$j^i4S4^ 


34t 


Augustini  degencium,  ad  instanciam  diso'eti  viri  domini  Nicolai  pie- 
bani  ecclesie  sancti  Marci  de  monte  Gerecz  racione  quarte  seu  cano- 
nice  porcionis  de  funeralibus  sibi  legitime  provenientis,  publice  et 
manifeste  cxcommunicavimus  et  excommunicatum  fore  pronunciavimus. 
In  robur  igitur  premissorum  presentibus  duximus  sigilla  nostra  appo- 
nenda.  Datum  Zagrabie  tercio  die  termini  prcnotati.  Anno  domini  mil- 
lesimo  CCCC  quinquagesimo  tercio. 

Originale  in  charti^  in  margiDc  infenort  tria  imppressa  sigilla^  In  arcliivio 
lib,  reg.  civ,  zagrab. 

177. 

Anno  1453. 

Anno  1453.  Fassio  perennalis  executonim  testamenti  Nicolai 
condam  sutoris,  dvis  zagrabiensis ,  super  terra  eiusdem  arrabili  in 
tenitorio  dicte  civitatis  zagrabiensis  penes  terram  arrabilem  bospitalis 
civici  in  honorem  b.  Mariae  virginis  extructi,  habitam,  pro  Thoma 
aeque  cive  zagrabiensi,  pro  triginta  duobus  ilor.  auri,  coram  magi- 
stratu  loci  celebrata. 

In  archie,  regni  Croat.  Slav.  DaliD«  Act,  Soc.  Jean.  Fasc  16,  nr.  16, 


.  178. 

Anno  t454»  20.  mut.  Zagrabiae. 
Friderkus,   Ciiiae  comts  et  banus.  in  causa^  quae  inter  iommunitateiH  civi- 
tatis et  Heningum  agitur,  iterum  diem  canstituit 

Nos  Fridericus  del  gracia  Cilie,  Ortemburgc,  Zagorieque  comes, 
necnon  regni  Sclauonie  banus,  Memorie  commendaraus,  quod  Albertus 
litteratus  de  Galaad,  pro  egregio  Ilennyngh  de  Zwmzedwar  cum  pro- 
curatoriis  lilteris  nostris  ab  una,  item  pro  judicc,  juratis  et  univerais 
civibus  civitatis  mentis  Greccnsis  de  iuxta  Zagrabiam,  magister  Ma- 
thyas»  notarius  dicte  civitatis  mentis  Grecensis  similiter  euro  procu- 
ratoriis  Uttcris  nostris  parte  ab  altera,  coram  nobis  constituti^  sunt 
confessi  in  hunc  modum:  quod  ipsi  discussionem  et  deliberacionem 
cuiusdam  cause,  que  inter  prcfatum  egregium  Ilennyngh  ab  una  et 
inter  memoratos  judicem,  juratos,  civesque  civitatis  monlis  Grecensis 
parte  ab  altera  iuxta  continenciam  litterarum  magnitici  comitis  La- 
dislai  de  Palocz»  judicis  curie  regie  prorogatoriarum  super  factis 
in  llttens  nostris  transmissionalibus  contentis,  in  octavis  festi  beati 
GeoTgii  martins  coram  eodem  judice  curie  regie  vertebatur^  dc  par- 
cium  procuratorum  voluntate  ad  octavas  festi  beati  Georgii  martiris 
in   octava   rcvolucione   annual!    vcnturas   absque  omni    gravamine   et 


«42 


Doc,  lyg,  —  An.  143^- 


variacione  aliquali  et  statu  in  eodem  in  prescnciam  dictl  judicis  curie 
regie  duxissent  prorogandam,  imrno  proroganint  coram  nobis  testi- 
monio  presencium  mediante,  Quas  sigillo  egregii  Georgii,  filii  Farkasii 
de  EbreSj  comitis  nostri  zagrabiensis  fecimus  consignari.  Datum  Za- 
grabie  vigesimo  die  octavanim  festi  beati  Georgii  martins  predictarum. 
Anno  domini  millesimo  quadiingentesimo  quinquagesimo  quarto. 

Oiigiiiale  ld  charta,  a  terg^o  yestlgium  impressi  sigilli.  Id  archiv,  incl,  Acad, 
Scient.  Slavor.  merid. 


179. 

Anno  I454t  a8.  JnnU,  ZagrabUe. 

In  Pet  rum  Slodrked  archidiaccnum  propter  fa  ha  nam  cutusdam  documenti 
capitu  tarts  ugiliatUmem  poena  con  sit  tut  tur, 

Sequitur  registrum  omnium  domino  rum  canonicorum  capituli 
zagrabiensis,  qui  interfuerunt  consilio  et  decreto  per  ipsos  contra  do- 
minum  Petrum  Sloterkch  dicto,  archidiaconum  dubicensem  eta  pro 
falsaria  sigillacione  cuiusdam  littere  per  ipsum  furtive  et  occulte 
preter  scitum  dominorum  aliorum  facte,  feria  sexta  proxinia  post 
festum  Ladislai  regis  et  confessoris,  anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  quinquagesimo  quarto,  et  sub  iuramentibus  ipsorum  trac- 
tate et  terminate  ita,  quod  per  tempora  vite  sue  pxefalus  dominus 
Petrus  exclusus  est  de  consorcio  fratrum  et  quod  nunquam  inteiesse 
poterit  sigillacioni,  ut  videbit  sigillum,  et  proventibus  eiusdcm  carebit 
perpetue  et  eciam  aliis  provenlibus  canonicalibus  carebit; 

Item  primo,  domiuus  Vitus  prepositui  zagrabiensis.  Bartholomens  cantor. 
Item  Mathias  prepositus  cha^mensis  et  de  Bienico.  Item  StetTanus  kathedralis.  Item 
domi&tis  Petrus  archidiaconum  de  Kemlck.  Item  Sigismundus  archidiaconus  Warosd. 
Item  Jacobus  de  Placenda.  Joannes  Bcxin.  Item  Frandscus.  Item  Matlieus  de 
Kelked.  Item  Thomas  Iwanicb.  Item  Fabianas  de  Roycba.  Item  SterVanus  de 
Cherstwecjc.  Item  Johannes  de  Morowcha,  Item  Stcfianus  de  Visoka.  Blasius  Nemes. 
Item  Michael  Thussawec?.  Item  Jacobus  de  Tiuer,  doctor.  Item  Clemens  dc  Gajna. 
Item  Thomas  Chad.  Item  Marttnuis  de  Martinowecz.  Item  Mathias  Rakonok.  ttem 
Johannes  de  Stain.  Item  Elyas  de  Soploncza,  qui  decreto  et  consilio  consensit  el 
interfuii  ac  juravitj  eciam  dominiLs  Jacobua  archidiaconus   goriciensis,   licet   debiliii. 

Et  isti  prescripti  domini  sub  juramento  promiserunt  astare  et  jurare  asm 
ipoornm  personis,  rebus  et  bonis  ac  honore  ita,  quod  si  idem  dominus  Petras  per 
•ingolires  personas,  canonicos  prenotatos  vcUet  quoquomodo  vexare,  quod  omnes 
tenentur  defensare  sub  juramenlo  prenotato,  et  st  quis  ex  premissis  (feceril)  aUtul 
(et)  axilium  sibi  prebebit  eandem  dampnadonem  incurrat  • 

Liber  rubcus  ven.  Capit.  zagrab.  In  archiv,  inci.  Acad.  Scient.  Slav,   merid. 


Doe,  tSo.  —  An,  1454, 


M3 


180. 

Atino   1454,  %.  JiiliL  Cileae. 

A  Btnidkio  episcopo  %agrabiensi^  paena,    f/uae  in  Sloterke^  arckldiaconum 
comtituta  est  a  capituh^  conprobatur. 

Benedictus  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  ecclesie  ra- 
grabiensis,  Venerabiles,  nobis  in  Christo  sincere  dilectL  Intellejcimus 
credenciali  ex  commissione  venerabili  viro  magistro  Sigismundo,  ar- 
chidiacono  varasdiensi  et  canonico  vestro  per  vestras  dilecciones  facta, 
quod  enormia  et  statutis  vcstris  et  ecclesie  nostre  dissonum  in  medio 
irestri  perpetrata,  in  sacristia  videlicet,  ubi  bonum  pacis  et  ecclesie 
commodum  nierito  dcbeant  perpetrari,  que  omnia  huiusmodi  illicita 
facta  ulique  ad  nostrum  et  vestrum  non  cedunt  honorem,  tmmo  in* 
detrimentum  ipsarum  personarum  veslrarum.  Superinde  nos  rcquisi- 
vistis  supplicantes,  quatenus  huiusmodi  gwcrrarum  et  dissensionum 
excitatores  iuxta  statu ta  alme  ecclesie  nostre,  dudum  a  Sanctis  patribus 
sanccita,  puniendi  adinstar  demeritorum  qualitatem,  vobis  concedercmus 
facultatem.  Sed  quia  cum  nos  semper  commodum  et  honorem  ecclesie 
predicte  nostre  fervide  desideremud,  uti  obligarour  et  debemus,  immo 
lotis  conatibus  huiusmodi  utilitati  resistere  volentibus,  nos  opponere 
debemus.  Idcirco  nostrum  benivolum  consensum  pariter  et  assensum 
sicut  per  prius  ita  ex  nunc  per  presenles  vobis  damus  et  concedimus 
huiusmodi  excessores  secundum  excessuum  qualitatem  digue  puni- 
eodos  et  penandos,  formam  juris  et  ordinem  statutorum  observandam, 
ut  alii  exinde  exemplati  deinceps  gravioribus  precludatur  via  delin- 
quendi,  prout  ipse  dominus  Sigismundus  archidiaconus  de  nostra  in- 
tencione  eisdem  vestris  fratemitatibus  clarius  referet.  Datum  Cilie  in 
festo  visitacionis  bcale  \farie  virginis  Anno  domini  MCCCCLIV.  — 
Venerabilibus  viris,  dominis  dc  capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  fratribus 
nostris  in  Christo  sincere  dilectis. 

Ego  Michael  Salak  de  Krainbiirga  publicus  impenAli  auctoritatc  notanos,  vigesima 
tercja  die  mcnsis  decembris,  videlicet  fcria  tercia  pru^iiiiia  ante  festum  natiyitatis  Do- 
mini taillesimo  quadringentebinio  (]QiD<|aagesimo  quioto  facta  est  absolacio  per  qaeDdam 
veDerabilem  vinim  doininam  Wymandum  abbatem  mooastcrii  beate  Marie  virginis, 
Kagrabieni^is,  coram  preposito  et  capitulo  ipsius  ecclesie  zagrabiensis  a  qoodam  jura- 
mcnto  yallato  in  cxclusioiie  Tencrabilis  viri  domini  Petri  de  Dnbicaa  et  canonici 
ecclesie  zagrabiensis  racioae  quarumdam  litteramm  i&igillataniiD,  ot  siipra,  io  regif^tro 
prenarratanim.  Prcscnlibus  ibidem  discretis  viris,  dominis-  Paulo,  alias  decauo,  Al- 
berto Polono,  Mathia  sacrista,  prebeodariis  cbori  sagrabiensb.  £t  ibidem  domini  de 
capitulo  plenissimam  fecerunt  gmciam,  quod  amplius  eondem  occa^^ione  premissurum 
tioUstentis  molestaotur  —  Michael  m«nu  propria,  notarius. 

Lfbtr  rutieus  ven.  Capit    sogrvb.  In  archiv.  tad.  Acad,  Sdent  Slavor.  merid. 


244 


Doc.  i8i.  tS2.  —  An.  14^54  —  14^55. 


181. 

Circa  an,  1454. 

Foedtis  cafiituiarium  pro  eUcto  ephcopo  Magrak 

Seqtiitur  registrum  dominoniin,  qui  consensum  prebuerunt  ad 
dandam  copiam  absolucionis  ad  omnem  eventum  domino  electo  sub 
pena  cxclusionis  de  consorcio  fratrum  et  privadonis  omnium  proven- 
tuum,  et  hoc  de  unanimi  consensu  omnium  infrascriplorum  in  inte- 
riorl  sacristia  constitutoruiDy  ita,  quod  omnes  unanimiter  uno  voto,  si 
quid  contingent,  vicissim  se  defendent 

Johannes  lector  et  canoniciis  man  a  propria  me  subscripsL  Ego  Bartlio- 
lotneus  cantor  et  cam  m.  pi  s.  Ego  Petms  dubicensis,  m.  p.  a.  Ego  Fstnia 
de  Kemlek  arcliidlaconiiB  et  can.  eccL  zagraMeiins  m.  p.  a.  Ego  Sigiamiiiidus 
archidiacoQUs  et  can,  m.  p.  s.  £go  Marqnardus  archidaacontis  de  Vrbowicx  et  can, 
m.  p.  s.  Ego  Franciscaa  can»  propria  manu  mca  Bcripsi,  Ego  Ladislaus  custos  et 
can.  m,  p,  me  s.  Ego  Fabianns  can.  p.  m.  s.  Ego  Matheas  Keelkeed  m.  p.  Ego 
StepbaDUE  de  Vizoka  m.  p.  s.  Ego  Stephanu*  Cherztbwec*  m.  p.  s.  Ego  Johannes 
de  Maroucba  consencio  disposicioni  prcmisse.  Ego  Jacobus  doctor  can,  eccl.  tagnib. 
m.  p.  m.  s.  Clemens  de  Gara  m.  p.  Ego  Elyas  custos  cbasmensis  et  can.  eccl« 
zagrab.  m.  p«  9,  Ego  Johannes  Bexin  m.  p.  Ego  Matbyas  prepositas  cbasmeo^ 
can.  £agrab,  m  p.  Blasius  de  Nemesourk  m.  p.  Ego  Leonus  archidiacoDus  kamar* 
c^ensJs  ac  can»  eccl.  zagrab.  m.  p. 

Liber  rubens  ven.  Capit   xagrab.  In  archiv,  incl  Acad.  Sclent,  Slav,  merid. 


182. 

Anno   I455»  25    JnlU,  Zagrabtae. 

Pefrus   Gumiii^  qui  communitatem  contumeha  affecUy  a  spans&nbus  e  car- 
cere  ptcuma  redimihir. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus 
per  presenter,  quod  Gallus,  filius  Petri,  Gwndych  dicti,  filii  Gregorii 
de  villa  Wraguwcz  vocata,  et  Fabianus,  fiiius  Valentini,  similiter 
Gwndich  dicti,  filii  prefati  Gregorii  de  villa  Kachynz  appelata,  ac 
Paulus,  fiiius  Pauli,  de  jam  dicta  villa  Wragovcz  ex  eodera  Paulo 
et  ex  provida  muliere  Anna  vocata  sororc  uterina  ipsius  Petri  Gwn- 
dych, legittime  genitus,  et  Matbias,  fiiius  Fabiani  de  MUethyncz,  ex 
eodem  Fabiano  et  ex  provida  muliere  Elena  vocata,  sorore  similiter 
uterina  ipsius  Petri  Gwndych  Icgitlime  progenitus,  de  quorum,  Pauli, 
filii  Pauli  et  Mathye,  filii  Fabiani  noticiis  personalibus,  honorabilts 
vir  magister  Blasius  de  Nemes,  socius  et  concanonicus  noster;  item 
de  dictonim  Gallic  filii  ipsius  Petri  Gwndych  et  Fabiani,  filii  ipsius 
Valentini»  frairis  ipsius  Petri  Gwndych,  annotaii  Pauius  et  Mathias 
nos  certificarunt  et  assecurarunt  in  ipsonim  ac  universorum  heredum, 
»tjum,  pioximoiuro  et   consanguinecium  eoruradcm    personi?,    one- 


D^.  1S2.   —  An    7^55. 


MS 


ribus  ci  g^avarainibus  eorura  in  facto  infrascripto  per  omnia  in  se 
ipsos  assumptis,  coram  nobis  personaliter  constituti  dixenint  et  sponle 
sunt  confessi  vive  vocis  eonim  oraculis  in  hunc  modum:  Quod  quia 
prefatus  Petrus  Gwndych  pater  ipsius  Galli  el  patruus  dicti  Fabiani 
ac  avunculus  ipsorum  Pauli  et  Mathye,  certii  et  racionabilibus  ex  causis 
contra  Petrum,  filium  Stephani  Swechych  dictum  et  Valentinum,  filium 
Mychaelis  Sarouych,  alias  judlcem  ac  uni versos  cives  et  totam  coro- 
munitatem  civium  civitatis  mentis  Grecensis  de  juxta  Zag^rabtam  in 
manife^ta  calumpnia  tribus  vicibus  exstitisset  repertus,  per  eosdemque 
cives  et  dictara  communitatem  dicte  civitatis  montis  Grecensis,  racione 
eiusdem  calumpnie  manifeste  convictus  fuisset  et  aggravatus,  et  tan- 
dem juxta  sua  deraerita  captivalus  et  in  carcerem  ipsius  civitatis 
missus,  pro  eisdem  suis  excessibus  calumpniosis  puniiurus,  propter 
quod  ipsi  Gallus,  Fabianus,  Paulus  et  Mathyas  prefatum  Petrum 
Gwndych  de  dicta  captivitate  et  carceribus  ipsorum  civium  civitatis 
predicle  ad  obligamina  eorum  infrascripta  excepisseot  tali  modo  se 
obligantes  coram  nobis:  ut  si  ipse  Petrus  Gwndych  aut  per  se  aut 
per  aliam  personam  quamcumque,  contra  predictos  cives  et  totam 
communitatem  ipsorum  civium  dicte  civitatis  quovis  temporis  in  pro- 
cessu  ipsam  calumpniam  reiteraverit ,  aut  in  eadem  scu  in  simili 
calumpnia  modo  quocumque  processerit,  extunc  mox  ipso  facto  pre- 
dicti  Gallus,  Fabianus,  Paulus  el  Mathias  eundem  Petrum  Gwndych 
personaliter  prefatis  civibus  et  comraunitati  toti  ipsius  civitatis  pre- 
sentare  debeant  ct  teneaiur,  quern  si  personaliter  prcsentare  el  ai 
manus  eorum  dare  nequiverint,  extunc  in  continenti  quinquaginta 
marcas  denariorum,  pro  tempore  currencium,  domino  ipsorum  natu- 
rali  seu  terrestri  et  alias  quinquaginta  marcas  denariorum  predicle 
comraunitati  ipsorum  civium  persolvere  debeant,  ac  dampnificacionem 
ipsis  civibus  et  toti  communitati  civium  supradictorum  totum  damp- 
num  eorum,  quod  exinde  consequererentur  et  subirent  totaliter  refun- 
dere  et  persolvere  teneantur  Ad  que  premis>a  obligamina  annolali 
Gallus,  Fabianus,  Paulus  et  Mathias  suis  el  quorum  supra  nominibus 
et  in  personis  se  spontanea  eorura  coram  nobis  obligarunt  voluniate. 
Harum  nostrarum  vigore  et  teslimonio  litterarum  mediante.  Datum 
feria  sexta  in  festo  videlicet  beati  Jacobi  apostoli.  Anno  domini  mille- 
simo  quadringentesimo  quinquagesimo  quinto. 


Origituik    in    chaita.     A    tcrgo    Tcstij^iuiij   imjircssi  sigilli.    In   archiv. 
Acad.  Scicnt.  Slavor.  merld. 


incl. 


446  Doc.  183.  —  An.  14.55. 


183. 

Anno  I455f  3'*  <iccembris.  Zagrabiae. 

Petrus   et  Betudictus    aurifabri  zagrabUnses,  ob  argentum  restitutum  pro 
theca  ad  conservandum  pueri  innocentts   corpus  praeparanda,    a   capitulo 

absolvuntur, 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes:  quod  quamquam  nos  ccrtara  quotam  argenti  noslri  et  ec- 
clesie nostre,  primum  viginti  qualuor  marcas  cum  aliqua  excrescencia, 
tandem  eo  amplius  simul  cum  predictis  viginti  quatuor  marcis  ad  tri- 
ginta  sex  cum  media  marcis  argenti,  demptis  quatuor  nezeek,  se  ex- 
tendentem,  dempto  dumtaxat  argento,  quod  nondum  extitit  laboratum, 
providis  viris  Paulo  et  Benedicto,  aurifabris,  civibus  civitatis  montis 
Grechensis  de  juxta  Zagrabiam  ad  preparandam  tecam  ad  conser- 
vandum et  deferendum  corpus  pueri  innocentis,  dederamus  et  assi- 
gnaveramus,  que  triginta  sex  ac  media  marce,  minus  quatuor  nezeek, 
sint  ad  eandem  tecam  cuse  et  preparate.  Et  quia  dictum  argentum, 
sicut  premittitur,  preparatum  una  cum  non  preparato  propter  instan- 
tem  pestilenciam  et  aliis  de  causis  animum  nostrum  ad  id  moventibus, 
ne  ab  eadem  ecclesia  ipsa  teca  et  huiusmodi  argentum  a  nobis  et 
dicta  ecclesia  nostra  quoquomodo  deperdatur,  ab  eisdem  Paulo  et 
Benedicto  aurifabris  eandem  tecam  ac  argentum  tam  preparatum  quam 
et  non  preparatum  ad  nos  recepimus,  immo  recepimus  realiter  et 
cum  effectu.  Ideo  nos  annotatos  Paulum  et  Benedictum  aurifabros 
predictos  racione  huiusmodi  plenarie  assignacionis  ipsius  tece  et  ar- 
genti, modo  quo  premittitur  nobis  facte,  quietos,  pacificos  et  modis 
omnibus  reddidimus  absolutos ;  eosdemque  Paulum  et  Benedictum  auri- 
fabros a  fideiussoria  caucione  providorum  virorum  Valentini,  filii 
condam  Michaelis  Sarouych  dicti  ac  Nicolai  aurifabri  et  Pauli  Wal- 
polh  dicti,  civium  dicte  civitatis  montis  Grechensis,  racione  dicte 
tece  omnino  absolvimus  et  absolutos  reddimus  per  presentes.  Harum 
nostrarum  vigore  et  testimonio  litterarum  mediante.  Datum  feria 
quarta  proxima  ante  festum  Circumcisionis  domini.  Anno  eiusdem 
MCCCC  quinquagesimo  quinto. 

Liber    rubeus    ven.    capituli    eccl.     zagrab.  In    archiv.    incl.    Acad.     Scient. 
Slav.  mend. 


Doc.  1S4,  rSs^  —  AfK  I45S''I4S6. 


247 


184. 

Autto   1455,  31.  decembris,  Zagrabiae. 

Sp^Hsorts  fiiidam  ob  tirgintum  datum  Fitro  ti  Befudkta   auHfahm  pro 
ihcca  ad  conservamium  putri  inmfcmtis  corpus,  quUtantur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus 
'per  presenles,  quod  licet  providi  viri.  videlicet  Valenlinus,  tilius  con- 
dam  Michaelis,  Sarouych  dicli,  Nicolaus  aurifaber  ac  condam  Paulus, 
Walpoth  dictus,  cives  civitatis  montis  Grechensis  de  juxta  Zagrabiam, 
racione  cuiusdam  argent!  nostri,  scilicet  viginti  quatuor  marcaruin 
hungaricalium  et  quarlam  dimidiam  uncis  ad  preparandam  tecam 
ad  deferendum  et  conservandum  sanctum  innocentem,  per  provides 
viros  Paulum  et  Benedictum  aurifabros,  cives  dicte  civita(is  montis 
Grechensis,  qui  eandem  tecam  laboranini,  fideiussores  nobis  exsti- 
lissent  et  in  robur  huiusmodi  fideiussorie  caucionis  certi  tenoris  litteras 
sub  sigillo  civitatis  montis  Grechensis  predicte  nobis  a ssign assent ; 
quas  litlcras  per  negligentem  custodiam  et  conservacionem  condam 
honora  bills  viri  magistri  Michael  is  de  Thosaycz,  socii  et  concanonici 
nostri,  cognoscimus  fore  deperditas;  ideo  nos,  annotates  Valentinura, 
Nicolaum  et  condam  Paulum  Walpoth,  racione  huiysmodi  fideiussorie 
caucionis  quietos,  pacificos  et  modis  omnibus  absolutos  (reddidimus), 
immo  reddimus  et  comraittimus,  litteras  etiam  lldeiussorias,  sic  ca- 
sualiter  deperditas,  van  as,  cassas  et  viri  bus  relinquimus  cariluras, 
immo  ubiquc  litterarum  exhibitor!  earumdem  nocituras.  liarum  no- 
sirarum  vigore  et  testiraonio  litterarum  mediante.  Datum  feria  quarla 
proxima  ante  festum  Circumcisionis  domini,  Anno  eiusdem  MCCCC 
quinquagesimo  quinto. 

Liber  rubeiis  ven    capituli  eccl     juigrabieDsis.  In  archiv,    tncl,  Acad,    scteut 
Slav,  mcrici 


185. 

Anno  1456,   I,  icptembris.  Romae. 

A  Caiisio  ///  papa  potestas  duohus  mnonkh  tagrab,  datur,  ut  omnes 
he  mines  sceiesios,  si  possessions  monasterio  s.  Nieaiai^  ordints  Praediea- 
torum  erepias  non  reddiderint^  excommunieent, 

Calislus  episcopus  servus  servonim  dei,  Dileclis  liliis  Matheasso 
de  Chulchet  et  Jacobo  de  Placentia,  canonicis  ecclesie  zagabriensis 
salutem  el  aposlolicam  bencdictionem.  Signiiicarunt  nobis  dilecti 
filii  prior  el  fratres  domus  sancti  Nicolai  extra  mures  Zagabrie, 
ordinis   Predicatomm,    quod   nonnuUi    iniquitatis    lilii,    quos    prorsus 


248  Doc,  185.  — •  An.  14.56, 

ignorant,  census,  fnictus,  redditus,  proventus,  terras,  domos,  grangias, 
casalia,  predia,  maneria,  vineas,  ortos,  campos,  virgulta,  prata,  pascua, 
nemora,  silvas,  molendina,  stagna,  lacus,  piscarias,  piscinaS;  aquas, 
aquarum  decursus,  arbores,  arborum  fnictus,  ligna,  postes,  trabes, 
plantas,  vini,  bladi,  frumenti,  ordei,  avene,  siliginis,  olei,  leguminum, 
auri,  argenti  monetati  et  non  monetati  quantitates,  calices,  cruces, 
omamenta  ecclesiastica,  tocalia,  tasseas,  ciphos,  cochlearia,  vasa  aurea, 
argentea  et  deaurata,  erea,  stannea,  pannos  laneos,  lineos  et  sericeos, 
lectos,  linteamina,  copertoria,  bancalia,  domorum  utensilia,  vestes, 
tunicas,  foderaturas,  mantellos,  cappas,  capucia,  equos,  iumenta,  boves, 
vaccas,  oves,  porcos,  capras  et  alia  animalia,  libros,  litteras  autten- 
ticas,  instrumenta  publica,  contractus,  documenta,  cedulas,  recogni- 
tiones,  obligationes,  registra,  arreragia,  testamenta,  codicillos,  notas, 
chartas,  prothocoUa,  debita,  credita,  legata,  pecuniarum  summas,  et 
nonnulla  alia  mobilia  et  immobilia  bona  ad  prefatam  domum  spec- 
tantia  temere  et  malitiose  occultare  et  occulte  detinere  persummunt, 
non  curantes  ea  prefatis  priori  et  fratribus  exhibere  in  animarum 
suarum  periculum  et  ipsorum  prioris  et  fratrum  ac  domus  non 
modicum  detrimentum ;  super  quo  iidem  prior  et  fratres  apostolice 
sedis  remedium  imploranmt.  Quocirca  discrecioni  vestre  per  aposto- 
lica  scripta  mandamus,  quatinus  curatis  omnibus  modis  huiusmodi 
occultos  detentores  censuum,  fructuum,  reddituum  et  aliorum  bonorum 
predictorum,  publice  in  ecclesiis  coram  populo  per  vos,  vel  alium 
seu  alios  moneatis,  ut  infra  competentem  terminum,  quem  eis  pre- 
fixeritis  ita  prefatis  priori  et  fratribus  a  se  debita  restituant  et  reve- 
lent,  ac  de  ipsis  plenam  et  debitam  satisfactionem  impendant,  et  si 
id  non  adimpleverint  infra  alium  competentem  terminum,  quem  eis 
ad  hoc  peremptorie  duxeritis  preligendum,  extunc  in  eos  generalem 
excommunicationis  sententiam  proferatis  et  earn  faciatis  ubi  et  quando 
expedire  videritis  usque  ad  satisfactionem  condignam  solenniter  pu- 
blican. Quod  si  non  ambo  hiis  exequendis  potueritis  interesse,  alter 
vestrum  ea  nihilominus  exequatur.  Datum  Rome  apud  santam  Mariam 
maiorem.  Anno  incarnationis  dominice  millesimo  quadringentesimo 
quinquagesimo  sexto,  kalendis  septembris.  Pontificatus  nostri  anno 
secundo. 

Jo.  dc  Cremonensibus. 

Origiiwle  in  membrana.  Bulla  pontilicia  e  zona  canabis  dependet.  In  archiv. 
ven.  Capit.  zagrab. 


2?<w,  i86,  187.  —  An.  1457. 


249 


186 

Anno  l4S7i  S.  jumarii.  Cileae. 

Catharina,   cmutiua    Ciiiae,    communitati   mittit   iegatum,  ^i  hahei  ems 

mandata, 

Katherina  dei  gracia,  relicta  quondam  illustris  principis  domini 
Vlrici,  Cilie,  Ortemburge,  Zagorieque  etc.  comitis,  Providi  et  circum- 
specti  viri,  benivoli  et  fideles  nostril  nobisque  sincere  dilectL  Quem- 
admodum  e  medio  vestri,  hos  ulputa  exhibitores»  iideles  nostros, 
concives  vestros,  in  cerlis  negocii^  vestris  ad  nos  destinare  curastis, 
quos  graciose  audiviraus  et  super  legacionibus  suis  plenariara  eisdem 
concivibus  vestiis  dedimus  relactonem  et  vicissim  ad  vos  cum  pleno 
response  remittimus,  quorum  verbis  omnimodam  fidera  hac  in  re 
adhibeatis,  in  eo  nobis  gratam  complacenciam  ostensuri.  Datum  Cilie 
die  sabbatho  proximo  post  Epipbaniarum  domini.  Anno  MCCCCL 
septimo, 

(A  tergo).  Providis  et  circumspectis  viris,  fidelibus  nostris,  grate 
et  sincere  dileclis,  iudici  et  iuratis  ac  universitati  civium  civitatis 
nostre  montis  Grecensis. 

Onginale  Lo  charta.  A  tcrgo  sigillum  de  cera  rubra.  lu  archiv,  lib,  rug.  civ. 
jc^gnibiensis. 

187. 

AnQo  I457t  34>  niaii.  Budae. 

LtjiiislauSf  Ifun^aruic  etc,  rex^  nuniiai  se  stntere  mamiasse,  ut  turns  (aptdea 
j^ Popov  (urcn^   apptllata,  oUmque  a    Ulruo^    Ciiinc  lomiU,  occupata^  com- 

munitaH  rediieretar. 

CommiBsio  propria  domini  regb. 
Nos  Ladislaus  dei  p^racia  Ilungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie 
etc.  rex,  Auslricque  et  Stirie  dux,  nccnon  marchio  Morauie  etc.  Me- 
morie  commendamus  tenore  presencium  significantes,  quibus  expedit 
universis.  Quod  noslre  maiestatis  venienles  in  conspectum  fideles  nostri 
honorabilis  dominus  Vitus  prepositus,  ac  magisiri  Clemens  de  Gara 
et  Thomas  Thorn  pa  de  liorzowa,  canonici  ecclesie  zagrabiensis,  in  su- 
omm  et  aliorum  universorum  canoniconim  ac  tocius  capituli  dicte 
ecclesie  xagrabiensis  nominibus  et  in  personis  nobis  proponere  cura- 
Terunt  eo  modo:  quomodo  condam  illustres  Fridericus  et  Vlricus 
comites  Cilie  etc,  quandam  turrim  ipsorum  lapideam  intra  muros 
civitatis  jsagrabiensis  construclam,  superioribus  annis  ab  eisdem  cano- 
nicis  el  capitulo  violenter  ac  manu    (potenti)   contra  jus    eorumdem 


250  Doc,  187.  —  An.  1457, 


canonicorum  et  capituli  indebite  occupassent  et  ipsam  ex  induccione 
et  consUio  quorumdam  emulorum  prefate  ecclesie  et  capituli  zagra- 
biensis  in  magna  sui  parte  dirui  fecissent.  Supplicantes  maiestati 
nostra  iidem  Vitus  prepositus  et  Clemens  ac  Thomas  canonici  ante- 
dicte  ecclesie  zagrabiensis  in  personis,  quorum  supra,  humiliter  et 
devote,  quatenus  dictam  turrim,  quam  alias  prefati  condam  Fridericus 
et  Vlricus  comiles,  ut  dicitur,  potencialiter  occupassent,  ipsis  graciose 
reddere  et  remittere  dignaremur.  Nos  vero,  cum  ipsos  ad  eandem 
tuirim  jus  habere  ac  ipsam  per  prefatum  capitulum  ab  antiquo 
possessam  cognoverimus,  ob  devocionem  nostram,  quam  ad  sanctissimos 
reges  Stephanum  et  Ladislaum  confessores,  in  quorum  alterius  nomine 
prefata  ecclesia  zagrabiensis  constructa,  alter  vero  ipsam  ecclesiam 
fundasse  perhibetur.  gcrimus  et  habemus,  et  presertim  iusticie  annu- 
entes,  supplicacionibus  antescriptorum  Viti  prepositi,  magistrorum 
Clemcntis  et  Thome  canonicorum  sepelate  ecclesie  zagrabiensis  per 
cos  in  personis,  quorum  supra,  nostre  humilliter  porrectis  maiestati 
magna  pietate  exauditis  et  clementer  ad  missis,  pretactam  turrim  an- 
tefatorum  canonicorum  et  capituli  supradicte  ecclesie  zagrabiensis 
speciali  gracia  nostra  et  potestatis  plenitudine  ex  certaque  nostre  maie- 
statis  sciencia  et  animo  deliberato,  prelatorum  eciam  et  baronum  ac 
consiliariorum  nostrorum  ad  id  accedente  consilio,  eisdem  canonicis  et 
capitulo  iamfate  ecclesie  zagrabiensis  cum  suis  veris  metis  ac  area, 
necnon  curia  et  domibus,  ceterisque  aliis  structuris  et  edificiis  ad 
eandem  turrim  de  jure  et  ab  antiquo  spectantibus  et  pertinere  deben- 
tibus  duximus  remittendam  et  relaxandam,  immo  remittimus  et  rela- 
xamus  per  eosdem  canonicos  et  capitulum  predicte  ecclesie  zagra- 
biensis eo  iure,  quo  eam  perprius  seu  ab  antiquo  tenuerunt  et  pos- 
sederunt,  tenendam,  possidendam  pariter  et  habendam,  salvis  tamen 
juribus  alienis.  In  cuius  rei  memoriam,  firmitatemque  perpetuam,  pre- 
sentes  litteras  nostras,  quibus  secretum  sigillum  nostrum,  quo  ut  rex 
Hungarie  utimur,  est  appensum,  eisdem  canonicis  et  capitulo  dicte 
ecclesie  zagrabiensis,  duximus  concedendas.  Datum  Bude  feria  tercia 
proxima  ante  festum  Ascensionis  domini.  Anno  eiusdem  millesimo 
quadringentesimo  quinquagesimo  septimo.  Regnorum  autem  nostrorum, 
anno  Hungarie  etc.  decimo  septimo,  Bohemie  vero  quarto. 

Originale  in  membrana.  A  zona  scricea  rubri  et  viridis  coloris    appendet  si- 
gillum. In  archiv.  ven.  Capit.  zagrab.   Act.  Cap.  ant.  fasc.   10.  nr.   5. 


Doc.  iSS.  —  An.  145^. 


188. 

AniK)  1457,  !•  Jttnu,  Budac. 
Ladisiaus   Hun^ariite    iU\   rix^  cofmnumtaUm    civitatis^   ne   Popov   turen 
€af>ihth  rcddalnrt  imptdire  vetaL 

Com  miss  io  propm  domiiii  rcg^is. 
Ladisiaus  dei  gracia  Hunji^arir,  Bohemie,  Dalmade,  Croacie  etc. 
rex,  Austriccjue  ct  Siiric  dux,  nccnon  marchio  Morauie  etc.  FidcUbus 
nosUis  judicti  juratis,  celerisque  civibus  dy'itatis  nostrc  montis  Grc- 
censis  salutem  et  graciam.  Quia  nos  una  cum  plurimis  prclaiis,  bar- 
ronibus  cl  consiliariis  nostris,  fideles  nostros  bonorabile  capitulum 
ecclesie  zagrabtensls  super  quad  am  turri  capituli  eiusdem  in  civitate 
nostra  montis  Giccensis  predicta  ac  vcstri  m  medio  habita,  per 
condam  comitos  Cilie  ab  ipsis  capitulo  minus  iuste  et  indebite  occu- 
pala,  plenum  jus  habere  et  ad  eosdem,  capitulum  za^abicnse  et 
neminera  alium  pertinere  evidenter  et  manifcste  compcrimus,  ob  hoc 
nos,  morem  predecessorum  nostrorum  regum  predicli  regni  nostri 
Hungarie,  qui  bona  ct  proventus  ecclesianim  et  ministrorura  Christi 
soliti  erant  augmentare  pocius  quam  diminuere,  imitari  volentes, 
prescriptam  lurrim  antefati  capituli,  ab  codem  capitulo,  modo  quo 
supra,  potencialiler  abslractam  et  occupatam,  ex  certa  nostra  sciencia 
ct  animo  delibcrato  eisdem  canonicis  ct  capitulo  dicte  ecclesie  zagra- 
biensis,  veluti  proprium  jus  ipsorum  per  alias  Uttcras  nostras  exinde 
confectas  in  perpctuum  reliquimus  et  remtsimus  possidendam,  le- 
nendam,  paritcr  ct  habendam.  Quam  ob  rem  fidelitati  vesire  harum 
serie  firm  iter  commiitimus,  sic  omnino  habere  volenles,  quatenus  ul- 
leriori  inandato  nostro  superinde  non  expectato,  pretactam  turrim 
ipsonim  in  medio  vestrc  habilacionis  cum  pertinenciis  eiusdem  uni- 
versis  ad  eandem  ab  antiquo  spectantibus  et  pertinere  debentibus 
sine  omni  mora  et  difficultate  eisdem  capitulo  reraittere  ei  relaxare, 
maousque  vestras  de  eadem  penitus  excipere  debeatis.  Secus  igitnr 
non  facturi,  alioquin  commisimus  et  serie  presenciuro  commitiimus 
fideli  nostro  magnifico  Hening  de  Zomzedwar,  magislro  agazonum 
nostrorum,  quatenus  ipse  vos  ad  premissa  observanda  auctoritate 
nostra  presentibus  sibi  in  hac  parte  specialiter  concessa  et  iusticia 
exposcente  per  remedia  opportuna  compellat  et  astringat.  Datum  Bude 
fcria  quarta  proxima  post  festum  ascensionis  Domini.  Anno  eiusdem 
millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  septimo.  Regnorum  autem 
nostrorum,  anno  Hungarie  etc  decimo  septimo,  Bohemie  vero  quarto. 

OngiiuUo  in  charta.     In  mArgine  Infetioti  im[>rcssttm  est  sigillum.     In  ardi. 
ven.  Cap,  ca|^b«  Act.  c&p.  ant  fasc,  10.  nr.  6. 


353  Doc.  i8p.  zpo.  —  An.  14.5'j. 

1S9. 

Anno  1457>  i.  septembris.  Viennae. 

Ladisiaus,  Hungariae  etc,  rex,  Johanni   Vitovec  de  Greben  bono  mandate 
ut  omnia  civium  zagrab,  jura  et  libertates  defendat 

Ladisiaus  dei  gracia  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
I  ex,  ac  Austrie  et  Stirie  dux,  marchioque  Morauie  etc.  Fideli  nostro 
magnifico  Pan  Jan  Bythowecz  de  Gereben,  regni  nostri  Sclauonie 
bano,  salutem  et  graciam,  Quia  nos  civitatem  nostram  mentis  Gre- 
sicuti  alias  liberas  civitates  nostras  regales  ad  manus  nostras  regias 
recepimus  et  eandem  civibus  et  inhabitatoribus  eiusdera  gubemandam 
esse  commisimus,  volumus,  quod  ipsam  civitatem  nostram  ac  universos 
cives  et  inhabitatores  eiusdem  contra  quoslibet  illegitimos  impetitores 
tueri,  protegere  et  defensare,  ideo  fidelitati  vestre  firmiler  precipi- 
endo  mandamus,  quatenus  pretactam  civitatem  nostram  mentis  Gre- 
censis  ac  universos  cives  et  inhabitatores  eiusdem,  contra  quoslibet 
illegittimos  impetitores  tueri,  protegere  et  defendere  ac  indempniter 
manutenere  debeatis,  nostre  maiestatis  in  persona  et  auctoritate  pre- 
sentibus  vobis  in  hac  parte  attributa  et  justicia  mediante.  Secus  non 
facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restituris.  Datum  Wyenne  in 
festo  beati  Egidii  abbaiis  et  confessoris.  Anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  quinquagesimo  septimo.  Regnorum  nostrorum  anno 
Hungarie  etc  decimo  octavo,  Bohemie  vero  quarto. 

Originale  in  charta.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigillum.  E  collect. 
Iv.  Kukuljevi<5. 

190. 

Anno  1457,   I.  septembris.   Vieuuac. 

Ladisiaus^  Hungariae  etc,  rex,  Johamii   Vitovec  bano  tmpC  rat,    ut  contra 

Catharinam,    comitissanty    quae    ex    caste  llo  in  civitate  si  to  emigrare  noiit, 

civibus  auxilium  ferat. 

Commissio  propria  domini  regis,  mugistro  Michaele 
Orzag,  magistro  curie,  referente. 

Ladisiaus  dei  gracia  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
rex,  ac  Austrie  et  Stirie  dux,  nccnon  marchio  Morauie  etc.  Fideli 
nostro  magnifico  Jan  Bythowecz  de  Gereben,  le^ni  nostri  Sclauonie 
bano,  salutem  et  graciam.  Quia  nos  per  alias  litteras  nostras  com- 
misimus illustri  dominc  Katherine  relicte  condam  illustris  Vlrici, 
comitis  Cilie  etc.  ut  ipsa,  castellum  illud,  quod  in  civitate  nostra 
montis  Grecensis  edificatum  existit,  cum  gubernacionem  eiusdem  civi- 


Dot.  ipi.  —  An.  14SJ, 


m 


talis  nostre,  more  aUarum  civitatuum  nostranim  liberaruro  in  manus 
fidelium  nostrorum  civium  et  inhabitatorum  eiusdem  commiserimus^ 
omnino  distrahi  et  abduci  facere  debeat;  ideo  et  fidelitati  tue  firmiter 
committimus,  quateaus  casu,  quo  prefata  domina  in  contrarium  man- 
dati  nostri,  prefatum  castellum  non  distraheret,  tn  civibus  civitatis 
nostre  pretacte  tantum  auxiiium  et  subsidiam  facere  debeas,  quo 
mediante,  dictum  castellum  distrahi  valeat  effective,  Et  aliud  facere 
non  presumas.  Datum  Vicnnc  in  festo  beati  Egidii  abbatis  et  confes- 
soris.  Anno  domini  milesimo  quadringentesimo  quiquagesimo  seplimo. 
Regnorum  autem  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  decimo  septimo,  (sU) 
Bohemic  vero  quarto. 

Originalc  in   charta.     In   margine   inferiori    impressum    est   sigillum.    In  ar- 

IfVl        r*CT        f\\!        vhiti-bK 


chivio  lib.  reg,  civ.  sugrab. 


19L 


Aqoo   H57,  1.  septembrii.  YienDae, 

Ladisiaus^  Hungariae  eic^  rtx^  civibus  sagrak  ignascU  amnes  caniumilias 
H  ift/unas,  ^ui^s  nobiles  affecerunt 

Commissio  propria  domini  regis.. 

Nos  Ladislaus  dei  gracia  Hungarie,  Bohemie,  Dalraacie,  Croacie 
etc.  rex,  ac  Austrie  et  Stiiie  du.x,  marchioquc  Morauie  etc.  Memorie 
commeodamus  per  presentcs,  quod  nos  uni versos  cives  et  inbabita- 
loies  civitatis  nostre  montis  Giccensis  super  universis  dumtaxat  iliis 
dampnis,  injurlis,  offensis  et  nocu mentis,  que  iidem  cives  et  inhabita* 
tores  civitatis  nostre  ptedicte  tempore  occupacionis  eiusdem  civitatis 
nobtre  montis  Greccnsis  per  condam  illustrcm  VIricum  comitem  Cilie 
etc,  facte  et  exposl  non  volunlarie  sed  per  euniem  condam  VIricum 
comitem  ac  familiares  suos  et  ad  ipsum  pertinentes  conpulsi  et  coar- 
tali,  nobilibus  vel  alterius  cuiusvis  status  liominibus  qualitercumque 
intulissent,  intra  vel  extra  judicium  quietos  et  expedites  reddidimus 
et  commisimus,  immo  reddimus  et  commitiimus  presencium  lesiimonio 
mediante.  Datum  Wyenne  in  festo  beati  EgiJii  abbatis  et  confessoris. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  septimo. 
Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc,  decimo  octavo,  Bohemte 
vero  quarto. 

OrigimLlc  in  chnrtii  fri  marine  intcriori  ^ligiUum  imprcitsum.  In  archivio  lib. 
reg.  civ,  ^Agrabtcasb 


254 


Doc,  ip2,  —  An,  1457, 


19% 

Anno  1457.  I.  septcmbris.  Viennae. 

Ladislaus^  Mungariae  tic.  r€x^  €wibu%  zagrahiensibus  mandat,  ut  fa^hanntm 
de   Gradic  notariwn  in  possesnmtem  curiae  aUadtahs  introducant 

Ladislaus  del  gracia  Ilungarie,  Bohemie,  Dal  made,  Croacie  etc. 
rex,  Austrieque  et  Stirie  dux,  necnon  marchio  Morauie  etc.  Fidelibus 
nostris  providis  et  circumspectis  Judici,  juratis,  celerisque  civibus  ci- 
vitatis  nostre  montis  Grecensis  salutem  et  graciam.  Cum  nos  pro 
fidelibus  serviciis  fidelis  nostri  magistri  Johannis  dc  Gradecz,  notarii 
caiicellarie  nostre  hungaricalis,  quandam  curiam  allodialem  sub  dicta 
civiiate  nostra  montis  Grecensis  ante  portam  camilicuro  eiusdem  civi- 
lalis  nostre  habitam,  que  cuiusdam  Seboldi  alias  capetanci  eiusdem 
civitatis  nostre  montis  Grecensis  prefuisset,  sed  per  notam  infideli- 
tatis  eiusdem,  quam  ipse  ex  eo,  quod  domino  Friderico  Romanorum 
irapcratori  adesisset  et  in  comitiva  eiusdem  existens  plurima  dampna 
et  spolia  in  dominiis  nostris,  maiestalis  nostre  rebellando  commisisset, 
et  incurrisse  dicilur,  ad  sacram  coronam  dicti  regni  nostri  Hungaric, 
consenquenterque  nostram  maiestatem  iuxta  antiquam  et  approbatam 
eiusdem  regni  nostri  consvetudinem  rite  et  legittime  devoluta  esse 
perhibelur,  simul  cum  cunctis  suis  utilitatibus  et  ediliciis  ct  pertinen* 
ciis  quibuslibet  premissis,  sic  ut  prefertur  stantibus  el  se  habentibus, 
memorato  magistro  Johanni  de  Gradecz  et  per  cum  Andree,  fratri 
suo  cainali,  ipsorumque  heredibus  et  posteritatibus  universis,  vigore 
aliarum  litterarum  nostrarum  donacionalium  exinde  confectarum  in 
perpetuum  contulimus,  volumusque  easdem  in  dominium  eiusdem  per 
vos  iuxta  morem  et  consvetudinem  ipsius  civitatis  nostre  introduci. 
Fidelitati  igitur  vestre  firmiter  precipientcs  mandamus,  quatenus  pre- 
falos  Johannem  et  Andream  aut  ipsorum  procuratorera  legittimum  in 
dominium  dicte  curie  allodialis  cunclarumque  utilitaium  et  pertinen- 
ciarum  eiusdem  ubivis  habitarura  iuxta  morem  et  consvetudinem 
eiusdem  civitatis  nostre  introducere  et  eandem  eisdem  prcmisso  nostre 
donacionis  titulo,  ipsis  incumbenle,  perpetuo  possidcre  et  constatare 
debeatis,  si  non  fuerit  contradictum.  Contradictoribus  vero,  si  qui 
fuerint,  ac  prefato  magistro  Johanni  et  Andree  et  eorum  legiilimo 
procuratori  ad  unum  certum  ac  brevem  termlnum  vestri  in  presenciam 
accersitis,  auditis  eorumdem  proposicionibus,  atlegaciombus  el  respon- 
sionibus,  visisque  ct  exarainatis  juribus  eorumdem,  inter  eosdem  men 
juris    et   jusiicie    complementum    faciatis»    juris  ordinem  observanda. 


Doc.  ipj.  —  An,  i4S7^ 


tss 


Datum  Wyenne  in  festo  beati  Egidii  abbatis.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  quinquagesirao  septimo*  Regnonim  nostxorum  anno 
Ilungarie   etc,  decimo  octavo,  Bohemie  vcro  quarto* 

£  transumpto  capitQli  zagrabieDsis   de   auDO    145S.    In    archiv.    vea.    Capit. 
jtagrableDjts. 


193. 

AaQO   1457.   I,  aejitcmbris,  Viennae. 

Ladislam,  Hungarhe  tU.  rtx,  communitati  civiiatis  restituit  quatuordechn 
fiindos  in  plaUa  suiorum  sites,  qu&s  olm  Sehaldus  capetaneus  communiiatis 

contra  itgc^  occupavit, 

Commissio  propria  domini  regis, 
Ladislaus  dei  gracia  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie.  Croacie  etc. 
rex,  Austrie  et  Stirie  dux,  march ioque  Morauie  etc.  Fidelibus  noslris 
judid  et  juratis  civibus  civitatis  noslre  montis  Grecensis  salutem  et 
graciam.  Inlelleximus  qiiomodo  quidam  Syboldus  alias  capetaneus 
per  illustrem  Viricum  comitem  Cilie  etc.  in  eadera  civitate  nostra 
montis  Grecensts  constitutus,  quaiuordecim  fundos  seu  sessiones  in 
platea  sutorum  versus  ecclesiam  sancti  Martini  extra  muros  dicte  ci- 
vitatis nostre  existentes,  habitas,  ab  eadem  civitate  nostra  alienasset 
et  pro  sc  occupasset,  illos  ad  quos  huiusmodi  sessiones  pertinuissent 
de  eisdem  emendo  et  aliis,  quibus  ipse  voluisset,  locasset,  ct  supe- 
rinde  ccrtas  litteras  a  civibus  dicte  civitatis  nostre  pro  se  extraxisset, 
quamvis  huiusmodi  litteras  pretacli  cives  nostri,  eo  quod  ipsi  per 
antefatum  Syboldum  capetaneum  nimium  tunc  oppress!  fuissent,  inviti 
sibi  dederint;  tamen,  quia  huiusmodi  quatuordecvm  sessiones  simul 
cum  predicta  platea  suiorum  semper  et  ab  antiquo  ad  antefatam  civi- 
tatem  nostram  moniis  Greczensis  pertinuissent ;  cum  autem  nos  huius- 
modi quatuordecim  sessiones  ab  eadem  civitate  nostra  alienari  non 
velimus,  quinimmo  easdem  sessiones  cum  omnibus  juribus,  jurisdicti- 
onibus  et  libertatibus  quibus  alias  eedem  ad  dictam  civitatem  no- 
stram  pertinuissent ^  eidcm  ctviUti  leaneciandas ,  ac  illts  hominlbus, 
quorum  prius  eedem  sessiones  ac  fenilia  fuerunt  restatuendas  esse 
decrevimus  et  decernimus  per  presenter,  pretactas  eciam  litteras  per 
prememoratum  Syboldum  a  prefatis  nostris  civibus  dicte  civitatis 
nostre  extortas,  vanas,  cassas  et  viribus  carituras  commitentes,  fide- 
litati  igitur  vestre  firmiter  precipiendo  mandamus,  quatenus  receptis 
presentibus,  visisquc  et  examinatis  juribus  iUorum  hominum,  qui,  ut 
prcmittitur,   per  prefatum  Syboldum  capetaneum    de  prescripLis  qua- 


356  Doc,  ipjf.  I  PS'  —  An.  1457, 

tuordecim  sessionibus  privati  existunt  eisdem  plenam  et  indilataiin 
iusticiam  facere  et  unicuique  quod  suum  est  reddere  et  restituere 
debeatis  nostre  maiestatis  in  persona  et  auctoritate  presentibuis  vobis 
in  hac  parte  attributa  et  iusticia  mediante.  Secus  non  facturi.  Datum 
Wyenne  feria  sexta  proxima  post  festum  beati  Egidii  abbatis  et  con- 
fessoris.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo 
septimo.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  decimo  octavo,  Bo- 
hemie  vero  quarto. 

Originale   in   charta.    In  margine  inferiori  impressum  est  sigillum  mains.  In 
archiyio  Hb.  reg.  civ.  zagrab. 

194. 

Anno  1457. 

Castellum  in  civitate  erectum  vidua  Ulrici  Cileae  comitis  tradat 
civibus  gubernandum  anno  1457. 

Regesta  lib.  reg.  civit.  zagrab. 


195. 

Anno  I457»  23.  novembris.  Zagrabiae. 

Coram  magistratu  civitatis   Paulus   FUec   civis,    Philippo  sutori,   conavi, 

vineam  vendit 

Nos  Anthonius,  filius  Thome,  judex,  Clemens,  Demetrius,  Ste- 
phanus,  Pelrus,  Laurcncius,  Blasius,  Lucas  et  Mathyas  jurati,  consi- 
liarii  et  universi  cives  civitatis  montis  Grecensis.  Memorie  commen- 
damus  tenore  presencium  significantes  quibus  expedit  universis,  quod 
vir  providus  et  honestus  Paulus  sartor,  lilius  condam  Mathye  dicti 
Phylech,  concivis  noster,  ad  nostram  pcrsonaliter  veniendo  presenciam 
confessus  est  in  hunc  modum:  ut  ipse  quandam  vineam  suam  to- 
talem  in  territorio  nostro  seu  civitatis  prefate  inter  vineam  viri  simi- 
liter providi  Philippi  sutoris  concivis  nostri,  filii  condam  Stephani  de 
quadam  villa  Ztanchychy  vocata,  provincie  de  Bosyako  ab  una,  vide- 
licet a  meridionali  parte  et  probe  ac  honeste  puelle  Elena  vocate, 
filie  condam  Anthonii  carnificis  dicti  Kerzowaych,  ab  altera,  videlicet 
a  septemtrionali  parte  habitam  et  existentem,  desupcr  a  via  communi 
ab  oriente  habita  et  infra  usque  vallem  seu  decursum  aque  pluvialis 
ab  occidente  habitam  seu  habitum  se  extendentem,  ipsum  scilicet 
Paulum  sartorem  partim,  videlicet  quantum  ad  duas  partes  ipsius 
vinee  et  konche  ibidem  circa  eandem  vineam  habite,  a  provida  muliere 


3S7 


Kicna  vocata,  rclicta  condam  Valenlini  claudi^  olirn  concivis  nostri, 
Alii  Gregorii,  nunc  vero  consorte  legittlma  Petri,  tilii  Radko  de  Kopefp 
concive  nostro,  empcionis  titulo,  partim  autem,  videlicet  quantum  ad 
terciain  partem  eiusdem  vinee  el  konche,  ab  eadem  Elena  muliere 
pro  quadam  alia  vinea  eiusdem  Pauli  sartoris  cum  additamento  pe- 
cuniali  jure  permutacionis  et  concambii  litteratorie  concementem, 
prout  hoc  in  quadam  littera  nostra  seu  civitatis  predicte  privilegiali, 
tempore  judicatus  viri  providi  et  circuraspecti  Nicolai  senioris  judicis 
et  concivis  nostri,  fiJii  Demetrii,  de  anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  quinquagesimo  quinto  in  festo  scilicet  beate  Cecilie  virginis 
et  martiris  Christi,  aliquamdiu  preteritis,  pro  parte  ipsius  Pauli  sar- 
toris superinde  confecta  et  emanata  ac  coram  nobis  in  specie  demon- 
strata  expresse  vidimus  continerl,  simul  cum  omnibus  eiusdem  vinee 
gue  totalis  et  ipsius  konche  ibidem  habite  utilitatibus,  juribus,  usibus, 
integritatibus  et  pertinenciis  universis,  prenotato  Philip po  sutori  tam- 
quam  uni  vicino  ex  consensu  prefate  vicine  sue  alterius,  ac  per 
eundem  Philippum  sutorem,  heredibus  suis  pro  duodccim  tlorenis  auri, 
minus  uno  orth,  seu  minus  quarta  parte  unius  lloreni,  per  ipsum  Phi- 
lippum sutorem  prefato  Paulo  sartori,  prout  ipsemet  nobis  retulit  jam 
plenc  persoluiis  vendidisset,  immo  vendidit  coram  nobis  jure  perpetuo 
el  irrcvocabiliter  possidendam,  tenendam,  pariter  et  habendam  ac  juxta 
oondicionem  civitatis  prenotaie  ab  antiquo  approbatam  quoraodo- 
cumque  voluerit  in  vita  pariter  et  in  morle  disponendam.  In  cuius 
rei  memoriam  atque  testimonium,  firmitatemquc  perpetuam  presenies 
litteras  nostras  privilegiales  nostro  communi  sigillo  roboralas  eidem 
Philippo  sutori  per  instantem  ipsius  peticionem  digiie  duximus  con- 
cedendas.  Datum  in  festo  beati  Clementis  pape  et  martins.  Anno  do- 
mini millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  septimo. 

OngioaJe  in  charta.  A  tcrgo  vestigiam  imprtssi  sig^Ili.  Iii  archivia  lib,  rtg, 
civit.  zagrab. 


196. 

Anno  1457,  26.  novembris.  Zagmbue. 

Mkhatl^  cfrd,  fratrum  Erefniinrum,  coram  magistratu  agrum  hertdUarium 
Johanni  Pivari^  dvt\  tjusqut  kettiiihm  vtndit 

Nos  Anihonius,  filius  Thome,  judex,  Clemens,  Demetrius,  Ste- 
phanus»  Pelrus,  Laurencius,  lilasius,  Luca.s  et  Malhias  jurati,  consiliarii 
et  universi  civcs  civitatis  montis  Grecensis.  Memorie  commendamus 
lenore  presencium  significantes  quibus  expedit  universis,  quod  reltgi- 
osus  vir  frater  Michael    beremila, '  Ulius    condam    Stephani,    nunc    in. 


258  Doc,  196,  —  An.  14.57, 


claustro  Heremitanim  beate  Marie  semper  virginis  in  promontorio 
zagrabiensi  fundato,  sub  regula  et  ordine  beati  Pauli  primi  heremite, 
deo  devote  famulando  perseveranter,  ad  nostram  personaliter  veniendo 
presenciam,  confessus  est  in  hunc  modum:  ut  ipse  quandam  tcrram 
suam  arabilem  in  campo  et  territorio  civitatis  prefate  prope  quemdam 
locum  vulgariter  Trathyna  vocatum,  inter  terram  arabilem  viri  pro- 
vidi  et  honesti  Mathie  camificis  senioris  jurati  et  concivis  nostri,  filii 
Johannis  a  parte  orientali  et  inter  vias  communes  a  meridionali  et 
ab  occidentali  ac  a  septemtrionali  partibus  habitam  et  existentem, 
triginta  et  unum  sulkos  vulgo  zloge  vocatos  in  se  continentem,  ipsura 
scilicet  fratrem  Michaelem  heremitam  jure  divisionali  litteratorie 
concementera,  sicut  hoc  in  quadam  liltera  nostra  seu  civitatis  prefate 
privilegiali  tempore  judicatus  viri  providi  et  honesti  Valentini  senioris 
judicis  et  concivis  nostri,  filii  condam  Michaelis  judicis  dicti  Saronych, 
in  anno  videlicet  domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo 
quinto  in  festo  conversionis  beati  Pauli  apostoli,  aliquamdiu  prete- 
ritis,  pro  parte  ipsius  fratris  Michaelis  heremite  superinde  confecta  et 
emanata  ac  coram  nobis  in  specie  demonstrata  expresse  vidimus 
contineri,  simulcum  omnibus  eiusdem  terre  sue  arabilis  triginta  unius 
sulkorum  usibus,  utilitatibus,  frucluosilatibus  et  pertinenciis  universis 
viro  similiter  provido  et  honesto  Mathie,  filio  Laurentii  Pywarich 
cognominato  et  per  eum  probe  et  honeste  domine  Dorothea  vocale, 
consorti  sue  legittime,  per  eosque  ipsorum  heredibus  pro  sedecim  cum 
medio  florenis  aureis,  per  eundem  Mathiam  Pywarich  prefato  fratri 
Michaeli  heremite,  prout  ipsemet  nobis  retulit  jam  plene  datis  et 
persolutis,  vendidisset  et  contulisset,  immo  ex  consensu  prefati  vicini 
sui  vendidit  et  contulit  coram  nobis  jure  perpetuo  et  irrevocabiliter 
tenendam,  possidendam  pariter  et  habendam  ac  iuxta  condicionem  el 
jurisdiccionem  civitatis  prenolate  ab  antiquo  approbatam  quomodo- 
cumque  voluerit  disponendam.  Antiquas  quoque  litteras  universas, 
que  presentibus  forent  contrarie,  si  in  contrarium  presencium  per 
quempiam  el  quovis  temporum  in  proccssu  in  litem  producerentur 
cassas,  mortuas  commisimus  ac  viribus  carituras,  ac  ipsorum  exhibi- 
toribus  nocituras.  In  cuius  rei  memoriam  atque  testimonium,  firmi- 
tatemque  perpetuam  presentibus  litteris  nostris  novis  privilegialibus 
sigillum  nostrum  commune  duximus  appcndendum.  Datum  sabbato 
proximo  post  fcstum  beate  Katherine  virginis  et  martiriris.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  septimo. 

Originale  in  membrana.  Zona  sericea  rubra  appemlet  ab>(]ue  sigillo.   In  arch. 
VCD.  capit.  zagrab. 


•59 


197. 

Anno  MS^*  ^*  jaauarii.  Zagmbine. 

Coram  mfiifulo  tai^ab.  cmnmunitas  a'viiatis  dt   injuria  a  Bogavec  Mila- 
kattUp  rasciana,  caste  llano  cattri  Medved,  1 1  la  la  recusal. 

Nos  capitulum  ccclesie  zagrabiensis.  Memoric  commendamus 
per  presentes,  quod  providi  et  honesti  viri  Nicolaus  sartor,  filius 
DaiDiani  et  Petrus,  iilius  Malegz,  jurat!  dves  clvitatis  regalis  montis 
Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam  in  ipsorum  ac  judicis,  juralomm  ct 
universorum  civium  ac  tocius  communitatis  civitatis  predicle  nomi- 
nibus  et  in  personis  ad  nostram  personaliter  venienies  presenciam 
nobis  per  moduTn  proteslacionis  significare  curarunt  in  hunc  modum: 
quomodo  egregius  Bogawecz  Mylakowych.  rascianus,  castellanus  castri 
Medwe  vocati,  per  familiares  et  servitores  sues,  similiter  rascianos,  in 
estate  et  autumpno  proxime  preteritis,  plures  equos  dictorura  civium 
civitatis  predicle,  videlicet  Blasii  Wytcsychy  et  Andree  Symwnych, 
necnon  Mathie  Kerzawaych  ac  magistri  Nicolai  medici  et  aliorum 
quam  plurium  civium  dicte  civitatis  in  campo  eiusdem  civitatis 
furtive  recipere  et  quo  sue  placuisset  voluntati  abducere  et  ab  ipsis 
civibus  alienarc  et  dcperderc  fccisset,  ac  insuper  per  cosdem  famili- 
ares suos  rascianos,  idem  Bogawecz  castellanus,  duos  boves  civijim 
civitatis  predicte  infrascriptorum .  unum  videlicet  Nicolai  Jagodych 
et  alium  relicte  Syraonis  Smolchych  similiter  in  autumpno  proxime 
preterito  in  eodem  campo  civitatis  predicle  furtive  recipere  et  ad 
predlctum  castnim  Medwe  deducere  et  ibidem  intcrficerc  ac  in  usus 
suos  et  familiarium  suorum  convertcre  fecissel.  Ouorumquidem  bourn 
cutesj  ut  dicitur,  apud  queradam  sutorem  de  abbacia  monasterii  beate 
Marie  virginis,  ordinis  cisterciensis,  in  area  nostra  capilulari  fundati, 
qui  per  eosdem  rascianos  ad  prediclum  castrum  Medwe  advocatus, 
casdem  cutes  ab  eisdem  rascianis  pro  pecunia  comparasset  et  erga 
cundem  sutorem  recogniie  et  pro  maiori  certitudine  recaptivate  exti- 
lissent,  In  quibusquidem  supradictis  furtis  et  dampnis  ipse  Bogawecz 
castellanns  per  prefatos  familiares  et  servitores  suos  prefatis  civibus 
civitatis  predicte  plusquam  centum  tlorenos  auri  dampna  intulisset- 
Insuper  idem  Bogawecz,  hiis  minime  contentus,  Nicolaum  sutorem 
dvem  civitatis  predicte,  dum  eundem  cum  uno  juralo  predicU  judex 
et  jurati  civitatis  predicte  circa  ipsum  Bogawecz  castellanum  ad  pie* 
dictum  castrum  Medwe  in  predicta  estate  circa  feslum  sacratissimi 
corporis  Chrisli,  iam  preteritum,  in  eo  destinaverant,  ut  ipse  de  ipsis 
familiaribus  et  servitoribus  suis  rascianis,  qui  ipsum  Nicolaum  su- 
torem   in    vinca   hua  in    tcrritorio   civitatis    predicte   liabita  ab    omni 


Doc.  if^f^^An.  r4sS, 


culpa  sua  rebus  el  bonis  suis  ab  eodcm  potencialiter  receptis  ct  in- 
super  vituperiis  ac  diris  verberibus  affecissent,  ipso  Nicolao  sutori 
nuUam  jusliciam  impendendo;  sed  mox  eundem  ibidem  captivare  et 
in  turrira  m  ipso  castro  Med  we  habitam  intrudere  ac  per  plures 
dies  in  eadem  captivitate  conservare  et  in  vinculis  cruciare  fecissei. 
Et  tandim  dum  eundem  Nicolaum  sulorem  per  peticionem  honorabilis 
viri  domini  Sigismundi  archidiaconi  de  Warasd,  sociique  et  concano- 
nici  nostri  ac  capellani  domine  comitisse,  de  ipsa  captivitate  emi- 
sisset,  tunc  ab  eodem  Nicolao  arcum  cum  sagittis  ac  biccelura  cum 
duobus  cultellis  et  unum  florenum  auri  recipere  per  pre  fates  fami- 
Hares  et  servitores  suos  fecisset  potencia  mediantc.  Quamquidem 
captivitatem ,  vinculacionem  ac  spoliacionem  super  ipsum  Nicolaum 
sutorem,  absque  omni  culpa  sua  factam,  idem  Nicolaus  sntor  pro 
quinquaginta  tlorenis  auri  pati  noluisset.  Preterea  idem  Bogawecz 
castellanus,  premissis  factis  potenciariis  minime  contentus,  quasdam 
duas  mulieres  inhabitatores  civitalis  predicte  in  territorio  eiusdem 
civitatis  reperiendo»  absque  omni  eorum  culpa»  in  predicta  estate 
vestibus  ipsarum  spoliare  et  diris  verberum  plagis  afficere  fecisset. 
quas  spoliacionem  et  verberacionem  ipse  mulieres  pro  viginti  florenis 
auri  pati  noluisseni,  quia  ex  ipsa  cnideli  percussione  eedem  mulieres 
cum  pluribus  expensis  per  magistrum  ipsius  se  mendicantes  vlx  vive 
remansissent,  Insuper  idem  Bogawecz  castellanus  in  civitatem  pre- 
dictaro  terciusmet  adveniens  arma  Siephani  Plathnar  decern  florcnos 
auri  Valencia  in  domo  sua  absque  omni  peccuniaria  solucione  poten- 
cialiter recepisset.  De  quibus  omnibus  factis  potenciariis  ac  furlis 
ipse  Bogawecz  castellanus,  uti  nobis  dicitur,  per  certos  homines  suos 
ad  magnificum  dominum  Jaan  B}nhowecz  regni  Sclauonie  banum 
per  querimoniam  ipsorum  judicis  et  juratorum  civium  civitatis  pre- 
dicte  specialiter  superinde  Iransmissos  et  destinatos  in  presenciara 
ipsius  domini  bant  prefatis  omnibus  civibus  dampnificatis,  captivaiis, 
spoliatis  ac  vulneratis  de  dampnis,  captivacionibus,  spoliacionibus  et 
vulneracionibus  in  area  nostra  capitulail  in  feslo  circumcisionis  Do- 
mini, proxime  elapso,  omnimodam  satisfaccionem  facere  et  impendere 
promisisset;  quamquidem  satisfaccionem  suflicientem  et  omnimodam 
eisdem  civibus  dampnificatis,  captivatis^  spoliatis  et  vulneratis  pre- 
diclis  adveniente  et  expirante  elapsoque  ipso  die  et  termino  circum- 
cisionb  Domini  idem  Bogawecz  castellanus  per  eosdem  protestanles 
et  cives  expectatus,  nee  per  se  neque  per  homines  suos  facere  et 
impendere  voluisset  modo  aliquali.  Super  quibus  omnibus  premissis 
prefali  protestantcs  nominibus  et  in  personis,  quorum  supra,  sibi  ipsis 
•^1  -^liis  predictis  per  nos   litleras  nostra*   proicitatorias  dari  postula- 


Doc.  ip8.  —  An.  14.58.  361 

runt,  quas  eisdem  concessimus  lege  regni  requirente  et  communi  jus- 
ticia  svadente.  Datum  feria  secunda  proxitna  post  predictum  festum 
Circumcisionis  domini.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  quin- 
quagesimo  octavo. 

Originale  in  charta.  h   tergo  yestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 


198. 

Anno  1458,  30.  jannarii.  Budae. 

Michael  Silagy^  Mathiae  regis  nomine,  Johanni   Vitovec  de    Greben   bano 
mandate  ut  communitatis  civiiaiis  jura  litertatesque  tueatur, 

Michael  Zylagy  de  Horogzeg,  nomine  et  in  persona  serenissimi 
principis  et  domini,  domini  Mathie  dei  gracia  Hungarie,  Dalmacie, 
Croacie  etc.  regis,  eiusdem  regni  gubernator,  magnifico  Pan  Jan  By- 
thowecz  de  Gereben,  xegni  Sclauonie  bano,  salutem  et  honorem.  Quia 
nos  ex  voluntate  dominorum  prelatorum  et  baronum  ac  nobilium  in 
presenti  convencione  generali  constitutorum,  et  in  persona  prefati  do- 
mini nostri  regis  civitatem  montis  Grecensis  et  alias  liberas  civitates 
regias  ad  manus  nostras  recepimus,  et  eandem  civibus  et  inhabitato- 
ribus  eiusdem  gubernandam  esse  commisimus,  volumusque  ipsam 
civitatem  regiam  ac  universos  cives  et  inhabitatores  eiusdem  civitatis 
contra  quoslibet  illegitimos  impetitores  tueri,  protegere  et  defendere; 
ideo  amiciciam  vestram  rogamus,  quatenus  pretactam  civitatem  montis 
Grecensis  ac  universos  cives  et  inhabitatores  eiusdem  contra  quoslibet 
illegitimos  impetitores  tueri,  protegere  et  defendere,  ac  in  omnibus 
juribus  et  consvetudinibus  eorum ,  quibus  ab  anti quorum  regum 
temporibus  usi  fuerint,  indempniter  conservare  et  manutenere  velitis, 
nostra  in  persona  et  auctoritate  vobis  presentibus  attributa  et  iusticia 
mediante.  Secus  petimus  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenti 
restitutis.  Datum  Bude  feria  secunda  proxima  ante  festum  purifica- 
cionis  gloriose  virginis  Marie.  Anno  domini  millesimo  quadringente- 
simo quinquagesimo  octavo. 

Relacio  domini  Alberti,  electi  Nitriensis. 

Originale  in  charta,  in  margine  inferiori  sigillum  impressum.  Exstat  eti<im  in 
transnmpto  capituli  zagrab. 


362  Doc.  I  pp.  200.  —  An.  1458. 

199. 

Anno  1458,  10.  febrnarii.  Zagrabiae. 

A   tapitulo   zagrab.    communiiati   civitatis    exemplar    mandati   Michaelts 

Silagy  traditur, 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus 
per  presentes,  quod  Stephanus  el  Blasius,  cives  et  jurati  civitatis 
montis  Grecensis  in  sua  ac  universorum  civium  et  hospitum,  tociusque 
communitatis  eiusdem  civitatis  personis  nostram  venientes  in  pre- 
senciam,  exhibuerunt  nobis  quasdam  litteras  magnifici  viri  domini 
Michaelis  Zylagy  de  Horogzeg,  nomine  et  in  persona  serenissimi  prin- 
cipis  et  domini,  domini  Mathie  dei  gracia  Hungarie,  Dalmacie,  Cro- 
acie  etc.  regis,  eiusdem  regni  guberaatoris,  patenter  confectas,  ^tenoris 
infrascripti,  petentes  nos  suo  et  nominibus,  quibus  supra,  diligenter, 
ut  easdem  litteras  de  verbo  ad  verbum  transumpmi  et  transscribi,  ac 
litteris  nostris  similiter  patentibus  insert  facientes,  tenorem  et  tran- 
sumptum  earumdem  ipsis  et  aliis,  quibus  supra,  dare  dignaremur  ad 
cautelam.  Quarum  tenor  talis  est:  (vide  Doc.  198.  anno  1458.  30. 
januarii).  Nos  itaque  premissis  justis  et  juri  consonis  peticionibus  pre- 
fatorum  Stephani  et  Blasii  nobis  suo  et  nominibus,  quibus  supra, 
modo  prehabito  porrectis  annuentes,  predictas  litteras  ipsius  magni- 
fici domini  Michaelis  de  verbo  ad  verbum  absque  diminucione  aut 
augmento  aliquali  transsumpmi  et  transscribi  ac  presentibus  litterts 
nostris  insert  facientes,  tenorem  et  transsumptum  earumdem  presen- 
tibus verbotenus  insertum  eisdem  Stephano  et  Blasio  ac  aliis,  quibus 
supra ,  duximus  concedendum  ad  cautelam.  Datum  feria  sexta  post 
festum  beate  Dorothee  virginis  et  martiris.  Anno  domini  millesimo 
quadrtngentesimo  quinquagesimo  octavo. 

Originale  in  cliarta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib. 
reg.  civ.  zagrabiensis. 

200. 

Anno   145S,    II.  februarii.   Zagrabiae. 

A  capitulo  zai.^rab.  communitati  civitatis  traditur  epistola    Ladislai    regis. 

qua  J oha titles  de    Gradec,  twtarius  reikis y  in  possessionem  curiae  cuiusdam 

allodialiSy  quae  olim   Sebaldi  capitanei  civitatis  fuit,  iiitroducitur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus 
per  presentes,  quod  Clemens  et  Laurencius  cives  jurati  civitatis 
montis  Grecensis  in  sua  ac  universorum  civium  et  hospitum,  tociusque 
''ommunjtatis   eiusdem   civitatis   personis,   nostram    venientes   in  pre- 


Dee.  201.  —  An.  IfsS. 


263 


scnciam.  cxhibueruni  nobis  quasdam  lltteras  serenissirai  condam  prin- 
cipis  et  domini,  domini  Ladislai,  del  gracia  Hangarie,  Bohemie,  Dal- 
made,  Croacie  etc,  iQgis,  Austrieque  et  Stirie  ducis,  necnon  marchi- 
onis  Morauie  etc,  domini  noslri  naturalis,  patenter  confectas,  tenoris 
'infrascripli,  peleates  nos  sue  ei  nominibus,  quibus  supra,  diligenlcr, 
tit  easdem  litleras  de  verbo  ad  verbum  transsumpmi  et  iranscribi  ac 
litteris  nostris  similiter  paientibus  inseri  facientes,  tenorem  et  tran- 
iumptum  earumdem  ipsis  et  aliis,  quibus  supra,  dare  dignaremur  ad 
cautelam.  Quarum  tenor  talis  est:  .(vide  Doc,  192.  anno  1457*  1. 
seplembris).  Nos  itaque  premissis  justis  et  juri  consonis  precibus 
predictorum  Clemen tis  et  Laurencii  nobis  suo  et  nominibus,  quibus 
supra,  modo  prehabito  porreciis,  annuentes,  predictas  litteras  ipsius 
condam  domini  Ladislai  regis  de  verbo  ad  verbum  absque  diminu- 
cione  et  augmenio  aliquali  transumpmi  et  transcribi  ac  presentibus 
litteris  nostris  (patentibus)  tenorem  et  transumptum  earumdem  pre- 
sentibus verbolenus  insercntes^  eisdem  Clementi  et  Laurencio  ac  aliis, 
quibus  supra,  duximus  concedendum  ad  cautelam.  Datum  sabbato 
proximo  post  fesium  bcaie  Scolaslicc  virginis..  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  quinquagesimo  octavo, 

Origioale  in  charta,  valde  excrsum.    A    leigo    vesligium    impressi    sigillj.    In 
archivio  lib.  reg,  civit.  Jta§rabicQsi^. 


201. 

Anno  I45^»  8,  niartii.  Budae, 
Mathias^  Hungariae   ete,    rex,  Thmnam  Zckei,   Auranac  pnorcm^  sc  ad- 
minisiratmii  communitatn  civitaHs  immisun  vetaL 

Mathias  dei  gracia  rex  IlungariCj  Dalmacie.  Croacie  etc  Fideli 
nostro  vcnerabili  et  magnifico  Thome  Zckel  de  Zenthgyurgh,  priori 
Aurane,  salutcra  et  graclam,  Inlelleximus  certitudinaliter  vos  fidelibus 
nostris  judici,  juraiisque  civibus  civitatis  nostre  Zagrabiensis  pluribus 
jam  vidbus  invitasse,  ut  dictam  civttatem  nostram  ad  manus  vestras 
traderc  et  assignare  debcrent,  quia  autem  nos  certis  et  racionabilibus 
ex  causis  decrevimus  ei  volumus  ipsam  civitatem  nosiram  Zagra- 
bicnsem  apud  manus  fidelis  nostri  raagnifici  Jan  Bythowecz  de  Grebea 
bani  regni  nostri  Sclauonie  remanere,  ideo  fidelitati  vestre  harum 
scric  lirmiter  precipientes  mandamus,  quaienus  habitis  presentibus  ad 
dictam  civitatem  nostram  Zagrabiensem  sed  nee  ad  alias,  que  sub 
banatu  dicti  r^gni  nostri  Sclauonie  existunt,  manus  vestras  ingerere 
nee  intromittere  quoquomodo  presumatts,  sed  ea  ad  que  cum  eodem 
Jan  Hythowccz  pro  recuperacione  castrorum  et   dominiorum    predic 


264  Doc.  202.  —  An.  1458, 

torum  regnorum  nostrorum  Dalmacie  et  Croacie  existitis  deputati  fide- 
liter  usque  ad  effectum  finem  prosequi  debeatis  ct  secus  non  facturi. 
Presentes  autem,  quas  propter  carenciam  sigilli  nostri  maioris,  annu- 
lari  sigillo  nostro  fecimus  consignari,  post  earum  lecturam  reddi 
volumus  presentatL  Datum  Bude  feria  quarta  proxima  ante  festum 
beati  Gregorii  pape.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quin- 
quagesimo  octavo. 

£  transumpto  capituli  zagrabiensis  de  anno  1459.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 

202. 

Anno  1458,  16.  martii.  Budae. 

Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  civibus  zagrabiensibus  mandate  ut  diligtnter 
advigilent^  ne  homines  nocentes  in  civitatem  clam  immigrent. 

Commissio  propria  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Circum- 
specti,  fideles  nobis  dilecti.  Relatu  nonnullorum  lidelium  nostrorum 
illarum  parcium  intelleximus,  quomodo  plures  essent  in  illis  partibus 
latrones  et  malefactores  homines,  qui  in  civitatem  nostram  Zagra- 
biensem  ea  causa,  ut  exinde  plurima  mala  et  nocumenta  regnicolis 
illius  terre  nostre  inferentur,  clam  subintrare  niterentur;  unde  fidelitati 
vestre  presencium  serie  strictissime  mandantes  committimus,  quatenus 
ipsam  civitatem  nostram  ab  omnibus  maliciosis  et  nocivis  hominibus 
tam  pervigili  custodia  defendatis,  ut  eandem  maiestati  nostre  a  vobis 
debita  fidelitate  et  constanti  devocione,  ab  omni  parte  illese  conser- 
vatam  agnoscamus,  pro  quibus  vobis  tempore  suo,  regio  animo  affici 
valeamus.  Iniupgimus  enim  vobis  et  in  ea  fidelitate,  qua  nobis  debitores 
estis,  rursus  committimus,  ut  neminem  in  eam  civitatem  preter  ma- 
gnilicum  Jan  Bythowecz  de  Gereben,  banum  vestrum,  vel  ipsius  ho- 
mines, eius  nomine,  pro  quacumque  causa  absque  debita  requisicione 
intromittere  debeatis,  sed  eandem  diligentes  et  pervigiles  nostre  ma- 
iestati teneatis.  Datum  Bude  feria  quinta  proxima  post  festum  beati 
Gregorii  pape.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quinquage- 
simo  octavo. 

(A  tergo).  Circumspectis  judici,  juratis  ceterisque  civibus  civitatis 
nostre  zagrabiensis,  fidelibus  nobis  dilectis. 

Originalc  in  charta.  A  tergo  yestigium  maioris  sigilli.  In  archivio  ven, 
Capit.  zagrab. 


Doe.  203.  —  Ah.  145S. 


»65 


203. 

AiiQO  1458,  8.  aprilis.  Zagrabiae. 

Vitus  t  praepositm    capUuli  zagrab^  tt    Clemens  canonic  us  propter  confu- 
meliam  eanomco  cuidam  iliatam,  contortia,  proven tihm  et  praediis  ad  tempus 

quoddam  privantur. 

Anno  domini  MCCCCLVin,  sabbato  proximo  post  festum  resu- 
rectionis  Domini,  ad  sonum  maioris  campane,  omnes  domini  presenter 
capilulariter  congregati,  ante  magnam  choralera  missam,  muliis  et 
diversis  prius  premissis  tractatibus  et  matura  prehabita  deliberacione, 
nnanimi  voto  ct  concordi  voluntate  concluserunt,  quod  venerabiles 
viri,  domini,  Vitus  prepositus  et  magister  Clemens,  concanonici  nostri, 
per  reverendum  in  Christo  patrem,  dominum  nostrum  generosum^ 
dominum  episcopum  waradienscm,  ex  relacione  honorabilis  domini 
Thome  Tompa  vocati,  consocii  nostri,  inculpati,  accusati,  quod  iidem 
eundem  tempore  sue  captivitatis  certis  diffamatoriis  vel  exacerbatoriis 
pocius  verbis  graviter  offendissent  Bude  scilicet  in  nostra  legacione 
existentes,  ob  quam  eciam  littere  privilegiales  capituli  racione  deci- 
marum  inter  Muram  et  Drawam  per  eundem  dominum  waradienscm 
quodammodo  prepedite  forent  nee  ad  presens  sunt  extracte;  primo: 
consortio  fratrum  capitularium,  demum  prediis  canonicalibus,  tandem 
omnibus  et  quibusvis  proventibus  tamdiu  sunt  privati  et  debent  pri- 
vari,  quousque  litleras  placacionis  ad  ipso  domino  varadiensi  opiinu- 
erint  et  easdem  coram  nobis  produxerint  ita,  quod  eundem  cogno- 
verimus  per  omnia  placatum.  Magister  autem  Clemens  tamdiu,  eciam 
post  inventam  a  domino  waradiensi  gractam,  privabitur,  quousque  a 
nobis  graciam  racione  imperticionis  Kralyouch  meruerit  optinere.  Ad 
que  premissa  observanda  omnes  propria  manu  domini  se  subscribent 
ct  sub  premissis  penis  nemo  ex  dominis  pro  se  ulterius  pro  Kralyo- 
uch ct  suis  pertinenciis  laborabit,  neque  alicui  consilium,  auxilium 
vel  favorem  ex  nobis  vel  alieno  prcstabit. 

Johannes  lector  et  can.  eccL  tagrabieosis,  propria  manu  subscripsi  ad  pre- 
missa. Bartholomens  cantor  ct  can.  m  p.  s,  Mathyas  prepo.sitQs  cbasmensis  m.  p. 
Ego  Petrufi,  archidiaconus  dubiczensis  m.  p,  subscrlpfii  ad  premissa  observanda.  Ego 
Sigismitndus,  archidiaconus  de  Waiosd  m,  p.  s.  Ego  Petrus  archidiaconos  de  Kcmick 
p,  m,  a.  Ego  Johannes,  archidiAconofi  de  ficiio  p,  m,  s  Kgo  Paulus,  archidiaconus 
de  Waska  m.  p.  Ego  Franciscus  canonical  m.  p.  Ego  Matheus  can.  m.  p  Ego 
Fabianas  can.  m.  p.  Ego  LadLslan»  custos  et  can,  m.  p*  Vincendus  doctor  can.  et 
Ticajittii  eccle«ie  ^agrabiensts.  Ego  Stephanas  Cbeirthweoi  can.  zagrab.  m.  p.  Ego 
Jacobn?p  doctor,  de  Tiuer  can,  eccl.  zagtab.  in,  p.  Ego  Martinns  de  Martiuowcii 
t;att.  eccl-  jcagrab.  m.  p.  Ego  Nicolauii  Toldner  can.  eccl  lagrab,  hie  mc  ok  p, 
snb^icripsL  Ego  EKtis  Saploncta  can.  ecd  tagrab.  nu  p.  s.  Ego  Thomas  Tompa 
tie  Hr^r/ntiri  vtrtgotueiuis  et  sapatrie&sb   ecclesiarum  can.  m.  p.   Ego   Albertui  de 


266  Doc.  204.  205.  —  An.  1458, 

Salaad  can.  eccl.  zagrab.  m.  p.  Ego  Gerardus  de  Patak  can.  eccl.  zagrab.  m.  p. 
Ego  Blasius  de  Nemesburgh  can.  similiter  prefate  eccl.  can.  m.  p.  Ego  Martinos 
de  Ratges  de  Reyffnicz  can.  eccl.  zagrab.  m.  p.  me  subscripsi.  Ego  Johannes  de 
Martinecz  can.  zagrab.  hec  m.  p.  s.  Ego  Demetrius,  decretorum  doctor,  can.  zagrab. 
in  persona  magistri  Nicolai  de  Zabothina  canonici  zagrabiensis  hec  scripsi  ipso 
presente  et  mandante,  presentibus  dominis  de  capitulo  et  videntibus.  Ego  Blasius 
de  Glaunicza  can.  eccl.  zagrab.  hie  me  m.  p.  subscripsi. 

Liber  rubeus  ven.  Capit.   zagrab    In  archiv.  incl.  Acad.  Scient    Slav.  mend. 


204 

Anno  1458,  12.  aprilis.  Zagrabiae. 
Capitulum  constituit  et  designat,  ut  canonici  aegroti  cum    sanis    quaestufn 
sigiliationis  communicent 

Anno  domini  MCCCCL  octavo,  feria  quarla  proxima  ante  festum 
beati  Tiburcii  martiiis,  proxime  ventura,  oranes  domini  de  capitulo 
pro  tunc  in  sigillacione  presentes  concordi  et  unanimi  voto  concluse- 
runt  et  firmiter  deinceps  observari  statuerunt,  quod  omnes  egroti  ex 
dominis  et  infirmitate  notabili  depressi ,  qui  scilicet  intrare  ad  sigil- 
lacionem  non  possent,  non  obstante  eorum  absencia,  quos  tamen  racio- 
nabilis  excusat  molestia,  tanquam  in  sigillacione  presentes  omnibus 
sigilli  proventibus  misericorditer  pociantur,  quod  perpctuis  succes- 
sivis  temporibus  irrefragabiliter  observetur,  ul  eo  modo  caritas  mutua 
ad  altenitrum  radicetur. 

Liber  rubeus  ven    Capit.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient    Slav.  mend. 

205. 

Auuo   1458,  6.  muii.   Zagiabiac. 

Coram  capitulo  zagrabiensi  communitas  civitatis  interccssiontm  facit  contra 
Nicola um  aurifabfum,  quia  judicium  civitatis  contcmpsit, 

Nos  capitulum  ccclesie  zagrabiensis.  Mcmoric  commendamus  per 
presentes,  quod  providi  et  circamspccti  viri  Conradus  Rawsar,  alias 
judex,  et  Thomas  Croacus,  cives  civitatis  montis  Grecensis  dc  iuxta 
Zagrabiam,  in  iplorum  necnon  judicis,  juralorum,  ceterorumque  uni- 
versorum  civium  ac  inhabitatorum  et  incolarum,  tociusque  commu- 
nitatis  civitatis  montis  Grecensis  predicte  nominibus  et  in  personis 
Dostram  specialiter  venientes  in  presenciam  per  modum  protestacionis 


Doc.  205.  —  14.58.  267 


nobis  significare  curaverunt  in  hunc  modura:  quod  dum  Nicolaus 
aurifaber,  similiter  alias  judex  et  civis  eiusdem  civitatis  montis 
Grecensis,  unacum  litteris  serenissimi  principis  et  domini,  domini 
Mathie  dei  gracia  inclili  regis  Hungarie  etc.  domini  nostri  naturalis, 
prefatis  judici,  juratis,  ceterisque  civibus  dicte  (civitatis)  pieceptorie 
loquentibus  et  directis ,  eosdemque  in  eo  requisivisset ,  ut  ipsi  ex 
parte  certorum  civiura  et  inhabitatorum  dicte  civitatis  racione  do- 
morum,  necnon  possessionum  et  aliorum  bonorum  in  eadem  civi- 
tate  et  territorio  eiusdem  existencium,  eidem  Nicolao  aurifabro  indi- 
cium et  justiciam  facere,  exhibereque  et  aministrare  debuissent.  Qui- 
quidem  index  et  ceteri  cives  mandatis  regie  serenitatis  obedire  cupi- 
entes,  judicium  et  justiciam  ex  parte  eorumdem  civium  eidem  Nicolao 
aurifabro  facere  et  exhibere  parati  fuissent,  eisdemque  partibus  feriam 
sextam  proximam  post  festum  Invencionis  sancte  crucis,  proxime 
preteritum,  cum  universis  juribus,  literalibusque  instrumentis,  necnon 
docimientis  coram  eisdem  producere  debentibus  pro  termino  assig- 
nassent  et  prefixissent,  ut  sic  visis  et  examinatis  juribus  et  literalibus 
instrumentis,  necnon  allegacionibus  et  proposicionibus  earumdem  par- 
cium,  eidem  Nicolao  aurifabro  ex  parte  presciiptorum  civium,  per 
ipsum  in  causam  attractorum,  judicium  et  justiciam  termino  in  eodem 
facerent,  iidem  judex  ac  cives  civitatis  predicte  facere  et  exhibere 
voluissent ;  quiquidem  Nicolaus  aurifaber,  uti  iidem  Rawsar  et  Thomas 
Croaciis  retullissent,  nullum  judicium,  nullumve  justicie  complimentum 
termino  in  eodem  coram  eisdem  judice  ac  civibus  dicte  civitatis 
asumpmere  et  acceptare  noluisset,  sed  solum  de  domibus,  necnon 
posscssionibus  et  aliis  bonis  suis  ex  parte  eorumdem  civium  per 
eosdem  judicem  et  cives  dicte  civitatis  montis  Grecensis  sibi  plenam 
et  omnimodam  satisfaccionem  facere,  restitucionemque  impendere  pos- 
tulasset.  Super  quibus  annotati  Conradus  Rawsar  et  Thomas  Croacus 
suis  et  quorum  supra  nominibus  pecierunt  ipsis  et  aliis  predictis  per 
nos  dari  litteras  nostras  protestarias,  quas  eisdem  concessimus  lege 
regni  requirente  et  communi  justicia  svadente.  Datum  sabbato  proximo 
post  predictum  festum  Invencionis  sancte  crucis  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  octavo. 

Originale  in    charta,  a    tergo    vestigium    impressi    sigilli.    In    archivio    incl. 
Acad.  Scient.  Slav,  merid. 


a  68  Doc.  206.  2oy.  —  An.  1458. 

206. 

Anno  1458,  27.  mail.  Budae. 

Mathias,    Hungariae   etc,   rex,  Johanni  Vitovec  banc  mandat,  ut  civitatis 
possessionum  fines  iurbaios  peragret,   novosque  constituaL 

Commissio  propria  domiili  regis. 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fideli 
nostro  magnifico  Jan  Bythowecz  de  Greben,  regni  nostri  Sclauonie 
bano,  salutem  et  graciam.  Dicunt  nobis  fideles  nostri  Valentinus  iudex 
ac  Anthonius  de  Grabrounik,  cives  civitatis  nostre  montis  Grecensis, 
in  sua  ac  reliquorum  civium,  hospitum  et  incolarum  dicte  civitatis 
nostre  personis,  quod  cum  hiis  preteritis  temporibus  ipsa  civitas  nostra 
a  manibus  externorum  hominum  tenta,  possessa  et  oppressa  fuisset, 
mete  et  limites  eius  et  possessionum  suarum  in  territorio  dicte  civi- 
tatis existencium  ab  antiquo  extructe  et  erecti  suo  loco  submote  et 
disturbati  essent;  supplicantes  nobis  prefati  Valentinus  iudex  et  An- 
thonius de  Grabrounik  suis  ac  dictorum  civium  nominibus,  ut  ipsis 
super  hiis  rebus  providere  dignaremur.  Et  quia  peticio  ipsorum  nobis 
honcsta  et  modesta  visa  est,  ideo  lidelitati  tue  committimus,  quatenus 
receptis  presentibus,  revisisque  vestigiis  metarum  et  limitum  dicte 
civitatis  et  possessionum  suarum,  metas  ipsas  et  limites  iuxta  con- 
tenta  privilegiorum  et  evidencia  documenta  dicte  civitatis,  ut  dicitur, 
loco  suo  deletos  rursus  reformare  et  renovare  debeas  absque  tamen 
preiudicio  iuris  alieni,  aliud  non  facturus.  Presentibus  perlectis,  exhi- 
benti  restitutis.  Datum  Bude  sabbato  proximo  ante  festum  sancte 
Trinitatis.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo 
octavo. 

Originale  in  charta,  in  margine  inferiori  impressum  est  sigillum  regis.  In 
archivio  lib.  reg.  civ.  zagrab. 

207. 

Anno  1458,  27.  maii.  Budae. 

Mathias^    Hungariae    etc,    rex,    civibus    zagrabiensibus    ovines    contumelias 
ignoscity  quas  nobilibus,  quum  Ulricits  comes  civitatem  occupabaty  jntulertmt, 

Commissio  propria  domini  regis. 

Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
Memorie  commendamus  per  presentes,  quod  nos  universes  cives  et 
inhabitatores  civitatis  nostre  montis  Greeensis  super  universis  dum- 
taxat  illis  dampnis,  iniuriis,  offensis  et  nocu mentis,  que  iidem  cives 
et  inhabitatores  civitatis  nostre  predicte,  tempore  occupacionis  eiusdem 
civitatis  nostre   montis   Grecensis   per  condam  illustrem  Vlricum  co- 


D»€.  208,  —  An,  1458- 


369 


mitem    Cilie   etc,  facie    ct    expost    non    voluniarie    sed  per  cundem 

condara  VIricum  comitcm  et  famiUares  suos  et  ad  ipsum  periinenlcs 

compulsi   et   coactati    nobilibus  et   alterius  cuiusvis  status  hominibus 

qualitercumque   intulissenl,   intra  vel  extra  judicium,   secundum  quod 

dominus  rex  Ladislaus  predecessor  noster  suis  litteris  quietos  et  expe* 

ditos  reddiderat  el  commisscrat,  ita  et  nos  reddidimus  et  commisimus 

presencium   vigore  et  testimonio  mediante.  Datum  Budc  sabbato  ante 

festum   sancte    Trinitalis.    Anno   domini    millesimo   quadringentesimo 

quinquagesimo  octavo. 

Original c  io  membranii,  in  marine  inferioti  impressuoi  est  sigillum.  In  [ircli* 
lib«  rcg«  dv,  jeagnib, 


208. 

Anno  1458,  30,  mail.  Budae. 
Coram    Mathia    rege ,    cmnmunitaih    civitath    kgatus  lU   injuria    UHci, 
comitii   CiUae^   qua   multae    civitatis  passcssfones  in  ali^mis  manus  perve- 

neruni,  recusat, 

Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie.  Dalmacie,  Croacie  etc. 
Memorie  commendamus  per  presentes,  quod  Marcus  de  Chawa,  per- 
sonaliter  nostram  veaiens  in  presenciam  in  sua  ac  judicis,  juratonim, 
ceterorumque  civium  et  locius  communitatis  civitaiis  nostrc  montis 
Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam,  personis,  per  modum  protestacionis 
nobis  signi^care  curavit  co  modo,  quomodo  alias  condam  Vlricus 
comes  Cilie  etc.  ipsam  civiiatem  nostram  montis  Grecensis  eotunc  in 
manibus  suis  habitam,  nonnullorum  hospitum,  civium  predicte  civitatis 
nostre  montis  Grecensis  possessiones  jobagionales ,  tarn  hereditarias 
quam  impignoralicias,  necnon  domos,  molendina,  vineas,  fenilia,  prata, 
ortos,  terras  arabiles  ct  silvas  ab  eisdem  civibus  minus  juste  et  inde- 
bile  occupando,  quibusdam  aliis  hominibus  distribuissel ,  ipsamque 
communitatem  adeo  coartasset  et  astrinxLsset,  ut  eadem  communitas 
civium  super  huiusmodi  sua  indebita  et  violenta  occupacione  et  di- 
stribucione  litteras  sub  sigillo  ipsius  communitatis  civium,  pro  parte 
talium,  quibus  huiusmodi  possessiones  et  alia  bona  prenominata  per 
ipsum  VIricum  comitera  dislributa  essent,  emanari  fecisset,  potencia 
mediante,  in  ipsorum  civium  nostronim  juris  grave  preiudicium  et 
derogamen  ac  dampnum  satis  Ingens,  In  cuius  protestacionis  testi- 
monium presenles  lilleras  nostras  paienies  eisdem  civibus  nostris 
duximus  concedendas.  Datum  Bude  feria  tercia  proxima  ante  festum 
sacraiissimi  corporis  Christi  Anno  ciusdem  millesimo  quadringente- 
simo quinquagesimo  octavo. 

Originals  in  cbarta.  Id  niargiiie  inferjori  impresstus  est  sigillum.  lit  Archirio 
lib.,  reg.  dviL  ^ogmbienbij* 


2  70  Doc.  2op.  —  An.  1458. 


209. 

Anno  1458,  21.  August!.   Zagrabiae. 

Nicolaus  Vylak  et  Johannes  Vttovec  bant  capitulo  zagrabiensi  matidant, 
ut  inquirat  dammmi  2000.  fl.,  quod^  quum  Ulricus  comes  Ciliae  civi- 
tatem  occupabat,  Nicolaus   aurifaber  et  Paulus  villicus  de   Vinica  civibus 

attulerunt 

Amicis  suis  reverendis  capitulo  ecclesie  zagrabiensi,  Nicolaus  de 
Vylak  et  Jan  Bythouecz  de  Greben  regni  Sclauonie  bani,  amiciciam 
paratam  cum  honore.  Dicitur  nobis  in  personis  judicis,  juratorum  ac 
universorum  civium  necnon  tote  communitalis  civitatis  montis  Gre- 
censis,  quomodo  Nicolaus  aurifaber,  alias  civis  dicte  civitatis  montis 
Grecensis  necnon  Paulus  valpoth  de  Vynicza,  temporibus  scilicet  dum 
illustri  principes,  condam  domini  Fridericus  et  Vlricus,  Cilee  etc. 
comites  et  bani,  cum  eorum  exercitu  prescriptam  civitatem  montis 
Grecensis  obsidentes  impugnasscnt  et  eandem  expugnatam  ab  eisdem 
exponentibus  pro  manibus  ipsorum  recepissent.  Tunc  prefati  Nicolaus 
aurifaber  et  Paulus  walpoth  tempore  premisse  occupacionis  eiusdem 
civitatis  memoratis  exponentibus  in  certis  rebus  et  bonis  ipsorum 
exponencium  plusquam  duo  millia  florenorum  auri  dampna  intulis- 
sent  et  fecissent  potencia  mediante,  in  preiudiciura  annotatorum  ex- 
ponencium et  dampnum  valde  magnum.  Super  quo  vestram  amici- 
ciam prescnlibus  petimus  diligenter,  quatenus  vestrum  mittatis  ho- 
mincni  pro  testimonio  fidedignum,  quo  prcscnlc,  Marlinus  de  Schy- 
taryew,  Valentinus  de  Chernkowcz,  necnon  Andreas  et  Johannes  de 
Brezowycza,  aliis  absentibus,  homo  noster.  ab  omnibus  quibus  incumbit 
meram  de  premissis  exquirat  veritatem,  quam  tandem  nobis,  more 
solito  lescribatis.  Prescntes  autem  sigillis  comitum  nostrorum  zagra- 
biensium  fecimus  consignari.  Datum  Zagrabie  feria  secunda  proxima 
post  festum  beati  regis  Stephani.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tcsimo  quinquagcsimo  octavo, 

(A  tcrgo).    Amicis   suis  rc^erenJis  capitulo  ecclesie  zagrabiensis, 
pro    judicc,    juralis    et  civibus  civitatis  monlis  Grecensis,   inquisitorie. 

<  )rigiiialc  in  cliarta.  A  tcrjjo  vcslij,»ium  iiniiis  sigilli.  I^xstat  iu  trnnsumpto 
lajntuli  I'asmcnsis    145S. 


Doc.  210.  211.  —  An.  1458.  37  1 


210. 

Anno  1458,  19.  septembris.  ^asmae. 

Capitulum  chasmense^    Slavoniae  bancs  certiores   reddit^  inquisitione  consti- 

tuta^   a  Nicolao    aurifabro   et   Paulo   villico   de    Vinica   civibus  damnum 

2000  fl,  imporiatum  constare. 

Magnificis  viris,  dominis  Nicolao  de  Wylak  et  Jan  Bythowecz 
de  Greben,  regni  Sclauonie  banis,  amicis  ipsorum  honorandis,  capi- 
tulum ecclesie  chasmensis,  amiciciam  paratam  cum  honore.  Litteras 
yestras  inquisitorias  nobis  loquenles  et  directas,  honore  quo  decuit, 
noveritis  nos  recepisse  in  hec  verba:  (vide  Doc.  209.  anno  1458,  die 
21.  Augusti).  Nos  itaque  vestris  amicabilibus  peticionibus  annuentes, 
ut  tenemur,  unacum  prefato  Marlino  de  Schytharyewo  predictoque 
horaine  veatro  nostrum  hominem  fidedignum  honorabilem  virum  ma- 
gistrum  Bartholomeum  socium  et  concanonicum  nostrum  ad  premissa 
fideliter  peragenda  nostro  pro  testimonio  duximus  destinandum,  qui 
tandem  exinde  ad  nos  reversi,  nobis  concord  iter  retulerunt  isto  modo, 
quod  prefatus  homo  vester,  presente  eodera  nostro  testimonio,  feria 
quinta,  videlicet  in  festo  Exaltacionis  sancte  crucis,  proxime  preterito, 
ab  omnibus  illarum  parcium  hominibus,  a  quibus  decuisset  et  licuisset, 
palam  et  oculte  diligenter  de  premissis  inquirendo  sic  et  eodem  modo 
facta  et  perpetrata  fuisse  et  esse  rescivissent,  prout  vobis  dictum  ex- 
titisset  et  sicuti  tenor  litlerarum  vestrarum  continctur  predictarum, 
dempto  numero  florenorum  prcdictorum,  de  quibus  ccrtitudinis  veri- 
tatem  scire  non  poluissent.  Datum  quinto  die  diei  inquisicionis  preno- 
tate.  Anno  domini  supradicto. 

Orifjinale  in  charta.  A  tergo  vestigium  imprcssi  sigilli.  In  arcliivio  lib.  reg 
civ.  zagrab. 

211. 

Anno  circa  ann.   1458. 

Capitulum  zagrab,    Mathiam    regem   rogat^  ut  ecclesiae   zagrabiensi  agri 
subtracts    una    cum    turri   „ Popov   turen"^    nominata    tandetn   restifuantur, 

Suplicatur  serenitati  vestrc,  princeps  serenissime,  pro  parte  devo- 
torum  ac  humillium  screnitatis  vestre  capellanorum  capituli  ecclesie 
zagrabiensis ,  quorum  possessiones  ecclesie  eiusdcm  pro  certis  missis 
et  divinis  officiis  singulis  diebus  explendis  a  dudum  retroactis  tempo- 
ribus  datas  et  incorporatas  nuper  per  civcs  zagrabienses  iniuste  ac 
indebite   detentas   et   occupatas;  tandemque  locum  cum  turri,  in  qua 


273  Doc,  212,  —  An,  14.$^ 


bona  ipsius  ecclesie  conservari  solita  erant,  in  dicta  civitate  constituta 
et  habita,  ac  in  quibus  pro  nunc  castellum,  uti  dicitur,  de  mandate 
et  speciali  coramissione  eiusdem  serenitatis  vestre  constructuitur,  de 
benignitate  regia  restitui  facere  atque  committere  dignetur;  pro  quibus 
eciam  illustris  dominus  Nicolaus  rex  Bozne,  toturaque  eiusdem  serenitatis 
vestre  Sclauonie  regnum  sive  eius  indigene  nobiles,  communi  svadente 
justicia,  diebus  ante  preteritis  clarissime  descripserunt.  Si  autem  preno- 
tati  cives  aliquid  juris  et  proprietatis  in  dictis  possessionibus  habere 
pretendunt,  id  iure  et  consvetudine  regni  contra  idem  capitulum  prose- 
quantur. 

Originale  in  charta.  In  archiy.  ven.  Capit.  zagrabiensis.  Act.  cap.  ant.  fasc. 
10.  nr.  4. 

212. 

Anno  1459,  2.  aprilis.  Zagrabiae. 

A  capitulo    zagrab,  communitati  civitatis  Iradiiur   exemplar  epistolae  regis 
Mathiae  in  qua  civitati  viandat,  nt  advigikt,  ne  hottiines  malefici  clande- 
stine immigrent. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Mcmorie  commendamus 
per  presentes,  quod  Johannes,  filius  Petri,  judex  civitatis  montis  Gre- 
censis  in  sua  ac  universorum  civium,  tociusque  communitatis  eiusdem 
civitatis  montis  Grecensis  personis  ad  nostram  veniens  presenciam 
exhibuit  et  presentavit  nobis  quasdam  litteras  serenissimi  principis  et 
domini,  domini  Mathie,  dei  gracia  regis  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie 
etc.  domini  nostri  naturalis  sub  annulari  sigillo  sue  maiestatis  patenter 
confectas,  tenoris  infrascripti,  petens  nos  suo  et  nominibus,  quibus 
supra,  ut  easdem  litteras  de  verbo  ad  verbum  transummi  ct  tran- 
scribi,  ac  litteris  nostris  similiter  patentibus  inscri  facientes,  tenorem 
et  transumptum  earumdem  sibi  et  aliis,  quibus  supra,  concederemus 
ad  cautelam.  Quanim  tenor  talis  est:  (vide  Doc.  202.  anno  1458.  16. 
martii).  Nos  itaque  premissis  justis  et  jurisconsonis  peticionibus  pre- 
fati  Johannis  judicis  nobis  suo  et  nominibus,  quibus  supra,  modo 
prehabito  porrectis,  annuentes,  predictas  litteras  ipsius  domini  nostri 
regis  de  verbo  ad  verbum  absque  diminucione  aut  augmento  aliquali 
transummi  ct  Iranscribi  ac  presentibus  litteris  nostri  insert  facientes, 
tenorem  et  transumptum  earumdem  presentibus  verbotenus  insertum, 
eidem  Johanni  judici  et  aliis,  quibus  supra,  duximus  concedendas  ad 
cautelam.  Datum  fcria  secunda  proxima  post  octavas  Pasce.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  nono. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  higiUi.  In  arch.  lib.  reg.  civ.  zagrab. 


Doc.  ZTJ.  —  An.  1459. 


273 


213. 

Anno  14S9r  14.  aprilts,  Zngnibiae. 

Ci^ttm  magistratu  etvitatis  He  Una,  quae  fuit  Zajeanis  uxor^  agrum  sunm 
Antonio  SifiraintY  civt  vendiL 

Nos  Johannes,  filius  Petri,  judex,  Andreas,  Blasius,  Paulus,  Acha- 
cius,  Clemens,  Thomas,  Anlhonius  et  Jacobus  jurati,  consiltarli  et 
universi  elves  civitatis  montis  GrecensU.  Meraorie  coramendamua  te- 
nore  prescnciura  significanlei^  quibus  expedit  universis,  quod  proba 
et  honesta  mulier  Elena  vocata,  relicta  condam  Zaykonis  lucifiguli, 
olim  concivis  noslri,  primum,  nunc  vero  censors  legiitlma  Johannis 
litterati ,  concivis  similiter  nostri ,  ad  nostram  personal  iter  veniens 
presenciam  confessa  est  in  hunc  modum  :  ui  ipsa  quandam  ter- 
ram  suam  arabilem  in  territorio  nostro  extra  Novam  portam  eius- 
dem  civitatis,  ultra  ecclesiam  beati  Georgii  martins,  prope  molen- 
dina,  inter  duas  vias  communes  habiiam  et  cxislentem,  duas,  uti 
dicttur,  dietas  terre  in  se  continentera,  ipsam  scilicet  Elenam  muUerem 
jure  statutorio  litteratorie  concernentem,  prout  hoc  in  quadam  littera 
nostra  seu  civitatis  prefate  privilegiali,  tempore  presentis  judicatus 
prefali  iudicis  nostri  moderni,  dc  anno  domini  nunc  present!  et  infia- 
scTiplo  feria  lercia  proxima  post  festum  beaii  Ambrosii  episcopi  atque 
docioris,  proxime  preierito,  pro  parte  ipsius  Elene  mulieris  superinde 
confecta  et  emanata  ac  coram  nobis  specietenus  demonstrata  fide  con- 
tlneri  vidimus  occulata,  simulcum  omnibus  eiusdem  terre  arabilis  dua- 
rum,  ut  predicitur,  dietarum  ufilitatibus,  juribus,  usibus,  integritatibus, 
fructuositatibusque  et  perlinenciis  universis  sub  eius  prioribus  veris 
et  antiquis  metis  prout  eadcm  terra  arabilis  per  primevos  suos  pos- 
sessores  semper  et  ab  antiquo  usque  lenta  fuissct  et  possessa,  prefalo 
Anthonio,  filio  Georgii  Syprasnych,  modemo  jurato  et  concivi  noslro 
supradicto,  ac  per  eum  suis  heredibus  pro  novem  florenis  auri  et 
quinque  pensis  denariorum  per  ipsura  Anthonium  prefate  Elene  mu- 
lieri,  prout  ipsamct  nobis  relulit  iam  plene  datis  et  persolutis,  vendi- 
disset,  immo  vend  id  it  coram  nobis  jure  perpetuo  et  irrevocabiliter 
tenendam,  possidendam  pariter  et  habendam  ac  iuxta  condicionem 
civitatis  prenotate  ab  antiquo  privilegia liter  approbatam,  quomodo- 
cumque  voluerit  disponendam.  In  cuius  rei  memoriam  atque  testimo- 
nium, firmitatcmquc  perpetuam  presenlibus  sigillura  nostrum  commune 
duximus  appendendum.  Datum  feria  (sic)  m  festo  beatorum  Tiburcii  et 
Valeriani  martirum.  Anno  domini  m^Uleiirao  quadringentesimo  quin- 
quagesimo  nono. 

Origliiale  tn  inembraaR.  Zoosi  9enccaL  viridis  dependct  ftbsc|Qe  sigjllo.  In  «rcb. 
'v«ii,  c»ptt.  ftii|rr»l>. 


274  I^'x^-  ^^4-  —   ■^«-  ^459- 

214. 

Anno  1459,  8.  maii.  Crisii. 

Ab   UlricOy  comitc  Ciliae,  nova  dies  constituitur  in  causa,  quam  Heningus 

de  Sused  intulit  cofnmunitaii  civiiatis,  quae  novam  viam  munivit,    ne  pro 

merce  tributum  solveret 

Nos  Vlricus  dei  gracia  Cilie,  Ortemburge,  Zagorieque  comes, 
necnon  regni  Sclauonie  banus.  Memorie  commendaraus,  quod  nobis  feria 
secunda  proxima  post  octavas  fesli  beati  Georgii  martiris  una  cum 
regni  nobilibus  pro  faciendo  moderativo  judicio  causancium  in  sede 
nostra  judicaria  sedentibus,  egregius  Hennyngh  de  Zomzedwar  perso- 
naliter  nostram  veniens  in  presenciam,  presentibus  et  coram  nobis 
astantibus  Blasio,  lilio  Pauli,  Corardo  Rawsar,  et  Matheo  notario, 
civibus  civiiatis  zagrabiensis  montis  Grecensis,  contra  eosdem,  necnon 
judicem  et  juratos,  ceterosque  cives  et  inhabitatores  eiusdem  civitalis 
proposuit  eo  modo:  quomodo  iidem  judex,  jurati,  civesque  et  inhabi- 
tatores prenominate  civitatis  zagrabiensis  obmissa  et  postergata  magna 
et  pupplica  via  de  dicta  civitate  zagrabiensi  versus  castrum  suum 
Zomzedwar  predictum  et  tributum  sub  eodem  castro  exigi  solitum 
ducenle,  quandam  aliam  novam  viam  versus  possessionem  Sthwbycza 
et  ab  inde  ad  Krapinam  tendcntem  adinvenientes  et  sibi  ipsis  eli- 
gentes,  tam  in  predicto  loco  ipsius  sui  tributi  sub  dicto  castro  Zom- 
zedwar exigi  consveto,  quam  eciam  in  dicta  alia  nova  via  per  eosdem 
adinventa,  de  rebus  et  animalibus  ipsorum  venalibus  ac  mercanciis 
tributa  sibi  et  suis  tributariis  dare  et  exsolvere  noUent,  recusarent,  in 
suum  preiudicium  et  dampnura  valde  magnum,  ex  parte  quorum  per 
nos  sibi  judicium  et  justiciam  postulavit  impertiri.  Quo  audito  prefati 
Blasius,  Corardus  et  Matheus  cives  in  ipsorum  ac  dictorum  judicis, 
juratorum,  aliorumque  civium  et  inhabitatorum  pretacle  civitatis  za- 
grabiensis nominibus  et  in  personis  nostram  exurgentes  in  presenciam 
responderunt  ex  adverso:  quomodo  ipsi,  pretactique  judex,  jurati,  ce- 
terique  cives  et  inhabitatores  dicte  civitatis  zagrabiensis  intra  terminos 
et  limites  regni  Hungarie  et  parcium  sibi  subicctarum  tam  de  per- 
sonis, quam  de  rebus  et  mercimoniis  eorum  quibuslibet  tributum 
solvere  non  tenerentur,  et  in  huiusmodi  comprobacionem  litteras  olim 
serenissimi  principis  domini  Bele  regis  quarti  anno  domini  millesimo 
ducentesimo  sexagesimo  sexto,  none  kalendas  decemtris,  regni  autem 
sui  anno  tricesimo  primo  privilegialiter  emanatas,  dupplici  suo  sigillo 
autentico  vallatas  coram  nobis  curarunt  exhibere,  in  quibus  inter  ce- 
tera hec  clausula  adinveniebatur :  Item,  tributa  infra  regales  terminos 
in  nuJio  loco  solvere  teneantur.   Quibus  exhibiiis   prefatus  Hennyngh 


Docn  21$,  —  An.  1459* 


275 


alcgavit  tail  modo :  quod  quamTis  prefatus  condam  dominus  Bcla  rex 
prelibalis  civibus  zagrabiensibus  pretactam  libertatem  in  prescripta 
clausula  in  prenarratis  litteris  suis  adinventa,  declaratam,  dederit  et 
concesseril,  tamen  quia  in  huiusmodi  clausula  ipsi  civcs  zagrabienses 
de  rebus  eorum  mercimonialibus  a  solucione  dicti  iributi  minime 
exerapli  fore  denotarentur,  ob  hoc  ipsi  cives  prescriptum  tributum 
dc  pretactis  ipsorum  rebus  et  animalibus  in  loco  dicti  sui  tributi 
sicuti  alias  a  nonnullis  retroactis  lemporibus  usque  in  presenciarum 
exsolvissent,  dare  et  persolvere  deberent  et  tenerentur;  in  facto  autem 
prelilulato  sui  tributi  antiquiora  et  efficaciora  jura,  quam  predicti 
judex,  jurati,  civesque  et  inhabitatores  prenotate  civitatis  zagrabiensis 
haberet  eroanata,  que  non  ad  prescns  sed  in  termino  ulteriori  sibi  dando, 
coram  nobis  producere  et  exhibere  promptus  esset  et  paratus,  Unde 
nos  hiis  perceptis  judicantes  commisimus  eo  modo:  ut  meraoratus  Hen- 
nyngh  sed  et  antedicti  judex,  jurati  et  cives  prescripta  ipsorum  jura 
et  litteralia  instruraenta,  que  in  facto  pretacti  tributi  haberent  confccta 
in  octavis  festi  bcati  Jacobi  apostoli,  nunc  venturi,  in  sede  zagrabiensi 
coram  nobis  exhibere  leneantur,  ul  hiis  visis  judicium  el  justiciam 
facere  valeamus  inter  partes  in  premissis,  prout  dictabit  ordo  juris. 
Prcsentes  sigillo  vicebanorum  et  comitum  nostrorum  crisiensium  fc- 
cimus  consignari.  Datum  Crisii  octavo  die  termini  prenolati.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  qutnquagesimo  nono. 

(A  tergo).  Super  exhibendis  quibusdam   litteralibus  iDstrumentiSp 
'pro  judice,  juratis,  ceterisque  civibus  et  inhabitatoribus  civiiaiis  zagra- 
biensis montis    Grecensis    contra    egregium    Ilennyngh    de  Zomzedwar 
ad  oclavas  festi  beati   Jacobi   aposloli    in   sedem   zagrabiensem,   pro- 
rogatorie* 

Originalc  10  chortA,   A   tergn  vestigia  dilonina  sigillorQm,   In  archiv,  lib    rcg, 
civ.  £2i£rabieiu!t5. 


215. 

Anoo  t4S9t  20<  Junii,  Budae. 
Mathias  Hungariae  etc,   rex,  communiiafi  civitatis  praedicUy  ne  capituium 
a passessiane  mutntionis  vel  turris  ^ Popov  turcn^  nominatae  arceatun 

Commissio  propria  domini  regis, 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungariei  Dalmacie»  Croacie  etc,  Fide- 
libiis  nostris  judici,  juratis,  ceterisque  civibus  et  toli  communitati  civi- 
tatis nostre  montis  Grecensis  salutem  et  graciam.  In  personis  fidelium 
nostrorum  canonicorum  de  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  nostre  queru- 
lose   detegitur  maiestati,  qualiter  vos  ipsos  (in  possessvCiTve\  cMYa^^:ccw 


276  Doc,  216,  —  An,  14.60, 

turns  ipsorum  in  dicta  civitate  montis  Grecensis  habite,  ipsos  cano- 
nicos  ab  (antique  conce)mentis  et  metarum  eiusdem  cum  mensuris 
regalibus  olim  mensuratarum,  plurimum  impediretis  et  nee  ipsas  metas, 
dicte  turris  pro  tucioris  ipsius  capituli  juris  cautela,  cum  mensuris 
regalibus  mensurare  et  metarum  exinde  assignaciones  facere  permit- 
teretis  in  ipsius  capituli  juris  preiudicium  et  dampnum  non  modicum. 
Nos  autero  ipsam  ecclesiam  zagrabiensem  in  nomine  sanctissimi  regis 
Stephani  fundatam,  in  quo  spem  nostram  gerimus  specialem,  in  suis 
justis  juiibus  opprimi  et  destitui  nolumus  quovis  mode,  quare  fideli- 
tati  vestre  presentibus  districtissime  precipientes  mandamus,  sic  om- 
nino  habere  volentes,  quatenus  acceptis  presentibus,  ipsos  dominos  in 
dominio  dicte  turris  eorum  et  metarum  eiusdem  nullo  modo  impedire 
et  metas  in  tolo  vel  parte  usurpare  presumpmatis,  sed  eisdem  do- 
minis  ipsam  turrim  et  metas  eiusdem  pacifice  tenere,  et  nichilominus 
metas  huiusmodi  ad  dictam  turrim  pertinentes  mensuris  regalibus 
mensurare,  factaque  mensuracione ,  exinde  metas  novas  erigi  per- 
mittere,  tandemque  ipsum  capitulum  et  dominos  de  eodem  in  tarn 
pacifico  dominio  tueri  et  conservare  debeatis,  ut  ipsis  de  cetero  nostre 
in  hac  parte  non  sit  opus  querulari  maiestati.  Secus  gracie  nostre  sub 
obtentu  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum 
Bude  feria  quarta  proxima  ante  festum  beati  Johannis  baptiste.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  quinquagesimo  nono. 

Originale  in  charta.     In  margiue  inferiori  impressum  est  sigiUum.     In  arch, 
ven.  Cap.  zagrab.  Act.  cap.  ant.  fasc.  10.  nr.  7. 


216. 

Circa  an.   1460.  Zagrabiac. 

Foedus  capitularium  cantra  invasores  jurium  canonic alium  initum 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  per  subscripcionem  manuum 
nostrarum  hie  inferius  promittimus,  quod  firme  et  constanter  stabimus 
et  persistemus  in  factis  et  negociis  nostris,  que  nunc  procuravit  nobis 
Paulus,  archidiaconus  kamarcensis,  ducendo  contra  nos  quemdam  Ro- 
bertum  doctorem  ab  archiepiscopo  ut  usurparet  iurisdiccionem  nostram 
et  potestatem  constituendi  vicarium  afferet  a  nobis.  Et  stabimus  unus 
pro  omnibus  et  omnes  pro  uno.  Et  ad  hoc  se  obligavimus  et  astrin- 
gimus  propriis  juramentis  et  juvabimus  expensis  et  fatigiis. 

Johannes  de  Stayn,  lector  et  canonicus  dicte  ecclesie  zagrabiensis.  Bartolo- 
mens  cantor  et  can.  zagr.  Matbyas  propositus  chasmensis,  can.  zagr.  Martinus  archi- 
diaconns.  de  Waska,  can.  zagrab.  Sigismundus  archidiaconus  in  Worosd,  can.  zagr. 
JLadiflans  castes   et   can.  zagr.  Mathens  Kewlkws  can.  Fabianus  de  Roycha 


l^^iy,  —  An,  J460, 


377 


propria.  B!asiu§  Je  Nemes  m.  p.  Jacobas  dc  Tiner  decretoriim  doctorj  can.  %9;gt. 
m.  p.  Thomas  Thompa  can.  za^r.  m.  p.  Demetrtas  doctor  et  vicadus  ecclesie  za^ 
£rabieii3is  prcdicte^  Gerardas  de  Patak  can.  eccl.  2agr.  m.  p.  Blasius  de  Marowcha 
cwxL,  sigrab.  m.    p.  JoHatmes  s.  Johanois  ecclesie  plebmus  et  cau.  tagr,  m*  p. 

Ciber    jubeof^   vcn.    capitult    eccl,     zagrab.  In    archiv.    inci,    Acad.    Scient« 
Slav«  mcrid. 


2X7.        * 

Circa  an,   I4<>0,  14.  septcmbrls.  In  RaVonok, 

Seikiidus  Majtrvistr^  cmttUanm  in  Rakonok^  passessiimem  qt$andmn  joha- 

ghnaUm^  sibi  ad   Ulrito^   Giiae  comiti,  danaiam,  monmUria  Cysterciensium 

uigrabiensium  dono  dat  ad  tukra  sua^  morumque  parentum  expianda,. 

Nos  Seboldus  Mayervisher,  castelanus  castelli  in  RakoQOk  habiti  et 
fundatl  Memorie  commendamus  tenore  presencium  significantes,  quibus 
expedit  universis,  quomodo  condam  illuslris  princeps  dominus  Vlricus, 
del  gratia  Cilie,  Ortemburge,  Zagoriequc  coraes  etc.  necnan  regni 
Sclauonie  banus  ac  dominus  castri  Med  we,  necnon  dominus  noster 
graciosus,  vigore  suarum  lilterarum  donacionalium  superinde  confec- 
tarum  unam  sessionem  suam  jobagionalem  in  possessione  Nowak  vo- 
cata  in  portu  sancti  Jacobi  habitam,  existentem,  iu  quaquidem  sessione 
quidam  Thomas  jobagio  ad  presens  residenciam  facit  personalem,  cunj 
omnibus  eiusdem  sessionis  jobagionalis  titilitatibus,  puta  terris  arabi- 
libus  cultis  et  incuUis,  silvis,  pratis,  fenetis,  nemoribus,  pascuis,  aquis, 
fluviis,  piscaiuris,  pisciumque  clausuris  et  generaliter  quanimlibet  uti- 
litatum  integritatibusy^fructuositalibus  et  perlinenciis  universis  ad  can- 
dem  sessionem  jobagionalem  semper  et  ab  antiqiio  de  jure  spectan- 
tibus  et  pertinere  debentibus,  nobis,  nostrisque  heredibus,  nostris  pro 
semctis  in  perpetuum  dedisset,  donasset  ct  contutisset;  idco  nos 
animo  deliberato  eandem  sessionem  nostram  jobagionalem  in  eadem 
possessionc  nostra  Nowak  vocata  habitam,  simul  cum  cunctis  suis 
utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet  supradictis  et  speciiicatis,  tam 
ob  expiacionem  scelerum  nostrorum  ac  parentum  et  predccessorum 
nostrorum,  claustro  seu  monasterio  beate  Marie  virginis  ordinis  Cy- 
stcrciensis,  Zagrabie  fundalo.  ac  per  consequens  venerabili  viro  fratri 
Wynnamio,  moderno  abbati  dicli  monasterii  beate  Marie  virginis, 
ipsiusque  successoribus ,  totique  convtntui  monasterii  eiusdem,  turn 
cciam  ob  spcm  et  devocionem,  quas  in  eadem  virgine  gloriosa  Maria 
dci  genitrice  semper  indefesse  habuimus,  gerimusque  et  habemus,  pure 
propter  deum  dedimus,  donavimus,  contuliraus,  immo  damus,  dona- 
mus  el  conferimus  per  eandem  ecclesiam  beate  Marie  virginis  ac  pre- 
fatum  dominum  Wynnandum  modernum  abbalem  totumque  convenlum 


378  Doc.  218.  —  An,  14.61. 


ipsius  et  successores  abbates  pro  tempore  existentes  juro  perpetuo  at 
irrevocabiliter  possidendam,   tenendam  pariter  et  habendam,  nil  juris 

nilve  proprietatis nobis,  nostrisque  heredibus  in  eadem 

sessione  jogabionali  reservientes,  sed  omne  jus  et  quamlibet  iuris  seu 
dominii  vel  proprietatis  prerogativam,  que  nobis  nostrisque  heredibus  in 
eadem  habuimus  et  habemus,  nostrique  heredes  habcrent,  in  eandem  ec- 
clesiam  beate  Marie  virginis  et  monasterium  ac  abbates  et  conventum 
predictum  refundimus  et  derivamus  ac  manus  et  potestatem  nostras  de 
eadem  penitus  et  in  toto  excipiendo  et  .  .  .  ac  exonerando,  ita  tamen, 
quod  predicta  sessio  jobagionalis  ab  eadem  ecclesia  seu  monasterio 
beate  Marie  virginis 'et  conventu  nullatenus  per  abbates  et  conventum 
dicti  (monasterii)  alienari  possit  nee  valeat  modo  aliquali.  In  cuius 
rei  memoriam,  firmitatemque  perpetuam  presentibns  sigillum .  nostrum 
duximus  appendendum.  Datum  in  dicta  Rakonok  in  festo  Exaltacionis 
sancte  crucis.   Anno  domini  millesimo   quadringentesimo 


*)  Wjrnnandus  abbas  praefuit  conventui  buic  ab  anno  1458  — 1479. 

Originale   in  membrana  satis  lacenim.  A  zona  sericea  rubra  et   violacea   ap- 
pendet  sigillum.  In  archiv.  ven.  Capit.  zagrab. 


218. 

Anno  1 46 1,  21.  januarii.  Zagrabiae. 

A   capitulo    zagrabUnsi  communitaii  civitatis  precafiti  clausula   qtiaedam 
pHviUgiorum  ci  a  Sigismuudo  rcgc  conccssorum,  littcris  consignata  editur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes,  quod  providi  et  circumspect!  viri  Nicolaus  sartor  et  Deme- 
trius jurati  cives  civitatis  montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam,  in 
ipsorum,  necnon  judicis,  juratorum,  consiliariorum  ac  universorum  ci- 
vium  et  tocius  communitatis  civitatis  predicte  nominibus  et  in  per- 
sonis  nostram  venientes  in  presenciam,  exhibuerunt  nobis  quoddam 
privilegium  seu  litteras  privilegiales  condam  serenissimi  principis  et 
domini,  domini  Sigismundi,  dei  gracia  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie, 
Rame,  Seruie,  Gallicie  Ladamerie,  Cumanie,  Bulgarieque  regis,  mar- 
chionis  Brandemburgensis  ac  sacri  Romani  imperii  archycamerarii, 
necnon  Bohemie  et  Lucemburgensis  heredis,  felicis  reminiscencie  domini 
nostri  naturalis,  sigillo  eiusdem  novo  dupplici,  uti  pura  facie  appa- 
rebat  in  pendenli  consignatas,  petentes  nos  debita  cum  instancia  ut  nos 
eisdem  ex  tenore  eiusdem  privilegii  quandam  clausulam  seu  articulum, 
excipere   ac    de    verbo   ad   verbum  transsumi  et  transcribi  et  litteris 


Doc.  2ip,  —  An,  14.61.  379 

nostris  patentibus  inseri  facientes,  eisdcm  judici,  juratis  et  aliis  su- 
pradictis  dare  digaaremur  juris  ipsorum  ad  cautelam.  Cuiusquidem 
clausule  seu  articuli  verbalis  continencia  de  verbo  ad  verbum  se- 
quitur  et  est  talis:  Insuper  omnes  et  singuli  cives  civitatum,  quas 
de  novo  creavimus,  quibusque  aliarum  civitatum  constituimus  liber- 
tates,  si  de  judicatu  et  sentencia  judicum  et  juratorum  suorum  nolue- 
rint  contentari,  ad  illam  civitatem  cuius  libertate  fungitur,  aut  ad 
magistrum  thawarnicorum  nostrorum  valeant  appellare,  ita  tamen, 
quod  postquam  magistrum  thawarnicorum  elegerint,  ad  judices  et  ju- 
ratos  recurrere  non  valeant,  nee  e  contra  ad  nullum  ulterius,  nisi  si 
opus  fuerit,  ad  presenciam  nostram  personalem  appellacio  possit  fieri 
quovis  modo.  —  Nos  igitur  justis  et  juriconsonis  peticionibus  anno- 
tatorum  Nicolai  sartoris  et  Demetrii  juratorum  civium  dicte  civitalis 
mentis  Grecensis  suis  et  quorum  supra  nominibus  ad  nos  factis,  pre- 
missam  clausulam  seu  articulum  ex  premissis  litteris  privilegialibus 
annotati  condam  domini  Sigismundi  regis  etc.  presenlibus  litteris  no- 
stris patentibus  inseri  ac  de  verbo  ad  verbum  sine  diminucione  et 
augmento  aliquali  transummi  et  transcribi,  sigilloque  nostro  consignari 
facientes,  eisdem  judici,  juratis,  consiliariis  ac  universis  civibus  et  toti 
communitati  dicte  civitatis  monlis  Grecensis  duximus  concedendas  juris 
ipsorum  ad  cautelam.  Datum  feria  quarta  proxima  post  festum  bea- 
torum  Fabiani  et  Sebastiani  martirum.  Anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  sexagesimo  primo. 

Originale  in  cbarta,  a  tergo  vestigium  imppressi  sigilli.    In  arch.  incl.  Acad. 
Scient.  Slavor    merid. 


219. 

Anno   1461,  8.  maii.  Zagrabiae 

Catharina,  viduata  morte  Ulrici,  comitis  Ciliae,  Johanni  Vitovec 
comiti  Zagoriae,  necnon  regni  Slavoniae  bano  et  strenuis  militibus 
Sigismundo  et  Balthasari  fratribus  uterinis  de  Weyspriach  62.000 
flor.  vendit  omnia  oppida  atque  dominia  in  regno  Croatiae,  quae 
pignori  accepit,  praecipue  civitatem  mentis  Grecensis  juxta  Zagrabiam. 

Docuin.  integr.  cdidit  Iv.  Kukuljevid.  Arkiv  za  povjest.  Jugoslav,  knj.  III. 
pag.  99.  nr.   XXI. 


28o  Doc.  220.  221.  —  An.  14.61. 


220. 

Anno  1 46 1,  10.  septembris.  Zagrabiae. 

Vinandus  y   abbas    Cist,   zagrab.,  pkbanis   communiiatis    civitatis   zagrab, 

mandate   ut   contumaces  quosdam  ac  excommunicaios  homines  propter  sub' 

tractionem  decimarum  capituH  zagrab,  in  jus  vocent, 

Frater  Winnandus  abbas  monasterii  beate  Marie  virginis  de 
Zagrabia,  ordinis  cisterciensis,  conservator  et  judex  ....  perpetuus 
....  venerabilibus   dominis   capituli  zagrabieasis,  per  sacrosanctam 

generalem  sinodum   Basiliensem datus  et  deputatus.  Vobis 

discretis  viris  dominis  Petro,  sancti  Emerici,  Matheo,  sancti  Anthonii 
de  Zagrabia  ecclesiarum  plebanis,  in  virtute  sancte  obediencie  commit- 
timus  et  mandamus,  quatenus  mox  receptis  presentibus,  ad  universes 
et  singulos  homines  generacionum  Supczi,  Thalichi  et  Zenthywancz,  si 
ipsorum  aut  procuratorum  eorumdem  in  civitate  zagrabiensi  copiam 
habere  poteritis,  alioquin  ad  valvas  kathedralis  ecclesie  zagrabiensis 
accedatis,  ipsosque  ibidem  publice  et  manifesle  per  affixionem  presen- 
cium-  vestri  in  presenciam  ad  proximam  feriam  quartam,  ad  videndum 
et  audiendum  se  excommunicari  pro  contumacia  quare  idem  citati 
peremptorie  ad  instanciam  dictorum  dominorum  capituli  zagrabiensis 
propter  subtraccionem  decimarum  et  invasionem  et  occupacionem 
earumdem,  ipsorum  de  medio  eidem  capitulo  provenire  debendas,  nee 
comparentes  coram  nobis  contempserunt  et  commiserunt  et  pro  qua 
contumaces  reputati  sunt,  aut  ad  dicendum  et  allegandum  quare  previa 
racione  excommunicari  non  deberent,  peremptorie  citetis,  seriem  cum 
nominibus  citatorum,  terminoquoque  assignato  nobis  conscienciose  re- 
scribentes,  presentibus  nobis  in  specie  remissis.  Datum  Zagrabie  in 
domo  nostre  habitacionis  feria  quinta  proxima  post  festum  nativitatis 
virginis  Marie.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo 
primo. 

de  Thywrer,  notarius  in  premissis. 

Originale  in  charta.  In  margine  inferiori  impressum    est    sigillum  abbatis,  et 
duo    sigilla    plebanorum    et    nota    margiualis:    Reverende  pater.  Nos   Petrus,  sancti 
Kmerici  et  Mathias  sancti  Anthonii  ecclesiarum  parochialium  plcbani  fecimus  vestre. 
paternitatis  iuxta  continenciam. 


Doc.  221.  222.  223.  —  An.  14.61—1462.  281 

221 

Anno  146 1. 

Cassatorio-cessionales  in  capilulo  zagrabiensi  celebratae,  quibus 
mediantibus  fratres  claustri  b.  Nicolai  confessoris,  ordinis  Praedica- 
torum  Zagrabie  fundati,  virtule  isthic  insertarum  ordinis  sui  P.  Provin- 
cialis  plenipotentialium,  litem  ipsos  inter  et  claustrum  Paulinorum 
Remethense  intuitu  possessionis  Blizna  ventilatam,  una  cum  quibusvis 
literalibus  instrumentis  in  hoc  merito  emanatis  cassando,  ipsam  pos- 
sessionem praefato  Paulinorum  claustro  perpetuo  possidendam  cedunt. 

.     Act.    Mon.    Remete.    Fasc.  III.  nr.   12.   In  afchiv.  regni  Croat.  Slav.  Dalm. 

222. 

Anno  1461. 

Appellatio  nomine  Kamenskensis  et  Remethensis  ordinis  s.  Pauli 
I.  heremitae  claustrorum,  contra  Winnandura  abbatem  monasterii  za- 
grabiensis  propter  sentenciam  interdicti  et  aggravationis  in  fratres 
Kamenskenses  illegitime  latam ;  similiter  et  contra  canonicos  cathedralis 
ecclesiae  zagrabiensis  velut  sacrilegos  in  quospiam  fratres  Remethenses 
invasores  cum  interposita  protestatione  coram  publico  notario  ad  sedem 
apostolicam  facta. 

Act.    Mon    Remote.    Fasc.   III.  nr.  13.  In  archiv.  regni  Croat.  Slav.  Dalm. 

223. 

Anno  14C2,   19.  mail.  Remetbe 

Antonius,  vicarius  fratrum  Remetensium.  assentitur,  ut  Dionysius  Vodopija 
ciuis  vineci,  quam  in  monasterii  liemetensis  territorio  emit,  monasterio  obti- 

gatus  fruaiur, 

Fraler  Anthonius,  vicarius  fratrum  Heremitarum  claustri  beate 
Mirie  virginis  de  prombntorio  zagrabiensi,  totusque  conventus  eiusdem 
mv>rasterii.  Memorie  commedamus  tenore  presencium  significantes, 
quibus  expedit  univcrsis,  quod  providus  et  honestus  vir  Valenthych 
voc'.tus,  pro  tunc  judex  civitatis  montis  Greczensis  ab  una,  parte  vero 
ab  altera  similiter  vir  providus  et  honestus  Dionysius  Vodopya  apel- 
latus,  civis  de  eadem  monte  Grecz  coram  nobis  personaliter  consti- 
tuti,  per  eundem  Valenthych  confessum  extitit  pariter  et  relatum: 
quod  ipse  quandam  vineam  suam  in  territorio  nostro  inter  duas  vias 
publicas  de  predicto  claustro  versus  Zagrabiam  tendentes,  existentem, 
cum  quadam  particula  silve  penes  eandem  vineam  habite,  eidem  Dio- 
nysio,   Vodopya  vocato,  de  monte  Grecz,  et  per  eum  suis  heredibus, 


283  Doc.  224.,  —  An.  1462. 


heredumque  suorum  successoribus  et  posteritatibus  universis,  quindecim 
florenis  auri  justi  et  boni  ponderis  ab  eo  plenarie  receptis  et  perso- 
lutis,  vendidisset,  dedisset  et  assignasset,  immo  vendidit,  dedit  et  as- 
signavit  cum  suis  utilitatibus  et  fructuositatibus  universis  per  prefatum 
Dionysium  et  suos  successores  jure  perpetuo  et  irrevocabiliter  le- 
nendam,  possidendam,  pariler  et  habendam.  Cuiusquidem  silve  mete 
taliter  distinguuntur:  Item,  prima  meta  incipit  in  via  publica  ab  ori- 
ente  et  transit  versus  occidentem  ad  arborem  querci  cruce  signatam, 
deinde  itenim  ad  aliam  arborem  querci  et  iterum  ad  terciam  et  dein 
ad  arborem  graber  vocatam  prope  circa  meatum  aque  in  valle  et  in 
codera  meatu  aque  terminantur;  item  cum  quarta  parte  ortuli  sub 
dicta  vinea  situati,  ita  tamen,  quod  prefatus  Dionysius  Vodopya  nun- 
cupatus  et  sui  successores  singulis  annis  ante  vindemiam  nobis  et 
ecclesie  noslre  triginta  quinque  denarios,  unum  caponem,  unam  dena- 
riatam  panis  solvere  tenebuntur.  Hoc  eciam  expresso,  quod  si  pre- 
fatus Dionysius  Vodopya  apellatus  et  sui  successres  temporum  in  pro- 
cessu  contra  predictam  ecclesiam  nostram  et  per  consequens  contra 
nos  aliquam  notam  infidelitatis  incurrerint,  extunc  eadem  vinea  una 
cum  silva  predicta  ad  nos  devolvatUr.  Item,  idem  Valenthych  ibidem 
in  predicto  nostro  territorio  habens  quandam  particulam  vinee  inter 
vineas  Pauli  et  condam  Martini,  dicti  Plemenschaak,  situatam,  jure 
similiter  empticio  ipsum  concernentem,  quam  similiter  in  vendicione 
adjunxit  ac  vendidit  predicto  Dionysio  Vodopya  cum  superiori  vinea 
pro  precio  supradicto,  de  qua  quidem  particula  vinee  quindecim  de- 
narios, medium  caponem  et  medietatem  unius  denariati  panis  nobis 
et  ecclesie  nostre  singulis  annis  more  prehabito  idem  Dionysius  Vo- 
dopya ac  sui  successores  solvere  obligabuntur.  In  cuius  rei  memoriam, 
firmitatemque  perpetuam  presentibus  sigillum  nostrum  duximus  ap- 
pendendum.  Datum  feria  quarta  proxima,  videlicet  in  festo  Poten- 
cianc  virginis.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo 
secundo. 

E  transumpto  facto  anno  1809.  In  archiv.  archiepisc.  zagrab.  Juridica,  vol. 
II.  nr.  23. 

224. 

Anno   1462,   24    mail.  Budae. 
Maihias,    Hungariae    etc,    rex,    episcopo    varndicnsi  plenum  Jus   omnium 
beneficiorum  in  capitulum  zagrab,  confercndoruni   tribuit, 

Commissio  j^roj^ria  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungaric,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  nostris  honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabicnsis  salutcm  et  gra- 
ciam.    Animadvertimus   inter   diuturnam   competitorum   contencionem 


Doc,   22$,    —   AfU   1^62. 


2S3 


multos  errorcs  et  defectus  turn  in  aliis,  turn  preserlim  in  collacione 
beneficionira  in  ilia  ecclesia  committi,  ea  eciara  de  causa,  quod  nobis 
per  cos,  qui  impetraverint  personaruni  condiciones,  ita  ut  sint,  sepius 
non  notiiicantur,  ex  quo  frequenter  contingil,  minime  idoneos  el  plane 
indignos  promovcri,  Quibus  scandalis  et  enormitatibus  pro  debito 
nostro  providere  et  occurere  volentes,  onxnem  auctoritatem  jurispatro- 
natus  nostri  regU,  quod  sicut  in  onnnibus  aliis  ecclesiis  regni  nostri 
kalhedralibus  presertim  et  coUegialis,  ita  m  ipsa  ecclesia  zagrabiensi, 
more  divonim  predecessorum  nostrorum  regum  Hungarie,  habere  di- 
nosciraur,  fideli  nostro  dilecto,  reverendo  in  Christo  palri,  dorainL  Jo- 
hanni  episcopo  ecclesie  waradiensis  ita  dedimus  et  concessijnus,  da- 
musque  et  concedimus,  ut  ipse  omnes  dignitates,  personatus  ac  que- 
cumque  ofiicia  et  beneficia  ecclesiastica  amodo  deinceps  in  prefata 
ecclesia  zagrabiensi,  qualitercumque  de  jure  et  facto  vacatura,  per- 
sonis  idoneis  el  benemeritis  conferre  et  de  eisdem  providere  valeat 
atque  possit  pleno  jure.  Idco  Gdelitati  vestre  harum  serie  firmiler 
precipimus  et  mandamus,  quatenus  amodo  in  antea  illos  lantummodo 
ad  dignitates,  personatus,  officia  et  beneficia  ecclesiastica  vacatura  ad* 
mittere  et  in  vestri  medium  accceptare  debeatis  et  teneamini»  quibus 
huiusraodi  dignilales,  personatus,  ofiicia  et  beneficia  ecclesiastica  pre- 
fatus  dominus  Johannes  episcopus  contulerit,  aliis  quorumcumque  lit- 
teris  et  mandatis  minime  curatis.  Nos  enim  pro  irrito  haberi  volumus, 
si  quid  huiusmodi  mandati  nostri  in  conlemptum  fuerit  quoquomodo 
forsitan  altemplatum.  Secus  igitur  non  facturi.  Presentibus  perlectis, 
exhibenti  resiilutis.  Datum  Bude  feria  secunda  proxima  ante  feslum 
Ascensionis  dominl  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  sexa- 
gcsimo  secundo. 

Liber  mbeiis  vea   capituli  eccl.    zagrabieosis*  In  archiv.    incl,  Aca^d.    scicni 
Slay*  merid. 


225. 

Anno    i4<<^,   3u.  mail.   Budae. 
A  Mdthia,  Hungarie  etc.    rege^   ad  s,  Nk^lai  onL  Fratdicat&rum  mona- 
sietmm  zagrabitnse  reficundum  vectigaiia  regit  vadi  in  Savo  flummc  fief 
giiinque  ann&s  ceduntur. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie.  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  nostris  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  salutem  et  gractam.  Cum 
DOS  turn  ad  nonnullorum  fidelium  nostrorum  humillime  supplicacionis 
instanciara  per  eos  pro  parte  fidelis  nostri  religiosi  fratris  Eustachii 
prions  claustri  beati  Mcolai  confessoris^  ordinis  Predicatorum,  Zagrahie 
fundati,  ac  universorum  aliorum  fratrum  in  eodem  claustro  degencium 


384  Doc,  225.  —  An,  14.62. 


nostre  propterea  porrecte  maieslati,  turn  eciam  pra  reformacione  eius- 
dem  claustri,  quod  in  maxima  sui  parte  quamplurimis  edificiis  eget, 
vadum  in  flumine  Zawy  situm,  quod  vulgariter  vadum  regis  vocatur, 
prope  civitatem  nostram  mojitis  Grecensis  simul  cum  cunctis  eiusdem 
vadi  utilitatibus,  proventibus,  obvencionibus  et  pertinenciis  pro  pre- 
falo  claustro  beati  Nicolai  confessoris,  consequenterque  dicto  fratri 
Eustachio  priori,  necnon  universis  aliis  fratribus  in  eodem  degentibiis, 
a  die  illo,  quo  ipsi  fralres  dominium  dicti  vadi  adipiscentur^  infra 
spacium  quinque  integrorum  annorum  post  sese  immediate  sequen- 
cium  computando,  vigore  aliarum  litterarum  nostrarum  donacionalium 
exinde  confectarum,  dederimus  et  contulerimus,  velimusque  eosdem 
fratres  in  dominium  dicti  vadi  per  nostrum  et  vestrum  homines,  le- 
gittime  facere  introduci.  Ideo  fidelitati  vestre  firmiter  precipiendo  man- 
damus,^ quatenus  vestrum  mittatis  hominem  pro  testimonio  fidedignum, 
quo  presente  Ladislaus  de  Byzerio,  vel  Johannes  de  Gepew,  aut  Ma- 
thias  et  Stephanus,  Ladomerychy  dicti,  seu  Stephanus  Thewrek,  seu 
Ladislaus  et  Balthesar  de  Thwrkalowcz,  aliis  absentibus,  homo  noster, 
ad  facies  predicti  vadi  vicinis  et  commetaneis  eiusdem.  universis  inibi 
legittime  convocatis  et  presentibus  accedendo.  introducat  memoratos 
fratres  in  dominium  eiusdem,  statuatque  idem  eisdem  simul  cum 
cunctis  ipsius  utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet,  premisso  jure 
ipsis  incumbente,  possidendum,  si  non  fuerit  contradictum.  Contra- 
dictores  vero,  si  qui  fuerint,  evocet  eosdem  contra  annotatos  fratres  in 
presenciam  banorum  vel  vicebanorum  regni  nostri  Sclauonie  ad  ter- 
minum  competentem  racionem  de  premissis  reddituros.  Et  postquam 
huiusmodi  introduccionis  et  statucionis  seriem  cum  contradictorum  et 
evocatorum,  si  qui  fuerint,  vicinorumque  et  commetaneorum,  qui  pre- 
misse  statucioni  intererunt  nominibus,  terminoque  assignato,  eisdem 
banis  vel  vicebanis  regni  nostri  Sclauonie  prefati  suo  modo  rescri- 
batis.  Datum  Bude  die  dominico  proximo  post  festum  Ascensionis 
domini.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo  secundo. 

(A  tergo).  Fidelibus  nostris  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  pro 
religiosis  fratribus  ordinis  Predicalorum  in  claustro  beali  Nicolai  con- 
fessoris Zagrabie  fundato,  degentibus,  introductoria  el  statutoria. 

Originale  in  charta.  In  margine  inferiori  imprcssum  est  sigillum  mains.  In 
archivio  lib.  reg.  civ.  zagrab. 


Doc.  226.  22y.  228.  —  An,  14.62.  aSs 

226. 

Anno  1462,  18.  Junii.  Zagrabiae. 
Capituium  zagrab.  communitati  civitatis  omnes  injurias  pYoventus  decimalis 
.  invasione  iilatas  tgnoscit 

Nos  capituium  ecdesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus 
per  presentes,  quod  licet  nos  racione  potenciarie  invasionis  konche 
nostre  providum  et  circumspectos  vires  Anthonium,  alias  judicem  et 
complices  eiusdem  cives  civitatis  montis  Grechensis  in  presenciam 
abbatis  monasterii  beate  Marie  virginis,  judicis,  videlicet  conservatoris 
jurium  ecclesie  nostre,  citaverimus,  contraque  et  adversus  eosdem 
certas  censuras  ecclesiasticas  fulminari,  ac  eciam  ecclesiasticum  in- 
terdictum  imponi  procuraverimus ;  tamen  expost  ad  attente  petici- 
onis  instanciam  spectabilis  ac  magnifici  domini  Jani,  Zagorie  comitis 
et  regni  Sclauonie  bani,  easdem  censuras  et  interdictum  et  universes 
processus,  racione  previa,  contra  prelibatos  Anthonium  judicem  ac 
alios  complices  et  cives  dicte  civitatis  secutas  et  fulminatas,  levari  et 
penitus  tolli  ac  ammoveri  fecimus,  eosdemque  racione  previa  per 
omnia  expedites  commiserimus,  immo  reddimus  et  commiltimus  pre- 
sencium  per  vigorem;  ita  tamen,  quod  prenominati  judex  et  cives  se 
de  juribus  et  libertatibus  ecclesie  nostre  nullatenus  intromittant.  Datum 
in  festo  beatorum  Marci  et  Marcellini  martirum.  Anno  domini  mille- 
simo  quadringentesimo  sexagesime  secundo. 

Liber  rubeus  ven.  Capit    zagrab.  In  arch.  incl.  Acad.  Sclent.  Slav,  merid. 

227. 

Anno  1462. 

Quietantionales  sup^r  centum  ilor.  per  fralres  heremitas  claustri 
Remethensis  ratione  litis,  quae  propter  possessionem  Blizna  vertebatur, 
sopiendae,  coenobio  s.  Nicolai,  Zagrabiae  fundati,  ord.  Praedicatorum 
plene  persolutis,  sub  conventuali  et  prioratus  dicti  coenobii  sigillis 
impressis,  expeditae. 

Act.  mon.  Remetc.  Fasc.  III.  nr    14.  In  archiv.  regni  Croat.  Slav.  Dalm. 

228. 

Atino  1462. 

Funduales  magistratus  civici  montis  Grecensis  super  turri  mu- 
rata,  adjacenteque  eidem  fundo,  necnon  altero  fundo  et  spatio  terrae 
in  antedicta  civjtate  existenlibus,  per  Georgium  meiicum  civem.  Mar- 
tine  litterato,  filio  Gregorii  de  Berzthecz  et  de  Dobryne,  novo  concivi 
pre  summa  viginti  trium  flor.  auri  perennaliter  coram  praefate  ma- 
gistratu  venditis. 

Act.  mon.  Remete.  Fasc.  III.  nr.   15.  In  archiv.  regni  Croat.  Slav.IHLm. 


a86  Doc.  229.  —  An.  14.64.. 


229. 

Anno  1464,  17.  janoarii.  Casmae. 
Mathias,  Hungariae  etc,  rex^  Doroteae,  viduat<u  mortc  Heningi  de  Sused, 
veiat,  ut  in   Stubica  possessione  a  civibus   zagrabUnsibus  tributum  ei  telo- 

nium  porro  petat. 

Commissio  propria  domini  regis. 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Generose 
domine  Dorothee,  relicte  condam  Hennyng  de  Zomzedvar,  salutem  et  gra- 
ciam.  Expositum  extitit  maiestati  nostre  in  personis  fidelium  nostrorum 
prudentum  et  circumspectorum  virorum  judicis  et  juratorum,  cetero- 
nimque  civium  et  tocius  communitatis  civitatis  nostre  mentis  Grecensis 
admodum  gravis  querela,  quod  quamvis  eadem  civitas  nostra  mentis 
Grecensis  ac  universi  cives,  hospites  et  inhabitatores  eiusdem  per  dives 
reges  Hungarie,  nestros  scilicet  predecessores,  ab  omni  solucione  tribu- 
terum  et  theloniorum  ubicumque  et  in  quocumque  loco  in  regnis  no- 
stris  Hungarie,  Dalmacie  et  Croacie  predictis  ac  partibus  eisdem  sub- 
iectis  habiterum  et  exigi  solitorum,  graciose  exempta  sit  et  suppertati 
habeantur,  tamen  vos  in  possessione  Zthobyczan  vocata  quoddam  tri- 
butum novum  erigi  fecissetis,  et  in  eodem  novo  tribute  super  prefates 
cives  nestros  ac  inhabitatores  dicte  civitatis  nostre  mentis  Grecensis, 
resque  et  bona  ipsorum  quasdam  tributarias  exacciones  contra  prefatas 
eerum  libertates  exigi  faceretis,  eosdemque  propterea  impediri,  turbare 
et  dampnificare  faceretis  in  ipsorum  libertalis  preiudicium,  dampnum 
quoque  et  gravamen  valde  magnum.  Et  quia  nos  prefatos  cives  ne- 
stros et  quemlibet  eerum  in  prescriptis  ipSorum  antiquis  libertatibus, 
juribusque  et  consvetudinibus  inviolabiliter  conservari  volumus,  ip- 
sosque  in  eisdem  per  quempiam  subditorum  nostrorum  impediri  et 
turbari  non  volumus,  idee  vobis  harum  serie  iirmiter  committimus 
et  mandamus,  quatenus  amodo  deinceps  huiusmodi  tributarias  exac- 
ciones super  prefatos  cives,  hospites  et  incolas  dicte  civitatis  no- 
stre mentis  Grecensis  vel  aliquem  eorum,  res  quoque  et  bona  ee- 
rumdem  contra  prefatas  ipsorum  antiquas  libertates  in  prefate  neve 
tribute  vestre  in  dicta  possessione  Zthobyczan  exigi  solite  et  in  aliis 
tributis  vestris  exigi  facere  nusquam  et  nequaquam  presumatis,  eos- 
demque propterea  in  ipsorum  personis,  rebusque  et  bonis  eorum 
quibuslibet  impediri,  turbari  et  dampnificari  facere  non  debeaiis 
nee  sitis  ausi  mode  aliquali  gracic  nostre  sub  optentu.  Presentibus 
perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  in  Chasma  feria  tercia  prexima 
ante  feslum  beale  Prisce  virginis.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesime  sexagesimo  quarto. 

Originale  in  charta,  in  qua  sigillum  maius  imprcssum.  In  archiv.  incl.  Acad 
Saent.  Slavor.  mend. 


Doc,  2J0.   —  Ah.  146^, 


287 


230, 

AnDO  1464,   17,  jaDUaril,  Casmae. 

Mtithias^  HuHgariat  etc,  rex,  Mariino  de  Frangipanibus  principi  mandate 
Ht  in  passessionibus  suis  ttibuia,  vectigaihque  a  cmbm  zagtab,  petert  desimti. 

Commissio  propria  dommi  regis. 

Mathias  del  gracia  rex  Ilungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fideli 
noslro  spectabili  et  inagnifico  MarXino  dc  Frangapanibus,  Segriie, 
Wegle  cl  Modrusse  comiti,  saluiem  el  graciatn.  Expositum  extitit 
maieslatl  nosire  pro  parte  et  in  personis  fidelium  nostrorum  pru- 
denlum  ct  clrcum^pectorum  .  ,  .  .  judicis  et  juratorum,  ccterorumque 
dvium  et  tocius  communtlatts  civltatis  rtostrc  motitis  Grecensis  (de 
Zagrabia)  gra\i  cum  querela,  quod  quamvis  *eadem  civitas  nostra 
roontis  Grccensis  et  universi  cives,  hospites  el  inhabitatores  eiusdem 
per  divos  reges  Hungaric,  nostros  scilicet  predccessores,  ab  omni  so- 
luciOTie  tributorum  et  tbeloniorum  tibicumque  ct  in  quocumque  loco 
in  regnis  nostris  Hungarie,  Dalmacie  et  Croacie  prediclis  ac  parti  bus 
eisdem  subiectis  habiiorum  et  exigi  soHtorum  graciose  exempia  sit  et 
supportati  babeantur.  Tamen  vos  non  curata  huiusmodi  solucionis 
exempcione  et  libertatc  in  iribato  vestro  in  Jazlraborczka  exigi  solilo 
et  in  cunctis  tributis  vestris  in  aliis  locis  exigi  solitis,  quasdam  super- 
lluas,  injustasque  et  indebitas  exacciones  tributaiias  non  laliier,  sci- 
licet secundum  quod  alias  huiusmodi  iributum  exigi  solitum  fuisset, 
super  prefatos  cives  et  inhabitatorcs  dicle  civitalis  nostre  montis  Gre- 
ccnsis,  resque  et  bona  eorumdem  contra  prefatas  ipsorum  antiquas 
Itbertates,  juraque  et  consveiudines  exigi  et  exiorqueri  faceretis  atque 
ipsos  propter  hoc  plurimum  impcditelis  et  luibaii  faceretis,  preterea 
minus  juste  et  indebile  res  et  bona  eorumdem  civium  nosiroium  in 
ierris  ac  bonis,  possession ibusque  et  dominlis  vestris  arestari  et  pro- 
hiberi  pcrmitleretis,  per  quod  pluiima  incommoda,  dampnaque  el 
nocumenta  per  huiusmodi  indebitas  ct  injustas  atestacioncs  eisdem 
civibus  evenissent,  evenirentque  et  deinceps  in  ipsorum  preiudicium, 
dampnum  quoque  et  gravamen  valde  magnum  Supplicatum  igitur 
exiitit  maicstati  nostre  pro  parte  eorumdem  civium  nostrorum  per 
nos  superinde  de  medio  opportuno  provideri.  Et  quia  nos  prcfatos 
cives  nostros  et  quemlibet  eorum  in  prescriptis  ipsorum  antiquis 
lihertatibus,  juribusque  et  consvetudinibus  inviolabiliter  conservari 
voiumus,  ipsosque  in  eisdem  per  quempiam  subditorum  nostrorum 
per  huiusmodi  superiluas  exacciones  tributarias  et  injustas  lerum  et 
bonorura  ipsorum  are^tacione^*,  impediri,  turbari  ct  dampnificari  non 
volumuA,  ideo  lideltiati  ventre  harum  serie  firmitcr  precipientes  man- 


a88  Doc,  2jr,  —  An.  1464. 


damus,  quatenus  visis  presentibus,  nullis  aliis  lltteris  et  mandatis 
nostris  superinde  expectantibus,  occasioneque  qualibet  semota,  amodo 
deinceps,  huiusmodi  superfluas  et  injustas  tributarias  exacciones  in  pre- 
fato  tribute  vestro  Jaztraboreczka  exigi  solito  et  in  aliis  tributis  vestris 
super  prefatos  cives  (nee  non  incolas  et  inhabitatores  prefate)  civi- 
tatis  nostre  mentis  Grecensis  vel  aliquem  eorum,  resque  et  bona  eo- 
rumdem  quecumque  contra  dictas  eorum  antiquas  libertates,  juraque 
et  consvetudines  exigi  facere  non  debeatis,  neque  eciam  huiusmodi 
indebitas  et  injustas  arestaciones  in  rebus  ac  bonis  et.personis  eorum- 
dem  civium  nostrorum  in  dictis  terris,  tenutis,  dominiis  et  possessio- 
nibus  .vestris  per  quospiam  et  ad  quorum  vis  instanciam  permittatis 
fieri,  eosdemque  cives  et  inhabitatores  prefate  civitatis  nostre  raontis 
Grecensis  vel  aliquenw  eorum  propter  hoc  in  personis,  rebusque  et 
bonis  ipsorum  quibuslibet  impedire,  turbare  vcl  quovis  modo  damp- 
nificari  facere  nusquam  et  nequaquam  presumatis  neque  sitis  ausi 
modo  aliquali  gracie  nostre  sub  optentu.  De  dampnis  vero,  que  hac- 
tenus  per  huiusmodi  injustas  et  superfluas  tributarias  exacciones  et 
rerum  ac  bonorum  indebitas  arestaciones  eisdem  civibus  nostris  intu- 
listis  et  irrogari  fecistis,  ipsis  plenarie  omnimodam  satisfaccionem 
talium  rerum  adeo  impendatis,  ne  iidem  superinde  quoquomodo  co- 
gantur  qucrulari  (et  molestari).  Secus  non  facturi.  Prcsentibus  per- 
lectis,  exhibenti  resiitutis.  Datum  in  Chasma  prokxima  ante  festum 
beatc  Prisce  virginis.  Anno  domino  millesimo  quadringentesimo  sexa- 
gesimo  quarto. 

Originale  in  charta,  sat  exesum.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigiUum. 
In  archiv.  incl.  Acad.  Scient.  Slavor.  merid. 

231. 

Anno   14^)4,  24.  inartii.  Budae. 
A  Mathia,  Hungarie  etc,  rege,    commimitate  civitatis  prccante  privilegium 
Belae  IV,  regis,  quo  cives  zagrabienses  a  vectigalibus  tributisque  pro  merce 
pensitandis  e/iberantur,  conjirmatur, 

Mathias  dei  gracia  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie,  Rame,  Seruie, 
Gallicie,  Lodomerie,  Cumanie,  Bulgarieque  rex.  Omnibus  Christi  fide- 
libus  presentibus  et  futuris  presencium  noticiam  habituris  salutem  in 
omnium  salvatorc.  Cum  rcgnum  stabile  nihil  magis,  quam  amor  sub- 
ditorum  perliciat,  expedit  semper  principibus  grata  munificencia  suis 
se  reddere  liberales,  ut  dum  fervencium  animos  continuis  beneficiis 
sibi  conciliant,  eos,  amor  pocius  quam  timor,  promptos  suis  obsequiis 
alliciat,  firmosque  in  fide  faciat  et  constantes.  Proinde  ad  universorum 


Joe.   2JI,   -^aT  1464* 


«S^ 


noticiam  harum  serie  volumus  pervenire,  quod  fideles  nostri  pru- 
dcntes  ct  circumspecti  Nicolaus  judex  ac  Anthonius  et  Blasius  iurali 
cives  civilatis  nostrc  montis  Grccensis  nominibus  et  in  personis  exhi- 
buerunt  et  presentaverunt  nobis  quasdam  litteras  capituli  ecclesie 
albensis,  sigillo  eiusdem,  quo  utitur^  in  pendenti  consignatas,  median- 
tibus  quibus  idem  capitulum  quasdam  litteras  condam  serenissimi 
principis  domini  Bele  prefati  regni  nostri  Hungarie  regis,  predeces- 
soris  nostri^  super  non  solucione  et  exempcione  quorumlibet  tribu- 
torum  tarn  in  terris,  quam  super  aquis  ac  eciam  tricesimarum  intra 
ambitum  regni  nostri  exigi  solitarum  per  prefatum  dominum  Belam 
regem  annotatis  civibus  et  inhabitatoribus  dicte  civitatis  nostra  montts 
Grecensis  graciose  concessis  emanatas,  transumpsisse  dignoscitur,  tenons 
infrascripti,  supplicantes  maiestati  nostra  prefati  Nicolaus  judex  et 
Anthonius  ac  Blasius  iurati  cive^  suis  et  dictorum  universorum  civium 
ac  toctus  communitatis  predicte  civitatis  nostra  montis  Grecensia  no- 
minibus,  ut  nos  prescriptas  litteras  dicli  capituU  ecclesie  albensis  et 
omnia  in  eis  confenta  ratas,  gratas  et  acccpta  habentes,  litteris  nostris 
privilegialibus  de  verbo  ad  verbum  inscribi  et  insert  faciendo,  appro- 
bare,  ac  ipsas  pro  prefatis  Nicolao,  Anihonio  et  Blasio  ac  tota  com- 
munitate  civium  et  inhabitatorum  prefale  nostre  civitatis,  successori- 
busque  ipsorum  universis,  innovandas  perpetuo  valituras  confirmare 
dignaremur.  Quarumquidem  litterarum  tenor  talis  est:  (vide  vol  I, 
Doc  152,  de  anno  1329,  13.  novembris).  Nos  igitur  huraillimis  sup- 
plicacionibus  antefatorum  civium  per  eos  suis  et  prefatorura  omnium 
civium  ac  tocius  communitatis  pretacte  civitatis  nostre  montis  Gre- 
censis nominibus  et  in  personis  nostre,  modo  quo  supra,  porrectis 
maiestati,  regia  benignitate  exauditis  et  clementer  admi^sis,  pre- 
scriptas litteras  dicti  capituli  ecclesie  albensis  non  abrasas,  non  can- 
cellalas,  nee  in  aliqua  sui  parte  suspectas,  presentibusque  litteris  no- 
stris privilegialibus  sine  diminucionc  et  augmento  aliquali  insertas, 
quoad  omnes  earum  conlinencias,  clausulas  et  articulos  eatenus,  qua- 
tenus  eedem  rite  et  legittime  emanate  existunt,  accaptamus,  appro- 
bamus  at  ratificamus  ac  easdem  et  omnia  in  eis  contenta  ex  certa 
nostrc  raaiestatis  sciencia  et  animo  deliberato  pro  meraoraiis  civibus 
el  tola  communitate  prefatc  civitatis  nostre,  ipsorumque  successoribus 
et  posteiitatibus  universis  innovantes,  perpetuo  valituras  confirraamus 
presentis  scripti  nostri  patrocinio  mediante.  In  cuius  rei  memoriam 
firmitatemque  perpetuam  presentes  litteras  nostras  privikgiales  pen- 
dentis  et  authentici  maioris  sigilli  nostri  duppiicis  munimine  robo- 
ratas  eisdem  duximus  concedendas.  Datum  per  manus  reverendissimi 
in  Christo  patris,  domini  Stephani  colocensis  et  bachiensis  ecclesiarum 


290  Doc.  2^2.  —  An,  1^64., 


archiepiscopi,  locique  eiusdem  Colocensis  comitis  perpetui,  aule  nostre 
sumpmi  cancellarii,  lidelis  nostri  dilectu  Anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  sexagesimo  quarto,  nono  kalendas  aprilis,  regni  nostri 
anno  septimo,  coronacionis  vero  primo.  Venerabilibus  in  Christo  pa- 
tribus,  dominis,  Dionysio  de  Zeech,  cardinal!,  strigoniensi,  eodem  do- 
mino Stephano  colocensi,  archiepiscopis ;  Ladislao  agriensi,  Joanne 
waradiensi,  Nicolao  transylvaniensi,  zagrabiensi  sede  vacante,  Joanne 
quinqueecclesiensi,  Alberto  vesprimiensi,  Augustino  jauriensi,  Vincencio 
waciensi,  Alberto  chanadiensi,  Thoraa  nitriensi,  bosnensi  sede  vacante, 
ecclesiarum  episcopis,  ecclesias  dei  feliciter  gubernantibus.  Item  magni- 
ficis  Michaele  Orszagh  de  Gwth,  regni  Hungarie  predicti,  palatino, 
Emerico  de  Zapolya  regni  nostri  Bosnensis  gubernatore,  Nicolao  de 
Wylak,  Joanne  Pongracz  de  Dengelegh  waivodis  transilvaniensibus, 
comite  Ladislao  de  Palocz,  judice  curie  nostre,  eodem  Emerico  de 
Zapolya,  Dalmacie,  Chroacie  nee  non  Sclauonie  regnorum  nostrorum 
et  prefato  Nicolao  de  Wylak  eiusdem  Sclauonie  et  machowiensi  banis, 
honore  banatus  zewrensis  vacante,  Joanne  de  Rozgon,  tavarnicorum, 
Benedicto  de  Thwrocz,  janitorum,  Andrea  Pongracz  de  Dengelegh 
pincernarum,  Ladislao  de  Baihor  dapiferorum,  Paulo  de  Dombo  et 
Ladislao  de  Wesen,  agazonum  nostrorum  regalium  magistris,  Andrea 
Pawmkircher,  posoniensi  et  Petro  de  Zokol  thurocziensi  comitibus, 
aliisque   quampluribus   regni   nostri   comitatus    tenentibus  et  honores. 

£  transumpto  imper.  Ferdinandi  II,  de  anno  1626.  In.  archivio  lib.  reg, 
civit.  zagrab. 

232. 

Anno  1464,  24.  martii.  Budae. 
A  Mathia,  Hungariae  etc,  rege^  communitati  civitatis  precanti  priviUgium 
mercatus  quota nnis  die  s.  Marci  festo  habendi,  quod  a  Beta  IV,  rege  est 
concessum,  confirmatur. 

Coramissio  propria  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie,  Rame  Seruie, 
Gallicie,  Lodomerie,  Cumanie,  Bulgarieque  rex.  Omnibus  Christi  fide- 
libus  presentibus  et  futuris  presencium  noliciam  habituris  salutem  in 
omnium  salvatore.  Ad  universorum  noliciam  harum  serie  volumus 
pervenire,  quod  prudentes  et  circumspecti  Nicolaus  judex  ac  Antho- 
nius  et  Blasius  jurati  cives  civitatis  nostre  montis  Grecensis  iuxta 
Zagrabiam,  nostre  maiestatis  venientes  in  presenciam,  suis  ac  univer- 
sorum civium  et  inhabitatorum  ac  tocius  communitatis  dicte  civitatis 
nostre  montis  Grecensis  nominibus  et  personis  exhibuerunt  et  presenta- 


D0C,  2 J 2.  —  Am,  1464^ 


291 


verunt  nobis  quasdam  litteras  serenissimi  condam  principis  domini  Ste- 
phatii  regis  Hungarie,  predecessoris  nostri,  in  appresso  consignatas,  con- 
firmative in  se  habentes  tenorem   quarumdam  libertatum    serenissimi 
condam   principis  domini  Bele  similiter  regis  Hungarie,  genitoris  sui, 
quibus   mediantibus   idem   condam  dominus  Bela  rex  prefate  civitati 
nostre   montis   Grecensis   nundinas   ab  octo  diebus  ante  festum  beati 
Marci  ewangeliste   incipiendo    usque    ad    octavas    eiusiera  festi    sine 
tributo   quolibet   celebrandas  annuisse   dinoscitnr,   tenoris  infrascripti, 
supplicantes   maiestati   nostre  prefali  Nicolaus  judex  ac  Anthonius  et 
B!asius   jurati   cives,   suis    et  dictorum  universorum  civiam  ac  tocius 
comraunitatis   predicle  civitatis  nostre  montis  Grecensis  nominibus,  ut 
nos  prescriptas  litteras  prefali  domini  Stepbani  regis  et  omnia  in  eis 
contenta  ratas,  gratas  et  accepta  habenio  suisque  litteris  privilegialibus 
de  verbo  ad  verbum  transcribi  et  insert  faciendo  approbare  ac  Lpsas 
pro  prefatis  Nicolao,  Anthonio  et  Blasio  ac  tota  comraunitate  civiura 
et  inhabitatorum    prefate   nostre   civitatis,   successoribusque   ipsorum 
universjs  innovantes  perpetuo   vaHturas   contirmare  dignareraur.  Qua- 
rumquidem    litterarum  tenor  talis  est:  (vide  vol  I.  Doc.  51.  de  anno 
lajo),  Nosigitur  huroilUmis  supplicacionibus  antefatorum  civium  per 
eos   suis   ac   prefatorum   omnium   civium  et  tocius  communitatis  pre- 
tacte   civitatis   nostre   montis  Grecensis  norainibus  et  personis  nostre, 
modo  quo  supra,    porrecle  maiestati,    regia   benignitate   exauditis  et 
clementer   ad  missis,  prescriptas   litteras  prefati  domini  Stepbani  regis 
non  abrasas,  non  cancellatas  nee  in  aliqua  sui  parte  suspecias,  presen- 
tibusque   litteris  nosiris  privilegialibus  sine  diminucione  et   augmento 
aliquali  insertas,  quoad  omnes  eanim  continencias,  clausulas  et  ariiculos 
eatenus,    qualenus   eedem   rite  et   Icgittime   emanate  existunt,   acep- 
tamus,  approbamus  et  ratidcamus  ac  easdem  et  omnia  in  iis  contenta 
ex  certa  nostre  maiestatis  sciencia  et  animo  deliberato  pro  memorati^s 
civibus   el    tota  communitate  prefate  civitatis  nostre  ipsorumque  sue- 
cessoribus   el   posteritatibus    universis   innovandas    perpetuo  valituras 
confirmamus  presentis  scripti  nostri  patrocinio  mediante.  In  cuius  rei 
memoriam,   firmitatemque   perpetuam  presentes  litteras  nostras  privi- 
legiales    pendentis   et   auienlici   maioris   sigilli  nostri  dupplicis  muni- 
mine  roboratas  eisdcm  duximus  concedendas.  Datum  per  manus  reve- 
rendissimi  in  Chrisio  patns,  domini  Stephani  colocensis  et  bachiensis 
ccclcsiarum  archiepiscopi,   locique  eiusdem  Colocensis  coroitis  perpetui, 
aule  nostre    summi  cancellarii,  lidelis  nostri  dilecti.  Anno  domini  mil- 
lesimo    quadringentesimo   sexagesimo   quarto,   nono   kalendas   aprilis 
Regni   nostri  anno  septimo,  coronacionis  vero  primo.  Venerabilibus  in 
Christo   patribus,    dominis,  Dionisio  de   Zeech,   cardinal!   strigoniensi. 


292  Doc,  2JJ,  —  An.  14.64. 

eodem  domino  Stephano  colocensi,  archiepiscopis ;  Ladislao  agriensi, 
Johanne  waradiensi,  Nicolao  transilvanensi,  zagrabiensi  sede  vacante, 
Johanne  quinquecclesiensi,  Alberto  wesprimiensi,  Auguslino  jauriensi, 
Vincencio  waciensi,  Alberto  chanadiensi,  Thoma  nitriensi,  boznensi  sede 

vacante,   Vrbano   sirmiensi,   Marco  tinniensi modrussiensi 

ecclesianim,  ipsas  ecclesias  dei  feliciter  gubernantibus.  Item  magni- 
ficis  Michaele  Orzag  de  Gulh,  regni  nostri  Hungarie  predict!,  pala- 
tino,  Emerico  de  Zapolya  regni  nostri  Bozne  gubematore,  Nicolao  de 
Wylak  et  Johanne  Pangrasd  de  Dengeleg  waywodis  transilvanensibus, 
comite  Ladislao  de  Palocz  judice  curie  nostre,  eodem  Emerico  de  Za- 
polya Dalmacie,  Croacie  necnon  Sclauonie  regnorum  nostronim  et 
prefato  Nicolao  de  Wylak  eiusdem  Sclauonie  tt  machouiensi,  banis, 
honore  banatus  zeueriensis  vacante,  Johanne  de  Rozgon  thavernicorum, 
Benedicto  de  Thwrocz  janitonim.  Andrea  Pangras  de  prefata  Dengeleg 
pincemarum,  Stephano  de  Peren  et  Ladislao  de  Bathor  dapiferorum, 
Paulo  de  Dombo  et  Ladislao  de  Wesen  agazonura  nostrorum  regalium 
magistris,  Andre  Pawinkyrher  posoniensi  et  Petro  de  Zakol  themesi- 
ensi  comitibus,  aliisque  quampluribus  regni  nostri  comitatus  tenen- 
tibus  et  honores. 

Originale  in  mcmbrana.  A  zona  scricea  rubri,  viridis  ct    cerulei    colons   ap- 
pendet  sigillum.  In  archiv.  lib.  reg.  civit.  zagrab. 

233. 

Anno  1464,  20.  aprilis.  Budae. 
Maihias,  Hungariae  etc,  rex,  totius  Slavoniae  banis  mandat,  ut  libertates 
a  Hungariae  regibiis,  ipsius  praedecessoribus,  capiiulo  eiusque  dicioni  sub- 
jeciis  concessas  dejendant 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  nostris  magnificis  Emerico  de  Zapolya,  gubernatori  Boznensi  ac 
Nicolao  de  Wylakvar  de  Tusseduen  regi  nostri  Sclauonie  banis,  salutem 
et  graciam.  Exponitur  maiestali  nostre  in  personis  fidelium  nostrorum 
capituli  ecclesie  zagrabiensis,  quomodo  hiis  disturbiorum  temporibus 
bani  ipsius  regni  nostri  Sclauonie  ipsos  ac  populos  et  jobagiones 
ipsorum  in  antiquis  eorumdem  libertatibus  et  juribus,  ipsis  per  divos 
Hungarie  reges  predecessores  nostros  concessis,  uti  in  litteris  serenis- 
simorum  condam  principum  dominorum  Bale,  Andree  et  Stephani 
regum  Hungarie,  predecessorum  nostrorum,  aurca  eorum  bulla  munitis 
conspeximus,  sepius  impedivissent  in  preiudicium  ipsius  capituli  et 
dicte  eeclesie  zagrabiensis  damnum  valde  magnum.  Et  quia  regie 
dignitati  summopere  convenit  suos  subditos  in  antiquis  et  approbatis 


Doc.  234.  235,  —  An,  14.64.,  293 

ipsorum  juribus  tenere  atque  tueri,  ideo  ita  volentes  prefatum  capi- 
tulum,  populosque  ac  jobagiones  eiusdem  contra  libertates  ac  jura 
ipsorum  ab  aliquibus  impediri  aut  molestari,  juribusque  ipsorum  per 
quempiam  derogari,  fidelitati  vestre  firmiter  precipientes  mandamus, 
qualenus  prefatum  capitulum  ac  populos  et  jobagiones  ipsius  amodo 
in  posterum  contra  premissas  libertates  ac  jura  ipsorum  molestare  aut 
damnificare  seu  molestari  nequaquam  permittatis  nee  per  vos  aut  ve- 
stros  impedire  faciatis  gracie  nostre  sub  obtentu.  Hoc  autem  eciam 
per  futuros  banos  illius  regni  nostri  Sclauonie  firmiter  volumus  ob- 
servari.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Bude  feria 
sexta  proxima  post  festum  beatorum  Thiburcii  et  Valeriani  martirum. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo  quarto.  Regni 
nostri  anno  septimo,  coronacionis  vero  primo. 

Originale  in  iiiembrana.  In  margine  infcriori  impressum  est  sigillum.  In  arch, 
ven.  capit.  zagrab.  Act.  Cap.  ant.  fasc.   I.  nr.  9. 

234. 

Anno  1464.  25.  mail.    Zagrabiae. 

A  capitulo   zagrab,    in    detentores   rerum  a  colanis   delatarum  poena 

consdtuitur. 

Anno  domini  MCCCC  sexagesimo  quarto,  feria  sexta  proxima 
post  Penthecostes,  videlicet  ipso  die  festi  beati  Vrbani  pape,  conclusum 
est  capitulariter  in  interiori  sacristia  per  dominos,  quod  quicumque 
alienas  res  et  quevis  bona,  quocunque  nomine  censeantur,  per  colonos 
nostros  ab  exercituanlibus  hac  ieme  preterita  ablatas  et  recepta,  a  die 
datarum  presencium  computando,  non  restituerint  et  ad  locum  per 
nos  deputandum  non  reposuerint,  extunc  talis  vel  tales  tamquam 
reipublice  occultatores  et  defraudatores  consorcio  fratrum  et  prediis 
ac  omnibus  eorum  proventibus  canonicalibus  semper  et  tamdiu  pri- 
ventur,  quousque  in  pleno  capitulo  et  omnium  unanimi  consensu  et 
voto  meruerint  sibi  ipsis  graciam  super  huiusmodi  excessibus  optinere. 

Liber  rubeus  ven.  Capit.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient.  Slav,  merid. 

235. 

Anno  1464,   17.  Augusti.   2^grabiae. 

Demetrius  a  capitulo  vicarius  capitularis  eligitur, 

Gracias  agens  altissimas  dominis  meis  de  capitulo  zagrabiensi, 
qui  pro  solita  benignitate  ipsorum,  qua  et  alias  erga  me  servitorem 
suum  uti  consveti  sint,  ad  honorem   vicariatus   me  prefecerunt,   pro- 


294  ^^^'  ^3^'  ^31*  —  ^^-  ^4^4— ^4^5' 


mitto,  quod  in  omnibus  rebus  et  precipue  gravioribus  agendis  re- 
curram  ad  auxilia  et  consilia  ipsorura,  eaque  suscipiam  prout  voluerint. 
Et  quod  pro  voluntate  ipsorum  eidem  vicariatu  cadem.  Et  quod  exemp- 
cione  mea  contra  eosdem  dominos  non  utar.  Et  quod  diraissorias  sine 
licencia  ipsorum  dominorum  non  dabo  et  reverebor  omnes  et  singulos 

dominos   meos   et   quod sione  non  taxabo  quemquam. 

Scripsi  ego  Demetrius  doctor,  manu  propria,  in  medio  dictorum  do- 
minorum sedens,  octavo  die  festi  beati  Laurencii  martiris,  videlicet 
feria  sexta  proxima  post  festum  assumptionis  Marie,  hora  tercia  vel 
quasi  post  maiorem  missam.  Anno  domini  MCCCCLXIV. 

Liber  mbeus  yen.  Capit    zagrab.  In  arcbiv.  incl.  Acad.  Sclent.  Slav,  merid. 

236 

Anno  1464,  21.  octobris.  Zagrabiae. 

A  capitulo  zagrab,  poena  talionis  constituitur, 

Nota!  quod  omnes  domini  in  maiori  sacristia  capitulariter  con- 
gregati  debita  deliberacione  prehabita  ipso  die  festi  beatorum  decern 
millium  martirum  anno  MCCCCLX  quarto  statuerunt  firmiter  obser- 
vare,  neque  quovis  modo  iramutare  de  anni  instantis  proximis  qui- 
busvis  divisionibus  et  distribucionibus  in  pecunia  et  qualitercumque 
emergentibus ,  statuta  ecclesie  firmissime  observare,  absque  gracia 
irremisibiliter  tali  condicione  interposita,  quod  quicumque  ex  dominis 
pro  aliquo  pena  statuti  plectendo,  postularet,  simili  pena  statuti 
plecteretur. 

Liber  rubeus  ven.  Capit  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient  Slavor.  mend- 

237. 

Anno  1465,  18.  januarii.  Bndae. 

MathiaSy   Hungariae   etc,    rex,   capihih   zagrab,    mandat,  ut  canonicis  in 
negotiis  publicis  absentibus  omnes  proventus  administret, 

Commissio  propria  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  nostris  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  salutem  et  graciam.  Expo- 
suerunt  nobis  fideles  nostri  honorabiles  magistri  Johannes,  archidia- 
conus  goricensis,  ac  Stephanus  de  Jalza  et  Johannes  Wythezych  de 
Kamarcza,  concanonici  vestri,  gravamen  cum  querela,  quod  quamvis 
nos  alias  vobis  mandaverimus  in  eo,  ut  vos  universes  proventus,  red- 
ditus  et  fructus  anni  preteriti   prefatis   exponentibus  racione  benefi- 


395 

ciorum  ipsonjtn,  ipsis  proveniri  'debendos,  e  medio  veitri  admini- 
straii  facere  deberetis,  vosque  quod  ad  eos  pertinuerit  integraltter 
extradari  facere  proraisistis;  taraen  nunc  et  mandata  nostra  et  pro- 
missionibas  vestris  posthabiiis  id  minime  facere  curassetis  nee  cura- 
retis  eciam  de  present!  in  contemptum  mandatorum  nostrorum  et 
vestre  promissionis  negligenciam,  Et  quamvis  mandata  nostra  vobis 
cure  fieri,  veslraque  promissa  rata  esse  debeant,  tamen  quia  eciam 
ex  singular!  privilegio  regum  et  predecessorum  nostrorum  id  fuerit 
observatum,  ut  omnes  beneficiali,  qui  eorum  curias  in  serviciis  pu- 
blicls  et  privatis  incolunt  et  secuntur,  quacumque  dignitaie  emineant, 
omnes  proventus  et  redditus  racione  suorum  beneficiorum  ipsis  pro- 
venientes,  absenles  eque  sicut  presentes,  deraplis  cottidianis  distribu- 
cionibus,  percipere  valeant  atque  possint.  Ideo  fidelitati  vestre  harum 
sehe  fix  miter  precipientes  mandamus,  quatenus  statim,  visis  presen- 
libus,  umversos  proventus,  fructus  et  redditus  ipsis  racione  dictorum 
beneficiorum  eorum  provenire  debendos,  e  medio  vestri  tamquam  pre 
scntibus  administrare,  et  per  eos  quorum  interest  adminislrari  facere 
debeatis,  quod  si  secus  feceritis,  scitote,  quod  nos  precipue  propter 
non  observacionem  nostri  et  curie  nostre  privilegii,  bona  vestra  per 
banos  el  vicebanos  regni  nostri  Sclauonie  occupari  faciemus,  Secus 
igitur  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  cxhibenti  resiilutis.  Datum 
Bude  in  festo  beate  Prlscc  virginis  et  martiris.  Anno  domini  millesimo 
quadringenlesimo  sexagesimo  quinto.  Regni  nostri  anno  septimo,  coro* 
nacionis  vero  primo. 

Libei  mbeus  ven.  Capit.  zagnb.  In  archiv.  incl.  Acad.  Sclent.  SIat.  rocrid. 


238 

Aqbo  1465,  3.  februarii*  Zagiabine 
Ccram    Emerico    Zapoija  »    bano   etc.,    capHulum    a   cotmntimtate   civttalis 
reum  pnfnunHatur^  quod  iomiies  CUiat  civitaiem  montis   Grtccnsis  per  vim 
ceperunt,  eiqut  plus  quam  20,000  fior.  detrimenti  imp&rlavtrunt 

Nos  Emcricus  dc  Zapolya,  regnorum  Bozne  gubemator,  necnon 
Dalmacje,  Croacie  et  regni  Slauonie  banus.  Memorie  commendamus, 
quod  Valenlinus»  alias  judex,  necnon  Rawsar  diclus,  cives  civitatis 
montis  Grecensis,  ipsorum  ac  aliorum  universorum  juratorum,  civium 
et  inhabttatorum  civitatis  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam  pcr- 
sonis^  ad  nostram  presenciam  venientes,  per  modum  protestacionis 
nobis  signlficare  curarunt  in  hunc  modum:  quod  dum  condam  il^ 
lustres  principes  domini  comites  Cilie,  eta  regnum  Sclauonie  deva- 
stare  inciperant  et  ipsam  civitalem  per  gentes  ipsorum  expugnarl  ol- 


296  Doc,  2jp.  —  An.  1465. 

tebantur,   tunc   domini   de   capitulo   ecclesie   zagrabiensis    quatuor  ex 

ipsis  et  signanter  condam  dominum  Johannem  doctorem  et  Stephanum 

cathedralem,   unacum  aliis  duobus,  quam  pocioribus,  in  obviam  gen- 

cium  dictorum  dominorum  comitum  destinassent  et  eosdem  in  dictum 

capitulum  introduxissent,  eisque  in  domibus  et  curiis  eorum  hospicia 

quiete   et    pacifice   admisissent,  locaque  pLxidum  ad  expugnandum  et 

confrangendum  murum  dicte  civitatis  demonstrassent,  de  turri  quoque 

ipsorum   in  dicta  civitate  habita  ipsi  domini  de  dicto  capitulo  nullam 

pugnam   seu   defensionem   penes   dictos   cives  per  homines  eorum  in 

eadem  turri  constitutes  facere  non  admisissent,  ipsamque  turrim  sim- 

pliciter   pro   traditamento   manere   fecissent;    ex   quorum  dominorum 

de   dicto   capitulo   subordinacione   ipsa    civitas    recepta  et   expugnata 

fuisset,   cives   quoque   et  inhabitatores  eiusdem  civitatis  quam  plures 

capti   et   omnibus  rebus  eorum  privati  et  spoliati  extitissent,  in  quo 

domino  nostro   regi   ac  toto  regno  Hungarie  et  ex  eisdem  civibus  et 

inhabitatoribus   dicte   civitatis   ipsi  domini  de  capitulo  plusquam  vi- 

ginti  millia  florenonim  dampna  intulissent  potencia  mediante  in  preiu- 

dicium   et   dampnum    ipsorum    manifestum.    Presentes   autem    sigillis 

egregiorum    Stephani   de    Becchele    de    Zelinawar   et   Augustini   dicti 

Porkolab,  comitum  nostrorum  zagrabiensium,  fecimus  consignari.  Datum 

Zagrabie   vigesimo   die   diei   octavarum    festi   Epiphaniarum    domini. 

Annno  domi  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo  quinto. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigia  duomm  sigillorum.  In  archiv.  lib.  reg. 
civ.  zagrab. 

239. 

Anno  1465,  10.  martii.  Budae. 
Coram  Mathia,  Hungariae  etc,  rcge,  communitas  civitatis  de  magnis  damnis 
importatis  per  horum  aliquot  annorum  capituli  bonis  a  capitulo  accusatur, 

Mathyas  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  nostris  comiti  vel  vicecomiti  et  judicibus  nobilium  comitatus 
zagrabiensis  salutem  et  graciam.  Dicitur  nobis  in  personis  honorabilis 
capituli  ecclesie  zagrabiensis,  quod  Anthonius  judex,  Martinus  Marty- 
necz,  Johannes  Perowych,  Valentinus  Sarawych  dicti,  Rawser,  Dioni- 
sius  sartor,  Paulus  et  Benedictus  aurifabri,  Clemens  camifex,  Simu- 
nowych,  Kamis,  Stephanus  sutor,  Jacobus  similiter  sutor,  Blasius  sartor 
Philippus  sutor,  Lucas  similiter  sutor,  Benche  decanus,  Anthonius 
sutor,  Stephanych,  Blasius  arcupar,  Plathnar,  Benedictus  institor,  Lau- 
rencius  judex,  Michael  pellifex,  Blasius  Wythezych,  Phillippus  in- 
stitor, Michael,  filius  Valentini,  Mathyas  arcupar,  Thomas  frenipar, 
Demetrius  sartor,  Blasius  institor,  Pazar  institor,  Georgius  pellifex, 
Hansycz  institor,  Thomas  Chyeden,  Nicolaus  aurifaber,  relicta  Mathye, 


Doc.  2jp.  —  Ah.  146s. 


191 


rcUcta  Thoraay,  Clemens  faber,  Salidmarychya,  ceteriqae  jurati  cives, 
inhabitatores  ac  tola  coramunitas  civitatis  nostre  montU  Grecensis 
de  iuxta  Zagrabiam  in  anno  cuius  jam  vigesima  instaret  revolucio 
pravo  consilio  et  maligna  induccione  ipsorum,  lurrim  ipsorum  expo- 
nencium  in  dicta  civitate  mentis  Grecensis  habitam  el  existentem,  in 
quo  tempore  disturbiorum,  ante  melus  Turcorum,  res  et  bona  ecclcsie 
eorum  conservari  et  tueri  consveverant,  per  Fiidericum  et  VIricum 
comites  Cilie  deslnii  et  anichilari  fecissent,  in  quo  eisdem  exponen- 
tibus  plus  quam  quinque  millia  llorenorum  auri  dampna  inlullis^ent. 
Item  in  Quadragesima,  cuius  iam  quinta  instaret  revolucio  annualis. 
tmiversas  domos  et  edilicia  in  area  ipsorum  exponencium  in  prefata 
civitate  montis  Grecensis  habilas  diruissent  et  destruxissent,  dirruique 
et  destrui,  ac  quo  ipsorum  placnisset  voluntati  fecissent,  in  quo  ipsi 
exponcnies  plus  quam  mi  lie  florenos  auri  dampna  passi  fuissent  Hiis 
non  contenti  circa  fcstum  beali  Michaelis  archangeli,  cuius  iam  simi- 
liter quinta  instaret  revolucio  annua  lis,  dum  videlicet  dictum  capi- 
tulum  pro  decimis  vinorum  recolligendis  in  solito  loco  concbarum 
dedmalium,  ubi  suos  solent  decimatores  coUocare,  prefati  judex,  jurati, 
cives,  inhabitatores  ac  tota  comraunitas  civitatis  aniedicte,  nescitur 
quo  ducti  spiritu,  maiiibus  arraalis  et  potenciariis  in  conchas  buiusmodi 
irruentes,  decimatores  predictos  invasissent,  ipsosque  nisi  fuge  pre- 
sidio muniti  fuissent  miserabili  nece  interfecissent  et  ibidem  quod  dam 
plauslrum  vino  oneratum  per  quosdam  pro  debiiis  arestalum  vlolenter 
abduxissent,  Insuper  prenotati  judex  et  jurati  cives  ac  lota  communitas 
civitatis  antedicte  ad  magnilicum  Jan»  Zagorie  comilera,  tunc  regni 
Sclauonie  banum ,  recurrenies,  suis  falsis  et  iniquis  suggeslionibus 
eundem  Jan  comitem  induxissent,  ut  comitalum  ipsorum  exponencium 
Thoplicensem  propterea  occuparet,  quod  idem  comes  fecisset  el  tamdiu 
occupaiive  lenuisset,  quousque  sue  et  dictorum  judicis,  juratorum  et 
tocius  communilatis  civitatis  predicte  placuisset  voluntati,  in  quo  ipsis 
cxponeniibus  plus  quam  tria  millia  tlorenorum  auri  dampna  intul- 
lissent,  potencia  mediante,  in  preiudiciura  prefatorum  exponencium  et 
dampnum  valde  magnum.  Super  quo  fidelitati  veslre  firmiter  preci- 
pientes  mandamus,  quatenus  unum  vel  duos  e  vobis  transmittatis, 
qui  ab  omnibus  quibus  incumbit  mcram  de  premissis  experiatur  cer- 
tiludinis  veritatera,  quam  tandem  regni  Sclauonie  banis  suo  modo 
rescribatis.  Datum  Bude  in  dominica  Reminiscere.  Anno  domini  mil- 
tesimo  quadringentesimo  sexagesimo  quinto.  Regni  nostri  anno  octavo, 
coronacionls  vero  prirao. 

£  trmncompto  Stc{>hAEii   Bicchele  et  Au^osttui  Porkolab  comitum  lograb    Iq 
arcUiv,  ve&.  C»pJt.  jAgx%h,  Act.  Cap.  ant.  fo^c:.  iq.  ur.  3, 


398  Doc.  2^0.  —  An.  146$. 


210. 

Anno   1465,   II.  martii.  Zagrabiae. 

Coram  communitate  civitatis  Agnes ^  viduata  morfe  Johannis  KunUd,  agrum 
suum  Eliae,  campanarum  fusori,  j  fl.  vendit 

Nos  Anthonius,  filius  Thome,  judex,  Blasius,  Michael,  Thomas, 
Clemens,  Paulus,  Clemens,  Marcus  et  Gregorius  jurati,  consiliarii  et 
universi  cives  civitatis  montis  Grecensis.  Memorie  commendamus  te- 
nore  presencium  signilicantes  quibus  expedit  universis,  quod  proba 
el  honesta  roulier  Agnes  vocata,  relicta  condam  viri  providi  et  ho- 
nest! Johannis  Kwnsyth  dicti,  lilia  videlicet  condam  Mathie  de  Kra- 
lewcz,  olim  concivis  nostri,  filii  Blasii,  ad  nostram  personaliter  veniens 
presenciam,  confessa  est  in  hunc  modum,  ut  ipsa  quandam  terram 
suam  arabilem  in  campo  nostro  seu  civitatis  prefate  inter  terras  si- 
militer arabiles  viri  providi  et  honesti  Elye  campanarum  fusoris,  si- 
militer concivis  nostri,  filii  videlicet  Benedicti  de  Posega,  et  inter 
terras  nostre  communitatis  ac  secus  viam  communem  habitam  et  exi- 
stentem,  quinque  vel  citra,  ut  dicitur,  dietas  lerre  in  se  continentem, 
ipsam  scilicet  Agnethem  mulierera  a  prefato  condam  Mathia  patre 
eiusdem  tamquam  heredem  et  superstitem  ipsius  condam  Mathie  et 
eciam  litteratorie  concernenlem,  prout  hoc  in  quadam  littera  nostra 
seu  civitatis  prefate  privilegiali  ac  statutoria,  tempore  videlicet  judi- 
caius  viri  condam  providi  et  honesti  Petri  olim  senioris  judicis  et 
concivis  nostri,  filii  videlicet  Pauli,  de  anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  tricesimo  secundo  in  festo  beali  Georgii  martiris,  ali- 
quamdiu  preteritis,  pro  parte  eiusdem  Agnetis  mulieris  superinde 
confecta  et  emanata  ac  coram  nobis  in  specie  exhibita  et  demonstrata 
fide  contineri  vidimus  oculata,  simulcum  omnibus  eiusdem  terre  ara- 
bilis  quinque  vel  citra  dietas  in  se  continentis  utilitatibus,  juribus 
usibus,  integritatibus,  fructuositatibus  et  pertinenciis  universis,  prefato 
Elye,  fusori  campanarum,  nostro  videlicet  concivi,  ac  per  eum  ipsius 
heredibus,  pro  tribus  florenis  auri,  per  eundem  Elyam  annotate  Agneti 
mulieri,  prout  ipsamet  nobis  retulit,  iam  plene  datis  et  persolutis,  ven- 
didisset  et  conlulisset,  immo  ex  consensu  alterius  vicini  videlicet  com- 
munitate predicte  civitatis  ad  hoc  interveniente  vendidit  et  contulit 
coram  nobis  jure  perpetuo  et  irrevocabiliter  possidendam,  tenendam 
pariter  et  habendam,  ac  juxta  condicionem  civitatis  prenotate  ab  an- 
tiquo  privilegialiter  approbatam,  quomodocumque  voluerit  disponen- 
dam;  antiquas  quoque  litteras  universas  factum  premisse  terre  ara- 
bilis,  quinque  vel  citra  dietas  terre  in  se  continentis  sonantes,  si  in 
contrarium  presencium  quovis  temporis  in  processu  exhiberentur  seu 


D0i\  2^i,  —  An,  I^ds. 


299 


in  lUtem  producerentor  cassas  commisimus  et  viribus  caritiiras,  immo 
cxhibitoribus  earumdera  nocituras.  In  quorum  omnium  premissorum 
testiraomum,  firmiiatemque  perpetuam  pre^entibus  sigillum  nostrum 
commune  duximus  appendendum.  Datum  feria  secunda  proxima  ante 
festum  beati  Gregorii  pape.  Anno  domini  millesimo  quadringcntesimo 
fiexagesimo  quinto, 

Origiaale  id  charta.  A  tcrgo  vestigium  imppressi  sigilli.  In  archtvio  Hb. 
reg.  civ.  sagrabicosi^. 

241. 

Anuo   1465,  5    aprilis    Zagrabia«, 

Inquisiii&ne  constituia  magna  detrimenta  a  cammumtau  civitath  capittih 
profech  isse  adhta  Emericus  de  Zafiolja  ei  Nkolaus  de  Vilak  bani  a 
€<wii(atu  zagrab,  ariions  fiunt 

Magnificis  viris  Emerico  de  Zapolya  regnorum  Bozne  guberna- 
tori,  necnon  Dalmacie,  Croacie  et  Nicolao  de  Wylak  regni  Sclauonie 
baRis,  dominis  ipsorum  honorandis,  Stephanus  Bicchele  de  Zelinyawar 
ct  Auguslinus  Porkolab  comites  ac  judices  nobilium  comitatus  zagra- 
biensis  servicii  et  honoris  continuum  incrementum.  Noverint  eedem 
vestre  magnificencie,  quod  nos  liltcras  inquisitorias  serenissimi  prin- 
cipis  ct  domini,  domini  Mathye,  dei  gracia  regis  Hungaric,  Dalmacie, 
Croacie  etc,  domini  nostri  graciosi,  clause  emanatas,  nobisque  precep- 
torie  loquentes  et  directas  sumpma  cum  lidelitate  recepimus  in  bee 
verba:  (vide  Doc.  339.  de  anno  1465.  5.  aprilis)  Nos  igitur  mandatis 
prefati  domini  nostri  regis  in  omnibus  obedire  cupientes,  ut  tenemur, 
Mathyam  de  Wrnewcz  et  Ladislaum  Imprycz  de  Jampnycha,  duos  ex 
nobis,  scilicet  judices  nobilium,  ad  premtssam  inquisicionem  faciendam 
duximus  destinandos,  qui  tandem  ad  nos  cxinde  rcvcrsi  nobis  con- 
corditer  retulenint  eo  modo,  ut  ipsi  ab  omnibus  quibus  decuisset  et 
licuisset  palam  ei  occulte  diligenter  inquirentes,  omnia  premissa  et 
quevis  premissorum  singula  sic  et  eodem  modo  facta  fore  rescivissent, 
prout  prefato  domino  nostro  regi  dictum  extitisset  et  quemadmodum 
tenor  litterarum  regalium  conimcret  predictarum,  quaium  seriem 
eisdem  vestris  magnilicencits  duximus  rescribendam.  Datum  Zagrabie 
feria  sexia  proxima  ante  dominicara  Ramispalmarum.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  sexagesimo  quinto. 

Origiiude  in  cliarta.  A  Icifo  vesdgia  sc*  sigillonim.  Ic  archiv.  ven.  Capit, 
cttginb.  Act,  cap,  anl.  fasc.  to.  nr.  8. 


layyi 


300  Doc.  242.  —  An.  1465. 


242. 

Anno  1465,  24.  aprilis.  Budae. 

Mathias,  Hungariae  etc,  rex,  concedity  ut  quam  a  civibus  tarn   a  nobilibus, 
dum  vivunt,   et  hora  ultima,    bona    monasterio  s.  Nicolai  ord.  PraedUa- 

torum  legentur. 

Commissio  propria  domini  regis, 

Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc. 
Memorie  commendamus  tenore  presenciura  significantes  quibas  expedit 
universis.  Quod  cum  nil  magis  ad  regiam  pertineat  vel  justiciam  vel 
religionem,  quam  ecclesias  dei  honorificis  dotare  privilegiis,  sic  enim 
divina  propiciabitur  maiestas  in  quam  sanctorum  eius  omnis  veneracio 
recurrit.  Igitur  nos  ob  specialem  devocionem  nostram,  quam  ad  be- 
atum  Nicolaum  episcopum  el  confessorem,  in  cuius  glorioso  nomine 
claustrum  ordinis  fratrum  Predicatorum  Zagrabie  fundalum  tsst  di- 
noscitur,  cuiusque  precibus  successus  nostros  prosperari  ac  tam  in 
terris  quam  in  celis  pie  credimus  confoveri,  gerimus  el  habemus,-iii 
sublevamen  dicti  monasteri  et  collegii  eoruradem  fratrum  in  eo  pro 
tempore  degencium,  de  penuria  ilia,  quam  in  rebus  temporalibus  ad 
sui  provisionem  et  sustentacionem  necessariis  frequentissime,  ut  acce- 
pimus,  paciuntur,  eidem  claustro  et  per  consequens  prefato  coUegio 
dictorum  fratrum  in  eodem  pro  tempore  degencium  id  graciose  et 
de  plenitudine  potestatis  regie  duximus  annuendum  et  concedendum, 
ut  omnes  et  singuli  nobiles  aut  alterius  cuiusvis  status  homines^  pos- 
sessiones,  villas,  predia,  vineas,  domos  et  alias  quascumque  heredi- 
tates  et  jura  eorum  possessionaria  quomodocumque  appellatas  et  voci- 
tari  solita  tam  in  territorio  civitatis  nostre  mentis  Grecensis,  quam 
alias  ubivis  in  legno  nostro  habitas  et  existentes  semper  dum  volue- 
rint  in  vita  scilicet  et  tempore  mortis  prefato  claustro  et  per  conse- 
quens collegio  antedictorum  fratrum  in  eodem  pro  tempore  degencium 
in  eleraosinam  perpetuo  libere  conferre,  donare,  legare  et  alias  prout 
eis  videbilur  locare;  prefali  eciam  fratres  huiusmodi  bona  pro  se  et 
dicto  claustro  eorum  tenere,  possidere,  ac  illis,  quibus  maluerint, 
vendere  et  locare  et  alias  juxta  eorum  libitum  de  eisdem  pro  utili- 
tate  claustri  et  collegii  eorum  disponere  possint  et  valeant.  Quibus- 
quidem  collacioni,  donacioni  aut  legacioni,  locacioni,  vendicionique 
ex  nunc  prout  ex  tunc,  cum  scilicet  facte  fuerint,  et  extunc  prout  ex 
nunc  animo  deliberato  et  ex  certa  nostra  sciencia,  prelatorumque  et 
baronum  nostrorum  consilio  nostrum  regium  consensum  prebuimus 
benivolum   pariter    et   assensum,   immo  annuimus   et  concedimus   ac 


c,  ^4J,  —  Aff,  146J. 


301 


prcbemus  hanim  noslranim,  quibus  secretum  sigillura  nostrum  est 
appensum,  vigore  et  icslimonio  litterarum  mediante.  Datum  Bude  in 
festo  beaii  Georgii  martiris.  Anno  domlni  railesimo  quadringenlesimo 
scxagesimo  quinto.  Regni  nostri  anno  octavo,  coronacionis  vero  secundo. 

Originale  io  membnuia.    Zona    sericea  appendct  absque  sigillo.    Id  regnicoL 
arch.  Act.  J«,  fasa   10.  nr.   19, 

243. 

Anoo  1465,   I,  Au^sti    Badae» 

Ma/Aias,  Hu9iganat  ttc,  rex,  mandat  ahhati  Cnitrc.  zagrab.^  ut  Hermanus 
de   Cava  ejusque  maUr  ab  immcrita  excommankahone  Hherentur, 

Dc  commissione  domini  regii. 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc,  Fideli 
nostro  venerabili  et  rcligioso  fratri  Winnando  abbati  monasterii  beate 
Marie  virginis  de  Zagrabia,  salutem  et  graciam.  Exponit  nobis  fidelis 
nosier  Hernnaniis  de  Chawa  querulose»  quomodo  vos  ipsum  et  do- 
minam  Vrsulam  relictam  condam  Marci  de  eadem  Chawa,  matrem 
suam,  ad  instanciam  honorabilis  magistri  Johannis,  rectohs  domus 
hospitalis  beate  Elizabeth  in  area  capituli  zagrabiensis  constructe,  in 
quibusdam  causis  prophants  racione  cuiusdara  pre^iii  metis,  non  eccle- 
siasticum,  sed  vicarii  episcopatus  zagrabiensis  in  temporalibus  gene- 
ralis,  forum  et  judicium  concernentibus,  vigore  quarumdam  litterarum 
concilii  Basiliensis»  vestri  in  presenciam  citari  fecissetis,  et  eosdem 
sic  in  vestri  f^resencia  citatos,  ob  favorcm  eiusdem  magistrt  Johannis 
vexaretis  et  excommunicatos  denunciare  faceretis  in  preiudicium  jurium 
eorumdem  valde  magnum,  unde  supplicant,  per  nos  ipsis  superinde 
opportune  provider!.  Kt  quia  nos  volumus,  ul  unicuique  sua  juris- 
diccio  observelun  ideo  fidelitati  vestre  firmiter  precipientes  mandamus, 
quatenus  acceptis  presentibus,  predictos  exponentes  a  tali  excommu- 
nicacionis  sentcncia  absolvatis  ct  vos  de  eisdem  causis  ingerere  et 
ipsas  ulterius  Iraciare  non  debeatis,  sed  essdem  sine  rcnitencia  et 
difficultate  judicio  ct  examini  dicti  vicarii  episcopatus  zagrabiensis  in 
temporalibus  generalis  absque  omni  gravamine  et  adiudicacione  ali- 
quali  transmitlatis,  partibus  predictis  coram  ipso  vicario  comparendi 
terminum  vestris  in  litteris  preligentes  congruenlem.  Secus  non  facturi. 
Presentibus  perlectis,  exhibenli  restituiis.  Datum  Bude  in  festo  ad  vin- 
cula  beati  Petri  apostoli.  Anno  domini  millesirao  quadringentesimo 
sexagesimo  quinto.  Regni  nostri  anno  (octavo),  coronacionis  vero 
secundo. 

Origiaale  In  chorta.  lu  lolefiori  matgine  impressum  aigiUum  maius.  lu  archiv. 
fficl  Acad.  Scieot.  Slavor.  mend. 


302  Doc.  244.  —  An.  14.65, 

244. 

Anno  1465,  4.  Augnsd.  Budae. 

Mathias,    Hungariae    etc.    rex,    commumtaie    eivitatis   precante    capitulo 
zagrab.  vetat,  ut  a  eivitatis  mercatoribus  pro  merce  tributum  porro  petat.  ^ 

De  commissione  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  lex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  nostris  honorabili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  salutem  et  gra- 
ciam.  Nostra  maiestatis  venientes  in  presenciam  fideles  nostri  Con- 
rardus  Rauser,  senior  iudex,  ac  Blasius  iuratus,  cives  eivitatis  nostre 
mentis  Grecensis  in  ipsorum  ac  tocius  cominunitatis  eiusdem  eivitatis 
nostre  personis,  nobis  exponere  curaverunt  in  hiinc  modum:  quod 
licet  ipsi  et  tota  communitas  dicte  eivitatis  nostre  mentis  Grecensis 
anliqua  libertatis  eorum  prerogaiiva  per  divos  reges  Hungarie,  nostros 
scilicet  predecessores,  ipsis  graciose  concessa  et  per  nostram  maies- 
talem  conlirmata  requirente,  ab  omni  solucione  tributaria,  tam  de 
personis  propriis,  quam  de  rebus  et  bonis  ac  mercimoniis  eorum 
quibusvis,  in  quibuscumque  locis  tributorum  nostrorum  videlicet  et 
aliorum  quorumcumque  fieri  debencium,  per  omnia  exempti  sint  et 
liberati,  tamen  vos  non  curantes  huiusmodi  libertatibus  ipsorum, 
eosdem  in  locis  tribulorum  vestrorum  ad  solucionera  tributariam 
compelleretis,  et  propter  non  solucionem  huiusmodi  tributi,  eosdem  in 
piesenciam  banorum  regni  nostri  Sclauonie  reconveniretis  in  preiu- 
dicium  libertatis  ipsorum  et  desolacionem  dicte  eivitatis  nostre  non 
parvam.  Quam  ob  rem  fidelitati  vestre  fir  miter  precipienies  man- 
damus, quatenus  amoio  deinceps  a  futuris  civibus  nostris  nullum  tri- 
butum petere  et  exigere,  petique  et  exigifacere  contra  antiquas  eorum 
libertates  presumatis,  et  nee  eosdem  cives  nostros  per  non  solucionem 
huiusmodi  tributi  in  presenciam  dictorum  banorum  regni  nostri  Scla- 
uonie per  amplius  reconvenire  presumatis ;  nam  aliter  commisimus 
fideli  nostro  spectabili  et  magnifico  Jaan,  comiti  Zagorie  et  regni 
nostri  predicti  Sclauonie  bano,  ut  ipse  prefatos  cives  nostros  mentis 
Grecensis  in  ipsorum  antiquis  libertatibus  conservet.  Secus  ergo  non 
facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenii  restitutis.  Datum  Bude  die  do- 
minico  proximo  ante  festum  beate  Marie  viiginis  de  nive.  Anno  do- 
mini millesimo  quadringentesimo  sexagesimo  quinto.  Regni  nostri 
anno  octavo,  coronacionis  vero  secundo. 

Origiaale  iu  charta.  A   tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 


Doc.  245.  —  An.  1^6$* 


303 


245. 


Anno   1465,  5,   AuRUstL  Buclac. 

Om  zii^tablenses  soUanium   a   magistro   tavamicorum   regalium   in  Jus 
atari  posse  MaMas,  Hungariae  etc,  nx^  identldem  confirmatr 

Commissio  propria  domini  regis, 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  suis  banis  vel  yicebanis  regni  noslri  Sclauonie  salutem  et  gra- 
ciam.  Noveriiis,  quod  nostrc  maiesiatis  venientes  in  presenciam  fideles 
nostri,  circumspecti,  Conradus  Rauscr  senior  judex  ac  Blasius  juratus, 
cives  civitatis  nostra  roontis  Grecensii  in  ipsDrum  ac  ceterorum  irni- 
versorum  civium  eiusdem  civitatis  nostre  personis,  nobis  exponere 
curaverunt  in  hunc  modum:  quod  licet  ipsi  cives  dicte  civitatis 
noslre  montis  Grecensis,  mediantibus  litteris  divorurn  regum  Hun- 
garie,  noslrorum  scilicet  predecessorum,  et  per  nos  cisdem  confirma- 
tarum,  solummodo  judicio  magistri  ihavarnicorum  nostrorum  reser- 
vati  sint,  et  judicio  banorum  regni  nostri  Sclauonie  astare  non  tene- 
antur;  tamen  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  racione  non  solucionis 
Iributi  in  locis  tributorum  eiusdem  capital i  exigi  soliti  ipsos  in  pre- 
sencia  banorum  dicti  regni  nostri  Sclauonie  in  causam  convenisset, 
et  contra  dictos  cives  nostros  sentenciam  diflinitivam  reportasset,  vi- 
gore  cuius  eosdem  cives  nostros  in  rebus  ct  bonis  ipsorum  dampni- 
licaie  vellet,  in  preiudicium  eorumdenri  civium  civitatis  nostre  montis 
Grecensis  et  dampnum  valde  magnum.  Supplicaverunt  itaque  prefati 
Conradus  Rauser,  senior  judex,  ct  Blasius  juratus  in  ipsorum  ac  ali- 
orum  civium  nostrorum  nominibus  et  in  pcrsonis,  ut  nos  ipsis  de 
remedio  providere  dignaremur  opportuno.  Unde  nos  nolenles  ipsos 
cives  nostros  ex  co,  quod  iidem  solummodo  iudicio  dicti  magistri 
thavarnicorum  nostrorum  reservati  sunt,  per  quoscumque  regnicolas 
nostros  minus  juste  et  indcbite  impediri,  de  nostre  legalis  potestaiis 
plenitudine  et  gracia  speciali,  prefatam  sentenciam  pro  parte  dicti 
capituli  ecclesie  zagrabiensis  revocantes,  fidelitali  igitur  vestre  firmiter 
precipicntes  mandamus,  quatenus  amodo  deinceps  prefatos  cives  dicte 
civitatis  nostrc  montis  Grecensis  ad  instanciam  dicti  capituli  ecclesie 
Mgrabieniis  racione  previa  in  personis,  rebusque  et  bonis  ipsorum 
iudicare,  molcsiare  aut  quovis  modo  dampnificarc  nuUo  modo  presu- 
matis.  Si  enim  alique  qultquam  accionis  vel  questionis  contra  anno- 
tates cives  dicte  civitatis  nostre  habent  vel  habere  pretend unt  hii,  id 
coram  dicto  magistro  thavarnicorum  nostrorum,  judice  scilicet  eorum 
ordinario,  juridice  proscquantur,  ex  parte  quorum  idem,  omni  contra 
ipsos  querulanti  iudicium  et  iusticiam  faciet,  prout  dictabit  ordo  juris, 


304  Doc,  246,  —  An,  14.65. 

Secus  non  facturi  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitulis.  Datum 
Bude  in  festo  beate  Marie  virginis  de  nive.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  sexagesimo  quinto.  Regni  nostri  anno  octavo,  coro- 
nacionis  vero  secundo. 

Originale  in  charta.    In  margine    inferiori    impressum  est  sigillum  mains.  In 
archiyio  lib.  reg.  civ.  zagrab. 


246. 

Anno  1465,  9.  Augusti.  Bndae. 

Capiiuli  paupertaie  intellecta,  Mafhias,  Hungariae  etc,  rex,  praescribtt,  ut  a 
capitulo  in  proximo  bello  cum   Tunis  geremio,  modo  aliquot  equi  ad  impe- 
dimenta porianda  dentur, 

Commissio  propria  domini  regis. 

Malhias  del  gracia  rex  Hungarie,  Dalraacie,  Croacie  etc.  Fide- 
libus  nostris  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  salutem  et  graciam.  Licet 
inter  alia  in  facto  exercituacionis  contra  Turcos  in  proximo  faciende, 
hoc  dispositum  sit,  quod  universi  nobiles  et  possessionati  homines  il- 
lius  regni  nostri  Sclauonie  per  singula  capita  exercituare  et  de  sin- 
gulis viginti  sessionibus  sive  portis  jobagionum  suorum  singulum 
unum  armatum  secum  ad  exercitum  ducere  teneantur,  tamen  nos 
considerata  paupertate  illius  ecclesie  zagrabiensis,  vos  et  bona  ac 
possessiones  vestras  ab  huiusmodi  exercituacione  hac  vice  liberos  red- 
didimus,  ita  tamen,  ut  de  eisdem  bonis  vestris  nobis  certi  equi,  super 
quibus  pondera  ferri  poterunt,  disponantur.  Quapropter  lidelitati  vestre 
harum  serie  firmiter  committimus  et  mandamus,  quatenus  visis  pre- 
sentibus, huiusmodi  equos  iuxta  informacionem  lidelis  nostri  egregii 
Friderici  Lamberger  capitanei  castri  nostri  Chakthornya  de  pretactis 
bonis  et  possessionibus  vestris  disponeretis  eosdem  equos  illis,  quibus 
ipse  Lamberger  dixerit,  dare  et  ass>ignare  deberetis.  Secus  nulio  modo 
facturi.  Datum  Bude  in  vigilia  festi  beati  Laurencii  martiris.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo  quinto.  Regni  nostri 
anno  octavo,  coronacionis  vero  secundo. 

Originale  in  charta.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigillum.  In  ar- 
chivio  ven.  Capit.  zagrabiensis.  Act.  Cap.  ant    fasc.   1.  nr.   10. 


Doe.  24^.  —  At.  146s. 


$0) 


847. 

Anao   1465,  1\.  Augvisti,   Zagrabiae, 

C&ram  capituh  %agrabknsi  communitas  cknt  mantis  Grecensis  de  Johanna 
Marati  trtcesima tarts  injuria  recusai, 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis,  Memorie  commendamus 
per  presentes,  quod  Amhonius,  filius  Thome,  modernus  ac  Valen- 
tinus,  senior,  judices  civilatis  montis  Grecensis  ia  ipsorum  ac  tocius 
commynitatis  civium  et  inhabitatorum  eiusdem  ciritatis  montis  Gre* 
censis  nominibus  el  in  personis  ad  nostram  personaliter  venientes 
presenciam,  nobis  per  mod  urn  protestacionis  si^iiicare  curanint  in 
huec  modum  :  quomodo  nobilts  vir  Johannes  Maralhy,  familiaris 
magnified  Johannis  Thwzy  de  Laak,  janitorum  regaliiim  magistri,  per 
eundem  Johannem  Thwzy  iuxta  litteratorium  mandatum  regie  sere- 
nitatis,  qui  ipsam  civiiaiem  ad  manus  regias  occupasset,  in  eadem 
civiiate  ad  exigendam  tricesimam  constitutus,  nescitur  cuius  frctus 
consilio,  in  festo  bcati  regis  Stcphani,  proxime  preterito,  in  foro  vide- 
licet annuali  in  area  nostra  capitulari  et  in  ipsa  civiiate  celebrari 
solito,  certos  homines  nobilium  et  commetaneorum  et  circumvicinorum 
eiusdem  civilatis  ac  castri  Medwewara,  de  quibus  nulla  iricesiraa  de 
jure  pro  venire  debuisset,  quosdam  vestimentis,  alios  vero  falcastris 
et  eorum  bobus  et  animalibus  ac  aliis  rebus  privasset  et  spoliasset, 
cuius  spolii  occasione  ipse  judex  et  alii  cives  dicte  civilatis  extra 
munim  dicte  civitaiis  et  eius  territorium  nuUas  Uberi  transire  ausi 
fuissent  Ceterum,  cum  ipse  judex  unacum  ceriis  pocioribus  ac  senio- 
ribus  jiidicibus  ac  jura  Us  et  dvibus  dicte  civilatis  montis  Grecensis 
unacum  venerabili  viro  magistro  Georgio  archidiacono  de  Bexin,  so- 
cioque  et  concanonico  nostro,  unacum  liiteris  regie  serenitatis  specta- 
bili  et  magnilico  domino  Jan,  Zagorie  comiti  perpetuo,  necnon  regni 
Sclauonie  bana  etc.  loquentibus,  ipsiusque  domini  Jan,  Zagorie  co- 
mitis,  similiter  litteris  in  eo  videlicel  sonantibus,  ut  caslellum,  quod 
per  condam  comilem  Cilie  in  una  parte  ipsius  civilatis  fuerat  con- 
stitictum  dinii  per  ipsos  cives  deberet,  ad  prefatum  Johannem  Marathy 
accessissent  et  ipsum  iuxta  iniunctom  litteratorium  mandatum  ipsius 
regie  serenitatis  et  eciam  commissionem  prefati  domini  Jaan  comiLis 
et  barn  pettvissent  et  requisitum  habuissent,  ut  ipsum  caslellum  eis- 
dem  diniere  admisisset,  Quiquidem  Johannes  Maralhy  ibidem  coram 
eodem  magistro  Georgio,  socio  et  concanonico  nostro,  in  ponte  eiusdem 
castelli  in  eosdem  judices,  juratos  cives  dicte  civilatis  unacum  homi- 
nibus  et  familiaribus  suis,  cvaginatis  gladil^  manu  armata  irruisset, 
ibique  certos  ex  ipsis  verberum  plagis  affecisset,  el  nisi  presidio  de- 


3o6  Doc.  24.8,  24p,  —  Afu  14.66. 

fensionis  se  tueri  valuissent,  utique  ibidem  certos  et  quam  plares  ex 
eisdem  civibus  nece  miserabili  tradidisset  et  peremisset  Eo  non  con- 
tentus  prefatus  Johannes  Marathy,  dum  ipse  judex  unacum  aliis  ci- 
Tibus  dicte  civitatis  montis  Grecensis  nostri  in  medium  ad  ipsam 
protestacionem  contra  ipsum  faciendam  advenisset,  tunc  ipse  Johannes 
Marathy,  ibidem  personaliter  coram*  nobis  adherens,  prefato  Anthonio 
judici  taliter  diffidasset,  ut  ubicumque  eundem  invenire  seu  apprehen- 
dere  posset,  ipsum  nece  miserabili  interimere  vellet  et  niteretur,  in 
preiudiciimi  ipsius  judicis  et  tocius  communitatis  dicte  civitatis  montis 
Grecensis  ac  dampnum  manifestum.  Super  quibus  iidem  Anthonius 
judex  modemus  et  Valentinus,  alias  judex,  sibi  ipsis  et  aliis  predictis 
presentes  litteras  nostras  protestatorias  dari  pecierunt,  quas  eisdem 
concessimus  com  muni  justicia  svadente  el  regni  lege  requirente.  Datum 
secundo  die  festi  beati  regis  Stephani  prenotati.  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  sexagesimo  quinto. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib.  reg. 
civ.  zagrab. 

248. 

Anno  1466,  16.  aprilis. 

Paulus  II.  papa  Mathiae  regi  scribit,  quod  nuper  Demetrium 
episcopum  zagrabiensem  ad  jaurinensem  episcopatum  transtulerit,  et 
Osvaldum  in  eius  locum  facial  episcopum  zagrabiensem.  XVI.  ka- 
lendas  maii. 

Georgii  Marcelovi<*;  Regesta,  ut  supra. 

249. 

Anno   1466,  26.  aprilis. 

Mathias  rex  dat  litteras,  quibus  profitetur  se  deponere  ad  non- 
nullorum  supplicalionem  omnem  indignalionem,  quam  contra  capi- 
tulum  conceperat  et  canonicos,  eo,  quod  ipsi  archidiaconatum  gori- 
czensem  cuidam  Demetrio  doctori  contulerit  contra  collationem  regiam 
factam  in  favorem  magislri  Martini,  capilulumque  in  graciam  suam 
recipit 

Georgii  Marceloyi^:  Regesta,  ut  supra. 


t.  ^yo.  —  An.  T466. 


307 


250. 

AmiQ  14661  23.  Au^tti.  ZagriLbiae. 

A  Mathia^  Hungariat  eic^  rege,  soctetatum  statuta :  pelHficum  et  artijkum 
frenorum  ac  corrigiatorum  in  dvtiate  monHs  Grtctnsis  conjirmantur. 

Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Chroacie  etc. 
Memorie  commend  am  us  tenore  presencium  significantes,  quibus  ex- 
pedit  universis,  quod  nos»  turn  ad  nonullorura  fidelium  nostrorura 
humillimc  supplicacionis  instanciam  per  eos  pro  parte  universitatis 
pellLGcum  et  artificum  freuorutn,  ac  corrigiatorum  in  hac  dvitate  no- 
stra montis  Grecensis  nunc  commorancium  et  in  faturum  commora- 
turorum  nostre  propterea  porrecte  maiestaii,  turn  vero,  ut  iidem  artes 
ipsorum  eo  Uberius  exercere  valeant,  eisdem  pelliEcibus  et  artificibus 
id  graciose  annuendum  duximus  et  concedendura,  immo  annuimus  et 
concedjmus  pex  presentes,  ut_ipsi  ct_  eojum  universi  successores  et 
posterijjoiDiiibiis  illis  libertatibus  et  consvetudinibus,  quibus  pellifices 
et  artifices  aliarum  liberarum  civitatum  oostrarum  utuntur  et  gaudeni, 
futuris  semper  successivis  temporibus  uli  possint  et  gaudere.  Item, 
prime,  quod  ipsi  more  aliorum  pellificum  et  artificum  societatem 
vulganteFczeTi  lubencmm  pro  se  libere  societatem  facere  ac  singulis 
annis  inter  se  decanum  vel  magistrum  hulusmodi  soci^tatis  constituere 
possint  ac  valeant,  qui  ipsam  societatem  regat  et  universas  causas 
pretexlu  arcium  et  laborum  ipsoium  et  alias  qualiiercumque  oriendas 
imprimis  videat.  dirimat  et  discuciat  Et  quod  nullus  omnino  hominum 
ipsos  vel  aliquem  ex  ipsis  in  quibuscumque  causis  racione  huiusmodi 
arcium  et  laborum  ipsorum  in  presenciam  iudicis  et  iuratorum  civium 
eius  civitatis  nostre  vel  aliorum  iudicum  aliter,  quam  prius  huius- 
modi cause  per  magistrum  dicte  societatis  ipsorum  discusse  et  iudicate 
fuerint,  convenire  possiL  Ilem»  quod  nemo  inter  eos  magister  arcium 
et  laborum  ipsorum  fieri  possit,  nisi  is,  qui  eisdem  et  societati  eorum 
ad  huiusmodi  artes  sufficiens  videbitur,  et  ad  ipsum  raagisterium 
arcium  et  societatem  per  magistrum  eiusdem  societatis,  qui  pro  tem- 
pore fuerit  constitutus,  acceptatus  fuerit,  et  talis  in  magisterium  ac- 
ceptaodus  primo  comraunitati  societatis  duos  tlorenos  auri  eTquatuor 
libras  cere  solvent,  vel  magistro  eiusdem  societatis  et  aliis  magtstris 
unum  prandium  dederit.  Preterea,  quod  nullus  pelUfex  et  artifex 
frcnorumT^l  cOmgiatorum  extra  societatem  ipsorum  constilutus  au- 
deat  seu  presumat  in  ipsa  civitate  artes  huiusmodi  exercere;  si  qui 
vero   exercerent,   talium   pelliiicum   vel    artificum   labores^   magister 


3o8 


ZW.  iPj/,  —  j4n,  1^66, 


ipsius  $ocietatis  libere  auffere  possiL  NuUus  eciam  mercator  vel  alter 
homo  negociator  pelliceas  vel  alios  extraneos  laborcs  aicium  prescript 
tarum  in  ipsa  dvilate  nostra  vendere  presumat,  nisi  tempore  nun- 
dinarum  seu  fororum  annualium;  et  si  quispiam  huiusmodl  pelliceos 
vel  alios  extraneos  labores  vendere  attemptaveriiit,  magister  dicte 
socieialis  auferendi  libcram  babet  potestatis  facultatem  ex  presenti 
concessione  nostra.  Quocirca  vobis  fid  el  i  bus  no^tris  capetancis  vel 
vicecapetaneisj^er  1^05  vel  successor es  i  ata  civitate 

nostra  constituendis,  item  iudici  etiuratis^  ccturisque  civibus  ipsius 
civitatis  noslre  presentibus  cl  futuiis  presencium  noticiam  habituris 
harum  serie  firm  iter  precipimus  et  mandamus,  quatenus  amodo  dein- 
ceps  prefatos  pelHficcs  ct  artifices  frenofum  et  corrigiatorum  vel  ali- 
qucm  ex  ipsis  in  causis  supradictis  preiextu  scilicet  huiusmo3i  ar» 
cium  et  laborum  ipsorum  iudicare  vel  vero  astare  iudicatui  compel- 
lere  aut  alias  quovismodo  contra  formam  huiusmodT^oslrc^aciose 
annuencie  quoquo  impedirCj  molcstare,  autjerturbarejet  damjfmlicare 
nullo  umquam  tempore^prestimalis.  Presenles  autem,  quas  appensione 
sigilli  nostii  secreU  communiri  feciraus,  post  eanim  lecturam,  reddi 
mandamus  prescntati.  Datum  Zagrabie  in  vigilia  festi  beali  Bartho* 
lomei  aposloli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo 
sexto.  Regni  nostri  anno  nono,  coronacionis  vcro  tercio. 

Protocollmn  loci  crcdibiUs  yen.  CapU.  SAgrebiensts  or.  XXIX.  p«^,  40.    In 
wchiv,  yen   Cap,  swigrab. 


251. 


Anno   1466*  a  3    Augu5ti.  Zagrabiac. 

A  Mathia^  Hun^ariac  €(c.  rege,  sutorum  in  cwitatt  mantis  Grecensis  so* 

cietatis  statuta  €onJimiantuf\ 


Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Uungaric,  Dalmacie,  Croacie  etc» 
tfemoric  comraendamus  tenore  presencium  significantes  quibus  expedil 
uQlversis,  qtiod  nos,  tum  ad  nonnullorum  fidelium  nostrorum  humil- 
lime  supplicacionis  tnstanciam,  per  eos  pro  pane  universilatis  sutorum 
in  hac  dvilate  nostra  monlis  Grecensis  nunc  commorancium  et  in  fa- 
turum  commoraturorum,  nostre  propterea  porrecte  maiestati,  tnm  Vcro» 
ut  iidem  artcs  ipsorum  eo  liberius  exercere  valeant.  eisdem  sutoribtts 
id  giaciose  annuentes  duximus  et  concedentes,  immo  annulmus  et 
concedlmus  per  prcsentes,  ut  ipsi  et  eorum   universi   successores  et 


Doc.  2$t.  —  t^66. 


3og 


posteri  omnibus  illis  libcrtaiibas  el  consveludinibus,  quibus  sutores 
et  artifices  aliaruin  liberanim  civitatum  nostrarum  utuntur  et  gaudent, 
futuris  semper  successivis  temporibus,  uii  possent  et  gaudere.  Item 
primo,  quod  ipsi  more  aliorum  sutonira  et  artilicura  societalem  vul- 
gariter  czeh  habendum,  pro  se  libere  societatem  facere  et  singulis 
annis  inter  se  decanum  vel  magistrum  huiusmodi  societaiis  conslituere 
possini  et  valcant,  qui  ipsam  societatem  regat  et  universas  causas 
pretextu  arcium  et  labonim  Jpsorum  et  alias  qualitercumque  oriendas 
inprimis  videat,  dirimat  et  discuciat,  et  quod  nullus  omnino  ho- 
minura  ipsos  vel  aliquem  ex  ipsis  in  quibuscumque  causis  racione 
huiusmodi  arcium  et  laborum  ipsorum  in  presenciam  judicis  et  jura- 
torum  civium  dicte  civitatis  nostre  vel  aliorum  judicum,  aliter  quam 
prius  huiusmodi  cause  per  magistrum  dicte  societatis  ipsorum  discusse 
et  judicale  fuerint,  convenire  posset  Item,  quod  nemo  inter  eos  ma- 
gister  arcium  el  laborum  fieri  possit,  nisi  is,  qui  eisdem  et  socieiati 
eorum  ad  huiusmodi  artes  sufficicns  videbitur,  et  ad  ipsum  magi* 
sterium  arcium  et  societatem  per  magistrum  eiusdem  societatis,  qui 
pro  tempore  fuerit  constitutus,  acceptatus  fuerit,  et  talis  in  magisle- 
rium  acceptandus,  primo  communitati  societatis  tres  florenos  auri 
solverit,  et  magistro  eiusdem  societatis  ac  aliis  raagistris  unum  pran- 
dium  dederit.  Preterca  quod  nuUus  sutor  extra  societatem  ipsorum 
constitutus,  audeal  seu  presummal  in  ipsa  civitale  artes  huiusmodi 
exercere;  si  qui  vero  exercerent,  talium  sutorum  labores  magister 
ipsius  societatis  libere  auffere  possit.  Nullus  eciam  sutor  exlraneus  vel 
mercator,  auf  homo  negociator,  calcios  vel  alios  labores  arcium  pre- 
scriptarum  in  ipsa  civitate  nostra  vendere  presummat,  nisi  tempore 
nundinarum  annualium,  et  si  quipiam  huiusmodi  calcios  vel  alios 
labores  vendere  attemptaverit ,  magister  dicte  societatis  aufFerendi 
libera m  habeat  potestatis  facultatem  ex  presenti  concessione  nostra. 
Quocirca  vobis  lidelibus  nostris  capetaneis  vel  vicecapetaneis,  per 
nos  aut  successores  nostros  reges  in  ipsa  civitate  constituendis,  item 
judici  et  juratis,  ceterisquc  civibus  antefate  civitatis  nostre  montis 
Greccnsis  presenlibus  et  futuris  presencium  noiiciam  habituris^  harum 
seiie  firmiter  precipimus  et  mandamus,  quaienus  amodo  dctnceps 
prefatos  sutores  vel  aliquem  ex  ipsis  in  causis  supradictis  pretextu 
scilicet  huiusmodi  arcium  et  laborum  ipsorum  judicare  vel  veslro 
a^tare  judicatui  compel lere  aut  alias  quovismodo  contra  formam  hu- 
iusmodi nostre  graciose  annuencie  quoquoroodo  impedire,  molestare 
aut  perlurbare  et  dampnificare,  nullo  umquam  tempore  presumatis, 
Presenies  auiem,  quas  secrclo  sigillo  nostro,  quo  utimur»  in  penden- 
denti    com^punlri  fecimus,  post    earum  lecturam^  reddi  iubemus  pre- 


31  o  Doc,  252,  25 J.  —  An    1466^1467, 


sentanti.  Datum  Zagrabie  in  vigilia  festi  beati  Bartholomei  apostoli. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  sexagesimo  sexto.  Regni 
nostri  anno  nono,  coronacionis  vero  tercio. 

£  transumpto  Johannis  Corvini,  bani  de  ann.  1504.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrabiensis. 

252. 

Anno  1466,  29.  septembris.  Zagrabiae. 

Recioratus    aiiaris   s,    cruets  in  eccL    cathedra  It  Ma  the 0  Kelked  confertur. 

Anno  domini  MCCCCLX  sexto,  ipso  die  festi  beati  Michaelis 
archangeli,  domini  capitulariter  in  interiori  sacristia  congregati,  vide- 
licet: dominus  cantor,  dominus  chasmensis  prepositus,  vicarius,  do- 
minus  Kemlek,  Warasd,  Wasca,  Bexin,  archidiaconi ;  Ladislaus  custos, 
raagistri:  Fabianus,  Nemes,  Tyuer,  Elias,  Zapolya,  magister  Johannes, 
alias  sancti  Johannis  Belethnich,  unanimi  voto  contulerunt  rectoratum 
altaris  sancte  crucis  venerabili  domino  Matheo  Kelked,  archidiacono 
l^amarcensi  et  concanonico  eorum,  ista  condicione  interiecta,  quod 
omnes  porci  de  dicto  rectoratu,  pro  tempore  provenientes,  unacum 
pecuniis  porcalibus  semper  dominis  de  capitulo  modis  omnibus  debent 
provenire,  et  idem  rector  se  de  eisdem  et  de  decimis  ac  inposicione 
taxarum   extraordinariarum   et  recolleccione  earum  nullatenus    intro- 

mittere  et  pro  posse  apud  dominos procurare ;  taxas 

et   collectas   autem   annuales  et  consvetas  pro  se  exiget  idem  rector. 

Ego  Matheus  archidiaconus  kamarcensis  subscripsi  manu  propria. 

Liber  rubeus  ven.  capituli  eccl.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient. 
Slav,  merid. 

253. 

Anno  1467,   18.  martii.  Budae. 

Ab   OsvaldOy  episcopo    zagrab.,   synodus  sacerdotmn  Zagrabiae  convocatur, 

Osvaldus  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  ecclesie  zagra- 
biensis. Universis  et  singulis  religiosis,  venerabilibus,  honorabilibus 
ac  discretis  et  circumspectis  viris ,  dominis  abbatibus,  prioribus, 
prepositis  tam  regularibus  quam  secularibus,  lectoribus,  cantoribus, 
custodibus ,  necnon  archidiaconis  ceterisque  canonicis ,  tam  dicte 
kathedralis  zagrabiensis  quam  collegiate  chasmensis  ecclesiarum  no- 
stramm,  vicearchidiaconis ,  plebanis  et  eorum  loca  tenentibus ,  ac 
ecclesiarum   capitularium,  hospitalium  et  altarium  rectoribus,  aliisque 


Doc.  -?5J,  —  An.  1467. 


311 


bcneficiatis  sed  et  presbiteris ,  gracianis  quibuscumque  in  et  stib 
diocesi  nostra  zagrabiensi  ubilibet  constitutis  et  comraorantibus  pre- 
sencium  noticiam  habituris  salutem  in  domino  benediccione  cum 
paterna.  Qiium  sanctorum  patrum  canonica  sanxit  auctoritas  anti- 
stiles  synodalera  clero  sue  dyocesis  celebrari  congregacionem ,  ut 
per  salubres  exhortaciones ,  constitticiones  synadales  et  canonicas 
raoniciones  vicia  extirpentur,  virlutcs  inserantur,  reprimantur  actus 
noxil  et  discipline  equitatis  norma  dirigatur ,  status  ecclesiamro  el 
persone  ecclesiastice  reformentur.  Ke  igitur  de  manibus  nostris,  qui 
in  partem  sollicitudinis  divina  miseracione  vocati  sumus,  subdilo- 
rum  nostrorum  sanguis  in  district!  iudicii  examine  requlratur,  habita 
superinde  unacum  venerabilibus  et  circumspectis  viris  domints  de 
capitulo  prefate  ecclesie  zagrabiensis,  que  a  multo  tempore  Icgiiimo 
fuit  orbata  pastore,  salubri  et  matura  deliberacione  indiximus  et  te- 
nore  presencium  indicimus  promul^antes  sanctam  synodalem  congre- 
gacionem  anno  in  presenti  in  ipsa  ecclesia  nostra  zagrabiensi  die 
dominico  proximo  post  festura  beati  Georgii  martiris,  proxime  venturo, 
videlicet  vicesima  sexta  die  mensis  aprilis  et  aliis  diebus  ad  id  aptis 
el  sufficieniibus  annuente  domino  per  nos,  aut  si  arduis  regni  maie- 
statis  fuerimus  prepediii  negociis,  per  ydoneos  viros  quos  iliac  depu- 
tare  el  transmillere  curabimus  celebrandara.  Universilatem  itaque  ve- 
slrara  requirimus,  hortarour  et  per  hec  scripta  moneraus  primo^  se- 
cundo»  tercio,  perhemplorieque  et  canonice,  nichilominusque  vobis  et 
cuilibet  vestrum  in  solidum  in  virtute  salutaris  obediencie  et  sub 
penis  ac  censuris  ccclesiasticis  in  sinodo,  more  alias  solilo,  in  dicta 
nostra  ecclesia  zagrabiensi  celebrata  in  absentes  et  contumace^  inlligi 
et  promulgari  consvetis,  districte  precipiendo  mandamus,  quatenus  ad 
Yeniendum  et  ad  rep|^sentandum  vos  personallter  ad  eandam  sanctam 
synod  urn  preparetis  el  in  prefato  die  dominico  post  feslum  beati 
Georgii  martiris  et  aliis  diebus  ad  id  aptis  et  sufficieniibus  ei  im- 
mediate sequentibus;  quemquidem  terminum  vobis  omnibus  et  singulis 
supradictis  viris  ecclesiasticis  et  vesirum  cuilibet  cuiuscumque  gradus, 
ordinis,  coniicionis,  dignitatis  et  preeminencic  existanl  pro  primo, 
secundo,  tercio  et  peremptorio  termino,  canonicaque  monicione  in  hiis 
scriptis  assignamus  celebracionem  eiusdem  sancte  sinodis  interesse  et 
in  propriis  personis  vos  representare  sludeatis,  statuta  synodalia  pia 
monicione  ac  exhortaciones  salutifera^  ibidem  proponendas  audituii 
et  diligenler  attcnturi.  et  tandem  domino  cooperante  et  sermonem 
confirmantc  effectualiter  adimpleturi;  el  ne  aliquis  vestrum  ignoran- 
ciam  de  premissis  quoquomodo  allegare  valeat,  presenles  liiteras 
nostras   valvls   dlcte  ecclesie  nostre   zagrabiensis  publice  afiUgi  man- 


iiz 


Doc,  2^^,  —  An.  1467, 


davimus,  ul  ad  cunctorum  noticiam  contenta  in  eisdero  possint  patulo 
perveoire.  Preterea  mandamus,  ul  hec  omnia  ct  singula  archidiaconi 
dicte  ecclcsie  nostre  per  se  vel  per  alios  vicearchidiaconos  prout  exp^ 
diens  fucrit  plebanorum  suorum  et  alioruna,  quorum  supra,  faciant  noti- 
ciam pervenire.  Datum  Bude  decima  octava  die  mensis  marcii.  Anno 
domlni    MCCCCLXVH.  Alberius  de  Nag>^wath,  notarius  in  preraissis. 

MemoHile  in  ^lossario  coaevo    To  archiv.  tocL  Acad.  Scieiit.  Slavor,  m«rid. 
U.  a  79.  80. 


254. 
Anno  1467,   13.  aprilis,  Budne. 

A^    Osvaido,   episcopa  sagraK,    altera  symdi  habendae   Zagrabiat   dies 

comiituitur. 

Oswaldus  etc  Universis  et  singulis  dominis  abbatibus,  prepositis, 
toctoribus^  archidiaconls,  canonicis  katbedralium  et  collegialarum  ec- 
clesiarutn,  aliisque  plebanis  et  ecclesiarum  parochialium  rectoribus 
in  et  sub  tota  dyocesi  nostra  zagrabiensi  ubivis  cousiitutis  et  exislen- 
tibus  salutem  el  patemam  in  domino  benediccionem.  Quamvis  nuper 
debtta  sollicitudine  oMcli  pastoralis  moti  ad  laudem  et  divini  numinis 
honorem  ac  statu?  ecclesie  nostfe  zagrabiensis,  parilerque  tocius  do- 
minici  gregis  ex  alto  nobis  credili  reformacionem,  celebracionem  sancte 
sinodi  in  dicta  nostra  ecclcsia  zagrabiensi  fiende  decreverimus,  cerium 
ad  hoc  et  determinatum  tempus,  scilicet  dominicam  proximam  post 
fesium  beati  Georgii  marliris  deputaverimus,  vobisque  et  vestrum 
cuilibet  devociom  in  virtute  salutaris  obediencic  et  sub  excomrauni- 
cacionis  pena,  premtssa  canoaica  monicione,  mandantes  aliis  lilteris 
nostris  pafentibus  in  valsis  pretacie  ecclesie  nostre  publice  affixis 
mandaverimus,  et  die  et  loco  supradicte  sancte  sinodi  el  eius  cele- 
bracioni  interesse  deberetis  et  personaliter  teneremini ;  tamen  pluribus 
et  arduis  negodis  nunc  occurrentibus  dispendendis  apud  maiestatem 
regiam  de  suo  mandate  longiori  quam  sperabaraus  lempore  necesse 
habuimus  occupari,  ut  per  hoc  tam  rebus  regni  publicis,  quam  sue 
maiestatis  honori  ad  bencplacita  obsequeremur,  ac  postremo  eccle- 
sie nostre  pariter  et  nostrorum  subdiiorum  commodo  consulere  et 
statum  pacificura  parare  possemus.  Hiis  el  aliis  iustis  et  racionalibus 
causis,  nos  hie  detinentibus,  cum  in  termino  superioribus  lilteris 
nostris  expressato  predicte  sinodo  ct  eius  celebracioni  personaliter  in- 
teresse nequcrimus,  ad  tercium  diem  ascensionis  Domini  proxLme  ven- 
turum,  qui  erit  nonus  dies  mensis  maii,  dcliberaverimus  diflferendura  ct 
defferimu*  per  presemcs,  quo  die  et  termino  faventc  domino,  dictam 
celebracionem  sancte  sinodi  disposuimus  perficiendi,  Vobi'j  igilur  dominie 


lh€.  2SS'  —  ^n.  146J. 


3»3 


supradictis  in  virtute  sancte  obediencie  et  sub  excomTnumcacioais  pena, 
monicione  canonica  premissa,  tirmiter  precipiendo  mandamus,  quatcnus 
ipso  die  tercio  predicti  fesii  Ascensiotiis  dominice  in  ecclcsia  nostra 
zagrabiensi  in  huiusmodi  sancte  sinodo  et  eius  celebracioni  itixta  con- 
tinenciam  aliarum  litterarum  nostrarura,  vobis,  ut  premisimus,  pyb- 
licatarum,  comparere  et  interesse  debealis,  Vos  vero  domini  archidi- 
aconi  supratacti  banc  nostram  prorogacionem  omnibus  plebanis  in 
vcstris  archidiaconatibus  constitutis  cilissime  publicare  et  notificarc 
teneamini,  aliud  non  facturi.  Datum  Bude,  feria  secunda  proxima  ante 
fesium  beatonim  Tiburcii  et  Vale(nani);  etc. 

MerooHale  in  glossario  coiievo    In  arcluv.  inc),  Acad   Scieot  Skvor.  merid. 

Alid  insionodo  ernt  fncu  per  domiQum  episcoptim  Os^'atdum  ad  c^e* 
bnandam  synodum,  videlicet  post  festtim  beati  Stephoni  regis»  die  dominico;  »ed 
ipse  domiaus  cpiscopus  eateuus  occupattts  negociis  regis  etc,  fuit  ista  prorogacio 
facta,  ut  supra,  anno  domini  MCCCCLXXI;  acd  intiraacio  fuit  facta  circa  festum 
Georgii  martiris  eodem  anno. 

Itenij  3a  iQiiinuacio  syoodalis  facta  est  in  die  Matbie  apostoH,  anno  domini 
MCCCCLXXJII  ad  celebrandum  sanctam  synodum  domimca  qaa  canitur  in  ecclesia 
vMtaericordiat  doaitm««  eodem  anno. 


255 

Anno  1467,  24.  aprilis*  Budfte, 
Mathias,  Htmgariai  etc,  rex,   exaeforibus    veciigahum   coranae,   qui  mnf 
Zagrahiaef  praecipit,  ne  pro  merce  supra  praescriptum  a  civibus  exigatur, 

Commi»do  propria  domini  refis, 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  etc  Fide- 
libns  nostris  exactoribus  vectigalium  corone  in  civitate  nostra  zagra- 
biensi, nunc  constitutis  et  in  futurum  constituendis,  salutem  et  graciam. 
Ex  querelis  nonnullorum  fidelium  nostrorum  accepimus  valde  displi- 
center,  quomodo  dictum  vectigal  corone  non  secundum  disposicionem 
prclatorum,  baronum  et  nobilium  regni  nostri  et  contenta  litterarum 
et  registri  nostri  superinde  ediii,  sed  adinventis  diversis  abusivis  cau- 
leiis  longe  aliter  colligeritis  et  faceretis  coUigere,  videlicet,  quod  ad 
quascumque  partes  in  ipso  regno  nostro  Sclauonie  babitas,  res  mer-» 
cimoniales  deferrentur,  cuiuscumque  precii  tales  res  existerent»  buius- 
modi  vcciigal  ab  eisdem  faceretis  extorqueri,  unde  ex  liUeris  et  re* 
gistro  nostris  bene  intueri  potestis,  quod  ipsum  vectigal  corone  so- 
lummodo  ab  illis  rebus,  que  de  hoc  regno  nostro  et  partes  sibi  snb* 
icclas  ad  partem**  extrancas  exportarentur  vel  de  eisdem  importarentur 
ad  rcgnum  nostrum  exigi  debet,  Quam  ob  rem  fidelitati  vestre  liarum 


3M 


Doc,  2S6,  —  An.  1467. 


serie  firmiter  mandamus,  quatenus  visis  presentibus,  ommissis  dictis 
cautelis  adinventis,  predictum  sacre  corone  vectigal  recte  et  iuxta  con- 
tenta  prefatarum  litterarum  et  regestri  nostri  superinde  editi,  vide- 
licet tantummodo  de  rebus  mercimonialibus  que  de  parlibus  extraneis 
importantur  ad  regnum  nostrum  vel  de  eodem  exportantur  ad  easdem, 
ipsura  vectig,^al  extorquere  facialis  secundum  modum  et  quantitatem 
in  registro  superinde  edito  emanala,  Secus  non  facturi.  Presentibus 
perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Bude  in  festo  beati  Georgii  mar- 
tins, Anno  domini  millesimo  quadringentcsimo  sexagcsirao  septimo. 
Regni  nostri  anno  decimo,  coronacionis  vero  quarto. 

OngtDBLle  in  charia     Id  margine  ioferiori  tmpres^um   est   sigilliim  mains.  la 
archivio  lib.  rcg.  civ,  xagrabieasis. 


256 

Anno   146^,   12.   mail.  Zagrabiae 
Sacirdotis  zagrahiemes  de   afroci  impthi,  alihque  injnriis  a  iaicis  sytwdo 
iiiatis  Paulum  II,  pantif.   max.  appellant. 

Cum  appellacionis  lemediura  in  relevamen  oppressorum  vel 
verisimiliter  opprimi  formidancium  a  Sanctis  patribus  et  utriusque 
iuris  doctoribus,  sumpmorum  pontilicum  auctoritaie  fulcitum  et  alias 
canonice  sit  institutum,  ul  ea,  que  contra  ius  ficrent,  ipsius  auxtlio 
reformentur  ei  in  statum  debitum  restituantun  Proinde  coram  vobis 
venerabilibus  et  honorabilibus  et  discretis  viris  hie  presentibus  et 
astantibus  et  tam  notario  publico,  tamquam  autheniica  persona  legali 
et  fideli,  nos  universi  et  singuli  vicearchidiaconi,  plebani,  hospitalium 
et  altarium  reciores  per  totam  dyocesim  zagrabiensem  ubilibet  exi- 
stentes  et  constituti,  animo  et  intencione  provocandi  et  appellandi,  an- 
nuimus  et  apponimus  et  allegamus,  appellamus  et  appellando  dcdu* 
cimus  et  hiis,  quibus  interest  et  interesse  poierii  quemlibet  in  futu* 
rum,  gravi  proponimus  cum  querela:  quod  quamvis  reverendus  ijj 
Christo  pater  et  doininus,  dominus  Oswaldus,  dei  et  apostoHce  scdis 
gracia  episcopus  zagrabiensis,  prelatus  noster,  iuxta  sanctorum  patrum 
instiiuta,  hiis  diebus  sanctam  indixcrit  toti  clero  sue  diocesis,  et  sig- 
nanter  nobis  plebanis,  sinodum  celebrandam.  N^osque  eidem  obcdirc 
cupientes,  tamquam  domino  et  prelaio  nostro,  ipsi  sinodali  cekbracioni 
interfuissemus  et  ui  tenebamur  cum  gaudio  expectabamus  presenciara 
ipsius  prelati  nostri,  nondum  cogniti  sive  visi,  quod  videlicet  huius- 
modi  sinodali  celebracioni  personaliter  iniercsset,  defeciusque  nostros 
attendis^iet,  et  ipsis,  ut  pater  nosier»  gracinse  occurris^et  vel  saltern 
aliquos  speciales  viros  doctores  el  magistros  pro  informadooc  et  n 


Doc,  2$6.  —  An,  1461, 


31  y 


formacione  tocius  status  clerically  sue  dyocesis  destinasset  Tamen  ipse 
revercndus  paler,  dominus  et  prelalus  nosier  predictus,  assumpta 
quadam  occasione  se  a  prefata  sancia  synodo  absentandi.  per  ipsum 
modo  predicio  instituta,  non  doctores  ^q^l  seductores,  non  tirones  sed 
tyranos  in  villipendium  ac  oppressionem  tocius  cleri  in  medium  nostri 
deslinavit,  egregios  videlicet  et  nobiles  viros,  si  dici  merentur:  Peirum 
de  Gwdowcz,  vicarium  temporalera,  Ladislaura  de  Greben,  vicebanum, 
Gregorium  de  Fodorowcz,  Anthonium  Kopyncz,  Petrum  de  Bykzhad, 
fanko  de  Miketyncz,  Georgium  Briga,  Hermannum  de  Chawa  el  Ge- 
orgiiira  Susicza  cum  ipsorum  complicibus,  familiaribus  videlicet  suis» 
Cumque  nos  univcrsi  cl  singuli  plebani  et  alii  beneliciati  preSicti  pro 
audiendis  sermonibus  et  aliis  erudicionibus  salubribus  accipiendis  in 
ecclesia  kathedrali  sancti  regis  Slephani  reclusi  fuissemus»  ne  laycalis 
se  Veritas  in  contemptum  cleri  nos  modo  premisso  congregatos  inva- 
sisset;  et  quidam  satellites  nepharii,  familiares  videlicet  predictorum 
nobiliura,  ipsorum  que  conservi,  lussu  atque  mandato,  ad  hospicia 
nostra  propria,  temeritate  irruissenU  et  ibidem  in  domibus  hospiciorum 
nosirorum  seris  confractis,  res  et  bona  nostra  recepissent  et  receperunt 
et  quo  ipsorum  pemiciose  voluntati  placuisset,  convertissent  et  con- 
verterunt  in  preiudicium  et  dampnum  nostrum  et  dedecus  gravissimum, 
Sacerdoies  propterea,  qui  se  ab  huiusmodi  sinodali  congregacione  ab- 
sentassent,  querentes,  et  cum  non  invenissent,  duos  saltem,  unum  ec- 
clesie  parochialis  zagrabiensis  cappellanum,  qui  pro  audiendis  confes- 
sionibus  ad  infirmum  communicandum  cum  Sacramento  exivisset,  divini 
sacramenti  irreverili,  sacerdolalisque  dignitatis  immemores,  ipsum  ad 
villissiraam  tunicam,  libro  breviarii,  pecuniis  et  aliis  rebus  circa  ipsum 
repertis,  spoHarunt;  secundum  vero  sacerdolera,  qui  tunc  raagnam 
missam  celebravit,  dum  pro  necessitate  naturali  peracta  missa  exi- 
visset, similiter  capiivaverunt  et  spoHarunt;  resque  ab  eis  ablatas 
retinent  adbuc  de  presenti.  Et  cum  iuxta  consvetudinem  diucius  in 
huiusmodi  celebracione  sinodali  observatam  ad  accusacionem  testium 
sinodalium  sacerdoies  et  alii  clerici  iuxta  eorum  media  ut  repremia- 
rentur  et  demerita,  ut  corrigerentur,  pronunciarentur,  iamfali  laici 
cum  suis  complicibus,  qui  de  consveiudine  eciam  de  iure  ne  crimina 
clericalia  ipsis  patcOcrent^  non  debuissent  interesse,  eciam  contra  pro- 
bibicionem  revcrendi  in  Christo  patris  et  domini  Slephani,  dei  et 
apostolice  sed  is  gracia  episcopi  geurensis  et  gubemaloris  abbacie  in 
Kapornak,  prcfati  domini  Osualdi  episcopi  in  pontificalibus  vicarii 
generalis  ac  in  persona  ipsius  domini  Osualdi  episcopi^  eiusdem  sacre 
synodalis  congiegacionis  presidentis,  tociusque  venerabilis  capituH  za- 
grabiensis  proliibicione   de   mandato  doctorum,  clericorum   et  pleba- 


3i6  Doc.  256,  —  An,  1467, 

norum  congregacionis  videlicet  nostre,  exire  nolentes,  videntesque  et 
audientes  certos  sacerdotes  propter  crimina  detentatos,  risus  et  ca- 
phinos  elevantes,  sacerdotes  omnes  et  singulos  deridebant;  dumque 
nos  plebani  prescripti  ultra  coramunem,  diuturnam  et  approbatam 
consvetudinem  in  ipsa  sacra  sinodali  diucius  tenemur,  volentesque  in 
ea  mandatis  prefatl  domini  Stephani  episcopi  presldentis,  ut  finem 
videremus,  obtemperare,  dum  ultimo  die,  videlicet  die  Martis  post 
diem  Ascensionis  domini  proxima,  ad  locum  ecclesie  prenotate  solitum, 
ad  sonum  magne  campane  turris,  quod  erat  nobis  mandatum,  statim 
facto  prandio  convenissemus,  foresque  ecclesie,  ne  dicti  sacerdotum 
inimici  laici  videlicet  et  persecutores  intrarent,  claudere  voluissemus, 
ac  quosdam  certi  ex  nobis  racione  premissorum  spoliorum  ipsos  Isiicos 
arguissent,  ut  res  huiusmodi  ab  ipsis  ablatas  bene  vole  restitui  requi- 
sissent,  prefati  laici  cum  complicibus  suis  prenotatis,  gladiis  evagi- 
natis,  balistis  apprehensis,  clavis  ferreis  arreptis,  alii  vero  lapides  in 
manu  tenentes,  tanquam  insensati,  cursu  veloci,  nos  pauperes  et  op- 
pressos  plebanos,  immo  et  dominos  capitulares  in  dicta  ecclesia  in- 
clusos,  nullis  nostris  nee  ipsorum  demeritis  exigentibus,  sed  pocius 
animo  inimicandi  et  malignandi,  invaserunt  et  cum  supradictis  ingeniis 
dire  percusserunt  et  verberaverunt  sic,  quod  quibusdam  manus,  quibus 
pedes,  quibus  latera,  quibusdam  dorsa  immanissime  verberaverunt 
eciam  fere  usque  ad  mortem;  alios  autem  vulneraverunt,  quosdam  in 
facie,  quosdam  in  plantis,  quosdam  in  brachiis;  sanguinem  Christi  sa- 
cerdotum crudelissime  per  totam  eflfundentes  ecclesiam,  de  quorum 
numero  unus  mortuus  est,  mulli  vero  languentes  mortem  de  die  in 
diem  prestolarantur.  Et  dum  hec  reverendus  pater,  prefatus  videlicet 
dominus  Stephanus  episcopus  et  presidens  pontificalibus  indutus  appa- 
ramentis,  premissa  sedare  voluissel  et  ipsi  sinodo  finem  cum  bene- 
diccione  imponere,  sepefati  satellites  non  solum  ipsi  domino  epi- 
scopo  neque  altero  clero  dignissimo,  sed  et  corporis  dominici  in  ip- 
sorum aspectu  existentis  irreveriti,  alios  insultus  peiores  prioribus 
facere  non  erubuerunt;  et  nisi  ipse  dominus  Stephanus  episcopus  pre- 
sidens in  locum  sacristie  una  cum  certis  dominis  capitularibus  reclusus 
fuisset,  non  absque  periculo  sue  dignitatis  exivisset.  Ex  quibus  omnibus 
sic  nequiter  patralis  inlinita  scandala  in  clero  exorta  sunt  et  ecclesie 
sancte  iniuria  gravissima.  Hiisque  malcficiis  prescriptis  non  contenti  pre- 
fati Petrus  de  Gudowcz,  vicarius  temporalis,  Ladislaus  de  Greben,  vice- 
banus,  Gregorius  de  Fodorowcz  et  Petrus  de  Byksaad  in  Christi  sacer- 
dotes et  eorum  sanguinem  sevientes,  quodam  caritativum  subsidium,  quod 
pocius  odiosissimum  subsidium  et  proprie  spolium  dici  debet,  invenien- 
les,  quosdam  ad  decem  florenos,  qui  vix  duo;  quosdam  ad  viginti,  qui 


Doc,  256.  —  An.  1467,  317 


vix  sex;  quosdam  ad  triginta,  qui  vix  decern,  quosdam  ad  quadraginta, 
qui  vix  quindecim,  dumtaxat  sine  lesione  caritatis  censeri  debetur,  dica- 
venint,  huiusmodi  subsidium,  mandatum  cum  minis  et  machinacionibus 
per  nos  pauperes  solvere  constituerunt ;  et  cum  ipsam  summam  ex- 
solverimus,  minas  carceris  et  mortis  imponere  non  cessaverunt.  De- 
cimas  insuper  colonorum  et  inquilinorum  nostrorum  nobis  de  iure  et 
approbata  antiqua  consvetudine  provenientes,  abstrabentes,  mense  ipsius 
domini  Osvaldi  episcopi  occupantes  appropriaverunt,  aliasque  novi- 
tates,  proprie  tamen  abusiones,  invenientes,  nos  et  universos  clericos 
gravant  et  turbant;  et  in  accepcionibus  teloniorum,  quod  nunquam 
alias  auditum  fuerat,  in  eundo  et  redeundo  molestant;  quibus  si  non 
obviabitur,  timendum  est,  ne  secte  heresium  lalitantes  in  destructionera 
status  clericalis  et  vilipendium  sancte  et  universalis  matris  ecclesie 
orientur.  Unde  nos  plebani,  totaque  universitas  clericalis,  prefaii  pau- 
peres et  oppressi  sencientes  se  exinde  fore  gravatos,  timentesque  in 
posteruro  plus  posse  generari,  cum  ex  preteritis  verisimiliter  presu- 
mitur  de  futuris,  ad  sanctissimum  in  Christo  patrem  et  dorainum, 
dominum  Paulum,  divina  providencia  papam  secundum,  eiusque  sa- 
crosanctam  sedem  apostolicam  in  hiis  scriptis  provocamus  et  appel- 
lamus,  appellantesque  primo  instantcr,  secundo  instancius  et  tercio 
instanlissime  nobis  dare  petimus,  si  quis  sit,  qui  eas  nobis  dare  velit 
et  possit,  vel  sallem  a  te  notario  publico,  litteras  testimonials  seu 
publica  instrumenta,  subicientes  nos  et  omnia  bona  nostra  mobilia  et 
immobilia  una  cum  nobis  adherere  volentibus,  tuicioni,  proteccioni  et 
obediencie  sancte  sedis  apostolice  antedicte ;  protestamurque ,  quod 
banc  appellacionem  nostram  et  gravamina  in  ipsa  contenta  prosequi 
volumus  et  prosequemur  in  lermino  nobis  a  jure  concesso  et  limitato, 
quodque  cam  hiis  et  huic  intimavimus,  notificavimus,  interponimus  et 
publicavimus,  si  et  in  quantum  nobis  publicus  patebit  accessus,  alia, 
que  de  iure  facienda  fuerint,  faciemus  et  protestamur  eciam  prout 
est  emanatum,  iuris,  ordinis  atque  stili,  salvo  iure  addendi,  minuendi, 
mutandi,  corrigendi,  alia,  que  huic  incumbunt  et  de  iure  sunt  neces- 
saria  faciendi. 

Stephanas  de  Marchus,  notarius  in  premissis. 

Memoriale   in   gloisario  coaevo.  In  archiv,  incl.  Acat.  Scicnt  Slavor    merid. 
II.    c.  79.  80. 


31 S  Doc.  25T.  —  An.  14.67. 


257. 

Anno  1467,  6.  novembris.  Zagrabiae. 

Statutum  libertatum  capituli  defendendarum,  secretorumque  nan  pandcndorum. 

Anno  domini  MCCCCLXVII.  feria  sexta  infra  octavam  Omnium 
sanctorum,  domini:  prepositus,  lector,  cantor  et  ceteri  domini  infra- 
scripti  capitulariler  in  interiori  sacristia  congregati,  attendentes,  quod 
de  die  in  diem  ecclesia  ruinam  patitur,  bona  ipsius  dilapidantur,  de- 
cime  abstrahuntur,  testamenta  infriguntur,  clerus  persequitur  et  alia 
incommoda  inferuntur,  peioraque  in  futurum  formidantes  iuramenti 
medio  concluserunt  ac  ut  robur  habeant  firmitatis,  quilibet  se  sua 
propria  manu  scripsit  et  se  ad  infrascripla  observanda  obligavit:  in 
primis  quod  laborabunt  pro  decimis  inter  Muram  et  Drawam,  in 
campo  et  alias  ubi  opportunum  fuerit.  Similiter  pro  quartis  arcbi- 
diaconorum  cum  iuvamine  tamen  expensarum  suarum.  Item,  pro  li- 
bertacione  curiarum,  rerum  et  personarum.  Item,  pro  testamentis  et 
generaliter  pro  omnibus  utilitalibus  ecclesie,  quod  unus  alterum  de- 
fendat,  procuratorem  eciam,  qui  in  talibus  laborabit,  si  qua  incur- 
reret  incommoda,  fideliter  relevabunt.  Quodque  presentem  constituci- 
onem  sub  penis  periurii  et  perpetue  exclucionis  de  consortio  secretis- 
sime  inter  se  tenebunt.  Hoc  eciam  adiecto,  quod  si  quis  per  amplius 
aliqua  secreta  eciam  et  qualitercumque  parva  revelaverit  in  capitulo 
facta,  ipsis  penis  omnino  sit  sine  misericordia  subiectus,  ea  dumtaxat, 
que  cadent  in  discrimen  capituli. 

Johannes  lector  manu  propria.  Bartholomeus  cantor  m.  p.  Mathyas,  prepo- 
situs chasmensis  m.  p.  Matheus  archidiaconus  m.  p.  Martinus  archidiaconus  gori- 
ccDsis  m.  p.  Paulus  archidiaconus  de  Kemlek  m.  p.  Martinus  archidiaconus  de 
Waska  m.  p.  Johannes  archidiaconus  chasmensis  m.  p.  Georgius  archidiaconus  de 
Bexin  m.  p.  Sigismundus  archidiaconus  de  Warasd  m,  p.  Georgius  archidiaconus 
de  Vrbowcz  m.  p.  Ladislaus  custos  et  canonicus  m.  p.  Fabianus  de  Roycha  m  p. 
Jacobus  doctor  m.  p,  Elias  de  Suplancza  m  p.  Gerardus  de  Patak  m.  p.  Deme- 
trius m.  p.  Johannes  de  Izdex  m  p.  Andreas  de  Cracouia  m.  p.  Michael  de  Reyff- 
nicz  m.  p.  Item  Georgius  Viti  de  Kerbowa  m.  p. 

Liber  rubeus  ven.  Capit.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient    Slav,  merid. 


Doc  2SS.  —  An,  14,68. 


3'9 


258. 


Anno   1468,  9.  martii.  Agriac, 


Mathias,  Hungariae   etc.  rex,   dves  ei  j^baghnes  civiL  montis   Gnccnsis^ 
torum  paupcrtattm    miseram^   de   extraordinaria   iaxa    medii  fl^  solvenda 

libiraU 


Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacic,  Croacie  etc.  Mc- 
ni6rie  commcnrJamus  per  presenles,  quod  nos,  turn  ad  supplicacionem 
nonnuloruni  fidelium  noslrorum  per  eos  pro  parte  iidelium  nostrorum 
univeisorum  civium,  populorura  et  hospitum  civilatis  nostre  raontis 
Grecensis  de  juxta  Zagfabiaro,  nostre  propierea  porrectam  maiestali, 
turn  eciam  compacientes  paupertati,  desolacioni  et  ruine  eiusdem  civi- 
talis  in  quas  ipsa  ctvitas  et  incole  eiusdem  potissime  hiis  preteritis 
temporibus  propter  plagam  pestiferara  in  incolas  tltriusque  sexus 
secutam  devenit,  eandem  civitatem  sed  et  cives,  populos  et  incolas 
eiusdem  a  solucione  laxe  seu  contribucionis  medii  floreni,  que  racione 
prorogacionis  judicii  generalis  in  regno  nostro  Sclauonic  et  inter  alias 
civitates  eciam  ad  dictam  civitatem  nostram  montis  Grecensis  et  in- 
colas eiusdem  imposita  fuerit,  graciose  exemimus,  exoneravimus  et 
supportavimus,  immo  eximimus,  exoneramus  et  supportamus  presen- 
cium  per  vigorem.  Mandantes  vobis  fidelibus  nostris  dicatoribus  et 
executoribus  huiusmodi  medii  floreni  in  comitaiu  zagrabiensi  consti- 
lutis,  harum  serie  firmissime,  quatenas  amodo  deinceps  prefatos  cives, 
populos  et  incolas  dicle  civitaiis  ad  solvendam  dictam  taxara  medii 
floreni  artare  et  compellere  vel  eosdem  racione  non  solucionis  euisdem 
in  personis,  posscssionibus,  necnon  rebus  et  bonis  ipsorum  impedire, 
molcstare  seu  dampnificare  nusquam  et  nequaquam  presumatis  nee 
sitis  ausi  raodo  aliquali  gracie  nostre  sub  obtentu,  Presentibus  per- 
lectis,  exhibenti  restituiis.  Datum  Agrie,  feria  tercia  proxima  post 
dominicam  Invocavit,  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  LX. 
octavo,  Regni  nosiri  anno  undecimo,  coronacionis  vero  quarto. 

Ad  relacioDcm  domini  episcopi  lagrabiettsis. 

OHginale  in  charta.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigtllum  mains.  In 
archiTio  iib«  reg.  civ.  zagrab. 


3»o  Doc.  259.  260.  —  An.  14.68 

269. 

Anno  1468.  9.  maii.   Agriae. 

A  Mathia,    Hungariae  etc,  rege,  Benedictus   Badan,  dicator  tributi,  vitu- 
peratur,  quod  graviorem,  quatn  praeicriptum  est,  trthutmm  a  civibus  exigit. 

Commissio  domini  regis. 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Dalmacie,  Croacle  etc.  Fidell 
nostro  nobili  Benedicto  de  Bathyan,  notario  cancellarie  nostre  ac  di- 
catori  proventum  tributi  phisci  nostri  regalis  in  comitatu  zagrabiensi 
constitute,  salutem  et  graciam.  Pridem,  dum  ad  dicandum  ilium  co- 
mitatum  deputatus  fueras,  scis  bene  qualiter  tibi  int^r  alia  commis- 
sum  fuerat,  ut  tu  iuxta  formam  decreti  Budensis,  pridem  per  pre* 
latos,  barones  et  proceres  regni  Hungarie  stabiliti  et  non  aliter  hu- 
iusmodi  proventus  phisci  nostri  regalis  dicares  et  exigeres.  Nunc  autem 
accepta  querela  a  civibus  et  populis  civitatis  nostre  montis  Grecensis 
de  iuxta  Zagrabiam  intelleximus,  qualiter  tu  in  connumerandis  portid 
populorum  et  incolarum  ipsius  civitatis  nostre  numerum  in  modum 
excessisses,  et  non  secundum  formam  dicti  decreti  sed  longe  alitet 
egisses,  ita  videlicet,  quod  eciam  alodia  et  domos  desertas  dicasses  et 
connumerasses ,  et  tandem  dicam  prope  ad  numerum  quingentaruni 
portarum  in  medio  ipsorum  civiura  relinquisses ,  cum  tamen,  utl 
nobis  relatum  est,  nee  prope  tot  inhabitatores  domos  habentes  In  ipsa 
civitate  nostra  habeantur.  Quapropter  volumus  et  mandamus  tiW 
harum  serie  districtissime,  quatenus  cures,  ut  formam  predicti  decreti 
Budensis  in  connumerandis  portis  et  exigendis  prefatis  proventibus 
tributi  phisci  nostri  regalis  in  nuUo  excedas,  nee  prefatos  cives  vel 
quoscumque  alios  contra  ipsam  formam  decreti  aggravare  non  pre- 
sumss;  quoniam  si  aliter  feceris,  scias,  quod  non  parcemus  tibi.  Secu^ 
ergo  non  facturus,  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum 
Agrie  feria  quarta  proxima  post  dominicam  Invocavit.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  LX  octavo.  Regni  nostri  anno  undecimo, 
coronacionis  vero  quarto. 

Originale  in  charta.  In  marginc  inferiori  impressum  est  sigillum  maius.  In 
archivio  lib.  reg.  civ.  zagrab. 

260. 

Anno   146?^,   20.   Augusli.    Zagrabiae. 

A   Capitulo  zagrab,  domus  in  Nova  ves  sita,  altari  s,  Bernardini  in  eccL 
cathedrali  ex  Jacob  arcidiacont  testamento  addicitur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Notum  facimus  tenore  pre- 
sencium  significantes,  quibus  expedit  universis.  Quod  quia  vir  dis- 
cretus  Mathias  presbiter,  Byskwp  dictus,  rector  altaris  beati  Bernardini 


Doc,  260,  —  An.  TJeJwT 


331 


confessoris  per  condam  venerabilem  virura  dominum  Jacobum  olim 
archidiaconum  goo'czcnsem ,  sociumque  et  concanonicum  nostrum, 
in  ecclesia  parochiali  beati  Emcrici  ducis  in  area  nostra  capltulari 
fundala  construcU,  id  sufticienti  et  evidenti  testimonio  atque  docu- 
mento  venerabilis  ac  honorabilis,  providique,  virorum,  dominoruin: 
Malhic  prepositi  chasmensis  ac  Fabiani  de  Roycha,  sociorum  similiter 
el  concanonicorum  nostrorum  et  Blasii  Zihoymylych  dicli,  alias  judicis 
dvilalts  mentis  Grecensis ,  executorum  et  commisariorum  legitti- 
morum  annotati  condam  domini  Jacobi  archidiaconi  goriccnsis,  noslri 
in  medio  personaliter  constiiutorum  et  existencium,  legittime  compro- 
barunt  coram  nobis,  ut  dum  prefalus  condam  dominus  Jacobus  archi- 
diaconus  in  extremis  vite  sue  temporalis  laborasset,  suumque  scribi  et 
condi  fecisset  testamentum,  tunc  ipse  inter  certas  suas  salubres  lega- 
ciones  et  disposiciones  quandam  doraum  suam  sen  civile  simul  cum 
fundo  ac  edificiis,  cellarioque  subterraneo,  necnon  curia  et  orto  simi- 
liter suis  in  villa  nostra  nova,  aliter  Lepawez  appellata,  ac  inter 
domum  et  ortum  prebendalem  a  meridione,  nunc  discreti  viri  Micha- 
elis  presbiieri  de  Zenihgerg,  cbori  ecclesie  noslre  predicte  prcbendarii, 
a  parte  autem  septemirionali  inter  viam  seu  semitam  ac  infra  usque 
ad  meatum  fluvii  Medwednycza  dicli  tendentcra,  seque  protendentem, 
ipsum  condam  dominum  Jacobum  empcionis  titulo  concernentem* 
simul  cum  omnibus  ciusdcm  domus,  edificiorumque,  necnon  cellarii 
subterranei,  cuiiaque  ac  orlo  predictis»  prefato  Malhie  presbitero  By- 
skup  dicto,  pro  fidelibus  suis  serviciis  dederat  et  legaverat  ad  pre- 
scriptumque  altare  beati  Bernardini  anaexerat  et  contuierat,  prout  hoc 
in  testamento  ipsius  condam  domiai  Jacobi  archidiaconi  scripto  et 
coram  nobis  in  specie  producto  limpide  el  clare  vidimus  contineri, 
Sed  quia  prefatus  Mathias  presbiter  super  premissa  legacione  et  do- 
nacione  prescripte  domus,  fundique  civilis  predicli  cum  suis  ulilita- 
Ubus  sibi  ipsi  et  predicto  suo  altari  ad  hec  tempora  a  nobis  litteras 
non  receperat  nee  impetrarat;  igitur  supplicavit  nobis  prefatus  Ma- 
thias  presbiter  dcbita  et  humili  precum  cum  instancia,  quatenus  nos 
huiusmodi  donacioni,  legacionique  ipsius  domus,  edificiorumque,  necnon 
cellarii,  curie  ei  orii  predictarum  per  ipsum  condam  dominum  Ja- 
cobum eidem  Mathie  presbitero  legatarum  et  ad  prc>riptum  altare 
annexarum  et  dimissarum  nostrum  benivolum  consensum  pariter  et 
a^scnsum  prebcic,  Htterisque  nostris  privilegialibus  raihificare  et  con- 
lirmare  dignaremur  Nos  igitur  supplicacionibus  annotati  Mathie  pres- 
biieri, item  ex  premissa  attestacione  annotatorum  dominorum  Mathie 
prepositi  chasmensis  ac  Fabiani  sociorum  et  concanonicorum  no- 
slrorum  ac    prefaii   Blasii   judicis  /flinvmylych    executorura    eiusdem 


32  2  Doc,  261.   —  An,  14.68, 


condam  domini  Jacobi  archidiaconi,  coram  nobis,  ul  premittitur,  facta 
et  porrectis  inclinati,  premissam  domum,  necnon  cellarium  subterra- 
neum,  necnon  curiam  et  ortum,  sic,  ut  premittitur,  per  annotatum 
condam  dominum  Jacobum  ipsi  Mathie  presbitero  legatamque,  da- 
tamque  et  ad  prescriptum  altare  beati  Bernardini  annexam  prefato 
Mathie  presbitero,  moderno  rectori,  ipsiusque  successoribus  predict! 
altaris  pro  tempore  possessoribus  ex  premissis  legacione  et  donacione 
statuimus  et  conHrmamus,  moreque  et  adinstar  aliorum  civium  no- 
strorum  in  eadem  villa  nostra  Lepawez  vocata  civilia  possidencium, 
sub  solucionibus  et  condicionibus  nobis  et  ecclesie  nostre  provenire 
debentibus  et  administrari  solitis  et  consvetis  jure  perpetuo  et  irrevo- 
cabiliter  tenendam,  possidendam,  pariter  et  habendam  ita  tamen,  quod 
prefatus  Matbias  presbiter  modernus  rector  eiusdem  altaris  beati  Ber- 
nardini, ipsiusque  successores  eiusdem  domus  et  altaris  pro  tempore 
possessores,  se  contra  nos  et  ecclesiam  nostram  prenotatam  insontes 
preservare  a  nota  infidelitatis  studeant,  alioquin  secus  facienles,  de 
dominio  eiusdem  domus  et  suarum  utilitatum  cadant  et  destituantur, 
ipsorumque  disposicio  ad  nos  et  ecclesiam  nostram  prenotatam  devol- 
vatur  ipso  facto.  Harum  nostrarum  vigore  et  testimonio  litteranim 
mediante,  quibus  sigillum  nostrum  duximus  appendendum.  Datum  in 
festo  beati  regis  Stephani.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
sexagesimo  octavo. 

Auscultata  per  me  Stephanum  Bartholomei  de  Iwanych  et  con- 
cordat cum  suo  originali  de  verbo  ad  verbum,  super  quo  facio  fidem. 

Originale  in  charta.  In  archiv.  ven  capit.  zagrab.  Act.  cap.  anl.  fasc.  75. 
nr.  7. 

261. 

Anno   1468,  23.  Augusti.  2^grabiae. 

Johannem   de    Brezovica  fundos    suos  altari   s.  Magdaknae  oppignoratos 
cedere  nolle  a  comitatu  zagrab,  capitulo  nuntiatur, 

Nos  Johannes  de  Palathya,  comes,  ac  judices  nobilium  comitatus 
zagrabiensis.  Memorie  commendamus,  quod  cum  nos  ad  instantem  peti- 
cionem  discreti  viri  domini  Anthonii  rectoris  are  seu  altaris  beate 
Marie  Magdalene  in  ecclesia  sancti  regis  Stephani  constructe,  Michaelem 
litteratum  de  Gwlechinz  unum  ex  nobis,  scilicet  judicem  nobilium,  ad 
infrascripta  peragenda  de  sede  nostra  judiciaria  legittime  destinassemus, 
tandem  idem  ad  ncs  exinde  reversus,  nobis  retulit  eo  modo:  quod 
ipse  ab  omnibus,  quibus  decuisset  et  licuisset,  palam  et  occulte  dili- 
genter  inquirendo  talem  de  infrascriptis   rescivisset   certitudinis   veri-- 


Doe,  362.  —  An.  ff68. 


323 


talem»  quomodo  licet  alias  Ladislaus,  filius  condam  Nicolai,  iilii  Iwan 
de  Brezowicza,  pro  quibusdam  necessitatibus  suis,  ipsum  eo  tunc  ur- 
genlibus  evUandis,  decern  et  octo  sessiones  suas  jobagionales  in  dicta 
Brezoycza  et  suis  pertinenciis  existentes,  babitas,  are  prenotate  et  per 
consequens  rectorl  eiusdem  videlicet  domino  Anthodo  exponendo,  me- 
diantibus  certis  litteris  capituli  ecclesie  zagrabiensis  fassionalibus  super- 
inde  confeclis,  sub  diversis  arliculls,  clausulis,  penis  et  obligaminibus 
in  eisdem  conscriptis  et  denotatis,  eidem  are  et  annotate  domino  An- 
thonio  pro  sexaginta  florenis  auri  puri  scilicet  pro  pecunia  eiusdeni 
are  scu  altaris  prenotate  titulo  pignoris  duxisset  obligandas.  Tandem 
ipse  Ladislaus  quodam  male  fretus  consilio  easdem  sessiones  nulla 
prius  super  pretacta  sumpma  seu  auri  eidem  exponenli  satisfaccione 
impensa,  easdem  sessiones  pro  se  ipso  minus  juste  et  indebite  occu- 
passet,  occupatasque  conservaret  eciam  de  presenii  potencia  mediante 
in  eiusdem  exponentis  juris  preiudicium  et  dampnum  valde  magnum. 
Qua  inquisicionc  facta,  idem  judex  nobilium  in  festo  beati  Slephani 
regis  proxime  preterito  ad  prefatum  Ladislaum  accessisset,  ipsuroque 
hie  Zagrabie  personaliter  repertum^  in  eo,  ut  ipse  predictas  sessiones 
jobagionales  per  ipsum  eidem  exponent!,  modo  quo  supra  impigno- 
ralas,  pacilice  et  quiete  remitteret  et  resignaret,  de  penisque  seu  obli- 
gaminibus litteris  annoiati  capituli  prenominatis  eidem  exponenii  con- 
gruam  et  omnimodam  reddere  deberet  et  teneretur  satisfaccionem 
ammonuisset;  qui  quidem  Ladislaus  nee  pretactas  sessionei  jobagio- 
nales eidem  expooenti  remittere  et  resignare  el  nee  de  pretaciis  penis 
seu  obligaminibus  raemoraii  exponent  is  aliquam  satisfaccionem  facere 
voluisset  et  nee  curasset,  sed  se  in  eisdem  penis  et  obligaminibus 
convinci  et  aggravari  permittens.  Datum  Zagrabie  lercio  die  diei  am- 
monicionis  prenotate.  Anno  domini  miilesimo  quadringentesiroo  sexa* 
gesimo  octavo, 

Originale  in  chartau  Tergo  impressa  tria  sigilla.  In  arch.  ven.  capft.  zagrab, 
Act.  Cap.  ant.  fasc.  76,  nr.  18. 


262. 

Anno  1468,  19.  scptembris.  ZAgrmbiae. 

A  CafiituU  zagrab.   cotUgio  praihmdari&rum  (Uchna  in  Maravce  ccditur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendarans 
tcnore  presencium  signiiicantes,  quibus  expedit  universis.  Quod  nos 
ea,  que  in  augmentum  cultus  divini»  ecclesieque  et  salntis  noslre  au- 
xilium  disponi  possunt,  sagaci  indagacione  animadvertentes  nullatenus 
dcbeant  protardari^  quodque  ea  non  tarn  salubriieT  tamque  diligenler, 


324  Doc.  26j,  —  An,  146^, 

nisi  per  prebendaries  chori  ecclesie  nostre  prefate  expediri  valeant 
atque  possint.  Eorum  paupertati  nichilominus  in  ea  parte  succurere 
cupientes,  ut  qui  prius  circa  cultum  divinum  eiusque  ministeria  dili- 
gentes  fuerant  comperti,  per  nos  tandem  remunerati  atque  dotati 
magis  pervigiles  eisdem  serviciis  divinis  insislerent,  eaque,  que  per 
nos  pluribus  intentis  curis  et  signanter  horis  canonicis  et  misse  beate 
virginis  Marie,  cum  quibus  onerati  non  sufficienter  provisi  fuerant, 
expleri  non  possent,  per  eos  accuracius  atque  diligencius  exequerentur. 
Nos  ex  unanimi  voto  nostro  atque  matura  deliberacione  prebabitis 
omnes  et  singulas  decimas  nostras  ad  porcionem  videlicet  dumtaxat  no- 
stram  in  districtu  de  Morawcha  concementes  et  provenire  solitas  atque 
consvetas,  eisdem  iure  perpetuo  et  irrevocabiliter  duximus  fore  con- 
cedendas  atque  donandas,  immo  concedimus  atque  donamus.  Harum 
nostrarum  sigilli  nostri  appensione  communitarum  vigore  et  testimonio 
litterarum  mediante.  Datum  feria  secunda  proxima  ante  festum  beati 
Mathei  apostoli  et  ewangeliste.  Anno  domini  millesimo  quadringente- 
simo  sexagesimo  octavo. 

£  libro  statatornm  coll.  Praebend.  saec.  XV.  In  arch,  honorab.  coll.  Praeb. 

263. 

Anno  1469,  16.  Angusti.  Nandoralbae. 

Georgius  Bradai,    qui  in   civitate    domum   emit,   ut  in  numerum  ctvhim 

asciscatur,  contendit, 

Nos  Gregorius  Bradacz  de  Ladomercz,  capitaneus  nandoralbensis. 
Circumspectis  et  honestis  viris,  judici  et  juratis  ac  universis  hospitibus 
civitatis  zagrabiensis ,  dominis,  amicis  et  fratribus  nobis  honorandis, 
salutem  cum  honore.  Circumspecti  domini,  amici  et  fratres  nobis  ho- 
norandi.  Constat  vobis  et  cuilibet  vestro,  quod  nos  quendara  fundum 
curie  in  medio  vestri  comparavimus  et  precium  eiusdem  fundi  ple- 
narie  persolvimus  et  ad  perpetua  nos  in  medium  vestri  transtulimus 
permansurum  et  moraturos.  Ideo  vestras  petimus  dominaciones,  ami- 
cicias  et  fratemitates,  quatenus  omni  vestro  adiutorio  et  auxilio  nobis 
adesse  velitis,  promittimus  enim  harum  serie  et  fide  nostra  mediante, 
ut  in  omnibus  secundum  jura  civitatis  vestre  procedere  et  obedire 
volumus  et  ad  omnia  jura  vestra  nos  obligamus,  harum  vigore  et 
testimonio  litterarum  nostrarum  mediante.  Datum  in  castro  Nandor- 
albensi  secundo  die  festi  Assumpcionis  gloriose.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  sexagesimo  nono. 

Originale  in  charta,  in  margine  inferiori  sigillum  impressum.  Exstat  etiam  in 
transnmpto  capituli  zagrab. 


Doc.  264.  —  Atu  14.6Q. 


3>S 


284. 

AoQO  1469,  3.  octobris*  Zagmbiae. 
Communitas  civifiUis  month  Greanm  cum  cafiiiuia  zagrak  fiacisdiur. 

Nos  tota  communitas  civium,  incalarum  et  inhabitatorum  civitatis 
*  gSlonlis  Grecensis  de  juxla  Zagrabiam.  Omnibus  Christi  fidelibus  pre- 
scntem  paginam  cerncntibus,  eiusque  noticiam  habituris.  salutem  in 
salulis  largitore-  Cum  igitur  nichil  sit  tarn  congruum  humane  fidei 
quin  et  quam  ea,  que  inter  homines  aguntur  £rma  et  illibaia  omni 
tempore  conserventur,  et  ne  in  oblivionem  forte  posterum  devenire 
poterunt,  litterarum  patroctnio  fulciantur.  Proinde  ad  universorum 
tarn  presencium  quam  futurorum  noticiam  harum  serie  volumus  de- 
venire:  qiioniam  hiis  diebus  videlicet  post  festum  beati  Michaelis  ar- 
changeli,  proxime  preteritum,  sevissimi  Turci,  inimtci  Crucifixi,  fideique 
et  religionis  christiane  perseculores  atque  devastatores  usque  vadum 
seu  portum  lluvii  Zawe  aplicuissent  et  advenissent,  cuius  iluvii  Zawe 
aqua  multura  decreverat  ct  immorata  extiterat»  ubi  muliitudo  chri- 
stianorum  utriusque  sexus  bominum  ex  ilia  parte  ipsius  fluvii  Zawe 
fugiendum  omnibus  bonis,  necnon  domibus  et  rebus  acrematis  et 
derelictis  affugissent,  ipsumque  flumen  Zawe  vix  transvadassent,  visis 
eciam  eotunc  validissimis  ac  impetuosis,  multiplicatisque  et  accensis 
ignium  flammis,  quorum  llamme  usque  ad  aera  celcstia  se  subleva- 
bant;  ex  quorum  Turcorum  sic  multiplicatis  insultibus  et  invasio- 
nibus,  necnon  devastacionlbus,  nobis  et  toti  communitali  dicte  civitatis 
tam  propter  paucitatem  bominum,  quam  et  carenciam  victualium 
terror  maxiraus  incumbebat.  Et  nisi  nutu  omnipotentis,  misericordisque 
dei,  inopinate  hiis  in  proxime  sequentibus  et  efluxis  diebus,  ipse  tor- 
rens  fluvii  Zawe  inundasset  et  accrcvisset,  nedum  nobis  el  huic  civi- 
tati  sed  et  eciam  toti  regno  periculum  et  exicium  finale  ingruebat 
et  inmincbat.  Et  quia  venerabiles  domini  canonici,  ceterique  viri  ec- 
cle^iaslici  de  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  videnles  et  persencientes 
ipsorum  Turcorum  inmanissimas  christianorum  invasiones  et  periclita- 
cioneSi  hominumque  utriusque  sexas  abducciones,  ignium  et  domorum 
combustiones,  propriis  eorum  in  personis  una  cum  familia,  armisque 
ac  rebus  et  bonis,  necnon  victualibus  ipsorum  in  auxilium  et  defen- 
sionem  nostram  et  ipsius  civitatis  apportatis  et  adductis,  contra  eosdem 
paganos  pugnaturi,  et  ipsam  civitaten  auxiliante  omnipotenti  creatore, 
toto  ipsorum  conamine  una  nobiscum  defensaturi  advenerant.  Quos 
nos  favorabiliter,  hilariterque  et  beolgne  assumpmentes  et  in  ipsam 
civitatem  ac  in  medium  nostri  intromiltentes,  hospicia  et  domos  no- 
stras  eisdcm   prebenies,  licet  cum  inter  nos  et  ipsam  communitateta 


326  Doc.  264,  —  An.  146 p. 


nostram  ab  una  et  ipsos  dominos  canonicos  de  dicto  capitulo  zagra- 
biensi  parte  ab  altera  ab  olim  et  dudum  tarn  pretextu  injuriarum, 
dampnorum,  nocumentorum,  rixarum,  controversionum,  dissensionum, 
necnon  differenciarum,  zyzanianimque  hactenus  et  usque  ad  hec  tem- 
pera quomodocumque  et  qualitercumque  et  per  quemcumque  in  ad 
factarum,  illatarum  et  patratarum,  factis  quoque  potenciariis,  aliisque 
quibusvis  malonim  generibus  per  eosdem  dominos  canonicos  de  capi- 
tulo zagrabiensi  ac  ad  ipsos  pertinentes  nobis  et  dicte  civitati  usque 
in  hodiemura  diem  quovismodo  illatis  et  irrogatis  et  signanter  in 
facto  excommunicacionis  cuiusdam  sentencie,  olim  per  condam  do- 
minum  Johannem  episcopum  zagrabiensem  pro  parte  et  ad  instan- 
ciam  ipsius  capituli  zagrabiensis  contra  nos  in  eo  videlicet  late  et 
fulminate,  ut  Hlii  nostri  usque  quartam  generacionem  ad  nuUos  gradus 
ac  ordines,  beneficiaque  et  feuda  ipsorum  in  medio  promoveri  et  op- 
tinere  non  potuissent  nee  valuissent,  litis,  dissensionis  et  controver- 
sionis  materie,  invidieque  fomites  et  rancoris  malicie  exorte  fuis- 
sent  ac  diucius  ventilate  et  protracte  extitissent.  Tamen  nos  cum  eis- 
dem  dominis  canonicis  de  dicto  capitulo  zagrabiensi  volentes,  cupi- 
entesque  et  onmino  desiderantes  amodo  deinceps  ac  imposterum  pacis 
et  amenitatis  pulchritudine,  necnon  tranquilitate  frui,  poliri,  gaudereque 
et  permanere,  omnia  premissa  in  alterutrum  mutua  vicissitudine  facta, 
patrata,  commissaque  et  exorta  dampna  juribus  nostris  possessionariis 
sedavimus  et  sopivimus,  ac  de  et  super  articulis  ac  clausulis  infra 
declarandis  et  lacius  speciiicatis  buiusmodi  pacem  et  firmam  concor- 
diam  cum  ipsis  dominis  de  dicto  capitulo  zagrabiensi  perpetue  dura- 
turam  immunius  fecimus  et  stabilivimus :  Item  primo,  quod  ipsi  do- 
mini  de  dicto  capitulo  zagrabiensi,  ipsorumque  tributarii  pro  tem- 
pore per  eosdem  constituti,  tributum  in  foro  annuali  seu  nundinis 
in  festo  sancti  Marci  ewangeliste  ac  aliis  diebus  ante  et  post  se- 
quentibus,  excepta  dumtaxat  consveta  porcione  eiusdem  tributi,  vulgo 
fylarschyna  vocata,  nobis  et  dicte  civitati  proveniente  et  spectante 
semper  salva  remanente,  recipere,  extorquere  et  exigere  poterunt  et 
valebunt  Item,  quod  antelati  domini  de  dicto  capitulo  zagrabiensi 
ipsorumque  tributarii  de  curribus  et  equis  per  cives  et  inhabitatores 
dicte  civitatis  ab  exteris  partibus  apreciatis  et  ad  ipsam  civitatem 
res  et  bona  per  nos  vel  alterum  nostrum  comparatas  et  addu- 
cendas,  nullum  tributum,  nullamve  tributariam  exaccionem  habere, 
exigereque  et  recipere  non  poterunt  nee  valebunt  modo  aliquali.  Hoc 
eciam  clare  declarato,  quod  si  ipsi  domini  de  dicto  capitulo  zagra- 
biensi, aut  tributarii  eorum  pro  tempore  constituti,  super  aliquibus 
rebus   per  nos   vel   alterum   nostrum  ab  exteris,  ut  premittitur,  p^- 


D&c.  264.  —  An.  1469. 


3»7 


libus  apredatis  et  ad  ipsam  civitatem  adducendis  suspidonem  super 
eo  haberent  vel  haberet,  quod  nos  aliquem  vel  aliquos  in  fraudcm 
huiusmodi  ipaorum  tribuii,  nostra  bona  aut  aUerius  nosiri  asserendo, 
Ubcrtare  voluerimus,  extunc  nos  aul  aller  nostrum,  juramento  raedi- 
ante  ad  suam  vel  eorum  expurgacionem  se  expurgare  coram  tribu- 
tario  eorum  tenebuntur  et  tenebitur.  Item,  quod  ipsi  dommi  dc  dicto 
capitulo  aut  dedmatores  eorum  tempore  vlndemii  in  konchis  et  locis 
in  tenilorio  ipsius  civitatis  nostre  dedmas  vini  seu  musti  exigenles, 
dura  et  quoadusque  in  ipsis  dedrais  et  konchis  in  exigendis  vinis  seu 
mustis  perseveraverint,  tam  nos  videlicet  cives  ac  eciam  inhabitatores 
et  incolas  dicle  dvttatis  pretextu  dumtaxat  debitorum  vini  et  non 
aliarum  rerum,  quam  eciam  homines  forenscs  seu  extraneos  racione 
quorumcumqae  debitorum  arestare ,  judicare ,  ipsorumque  judicio 
astarifacere  poterunt  et  valebant,  Universas  quoquc  litteras  causales, 
inquiiiiorias,  proiesiatoria^.  inhibitorias,  evocatorias,  insinuatorias.  ob- 
ligatorias,  ammonitorias,  judiciales,  obmissionales  et  sentencionale^  et 
alias  quaslibet  pro  parte  nostra  contra  ipsos  dominos  de  dicto  capitulo 
zagrabiensi  sub  quacumque  forma  verborum  confectas  et  emanatas 
seu  confici  et  emanari  procuratas,  demptis,  sic  ut  premittitur,  litteris 
nostris  factum  jurium  nostrorum  possessiona riorum  tangentibus.  vanas, 
frivolas,  mortuas,  cassas  et  innanes,  viribusque  carituras  penitus  reli- 
quimus,  ipsarumque  exhibitori  intra  et  extra  judicium  ubique  noci- 
turas  commisimus.  Super  quibus  omnibus  premissis,  supertus  speci- 
licatis  et  declaratis,  nos  communitas  dicte  civitalis  niontis  Grecensis 
ac  ipU  dommi  de  dicto  capitulo  zagrabiensi  premissis  motibus  et 
respectibus,  unionibusque  iniiis  et  faciis,  altematim  et  mutua  vicia- 
situdine  reddidimus  et  commisimus  fore  expeditos  pariter  et  quietost 
aliis  composicionibus  et  concordiis  nostris  prius  cum  eisdem  dominis 
de  dicto  capitulo  zagrabiensi  factis  et  habitis  in  earum  vigoribus 
semper  salvis  remancntibus.  In  quorum  omnium  robur  atque  testi- 
monium premissorum,  firmiialemque  perpetuam,  presenles  litteras  no- 
stras privilegiales  nostro  communi  sigillo  impendenii  consignatas  eis- 
dem dominis  de  dicto  capitulo  zagrabiensi  duximus  concedendas. 
Datum  feria  tercia  proxima  post  festum  beati  Jeronimi  doctoris  eximii. 
Anno  domini  miUesimo  quadringentesimo  sexagcsimo  nono. 


Originale  in  membriuia.    Zona  sericea  mbm  et  violAcen  ftppendet  absque  si* 
gfllo.  In  archir*  archiepisc,  ta^ab.  Politicum  fade,  I.  or.  5. 


D&c,  26^.  —  An.  iydp. 


265. 

Anno  1469,  3,  octobds.  Zagrabiae. 

Capitulum   zagrabiense    cum    communtUrte   civit    monfis    Grecettsis  isncHs 

tnjurih  paam  componiL 

Nos  capitulum  ecclesic  zagxabicnsis.  Notificamus  tenore  presen- 
cium  sigTiificantes,  quibus  expedit  universis:  quod  ne  rerum  gestarum 
series  propter  lluxibilitatem  diclim  labenlis  temporis  posteris  veniat 
in  oblivionem^  aut  quod  interdum  maxima  agendarum  rerum  exposdt 
necessitas,  varietate  redarguencium  mculpetur,  racione  dictante  decre- 
vimus  ea  litleiarum  testimonio  in  presencium  et  fulurorum^  quorum 
interest,  noticiam  devenire:  quomodo  sabbato,  secundo  videlicet  die 
festi  beati  Michaelis  archangeli.  tarda  jam  satis  hora  noctis  et  cunctis 
pene  quieijcentibus  et  soporatis,  adeo  maximum  rumorera  et  strepitum 
miscrabilium  personarum  seviciara  perfidorura  Thurkorum  undique 
fugiencium  et  timorosis  vocibus  perstrepencium  persensimus,  et  pre- 
sertim  quorumdam  ex  alia  parte  fluvii  Zawe,  cuius  aqua  illis  diebus 
multum  decreverat  et  minorata  fueral  adventancium,  qui  parentibus, 
coniugibus,  proHbus  et  omnibus  bonis  eorura  amissis  et  habitaculis 
eonim  per  eosdem  Turccs  concicmatis  senyviTi  auffugerant,  idipsum 
vociferantes,  quod  iam  maxima  muUitudo  Turkorum  et  notabilior 
pars  exercitus  eorum  alveum  fluvii  Zawe  per  proximum  nobis  portum 
transvadasset;  visis  eciam  eotunc  validissimis  et  muUiplicatis  accensis 
ignibuii,  quorum  flamme  vehementer  in  altitudinem  aieris  elevate, 
terrorem  maximum  nobis  et  omnibus  intuentibus  horrorem  maximum 
et  finale  excidium  minabantur,  quorum  formidabilis  metus,  timorque 
et  tremor  adeo  nos  attonitos  reddidit,  ut  quid  agere,  quove  diverti 
deberemus  prorsus  nesclreraus.  nobisque  in  tanto  discriminc  consti- 
tuiis  periit  orane  consilium  a  nobis,  nee  aliud  restabat  consilium,  nisi 
quod  unusquisque,  relictis  omnibus  bonis,  solum  de  proprie  persone 
salvacione  esset  solicitus*  Talique  sub  eventu^  tardissima  hora  noctis 
non  valenles  quoquam  longius  auffugere,  inevitabili  necessitate  metu 
mortis  pertingente,  in  civitatem  nobis  proximam  montis  Grecensis  con- 
fugere  compulsi  sumus;  quorum  cives  et  incole,  quamvis  alias  mutuas 
inimicicias ,  differencias  et  dissensiones  nobiscum  babuissent ,  nos 
tamen  eotunc  apertis  et  reseratis  portis  eiusdem  civitatis  satis  huma- 
niler  susceperunt*  doraosque  eorura  et  hospicia  nobis  et  noslris  hila* 
filer  tribuerunt.  Eaque  transacta  nocte,  et  die  sequenti  dominica  illu- 
scencenie,  non  minoris  pavoris  et  terror  is,  immo  multo  maioris,  ho- 
mines formidine  perculsi,  Turcos  vehementissime  nobis  apropinquasse 
afOrmabant  Ad   quorum  timorosam  turoullacioDem   nimio,   vehement 


D0€,  b6s   —  Am  i46p. 


3«9 


tique  terrore  perterriti,  cum  juribus,  reliquiis  sanctorum,  thezauro, 
calicibus^  et  aliis  bonis,  que  festinantissime  levari  facere  pro  tunc 
poteramus,  ad  eandem  civiialem  importantes  confugimus,  in  qua  uni- 
versa  eadem  bona  et  ad  presens  consistunt;  cura  pluribus  diebus 
precedenlibus  et  usque  ad  presens  tempus  circumquaque  in  vicinis 
noMs  locis  omnia  devastantes,  desolantes  et  concremantes,  infinilos  et 
innumerabiles  homines  ulriusque  sexus,  condicionis  et  etaiis  abdu- 
cunt ,  et  aliis  ac  aliis  predis  homtnum  et  animalium  aliquoctens 
associali?,  et  ad  eorum  tenutas  transmissis,  ipsi  denique  replicatis  vi- 
cibus  per  se  pro  similibus  perpetrandis  nepharie  sunt  regressi,  qui 
commuai  fama  pervolanle,  nee  hac  tantum  vice,  scd  sepius  invadere 
vellc  partem  istas  rcferuntur.  Quique  a  proximo  festo  beati  Johanois 
Baplisie  usque  prenolaiura  festum  beati  Michaelis  archangeli  vice  iam 
altera  in  hoc  raiserabile  regnum,  specialiter  et  paries  ultra  dictum 
fluvium  Zawe  reversi,  eisdem  totaliter  desolaiis,  infinitis  predis  ho- 
minum  et  animalium  abductis,  mansionibusque  hominum  ignis  voragine 
coQsumptis,  more  beluarum  seviencium  crudeliter  depopulali  sunt;  et 
nisi  nutu  misericordie  del  inopinale  hiis  proximis  diebus  fluvius  Zawe 
innundassef,  nedum  nos  et  ecclesia  nostra,  verum  toii  regno  finale 
periculum  inminebat.  Quibusquidem  periculis  et  aliis  pene  innuraera- 
bllibus  malis  undique  perspectis  et  in  acie  mentis  nostre  sane  pre- 
metilis,  formidanles,  nisi  deus  misertus  fuerit,  in  posterura,  uti  fa- 
matur,  multo  peiora  prioribus  tarn  nobis,  quara  rebus  et  bonis  no- 
stris  et  ccclesie  nostre  succedere  posse,  ab  ipsisque  iuxta  possibili- 
talem  nostra m  cum  auxilio  cunctapotenlis,  presidioque  araiconim  cu- 
pientes  precavere,  licet  ab  oHm  inter  nos  ab  una  et  prefatos  providos 
et  circumspectos  viros  cives,  incdtas  et  inhabitatores  et  totam  commu- 
nitatem  dicte  civitatis  mentis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam,  parte  ab 
altera,  tam  pretexlu  iniuriarum,  dampnorum,  nocumentorum,  rixarum» 
conlroversiarum,  dissensionura  et  dififercncLarum  hactenus  et  hucusque 
quomodocumque  et  qualilercumque  et  per  quemcuroque  modum  fac- 
tarum,  illatarum  et  patraiarum,  quam  eciam  hominum  interfeccionibus, 
vulneracionibus,  membrorum  mulilacionibus,  domorum  combussionibus, 
factis  potenciariis  ac  aliis  quibusvis  malorum  generibus  per  eosdem 
nobis  et  nostris  usque  in  hodiemum  diem  quovis  modo  irrogatis  et 
commissis  et  signanter  in  facto  excommunicacionis  cuiusdam  sentencie 
olim  per  condam  dominum  Johannem  episcopum  zagrabiensem  pro 
parte  et  ad  instanciam  dominorum  pro  tunc  de  dicto  capitulo,  no- 
stramque  et  nostrorum  successorum  ex  premissis  iniuriis  contra  eosdem 
cives,  incolas  et  Inhabitatores  ac  totam  communitaiem  dicle  civitatis 
raontis  Grecensis  late  et  fulminate  in  eo  videlicet,  ut  iliii  eorumdera 


330 


Do€.  26s*  —  Ah.  1469. 


usque  quartam  geneiacionem  ad  nullos  gjadus  ac  orpines,  tieneficiaqiie 
et  feuda  in  medio  nostri  promo veri  et  oplinere  potuissent  aut  valu- 
issent,  litis,  dissensionis  et  coDtroversionis  materia,  invidieque  foraes 
et  rancoris  malicie  exortc  fuissent,  ac  diucius  ventilate  et  protracle 
exlitissenl.  Tamen  nos  cum  eisdem  civibus  et  tola  coramuniiate  dicte 
civitatjs  montis  Grecensis  amodo  deinceps  et  in  antea  perpetuis  fu- 
turis  temporibus  volentes,  cupientes  et  omnino  desiderantes  tanquam 
cum  vicinis  nostris  pacis  ei  amenitatis  pulchritudine  frui,  potiri  et 
gaudere  ac  in  bona  concordia  permanere,  omnes  iniurias,  omaia 
dampna,  omniave  nocumenta  tarn  in  dicta  sentencia,  quam  eciam  aliis 
quibusvis  liiteris  et  literalibus  instrumenlis  spccificaias  et  nominaia, 
nobisque  et  predecessoribus  nosiris  per  ipsos  cives  irrogatas  et  illata, 
eisdem  civibus  et  toti  communitaii  prefate  civitaiis  moniis  Grecensis, 
demptis  juribus  nostris  possessionariis,  lemi^imus  et  relaxavimus  ac 
de  et  super  omnibus  premissis  eosdem  quietos  et  expedites  reddi- 
dimus  et  commisimus,  promitlentes,  quod  neque  nos  el  neque  nosiri 
successorcs  annotatam  sentenciam  contra  eosdem  cives,  incolas  el  in- 
habitalores  ac  totam  communitatem  dicte  civitaiis  montii  Grecensis. 
iiUosque  et  posieros  eorumdem  modo  quo  supra  latam,  ullo  unquam 
tempore  movere,  prosequi  et  procedere  cum  eisdem  volumus  et  neque 
valebunt  modo  aliquali,  Insuper  auiem  de  articulis  infra  nominandis 
et  declarandis  cum  eisdem  civibus  et  lota  communitaie  dicte  ctvitatis 
montis  Grecensis  laliter  concordavimus:  Item  primo,  nos,  nostrique 
tributarii  pro  tempore  per  nos  conslituti  et  nostros  successores  in  fu- 
turum  constituendi,  tributum  in  foro  annuali  seu  nundlnis  in  festo 
sancti  Marci  ewangeliste  ac  aliis  diebus  ante  et  post  sequenlibus,  ex- 
cepta  dumlaxat  consvcta  porcionc  eiusdem  tributi  phylarschyna  vocata, 
dicte  civiiati  proveniente  et  spectante  salva  remanentc,  recipere,  ex- 
torquere  et  exigere  poterimus  et  valebimus.  Item,  quod  nos,  nostrique 
tributani  de  curribus  et  equis  per  cives  et  inhabitatores  dicte  civi- 
laiis  ab  exteris  partibus  appreciatis  et  ad  ipsam  civitatem  eorum 
montis  Grecensis  res  el  bona  per  eosdem  vel  eorum  alterum  compa* 
rata  et  adducenda,  nullum  tributum,  nulla^nve  tributariam  exaccionem 
habere,  exigere  et  recipere  poterimus  et  valebiraus  et  nee  valebunt 
modo  aliquali.  Hoc  tamen  clare  specificato,  quod  si  nos  vel  nostri 
tributarii  super  aliquibus  rebus  et  bonis  per  eosdem  cives  et  inha- 
bitatores dicte  ci%4tatis  vel  eorum  alterum  ab  exteris,  ut  premitiitur> 
partibus  appreclatis  et  ad  ipsam  civitatem  adducendis,  suspicionem 
super  eo  habuerimus  vel  habuerit,  quod  aliquem  vel  aliquos  In 
fraudem  huiusmodi  nostri  tributi,  sua  bona  asserendo,  libertare  fo» 
luerint   vel   voluerit,   cxtunc   talis  aut   tales  juramento   medianie  ad 


Doc,  266,  —  An.  r^dp.  331 

suam  vel  eorum  expurgacionem  se  expurgare  coram  diclo  nostro  tri- 
butario  teneantur  et  teneatur.  Item,  quod  nos  et  decimatores  nostri 
tempore  vindemii  in  konchis  et  locis  in  territorio  ipsius  civitatis  de- 
cimas  vini  seu  musti  exigentes,  dum  quoadusque  in  ipsis  decimis  et 
konchis  in  exigendis  vinis  seu  mustis  permanserint,  tam  cives,  incolas 
et  inhabitatores  dicte  civitatis  pretextu  dumtaxat  debitorum  vini  seu 
musti  et  non  alianim  rerum,  quam  eciam  homines  forenses  seu  ex- 
traneos  racione  quorumcumque  debiiorum  arestare,  judicare,  nostroque 
aut  eorum  judicio  arestinafacere  poterimus  et  valebunt.  Universasque 
et  quaslibet  litteras  causales^  inquisitorias,  evocatorias,  insinuatorias, 
protestatorias,  inhibitorias,  obligatorias,  amonitorias,  judiciales,  obmis- 
sionales,  et  sentencionales,  aliasque  quaslibet  4am  ecclesiasticas  quam 
seculares  pro  parte  nostra  contra  ipsos  cives  et  totam  communitatera 
dicte  civitatis  mentis  Grecensis  sub  quacumque  forma  verborum  ema- 
natas  et  confectas  seu  confici  et  emanari  procuratas,  demptis  litteris 
nostris,  factum  jurium  possessionariorium  tangentibus  et  concernentibus, 
vanas,  frivolas,  mortuas,  cassas  et  innanes,  viribusque  penitus  carituras 
ac  ipsarum  exhibitoribus  ubique  tam  in  judicio  quam  extra  judicium 
nocituras  reliquimus  et  commisimus;  aliis  composicionibus  et  concor- 
diis  nostris  prius  cum  eisdem  civibus  et  tota  communitate  dicte  civi- 
tatis mentis  Grecensis  factis  et  habitis  in  eorum  vigoribus  semper 
salvis  remanentibus.  Harum  nostrarum,  quibus  sigillum  nostrum  est 
appensum,  vigore  et  testimonio  litterarum  mediante.  Datum  feria  tercia 
proxima  post  festum  beati  Yheronimi  doctoris.  Anno  domini  mille- 
simo  quadringentesimo  sexagesimo  nono. 

Originale  in  membrana.  Sigillum  avulsum.   In   arch.  lib.  reg.  civ.  zagrab.,  ac 
par  in  archiv.  ven.  Capit.  zagrab    Fasc.  10.  nr.   14. 


266. 

Anno  1469,   17.  novembris.  Budae. 

Mathias  rex  ad  supplicationem  capituli  conccdit  ex  speciali 
gratia,  ut  cum  prope  Turcorum  incursiones  fierent,  capitulum  se- 
pibus  circumdare  et  munire  fossatis  liceat,  ac  propugnaculis,  illudque 
possideat. 

Georgii  Marcelovid:  Regesta,  ut  supra. 


333  Doc.  26J.  —  Ah.  14.70. 


2ssn. 

Anno  1470,  12.  Augusti.  Zagrabiae. 

Coram  capitulo  zagrabUnsi  communitas  civitatis  intercessionem  facit,  quod 
a  jobagionibus   de   Bozjakovina   civium  armcnta  in  pabulo  armata  manu 

ercpta  sunt 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes,  quod  circumspectus  vir  Conradus  Ravsar,  judex  civitatis 
montis  Grecensis  de  juxta  Zagrabiam,  in  persona  tocius  communitatis 
eiusdem  civitatis  raontis  Grecensis,  nostram  personaliter  veniens  in 
presenciam,  universos  cives,  populosque  et  jobagiones  ac  totam  com- 
munitatem  ad  castellum  Bosyako  vocatum  spectantes,  in  eo  inhibuisset 
et  interdixisset,  ne  iidem  universi  universaliter  et  singuli  singulariter, 
aut  quicumque  ex  eisdem  universos  boves  et  pecora  ac  animalia  que- 
libet  aut  quodcumque  ex  eisdem  animalibus  dicte  civitatis  montis 
Grecensis,  quos  et  que  iidem  populi  et  jobagiones  ac  tota  communitas 
ad  ipsum  castellum  Bosyako  vocatum  pertinentes  adunatis  sibi  Stephano 
Kys  et  Johanne  Paloczky  castellanis  de  eadem  Bosyako,  die  sabbati  pro- 
ximo post  festum  beati  Laurencii  martiris,  proxime  preteritum,  in  campo 
dicte  civitatis  montis  Grecensis  manibus  armatis  et  potenciariis  more 
predonico  recepissent  et  abduxissent,  interim  et  tamdiu  alicui  darent, 
traderent,  dispergerent  aut  in  usum  suum  converterent,  donee  et  quo- 
usque  prefata  communitas  civitatis  montis  Grecensis  causam*  ipsius 
spolii,  huiusmodique  violacionis  libertatis  sue  domino  nostro  regi  aut 
magnifico  domino  Blasio  Magyar  regnorum  Bozne,  Dalmacie,  Croacie, 
et  Sclauonie  bano,  scire  et  intelligere  dare  poterit.  Arestassetque 
eosdem  boves  et  animalia  predicta  apud  dictos  cives,  populos  ac  totam 
communitatem  ad  dictum  castellum  Bosyako  vocatum  pertinentes,  ne 
usque  tempus  prenotatum  ex  eisdem  bobus  et  animalibus  aliquod 
perdi  et  a  civibus  annotate  civitatis  montis  Grecensis  alienari  vide- 
atur,  immo  inhibuit,  interdixitque  et  arestavit  coram  nobis  testimonio 
presencium  mediante.  Datum  in  festo  beate  Clare  virginis  et  martiris.  {sic). 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo. 

Originale  in  charta.  A  tcrgo  Testigium  impress!  sigilli.  In  archiv.  incl.  Acad. 
Scient.  Slavor.  merid. 


Dot,  268.  26g,  —  An.  14 


333 


268 

Anno  1 47 It  2   janoarii,  Buclae. 

Capitulum  queritur  Mathiae  regi,  quod  in  ipsoriim  ct  praeben- 
dariorura  domibus  et  curiis  ac  boais  capitularibiis,  per  saepissimos 
descensus  exercituum,  magnae  desolaiiones  factaesint;  rex  itaque  pro- 
hibet  banis  et  capitanels  regni,  ut  etiam  in  possessionibus  canoni- 
corura  et  praebendariorura  contra  voluntatem  eorum  cum  comitibus 
descendere  audeant 

Geor^i  Murcelovi6:  Regesta,  ut  supra. 


269. 

Anno  1471,  25,  martii,  Caktorajae. 

Coram  noiarw  publico  dtkcti  (apituli  zagrabiertsis  postulant,  ut  yij,  flon^ 
quos    Fridericus^  Lamberger    kgavit  ^   eccknae    caihedrali   quam   primum 

tradaniun 

In  nomine  domini.  Amen.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringen- 
tesimo  septuagesimo  prime,  indiccione  quarta,  die  vero  lune,  vige- 
sima  quinta  mensis  marcii,  bora  duodecima  vel  quasi,  in  castro  Cstha- 
kentum  sub  turre,  dioecesis  zagrabiensis ,  pontificatus  autem  sane- 
tissimi  in  Christo  paths  ac  domini  nostri,  domini  Sixti,  divina  provi- 
dencia  pape  quarti,  anno  eius  primo,  in  mei  notarii  publici,  tcstiumque 
infrascriptorum  presencia  constituti  personaliler  venerabiles  viri,  do- 
mini: Bartbolomeus  cantor,  Sigismundus  Topnaw  in  Varosd  et  Mar- 
tinus  de  Waska  archidiaconi  et  canonici  ecclesie  zagrabiensis,  omnibus 
melioribus  raodo,  via,  forma,  jure  et  causa,  quibus  id  melius  et  effi- 
cacius  debuerunt  et  potuerunt,  requisiverunt  per  omnia  in  persona 
capituli  ecclesie  zagrabiensis  nobiles  viros  Vlricum,  Fledericum  el  Caspar 
Lamberger,  fratres  condam  Frederici  Lamberger,  tamquam  dispen- 
satores  sive  curatores  uxoris,  heredumque  suorum  ac  bcnorum  per 
ipsum  Fredericum  relictorum,  quatenus  septingentos  tredecira  florenos 
auri  puri,  justi  et  boni  pendens,  de  rebus  et  bonis  per  Henricum 
condam  Entzesdorf  in  ultima  sua  voluntate  ad  fabricam  ecclesie  za- 
grabiensis predicte  legatos  et  teslamentaliter  ordinatos,  quos  idem 
condam  Fridericus  {Lamberger)  sc  tenebatur  dicte  ecclesie  zagrabiensi 
exolverent  ac  de  eisdem  salisfaccionem  impenderent  pro  ipsius  lestatoris 
anime  salutem.  Quiquidem  Vlricus,  Fledericus  ac  Caspar  Lamberger  ad 
requisicioncm  huiusmodi  factam  responderunt,  quod  pecuniam  inexe- 
cutam predictos  sc plingeotos  tredecim  florenos  auri  assignare 


334  J^<*^'  ^o.  —  An,  14.71. 

vellent  pocius  Wilhelmo  nato  condam  Henrici  Entzesdorf ,  sibique 
eandem  ....  prout  heredi  ad  dicte  eccle<ie  fabricam  distribuendam 
et  alien  nulli.  Domini  vero  cantor,  archidiaconi  et  canonici  ex  ad- 
verso  replicando  dixerunt,  prenominatam  pecunie  summam  ecclesie 
sue  legatam,  nee  umquam  de  volunlate  lestatoris  fuisset  eandem  per 
Wilhelmura  filium  suum  ad  dicte  ecclesie  fabricam  ad  distribuendum 
fuisse  commissam,  quod  si  hoc  de  voto  suo  fuisset,  idem  (in  ultima 
voluntate)  expressisset 

Originale   in  membrana  satis  lacenim  et  maacum.    A    zona    sericea  rubra  et 
violacea  appendet  sigillum.  In  archiv.  ven.  Capit.  zagrab. 


270. 

Anno  1471*  I.  octobris.  Budae. 

Mathias,  Hungariae  etc.reXy  miliUs  in  canonicorum  curiis,possesstonibusque 

collocari  vetat 

Commissio  propria  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
magnificis  Blasio  Magyar  et  Damiano  Horvath  regni  nostri  Sclauonie 
ban  is  vel  eorum  vicebanis,  salutem  et  graciam.  Exponitur  nobis  in 
per<nnis  fidelium  noslrorum  honorabilis  capiluli  ecclesie  zagrabiensis 
ad  moJum  gravis  querele,  quod  vos  hiis  temporibus  proxime  Iransactis 
homines  et  familiares  vestros  in  propriis  domibus  et  curiis  dominorum 
eiusdem  capituli  contra  voluntatem  eorumdem  sepius  descensum  facere 
permisissetis,  per  quos  non  mediocra  dampna  atque  opprobria  eisdem 
dominis  inferri  facere  misissetis.  Novissime  eciam  homines  vestros  ad 
possessionem  eiusdem  capituli  Thoplyka  vocatam,  in  comitatu  waros- 
diensi  existentem,  more  exercituancium  transmisisseiis,  per  quos  prop- 
tier  quandam  taxam  per  vos  ad  bona  ipsius  capituli  contra  liber- 
tates  eiusdem  sibi  a  divis  regibus  Hungarie,  nostris  scilicet  predeces- 
soribus  superinde  concessas,  impositam,  prope  viginti  homines  simi- 
liter in  eadem  possessione  et  suis  pertinenciis  commorantes  nece  mise- 
rabili  interficere  permisissetis,  multa  quoque  alia  mala  atque  dampna 
ipsi  capitulo  fecissetis,  facereque  niteremini  in  preiudicium  ipsorum 
et  dampnum.  Quare  supplicatum  est  per  maiestatem  nostram  ipsi 
capitulo  superinde  opportune  proviieri.  Unde  nos  sicuti  neminem  sub- 
ditorum  nostrorum,  sic  nee  prefatos  exponentes  contra  ipsorum  liber- 
tates  per  quemqiam  iniuste  opprimi  volentes,  fidelitati  vestre  harum 
«^rie  strictissime  mandamus,   quatenus   amodo   in  antea  ad    domos   et 


Doc,  2fT,  —  AlU  1472* 


335 


curias  eiusdem  capitult  vos  personal  iter  contra  voluntatem  eiusdem 
non  descendalis,  hominibusque  vestris  ibidem  descensum  facere  nulla- 
tenus  permittatis,  prefalann  eciam  taxara,  modo  premisso  ad  bona 
eiusdem  capituli  iniusle  imposilam,  exigere  el  exiorquere  vel  idem 
aut  homines  suos  propter  non  solucionem  eiusdem  quoquomodo  mo- 
lesiare  et  dampnificare  de  ceteroque  aliam  taxam  super  bona  eiusdem 
contra  libertates  eiusdem  premissas  imponere  quoquomodo  presumatis 
aut  sitis  ausi  modo  aliquali,  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis/ 
Datum  feria  tercia  proxima  post  festum  beati  Michaelis  archangeli. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  sepiuagesimo  primo.  Regni 
nostri  anno  quartodecimo,  coronacionis  vero  octavo. 

Originale  in  charts.     In  margiue  inferiort  impressum  est  sigillum.     In  aicb« 
veo.  Cap.  ZAgrab.  Act*  cop.  ant.  fasc.  I.  nr.   12. 


271. 


A|ttko   1472.  20.  mail.  Budae, 

^'Maihia,  Ilurtgariae  etc*  regi,   communUas   civitatis  a  praveniibus  mar- 
dtiiinalidiis^  omnibus  faxts^  coNiributlontqut  extraardinaria  solve miis,  Hberatur, 

De  oommissioiiA  propria  domini  regit. 

Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Tenore  pre- 
sencium  significamus  quibus  expedit  universis,  quod  nos  turn  ad  non- 
nullorum  (idelium  nostrorum  huraillime  supplicacionis  instanciam  per 
eos  pro  parte  fidelium  nostrorum  prudentum  et  circumspectorum 
judicis,  juratorum,  ceterorumque  civium  et  communitatis  civitatis  no- 
stre  mon»is  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam  nostre  propterea  porrecte 
maiestati,  turn  eciam  con^^ideralis  fidelium  obsequiorum  mentis  eo- 
rumdem  civium,  que  iidem  primum  predecessoribus  nostris  regibus 
Hungarie  et  sacre  corone  regni  nostri  et  tandem  eciam  maiestati  no- 
stre sub  diversitaie  temporum  atque  locorum  exhibuissent,  et  precipue 
consideratis  illis  oppres<ionibus  et  calaraitatibus,  necnon  sumtibus  et 
cxpensis,  quas  pro  defen^ione  et  conservacione  illius  civitatis  nostre, 
que  cottidie  hoslibus  fidei  obiecta  est,  fecissent;  volentes  igilur  ipsis 
civibus  et  communitati  pro  tantis  ipsorum  serviciis  saltem  in  aliquo 
graciam  nostram  regiam  ostendere,  ut  in  poslerum  eo  fervenciores 
ad  servicia  nostra  reddantur,  eosdem  cives  et  communitatem  dicte  civi- 
tatis nostre  tnontis  Grecensis  scilicet  incolas  in  suburbio  eiusdem 
commorantes,  presentes  et  futures,  a  solucione  tam  proventuum  mar- 
durinalium  nobis    et    fisco   nostro   provenire  debencium,  quam  eciam. 


336  Doc,  2J2,  —  An,  14,72. 

omnium  taxarum  seu  contribucionum  extraordinariarum  et  aliarum 
quarumvis  solucionum  in  medium  regnicolarum  regni  nostri  Sclauonie 
quantumque  et  quomodolibet  fiendarum  et  imponendarum  ex  gracia 
speciali  et  auctoritate  nostre  celsitudinis  in  perpetuo  graciose  exi- 
mendos  duximus  et  supportandos,  immo  eximimus  et  supportamus 
presencium  per  vigorem.  Quocirca  vobis  fidelibus  noslris  magnificis 
banis  vel  vicebanis  dicti  regni  nostri  Sclauonie,  necnon  comitibus  vel 
vicecomitibus  et  judicibus  nobiliura  comitatus  zagrabiensis,  item  uni- 
versis  et  singulis  dicatoribus  et  exactoribus  huiusmodi  proventuum 
mardurinalium  necnon  taxarum  et  quarumlibet  aliarum  solucionum 
in  prefato  comitatu  zagrabiensi  pro  tempore  constitutis,  presentibus 
et  futuris,  presencium  noticiam  habituris,  firmissime  precipientes  com- 
mittimus  et  mandamus  quatenus  amodo  deinceps  prefatos  cives  et 
incolas  ac  communitatem  dicte  civitatis  nostre  montis  Grecensis  pro 
tempore  in  eadem  commorantes  ad  solucionem  huiusmodi  proventuum 
mardurinalium  ac  quorumlibet  taxarum  extraordinariarum  quando- 
cumque  et  qualitercumque  in  medium  regnicolarum  dicti  regni  nostri 
Sclauonie,  ut  premisimus,  imponendarum  ad  solvendum  eosdem  in 
medium  ipsorum  regnicolarum  nostrorum  artare  et  compellere  aut 
eosdem  propterea  in  personis,  rebusque  et  bonis  ipsorum  quibusvis 
contra  formam  premisse  nostre  exempcionis  'impedire,  molestare  seu 
quosvismodo  dampnilicare  nusquam  et  nequaquam  presumatis,  nee 
s.tis  ausi  modo  aliquali,  gracie  nostre  sub  obtentu.  Presentes  autem, 
quas  sigillo  nostro  in  pendenti  communiri  fecimus,  post  earum  lec- 
turam  reddite  presentanti.  Datum  Bude  feria  quarta  proxima  post 
festum  Penthecostes.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  sep- 
tuagesimo  secundo.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  quinto- 
decimo,  coronacionis  nono,  Bohemie  vero  quarto. 

£  transumpto  capituli  zagrabiensis  de  anno  1473.  et  regis  Vladislai  de 
anno   1505.  In    archivio    lib.  reg.civit.  zagrab. 

272. 

Anno  1472,  20.  maii.  Budae. 

MathiaSy  Hungariae  etc,  rex,  mandat  capitulo  albensi,  ut  civitas  montis 
Grecensis  in  legittimam  possessionem  KraljcveCy  Cerje,  Kobiljak  etc,  statuaiur. 

Mathias  del  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
capitulo  ecclesie  albensis,  salutem  et  graciam.  Cum  nos  consideratis 
fidelitate  et  serviciis  fidelium  nostrorum  circumspectorum  judicis, 
juratorum,  ceterorumque  civium  civitatis  nostre  montis  Grecensis  de 
juxta   Zagrabiam ,   per    eos   nobis   exhibitis,    possessiones  Kralewcz, 


Dm.  272.  —  An.  i^j2. 


337 


Oserye,  Kobilya,  Zwiblya,  Narth,  Pctrowyna,  Syllakowyna  et  Hraschya 
vocaias,  omnino  in  comitaiu  zagrabiensi  existentes,  habitas,  in  quarum 
pacifico  dominio  prefali  cives  predecessores  suos  ab  antiquo  persti- 
tisse;  sed  tandem  preteritis  disturbiorum  leraporibus  per  nonnullos 
deten tores  earumdem  qualttercumque  minus  iuste  ab  ipsa  civitate  no- 
stra occupatas  et  alienatas  fofe  asserunt  Iteip  tptum  et  opif^  jas 
nostrum  regium,  si  quod  in  prefatis  possessionibus  quaUtercumque 
haberemus  aut  noslram  ex  quibuscumque  cassis,  viis,  modis  et  raci- 
onibus  qoncerneret  maiestatem,  simul  cum  cunctis  earumdem  ^tilita- 
tibu$  et  pertinenciis  quibuslibet  premissis,  sic  ut  prefertur,  stantibus 
et  habentibus,  memorate  civitati  nosire  monlis  Grecensis  et  per  coi^- 
sequens  civibus  et  hospitibus  in  eadem  pro  tempore  commorantibuSi^^ 
vigore  aliarum  litterarum  nostrarum  donacionalium  exinde  confec- 
tarum  in  perpetuum  contulerimus,  velimusquc  eosdem  in  dominiuni 
earumdem  per  nostrum  et  vestrum  homines  legittime  facere  ^ntro- 
duel  Super  quo  fidelitatl  vcstrc  mandamus,  quatenus  vestrum  mit*, 
tatis  hominem  pro  tcstimonio  fidedignum,  quo  presenle,  Iwek  de  Bre- , 
zowycza,  sqw  Martinus  de  Schytaryewo,  vel  Michael  Bencekowyth^ 
aut  Petrus  de  Kayenik,  seu  Valentinus  de  Chernkowcz,  aut  Stephanus 
de  Adamowcz,  aliis  absentibus,  homo  noster,  ad  facies  prescriptarum 
possessionum  vicinis  et  commetaneis  earumdem  universis  inibi  legi- 
time convocatis  et  presentibus  accedendo,  introducat  memoratos  cives 
et  communitatem  dicte  dvilatis  in  dominium  earumdem,  statuatque 
pasdem  eisdem  simul  cum  dicto  jure  nostro  regio  in  eisdem  habitp 
kc  cunctis  earumdem  utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet  premisse 
nostre  nove  donacionis  titulo  perpetue  possidendas,  si  non  fuerit  con- 
iradictum;  conlradictores  vero,  si  qui  fueiint^  evocet  eosdem  contra 
annotatos  cives  in  presenciam  banorum  vel  vicebanorum  regnl  nostri 
Sclauonie  ad  terminum  competenlem,  racionem  sue  contradiccionis 
reddituros.  Et  post  hec  huiusmodi  introduccionis  et  statucionis  seriem . 
cum  contradictorum  et  evocatorum,  si  qui  fuerint,  vicmorumque  et  ^ 
commetaneorum,  qui  premisse  statucioni  inter  erunt  norainibus,  term  It 
noque  assignato  eisdem  banis  vel  vicebanis  nostrif  fideUter  rescribatif^^^ 
Datum  Bude  leria  quarta  proxima  post  feslum  Penlhecostes.  Anno 
domini  millesimo  quadringenlesimo  septuagesimo  secundo.  Regnorum 
nostrorura  aimo  Hungarie  etc.  quintodecimo,  Bohemie  vero  quarto* 

(A  icrgo).   Fidelibus   nostris  capitulo   ecclesie   albensis  pro   cir- 
cumspectis  judice,  jural  is,   cetcrisque  civibus  civiiatis  nostre    inontiff  ^ 
Grecensis,  introductoria  et  statulona. 

Qrigtasile  in  cbarU^  esitat  eciam    in    Inm^umpto    capilvli   albcasts  de   anna 
1^7^  la  lu'du  Ul>.  r«g,  QT,  s«giabt 


338 


Doc,  S^J.  —  An.  14^2. 


273. 

Anno  1472,  20.  mail.  Budae. 

Mathias^  Hungariae  etc,  rex,  mandate  capituh  alhtmi,  ut  imnnmnitas  mantis 
Grtcensis  in  legittimam  possessionem  Dedidi^   Cmomerec  etc,  sfatmitun 

Matbias  dei  gracia  rex  Ilungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  noslris 
capirulo  ecclesie  albensis,  salutem  et  graciam.  Cum  nos  considcratis 
fidelitate  et  serviciis  fideliura  nostronira  ciTCumspectorum  judicis,  ju- 
ratorum,  ceterorumque  civium  civitatis  nostre  montis  Grecensis  de 
jtixta  Zagrabiam,  per  cos  nobis  exhibitls,  possessiones  Dedycz,  Cber- 
nomercz,  Bytbek  et  Nouak  vocatas,  oninino  in  territorio  civitatis 
nostre  existcntes,  babitas,  in  quarum  pacifico  dominio  prefati  cives 
predccessores  suos  ab  antique  perstitisse,  sed  tandem  preteriiis  di- 
sturbiorum  icmporibus  per  nonnullos  detentores  eanimdem  qualitCT- 
cumque  minus  juste  ab  ipsa  civitate  nostra  occupatas  et  alienatas 
fore  asserunt,  et  insuper  quoddam  vadum  Kyralrew  vocaturo,  in 
fluvio  Zawe  babilum,  ad  castrum  nostrum  Medwe  pertinens,  de  ipso 
castro  nostro  Medwe  sequestrantes,  item  totum  et  omne  jus  nostrum 
regium,  si  quod  in  prefatts  possessionibus  et  vado  qualitercuraque 
baberemus,  aut  nostram  ex  quibuscumque  causis,  viis,  modis  et  ra- 
cionibus  concernerel  maiestatcm,  simul  cum  cunctis  earuradem  et 
eiusdem  vadi  utilitatibus,  fruciuositatibus  et  pertinencits  quibuscumque 
premissis,  sic  ut  prefertur,  stantibus  et  se  babentibus,  memorate  ci- 
vitali  nostre  montis  Grecensis  et  per  consequens  civibus  et  bospiiibus 
in  eadem  pro  tempore  commorantibus,  vigore  aliarum  litterarum  no- 
strarum  donacionaliura  exinde  confectarura  in  perpetuum  contuleiimus. 
velimusque  eosdem  in  dominium  earumdem  et  eiusdem  per  noslium 
et  vestrum  homines  legittime  facere  iniroducL  Super  quo  lidelitaii 
vestrc  mandamus,  quatenus  vestrum  miltatis  bominem  pro  testimonio 
fide  dignum,  quo  presente,  Iwek  de  Brezowycha,  vel  Micliael  Bena- 
kowycb,  aut  Petrus  de  Kayenyk,  seu  Valenlinus  de  Chernkowcz,  sin 
Martinus  de  Scbytaryewo  aut  Stephanus  de  Adamowcz,  aliis  absen- 
tibus,  bomo  noster,  ad  facies  prescriptarum  possessionum  et  dicti  vadi 
Ticinis  et  commetaneis  eiusdem  universis  inibi  legiliime  convocatis  et 
presentibus  accedentes,  inducat  memoratos  cives  et  communitatem  in 
dominium  earumdem  et  eiusdem,  siatuatque  easdem  et  idem  eisdem 
simul  cum  dicto  jure  noslro  regio  in  eisdem  babito  ac  cunctis  ca- 
rundem  et  eiusdem  utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet  premisse 
nostre  nove  donacionis  titulo,  perpetuo  possidcndas,  si  non  fueril  con- 
tradictura.  Contradictores  vero,  si  qui  fuerint^  evocct  eosdem  contra 
annotalos  cives  in  prescnciam  banorum  vel  viccbanomm  legnl  nostri 


Doc,  2J4..  —  An.  1472. 


339 


Sclauonie  ad  termintim  oorapetentem,  racionera  contradiccionis  eorum 
reddituros.  El  post  bee  huiusmodi  introd^iccionis  et  statucionis  seriem 
cum  contradictorum  et  evocalorum,  si  qui  fuerint,  vicinorumque  et 
commetaneoTuirij  qui  premisse  slatucioni  inlererunt  noininibus,  lermi* 
noque  assignato,  eisdem  banis  vel  vicebanis  suo  modo  rescribalis. 
Datum  Bude  feria  quarta  proxima  post  festum  Penthecostes.  Anno 
domini  milJesimo  quadringenlesimo  septuagesirao  secundo,  Regnorum 
nostrorum  anno  Hungarie  etc  quintodecimo,  Bohemie  vero  quarto^ 

(A  tcrgo).  Fidclibus  nostris  capitulo  ecclesie  albensis  pro  circum- 
spectis  judice,  juratis  ceterisque  civibus  civitatis  nostre  montis  Gre* 
censis,  introductoria  et  statutoria. 

Ori^DAle  in  chart  a.  In  tnargiae  mferiorl  imprtssum  est  sigiUam.  Id  arcbiv. 
lib.  ttg  civit*  £agrab« 


274. 

Anno  1472,  20.  mail,  fiudae 
Maihias,  Hungariae  etc,  rex,  communitati  civitatis  ertpias  posscssianes  De- 
di^if  Cemomerec  Biiek  etc.  reddii. 

N08  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Memorie 
commendamus  tenore  presencium  significantes,  quibus  expedit  uni- 
vcrsis.  Quod  cum  gloria  regum  in  multitudine  populorum  ac  decus 
et  robor  regnorum  in  diviciis  ac  amplitudine  consistant  civitatum, 
expedit  principibus  omm  diligencia  intendere  populis  servandis  et 
beneficiis  augendis  ac  civitalibus  magnificandis,  utpote  ex  quibos  pre- 
missa  regum,  regnorum  commoda  proceiant,  quatenus  principantis 
ex  hoc  et  laudetur  discreta  providencia  et  status  utilitatem  augmen- 
tumque  sumat.  Qua  de  re  grata  consideracione  pensamus  multimoda 
serviciorum  genera^  que  ci vitas  nostra  montis  Grecensis  de  iuxta  Za- 
grabiam,  cuius  cives  et  communitas  predecessor ibus  nostris  regibus  et 
regno  nostro  Hungarie,  ac  eius  sacre  corone  semper  integra  mente 
fideles,  ut  veridico  tcstimonio  docemur,  primum  ipsis  predecessoribus 
nostris  regibus  et  tandem  nobis  in  rebus  diversis  et  muliimodis  diver- 
sitatum  et  guerrarum  tempore  adeo  constanter  exhibucrunt,  ut  quamvis 
sepius  a  nonnuUis  pravis,  regios  honores  ac  stalum  persequentibus 
Yiris,  impugnaciones  pessimas,  dampna  rerum,  pericula  personarum 
ac  alias  adversas  calamitates  et  multas  iniurias  susceperint,  numquam 
tamen  a  vere  iidei  semita  visi  sunt  deviasse,  sed  eo  clarior  eorum 
fides  evasit,  quo  incommoda  suscepit  graviora,  Consideravimus  quoque 
non  parvas  expensas  ipsorum  civium  et  civitatis  predicte,  quas  llde^ 
pro  conservandis   castrls  regni  nostri  Bozne  hiis  temporibus   pxc^  V^ 


340  Doc,  J?7^  —  An,  1472. 

• — 7"< — T .    '  — —I .    ■  \  — 

nore  nostri  nominis  liberaliter  et  copiose  fecerunt,  pro  quibus  otn- 
nibus  ac  fedam  iit  reccnnpensam  et  satirfacciotietti  Oltihitrta  pti^tttiis- 
safarti*  ejtpensanim  civitim  et  clvitatis  predi<:te,  et  nichJlomitltid  ecr^ 
respectu,  lit  cives  prtfati  civitatem  ipisorum  amplificdi:^,  ciTibus'^feft ' 
edificiis  commTitairi  valeant,  possessiones  Dedych,  ChemomeTC2i,  Bythfelt 
et  Nowak  Vocatas,  omnino  in  territorio  dicte  civitatis  exlstente^  et 
habitas,  in  quarntn  pacifico  dominio  prefati  cives  pred^ce^sores  snbd' 
ab  antiqtio  perstitisse,  sed  tandem  preteritis  disturblonitn  tempoiilitts' 
per  nonnulos  detentofes  eanimdem  qualitercumqixe  miliiis  jUste  ab 
ipsa  cititate  nostra  occupatas  et  alienatas  fore  asserunl.  Item  totum 
et  omne  ius  nosttum  regium,  si  quod  in  prefatis  possessionibus  qualiter^" 
cumque  haberemus,  aut  nostram  ex  quibtiscumqile  eausis,  modis  et  racio-  ' 
nibus  cancerneret  maiestatem,  simul  cnm,  cunclis  earumdem  utilita- 
tibus  et  pertinenciis  quibuslibet,  terris  scilicet  arabilibus  eultis  et  in*^ 
cultis,  agris,  pratis,  pascuis,  campis,  fenetis,  silvis,  nemoribus,  montibus, 
vallibus,  vineis,  vinearumque  pro.montoriis,  iluviis,  piscinis,  piscaturis, 
aquarumque  decursibus,  molendinis  et  molendinorum  locis,  generaliter 
verp  quarumlibet  utilitatum  et  pertinenciarum  suarum  integrilatibus, 
quovis  nominis  vocabulo  vocitatis  ad  easdem  de  jure  et  ab  antiquo 
spectantibus  et  pertinentibus  cum  suis  veris  metis  et  antiquis  pre- 
miisiis,  sic  ut  prefertur,  stantibus  et  se  habentibus,  et  insuper  quoddam 
vadum  Kyralrew  vocatum  in  fluvio  Zawe  babitum  ad  castrum  no- 
strum Medwe  vocatum,  pertinens,  de  ipso  castro  nostro  Medwe  seqtie- 
strantes,  memorate  civitati  nostre  montis  Grecensi  et  per ^  consequent 
civibus  et  hospitibus  in  eadem  pro  tempore  commorantibus  simul  cutn 
cunctis  eiusdem  utilitatibus,  fructuositatibus,  obveftcionibus  et  .  .  ;.■ 
quibuslibet  ad  idem  de  jure  et  ab  antiquo  spectantibus  et  perlinere 
debentibus  denuo  et  ex  novo  dedimus,  donavimus  et  contulimus,  immo 
damns,  donamus  et  conferimus  jure  perpetuo  et  irrevocabiliier  te- 
nendas,  possidendas  pariter  et  habendas,  salvo  jure  alieno,  harura 
nostrarum  vigore  et  testimonio  litterarum  medianie.  Quas  in  formam  • 
nostri  privilegii  redigi  faciemus,  cum  nobis  in  specie  fuerint  report 
tate.  Datum  Bude  feria  quarta  proxima  post  feslum  Penthecostes.  Anno 
domini  milksimo  quadringentesimo  septuagesimo  secundo.  RegnOrum 
nostrorum  anno  Hungarie  etc.  quintodecimo,  coronacionis  nono,  Bo- 
hemie  vero  quarto. 

E  transurapto,    sat    exeso,  Wladislai  regis  de  anno   1505.  et  1508    In  arch, 
ven,    Capit.  zagrabiensis. 


,\.s      ',\\  \\  ■'.•V 


341 


275. 

Mathms^  Ntingari&i  ttt,  rex^  c^mmtdPtitiXii  civitaiis  erepias possessimts  Km- 

litviw   Crru',  KMlJak  etc,  rtddit 

De  commissione  propna  domiiii  regis. 
Nos  Mathlas  dei'gracia  rex  llungariae,  Bohemic  etc.  Jifemorie 
comraendamus  tenore  presencium  significantes,  quibus  expedit  uni- 
T^rsis,  Quod  cum  gloria  regum  in  mulliiudine  populorum  ac  decus 
et  robor  reg|iorum  in  diviciis  ac  amplittidme  consislant  civitatum, 
CMedi^t  prmcipibus  oinni  diligencia  intendere  populis  servandis  et  be- 
neficib  augendis  ac  civitatibus  magnificandis,  utpotc  ex  quibus  pre- 
missa  reguiDj  regnorum  commoda  procedanl,  quatenus  principantis  ex 
hQC  et  laudetur  discrela  providencia  et  status  utilitatent,  augroentumque 
$uniat.  Qua  de  re  grata  consideracione  pensavimus  multimoda  servi- 
cjorum  genera,  que  civitas  nostra  inonlis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam, 
cuius  cives  et  communitas  predecessoribus  nostris  regibus  et  regno 
nostro  Hungarie  ac  eius  sacre  corone  semper  Integra  mente  ildeles, 
ut  veridico  te^timonio  docemur,  primum  ipsis  predecessoribus  nostris 
regibus  et  landetn  nobis  in  rebus  diversis  et  muUimodis  diversitatum 
et  guerrarum  tempore  adeo  coristanter  exhibuerunt,  ut  quamvis  sepius 
a  nonnuUis  pravis,  regies  honor es  ac  statum  persequentibus  viris,  im- 
pugnaciones  pessimas,  dampna  rje;rum,  pericula  personarum  ac  alias 
adirersas  calamitates  et  multas  iniurias  susceperint,  nunquam  tamen 
a  vere  lidei  semita  visi  sunt  deviasse,  sed  eo  clarior  eorum  fides 
evasit,  quo  incommoda  suscepit  graviora,  Consideravimus  quoquc  non 
parvas  expensas  ipsorum  ciyium  ct  civi^tis  predicte,  quas  iidem  pro 
conservandis  castris  regni  nostri  Bozne  hiis  temporibus  pro  honore 
nosfri  nomirns  liberaliier  et  copiose  fecerunt,  pro  quibAjs  omiiibus  a* 
eiciam  in  recompensara  et  satlsfaccionem  omnium  premissarum  expen- 
sarum  clviiim  et  clVilatls  predicte,  et  nichilominns  eb  resirectti,  ut 
ciVei  prefaii  dvitalem  ipsorum  ampHlicare,  ctvibus  et  ediflciis  com- 
muniri  vakant,  possessiones  Kralewcz,  Czerye,  Kobilya/  S%v7blya, 
TJarili^  Petrowyna;  Sillakowyna  et  Hrascbya  vocatas,  omnind  in  co- 
Tniiaiu  zdgrabiensi  eXlslentes.  habiiai, '  in  quarum  pacifico  dominio 
prefaii  cives  predec^ssores  suos  ab  ailt5quo  perslitisse,  sed  tandem 
preteritis  disturbiorum  temporibus  per  nonnullos  detentores  eanimdem 
4^aiitereumque  triinui  iustc  sib  ipsa  dviiatc  nostra  occupatas  et  alie- 
fta'tas  fore  ^  Item  totum  et  omne  ius  nostrum  regiuni/ si  quod 

in  prefatis  ^      .    lonLbus  qualitercumque  haberemus,  aut  nostram  t\ 
'^uibuscumque  causls,  Viis,  modis,  et  racionibus  concem^ret  maiestatemi 


34i 


Doc.  376,  —  An.  1472. 


simul  cum  cunctis  eammdem  utiUtatibus  et  pertinenciis  quibuslibet 
terns  scilicet  arabUibus  cultis  et  incultis,  agris,  pratis,  pascuis,  cam  pis 
fenetis,  siJvis,  neraoribus,  inonlibus,  yallibus,  vineis,  vinearumque 
promontoriis,  fluviis,  piscinis,  piscaturis  et  aquanim  decursibus,  mo- 
lendinis  el  molendinonim  locis,  generaliler  vero  quanimlibet  uUli- 
tatum  el  pertiDenciarum  suarum  inlegritatibus  quovis  nominis  Tocabylo 
vocitatis  ad  easdem  de  jure  et  ab  anliquo  speciantibus,  ac  spectare 
et  periinere  debenttbus,  sub  suis  veris  metis  et  antiquis  premissis,  sic 
ut  prefertur,  stantibus  et  se  habenUbus  memorate  civitati  Qostre 
mentis  Grecensis  et  per  consequens  civibus,  hospitibus  et  inbabitato- 
ribus  in  eadem  pro  tempore  commorantibus  denuo  et  ex  novo  de- 
dimus,  donavimus  et  conlulimus,  immo  damus,  donamus  et  conferimus 
jure  perpefuo  et  irrevocabiliter  tenenda5,  possidendas  et  babendas, 
salvo  jure  aiieno,  harum  noslrarum  vigore  et  testimonio  litteranim 
mediante,  Quas  in  formam  noslri  privilegii  redigi  faciemus,  dura  nobis 
in  specie  fuerinl  reportate.  Datum  Bude  feria  quarta  proxima  post 
festum  Peethecostes,  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  septua* 
gesimo  secundo.  Regnorum  noslrorum  anno  Hungarie  etc,  quintode- 
cimo,  coronacionis  nono,  Bohemie  vero  quarto. 

Original e  in  loembniiui,  sat  exesuto.  In  nurgiae  mferioii   impreMiim  est  st- 
gilliuQ,  In  orcliiv   lib.  reg.  civit.  ftagnabiensia. 


276 

Aaoo  1473,  20,  Junii.  Albac. 
Coram    capitulo    aibtnsi   capitulum   zagrahieme    dt  p^ssessiane   Kraljevec 
etc,  communitaH  civitaHs  condonata  retmat 

Nos  capitulum  ecclesie  albensis.  Memorie  commendamus,  quod 
vcnerabiles  viri,  domini  Bartbolomeus  cantor  et  canonicus  ac  vicarius 
in  spiritualibus  generalis  et  Demetrius,  archidiaconus  kathedralis,  in 
ecclesia  zagrabiensi  nostram  venientes  in  presenciam,  suis  ac  honora- 
bills  capituli  etusdera  ecclesie  zagrabiensis  in  personis  per  modum 
protestacionis  et  inhibicionis  nobis  significare  curarunt  eo  modo : 
quod  prout  ipsi  percepissent,  hiis  proxime  evolutis  diebus  Valentinus 
judex,  Joharmes  Perowyth,  alter  Johannes  Paasar,  Anthoniui  de  Klo- 
koch,  Dominicus,  filius  Perowych,  Johannes  Soldmarycz,  ceterique 
Gives  ac  universi  hospites  montis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam,  adin- 
vcntis  quibusdam  sinistris  cautelis,  possessiones  et  porciones  posses- 
sionarias  prcfati  capituli  Cralewcz,  Zwybye,  Narth,  Kobylak  et  Czcrjc 
vocataSf  nccnon  tribuium  seu  theloniura  in  eadem  C2cr}*e  habitumf  in 


Doc.  276.  —  An.  14.72,  343 

comitatu  zagrabiensi  existentes  ad  altare  sancte  crucis  in  eadem  ec- 
clesia  zagrabiensi  situm,  de  jure  spectantes  et  pertinentes,  preter 
omnem  juris  ordinem  a  maiestate  regia  pro  se  ipsis  impetrassent  et 
eas  pro  se  clam  et  occulte  ac  preter  consvetudinem  huius  regni  occu- 
passent,  seque  ipsos  in  earumdem  dominium  introduci  fecissent  potencia 
mediante,  in  eorumdem  protestancium  et  dicti  capituli  juris,  preiudi- 
cium  et  dampnum  manifestum.  Unde  facta  huiusmodi  protestacione, 
memorati  domini  Bartholomeus  cantor  et  canonicus  ac  vicarius  in  spi- 
ritualibus  generalis  et  Demetrius,  archidiaconus  kathedralis,  in  ecclesia 
zagrabiensi  predicta  suis  et  prefati  capituli  ecclesie  zagrabiensis  no- 
minibus  et  in  personis  serenissimum  principem  dominum  Mathiam, 
dci  gracia  regem  Hungarie,  Bohemie  etc.  dominum  nostrum  gracio- 
sissimum  a  donacione  et  collacione,  prefatos  vero  Valentinum  judicem, 
Johannem  Perowycz,  alterum  Johannem  Pazaar,  Anthonium  de  Klo- 
koch,  Dominicum,  filium  Perowycz,  Johannem  Sald3rmaricz,  univer- 
sosque  cives  seu  hospites  pretacte  civitatis  montis  Grecensis  et  alios 
quoslibet  cuiusvis  status  et  condicionis  homines  ab  huiusmodi  impe- 
tracione,  occupacioneque  et  usurpacione  prescriptanim  possessionum 
et  porcionum  possessionariarum  Cralewcz,  Zwybye,  Narth,  Kobylak 
et  Czerye  necnon  tributi  ac  pertinenciarum  earumdem,  suique  ipsorum 
in  earumdem  dominium  intromissione  et  sibi  ipsis  appropriacione  et 
statuifacdone,  ab  ipsisque  protesiantibus  quavis  alienacione,  usuumquo- 
que  et  fructuum  ac  quarumlibet  utilitatum  earumdem  percepcione  et 
percipifaccione  et  insuper  universa  capitulorum  ac  conventuum  aliaque 
credibilia  loca,  auttentica  sigilla  habencia,  ab  omni  et  quarumlibet 
litterarum  introductoriarum  et  statutoriarum  superinde  contra  ipsos 
protestantes  emanacione  et  concessione  seu  confeccione  et  extrada- 
cione  factis  quomodolibet  vel  liendis  inhibuerunt  contradicendo  et 
contradixerunt  inhibendo  publice  et  manifeste  coram  nobis  testimonio 
presencium  mediante.  Datum  sabbato  proximo  ante  festum  nativi- 
taiis  beati  Johannis  baptiste.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
septuagesimo  secundo. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigiUi.  In  archiv.  ven.  Capit. 
zagrab.  Act.  cap.  ant.  fasc.  2.  nr.  36. 


a '44  Doc.  277.  —  An.  T4J2. 


277. 


Anno  1472,  II.  Jnnii.  Bndae. 


Actione  a   capituh   zagrabiensi  intenta,  communitas  civitatis  de  possesstone 
Kraljevcc  capitulo  erepta  in  judicium  vacatur  a  Mathia,  Hung.  etc.  rege 

De  propria  commissione  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostrfs 
circumspectis  judici  et  juratis,  ceterisque  hospitibus  et  toti  communi- 
tati  civitatis  nostra  mentis  Grecensis  salutem  et  graciam.  Exponirur 
nobis  in  personis  fidelium  nostrorum  honorabilium  dominorum  de 
ciapitulo  ecclesie  zagrabiensis  ad  modum  gravis  querele,  quomodo  vos 
hiis  diebus  novissimis  possessiones  eonim  Kralowcz,  Zwyblye,  Narth, 
Kobylak  et  Czerye  vocatas  simul  cum  tributo  seu  theolonio  in  eadem 
Czerye  habito,  ip  comitatu  zagrabiensi  existentes,  ad  altare  sanctc  crucis 
in  ipsa  ecclesia  zagrabiensi  constnictum  ab  antique  et  a  multis  annis 
retroactis  legittirae  et  omnis  juris  titulo  spectantes  et  possessas  preter 
omnem  viam  justicie  et  juris  processum  ac  consvetudinem  regni 
minus  juste  et  indebite  occupassetis  et  occupatas  tenereiis  modo 
quoque,  potencia  vestra  mediante,  in  preiudicium  et  dampnum  dictorum 
exponencium  et  antiqui  juris  dicte  ecclesie  derogamen  et  dispendium 
animarum  vestrarum  manifestum;  unde  supplicatum  est  maiestati 
nostre  in  personis  eorumdem  exponencium  humiliter,  ut  ipsis  super- 
inde  remedium  opportunum  adhiberemus.  Et  cum  nos  sicuti  alias 
quaslibet  ecclesias  regni  nostri,  ita  et  ipsam  principaliorem  ecclesiam 
zagrabiensem,  cuius  tutores  existimus  speciales,  potissime  pro  eo,  ne 
divinis  officiis,  que  pro  eisdem  possessionibus  per  vos  occupatis  cele- 
brari  instituta  sunt  in  eadem  ecclesia  zagrabiensi  privari  vel  cessare 
contingat,  eandem  suis  justis  juribus  et  bonis  destitui  non  velimus, 
ideo  fidelitati  vestre  firmiter  precipientes  aliud  omnino  habere  no- 
Icntes  mandamus,  quatenus  receptis  presentibus  absque  omni  recusa 
et  difficultate  prcscriptas  possessiones  dictorum  exponencium  et  ecclesie 
corum  pretacte  per  vos  modo  premisso  occupatas  eisdem  indempniter 
remitterc,  manusque  vestras  et  vestrorum  quorumlibet  de  eisdem  pe- 
nitus  excipcre  et  excipi  facere  debeatis,  ulteriora  nostra  mandata  su- 
perinde  ad  vos  venire  minime  expectantes.  Et  tandem,  si  quid  acci- 
onis  aut  juris  exinde  vos  habere  pretenditis  ordine  juridico  prosequi 
teneamini;  secus  gracie  nostre  sub  obtentu  nullatenus  facere  presum- 


Doc.  zyS.  —  An.  1472, 


345 


matis.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Bude  sabbato 
proximo  ante  festum  beate  Margarethe  virginis  et  marliris.  Anno  do- 
mini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  sccundo.  Regni  nostri 
anno  quintodecimo,  coronacionis  vero  nono. 

Originale  m  charta.  In  margiiie  infcriori  impressum  est  sigillum,  la  arcbivio 
▼CQ.  Capit.  £iigrab.  Act.  Cap.  ant.  fasc.  2,  nr,  37. 


278. 

Anno   1472,  15.  Julii,  Budae. 

Mathias,  Hungatiae  etc,  reXf   Damiano  Horvat  bana  consHtuii,  ui  cipes 

in   civttatis  possessionibus   adversus   omnnes   h&mims ,  praecipuc   adversus 

dotninos  castri  Medved  defendat, 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohcmie  etc.  Fideli  nostro 
magnifico  Damiano  Ilorwatli.  regnonim  nostromm  Dalmacie,  Croacie 
et  Sclauonie  bano,  eiusque  vicebanis,  item  comiti  vel  vicecomiti  et 
judicibus  nobilium  comltatus  zagrabtensis,  salulem  et  graciam.  Ex 
querelis  fidelium  nostrorum  circumspectorum  civium  civitatis  ncfstre 
montis  Grecensis  intelleximus.  qualiter  nonnulli  forent  ex  regnicoUs 
dicti  regni  nostri  Sclauonie,  qui  eosdem  cives  nostros  in  possessio- 
nibus iponun  Dedych,  Chernomercz,  Bytbek  et  Nowak  vocatis,  ac  vado 
Kyralrew  vocato,  omniaO(,4E^,teriiloriQ  dicte  civitatis  nostre  montis 
Grecensis  babitis,  alias  per  maiestatem  nostxam  ipsis  civibus  donatis 
el  restiiutas,  impedire  et  molestare  veUent  et  niterentur ;  et  quia  nos 
prcfatos  civcs  nostros  in  prescriptis  eorum  possessionibus  et  vado  per 
nos,  ut  prefertur,  eisdem  donatis  et  restitutis,  illibate  contra  quos- 
cumque  tenere  voluraus  et  conservare,  fidelitati  igitux  vestre  harum 
seiie  firmiter  precipientes  mandamus,  quatenus  amodo  deinceps  pre- 
falos  dvcs  nostros  in  huiusmodi  eorum  possessionibus  et  vado  contra 
quoscumque  illegitiraos  iropeiitores  et  turbatores,  et  signanter  contra 
et  adversus  raagnilicum  Johannem  Thwz  de  Lak  et  suos  castellanos 
iii  castro  Mcdwe  constiiutos,  qui,  ut  prefertur,  eosdem  cives  nostros 
in  prescriptis  eorum  possessionibus  et  vado  impedire  vellent,  tueri 
protegerc  et  defensare  ac  indempniler  manutere  debealis,  nostre  maie- 
statis  in  persona  et  auctoritate  nosti-a  regia,  presentibus  vobis  in  hac 
parte  attributa  et  iusticia  mediante.  Secus  non  facturi.  Presentibus 
perleclis,  exibenti  restiiuti.  Datum  Bude  in  festo  divisionis  aposto- 
lorum.  Anno  domiiii  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  secundo. 
Rcgnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  quintodecimo,  Boheraie  vero 
quarto. 

Origtimlc  in  cbarta.  In  marginc  infcriori  irapressum  est  sigillum.  E  collec. 
tioue  d.  £  LaSoTsky, 


346  Doc.  2^p.  —  An.  1472. 

270. 

Anno  1472,  I.  Augnsti.  2^grabiae. 

Andreas  de  Zelina  praebendarius  propter  pravos  mores  proscribitur. 

Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  secundo, 
ipso  die  ad  vincula  sancti  Petri,  nos  domini  infrascripti,  capitulariter 
congregati,  considerantes  nonnuUorum  prebendariorum  et  alionim 
subditorum  nostrorum  mores  et  vitam  incorregibiles  et  scandala 
non  solum  in  clero  sed  eciam  in  populo  ex  eisdem  plurima  oriri, 
conclusimus:  quod  de  cetero  quicumque  talium  reperiretur,  monicione 
saltem  bina  ad  maximum  premissa,  et  preserlim,  qui  dominos  non 
honoraret  aut  aliquibus  verbis  afficeret  iniuriosis,  ex  tunc  ipso  facto 
prebenda  sive  ara  aut  aliquocumque  officio  in  ipsa  ecclesia  habito 
sit  privatus  et  de  medio  capituli  seiunctus.  Et  quia  Andreas  de  Ze- 
lina, qui  et  baccalarius  communiter  nuncupalur,  qui  actenus  in  pre- 
benda magistri  Fabiani  de  Royscha,  non  ob  sui  bonitatem,  sed 
propter  dicti  magistri  Fabiani  amiciciam  et  favorem  tolerabatur, 
multis  previis  monicionibus  salubribus,  piis  ac  patemis,  ut  vitam 
emendaret,  acusatus  sit,  nee  illam  emmendare  curavit,  quin  pocius 
in  dies  deterior  fit;  hiisque  non  contentus,  die  hodiema  aperto  ore, 
in  estu  temerario  et  insultu  impudico  in  medium  nostri  veniens,  plures 
ex  nobis  et  nostris  irreverenter  verbis  impudicis,  inhonestis  et  iniu- 
riosis affecit;  nolentes  itaque  eidem  similia  pati  de  cetero,  eundem 
dicta  sua  prebenda  privandum  duximus  et  de  medio  nostro  exu- 
landum  et  proscribendum  perpetuo,  immo  privamus,  excludimus 
et  proscribimus,  mandates  preterea  sub  eadem  pena  omnibus  et  sin- 
gulis decano  et  prebendariis  ut  eundem  de  cetero  vitent  et  ipsum 
societate  et  consorcio  privent  et  nee  sibi  bospicium,  auxilium  et  con- 
silium de  cetero  faciant.  Pro  qua  conclusione  future  tenenda  unus- 
quisque  nostrum  hie  se  manu  propria  subscripsit. 

Mathyas,  prcpositus  chasmensis,  manu  propria  Andreas,  archidiac.  dubicensis 
m.  p.  Martinus,  archidiaconus  Waska  m.  p.  Georgius,  archidiaconus  de  Bexin  m. 
p.  Sigismundus,  archidiaconus  in  Varasd  m.  p.  Georgius,  archidiaconus  Vrbowcz 
m.  p.  Ladislaus  custos  zagrabiensis  m.  p.  Fabianus  de  Roycha  m.  p.  Elyas  custos 
chasmensis  et  can.  zagrab.  m.  p.  Gerardus  de  Patak  ra  p.  Thomas  Thompa  m.  p. 
Demetrius  Seleticz  m.  p.  Michael  RafTnic/.  ra  p.  Fabianus  de  Zinche  m.  p.  Geor- 
gius Megysheyre  m.   p. 

Liber  rubeus  ven.  Capit.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient   Slavor.  mend. 


Doe,  280.  —  Ah,  1472. 


347 


280. 

Anno    1472,   10.  AugustL  Budae, 

Mathurs,    Hungarian    etc,    rex,    mandat    bano^    ut    civts   zagrabienses   m 
eorum  p^sstssionibus  ab    Osvalda   €pkc0po\m  rapHs,  advirsum   Osvaldum 

dtfendal 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  no^tris 
magnilico  Damiano  Honvath,  regnorum  nostrorum  Croacie  et  Sclauo- 
nie  bano»  etusque  vicebanis,  item  comiti  vel  vicecomiti  et  judicibus 
nobilium  comitatus  zagrabieosls,  salutem  et  graciam.  Fuerunt  apud 
maiestatem  nostram  cives  civitatis  nostre  montis  Grecensjs  et  nobis 
exponere  curanint  quenilose,  quomodo  reverendus  in  Christo  pater 
dominus  Osualdus,  episcopus  ecclesie  zagrabiensis,  die  domioico,  pro- 
ximo post  festura  ad  vincula  beati  Petri  apostoli,  proxime  preteriium, 
coadunatis  secum  hominibus  ad  castnim  Medwe  pertinentibus,  pos- 
scssiones  eorura  Cbernomercz,  Dedych,  Bythek  et  Nowak  vocatas,  in 
tcrritorio  eiusdem  civitatis  nostre  existentes,  simnl  cum  portu  Kyralrew 
vocato,  per  nos  pro  augmento  et  utilitate  ipsis  civibus  de  novo  do- 
natas,  preter  omnem  viam  iuris,  vi  et  potenti  manu  occupasset,  oc- 
cupatasque  ad  dictum  castnim  Medwe  apropriasset  in  preiudicium 
eorumdem  civiura  nostrorum  atque  dampnum  manifestum;  supplica- 
runt  maiestati  nostre,  ut  ipsis  circa  premissa  remedium  adhibere  dig- 
naremur.  Et  quia  nos  prefatos  cives  nostros  in  huiusmodi  posscssio- 
nibus  et  portu  illibate  tenere  volumus  et  conservare.  fidelitati  igitur 
vestre  harum  serie  firmiter  mandamus,  quatenus  receptis  presentibus, 
prefatos  cives  nostros,  rursus  in  dominium  dictarum  possessionura  et 
ipsius  portus  introducere,  iutroductosque  contra  prefatum  Osualdum 
episcopum  ac  magnificum  fohannem  Tlnvz  et  suos  castellanos  in  do- 
minio  earumdem  tenere,  protegere  et  defensare  ac  indempniter  ma- 
nutenere  debeatis,  nostre  maiestatis  in  persona  et  aucthoritate  nostra 
regia,  preseniibus  vobis  in  hac  parte  attributa  mediante,  non  obstan- 
tibus  quibuscumque  litteris  nostris,  quas  prefatus  Osualdus  epicopus 
harum  in  contrarium  pro  sui  parte  taliter  qualiter  et  sine  scitu  nostro  a 
nobis  extraxisset,  quas  mini  me  curetis  et  advertatis,  el  secus  facere 
non  presumatis.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Bude 
in  festo  beati  Laurencii  martiris.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo  septuagesimo  secundo.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie 
etc.  quintodccimo,  Bohemie  vero  quarto. 

Ad  propostdoaem  domini  tkezauratii. 
Iv.  Kukoljevi^S.  Arkiv  sa  poTJestnictt  jugoslavcnsku,  kaj.  m,  str.  1 00 — loi. 


348  Doc.  281,  —  An.  1472. 

28L 

Anno  1472,  6.  septembris.  Zagrabiae. 

Qmncs {i^vqsiprui  ,ab  funninibus.  Osvaldi  episcafi,  capittilique  zagrabiensis 

in  communitatem  civitatis  eiusque  ^osscssiones  factae^  inquisitiane  a  comi- 

tatu  zagrabiensi  instituta,  ratae  fiunt. 

Nps  Nicolaus  de  Dumbo,  Johannes  de  Berth,  et  Ladislius  Roh 
de  Derchee  cx)mites,  ac  judices  nobilium  comitatus  zagrabiensi^^  Jie- 
jnorie  commendamus,  quod  cum  nos  ad  instantem  peticionem  circuih- 
spectonim  judicis,  juraloriim^  ceterorumque  civium  civitati^' Aonti^ 
Grecensis  de  iuxta  Zagrabiamj  Martihum  de  Schithario  etPaiilum  Sfe 
>fezpesya,  duos  ex  nobis,  scilicet  Judices  nobilium,  ad  infrascrii)'ta 
peragenda' de  sede  nostra  judiciaria  legiitime  destiiassemus ;  tahderii 
iidem  exinde  ad  nos  reyersi,  nobis  concorditer  retulerurit  eo  mp^6  \ 
qubmbdo  ip^i  ati  oninibus,  quibus  decuisset  et  licuisset  pdiiani  et 
occulte  diligenter  inquirendo,  talem  de  infrascriptis  rescivissent' derti- 
tudinis  ventatem:  quod  cum  circa  festum  beate  ^largarethe  vir^inls 
et  martins,  proxime  preterifum,  egregii  Petnis  de  Bykzad  et  St6- 
phianus  fe^kchele  de  Zelnawar,  ac  quidamcdncivis  ipsius  civitatiS  Ih 
balneo"  eiuidem  in  subiirbio  supra  pontem  Pyzani  mozt  vocatum'cbh- 
stituti  fuissent,  tunc  egregii  Johannes  de  Buzla,  Mathias  OIaz  et  6e- 
oiigius  Zubalo^  capetanei  gencium  "exercitualium  reverendi  in  Christo 
patris,  domini  Osvaldi,  episcopi  ecclesie  zagrabiensis,  ex  consensu  6t 
voluntate  eiusdem  domini  episcopi,  domini  scilicet  ipsorum,  una  ctitti 
quam  pluribus  gentitius  eiusdem  armatis  et  potenciariis  minibus  ad 
dictum  balneum  dicte  civitatis  irruentes,  ibique  prefatum  Steptanum 
Bykckele  diris  verberuni  et  vulnerum  plagis  affecissent,  prefartuihqiie 
Petrum  de  Bygzad  captum,  turpissime  ligatum  per  capitulum  dti- 
centes,  captiviiati  ipsorum  mancipassent,  anlelatumque  civeni  ipsitis 
civitatis  omni  sine  culpa  in  terram  proslernendo,  enormiter  verb6- 
rassent,  semivivum  relinqujentes,  per  hoc  libertatem  ipsius  civitatis 
ffranga  appellatam  tempore  nundinarum  seu  fori  annualis  in  dic(6 
festo  beate  Margarethe  virginis  singulis  annis  celebrari  solitarum  eldetti 
civitati  a  divis  regibus  datam,  colatam  et  concessam  confregissent  et 
violassent.  Preterea  prefatus  dominus  episcopus  zagrabiensis  die  do- 
minico  proximo  post  festum  ad  vincula  bcati  Petri  apostoli,  similiter 
proxime  preterit um,  missis  et  destinatis  hominibus  et  familiaribus, 
populisqae  et  jobagionibus  in  Wrbowcz  et  Rakonok  possessionibiis 
et  earam  pertinenciis  comraorantibus,  et  provinciis  tam  episcopalibus 
suis  propriis,  quam  eciam  ad  castrum  Medwe  spectantibus  et  perti- 
nentibus  valida  cuiti  potencia  armata  ad  possessiones  seu  villas  ipsius 


Dec,  28  r  —  An.  1472, 


"-^ 


349 


civitatis  Dedyche,  Cherneraercz,  Bythek  et  Nouak  vocatas,  easdemque 
Luna  cum  vadd  Kyralrcwd  vocato  in  lliivlo  2^we  habito,  in  temtoiio  » 
dicte  civitaiis  et  coroilatu  zag^rabiensi  existetites,  habifas,  cisdemque 
civibiis  dicte  civitatis  mentis  Grecensis  per  regiam  malestatem  denub 
datas  et  tollatas,  minus  IW^le  et  iAdebit^  ac  ^iret^-  oiimem  vlatn  jiiris^ 
La  manJbus  ebrumdem  civium  pro  se  ipso  occupari,  occupatasqtie  ad  ' 
I  predictum  casirura  Medwe  averti,  easdemque  ei  idem  vadum  occu- 
patas  letierent  et  ut'ereiifur  feciam  de  prcsentL  Certos  eciam  jbbagione^  * 
iTillis  in  eisdem  residentes,  propriis  in  personis  captivari  et  captos 
'  quosdam  in  poriu  2awe,  ad  ipsum  lluvium  Zawe  proiecertint,  alios 
autem  captos,  raanibus  a  lergo  Hgatis  ad  dictum  castrum  Medwe  ab^ 
duci,  ibique  vinailatos  tam  diu  conservari  fecissent,  quousque  se  ipsos 
pecuniaria  convencione  et  solucione  mediante  eliberassent,  Insuper 
tempore  in  eodem  iidem  occupantes  cum  redeundo  ad  campum  dicie 
civitatis  moniis  Grecensis  pervenissent,  ubi  pastores,  familiares  et 
cuiusvis  condicionis  homines  ipsius  civitatis  in  dicto  campo  eiusdem 
reperlos,  omnl  ipsorum  sine  culpa  spoliassent,  denudassem  ac  diris 
verberibus  affecissent,  its  quoque  et  bona,  necnon  vestimenta,  clenodia 
domonim  ac  victualia  et  animalia  jobagionum  eorumdem  civium  villis 
in  eisdem  ac  ddmibus  et  curiis  eorumdem  jobagionum  repcrtos  et 
inventa  abstulissent ;  villam  denique  ipsius  civitaiis  Pobresye  vocatam 
in  tcrritorio  eiusdem  civitatis  habitam  invadentes,  ceriis  victualibus  et 
bonis  spoliassent  el  privassent;  et  quod  hiis  non  contenti  idem  ho- 
mines tam  ipsius  domini  episcopi  quam  ad  ipsum  castrum  Medwe 
periinentes,  ad  tenutas  (sic)  ipsius  civitatis  advenientes,  ibique  certos 
inhabltatores  dicte  civitatis  circa  vineas  ipsorum  commorantes  simi- 
liter sine  culpa  percuti  el  verberari,  quibus  eciam  ex  civibus  cellaria 
et  demos,  ubi  vinaet  alias  res  ipsorum  reposuisseni,  confregissent,  ab- 
inde  eadem  vina  et  alias  res  recipi  et  rina  cum  vasis  extrahi  et  quo 
ipsorum  placuissei  voluntati  deduci  fecissent,  potencia  mediante.  Item, 
quod  honorabilc  capitulum  ecclesie  zagrabiensis,  dum  iidem  expo- 
nentes  litteras  protesiatorias  et  inhibitor ias  super  premlssis  occupa- 
cionibus  et  aliis  superius  specificatis  racione  dictarum  possessionnm 
et  vadi,  ipsis  contra  prefatum  domtnum  Osualdum  episcopum  et  Jo- 
hannem  Thwz  de  Lak  iuKta  huius  regni  consvetudinem  dari  et  ema-' 
nari  facerc  poslulassent,  tunc  idem  capitulum  easdcs  litteras  ob  fa- 
vorem  prefati  domlnl  prelatl  ipsorum,  ipsis  civibus  opportunas  eisdem 
dare  et  emanare  recusasset,  recusaretque  eciam  de  present!,  premissa 
potencia  mediante  in  preiudicium  et  dampnum  dictorum  exponenciUttl 
valde  magnum.  Qua  inqulsicione  facta,  iidem  judices  nobilium  feria 
sexta  proxima  ante  festum  nativitatis    bcare    Marie    virL-ini:^.    simililer 


3  so 


Doc.  zS2.  —  An.  141^, 


proxime  preteritum,  erga  prefatum  dominum  episcopum  accedentes, 
ipsumque  Chasme  personaliter  reperLum  ab  ulteriori  detencione  et 
conscrvacione  dictarum  possessioniim  et  vadi  Kyralrewe  ipsomm  ex- 
ponenctum,  usuuinque,  fnicluum  et  quarumlibet  utilitaium  earumdem 
ct  eiusdem  percepcione  et  percipifacctone,  se  ipsumque  in  dominium 
earumdem  ct  eiusdem  intromissione  et  statuifaccione  ac  sibi  ipsi  usur- 
pacione,  appropriaclone  ct  perpetuacione  quo  vis  qucsito  colore  tam 
factis  vel  fiendis  publice  et  manifeste  prohibuissent  et  inierdixissent 
Datum  Zagrabie  predicto  tercio  die  diei  amonicionis  prenotate.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  secundo. 

Onginale  id  charta.  A  tergo  vestigta  quinque  sigillorum.  In  arabir.  lib.  re|^, 
eiv.  xagrab. 

282. 

A&iK)  1473,  H.  jaaoarii,  2:agTabiae. 

Coram  magistratu  civiL  mantis   Grecensis,  Martinus  Htieratus  turrim  siiam 

murafam,  fundosque   adiacenies   monasteria   Heremitarum  dc  promont&no 

zagrab.  28.  fl.  vendtL 

Nos  Valentinus,  filius  Michaelis*  judex,  Dorainicus,  Michael,  An- 
thonms,  Gr^gorias,  Johajuies^  Stephanus,  Marcus  et  Valentinus  juraUi 
consiliarii  ac  universi  cives  civitatis  mcuilis  Grecensis,  Memorie  com- 
mcndamus  tenor e  presencium  signillcanles  quibos  cxpedit  tmiversis, 
quod  vir  providus  et  circumspeclus  Martinus  litteratus,  filius  Grcgorii 
de  Berzlecz  et  de  Dobrine,  concivis  noster,  ad  nostram  personaliter 
veniendo  presenciam,  confessus  est  in  hunc  modum:utipse  quandam 
turrim  suam  muratam  simul  cum  fundo  eidcm  lurri  murale  ante 
adjacentem  ac  edificiis,  tarn  lapidei  quam  lignei  operis  inibi  habitis 
et  construciis,  in  dicta  civitate  penes  murum  eiusdem  civitatis  ab  una, 
videlicet  occidentali  paite  existentem  et  habitara,  mediam  in  toto 
curiam  ad  usum  dicte  civitatis  in  se  iu  toto  continentem  et  usque 
viam  communem  a  parte  orientali  se  protendentera.  Item,  quendam 
alium  fundumsuum,  nunc  vacuum  et  edificiis  desijtutum,  in  dicta  ci* 
vitate  ac  intra  fundum  predicte  lurris  a  parte  septemtrionali  et  inter 
domum,  fundum  ac  hedificia  providarum  mulierum  puta  HIizabetb 
reHcte,  ac  Agnelis,  lilic  condam  viri  providi  Maihie  agricole,  Frailich 
dicii,  olim  concivis  nostri,  similiter  concivium  nostrarum  a  parte 
meridional!  habitum  et  existentem,  desuper  a  predicta  via  seu  platea 
communi  ab  ipsa  oriente  habita  et  usque  quandam  viam  communem 
pro  iniroitu  et  exitu  ad  ipsam  turrim  dimissam  et  eciam  usque  quan- 
dam viam  communem  penes  eandem  turrim  a  meridic  ad  quendam 
gradum   ibidem   penes   ipsam   turrim   ad   murum   seu  moeoia  ipslu^ 


Do€.  282,  —  An,  147 J. 


351 


communitatis  aptum  et  preparatum  tendentem,  cum  quodam  spacio 
terre  ibidem  penes  ipsam  viam  communem  a  parte  roeridionali  silo 
pro  horto  et  eciam  aliis  necessariis  ipsius  Martini  litteraii  apto,  inter 
eaodem  viam  communem  ad  prefatum  gradum  tendentem  a  septem- 
Irione  et  inter  predictum  fundum  ipsarum  Klizabeth  et  Agnelis  mult- 
erum  ab  oriente  et  a  meridie  habitum  ac  inter  predictum  murum  ip- 
sius nostre  communitatis  ab  occidente  situm,  habitoque  et  exisiente, 
duodecim  cum  medio  bracbia  ferrea  et  unum  quartale  unius  brachii 
ferrei  in  longitudine,  et  in  latitudine  novera  brachia  ferrea  cum  men 
sura  in  se  continente,  habitum,  unam  tantummodo  quartam  curie  ad 
usum  civiiatis  prefate  in  toto  in  se  continentem  et  inter  quendam 
alium  fundum,  domumque  et  hedillcia  nee  non  hortum  prefati  Mar- 
tini  lilterati  a  parte  videlicet  septemtrionali  habitum  et  existentem, 
et  inter  doraum,  fundumque  ac  hediiicia  nee  non  hortum  providi  viri 
Johannis  sellaloris,  similiter  concivium  nostrorum,  habitum  et  exis- 
tentem,  mediam  in  toto  curiam  ad  usum  dicte  civitatis  in  se  conti- 
nentem, quern  annotatus  Maninus  litteratus  pro  se  el  suis  hercdibus 
literatorie  duxisset  reservandum,  tenendumque  et  possidendum;  ipsum 
scilicet  Martinum  literatura  a  viro  condam  provide  et  honesto  ma- 
gislro  Georgio  medico^  olim  similiter  concive  nostro,  lilio  Bartholomei 
de  Regio,  empcionis  titulo  literatorie  tangentem  et  concementem,  prout 
hoc  in  quadam  littera  nostra  seu  civitatis  prefate  privileg^ali,  tem- 
pore prioris  videlicet  judicatus  prefati  Valenlini  judicis  nostri  modcrni 
supradicti,  filii  Mychaelis,  de  anno  domini  millesimo  quadringenlesimo 
sexagesimo  secundo,  sabbato  proximo  post  festum  apparicionis  beati 
Michaelis  archangeli,  aliquamdiu  preteritum,  pro  parte  ipsius  Martini 
literati  superinde  confecta  et  emanata  ac  coram  nobis  in  specie  pro- 
ducta  expresse  vidimus  contineri,  simul  cum  omnibus  eiusdem  turns 
sue  necnon  fundorum  ac  edificiorum  predictorum  in  vicinitatibus  pre- 
dictis  existentibus,  cunctis  utilitatibus,  juribus,  usibus,  integritatibus 
ac  fructuositatibus  et  pertinenciis  universis  claustro  seu  monasterio 
ecclesie  beaie  Marie  semper  virginis  gloriose  fratrum  Heremitarum 
ordinis  beati  Pauli  primi  Heremite  in  promontorio  zagrabiensi  con- 
structo  et  fundato  et  per  consequens  fratribus  Heremitis  eiusdem 
ordinis  in  eodem  claustro  seu  monasterio  pro  tempore  degentibus  et 
constitulis^  ut  jam  novis  concivibus  nostris,  ac  toto  conventui  eiusdem 
ciaustri  seu  monasterii  ecclesie  beate  Marie  virginis  de  predicto  pro- 
montorio zagrabiensi  pro  viginti  octo  florenis  auri  per  religiosum 
virum  fratrem  Stephanum  hcreraitam,  vicarium  eiusdem  ciaustri  seu 
monasterii  ecclesie  beate  Marie  virginis  fralrum  Heremitarum  de  pre- 
dicto promontorio  zagrabiensi,  eidem  Martino  litterato,  ^\^>^  \^®RxcisX 


352  Doe,  283.  —  An.  14.73, 

nobis  retulit,  jam  plene  datis  et  persolutis,  vendidisset  et  contulisset, 
immo  ex  consensu  vicinorum  predictorum,  vendidit  et  contulit  coram 
nobis  jure  perpetuo  et  irrevocabiliter  possidendam,  tenendam,  pariter 
et  habendam  ac  juxta  condicionem  et  privilegiatam  libertatem  dicte 
civitatis  ab  anliquo  laudabiliter  approbatam  quomodocumque  voluerit 
disponendam,  ita  tamen,  quod  prefatifratres  Heremite  presentes  et 
futuri  in  eodem  claustro  seu  monasterio  beate  Marie  virginis  pro 
tempore  degentes  eandem  turrim  sub  bona  disposicione  debeant  tenere 
et  servare.  Hoc  eciam  clare  expresso  et  specificato,  quod  si  eadem 
turris  tempore  obssessionis  vel  expugnacionis  per  aliquos  inimicos 
eiusdem  civitatis  aut  Paganorum  eidem  civitati  necessaria  fuerit  ad 
defendendum,  tunc  prefati  fratres  Heremite  ipsam  turrim  nobis  et 
nostre  communitati  apertam  et  intrare  liberam  dare  debeant  et  tene- 
antur.  In  cuius  rei  memoriam  atque  testimonium,  firmitatemque  per- 
petuam,  presentibus  sigillum  nostrum  commune  duximus  appendendum 
Datum  in  festo  beati  Vincencii  martyris.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo    septuagesimo  tercio. 

Snmma  privilegiorum  monasterii  Remetensis.  MSC.  In  archiv.  incl.  AcacL 
Sclent.  Slavor.  merid. 

283. 

Anno  I473t  14.  febmarii.  Budae. 

Mathias^  Hungariae  etc,  rex,  patrum  ord,  Praedicatorum  saluti  cansulens, 
eorum  e  suburbia  intra  eivitatis  montis  Grecensis  muros  recipiendarum 
ibique  prope  sacellum   s,   Catharinae   novi  coenobii  construendi  facultatem 

tribuit. 

Nos  Maihias  rex  Hungarie,  Bohemia  etc.  Memorie  commendamus 
tenore  presencium  quibus  expedit  universis.  Quod  cum  nos,  cuius  ex 
suscepti  regiminis  officio  interest  providere  utilitati  subditorum  no- 
strorum,  precipue  virorum  ecclesiasticorum,  intelligamus  fideles  no- 
stros  devotos  fratres  ordinis  Predicatorum  sancti  Dominici  confessoris 
propter  frequentes  incursiones  sevissimorum  Thwrcorum  ad  regnum 
nostrum  Slaufcnie  et  monasterium  ipsorum  in  honore  sancti  Nicolai 
episcopi  et  confessoris  extra  muros  civitatis  nostre  montis  Grecensis 
fundatum,  quodquidem  monasterium  tarn  propter  timorem  et  varia 
impedimenta  ipsorum  Thurcorum  in  nimiam  ruinam  et  desolacionem 
devenisse  dicitur,  secure  nullo  modo  inhabitari  posse;  rebus  ita  se 
habentibus,  ut  iidem  fratres  eo  quiecius  altissimura  conditorem  exo- 
rare  valeant,  quantum  in  nobis  est  concessimus  eisdem,  ut  ipsi  quam- 
dam  cappellam  sub  honore  beate  Katherine  virginis  et  martiris  intra 


muros  eiusdem  clvitatis  nostre  montis  Grecensis  constructam,  per 
eosdem  fratres  sicuti  ab  antiqtio  ita  et  nunc  possessara,  per  modum 
claiastri  seu  monasterii  ordini  eonim  convenientem  erigere  et  edificare 
ac  illuc  de  dicto  claustro  sancti  Nicolai  conyentum  seu  habitacionem 
eorum  traosferre  possint,  Qpia  vero  locus  seu  situs  dicte  cappelle 
pro  ediiicacione  talismodi  monasterii  ad  modum  artus^  slrictusque  et 
insufficiens  fore  perhibetur,  igitur  nos  propter  devocionem  noslram, 
quam  ad  prefatam  beatam  Katlierinam  virginem  habcmus,  quasdam 
dtias  sessiones  seu  fuudos  curie  empticios  eorumdem  fratrum,  prefate 
cappelle  contiguas  suo  comodiori  situacioni  ac  edificacioni  eiusdem 
monasterii,  eisdem  fratribus  et  eis  succedentibus  in  perpetuura  de- 
dimus  et  donavimus,  immo  concedimus,  damusque  et  donamus  salvis 
iuribus  alienis,  harum  nostraruraj  quibus  sigillum  nostnim  est  ap- 
pensum  vigore  et  testimonio  litterarum  mcdiante.  Datum  Bude  in 
festo  beati  Valentini  martiris.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
lesimo  septuagesimo  lercio.  Regnorum  nostrorum  anno  Ilungarie  etc, 
quintodecimo,  Bohemie  vero  quarto. 

E  transumpto   communitatis  montis    Grccensis    de   anno  I473.  —  In  archiv. 
icgni.  Act.  Jcs.  fasc,  iS.  ar.  20.  Farlatti,  Ulir.  Sacr,  Tom,  V.  pag.  498 


284. 

Anno  1473,   19.  martii,  Albae 

Jahanncs  Tuz  de  usu/ructu  fiossesshnum  Dedi^i,   Ctmomerec  etc.  a  com- 
muni  (ate  chntatls  redimendo  recusat. 

Magnificis  viris  banis  vel  vicebanis  regni  Sclauonie  Amicis 
eorum  honorandis,  capitulum  ecclesie  albensis  amiciciam  paratam  cum 
bonore.  Veslrc  noverint  magnificencie,  quod  nos  litteras  introductorias 
et  stalutorias  serenissimi  principis,  domini  Mathie,  dei  gracia  regis 
Hungarie,  Bohemie  etc,  domini  nostri  graciosissimi,  nobis  preceplorie 
loquenles,  summo  cum  bonore  recepimus  in  hec  verba:  (vide  Doc  273. 
dc  anno  1472.  20.  raaii),  Nos  ilaque  mandatis  ipsius  domini  nostri 
regis  semper  obedire  voleules,  ut  teneamur,  unacum  prenominato 
Michaele  Bencekowycz,  homine  eiusdem  domini  nostri  regis,  nostrum 
hominem  videlicet  discretum  Benedictum  de  Thatha,  presbiterum 
chori  ecclesie  nostre  predicte  ac  rectorem  capelle  sancti  Ladislai  regis 
ad  latus  eiusdem  ecclesie  nostre  fundate^  ad  premissa  fideliier  exe- 
quenda  nostro  pro  testimonio  transmisimus  fidedignura.  Qui  tandem 
exinde  ad  nos  reeersi,  nobis  uniformiter  retulerunt,  quomodo  ipsi 
feria  quarta  proxlma  ante  feslum  beati  Gregorii  pape,  proxirae  pre- 
leritum,  ad  fades  prescriplarum  possessionum    Dedycz,   Chernomerc^, 


354  ^^^-  ^^5'  —  ^«-  ^73- 


Bythek  et  Nowak  vocatas,  necnon  vadi  Kyralrew  vocati,  in  fluvio 
Zawe  habiti,  vicinis  et  commetaneis  eanindem  inibi  legittime  convo- 
catis  et  presentibus,  accedentes,  et  dum  easdem  possessiones  et  idem 
vadim  simul  cum  dicto  jure  regio  in  eisdem  habito  ac  cunctis  ea- 
nindem utilitatibus  memoratis  civibus  et  hospitibus  civitatis  montis 
"Grecensis  statuere  voluissent,  tunc  nobilis  Ladislaus  Byztrycbey  de 
Omellya  in  persona  magnifici  Johannis  Thwz  de  Laak,  domini  scilicet 
sui,  huiusmodi  statucioni  eoriim  contradiccionis  velamine  obviasset, 
Ob  quamquiiem  contradictoriam  inhibicionem  prefatus  homo  regius 
dicto  nostro  testimonio  presente,  prefatum  magnificum  Johannem  Thwz 
contra  annotatos  civcs  ad  octavas  festi  beati  Georgii  martins,  nunc 
Venturas,  vestram  evocasset  in  presenciam  racionem  contradiccionis 
sue  redditunim.  Datum  decimo  die  diei  evocacionis  predicte.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  tercio. 

(A  tergo).  Banis  vel  vicebanis  regni  Sclauonie.  Pro  circumspectis 
judice,  juratis,  ceterisque  civibus  civitatis  montis  Grecensis  contra 
magnificum  Johannem  Thwz  de  Laak  ad  octavas  festi  beati  Georgii 
martiris,  introduccionis,  statucionis  et  evocacionis  relacio. 

Oiiginale  in  charta.  A  tergo  apparet  vestigium  impressi  sigilii.  In  archivio 
lib.  reg.  civit.  zagrab.] 

285. 

Anno  I473»  22.  martii.  Romae. 

Stx/us  IV.  cone  edit,  ut  Jr aires  Praedicatores  sedem  suam  in  cammunitaiem 
civitatis  montis   Grecensis  trans/erant. 

Sixtus  episcopus  servus  servorum  dei.  Verierabili  fratri  episcopo 
Rosonensi  et  dilectis  filiis  abbati  monasterii  Bellensis,  zagrabiensis 
dioecesis  ac  Johanni  de  Martiancz,  canonico  zagrabiensi,  salutem  et 
apostolicam  benedictionem.  Piis  supplicum  votis,  per  que  opportuni- 
tatibus  religiosarum  personarum  cum  augmento  divini  cultus  et  sacre 
religionis  propagatione  providetur,  libenter  annuimus,  et  ut  ilia  sub- 
latis  quibusvis  dispendiis  et  obstaculis  optatum  sortiantur  effectum, 
cum  a  nobis  petitur,  favorem  apostolicum  impertimus.  Sane  pro  parte 
dilectorum  filiorum  prioris,  provincialis  et  fratrum  ordinis  Predica- 
torum  provincie  Vngarie,  secundum  morem  dicti  ordinis  nobis  nuper 
exhibita  peticio  continebat,  quod  ipsi  provide  attendentes,  quod  eorum 
domus  sancti  Nicolai  extra  muros  zagrabienses,  dicti  ordinis,  sita  est 
in  loco  adeo  distante  a  civitate  zagrabiensi,  quod  cives  et  incole  dicte 
civitatis  ad  illam  commode  pro  missis  et  aliis  divinis  officiis  audi- 
endis  accedere  ac  congruis  honoribus,  ut  vellent,  frequentare,  necnon 


Doc.  285,  —  An.  147J, 


355 


pro  animanim  suarum  salute  ex  prions  et  fratrum  predictonim  exem- 
plari  vita  ammonitionibus  et  exhortaUonibus  opporlunum  fruclum, 
ut  optant^  consequi  nequeunt;  et  quod  Turd,  qui  partes  illas  flnitimas 
incolunt  et  territorium  zagabriensis  dioecesis  crebro  discurrunt,  facile 
domum  ipsam  tempore  discursionum  huiusmodi  et  in  ilia  degentes 
fratres  ac  bona  capcre  et  spoliare  possent,  ex  quo,  si  lieret,  et  ilia 
capta,  arcem  venerabilis  fratris  oostri  episcopi  zagabriensis^  eidem 
proximam,  exinde  commode  expugnare  valerent,  libenLer  doraum 
predictam,  ad  quam  pro  eo  quod  episcopus  ipse  muniendo  eandem 
arcem,  pro  illius  tutela  a  Turcorum  occupacione,  viam,  qua  iri  con- 
sveverant  ad  ecclesiam  ipsam  (pro)  magna  parte  dcslruxit,  recto  itinerc 
solito  facilis  non  patct  accessus,  desererent,  et  apud  capellam  sancte 
Catharine  sitara  in  civitate  montis  Grecensis,  que  ab  antiquo  per 
fratres  ipsos  possessa  semper  exstitit  et  possidetur  etiam  de  present!, 
ac  ipsius  domus  servientes  aliara  domum  pro  eorum  habitatione  con- 
siruerent  seu  construi  facerent  ex  piis  Christi  fideliuro  suffragits  ad 
id  eis  iam  oblatis,  ac  illam  postmodum  constructam  inhabitarent,  si 
eis  super  hoc  per  sedem  aposiolicam  licentia  concedereiur.  Quare 
pro  parte  ipsonim  prioris  et  fratrum  nobis  fuit  hunailiter  suppli- 
catum,  ut  eis  domum  sancti  Nicholai  predictam  deserendi,  eamque, 
ecclesla  dumtaxat  excepta,  funditus  demoliendi  ac  apud  capellam  pre- 
dictam aliam  domum  dicii  ordinis  cum  claustro,  dormitorio,  refectorio, 
coemeterio,  hortis,  horlaliciis  et  aliis  necessaris  officinis  construendi 
et  inibi  corpora  defunctorum  quorumcumque  sepeliendi,  piefalamque 
capellam  cum  campanili  humili  ac  campana  ampliandi  et  reformandi 
iuxta  ipsorum  prioris  et  fratrum  ritus  et  mores,  ac  ad  illam  cum 
omnibus  bonis  mobilibus  et  immobilibus  localibus,  juribus  et  per- 
tinentiis  eiusdera  domus  sancti  Nicolai  se  transferendi  et  perpetuo 
inbabitandi  licenliam  concedcre;  et  quod  privilegia,  instrumenta,  jura 
et  indulta  quecumque  dc  prefata  domo  sancti  Nicolai  mentionem  quo* 
modocumque  facienlia,  qualiacumque  sint,  in  prefata  domo  conslruenda 
ac  illius  priori  et  fratribus,  qui  pro  tempore  locum  sibi  vendicent, 
statuere  et  ordinare^  aliasque  in  premissis  oportune  providere  de  beni- 
gniiate  apostolica  dignaremur,  Nos  igitur,  qui  cultum  divinum  no- 
stris  potissime  temporibus  ubique  vigere  et  augere  summopere  affec- 
tamus,  de  premissis  certam  noticiam  non  habentes,  ac  ipsorum  prioris 
et  conventus  pium  et  laudabile  propositum  in  domino  commendantes 
buiusmodi  suppHcacionibus  inclinati,  discretion!  vestre  per  apostolica 
scripta  mandamus^  quatenus  vos  vcl  duo  aut  unus  vestrum  de  pre- 
missis omnibus  et  singulis  ac  eorum  circumstanciis  univcrsis,  autho- 
ritate  nostra,  vos  diligentcr  informetis,  et  si  per  informaciotteta  Viwisr 


356  Doc.  285.  —  An.  14.73. 


modi  ita  esse  repereritis,  prefatis  priori  et  fratribus  domum  sancti 
Nicholai  predictam  deserendi,  illamque,  ecclesia  dumtaxat  excepta, 
funditus  demoliendi  et  unam  domum  dicti  ordinis  apud  predictam 
capellam  cum  clauslro,  coemiterio,  dormitorio,  refectorio,  hortis,  hor- 
taliciis  et  aliis  necessaris  oflicinis,  absque  alicuius  preiudicio,  constru- 
endi,  ac  inibi  corpora  defunctorum  absque  alicuius  licentia  vel  con- 
sensu sepeliendi,  prefatamque  capellam  cum  campanili  humili  ac 
campana  ampliandi  et  reformandi  iuxta  ipsorum  fratrum  ritus  et 
mores;  ac  ad  illam  cum  omnibus  bonis  mobilibus  et  immobilibus 
localibus,  juribus  et  pertinentiis  eiusdem  domus  sancti  Nicholai  se 
transferendi  et  perpetuo  inhabitandi  plenam  et  liberam  licentiam 
authoritate  (nostra  conce)datis.  Et  nichilominus  quod  privilegia,  instru- 
menta,  jura  et  indulta  quecumque  de  prefata  domo  sancti  Nicholai 
mentionem  quoraodocumque  facientia,  qualiacumque  sint  in  prefata 
domo  construenda,  ac  illius  priori  et  fratribus,  qui  erunt  pro  tem- 
pore, locum  sibi  vendicent,  eadem  authoritate  statuatis  et  ordinetis. 
Nos  enim,  si  concessionem,  statutum  et  ordinacionem  huiusmodi  per 
vos  vigore  presentium  fieri  contingat,  ut  prefertur,  fratribus  in  dicta 
construenda  domo  pro  tempore  moraturis,  quod  omnibus  et  singulis 
privilegiis,  immunitatibus,  exemptionibus,  indulgentiis,  gratiis  et  liber- 
tatibus  dicto  ordini  et  illius  fratribus  per  sedem  apostolicam  quo- 
modolibet  in  commune  concessis  uti  et  gaudere  libere  et  licite  valeant 
authoritate  apostolica  tenore  presentium  indulgemus.  Non  obstantibus 
tam  felicis  recordationis  Bonifacii  pape  octavi,  predecessoris  nostri, 
prohibente:  ne  quivis  ordinum  mendicantium  fratres  in  aliqua  civitate, 
castro  vel  villa  seu  alio  loco  quocumque  ad  habitandum  domos  et 
loca  de  novo  recipere  seu  hactenus  recepta  mutare  presummant  abs- 
que sedis  eiusdem  licentia  speciali,  faciente  plenam  et  expressam  ac 
de  prohibitione  huiusmodi  mentionem,  quam  aliis  constitutionibus 
et  ordinacionibus  apostolicis,  necnon  statutis  et  consvetudinibus  dicti 
ordinis,  juramento,  confirmacione  apostolica  vel  quavis  firmitate  alia 
roboratis,  ceterisque  contrariis  quibuscumque ;  proviso,  quod  ipsa  an- 
tiqua  ecclesia,  predicto  novo  loco,  ut  prefertur,  jungatur  et  ad  pro- 
fanes usus,  veluti  hereditas,  minima  redigatur,  sed  in  ea  misse  et 
alia  divina  officia  quandoque  celebrentur.  Datum  Rome  apud  sanctum 
Pelrum.  Anno  incarnacionis  dominice  millesimo  quadringentesimo  sep- 
tuagesimo  tercio,  undecimo  kalendas  aprilis.  Pontificatus  nostri  anno 
secundo. 

E  transumpto  saec.  XVII.  In  arch,  regnic.  Act.  Jes.  fasc.   18.   nr.    20.   Far- 
latti.  Illir.  Sacr.  T.   V.  p.  498. 


Do€,  286.  —  An.  147J, 


357 


286. 

Anno  1475.  32.  mnrtii.   Albac* 

Thomm   Tompa^  cattontais,  nomine  c  apt  hi  It  za^rabitnsis  passeuwnum  Kra- 

ijevec^   Cerje,  Kobiljak    etc,   usui  fructtd,  guem  comnmnitat  ctvitatts  per- 

ciptt,  rntercesswnem  faciL 

Magnilicis  viris,  banis  vel  vicebanis  regni  Sclauonie,  amicis 
corum  honorandis,  capitulura  ecclesie  albensis,  araiciciarn  paralam  cum 
honore,  Noverint  vestre  magnificencie,  quod  nos  litteras  introductorias 
et  statutorias  serenissimi  principis  domini  Mathie,  dei  gracia  regis 
Hungarie,  Boheraie  etc,  domini  nostri  graciosissimi,  nobis  preceptorle 
loquentes,  summo  cum  honore  recepisse  in  hec  verba:  (vide  Doc. 
872.  de  anno  1473.  20,  mail.)  Nos  itaque  mandatis  ipsius  domini 
nostri  regis  semper  et  in  omnibus  obtemperari  volentes,  ut  tenemur, 
una  cum  prenominato  Micliaele  Bencxekowych,  homine  eiusdem  do- 
mini nostri  regis,  nostrum  hominem  videlicet  discretum  Benedictum 
de  Thatha,  prebendarium  chori  ecclesie  nostre  predicte  ac  rectorem 
capelle  sancti  Ladislai  ad  latus  eiusdem  ecclesie  fundate  ad  premissa 
fideliter  exequenda  nostro  pro  testimonio  transmisiraus  fide  dignum. 
Qui  taiidem  exLnde  ad  nos  reversi,  nobis  uniformiter  retulerunt :  quo- 
modo  ipsi  feria  tercia  proxima  ante  festum  beati  Gregorii  pape,  pro* 
xime  preteritum,  ac  feria  quarta  immediate  sequenti,  ad  facies  pre- 
scriptarum  possessionum  Kralewcz,  Cjserye,  Kobylya,  Zwyblya  et 
Narth  vocatarum,  omnino  in  comiiatu  z.igrabiensi  existencium,  habitarum, 
vicinis  et  commetaneis  earumdcm  inibi  legiltime  convocatis  et  pre- 
senlibus  accedentes,  et  dum  easdem  possessiones  simul  cum  jure  regio 
in  eisdem  habito  memoratis  civibus  et  hospitibus  civitatis  montis 
Greccnsis  statuere  voluissent,  tunc  bonorabilis  magister  Thomas 
Thompa,  canon icus  ecclesie  zagrabiensis,  in  sua  et  capituli  eiusdem 
ecclesie  zagrabiensis  personis  huiusmodi  stalucioni  eorum  contradic- 
cionis  velamine  obviasset,  ob  quamquidem  contiadictoriam  inhibicionem 
prefatus  homo  regius,  diclo  nostro  testimonio  presente,  dictum  capi- 
tulum  zagrabiense  contra  annoiatos  elves  ad  octavas  festi  beati  Georgii 
martiris,  nunc  venturi,  vestram  evocasset  in  presenciam,  racionera  contra- 
diccionis  eorum  reddituros.  Datum  duodecimo  die  diei  evocacionis  pre- 
dicts  Anno   domini   millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  tercio, 

(A  tcrgo),  Banis  vel  vicebanis  regni  Sclauonie.  Pro  circumspectis 
judice,  juralis,  ceterisque  civibus  civitatis  montis  Grecensis  contra  ho- 
norabile  capilulum  ecclesie  zagrabiensis  ac  octavas  festi  beati  Georgii 
martliiSi  slatuctonis  ct  evocacionis   relacio, 

OHsln^c  ia  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigillL  In  archivio  Uh.  reg, 
civ,  eagrab. 


3s8  Doc.  287.  288.  —  An.  14.73. 

287. 

Anno  I473»  23.  maii.  2^grabiae. 

Nicolaus   Ujlak  et  Damianus  Horvat,  bant,  in  causa,  quae  inter  cammu- 
nitatem  civitatis  et  Johannem   Tuz  agitur,  novam  diem  constituunt, 

Nos  Nicolaus  dei  gracia  rex  Bozne  et  Damianus  Horwatb  de 
Ly(ii)thwa,  inter  cetera  regni  Sclavonie  bani.  Damns  pro  memoria, 
quod  -causam,  quam  circumspecti,  iudex,  iurati,  ceterique  cives  civi- 
tatis montis  Grecensis,  de  iuxta  Zagrabiam,  contra  magnificum  Jo- 
hannem Thwz  de  Lak,  iuxta  continentiam  litterarum  capituli  albensis 
introductoriarum,  statutoriarum  et  evocatoriarum  super  factis  in  eisdem 
contentis  in  presentibus  octavis  festi  beati  Georgii  martiris  in  sede 
zagrabiensi  movere  habebant  coram  nobis,  racionabili  de  causa  ad 
octavas  festi  beati  Jacobi  apostoU,  nunc  Venturas,  statu  in  eodem  du- 
xiraus  prorogandam.  Presentes  autem  sigillis  comitum  nostrorum  za- 
grabiensium  fecimus  consignari.  Datum  Zagrabie  vigesimo  quarto  die 
octavarum  festi  beati  Georgii  martiris  predictarum.  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  septuagesimo  tercio. 

(A  tergo).  Pro  circumspectis  iudice,  juratis  ac  aliis  civibus  civi- 
tatis montis  Grecensis  contra  magnificum  dominum  Johannem  Thwz 
de  Lak  ad  octavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  nunc  venturas,  proro- 
gatorie. 

Originale  in  charta.  A  tergo  apparent  vestigia  duonim  sigillomm.  In  archly, 
hb.  reg.  civit.  zagrab. 

288. 

Anno  I473»  23.  maii.  2^grabiae. 

A  communitate  civitatis  montis   Grecensis  paires  Praedicatores  excipiuntur, 

Nos  Blasius  judex,  filius  Georgii,  Lucas,  Anthonius,  Stephanus, 
Andreas,  Martinus,  Stephanus,  Georgius  ac  alter  Georgius  jurati,  con- 
siliarii  et  universi  cives  civitatis  montis  Grecensis.  Memorie  commen- 
damus  tenore  presencium  significantes,  quibus  expedit  universis :  quod 
religiosi  viri,  videlicet  frater  Michael,  sacre  theologie  lector,  vicarius 
nacionis  slavonice  ac  frater  Clemens,  prior  conventus  sancti  Nicolai 
ordinis  Predicatorum,  extra  muros  montis  Grecensis  fundati,  suis  et 
omnium  dicti  conventus  fratrum  in  personis  presentarunt  nobis,  more 
solito  in  consistorio  nostre  communitatis  congregatis,  quasdam  litteras 
serenissimi  principis  et  domini  Alathie,  regis  Hungarie  etc.  domini 
nostri  naturalis  atque  graciosi,  sanas,  salvas  et  integras,  eius  sub 
sigillo  in  serico   pendenti,  veras  non  viciatas,  sed  omni  prorsus  vicio 


Doc,  289.  —  An.  I 47 J.  359 


et  suspicione  carentes,  quarum  tenor  talis  est  et  sequitur:  (vide  Doc. 
283.  de  anno  1473.  14.  februarii).  Post  quarumquidem  litterarum 
predicte  regie  maiestatis  nobis  presentacionem,  eorum  dignam  petici- 
onem  considerantes  et  honestam  divino  nos  spirilu  instigante,  pio  af- 
feclu  ac  libero  gratoque  animo,  matura  deliberacione  prehabita,  vitaque 
eorum  laudabili  considerata  ac  eciam  ob  specialem  devocionem  beate 
Katherine  virginis  et  raartiris, 'cuius  precibus  nedum  in  presenti  se- 
culo,  verum  eciam  in  celesti  yerarhya  speramus  comfoveri  et  adiuvari, 
prout  in  litteris  regie  maiestatis  continetur,  assensum  prebuimus  ex 
nunc  prout  ex  tunc  et  ex  tunc  prout  ex  nunc  immo  vigore  presen- 
cium  prebemus  et  conferimus  tali  videlicet  obligacionis  vinculo  me- 
diante:  quod  predicti  ^ralres  presentes  et  futuri  in  ipsa  civitate  montis 
Grecensis  ei  suo  in  convenlu  nobiscum  pro  tempore  degentes,  tam 
in  prosperitate  quam  in  ^dversitale  debeant  in  omnibus  et  singulis 
pro  bono  statu  reipublice,  nostreque  communitalis  tenere  nobiscum 
in  quantum  congruit,  licet  et  non  contrariatur  ordini  et  statui  dic- 
torum  fratrum,  cum  nee  iiOi*  intendamus  honerare  eosdem  sive  agra- 
vare  preterquaro  in  licitis  ac  honestis,  ofFerentes  nos  dicti^  Jratribus 
ut  facultas  subpelet,  possibilitate  exigente,  manus  porrigere  adiutrices 
et  in  omni  eorum  necessitate  justa  defendere  contra  violentos.  Hoc 
expresso  et  specilicato,  quod  si  pro  tempore  communitas  nostre  civi- 
tatis  in  piis,  justisque  et  racionabilibus  causis  uno  vel  pluribus  indi- 
geret  dicti  conventus  fratribus,  sive  ad  sedem  apostolicam,  sive  ad 
regiam  maiestatem  dirigendis,  quod  sine  contradiccione  se  exhibere 
debeant  dicti  fratres  benignos  aut  graciosos ,  sponte  et  benivole , 
ad  expensas  dumtaxat  nostras,  nemine  contradictore  apparente,  sed 
utque  parte  libere  consenciente,  et  se  alter  alteri  ad  premissa  servanda 
obligarunt.  In  quorum  omnium  et  singulorum  robur,  fidem  et  testi' 
monium  premissorum,  presenlibus  nostre  communitatis  sigillum  in 
serico  pendenti  eisdem  fratribus  duximus  concedendum.  Datum  in 
dominica  proxima  ante  festum  beati  Vrbani  pape.  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  septuagesimo  tercio. 

Originale  in  membrana  A  tergo  sigillum  imprcssum.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 

288. 

Anno  1473,  6    Julii    Zagrabiae. 

Staiutiim  de  area  capituH  zagrab,  munienda. 

Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  tercio  in 
octava  beatorum  Petri  et  Pauli  apostolorum,  domini  capitulariter  con- 
gregati  ad  infrascriptam  capituli  municionem,  utpote  circumsepcionem, 


360  Doc,  2po.  2pi.  —  An,  14.73. 

et  aliorum  ingeniorum  ordinacionem  conclusenint  firmiler  observandum, 
quod  quilibet  dominonim  presencium  et  pro  currens  absencium  pro- 
prios  ipsonim  colonos  ad  commissionem  et  mandatum  dominonim 
capitaneorum  ad  id  deputatorum  pro  laboribus  et  municionibus  in 
ipso  capitulo  faciendis  corapellere  tenebitur,  ac  dum  ipsi  labores  fient, 
per  se  vel  ipsorum  hominem,  circa  eos  stabunt  et  labores  perficere 
cogent  tociens  quociens  opus  fuerit  et  necesse.  Item,  quod  quilibet 
colonus  de  unoquoque  bove  unum  currum  virgultanim  adducere  de- 
bebit,  illi  vero,  qui  bobus  carrent,  virgulta  seccabunt,  curribus  impo- 
nent  et  sepes  iuxta  limitacionem  eorumdem  capitaneorum  facient 
Quicumque  aulem  prediclorum  dominorum  sive  procuratorum  hoc  fa- 
cere  neglexerint  in  pena  duorum  florenorum  auri  ipso  facto  sit  con- 
victus,  nulla  penitus  gracia  in  eisdem  sibi  facienda. 

Liber  rubeus  yen.  Capit.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient    Slav,  merid 

290. 

Anno  I473»  17.  Augnsti.  Zagrabiae. 
Pyxides  sive  bombardae  manuales  inter  canonicos  distribuuntur. 

Dominus  prepositus  maior.  Dominus  lector,  habet  IV.  Dominus 
cantor,  habet  II.  Dominus  prepositus  chasmensis.  Dominus  kathedralis. 
Dominus  dubicensis,  habet  IV.  Dominus  kamarchensis.  Archidiaconus 
Kemlek,  habet  III.  Archidiaconus  Vaska.  Archidiaconus  chasmensis. 
Archidiaconus  Bexin,  habet  II.  Archidiaconus  Varosd,  habet  11.  Archi- 
diaconus Vrbowcz,  habet  II.  Custos.  Jacobus  doctor.  Elyas,  habet  II. 
Thomas  Thompa.  Gerardus  de  Pathak,  habet  II.  Blasius  doctor,  habet 
III.  Michael  Rayffhicz,  habet  II.  Georgius  Medzthregnew,  habet  II.  Ge- 
orgius  de  Gorbana.  Fabianus  de  Zemche,  habet  II.  Galasius  doctor. 
Stephanus  de  Vizlicza,  habet  II.  Petrus  de  Vizoka  cum  magistro  Ge- 
rardo.  Johannes  de  Roycha.  Dominus  Georgius  suffraganeus.  Georgius 
de  Miletincz.  Georgius  de  Zthenichnak. 

Liber  rubeus  ven.  Capit.  zagrab.  In  arch.  incl.  Acad.  Scient.  Slav,  merid. 

291. 

Anno   1473,  24.  Augusti.  Zagrabiae. 

Nicolaus    Ujlak  et  Damianus  Horvat,  bant,  in  causa ^  quae  inter  commu- 
nitatem  civitatis  et  Johannem   Tuz  agitur,  diem  tdentidem  constituunt, 

Nos  Nicolaus  dei  gracia  rex  Bozne  et  Damyanus  Horwath  de 
Linthwa,  inter  cetera  regni  Slavonic  bani.  Damns  pro  memoria,  quod 
causam,  quam  circumspecti  index,  iurati,  ceterique  cives  civitatis  montis 


Dq^.  2p2.  —  An.  147J.  • 


361 


Grecensis  de  iuxla  Zagrabiam»  contra  magnificum  Johannem  Thuz  de 
Lak  iuxta  continenci^m  litterarum  nostrarum  prorogatoriarum  super 
facto  conlradiccionis,  slatutionis  possessionum:  Dedych,  Chernomerz, 
Bythek  et  Nowak  vocatis,  et  insuper  cuiusdam  "vadi  Kyralew  vocali, 
in  lluvio  Zawe  habiti,  in  presentibus  octavis  fesli  beali  Jacobi  apo- 
slolL  in  sede  zagrabiensi  movere  habebant  coram  nobis,  racionabili 
de  causa  ad  oclavas  fesli  beati  Michaelis  archangeli  nunc  venturas, 
statu  in  eodem  duximus  prorogandam,  Presentes  autem  sigillis  co- 
mitum  nostrorum  zagrabiensiura  fecimus  consignari.  Datum  Zagrabie 
vigesimo  quarto  die  oclavarum  fe^ti  beali  Jacobi  apostoli  predicta- 
rum.  Anno  domini  millesimo  quadringenle^imo  septuagesimo  lercio, 
(A  icrgo/)  Pro  circumspectis,  iudice,  iuratis  ac  aliis  civibus  civi- 
tatis  montis  Grecensis  contra  magniiicum  Johannem  Thuz  de  Lak  ad 
octavas  festi   beati   Michaelis  archangeli,  nunc  venturas,  prorogatorie, 

Origimilc    in  charts.    Trium    sigillorani   vestigia  solum.    In  arCbiv.  lib,  icg. 
tMl»  eftgrab. 


292. 

Anuo  T473,  2%.  decern bris.  Zagrabiae. 

Mathiae  regis  Ilumiariac  etc.    epistoiae  exemplar  a  capituh  tagrah.  cam- 
munitiUi  dvitatis  tnoftUs   Grecensts  editor, 

Nos  capitulura  ecclesie  zagrabiensis.  Significamus  presencium 
tenore,  quibus  cxpedil  universis ;  quod  venerabilis  vir  dominus  Geor- 
gius  arcliidiaconus  de  Bexyn,  socius  et  concanonicus  noster,  noroinibus 
et  in  pcrsonis  prudentum  et  clrcumspectorutr  judicis,  juratorum,  cele- 
rorumque  civium  atque  communitalis  civitatis  montis  Grecensis  de 
iuxta  Zagrabiam,  nostri  exurgens  e  medio,  exhibuit  atque  presentavit 
nobis  certas  litteras  serenissirai  principis  domini  Mathie,  dei  gracia 
Ilungariei  Bohemie  etc.  regis,  domini  nostri  naiuralis,  gloriosissimi,  in 
modum  privllegii  in  pargameno  confectas,  sigillo  eiusdem  domini  no- 
stri regis  in  pendenti,  uti  prima  facie  apparebat,  in  superiori  margine 
ab  intra  banc  habentes  signaturam:  de  commissione  propria  domini 
regis,  tenoris  vero  infrascripti,  petens  nos  debita  cum  instancia,  ut 
tenorem  earumdem  in  transsumto  litterarum  nostrarum,  pendenti  sub 
sigillo  nostro  prefatts,  judici,  juratisque  civibus  et  com  muni  tali  dicte 
civitatis  dare  dignaremur  juris  ipsorum  ad  uberiorem  cautelam.  Qua- 
nim  tenor  talis  est;  (vide  Doc*  371.  de  anno  1473.  30  maii).  Nos 
igilur  peticionibus  prefati  domini  archidiaconi  annuentes,  premissas 
liiteras  de  verbo  ad  verbum  sine  dirainucione  el  augmento  aliquali 
transcribi  et  transsummi,  presentibusque  nostris  litteris  Lnseri  facieutes. 


36> Doc.  ^93'  294,  —  An.  1474^1475.  

quas  pendenti  sigillo  nostro  consignatas,  prefati  judici,  juratisque  ci- 
vibus  et  communitati  dicte  civilalis  montis  Grecensis  duximus  conce- 
dendas.  Datum  in  festo  beatorum  Innoceatum  martirum.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  lercio. 

Originale    in    membrana.    Zona    sericea    violacei   et  viridis  coloris  appendet 
absque  sigillo.  In  archiv.  incl.  Acad.  Sclent.   Slavor.  merid. 

293. 

Anno  I474»  10.  Augusti.  HoIomucL 

Mathias,  Hungariae  etc.  rex,  communitati  civitaiis  montis  Grecensis  mandat, 
ut  eius  bombardam  conservet. 

De  commissione  propria  domini  regis. 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
prudentibus  et  circumspectis  iudici  et  iuratis,  ceterisque  civibus  civi- 
tatis  nostre  montis  Grecensis,  salutem  et  graciam.  Intelleximus  qualiter 
nonnulli  forent,  qui  illam  bondardam  nostram,  choka  nuncupatam, 
quam  superioribus  temporibus  magnificus  Blasius  Magyar  vobis  ad 
conservandum  assignavit,  ad  castra  eorum  abducere  vellent,  quapropter 
fidelitati  vestre  firmiter  mandamus,  quatenus  nemini  interim  ipsam 
bonbardam  dare  debeatis,  quousque  speciale  mandatum  nostrum  su- 
perinde  non  videbitis;  volumus .  enim,  ut  ubi  eandem  reponi  iussimus, 
dum  necesse  fuerit  eciam  invenire  valeamus.  Secus  non  facturi.  Datum 
in  Olumucz  in  festo  beati  Laurencii  marliris.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  LXX  quarto.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie 
etc.  decimo  septimo,  Bohemie  vero  sexto. 

Originale  in  charta.  lu  margine  inferiori  sigiUam  anuli.  In  archivio  lib.  reg. 
civ.  zagrab. 

294. 

Anno  1475,  i^'  martii.  Zagrabiae. 

Elias   de    Sapionca,    vicariiis   spiritualis^  plcbanis  zagrab ietisibus  niatidat, 
ut   cives   quosdam    ad   legationes    testameniarias    collegio  praebenda riorum 

tradendas  cotnpellant. 

Elias  de  Soploncza,  custos  chasraensis  et  canonicus  ecclesie  za- 
grabiensis  ac  venerabilis  magistri  Georgi  archidiaconi  de  Bexen  et 
similiter  canonici  ac  vicarii  in  spiritualibus  eiusdem  ecclesie  locum- 
tenois.  In  Christo  nobis  sincere  dilectis,  honorabilibus  et  discretis 
▼1(1%  dominis :  Matheo  de  monte  Grecensi,  Georgio  beate  Margarethe 
de   suburbio   eiusdem,   et    N.  beati   Johannis   de  Nova   villa 


D0€.  294,  —  An,  14.75, 


363 


ecclesiarum  parochiaJium  plebanis,  salutem  in  domino.  Gravem  que- 
relam  discretorum  dominorum  Briccii  decani  et  aliorura  chori  eccle- 
sie  zagrabiensis  prebendariorum  nobis  oblatam  nos  noveritis  accepisse 
conlinentcm :  quomodo  circumspccti  quidam  et  providi,  videlicet  frater 
condam  domini  Martini^  plebani  de  Rakwa,  Gregorius  appellaius, 
civis  civiiaiis  mentis  Grecensis  viginti  quinque  tlorenos  auri  per  eun- 
dem  condam  dorainum  Martinum  presbiterum,  et  quatuor  florenos 
auri  S'imiliter  condam  magistro  Martino  litterato,  alias  provisori  curie 
episcopalis  zagrabiensis,  civi  de  vico  Latinorum,  cuius  executor  dictus 
dominus  Briccius  decanus  extitit  testamentaliter  legatis,  et  Michael 
sutor  de  dicto  suburbio  montis  Grecensis  uno  floreno  ac  Kelecz  et 
Anthonius  Segyn  execu tores  lestamenti  condam  Anthonii  Tbvrinsichi 
duobus  tlorenis;  item  Benedictus  de  Nova  villa  uno  palio  per  condam 
Ambrcsium  cocum  venerabili^  magistn  Paul!  archidiaconi  de  Kemlek 
etc.  modo  simiU  testamentaliter  legato;  item  relicta  Pauli  sutoris, 
nunc  uxor  Michaelis  Jagichich  uno  Moreno,  Dioni^ius  Wodopia  de 
portu  Zawe  ac  relict?  condam  Eraerici  de  Nova  villa,  nobilis  Grego* 
rius  de  Vrnowcz  et  Ladislaus  de  Samsinowcz  iuxla  lestamenlalium 
legacicnum  vim,  formam  et  tenorem  eisdem  dominis  decano  el  pre- 
bendariis  cum  ceriis  rebus  et  bonis  pro  perpetuis  oracionibus  in  vim 
elemosine  legatis  obligarentur,  que  et  quas  haclenus  extraderc  non 
curassent  nee  curarent  eciara  de  presenti  in  preiudicium  et  dampnum 
eorumdem  manifestum,  Kt  quia  contra  singulares  personas  pro  exci- 
piendis  Utteris  eisdem  dominis  decano  et  prebendariis  dillicile  videtur^ 
ad  nos  semper  facere  recursum,  citacionem  sub  forma  presenti  juri 
denique  consonam  eisdem  decrevimus  esse  dandam  et  decernimus  per 
presentes;  discrecionibus  igitur  veslris  in  ?irtute  salutaris  obediencie 
et  sub  pena  excommunicacionis  firmilet  preci|)ientes  committimus  et 
mandamus,  quatenus  habita  presencium  noticia,  dictos  Gregorium  et 
Michaelem,  Kelech  ac  Anthooium  et  alio?,  quos  supra,  personaliter  ac- 
cedalis,  ipsosque  racione  previa  ad  instanciam  diclorum  dominorum 
decani  et  prebendariorum  ad  sextum  diem  a  die  execucionis  presen- 
cium immediate  computando,  quorum  dierum,  duos  pro  primo,  duos 
pro  secundo  et  reliquos  duos  dies  pro  lercio  et  peremptorio  termino 
eisdem  assignantes,  prefigatis,  nostram  citelis  in  presenciam,  certifi- 
cantes  eosdem  sic  citatos,  quod  sive  ipsi  in  huiusmodi  citacionis  ter- 
mino, ut  premissum  est,  coram  nobis  compareant^  sive  non,  nos  nichi- 
lominus  ipsis  ulterius  non  ibi  in  partibus,  sed  per  edictum  in  fo- 
ribus  alme  eccle^ie  zagrabiensis  publice  cilatis,  ad  partis  coram  nobis 
comparentis  instanciam  et  causam  huiusmodi  prosequi  curantis  requi- 
sicipnem»  in   causa  seu  causis  huiusmodi  ad  ullexiores  actus  juridicos 


364  Doc,  295.  —  An,  14.75, 

procedemus,  alterius  partis  absencia  seu  contumacia  in  aliquo  non 
obstante;  et  tandem  vestre  huiusmodi  citacionis  et  certificacionis  se- 
riem  cum  termino  assignato,  et  presentibus  in  specie  remissis,  nobis 
conscienciose  rescribatis.  Datum  Zagrabie  die  Saturni,  undecima 
mensis  marcii.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  LXX  quinto. 
(L.   S.) 

Matheus  Gregorii  de  sancto  Georgio  notarius  in  premissis. 

(Tenor  executionis).  Ego  Benedictus  plebanus  Omnium  sanctorum 
feci  mandatum  v.  v.  iuxta  contentum  vestrarum  litterarum. 

Ego  Georgius  plebanus  ecclesie  sancli  Martini  et  Mathias  ple- 
banus civitatis  monlis  Grecensis  feria  quinta  post  festum  beati  Gre- 
gorii pape  citavimus  supradictos  in  litteris  vestris  iuxta  continenciam 
litterarum  vestre  patemitatis. 

(A  tergo).  Dominus  judex  intrascriptus  in  tribunali  ad  jura 
reddenda  decrevit  ad  quindecimum  diem  exsolvi  quatuor  florenos 
dominis  decano  et  prebendariis  zagrabiensibus  per  Gregorium  fratrem 
domini  Martini  plebani  de  Bakwa  expositis,  quos  idem  Gregorius 
fassus  est  se  obligaturum  eisdem  dominis  prebendariis.  Presentibus 
ibidem  venerabilibus  dominis  Bartholomeo  cantore,  Michaele  Rayfhicz, 
Fabiano  de  Zemche,  canonicis  ecclesie  zagrabiensis,  testibus  ad  hoc 
specialiter  rogatis. 

Item  XXII.  die  mensis  aprilis  dominus  locumtenens  decrevit, 
ut  illi  causentur  cum  decano  prebendariorum  ad  feriam  quartam 
proxime  venturam,  de  septem  florenis  auri  componantur,  alias  idem 
dominus  locumtenens  aut  eo  absente  superior  eisdem  providebit  de 
ulteriori  juris  remedio  opportuno.  Presentibus  magistris  Fabiano  de 
Zemche,  Elye  de  Achnya,  canonicis. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  imprcssi  sigilli.  In  archiv.  honor,  coll. 
Praebend.  zagrab. 

295. 

Anno  1475,   ^5«  noaii.  Caktornjae. 

Christophorus   Hochburger,   capitaneus  civitatis  tnontis   Grecemis,  capitulo 
zagrabiensi  mandate  ne  cives  a  Medvescak  rivo  utendo  impediant, 

Venerabiles  viri,  domini  honorandi!  Venerunt  ad  nos  cives  civi- 
tatis zagrabiensis  in  modo  gravis  querele,  quomodo  aquas  ipsis  ab 
antiquo  spectatas  violenti  manu  occuparetis,  quod  nostra  credulitate 
de  vobis  non  fuissemus  spectaturi,  cum  et  alia  colloquia  habuimus 
simul,  in  quibus  talia  minime  fuerunt  perpetrata,  sicuti  domino  Ge- 
orgio  de    Bexin,    bene   notum    est,    quod    nulla  parcium  alteri  parti 


Doc,  2p6.  —  An, 


365 


absque  quod  aliquod  preiudicium  aul  daropnum  inferret,  quod  in 
noslri  absejicia  minime  observatum  est,  ex  quo  utique  aliud  non 
vultis»  quam  serenissime  regie  maiestatis  civitatem  juribus  privare  et 
ipsos  condempnare;  sciatic  firmiter,  cum  regia  maiesias  nobis  illam 
potestatcm  contulit,  nos  ipsos  defendere   et  juribus  ipsorum  veris  le- 

nere  volumus  . vos  ipsis  dampnum  transfertis,  nobisque 

fatigas  magnas  impedilis  .........  quod  omnino  vos 

nostri  detinuerunt,  tali  mode  corrigere  volumus^  ut  amodo  sciant, 
quomoJo  civitatem  regie  maiestatis  ipsius  juribus  privabunt,  et  si 
uiique  iranquillitaicm  lenere  nolueritis,  ex  tunc  deliligiis  et  tranquil- 
Ittate  suflicienti  vobis  providebiraus;  cum  tamen  libencius  vobis 
nostra  obsequia  precassemus,  si  grate  acceptare  voluissetis.  Datum  in 
castro  Chaktornya  feria  secunda  in  festivitatibus  Penthecostcs.  Anno 
MCCCCLXX  quinto.  Christophorus  lloch burger  capitaneus  civitatis 
zagrabiensis  etc. 

(A  tergo,)  Venerabilibus  viris  dominis  (prepo)sito  et  ecclesie  za- 
grabiensis concanonicis,  amicis  honorandis. 

Originale  In  chart&,  sat  attritum.   In    »rchivio  vea.   Capit.  eccl.  zagrabiensis. 
Act.  Cap,  ant    fasc.  6,  nr.   17, 


Anno   I475f  ^«  Jvnii.  Budae, 

Mathias,  Hungariae  etc,  rtx^  nmndaf,  ui  lis,  quae  est  de  riva  Medvcidak^ 
quam  primum  in  judicia  campanaiur, 

De  commissione  domiai  re^is. 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
egregiis  Nicolao  de  Poscga»  vicebano  regni  nostri  Sclauonie  ac  Cristo- 
foro  cap,eLaneo  civitatis  nostre  zagrabiensis,  salutem  et  graciam.  Con- 
queruntur  nostre  maiestali  fideles  nostri  cives  illius  civitatis  nostre 
zagrabiensis,  quomodo  capitulum  illius  loci  quendara  fluvium  Med- 
wevyz  vocatum,  qui  alias  inter  illam  civitatem  nostram  et  terrilorium 
ipsius  capituli  delluxisset  et  pro  metali  distinciione  tentus  fuisset  et 
habitus,  de  vero  situ  et  cursu  excepissei  et  ad  molendina  eorumdem 
civium  nostrorum  defluere  non  permitteret^  in  preiudicium  eorumdem 
civium  nostrorum  et  dampnum,  Et  quia  dignum  est,  ut  nos  inter 
ceteras  curas  nostras,  privaiis  eciam  bonis  nostris  intendamus  et 
bona  nostra  regalia  in  suis  juribus  defectum  pati  non  paciamur.  fide- 
lilati  igitur  vestre  harum  serie  firmiter  precipientes  mandamus,  qua* 
tenus  receptis  presentibus,  dictum  lluvium  et  eius  verum  situm  et 
cursum  una  cum  aliis  probis,  tarn  per  ipsos  cives  nostros  <3^jiawv ^'cSaxsv 


366  Doc,  2p7,  —  AfL  14.75, 

capitulum  predicttim  iliac  vocandis,  in  uno  certo  et  brevi  termino 
per  vos  partibus  ipsis  prefigendo,  recto  ordine  conspiciendo  et  con- 
siderando  rectificetis,  et  inter  partes  predictas  talem  faciatis  disposi- 
clonem,  quod  non  sit  opus  peramplius  de  hac  re  nostre  querulari 
maiestati.  Secus  non  facturl  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis. 
Datum  Bude  feria  quinta  proxima  ante  festum  beati  Bamabe  apo- 
stoli.  Anno  domini  raillesimo  quadringentesimo  septuagesimo  quinto. 
Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  decimo  octavo,  Bohemie 
vero  septimo. 

Originale  in  charta     In  margine  inferiori  impressnm   est   sigillam.  In  archiv. 
lib.  reg.  civ.  zagrabiensis. 


297. 

Anno  1475,  II-  Junii.  Budae. 
Mathias,  Hungariae  etc.  rex,   Osvaldo,  episcopo  zagrab,,  praecipit,  ut  com- 
munitati  civitatis  mantis   Grecensis  ereptos  agros  reddat. 

Be  commissione  domini  regis. 
Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fideli  nostro 
reverendo  in  Christo  patri,  domino  Osualdo  episcopo  ecclesie  zagra- 
biensis, salutem  et  graciam.  Intelleximus  non  sine  magna  animi  nostri 
displicencia,  quomodo  vos  preteritis  temporibus  quasdam  terras  seu 
predia  intra  metas  civitatis  nostre  montis  Grecensis  habitas  et  exi- 
stentes  ab  eadem  civitate  nostra  occupassetis  et  occupatas  teneretis  in 
magnum  detrimentum  et  desolacionem  ipsius  civitatis  nostre.  Et  cuni 
nos  a  nemine  velimus  pati  bona  nostra  regalia  usurpari  permittere, 
lidelitati  igitur  vestre  harum  serie  firmiter  precipientes  mandamus, 
quatenus,  receptis  presentibus,  prefatas  terras  et  predia  ab  ipsa  civi- 
tate nostra  per  vos  occupatas  et  usurpatas  remittere  et  resignare  de- 
beatis  et  teneatis  et  secus  gracie  nostre  sub  obtentu  facere  non  pre- 
sumatis.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datura  Bude  in  festo 
beati  Barnabe  apostoli.  Anno  domini  millesirao  quadringentesimo  sep- 
tuagesimo quinto.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  decimo 
octavo,  Bohemie  vero  septimo. 

Originale  in  charta.    In  margine  inferiori    impressum  est  sigillum    In  archiv 
lib.  reg.  civit.  zagrab. 


Doc,  ^gS,  —  An,  i^f^. 


367 


288. 

Anno  1475,  n.  Janii.  Badiic 

Mathias^  Hungariae  tk,  rex,  comitiUui  tagrab,  praecipit^  ut  mums  muni- 
tionis  civitath  moniis   Grecensis  (iimius  rtjkiatur, 

De  commissiooe  propria  domini  regis. 

Malhias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  eta  FidcUbus  nostris 
universis  ct  singuUs  nobilibuset  alterius  cuiusvis  status  possessionatls 
hominibus  ad  sedem  zagrabiensem  speclanlibus  et  pertinenlibus,  salutem 
et  graciam.  Ex  rclaiibus  fidelium  nostroruTr  certorum  civium  et  in- 
habitatorum  civitatis  nostrc  zagrabiensis  mtelleximus,  quomodo  civitas 
ipsa  propter  jiecessilatem,  quam  piecedenter,  turn  per  assiduain  pestem 
turn  vero  per  incursus  Turcorum  passa  est,  in  tanlara  inopiam  devc- 
nisset,  quod  murus  ipsius  civitatis  fere  in  nonaginta  sex  ulnarum 
longitudine*  nunc  ruinaxn  pateretur,  in  centum  vero  et  quinquaginta 
cubitis  de  die  in  dies  casus  ciusdem  prestolatnr,  et  cum  regie  intersit 
celsitudini  comodo  civitatum  suarum  et  presertim  municioni  illarum, 
quarum  niina  periculo  inmineret  intendere,  vobisque  unacum  rebus 
et  bonis  ac  liberis  vestris  tempore  insultus  sevissimorum  Turcorum, 
non  alias  nisi  in  ipsam  refugium  esse  potest,  ideo  fidelitati  universi* 
talis  vestre  et  cuiuslibet  vestrum  harum  serie  firmtssime  precipientes 
mandamus,  qualenus  receptis  presentibus,  dum  et  qiiocienscumque 
per  fideles  nostros  Chrisloforum  capitaneum  dicte  civitatis  nostre 
zagrabiensis,  aut  alios  capitaneos  in  futurum  constituendos  ad  laborcs 
ipsius  civitatis,  reformacionesque  muri  ciusdem  requi&iU  fueritis,  ho- 
mines vestros  in  subsidium  dare,  aut  si  necesse  essct,  personaliter 
huiusmodi  retbrraacioni  interesse  debeatis;  alioquin  si  secus  feceriiLs, 
extunc  commisimus  et  presencium  sciie  sUiccius  coram itlimus  dicto 
Crisloforo  capetaneo  ac  eciara  aliis  in  futurum  constituendis,  nt  ipsi 
vos  et  quemlibet  vestrum  ad  subsidium  reformacionis  premisse  eciam 
cum  grava  minibus  vestris  arcius  compellant  et  astringant  aucioritate 
nostra  regia  presentibus  ipsis  in  hac  parte  attributa  mediante.  Secus 
sub  obtentu  gracie  nostre  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  sigiUo 
nostro  anulari  consignalis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Bude  in  festo 
beat!  Oarnabe  apostoli^  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
septuagcsimo  quinto.  Regnorum  nostrorum  anno  ilungarie  etc  decimo 
octavo,  Bohemie  vero  septimo. 

OHginale  in  cWta«  In  margine  infenori  imppressum  est  sigiilaai*    lo   ardi, 
iacU  Acftd.  Sciet  SbTor.  merid. 


d& 


BBA 


368 


Doc.  3pg.  —  An.  I4JS. 


299. 

Anno  1473.  mease  Jalio.  Zagmbiae. 

Homines  cnpitulares  a  civibus  zat^ahknubui    in    mtrattu  esst    vuintratos^ 
nonnulhst/ue  interfertos^  ccmitatus  zagrabiensis  exquirtndo  ccnstituti  pro  ^rrt&, 

Nos  Petrus  Bochkay  de  Razynakerezlhwr  comes  ac  judices  nobi- 
lium  coraitatus  zagrabiensis.  Memorie  commendamus,  quod  cum  nos 
ad  instantem  peticionem  honorabilis  capituli  ecclesie  zagrabiensis 
Michaelem  Benchekoych  et  Lucam  de  KaljTi,  duos  ex  nobis,  scilicet 
judices  nobilium,  ad  infrascripta  peragenda  de  sede  nostra  judictaria 
legittime  deslinassemus;  tandem  iidera  exinde  ad  nos  reversi,  nobis 
conformiter  retulerunt  eo  modo:  quomodo  ipsi  ab  omnibus,  quibus 
decuisset  et  licuisset  palam  et  ocullc  diligenter  inquirendo,  talem  de 
infrascriptis  rescivissent  certitudinis  veritatem,  quod  cum  die  domi- 
nico  proximo  ante  festum  beale  Margarethe  virginis  et  martiris,  pro* 
xime  preteritOj  Michael,  Anthonius,  Stephanas  et  Andreas  clericus, 
familiares  dicti  capituli,  de  civitate  montis  Grecensis  ad  idem  capilu- 
lum  venire  habuissent,  uunc  Thomas  sutor,  Stephanus  Lab,  Gywrko 
frenipar.  Blasius  sutor,  Clemens^  Kelecst  dictus,  Johannes  et  Valentinus 
sutores,  Mithael  Hungarus,  Klachecz  dictus,  Gregorius  Pawsynzeth, 
Valentinus  Kozynowzeth,  Dominicus  Malecz,  Hans  frenipar,  Georgius 
similiter  frenipar,  dictus  Banych,  Anthonius  Seghlyn,  Elyas  sutor  in 
platea  sutorum,  suburbio  videlicet  civitatis  predicte  commorantes^  de 
consilio  et  voluntate  Blasii  judicis  dicte  civitatis,  Johannis  Perowych, 
alterius  Johannis  Saldynarych,  Blasii  Thewthina  institoris,  Walenthycz, 
Blasii  Zthenychky,  Dominici  Perowych,  Briccii  Hungari,  item  Pazar 
et  Laurencii  Sporar  manlbus  armatis  et  potenciariis,  arcubus  attensis, 
in  eosdem  Michaelem,  Anthonium,  Stephanum  et  Andream  clencum 
omni  ipsorum  absque  culpa  irruenles,  jamfatum  Michaelem  famili- 
arera  dicti  capituli  nece  crudeli  intenraissent,  jamfatos  quoque  An- 
thonium ,  Stephanum  ei  Andream  ictibus  quamplurium  sagittarum 
letaliter  vulnerando  sauciassent,  in  porlamque  dicii  capituli  eosdem 
aufugcnles  certas  sagittas  post  eos  emittenles,  si  per  defcnsionem 
proborum  eliberati  non  fuissent,  eosdem  nece  crudeli  interemlssent 
potencia  mediante,  in  preiudidum  et  dampnum  annoiati  capituli  vaJde 
magnum.  Qua  inquisicione  facta,  iidem  judices  nobilium  in  fe$to  divi- 
sionis  apostolorum,  similiter  proxime  preteritum,  ad  jamfatum  Bla* 
sium  judicem  iamdiclc  civitatis  montis  Grecensis  accedentes,  ipsumque 
personaliter  repertum  in  eo,  ut  ipse  ex  parte  Thome  sutoii!*,  Stcphani 
Lah  ct  aliorum  prcscriplorum  super  premissis  actibus  potenclariis 
judidi  et  justicie  complemeotum  eidem  capitulo  facere  el  adminislrarc 


jsa 


Doc,  joo.  —  An,  14.76, 


3^9 


deberet  et  teoeretur  ammonuissent;  quiquidem  Blasius  judex  premissa 
omnia  facere  recusasset,  ubi  iidem  judices  nobtlium  eadem  die  am- 
monicionis  prelibalos  Thoniam  sutorem  ac  Stephanum  Lah  et  alios 
prescriptos,  pro  tunc  erga  ipsum  rcpertos  ct  inventos,  ad  justiciam 
prohibuissent  Datum  Zagrabic  sexto  die  diei  ammonicioms  et  prohi- 
bicionis  prenotatarum.  Anno  dotnini  millesimo  quadringenlesimo  sep- 
tuagesinio  quinto. 

Originalc  in  charta.  A  tergo  vestigia  quatuor  sigiUonmi.  Ill  Archiv.  tcii.  oiptt 
eocl   ^ograb.  Act.  Cap.  ant.  fasc.   lo.  nr,  15. 


300. 

Anno  1476^  16.  Jynit.  Budae« 

Mnt/iias,  liungariae  etc.  rex,  comitatm  sagrab,  impenit  ut  miamt/u^frmjut 
commutiihitts  chfitath  mantis    Gr€C4nsis  qutrim^mam  amm  Umpore  excipiaL 

De  commiMiODe  domioi  regis* 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Boheroie  eta  Fidelibus  noslris 
comiti  vel  vicecomiti  et  jiidicibus  nobilium  comitatus  zagrabiensis, 
salutem  et  graciam.  Exponitur  maiestati  nostre  in  personis  fideliuna 
nostrorum  circunnspectonim  judicis  et  juratorum  civium  civitatis  nostre 
montis  Grecensis  quomodo  vos  in  eorum  causis,  negociis,  juribus,  dum 
vos  ipsi  requirent  et  vcstrum  hominem  miltere  non  velletis  com- 
munem  justiciam  ipsis  penitus  abnegantes;  cum  autem  communis 
justicia  nemini  sit  abneganda,  ideo  fidelitati  vestre  firmiter  preci- 
pientes  mandamus,  quatenus  receptis  presentibus,  dum  et  quando  ac 
quocienscumque  pro  parte  eorumdem  civium  nostrorum  fueritis  re* 
quisiti,  eisdem  in  omnibus  causis  et  juribus  ipsorum  juxta  legem 
atque  consvetudinem  regni  nostri  vestros  homines  transmittere,  ipsis- 
que  iuxta  fassionem  buiusmodi  horainum  vestrorum  litteras  oppor- 
tunas  et  necessarias  dare  et  emanari  facere  debeatis.  communi  justicia 
requirenle ;  caventes  tamen  ne  fraus  aut  dolus  exinde  oriatur  aliquale. 
Secus  non  facturi,  Preseniibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum 
Bude  domina  (post)  festum  sacratissimi  corporis  Christi.  Anno  eiusdera 
millciimo  quadringentesirao  sepluagesimo  sexto.  Regnorum  nostrorum 
anno  Hungarie  etc.  decimo  nono,  Bohemie  vero  octavo. 

Origioale  in  charta,  sat  exesum.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigtUttio* 
In  archJTio  Ub.  reg.  civit,  2«grab. 


^\ 


370  Doe.  joi.  —  An.  14.76. 


301. 

Anno  1476,  14   Julii.  Budae. 

MathiaSy    Hungariae   etc,    rex,  abbati  Cysterc,  zagrab,  mandat,  ut  irrup- 
Hone  Turcorum   imminente   diruantur   tuguria,    sub   monasterio  sita,  quae 

facile  accendatitur. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fideli  nostro 
religioso  viro  abbati  monasterii  beate  Marie  virginis  de  Zagrabia, 
salutem  et  graciam.  Expositum  extitit  raaiestati  nostre  in  personis 
fidelium  nostronim  honorabilis  capituli  ecclesie  zagrabiensis,  quomodo 
vos  et  ipsum  monasterium  vestrum  sub  municione  eiusdem  capituli 
haberetis  in  vilibus  domibus  et  tuguriis,  cespitibus  coopertis,  certos 
domicellas  seu  jobagiones,  unde  et  de  quibus  temporibus  incursionum 
Thurcorum  per  incendia  tarn  capitulo  quam  civitati  zagrabiensi  gra- 
via  vererentur  evenire  posse  pericula  et  dampna,  supplicantes  per 
maiestatem  nostram  de  remedio  provideri.  Cum  autem  commoda  rei- 
publice  privatis  quibusque  preferri,  et  prius  de  periculo  provideri 
debeant,  quam  eveniant,  fidelitati  itaque  vestre  firmiter  precipimus 
et  mandamus,  quatenus  statim  acceptis  presentibus,  illas  casulas  et 
tuguria  domicellarum  tuorum,  omni  occasione  et  renitencia  postpositis, 
funditus  distrahi  et  deponi  facere,  incolasque  illos  intra  fortalicium 
seu  municionem  capituli  pretactam  locare  debeatis,  alioquin  aucto- 
ritatem  plenariam  dedimus  banis  vel  vicebanis  regni  nostri  Sclauonie, 
ut  ipsi  vos  ad  observacionem  huiusmodi  mandati  nostri  per  omnia 
opportuna  gravamina  vestra  compellere  debeant  et  astringant  Secus 
ergo  non  facturL  Presentes  autem  post  lecturam  earum,  reddite  pre- 
sentanti.  Datum  Bude  feria  quarta  proxima  ante  festum  beate  Mar- 
garethe  virginis  et  martiris.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
septuagesimo  sexto.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  decimo 
nono,  Bohemie  vero  octavo. 

Originale  in  charta.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigillum.  In  arcMv. 
ven.  capit.  zagrab.  Act.  capit.  ant.  fasc.   17.  nr.  96. 


D0€.  302.   —  An.  1476, 


37 » 


302, 


Anno  1476.  20.  Augtuti  Zn^mbiae. 


Osvaldus,  episcopus    zagraL^   capttuh    concedit,    ut  areae  capituiaris  pars 
sequestrctur,  mom  its  obducatur^  laicisque  ad  capihilum  defemiendum  detur. 

Ostialdus  dci  et  apostolice  sedis  gracia  episcopus  ecclesie  zagra- 
biensis.  Omnibus  Christ!  lidelibus  presentibus  et  futuris,  noticiam 
presencium  habituris^  saluteoi  in  omnium  salvatore  et  ad  perpetuam 
rei  memoriam.  Meditantibus  nobis  ct  horis  continuis  ac  momenlis 
indesinenter  revolventibus  condam  felicis  recordationis  nostrofum  pre- 
decessorum,  eiusdem  ecclesie  dignissimorum  ponlilicum ,  beata  ac 
felicia  tempora,  ea,  que  present!  nostro  seculo  et  diebus  hiis  instan- 
tissirais,  quibus  banc  turbulentissimam  ac  inquietissiraam  vitam  vix 
respirantes  degemus,  compareutes,  admiracione  inennarrabili  circum- 
ducimur,  et  dum  quitquam  de  his  et  illis  effari  conaraur,  vox  illico 
faucibus  heret;  nam  quantum  inter  orientem  et  occidentem,  tenebra^ 
et  lacem^  tantum  inter  hec  et  ilia  interesse  conspidmus.  Kt  ideo 
nemini  absurdum  videri  debet,  si  ipsorum  nostrorum  predecessorum 
vestigia  vel  circa  nosmetipsos  vel  eciam  circa  gubemacionem  sub- 
ditorum  nostrorum  immitari  usquequaque  non  valemus,  sive  enim 
ad  domesticas  et  intestinas,  sive  a  foris  adventantes  calamitates  et 
tribulaciones  quotidianas,  quibus  hoc  inclitum  regnum  pene  compres- 
sum  et  attritum  est,  respectum  habeamus,  quis  sane  mentis  nos 
obiurgare  poterit,  si  veteribus  moribus  hominum  obrutis  et  cum  suo 
seculo  abolitis,  reccntibus  et  evo  nostro  accommodatis  usibus  et  Vi- 
vendi norma  velimus,  nolimus^  ut!  cogamur.  Tamen  et  si  enim  dome- 
stica  incommoda  adeo  nobis  onerosa  existant,  quod  iuxta  vocem  apo- 
stolicam  vix  sub  eis  tempus  redimere  possumus,  maior  tamen  stimulus 
ct  longe  attrocior  acculeus  nos  pungens  insequitur,  Turcorum  vi- 
delicet fera  et  truculentissiraa  rabies,  qui  hoc  idem  regnum  iam 
maiori  in  parte  vasiitati  et  desolacioni  subactum»  excidio  final!  in  dies 
exterminare  moHuntur.  Horum  siquidem  cruris  Christ!  inimicorum  et 
immanissimarum  beluarum  feritas  adeo  invaluit,  ut  nos,  qui  ex  corum 
faucibus  admodum  pauci,  altissimo  protegente,  hactenus  evasimus 
et  excidium  huiusmodi  tremebundi  prestolamur,  nonnisi  divine  raaie- 
stalls  clemencia  et  deinde  optimarum  municionum  et  fortaliciorum 
presidio  et  tutela  elibcrari  et  conservari  speremus.  Quam  quidem  ob 
rem  huiuscemodi  consideracione  permoli,  cupieotes  ex  intimi  cordis 
nostrl   tarn   subito   periculo   occurere,    saluti  qucy\\k<ft^  %\.  cftXiSfcXH^ws^ 


372 


Doc,  J02.  —  An,  1476, 


pauperum  nostronim  et  ecclesie  nostre  predicte  toto  nostro  posse 
consulere,  inter  alios  principes  ct  potentes  huius  regni  fratres  nostros 
DOS  eciam  primum  curiam  nostram  zagrabiensem  et  deinde  quam 
plura  fortalicia  et  municiones  pro  eorumdem  pauperum  ecclesie  nostre 
tutela  et  conservacione  aptas  et  necessarias  non  sine  maximis  gra- 
vaminibus  ipsorum  erigcre  et  construere  ac  in  certa  parte  normam 
Vivendi  eorum  Immutare  necessitate  hac  inevitabili  coacti  et  compul^i 
sumus ;  attendentes  non  esse  reprehendendum,  si  secundum  varietatem 
temporum  siatula  eciara  varientur  humana  iuxta  kgitlimas  et  cano- 
nicas  sanctiones.  Similibus  eciam  respectibus  et  omnino  eadem  consi- 
deracione  inducti  venerabiles  fratres  noslri  capilulura  ecclesie  nostre 
zagrablensis  antedicte,  pro  sua  propria,  ac  deinde  pauperum  suonim 
tuicione ,  lam  serenissiroi  principis  et  doraini ,  domini  Matbie,  dei 
gracia  regis  Hungarie,  Bobemie  etc  domini  nostri  naturalis  et  graci* 
oslssirai  amiucncia.  quam  nostro  benivolo  per  eosdera  fratres  nostros 
hurailiter  postulate  assensu,  accedentibus,  aream  ipsorum  capitularem 
et  curias  ad  nostram  et  successoriim  nostrorum  dumtaxat  coUacionem 
spectantem  et  pertinentem,  raunicione  opportuna  et  tam  summe  ne- 
cessaria  circumyallare  et  tam  sibiipsis  ^  quam  aliis  suis  subditis, 
presertim  circa  conservacionem  et  custodiam  municionis  huiusmodi 
novos  u^us  et  normam  vivendi  recentem  introducere  et  in  futurum 
valituram  stabllire  coguntur  et  necessario  compelluntur.  Attendentes » 
quod  res  nova  et  recens,  novis  et  recentibus  indiget  fundaraentis, 
quodque  laqueum  sibi  parai,  qui  municione  erecta,  eandem  accurate 
custodire  pretermittit ;  cum  igitur  municio  ipsorum  predicta  sine  cu- 
stodia  et  defensione  stare  et  permanere  nullo  modo  valeat  neque 
possit,  ipsi  quoque  fratres  nostri  ad  eandem  defendendam  et  custo- 
diendam  sine  adminiculo  laicorum  impotentes  existant,  desiderarent 
quinimmo  bonis  et  iustis  ac  terapori  huic  accomodatis  et  summe 
necessariis  racionibus  inducti  corapeUerentur,  de  area  capitulan  ct 
propriis  curiis  ipsorum  canonicalibus  predictis  ante  et  retro  certam 
et  limilatam  partem  seiungere  et  sequestrare,  necnon  ad  huiusmodi 
partem  seiunctam  et  sequestra  tam  homines  laicos  ulri  usque  sexus  ac 
eciam  clericos  et  presbiteros  inducere  et  coUocare  moraturos,  qui  tam 
custodier  quam  defensloni  predictis,  eisdem  fratribas  Qoslris  contiauum 
prestare  possent  ad  iu  men  turn,  Quare  supplicatum  nobis  exlitit  humi* 
liter  per  cosdem,  ul  quemadmodum  ereccioni  municionis  eorum  pre- 
dicte censensimus ,  ita  eciam  defensioni  iam  summe  necessarie  et  sc- 
iuncttoni  et  sequeiitracioni  predictis,  necnon  bominum  laicorum  utrius- 
que  5CXUS  introductioni  et  locacioni  nostrum  benivolum  prebere  dig* 
oaremur  consensu m^  pariter   et   asseosum.   Nos  igitur  Osualdus  epls- 


Doc.   ^02*  —  An.  1476. 


373 


copus  prefatus  attendentes  supplicacionem  huiusmodi  fore  iustaro  ac 
bonis  et  racionabilibus  munitam  fundamentis,  persertim  condicione  et 
qualitate  moderni  temporis  iraplente  animo  deliberate  supplicacionibus 
huiusmodi  patcrnum  prebenles  auditum,  aunuimus  et  graciose  con- 
cedirnus  per  presentes,  quatenus  iidem  fratres  nostri  de  area  capitu* 
Ian  et  de  proprlis  curiis  ipsorum  predictis  ante  et  retro^  prout  et 
quemadmodum  in  quantave  parte  ipsis  visum  et  placitum  fuerit> 
non  obstante  contradictione  cuiuscumque,  seiungere  ct  sequestrare,  et 
partem  taliter  seiunctam  et  sequcstratam  in  vicos  et  platcas  distri* 
buere,  ordinare  et  deputare,  necnon  homines  laicos  utriusque  sexus, 
clericos  quoque  et  presbiteros  ad  easdem  moraturos,  domosque  et 
babiiaciones  locaturos  et  erecturos  advocare  et  introducere  ac  locare 
el  inbabiiatoribus  huiusmodi  libertates,  prerogativas,  statuta  et  leges 
eorum  condicioni  necessarias  dare  et  coocedere  pro  sue  voluntatis 
arbitrio  valeant  atque  possint;  inhabitatores  predictos  pleno  jure  et 
illo  directo  dominio  eisdem  fratribus  nostris  subicientes,  quo  ceteri 
eorum  coloni  ex  quibuscumque  donacionibus  regum  aut  predeces- 
sorum  nostrorum  ipsis  subiecti  fore  dinoscuntur,  manus,  potestatem 
et  imperiura  nostrum  ac  successorum  nostrorum  episcoporum  et  eciam 
officialium  el  hominum  tam  nostrorum  quam  successorum  predic- 
torum  presencium  et  futuronim  ab  eisdem  inbabiiatoribus  penitus  et 
omnino  eximentes.  Ceieruro,  quia  reali  didiciraus  experiencia,  quod 
hactcnus  canonici  et  alii  dignitarii  eiusdem  ecclesie  nostre  de  bonis 
et  rebus  suis  raro  vel  nunquam  in  ipsorum  mortis  articulo  et  dis- 
posicione  leslamentaria  ecclesie  predicte,  a  qua  et  cuius  intuitu  bona 
el  res  ipsas  habuerunt,  quitquam  legassent  ct  reliquissent,  unde  saltern 
aliqualis  reforraacio  in  vestibus  el  ornament  is  ecclesiasiicis  fieri  posset^ 
quodque  pluribus  ex  eisdem  intestatis  decedentibus,  bona  ipsorum 
turpiier  ac  inordinate  distracta  fuerunt,  adeo,  quod  nedum  pro  re- 
frigerio  anime  ipsorum  quitquam  ex  eis  distributum  fuisset,  vcrum 
eciam  famuli  et  servitores,  necnon  creditores  eorumdem  sallariis  seu 
crcdttis,  debitis,  frustrati,  insoluti  remansissent;  ideo  nos  volentes  et 
summe  desiderantes  circa  premissa  alrqualem  modum  possibilem  de 
cetero  observarc,  per  quern  et  ecclesie  nostre  memorate  et  eciam 
servitoribus  ac  creditoribus  prefaiis  saltern  pro  aliqua  parte  consu- 
laiur,  ad  supplicacionem  prediclorum  fratrum  nostrorum  et  ex  certa 
nostra  sciencia,  animo  deliberato,  eisdem  graciose  concedimus,  ut 
amodo  deinceps  semper  et  In  perpeluum  domini  de  capitulo  et  ceteri 
canonici  pro  tempore  existentes»  qui  circa  curias  et  domos  eorum 
predictas  ad  nostram,  ut  prediximus,  et  successorum  nostrorum  colla- 
cionem  spcctanies  et  pertmentes,  que  hucusque  per  earumdem  pro  tencL- 


374 


Do€n  J02.  —  An*  i4j6. 


pore  possessores  CDale  gubemate,  qulnimmo  desolate  et  in  necessariis 
edificiis  turpiler  neglecie  extilerunt,  et  eciam  existunt  de  present!, 
aliquas  reformaciODes  sive  edilicia  nova  in  tolo  vel  in  parte  fecerint 
et  erexerint,  valorem  impensarum  in  reformacione  et  edificiis  huius- 
modi  factarum,  iuxla  fidelem  et  condignam  extiraacionem  quatuor 
dominorum  pociorum,  quos  ad  hoc  nos  aut  succesiores  nostri»  vcl 
nobis  aut  successor ibus  noslris  absenlibus,  capilulum  predictum^  de 
nostra  aut  successorum  nosirorum  voluntaie  dnxerimus  seu  duxerint 
eligendos,  qui  quatuor  domini  prius  prestito  jiaramento  strictissimo, 
quod  neque  odio,  neque  amore  aut  favore  vel  amicicia  seu  quacumque 
racione  interveniente,  dicent  aut  facient  aliud  in  extimadone  huiusmodi, 
quam  quod  eis  iuxta  eorum  consciencias  iustissimum  videbitur,  sive 
domes  et  curias  predictas  per  mortem»  translacionem  aut  renuncia- 
cionem,  sive  quocumque  alio  modo  de  jure  et  de  facto  vacare  conti- 
gcrit,  donandi,  testandi^  legandi  seu  disponendi  in  vita  et  in  moiie 
pro  refrigerio  anime  sue  ad  aliquam  utilitatem  ecclesie  nostre  pre- 
dicte  dumtaxat,  prout  sibi  videbitur  et  placuerit,  liberam  omnino 
habeant  et  quilibet  eorum  habeat  potestatis  facultatem^  Hoc  lamen 
expresso,  quod  si  quisquam  predictorum  et  presertira  ab  intestate 
decedencium  tanlum  penilus  in  aliis  bonis  suis  non  habuerit  unde 
credilores,  famuli  quoque  et  servitores  sui  solvi  et  contentari  possent, 
extunc  de  valore  impensarum  predictarum,  ante  omnia  cieditores  et 
servitores  anted icti  conlententur,  residuum  vero  ad  premissam  utili- 
tatem ecclesie  nostre  iuxta  legantis  seu  disponentis  voluntalem  devol- 
vatur.  Quod  si  ex  aliis  bonis  decedencium  ipsi  contentari  potuerint, 
extunc  valor  huismodi  ex  integro  ad  ipsius,  ut  preferlur,  ecclesie 
utilitatem  relinquatur.  Volumus  insuper  et  graciose  indulgemus,  quod 
si  quippiam  ex  dominis  et  canonicis  predictis  inteslatus  decesserit^ 
nichilominus  impense  per  eum  circa  domes  et  curiam  suam  facte, 
per  dictos  quatuor  dominos  extimentur,  et,  ut  premisimus,  exponantur. 
Ut  autem  piesens  nostra  graciosa  ordinacio  non  verbalem  dumtaxat, 
sed  realem  et  eflfectualem  sorciatur  executionem,  volumus  el  sub  ex* 
oommunicacionis  et  aliis  infrascriptis  penis»  firmiler  mandamuSj  qua- 
tenus  is,  cui  nos  curiam  et  domos  predictas  contulerimus  aut  succes- 
sores  nostri  contulerint  vel  vacante  sede  aliunde  titulo  acquisito  ea- 
rundem  possessionem  oblinere  valuerit,  ante  ingressum  et  acceplad- 
onem  possessionis  earumdem,  impensas  predictas  taliter,  ut  prefertur, 
extimatas,  ad  manus  commissariorum  seu  procuratorum  dicte  ecdesie 
nostre  pro  tempore  constitulorum,  de  quibus  in  aliis  lllteris  nostris  »u- 
perinde  concessis  mencio  cxpressa  habetur,  plenarie  solvere  et  de  eisdem 
satisfacere  tenealur   et  sit  obligatus,  nisi  ipse  impelrans  notabilitter  et 


Doc,  J02,  —  AfK  ^476, 


375 


adeo  foret  pauper,  quod  tarn  statim  non  posset  deponere  impensas 
prefatas,  in  quo  casu  capilulum  visa  et  bene  ac  conscienciose  Intel- 
lecta  paupertate  sua,  poterint  ei  dare  unam  vel  duas  dilaciones,  ambas 
ad  unius  vel  ad  maximum  duorum  annorum  spacium  solvendi;  in- 
terim tamen,  bona  caucione  prehabiia,  possessionem  domorum  et  curie 
huiusraodi  potent  acceptare,  quod  si  ipse  non  habita  satisfaciionc  et 
refusione  expensarum  in  domos  et  curiam  huiusmodi  contra  premissa 
aut  aliquod  premissorum  tern  ere  ingredi  et  eas  accepiare  quoquomodo 
presumserit,  exlunc  ultra  excommunicacionis  penam  predictam,  quam 
cum  volumus  incurrere  ipso  facto,  a  jure  et  proprietate,  quod  et  quam 
ad  easdem  ex  nostra  vel  successorum  nostrorum  donatione  aut  sede 
vacante  quovis  modo  acquisito  titulo  se  habere  prelenderit,  cadat  ct 
destituatur,  ac  eisdem  curia  el  domibus  sit  privatus  eo  facto,  et  ni- 
chilominus  omnibus  proventibus  et  emolumentis  e  medio  capituH 
eidem  provenientibus,  necnon  eciam  consorcio  capitulari  ac  predio 
canonicali  per  idem  capitulum  realiter  ed  de  facto  privetur  tamdiu, 
donee  de  impensis  huiusmodi  satisfecerit,  et  pro  lam  lemerario  ex- 
cessu,  rursus  novum  jus  super  domibus  et  curia  predictis  a  nobis  vel 
successoribus  nostris,  necnon  a  capitulo  graciam  reconciliacionis  me- 
merit  obtinere,  Preterea  ille,  qui  sic  refusis  expensis  domos  et  curiam 
huiusmodi  habuerit,  si  labor  ille  in  eisdem  curia  et  domibus  factus 
in  eodem  statu,  vigoreque  aut  robore  extiterit,  quo  idem  assumserit, 
tolam  impensam  per  eum  lefusam,  sin  autem,  ex  quo  cum  tempore 
omnia  senescunt  et  inveterascunt,  extunc  solum  earn  partem  pecunie 
per  eum  refuse,  quam  eolunc  curia  et  domus  eius  valebunt  iuxta 
extimacionem  quatuor  dominorum  dictorum,  legare  et  disponere  va- 
leat  atque  possit  in  vita  pariter  et  in  morle.  Ne  aulem  processu 
temporum  presens  nostra  graciosa  et  salubris  ordinacto  per  negli- 
genciam  aut  incurabililalem  capituli  predtcti,  prout  in  similibus  fac- 
tum fore  experti  sumus,  aboUatur  et  inexecuta  rclinquatur,  quinimmo 
Urmiter  et  inconcusse  semper  ac  in  perpetuum  obscrvertur,  volumus 
ct  sub  si  mill  excommunicacionis  pena  capitulo  seu  canonicis  predictis 
et  eorum  cuilibet  in  solidum  firmiter  precipientes  mandamus,  quatenus 
omni  odio  vel  favore  postpositis  extimacionem  impensarura  huiusmodi 
dum  et  quando  eis  per  nos  aut  successores  nostros  faci^nda  admit- 
tetur,  tociens  quociens  facienda  occurrerit,  fidelitcr  facere  fieri  et 
tandem  expensas  ipsas  extorquere  ac  ad  manus  prefatorum  commis- 
sariorum  seu  procuralorum  assignare,  ipsique  coramissarii  et  procu- 
raiorcs  easdem  expensas  ad  prefatam  uiUilatem  ecclesie  nosire  iuxta 
legancium  seu  disponenciura  ordinacionera  exponere  teneantur  et  sint 
obligati  racione  bona  nobis  aut  successoribus  nostris    aut  capitulo  de 


376 


Doc.^joj,  —  Ah,  t^6. 


Toluntate  nostra   aut  successonim  oostrorum  de  dsdem  pecniiiis  red* 

dituri,  alioquin  ipsos  commissaries  ct  quemlibet  eorum  sentenciam 
excommunicacionis  predictam  voluraus  incurrere  ipso  facto.  Ut  autcm 
premissa  omnia  et  singula  perpeiue  lirroitalis  robur  obtineant,  man- 
damus sub  eadem  excommunicacionis  pena  per  dictum  capitulum  ea 
suis  inserere  statu  lis,  firmiterque  et  inconcusse  veluti  alia  eonim  sta- 
tuta  perpeluo  observare.  In  quorum  memoriam  et  firroitatem  perpe- 
tuam  presentes  litteras  sigillo  nostro  pontificali  communitas  eidem 
capitulo  duximus  conc^deodas.  Datum  Zagrabie  in  palacio  nostro  cpi- 
scopali  in  fcsto  beatissimi  Stephani  primi  regis  Hungarie.  Anno  do- 
mini  millesimo  quadringentesimo  septuagcsimo  sexto. 

Oiiginale  in  membraxis.  Zona  sericca  Yiridis  appcndet  absque  sigillo.  In  udi, 
Tener.  Capit.  uigrsb.  Act«  Cap.  ant.  fasc.  17,  nr.  70. 


303* 

Anno  1476,  25.  Angtuti.  CasniAe, 

Coram  caf^iiuh  iasmensi  communiias   dviiath   monUs  Grecensh  mterces- 

cionetn  faat  contra  capituhm  zagpah ,  quod  imiich   rcguhrt   citato   aftai 

regem  earn  nccis  hominU  cuiusdam,  capitulo  subjccti^  ream  fecit. 

Nos  capitulum  ccclesie  chasmensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes,  quod  circumspectus  Valentiaus  civis  civitatis  montis  Gre- 
censis  in  sua  ac  judicis,  juratorum  et  universorum  civium  ciusdem 
civitatis  nominibus  et  personis  nostram  personaliter  veniens  in  pre- 
senciam  per  raodum  protcstacionis  nobis  significare  curavit  in  hunc 
modum:  quomodo  proxlme  preteritis  diebus  videlicet  in  octavis  festi 
beati  Georgii  martiris,  proximo  clapsis,  procurator  causarura  honora- 
bilii  capituli  ecclesie  zagrabiensis  contra  eosdem  judicem,  juratos  et 
cives  coram  magistro  viceprothonotario  ac  judicc  nobilium  comitatus 
zagrabiensis  in  eo^  ut  ipsi  cives  quemdam  bominem  ipsius  capitull 
inter fecissent,  querimoniam  porrexisset,  et  ex  parte  eorumdem  sibi 
iusticiam  administrari  postulasset  Quo  percepto,  dictus  Valentinus  in 
personis,  quorum  supra,  prefato  procuralori  laliter  respondissct:  quod 
ipsi  cives  propter  absenciam  judicis  eorumdem,  qui  eotunc  consti- 
tuebatur  apud  regiam  raaiestatera,  dicto  procurator!  prefati  capituli 
dc  et  super  ipsa  interfcccione  ad  plenum  respondere  et  nee  aliquam 
iusticiam  sive  puram  judicis  ipsorum  facere  et  ministrare  posset  Ubi 
idem  magister  viceprothonotarius  auditis  et  perccptis  verbis  ambarum 
parcium  ipsi  Valentino  taliler  commisisset,  ut  iidem  cives  octavo  die 
post  adventum  judicis  ipsorum  dicto  capitulo  ex  parte  interempdom« 
hominis   ciusdem   iusticiam   ministrare   debercnl    Qui   quidem   iudcx 


Doc,  J04>  —  Ati*  ^47^' 


377 


postquam  regressus  fuit  a  regia  ad  propria,  post  huiusmodi  adventum 
suum  ipso  octavo  die  requisivit  dictum  capitulum,  ut  eosdem  cives 
accedere  vel  procuratorem  ipsorum  ad  eosdem  pro  ministranda  in 
premissis  iuslicia  miitere  debuissent,  qui  id  minimc  facere  curarunt 
nee  curant  de  presenli,  sed  eosdem  racione  previa  in  presenciam 
regie  maiestatis  contra  regni  consvetudinem  et  eorum  libertatem  in 
causam  attraxerunt  in  preiudicium  et  derogamen  jurium  ipsorum 
valde  magnum,  Unde  facta  huiusmodi  protestacione  idem  Valentinus 
in  personis,  quorum  supra,  peciit  sibi  super  premissis  per  nos  dari  et 
coocedi  litteras  necessarias  et  opportunas,  quas  eidem  duximus  conce> 
dendas  lege  et  consvetudine  regni  rcquirente  juris  sui  pro  cautela. 
Datum  die  dominico  proximo  post  festum  beati  Stephani  regis,  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  sexto, 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  imprcssi  sigilli.  In  archivio  Ub.  reg. 
civit.  Kiigrmb« 


304. 

Aano  1476.  2d,  August].  £asmAe« 

Coram    capituh   iasmtnsi  conimuniias    civitaiis   contra   capiiulum    sa^ra- 

Mense  recusat^  quod  ernes  quidam  hboratores  capituli  in  mufiitione  consH- 

iutos  esse  aggrtsst  et  in  carcerem  duxisse  arguuntur^ 

Nos  capitulum  ecclesie  chasmensis.  Memorie  commendamus  per 
presentes,  quod  cum  iuxta  iudtciariam  commissionem  personalis  pre- 
sencie  sercnissimi  principis  domini  Matbie.  dei  gracia  regis  Hungarie, 
Bohemie  etc  domini  nostri  naturalis,  graciosissimi,  littcrarumque  suarum 
adiudicatoriarum  juramentalium  Bude  sexto  die  octavarum  festi  beati 
Georgii  martiris,  proxime  preteriti,  clause  confectarum  continenciam, 
circumspectus  Bla&ius  iudex  civitatis  montis  Grecensis  in  sua  ac  uni- 
vcrsorum  civium  et  hospitum  eiusdem  civitatis  personis  quinquage- 
simo  se  similibus  triceiimo  secundo  die  festi  beati  Jacobi  apostoli, 
similiter  proxime  preteriii,  contra  honorabile  capitulum  ecclesie  za- 
grabiensis  super  eo,  quod  cum  idem  capitulum  novissime  elapsis 
diebus  per  nonnullos  homines  ipsorum,  dictum  capitulum  ex  annu* 
encia  dicti  domini  nostri  regis  fossatis  et  aliis  municionibus  contra 
Turcorum  impetus  circumvallare  habuissent  et  aquam  de  tluvio  Med- 
wednycza  vocato  in  communi  loco  inter  ipsum  capitulum  et  civitatera 
montis  Grecensis  decurrentcm.  propter  replecionem  aque  ipsorum 
fossatorum  inmittere  et  infra  paucos  dies  defluere  fecissent,  tunc  cif 
cumspecti  Blasius  Tboth,  iudex,  Blasius  Nemelh,  Johannes  Soldinarich, 
Hansych,  Joannes  Pazar,  Anthonius  Klokoch,    Valcnthich,    Lauxenciua 


i 


378  Doc.  305.  —  An.  1476, 


Sporar,  Stephanus  Plathnar,  Dominicus  Perowych,  Dionisius  Sypchich, 
Koren,  Stefanyz,  Marcus  Mezaros,  Michael  filius  Valentini,  Blasius 
Sthenychky,  Anthonius  sartor,  Elias  campanator,  Paulus  Zabo,  Raday, 
Paulus  aurifaber,  Pelrus  sellipar,  Kelecz,  Clemens  sutor,  Dominicus 
et  Blasius  Varga  et  Hans  frenipar,  aliique  universi  cives  et  hospites 
dicte  civitatis  montis  Grecensis  prefatos  homines  laboratores  ipsius 
capituli  exponentis  in  laboribus  ipsarum  municionum  dicti  capituli 
constitutos  captivari,  vinculisque  eorum  mancipari  minime  fecissent  et 
neque  vinctos  in  eorum  captivitate  tenerent  et  conservarent  usque 
modo  potencia  medianle,  sed  in  totali  premissa  accione  et  acquisi- 
clone  ipsius  capituli  actoris,  innocentes  sint  et  existant  penitus  et  im- 
munes  iuramentum  facere  et  prestare  tenebatur  coram  nobis.  Tandem 
ipso  termino  adveniente,  idem  Blasius  judex  in  sua  et  quorum  supra 
personis  prescriptum  suum  juramentum  cum  pretactis  ipsius  coniura- 
toribus  prout  iuxta  contenta  dictarum  litteram  pretacte  personalis  pre- 
sencie  iamfati  domini  nostri  regis  debuisset,  rite  et  legittime  depo- 
suit  coram  nobis  teslimonio  presencium  mediante.  Datum  secundo  die 
diei  juramenlalis  deposicionis  prenotate.  Anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  septuagesimo  sexto. 

Originale  in  charta,  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 

305. 

Anno  1476,  28.  August!.  Sub  Bela. 

EustachiuSy  fratrum  ord.  Praedicatorum  conservatory  plcbanis  zagrab, 
mandat,  ut  Paulum  archidiaconum  propter  injuriam  ordini  Praedicatorum 

illatam  in  jus  vocent. 

Eustachius  miseracione  divina  de  Garab,  Babolcha  et  Bela  mo- 
nasteriorum  abbas  ac  fratrum  ordinis  Predicatorum  et  eiusdem  ordinis 
per  sanctissimum  in  Christo  patrem  et  dominum  nostrum,  dominum 
Sixtum,  divina  providencia  papam  quarlum,  conservator  et  executor 
personaliter  deputatus  ac  per  dictum  ordinem  specialiter  requisitus. 
Honorabilibus  et  discretis  viris,  dominis,  N.  chasmensi  et  N.  sancti 
Martini,  N.  sancte  Margarethe,  dombrensi,  N.  sancti  Emerici  de  Za- 
grabia  et  N.  sancti  Marci  montis  Grecensis  prope  Zagrabiam  eccle- 
siarum  plebanis  salutem  in  domino  sempiternam  et  nostris,  immo  ve- 
rius  apostolicis,  obedire  mandatis.  Noveritis,  quod  cum  nos  pridem 
ad  venerabilium  et  religiosorum  virorum,  fratris  Michaelis,  prioris 
monasteriorum  beate  Katherine  et  beati  Nicolai  de  Zagrabia,  sacre 
theologie  lectoris,  syndici,  procuratoris   ordinis    Predicatorum.  necnon 


£hc,  JOS,  —  AfL  1476, 


379 


convcntuum  predictorum  monasterionim  inslanciam  iuxta  mandatum 
sanctissimi  in  Chrislo  pairis  et  domini  Sixti,  divina  providencia  pape 
quarti,  nobis  factum  super  hoc  per  eosdem  debite  et  legilime  requi- 
siU,  prout  hoc  in  aliis  litleris  nostris  superinde  privilcgialiter  con- 
fectis  ac  apud  acta  cause  presentis  largius  coraperiri  potest,  quedam 
privilcgia  libertatum,  exempcioauro ,  concession um ,  prerogali varum, 
gracianim  eidem  ordini  per  eundem  dominum  nostrum,  dominum 
Sixtum  papam  concessa  et  confirmata  ac  per  alios  quamplures  sum- 
mos  ponlifices,  predecessores  sues,  similiter  concessa.  nostris  litleris 
predictis,  privilegialiler  coofectis,  inserentes,  in  valvis  alme  ecclesie 
zagrabiensis  ct  alias,  ubi  id  expcdiens  foret,  publicari  fecissemus; 
quibusquidcm  litteris  nostris  predictis  per  religiosum  virum  fratrera 
Johannem  dictorum  monasteriorura  similiter  procuratorem  coram  no- 
tario  et  testibus  in  valvis  dicte  ecclesie  zagrabiensis  diebus  decima 
nooa,  vicesima  et  vicesima  prima  noensis  Augusti  extensis,  affixis  et 
publicatls  ac  per  plures  canonicos  et  ministros  ipsius  ecclesie^  aliasque 
personas  idoneas,  visis,  lectis  et  Intellectis  sic,  ut  de  huiusmodi  litte- 
rarum  nostranim,  immo  verius  apostolicarura  publicacione  nulla  igno- 
rancia  potuit  et  nee  potest  pretendi  aut  quomodolibet  allegari,  tunc 
quidam  Paulus  assertus,  archidiaconus  varasdinensis  ct  canonicus  za- 
grabiensis, veluti  id  ex  querela  prefatorum  fratris  Michaelis  prioris 
et  Johannis  inlelleximus,  displicenter  in  reprobum  sensum  ductus  in 
sue  salutis  periculum,  nostrarum  quam  immo  verius  apostolicarum 
lilterarum  et  processuum  huiusmodi  contempium  et  lacturam,  dicto* 
mmque  fratrum  et  ipsius  ordinis  preiudicium  ct  scandalum  mani- 
festura,  nostios  huiusmodi  processus  per  omnia  vilipendendo,  de  ma- 
.  nibus  dicti  fratris  Johannis  extrahendo,  ipsum  fratrera  Johannem 
verbis  iniuriosis  ac  sedi  apostoHce  derogativis  afficienS,  abstuUisset  ac 
eisdem  spoliasset  et  in  execucione  sua  plurimum  turbasset  temere  et 
Violenter  Quare  pro  parte  dictorum  fratrum  Michaelis  prioris  et  Jo- 
hamiis  ac  ordinis  predictorum  nobis  humiliter  exlitit  supplicatum,  ut 
contra  prefatum  Paulum  archidiaconum  et  canonicum  iuxta  vim  et 
forraam  dictorum  privilegiorum  aposloHcorum,  predicto  ordini  con- 
cessorum,  procederc,  ac  ipsis  de  juris  remedio  dignaremur  opportune. 
Undc  dignum  est  ut  contra  tales  iura  insurgant,  (qui)  feritate  propria 
ipsa  iura  in  suis  Hmitibus  iuxta  vires  suas  nephandissiraas  minime 
voluerint  observare,  et  quia  iuxta  continenciam  huiusmodi  privilegiorum 
apcstoltcorum  et  ipsius  uoslri  processus  seu  nostri  publici  cdicti  contra 
prefatum  Paulum  archidiaconum  et  canonicum  ad  denunciacionem 
excorarounicacionts  late  sentencie  et  alia  gravamina  m  huiusmodi  pri- 
vUegiis  apostoltcis  disercius  contenta  merito  procedere  possemus,  tamen 


J 


38o  Doc,  305.  —  An   1476, 

juris  vigorem  lenitate  justice  temperare  ac  de  preroissis  cerciorem  in- 
formacionem  habere  volentes,  previaque  mansvetudine  vigilancius  ex- 
periri,  vobis  dominis  supradictis  et  vestrum  cuilibet  in  solidum  in 
virtute  salutaris  obediencie  et  auctoritate  nostra  predicta,  immo  verius 
apostolica,  sub  pena  excommunicacionis,  quam  in  vos  vel  alterum  ve- 
strum nisi  feceritis  que  mandamus  vobis  et  precipimus  ferimus  in  hiis 
scriptis,  quatenus  statim  habitis  presentibus  ad  honorabiles  et  vene- 
rabiles  viros,  dominos  Jobannera  lectorem,  Bartholomeum  cantorem, 
Elyam  de  Othyna,  Thomam,  Tumpam  dictum,  Crispos,  Barnabara 
prebendarium  ecclesie  zagrabiensis,  Stephanum,  civem  de  monte  Gre- 
censi  et  alios,  quos  vobis  dictus  frater  Johannes  procurator  duxit  no- 
minandos,  personaliter  accedatis,  ab  iisdemque  de  premissis  et  quid 
ipsis  constiterit,  recepto  prius  ab  eisdem  corporali  juramento  dili- 
genter  inquiratis  et  resciatis,  dicto  Paulo  cantore  prius  ad  videndum 
jurare  testes  vocato  et  citato^  et  quidquid  tandem  ab  eisdem  rescive- 
ritis,  nobis  vestris  in  litteris  clausls  et  sigillatis  conscienciose  rescri- 
batis.  Tandem  vero  prefatum  Paulum  archidyaconum  et  canonicum 
ad  nonum  diem  diei  vestre  huiusmodi  inquisicionis  coram  nobis  hie 
in  Bela  aut  subrogando  nostro  comparendo  citatis  ad  videndum  pu- 
blicari  testes  et  tandem  contra  ipsum  procedere  plenarie  prouti  a  pre- 
fato  domino  nostro  papa  habemus  in  commissis,  aut  allegandi  et  di- 
cendi  cur  premissa  minime  fieri  deberent.  Certilicantes  eundem  sic 
citatum,  quod  sive  in  predicto  termino  coram  nobis  per  se  vel  pro-' 

curatorem  suum  legittimum  compareat  sive  non,  nos ipso 

ulterius  non  expectato,  ad  dictorum  fratrum  Michaelis  prioris  et  Jo- 
hannis  instanciam  et  requisicionem  id  faciemus,  prout  juris  erit  et 
ordo  dictavit  racionis.  Absolucionem  vero  omnium  et  singulorum  pre- 
missorum,  qui  huiusmodi  penas  quoquomodo  incurrerint  nobis  dum- 
taxat  aut  superiori  nostro  reservamus.  Presentibus  perlectis,  nobis  in 
specie  remissis.  Datum  in  dicto  nostro  monasterio  Bela  die  vicesima 
octava  mensis  Augusti.  Anno  domini  millesime  CCCC  sepluagesimo  VI. 
Pontificatus  aulem  sanctissimi  in  Christo  patris  et  domini,  domini  Sixti 
pape  quarti  predicti,  anno  eius  quinto.  Presentibus  ibidem  religiosis  et 
discretis  viris:  fratre  Francisco  priore,  Gregorio  cantore,  Mathya  de 
Bela,  aliisque  capellanis  dicti  monasterii  nostri  de  Bela  et  aliis  quam 
pluribus  testibus  fidedignis  ad  premissa  specialiter  vocatis  et  requisitis. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archivio  lib.  reg. 
civit.  zagrab. 


Doe.  jo6.  —  An.  1^77 


381 


306 


Anno  1477,  7,  Jirnu*  Budae, 


A  Maihia,  Bungariae  etc.  rege,  prmiegium,  quo  comtituitur,  in  cujus  ju- 
didum  cives  zagrabienses  vocari  sit  fas^  idtntidtm  c&nfinnatur* 

Commisslo  domin!  regis, 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
venerabili    Ladislao    preposito   budensi,    personalis    presencie    nostre 
locumtenenti,  item  magnificis  palatino  et  judici  curie  nostre,  vestrisque 
in  judicatu  vices  gcrenlibus,  salutem  et  graciarn.  Exponitur  roaiestati 
nostre   in  personis   iidelium    nostrorum   jadicis   et  juratorum  civium^ 
necnon  tocius  cominunieatis  civitalis  nostre  zagrabiensis,  quod  quamvis 
ipsi  anliqua  ipsorum  libertate  per  divos  reges  prcdecessores   nostros, 
et  eciam  per  nostram  inaiestatern  ipsis  concessa  requirente,  inter    ce- 
tera ilia   prcrogaliva   semper   usi    fuerint,  ut  nuHus  ipsos  vel  eorum 
alierum  in  presenciam  quoruracumque  iudicuin  in  causam  immediate 
con  venire    possit,    nisi    prius  illam  causam  ibi  in  presencia  judicis  et 
juratorum  suscitaret,  et  causam  moiam  tandem,  si  judicio  eorumdera  ju- 
dicis et  juratorum  contentari  noUet,  per  viam  appellacionis  in  presenciam 
magistri  thavernicorum  nostrorum  aut  personalem  nostram  presenciam 
deducere    posseL   Tamen   nunc   honorabile   capitulum    ecclesie  zagra- 
biensis  non  advertens  huiusmodi  ipsorum  Ubertatem^  prefatos  judicem, 
et  ceteros  cives  ipsius  civitalis  nostre  zagrabiensis  racionc,  ut  dicitur, 
interempcionis  cuiusdam   hominis.   brevi   evocacione  medianle,    in  no- 
stram personalem  immediate  evocaii  fccissel  presenciam  et  ipsos  contra 
prescriptam  eorum  anliquara  libertatem  sentencialiler   aggravari  pre- 
tendcret,    unde  supplicatum    exlilit    maiestaii    nostre    eisdem    supe- 
rinde  remedium  adhiberi  opportunum;  el  quia  nos,  qni  omnium  civi- 
latum  nostranim  curam  gerimus,  nollumus  ipsos  cives  nostros  contra 
ipsorum  libertatem  per  quempiam   regnicolarum  nostrorum  irapediri, 
fidelitati  vestre  harum  serie  firmiter  precipientes  mandamus,  quatenus 
premissam  causam   inter   prefatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  et 
ipsos  elves  vertcniem  adiudicare  aut  aliquam  sentenciam  contra  ipsos 
cives  nostros  eidem  capitulo  extradare   nullo    modo    presuromaiis.   Si 
quid  autem  ipsum  capitulum  in  medio  ipsorum  civium   agere   habet, 
id  in  presencia  judicis  et  juratorum  ipsius  civitalis  nostre  ordine  pre- 
narrato  proscqualur,  exceplis  tamen  causis  factum  possessionum  tangen- 
libus,  cui  iidem  judex  et  juiati  iudicium  el  iusticiam  amtninistx^.h'^iSiS^ 


382  Doc.  joy,  J08,  —  An.  14.17, 

prout  dictaverit  ordo  juris.  Secus  igitur  non  facturi.  Presentibus  per- 
lectis,  exhibenli  restitutis.  Datum  Bude  sabbato  proximo  post  festum 
sacralissimi  corporis  Christi.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringente- 
simo  septuagesimo  septimo.  Reg^orum  nostrorum  anno  Hungarie  etc. 
vigesimo,  Bohemia  vero  nono. 

Originale,  sat  exesum  in  charta.  In  margine  inferiori  apparet  vestigium  sigilli. 
In  arcbivio  lib.  reg.  civ.  zagrabiensis. 

307. 

Anno  1477»  18.  Augnsti.  Zagrabiae. 

Statutum  de  civihus  in  area  capitulari  locandis. 

Anno  domini  MCCCCLXXVII.  feria  secunda  infra  octavam  as- 
sumpcionis  sancte  Marie  virginis,  infra  missarum  sollemnia,  ad  sonum 
magne  campane,  domini  capitulariter  congregati  et  sub  penis  infra- 
scriptis  concluserunt,  manibus  propriis  se  subscribentes,  firmiter  ob- 
servaturi.  Altendentes,  quod  municio  capituli  sine  populi  inbabitacione 
nuUatenus  custodiri  et  defendi  possit,  quod  quicumque  ex  dominis 
loca  in  curiis  sive  ortis  pro  disposicione  domorum  inhabilare  volen- 
tibus  iuxta  limitacionem  et  ordinacionem  illorum,  qui  per  dominos  ad 
id  fuerint  deputati  dare  seu  admittere  recusaverit,  aut  quoquomodx) 
contradixerit,  quod  ex  nunc  sine  omni  misericord ia  proventibus  et 
consorcio  canonicalibus  tamquam  infidelis  et  periurus  privabitur  eo 
facto,  ex  eo  quod  contra  commodum  et  utilitatem  reipublice  iudica- 
bitur  rebcllare. 

Johannes  lector  et  canonicus,  manu  propria.  Georgius  episcopus  rosonensis 
m.  p.  Demetrius  kathedralis  m.  p.  Andreas  archidiaconus  dubicensis  m  p.  Georgius 
archidiaconus  de  Bexin  m.  p.  Ladislaus  custos  m.  p.  Elyas  custos  chasmensis  et 
can.  zagrab.  m.  p.  Thomas  Thompa  m.  p.  Michael  Reyffnicz  m.  p.  Fabianus  de 
Zinche  m.  p. 

Liber  rubeus  yen.  capituli  eccl.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient. 
Slav,  merid. 

308. 

Anno  1477,   19.  novembris.  Budae. 

A  Siepha?io  Bathor,  judice  curiae^  consiituitur,  ut  a  communitate  civitatis 

possessiones  capituli  Kobiljak,  Svibljc  etc.  per  injuriam  non  esse  occupatas 

index  et  qiiinquaginta  cives  jurejurando  obstringant, 

Nos  comes  Stephanus  de  Bathor,  judex  curie  serenissimi  prin- 
cipis  domini  Mathie,  dei  gracia  regis  ilungarie,  Bohemie,  Dalmacie, 
Croacie  etc.  Damns  pro  memoria,    quod    nobis    quadragesimo   quarto 


383 


die  octavarum  festi  beati  Michaelis  archangeli,  unacum  nonnullis  regni 
nobilibus  pro  faciendo  moderaiivo  judicio  causanlium  in  sede  nostra 
judiciaria  constilulis  et  existentibus,  Martinus  de  Hdeles  pro  honora- 
bili  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis  litteris  eiusdem 
iuxta  continenciam  lillerarura  nostranim  prorogatoriarum  ac  magnifici 
Ladislai  de  Egerwara  regnorura  Dalmacie,  Croacie  et  tocius  Sclauonie 
bani  adiudicatoriarum,  transmisstonalium^  in  Hgura  nostri  iudicii  com- 
parexido  contra  Johannem  Soldynarych  judicem,  cetcrosque  iuratos, 
cives  et  inhabitatores  et  tolam  communilatem  civitatis  montis  Gre- 
censis  de  supra  Zagrabiam  habile,  pro  quibus  Ladislaus  de  Zenth- 
lazlo  cum  procuratoriis  litteris  eorumdem  coram  nobis  astabat,  exhi- 
bicionem  prescriptarum  liiteranim  prefati  Ladislai  de  Egerwara  bani 
trans missionalium  pariter  et  adiudicatoriarum  eidem  Johanni  Soldyna- 
rych in  octavis  festi  beati  Georgii  martiris  proxime  preteriti,  in  eo  sci- 
licet: quod  circa  festum  sacratissimi  corporis  Christi  in  anno  eiusdem 
millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  secundo  circumspectus  Valen- 
linus,  tunc  judex,  prescriptique  alii  cives  et  inhabitatores  prefate  ci- 
vitatis universi,  possessiones  dicti  capituli  agentis:  Kralyowcz,  Czeryc 
cum  tribuio  ibidem  exigi  solito,  necnon  Kobylyak,  Zwybye.  et  Narth 
vocaias,  in  comitatu  zagrabiensi  habitas,  simul  cum  cunctis  earumdem 
utUitatibus  et  perlinencii^  quibuslibet  a  manibus  ipsius  capituli  minus 
juste  et  indebite  pro  se  ipsis  non  occupassent,  occupatasque  per  plu- 
rima  tempora  non  conservassent,  ac  de  eisiem  universas  et  quaslibet 
utilitates  et  fruclus  earumdem  non  recepissenl  potencia  mediante,  iuxta 
vigores  duarum  litterarum  inquisicionalium  ad  tunc  per  procuratorem 
dicti  capituli  in  persona  eiusdem  productarum,  quinquagesimo  se  sibi 
consimilibus  civibus  aliarura  civttaium  aut  opidorura  vcl  nobilibus  et 
non  incolis  dicte  civitatis  Greczensis,  eo,  quod  ipsi  causa  in  eadem 
universaliter  in  causam  attract!  forent,  juramenlura  adiudicasse;  de 
quo  quidem  judicio  banali  minime  contentus  idem  Johannes  index, 
causam  eandem  ex  eo  maxime,  quod  prescriptum  iuramentum  non 
ipse,  sed  prefatus  Valenttnus,  tunc  iudex^  non  cum  alii$  extraneis 
coniuratoribus,  sed  incolis  et  inhabitatoribus  dicte  civitatis  deponere 
deberet,  pro  deliberacione  premissorum,  ia  curiam  regiam,  nostram 
scilicet  in  presenciam,  per  ipsum  regni  Sclauonie  banum  Iransmitti 
postulasse,  ipsumque  regni  Sclauonie  banura,  causam  eandem  ad  oc- 
tavas  festi  beati  Jacobi  apostoli  tunc  venturas  in  curiam  r^iam, 
nostram  scilicet  in  prcsenciam,  pro  deliberacione  premissorum  trans- 
misisse  declarandam,  Tamen  ipse  Martinus  de  Edeles,  quam  prefatus 
Ladislaus  de  Zenthlazlo,  procuratores  parcium  earumdem  per  nos 
eisdem   in    premUsis   discussioncm   et   deliberacionem    preberl  ^o^^vir 


384 


Dot,  308,  —  An.  1477. 


laruni;  verum  licet  antefatus  Johannes  Soldynarych  judex  sua  et  die- 
torum  aliorum  suorum  concivium  in  personis  in  premissa  adiudtca- 
cione  prefati  regni  Sclauonie  bani,  racionibus  ct  causis  ex  premissis 
inintme  contentus,  causam  eandem  pro  eiusdem  deliberacionc  et  dis- 
ojssione,  modo  quo  supra,  in  curiam  rcgiam,  nostram  scilicet  in  pre- 
senciam  per  dictum  regni  Sclauonie  banum  transmitti  procu raven t 
Tamen,  quia  idem  regni  Sclauonie  banus  ipsi  Johanni  Soldynarych, 
modemo  scilicet  judici  prescripte  civitatis,  cum  civibus  et  incolis 
aliarum  civiiatum  et  opidorum  sibi  sirailibus  aut  nobilibus  personis, 
more  solito,  in  premissis  prescriptum  juramentum  quinquagesimo  se 
deponendum  adiudicasse  et  imposuisse  rite  et  legittime  nobis  ac  regni 
nobilibus  nobiscum  in  judicio  et  deliberacione  eiusdem  cause  existen- 
tibus  adinveniebatur,  pro  eo  nos  unacum  eisdem  regni  nobilibus  ma- 
tura  superinde  deliberacione  prehabita  iudicantes  commisimuseo  modo: 
ut  antefatus  Johannes  Soldynarych ,  modernus  scilicet  judex  dicte 
civitatis  montis  Grecensis,  nominibus  et  in  personis  dicte  totalis  com- 
munilalis  eiusdem  civitatis  quinquagesimo  se  similibus  sibi  civibus 
aliarum  civitatum  et  opidorum  aut  nobilibus  personis  vigesima  die 
festi  Epiphaniarum  domini,  proxime  aflfuturi,  coram  capitulo  ecclesie 
chasmensis  super  eo,  quod  ipsi  in  totali  preraissa  accionc  et  acqui- 
sicione  dicti  capituli  agentis  innocentes  sint  et  existant,  penitus  ct 
immunes  in  animum  prefati  Valentini  tunc  judicis  juramentum  de- 
poncre  et  prestare  et  dehinc  huiusmodi  juramentalis  deposicionis,  seriem 
partes  in  liiteris  eiusdem  capituli  ecclesie  chasmensis  ad  octavas 
dicti  fesii  Epiphaniarum  domini,  nunc  Venturas,  legittime  perdurandam 
dido  regni  Sclauonie  bano  in  sedem  (eius)  zagrabiensem  reporlarc 
teneantur.  Datum  Bude  quadragesimo  quinto  die  octavaium  fcstt 
beati  Michaelis  archangeli  predictarum.  Anno  domini  milleiimo  qua- 
dringentesimo  septuagesimo  septirao. 

{A  tergo).  Super  juramento.  Pro  Johanne  Soldynarych  modemo 
scilicet  judice  civitatis  Greczensis  supra  Zagrabiam  contra  honorabile 
capitulum  ecclesie  yagrabiensis  per  eundem  Johanem  Soldynarych, 
nominibus  ct  in  personis  tocius  communitatis  dicte  civitatis  Grecensis 
quinquagesimo  se  similibus  sibi  civibus  aliorum  civitatum  et  opi- 
dorum aut  nobilibus  personis  vigesimo  die  fciti  Ei*iphaniarum  do* 
mini  proxime  affuturi  coram  capitulo  ecclesie  chasmensii  modo  ia- 
frascripto  deponendi,  cuius  series  per  partes  in  litteris  dicti  capituli 
ecclesie  chasmensis  ad  dictas  octavas  dicti  festi  Hpiphaniarum  domini 
nunc  Venturas  legittime  perdurandum  regni  Sclauonie  bono  in  sedem 
Mgrablenscm  est  reportanda,  memoriales. 

Origioale  ia  clmrtA.  A  ter^  vesti^luni  imprefti  sigUlL  U%  LLfChiv.  tacU  Aoid, 
Sdeot  Skvor.  mmd. 


D&€.  jog.  —  AfL  7-^7  <P. 


385 


309. 

Anno  14781  2.  jannftrii.  Zagntbiae 

Libertatis  privikgium   novis   hospiiibus  tn  area  capituian  c&ngrtgandis   a 
capituh  sagrab    trtbuitur, 

Capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Omnibus  Christi  fidelibus  pre- 
sencium  noticiam  habituris,  saluiem  in  domino  sempiternam.  Si  ut 
vetus  ilia  ac  vulgata  innuit  auctoritas,  felix  et  gloriosa  est  ilia  civi- 
tas,  que  tempore  pads  timet  bella,  multo  profecto  felicior  ac  trium- 
phali  laude  gloriosior  ilia  censebitur,  que  pace  abiecta,  quiete  depulsa 
et  iranquilitate  relegata  inter  duros  hostium  cuneos  et  fortissimas 
bellatorum  acies  exposita,  victrix  et  salva  permanserit.  Et  quidem 
primnm  horum  licet  ingenio  consequi  possit,  alterum  tamen  non  modo 
ingenio,  verum  eciam  ut  virlbus  adipiscatur  erit  necesse.  Profecto 
nos,  in  quos  iuxta  vocem  apostolicam  fines  seculorum  devenerunt, 
pace  et  tranquilitaie  penilus  orbati,  sed  fere  ab  eo  tempore,  quo 
ilia  inclita  et  excelleniissima  imperialis  urbs  Constantinopolitana  et 
deinde  cetere  Grecie  ac  alie  christianorum  lerre  et  urbes  per  nef- 
fandissimos  Thurcos,  crucis  Chrisli  domini  nostri  inimicos  et  imma- 
nissimas  belluas,  subacte,  occupate  et  dirute  sunt;  inclitum  quoque 
regnum  nostnim  cum  omnibus  circnmvicinis  terris,  regnis  ac  provin- 
ciis  gloriosissimis  continuis  eortimdem  bestiarum  belUcis  incursibus 
pene  attritnm  et  compressum  est  adeo,  ut  iam  maiori  in  parte  vasti- 
tati  et  desolacioni  subactum,  Unale  excidium  prestoletur.  Nos  inquam 
pace  oblita,  tranquillitate  e  memoria  lapsa,  vitam  hanc  miserara  vix 
respirantes  degemus,  felices  ac  beatos  illos  arbitrantes,  qui  antea 
mortem  obierunt,  Nos  rursus  inquam  hos  inter  meiios  nephandissimos 
inimicos  et  fidei  nostre  rabidos  hostes  expositi  ac  eorum  fortissimis 
aciebus  oppressi  cogimur,  velimus  nolimus,  quamquam  religioni  no- 
stre minimc  congrueret»  non  modo  ingenium,  verum  eciam^  prout  nobis 
possibile  est,  vires  adhibere,  quibus  mediatiUbus  hostibus  et  inimicis 
antedictis  resistere  et  presentem  nostram  civitatem  seu  municionem, 
cuius  iam  divina  favente  clemencia  ex  indulto  serenissimi  principis 
et  domini,  dommi  Mathie,  dei  gracia  regis  Hungarie,  Bohemie  etc. 
domini  nostri  naturalis  et  graciosissimi,  'necnon  eciam  de  voluntate 
et  permisslone  reverendi  in  Christo  patris  domini  Osaaldi  episcopi 
et  prelati  nostri  bona  fund  amenta  jacta  et  pro  maiori  parte  consum- 
mata  existunt,  ab  eorum  incursibus  tutare  et  defensare  possimus.  His 
igitur  et  huiuscemodi  respectibus  permoii,  talibus  denique  aculeis 
puncti  et  incitati,  advertentes  nicbilominus  dictum  illud  sapientis:  ve 
soli,  quia  cum  ceciderit,  non  habebit  sublevantem ;  considerata  magni- 
tudine  et   ampliiudine   eiusdem   civitatis   sive    municionis   nostre,   ad 

25 


386 


Do€,  jap.  —  An.  147S. 


quam  deffendendam  et  custodiendam  sine  admiDiculo  laiconim  et  bo- 
ininuin  popularium  nequaquam  nos  ipsi  sufBcere  possumus;  matura 
syperinfie  deliberacione  prehabita,  de  consensu  cl  bona  Yoluntate  pre- 
fati  domini  noslri  episcopi,  prout  hoc  ex  ipsius  litteris  privilegialibus 
nobis  gradose  inter  cetera  superinde  datis  et  concessis  dare  et  ex- 
presse  continetur,  pro  huiusmodi  hominum  popularium  et  laiconim, 
qui  nobis  in  cusiodia  ac  dcfenilone  predictis  contiouum  prestare  va- 
leant  adminiculum,  congrua  et  necessaria  habitacione  in  area  nostra 
capitulari,  de  propriis  nostris  curiis  canomcalibtis»  primo  et  ante 
omnia  a  parte  occidentali  existentibus,  retro  videlicet  curias  nostras 
huiusmodi  ccrtam  et  limatatam  particulam  lerre  pro  vico  seu  platea, 
domibufquc  ac  curiis  hominum  et  populorum  prediclorum  locandis 
aptam,  per  certos  consocios  et  concanonicos  nostrosad  hoc  specialiler 
deputatos  et  transmissos  delrahi,  seiungi,  sequestrari  et  segregari 
fecimus,  incipiendo  primo  et  ante  omnia  vicum  huiusmodi  a  dome 
seu  curia,  quam  nuper  condam  dominus  Demetrius  archidiaconus  ka- 
Ihed rails  et  concanonicus  noster  erexil,  nunc  vero  provida  mulier  Lticii 
vocata,  relicta  condam  Blasii  carni^cis  de  yIco  abbatis  titulo  empci- 
onts  possidet  et  inhabitat^  et  deinde  procedendo  per  longum  per 
ortum  fratrum  sancti  Francisci  et  tandem  versus  septemtrionem  usque 
in  linem  municionis  prelibale,  ita  videlicet,  quod  inter  curias  nostras 
predictas  et  inter  vicum  seu  plateam  huiusmodi  via  publica  et  com- 
munis usque  in  (inera  protendelur;  quodque  quelibet  integra  curia  seu 
sessio  in  latitudine  quindecira  uhias  eneas,  quibus  communiter  nunc 
hie  Zagrabie  panni  a  mercatoribus  mensuranlur  conlinebitur,  longiiudo 
autem  curie  et  sessionis  cuiuslibet  usque  ad  sepes  seu  parietem  muni- 
cionis supradicte  extendetur;  addentes  pro  bono  pacis,  quod  inter 
viam  publicam  iara  dictam  el  curias  nostras  sepes  inde^inenter  ha- 
beantur»  quos  quilibet  dominorum  canonicorura  circa  curiam  suam 
disponi  facere  erii  obligatus.  Hoc  igitur  modo  et  ordine  parliculara 
lerre  iam  dictam  sequestratam  el  segregatam  pro  libero  vico  seu 
platea  et  pro  hospitibus  et  inhabitatoribus  ibidem  collocandis,  extunc 
perpetuis  temporibus  oblinendura  et  possidendum  depulavimus,  de* 
dimus  et  donavimus^  immo  deputamus,  damus  el  donamus  libcria- 
tibus  et  prerogaiivis  Lnfrascriptis  hospites  et  inhabitatores  prefalos 
gaudere  volenies  et  concedentes:  Primo  videlicet,  ipsi  singulis  futurts 
pcrpeiuis  annis  in  fesio  beali  Georgii  martiris  ante  prandium  in 
unum  coogregalj  eligere  possint  et  debeant  inter  se  quatuor  juraios 
bonos  viros»  qui  tandem  similiter  eodem  die  ante  prandium  judicem 
ilHus  anni  pro  sua  communilaie  ellganl  cum  effeclu.  Qui  index  eos 
ct  ipsoium  sinLnjlns   ac   alios    inhabitatores   ibidem    habeat   el  possit 


Doc,  jog.  —  An.  147S, 


3S7 


judicarc  in  omeibus  causis  civilibus  et  crimmalibus  civiliter  moiis, 
adhibitis  secum  duobus  aut  tribus  juratis  predictis.  In  causis  aulem 
criminalibus  criminaliter  motis,  sicut  sanguinis,  latrocinii,  furti^  incendii, 
tradimcnli,  infidelitatis  et  stmilibus  cum  nostro  judice  seculari,  tota 
communitate  ipsorura  presenle,  feria  quarta  dumtaxat  cuiuslibet  sep- 
timane,  temporibus  laraen  a  jure  permissis  et  consvetis.  Hoc  ex- 
ptesso,  quod  in  causis  civilibus  vel  criminalibus  civiliter  molis  a 
presencia  judicis  prefali  ex  causa  racLonabili  possit  ad  nostrum 
examcD  quocien5cijmque  et  quandocumque  expedierit  appellari;  verum 
si  quis  frivole  declinare  volens  examen  sui  Judicis  aut  cciam  post 
judicium  factum  per  suum  judicem  ad  nos  appellaverit,  et  per  nos 
comperlum  fuerit  judicem  prefatum  bene  judicasse  aut  alias  appellantem 
frivole  appellasse,  talem  remitlimus  ad  judicem  suum  in  viginti  qua- 
tuor  denariis  monete  tunc  currcntis  eo  facto  condempnatum  suo  ju- 
dici  persolvendis,  De  proventibus  autem  condempnacionum  huiusmodi 
et  aliis  birsagiis  juste  proveoientibus  judici  undecunque  racione  sui 
judtcatus,  judex  ipse  ha  beat  duas  partes  et  sui  jurati  assessores  pre- 
dicti  terciam  partem.  In  causis  autem  criminalibus,  ut  predicitur, 
medietatem  talium  proventuum  habeat  judex  noster  seculaiis,  aliam 
medietatem  judex  prefatus  cum  joratis  assessoribus,  ut  est  dictum. 
Concedimus  eciam  eisdem  nostris  hospilibus  et  eciam  aliis  quibus- 
cumque  veris  habitatoribus  ibidem,  quod  de  bonis  suis  mobilibus  ac 
se  moventibus.  in  vita  pariier  et  in  morte  juris  benilicio  et  modera- 
mine  adhibito,  habeant  disponendi  liberam  facultatem,  De  immobilibus 
autem  et  presertim  de  curiis  et  civilibus  suis  taliter  disponerc  possint 
in  vita  et  in  morle,  quod  ea  ad  extraneos,  qui  ibidem  inhabitare 
noluerint  et  pressertim  ad  emulos  et  rnimicos  ecclesie  nostra,  non 
devolvantur,  ecclesiis  autem  el  monasteriis  aut  aliis  piis  locis  preciura 
domoumi  aut  curiarum  dare  et  legare  valeant  dumtaxat,  et  non  curias 
aut  domos  predictas.  Quicumque  autem  in  testa  tus  decesserit  in  bonis 
suis  succedant  eidem  beredes  proximiores  sexus  ulriusque  usque  ad 
terciam  geoeracionem  suo  modo  et  ordine,  sed  talibus  non  extantibus, 
bona  defuncti,  ut  predicitur,  in  tres  dividaniur  partes,  quarum  prima 
pro  sue  remedio  anime  de  nostro  consilio  dispensetur,  sccuoda  cedat 
nostra  disposicioni  et  tercia  occupetur  pro  ipsorum  hospitum  nosirorum 
communitate  ad  utilitatem  et  ncgocia  eiusdem  communitatis  exponenda. 
In  eo  autem  casu,  quando  aliquis  pro  commisso  malelicio  punietur 
vel  recedet,  sua  bona  omnia  per  utrumque  judicem  nostrum  predictos 
occupentur,  de  quibus  consideratis  heredibus  suis,  necnon  servicio 
utriusque  judicis  et  aliis  circumstancis  distribucionem  faciemus  juxta 
nostre  arbitrium  voluntatis.  Quicumque   aulem  in  territorio  dicti  vici 


388  Doc.  30p.  —  An.  1478. 


seu  platee  in  presencia  judicis  aliquem  vulneraverit  ad  periculum  ali- 
cuius  sui  membri  principalis,  eo  ipso  ad  solvendum  vulnerato  duo- 
decim  florenos  auri  et  tantumdem  judici  obligetur,  statimque  per  ju- 
dicera  suum  detineatur  egregie,  donee  solvat  premissam  peccunie 
quantitatem,  vel  de  ipsa  solvenda  infra  quindecim  dies  extunc  secu- 
ritatem  exhibeat  corapetentem.  Qui  vero  in  absencia  judicis  tale  quid 
coramiserit  eadem  pena  in  bonis  punietur,  dummodo  per  testes  ido- 
neos  vel  alias  juste  et  racionabiliter  convincatur.  Sed  si  quis  alteri 
cuicunque  alapam  dederit,  seu  quern  percusserit,  vulneraverit  vel  si- 
mile quid  fecerii  absque  periculo  sui  membri  principalis,  et  hoc  sive 
in  presencia  judicis  sive  in  absencia,  dummodo,  ut  predicitur,  legit- 
time  fuerit  convinctus,  eo  ipso  ad  solvendum  passo  injuriam  cicatricem 
aut  vulnus,  si  est  bone  fame,  quinque  florenis  auri  et  tantumdem  judici 
obligetur,  alias  tamen  in  uno  floreno  adversario  et  in  alio  judici  tene- 
atur.  Casus  autem  alii  de  verbis  contumeliosis  et  vituperiosis  redu- 
cantur  ad  medium  premissorum  consideracione  habita  diligenti,  ubi 
sit  distinccio  de  presencia  et  absencia  judicis  et  persone  bone  fame. 
Cetera  minora  sive  leviora  judicantis  arbitrio  relinquantur.  Hoc  eciam 
addicimus,  quod  citatus  quicumque  pro  prima  vice  non  comparens 
in  denariis  octo  monete  tunc  currentis,  pro  secunda  vice  in  denariis 
duOdecim  et  pro  tercia  vice  in  viginti  solvendis  judici  obligetur 
infra  octo  dies,  semper  a  die  qua  comparere  debuerat,  si  suam  con- 
tumaciam sive  absenciam  racionabiliter  non  poterit  excusare  Quando 
autem  ex  causa  aliqua  citacionem  unam  pro  trina  peremptoria  con- 
tigerit  emanari,  tunc  condempnacio  eam  sequatur,  ac  si  ter  fuisset 
aliquis  citatus.  In  ceteris  vero  judicialibus  processibus  in  huiusmodi 
condempnacionibus  servetur  quid  juris  est  vel  consvetudinis  approbate. 
Hoc  eciam  adiungimus,  quod  quando  aliquis  predictorum  inhabitatorum 
pro  debito  aut  alia  quacumque  causa,  ut  premissum  est,  fuerit  con- 
dempnatus  ad  solvendum,  non  possit  infra  terminum  ad  hoc  depu- 
tatum  quoquomodo  in  bonis  vel  in  persona  impediri,  nisi  esset  sus- 
pectus  de  fuga,  quo  casu  caucione  prestita,  usque  ad  terminum  huius- 
modi erit  securus;  termino  autem  elapso,  ita  deinde  in  persona  capi 
poterit  si  mobilia  vel  immobilia  saltem  tanta  non  habuerit,  de  quibus 
debitum  aut  penam  solvere  posset ;  judex  autem  si  contrarium  fecerit, 
in  hoc  casu  in  vivo  homagio  sic  detento,  eo  facto  sit  obligatus.  Ut 
autem  ipsi  hospites  nosiri  pro  tantis  beneficiis  nostris  nobis  ac  nostris 
successoribus  semper  grati  existant,  volumus  quod  nos  recognoscant 
pro  suis  dominis  naturalibus  et  graciosis  et  nobis  teneantur  assistere 
semper  in  vigilia  et  custodia  civitatis  nostre  presentis  et  in  aliis 
agendis    ecclesie    nostre   cum   solida   lidelitate  omncs  et   singuli  cum 


Doc  jop.  —  An.  1478: 


389 


suis  mquilinis  et  pertinentibus  ad  eosdem.  Singulorum  autem  ex  nobis 
manys,  polestatem  et  dommium  ab  eisdem  hospitibus  nostris  penitus 
et  omaiuo  excipimus,  hoc  dumtaxat  excepto,  quod  singulos  ex  nobis 
debita  et  devota  reverencia  et  honore  semper  prosequantur,  quod  si 
quispiam  ex  nobis  quacumque  occasione  quesita  vel  invcnta  cuipiam 
ipsorum  hospUum  nostrorum  iniurias  verbales  seu  reales  intulent, 
nos  de  tali,  si  super  hoc  requisiti  fuerimus,  realem  et  bonam  justiciara 
conquerenti  seu  conquerentibus  volumus  et  tenebitur  ministrare,  ju* 
dicis  eciam  aot  comitis  seu  spani  nostri  secalaris  pro  tempore  exi- 
stentis,  inanus  et  potestatera,  preterquam  superius  est  expressum,  pe- 
nitus et  omnino  ab  eisdem  hospitibus  nostris  excipiraus  et  removemus. 
Et  ut  iidem  hospites  nostri  omnino  quieta  et  perfecta  Ubertate  nti 
et  gaudere  semper  possint,  volumusi  quod  familiares  nostri  et  ex 
nobis  singulorum  nichil  juris  aut  potestatis  in  eos  habeant^  aut  all- 
quas  injurias  reales  sen  verbales  ipsis  aut  eorum  cuipiara  irrogare 
presummant,  quod  si  quis  ex  familiaribus  nostris  aut  singulorum  ex 
nobis  in  medio  eorum dem  hospitum  nostrornm  qualecumque  malefi- 
cium  perpetraverit,  aut  alter  eorum  communitati  vel  eorum  alteri 
injorialus  verbo  vel  facto  fuerit  et  ibidem  per  eosdem  hospites  no- 
stros  deprehensus  fuerit,  extunc  talem  delinquentem  libere  et  paci- 
fice  judicare  possint  et  punire  sicut  superius  est  expressum.  Verum 
si  huiusmodi  malelicum  seu  delinquentem  famulum  nostrum  ayt 
alicuius  ex  nobis  ibidem  deprehendere  n©n  poterint,  std.  idem  male- 
ficio  el  delicto  perpetralo  aufugerit,  extunc  salvis  dumtaxat  ecclcsiis, 
curiis  et  domibus  nostris  et  prebendariorum  ac  aiiorum  clericorum 
ecclesie  oostre,  ipsum  in  area  nostra  et  plateis  ubicuraque  potuerint 
delinendi  habeant  facultatem,  puniendi  eundem  sicut  supra  est  ex- 
pressum et  insuper  bona  vel  servicium  vel  salarium  taliter  delinquentis 
dominus  aut  patronus  ipsius  detinere  sit  obligatus  tamdiu,  donee  per 
nos  declaratum  fuerit,  quo  bona  aut  salarium  huiusmodi  deputari 
debebunt. 'Extra  autem  premissa  in  causis  levibus,  et  maxime  debiti, 
quilibet  ex  nobis  de  suis  familiaribus  et  hominibus  ipsis  hospitibus 
nostris  et  eorum  alteri  conquerentibus  seu  conquerenti  bonam  jusli- 
ciam  facere  sit  obligatus;  quod  si  quis  ex  nobis  hoc  facere  nollet  vel 
differrel,  extunc  nos  tarn  de  famulis,  quam  de  eorum  dominis  justi- 
ciara facere  conquerentibus  noo  postponemus.  In  signum  autem  reco* 
gnicionis  dominii  nostri  temporalis,  elapsis  sedecim  annis  libertatis, 
quos  eisdem  per  alias  litteras  nostras  patentes  graciose  concessimus, 
nobis  annualim  in  fesio  circumcisionis  Domini  singuli  de  singulis  curiis 
integris,  quintam  partem  unius  tloreni  auri  hungaricalis  cum  moneta 
tunc  currenle  solvere  lenebuniur,  quibus  conteoti  nunquam  ab  eis  vel 


Difc.  309    —  An,  1478, 


eorum  altero  solucionis  ordinarie  amplius  requiremus,  sed  eos  com- 
morari  ad  honorem  dei  et  beati  regis  Stephani  in  sua  libertate  libere 
permitlemus.  Postremo,  quia  propositi  nostri  est  eciam  alios  vices 
et  plateas  in  prefata  area  nostra  ex  causis  et  racionibus  prelibaiis 
pro  plurium  hospitum  et  inhabitatorum  usu  successive  sequestrare 
et  deputare,  quare.  ul  dum  et  postquam  id  tociens  quociens  temporum 
in  processu  fecerimus,  ex  tunc  vicos  et  plateas  huiusmodi  cum  suis 
hospitibus  et  inhabitatoribus  singulis  et  universis  premissis  omnibus 
prerogativis  et  libertatibus  frui  et  gaudere  voluraus  quo  ad  plenum^ 
adiungentes  eos  ex  nunc  et  ex  tunc  hospitibus  et  inhabitatoribus  su- 
pradictis  et  subicientes  eosdem  judici  seu  judicatui  memorato.  In  quo- 
rum omnium  (idem,  robur  et  tesiimoniura  premissorura  presentibus 
sigillum  nostrum  duximus  appendendum.  Datum  secundo  die  festi 
circumcUionis  Domini.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringenlesimo  sep- 
tuagcsimo  octavo.  * 

Onginale  ia  membraoa,  &igillum  deest  In  arch.  ven.  capit  zagn&b  Act.  cap. 
ant,  fasc,   18,  nr.  73, 

•  AnDO  1573*  fcria  sexta  proxima  post  octavas  fesli  sacratissimi  corporis 
Chfisti  his  libertatibus  sequentes  conditioues  a  capttulo  additae  sunt :  Friiuo»  qaod 
pro  custodia  tirmion  in  iaferion  porta  munltionis  nostrae  area«  capitularis  versus 
flavinm  Meduednicza  Iranseundo  duos  portarios,  in  superiori  autem  versus  Novam 
villam  QO«tram  ascendeudo  unum,  quos  nos  tpsi  eligetnus ;  prout  autem  ipsi  incolae 
cam  cisdcm  concordaverint.  anntmtim  pcrsolvent?  tempore  autem  suromae  oecessi- 
tatis  peoes  ipsos  portarios  alti  etiam  iobabttatorcs  dictae  nostrae  areae  pro  vigilla 
et  municione  ac  portis  custodtendis  armati  tarn  de  die  quam  de  nocte  tamdta, 
donee  necesse  fuerit  ct  nostrae  placuerit  voluotati  adcssc  debcbunt.  De  contributiooe 
autem  iolutionis  portariorura  dictorum  hone  ordincm  observare  volumua:  idquc  ex 
eo  quia  subditi  quidam  nostn"  la  territorio  ecclesiae  beatissitcae  virginis  Mariae  in 
area  nostra  et  munitioue  capitulan  fundatae  degentes>  pmeposito  slve  plebano  dictae 
ecclesiae  pro  tempore  coosdtato,  eertos  proventus  annuales  majores  et  plus  in  dnplo 
vel  etiam  triplo  faciendas  dant  quam  alii  subditi  et  incolae  tIci  nostri  Opatonina 
solvunt^  quodamodo  et  in  posterum  singulus  ex  incolis  ecclesiae  beatissimae  Virginia 
Mariae  similiter  et  inhabitatoribus  domuum  prebendariarum  et  altariarum,  nunc,  nt 
premissum  est,  clericis  vacantium  respectu  inhabit  at  louis  dicti  vici  nostri  Opatonina, 
medietalcm  contriboiionis  pro  persolvendis  dictis  portariis  quotannis  contribuant,  ita 
videUcet,  ut  si  aliquis  ex  ipsa  Opatouina  ditatus  fuerit  ad  denarios  quadraginta, 
respectu  eius  incola  ecclesiae  bcatac  virginis  Mariae  et  inhabitator  domns  prebeodae 
vel  aUariae  mcdietateni,  hoc  est  denarios  viginti  solvate  et  sic  per  consequent. 
Quodqae  ipsa  contributio  annualis  judici  iHius  anni  ad  manus  tradatur,  qui  singulis 
aunis  et  tempore  el  die,  quo  alter  eligitur  vel  autem  idem  confirmatur  coram  ipais 
subditi*  nostria  de  pecunia  ipsa  rationem'darc  teneatnr,  Et  si  quid  de  ipsa  contri- 
bntiooe  snperfuerit,  id  alter  judex  pro  fuiura  necessitate  fidelitcr  exponat.  Tempore 
autem,  qno  contributio  ipsa  imponetnr  unum  vcl  duos  ex  fratribns  nostri?  conca^ 
nonici*  in  domo  abi  imponetur,  ne  cuipiam  ex  inhabitatoribns  dictae  areae  ct  mn- 
ndMuis  nostrae  injuria  inferatur,  adc$Ae  volmiius.  PwrUrios  autem  ipsoi  statttto  trmpom 
el  Kulilis  termini^  judex  cum  luintl?^  iijlivoIvl-h^  (rnf  liicnr    An    ^^n^^     ipr    fflsc.  I7.  nr,  **  * 


D&c,  jro,  —  Afu  147S, 


39  A 


310, 

Aooo   1473,  26.  janQarii,  Zagrabiae, 

Capitulum    iasmeme    nuniiat   coram   se    Soidinanc\  judiam    civitatis,    et 

quifujuapnta   civts  juravisse   a   communttaU   civiiatis  possessiones  capituU 

per  injuriam  mm  esse  accupaias, 

Nos  capitulum  ecclesie  chasroensis*  Memorie  commendamus  per 
presentes,  quod  cum  iuxta  judiciariam  commissionem  magnifici  do- 
mini  comitis  Stephani  de  Balbor,  judicis  curie  serenissimi  principis 
domijii  Mathie,  dei  gracia  regis  Hungarie^  Bohemie  etc  doraini  nostri 
graciosissimi,  litlerarumque  suarum  adiudicatoriarum  juramcDtalium 
Bude  quadragesimo  quinto  die  octavarum  festi  beati  Michaelis  archan* 
geli,  proxime  preterili,  clause  confectarum»  continenciam,  circumspectus 
Johannes  Sold inarich,  modemus  scilicet  judex  civitalis  montis  Grecensis, 
xiominibus  et  in  personis  coraraunilatis  eiusdem  civitatis  quinquage- 
simo  se  similibus  sibi  civibus  aliamm  civilatum  et  oppidorum  aut 
nobilibus  personis,  vigCiimo  die  festi  Epiphaniarum  domini,  proxime 
preteritf,  contra  honorabile  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  super  eo 
quod  circa  festum  sacratissimi  corporis  Christi  in  anno  eiusdem  mil- 
lesimo  quadringentesimo  septuagesirao  secundo,  circumspectus  Valen- 
tinus  tunc  judex,  prescriptique  alii  cives  et  inhabitatores  prefale  civi- 
tatis universi,  possessiones  dicti  capituli  agentis,  Kralyowcz,  Czerye 
cum  tributo  ibidem  exigi  solito,  necnon  fCobylyak»  Zwybye  et  Narth 
vocatas,  in  comitatu  zagrabiensi  habitas,  simul  cum  cunctis  earum  uti- 
litatibus  et  pertinenciis  quibuslibet  a  manibus  ipsius  capituli  minus 
jusie  et  indebiie  pro  se  ipsis  non  occupassent,  occupatasque  per  plu- 
rima  tempora  non  conservassent  ac  de  eisdem  universas  et  quaslibet 
utiUtates  et  fiructus  earundem  non  recepissent  potencia  mediante,  sed 
in  totali  premissa  accione  et  acquisicione  dicti  capituli  agentis,  inno- 
centes  sint  et  exislant  penitus  et  imraunes  in  animura  prefati  Valen- 
tin! tunc  judicis  juramentum  facere  et  prestare  tenebatur  coram  nobis. 
Tandem  ipso  termino  adveniente  idem  Johannes  Soldinarich  prescript 
tum  juramentum  cum  pretaclis  coniuratoribus,  prout  iuxta  contenta 
dictarum  litterarum  pretacii  domini  coraitts  Stephani  de  Bathor  etc. 
debuisset,  rile  et  legittime  deposuii  coram  nobis  teslimonio  presencium 
mediante.  Datum  ipso  die  juramentalis  deposicionis  prenotate.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  octavo. 

Origlttale  10  char  La,  A  tergo  vestigium  itopressi  sigillL  In  iirchivio  lib,  reg, 
cint.  ^agmb. 


39  a  -0<v.  J  J  I.  J 1 2.  —  An.  14.78. 


31L 

Anno  1478,  17.  februarii.  Zagrabiae. 

Statutum  de  domibus  in  vico,   quern   capitulum   nuper  concessit  ad  habi- 
tanduMy  per  capitulares  aedtficandis. 

Anno  domini  MCCCCLXX  octavo,  feria  tercia  post  dominicam 
Reminisccre,  ad  sonum  xnaioris  cam  pane,  domini  capitulariter  con- 
gregati,  concluserunt,  quod  quilibet  dominorum  aut  per  se  aut  per 
colonos  predii  sui  disponat  domus  duas  et  pretorium  competens  in 
loco  sibi  deputato  in  vico  noviter  per  capitulum  pro  habitatoribus 
deputato,  et  hoc  usque  ad  festum  beati  Martini  proxime  affutunim. 
Pena  non  facientis :  privetur  predio  suo  et  proventibus  festi  nativi- 
tatis  Domini.  Robora  autem  huiusmodi  domorum  succidantur  in  silvis 
communibus  ubicumque. 

Liber  mbeus  ven.  Capit   zagrab.   In  arcbiv.  incl.  Acad.  Scient.  Slav,  mend, 

312. 

Anno  1478,  23.  aprilis.  Bndae. 

MathiaSy  Hungariae  etc,  rex,  Ladislao  de  Egerwara   mandat,   ut  causa^ 
quae  jam   dudum   agitur  inter  communitatem   civitatis    et  capitulum^  ad 

finem  perducatur, 

Mathias  dei  gracia  rex  Hun^arie,  Bohemie  etc.  Fideli  nostro 
magnilico  Ladislao  de  Egerwara,  regnorum  nostrorum  Dalmacie  et 
Croacie  ac  tocius  Sclauonie  bano,  ^lutem  et  graciam.  Plures  queri- 
monie  per  fideles  nostros  honorabiles  dominos  de  capitulo  ecclesie 
zagrabiensis  ac  circumspectos  judicem  et  juratos,  ceterosque  cives  ci- 
vitatis nostre  montis  Grecensis  contra  sese  in  diversis  articulis  coram 
maiestate  nostra  proposite  sunt,  in  quibus  per  utramque  partem  sup- 
plicabaiur  per  nostram  maiestatem  iudicium  et  iusticiam  ministrari. 
Cum  autem  nos  in  presenciarum  aliis  noslris  negociis  et  regni  nostri 
sumus  occupati,  iudicioque  huiusmodi  querimoniarum  partes  inter 
easdem  debito  modo  vacare  non  possumus,  ob  hoc  factum  huiusmodi 
querimoniarum  parcium  earumdem  vobis  duximus  commitendum  et 
commitimus  per  presentes.  Mandamus  propterea  lidelitati  vestre  harum 
serie  firmirer,  quatenus  habitis  presentibus,  statim,  quam  primum  ad 
dictum  regnum  nostrum  Sclauonie  intraveritis,  tam  prefatis  dominis 
de  capitulo  quam  dictis  civibus  nostris,  vestri  in  presenciam  con- 
vocatis,  auditisque  eorumdem  proposicionibus  contra  sese,  et  re- 
sponsis   inter  eosdem  in   facto  querimoniarum    atque  controversiarum 


^^t\  J/J.  —  Aft,  i4jS, 


393 


huiusmodi,  de  articulo  ad  articulum,  quemadmodum  coram  maie- 
statc  nostra  proposiie  sunt,  revidere  et  iasto  iuris  ordine  diflimre 
debeatis,  facientcs  ea,  que  iudicando  decreveritis,  per  partes  ipsas  cum 
omnibus  oneribus.  et  gravaminibus  firmiler  observari  noslre  male- 
statis  in  persona  et  auctoritale^  presenlibus  vobis  in  hac  parte  attri- 
bula  el  iuslicia  mediante.  Secus  non  facturi.  Presenlibus  perlectis, 
exhibenti  restitutis.  Datura  Bude  in  festo  beati  Adalberti  episcopi  et 
martiris  Anno  domini  roillesimo  quadringentesimo  septuagesirao  oc- 
tavo. Regaorum  no^trorum  Ilungarie  etc,  anno  vigesirao  primo,  Bo- 
hemie  vero  nono, 

Kdacio  domini  thesaurarii. 

Originale  in  charta.  In  m«irgine  inferiori  impressnm  est  sigillum.  Inarcbivio 
lib.  rcg.  ci\it.  sagmb. 


313. 

Anno  1478^  15.  JuniL  Bttdae, 
MaihiiU,    HungariiU   etc,    rex,    omnibm   (axamm    dkatortbus  et  contrihu- 
tionum    exactoribus   inUrdicitt   ne   a  fratribus    ordinis  Fraeduatarum  tri- 

butum  cxigant. 

Nos  Mathias  del  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Memorie 
commendamus  tenore  presencium  signiticantes  quibus  expedit  universis. 
Quod  nos  pensantes  honestam  vitara  et  devocionem  religiosorum  fra- 
trura  Praedicalorum  ordinis  beati  Dominici  confessoris  in  clauslro 
sanctl  Nicolai  extra  muros  civitatis  nostre  monlis  Grccensis  consiructo, 
degencium;  quibus  ex  suscepti  noslri  regiminis  oflicio  sicuti  aliis  nostris 
subdiiis  in  eorum  necessitatibus  sic  non  minus  el  ipsis  fratribus,  eo- 
rumque  comodo  et  utilttati  succurrere  et  providere  paraii  suraus;  et 
licet  medianiibus  Uiteris  nostris  privilegialibus  exinde  confcctis,  eisdem 
id  el  hoc,  ut  ipsi  propter  metura  ac  crebros  insuUus  et  invasiones 
Turcorum,  per  quos  a  devocione  eorura  sepe  sepius  distrahunlur, 
dictum  quoque  eorum  monaslerium  summam  venit  in  desolacionem, 
claustrum  novum  pro  eorum  tranquilitate  et  ampliacione,  in  quo  di- 
vinum  officium  quiete  peragere  valeant,  de  duabus  session! bus  penes 
dictam  capellam  beate  Katherine  intra  muros  dicie  civitatis  montis 
Grecensis  adiaceutes  pro  eorum  habiiacione  ad  maiorem  eonindem 
devocionem  excitandam  et  continuandara  erigere  graciose  annueriraus 
et  concesserimus.  Tamen  nunc  volenles  dictum  novum  claustrum  ip» 
sorum  aliquarum  libertatum  prerogativis  fulcire  et  decorare,  turn  ob 
spem  et  devocionem.  quam  crga  beatam  Kaiherinam  virginem  habemus, 
turn  eciam  nonnullorum  Udelium  nosirorum  humilime  sup^licac\Q^\s\\w- 


394  ^^^'  3^4"  —  ^^*  ^47^' 


stanciam  per  eos  nostre  propterea  porrecte  maiestati,  eosdem  fratres 
sed  et  successores  eorum  pro  tempore  claustro  in  eodem  deo  famu- 
lantes,  ab  omnibus  taxis  et  contribucionibus,  tam  scilicet  ordinariis, 
quam  extraordinariis,  daciis,  coUectis,  proventibus  et  quibusvis  ob- 
vencionibus  nobis  aut  aliis  e  medio  ipsorum  proveniendis,  necnon 
serviciis,  quibus  iidem  in  medium  dicte  civitatis  nostre  racione  dic- 
tarum  duarum  sessionum  tenerentur,  de  gracia  speciali,  nostreque 
regie  pdtestatis  plenitudine,  duximus  in  perpetuum  eximendos  et  sup- 
portandos,  immo  eximimus  et  supportamus  presencium  per  vigorem. 
Quocirca  vobis  fidelibus  nostris  universis  et  singulis  dicatoribus  et 
quarumlibet  taxarum,  contribucionum  et  obvencionum  exactoribus; 
item  circumspectis  judici,  juratis,  civibus  et  toti  communitati  dicie 
civitatis  nostre  monlis  Grecensis,  nunc  constitutis  et  in  fuiurum  con- 
stituendis,  presentes  visuris,  harum  serie  fir  miter  precipientes  man- 
damus, quatenus  receptis  presentibus  amodo  in  posterum  prefatos 
fratres  Predicatores  ordinis  beati  Dominici,  sed  et  successores  eorum 
pro  tempore  in  dicto  claustro  degentes,  ad  solucionem  quarumvis 
taxarum  tam  in  medio  vestri  pro  quocumque  negocio  imponendarum, 
quam  aliarum  contribucionum,  daciorum,  collectarum  et  obvencionum, 
necnon  serviciorum,  que  iidem  pretextu  dictarum  duarum  sessionum 
facere  deberent,  tempus  infra  premissum,  contra  formam  prescripte 
nostre  graciose  exempcionis,  compellere  et  astringere  et  nee  eosdem 
racione  previa  in  personis  et  eorumdem  quibuslibet  rebus  impedire, 
molestare  et  dampnificare  quoquomodo  presumatis  nee  sitis  ausi  modo 
aliquali,  gracie  nostre  sub  obtentu.  Presentes  tandem,  quas  sigilli 
nostii  appensione  communiii  fecimus,  post  earum  lecturam  semper 
reddi  jubemus  manibus  presentanti.  Datum  Bude  in  festo  beatorum 
Viti  et  Modesti  martirum.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
septuagesimo  octavo.  Regnorura  nostrorum,  anno  Hungarie  etc,  vige- 
simo  primo,  Bohemie  vero  decimo. 

Relacio  Stephani  prepositi  Demesiensis. 

Originale  in  membrana.  A  zona  sericea  rubri,  aibi  etc.  viridis  coloris  appendet 
sigillum.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient    Slavor.  mend. 

314. 

Anno  1478,  30.  Junii    Zagrabiae. 

Observanda  qucdam  de  sigillaiione  a  capitulo  constituuniur, 

MCCCCLXX  octavo,  feria  tercia  in  festo  commemoralionis  sancti 
Pauli  apostoli,  hie  in  sacristia,  dominis  ad  hoc  specialiter  congre- 
gatis,  videlicet:  lectore,  cantore,  sujBfraganeo,  dubicensi,  Kemiek,  Vaska, 


Doc,  J/f .  —  An.  147S. 


395 


Bexin,  Vrboucz,  custode,  Elya  Soploncza,  Raufinicz,  Petro,  Francisco, 
Luca,  Paulo,  Clemcnle,  dominus  archidiaconus  chasmensis  renuntiavit 
primo  sigtllaribus,  dummodo  in  fraudem  suam  non  liat  sigillatio. 
Secundo  quidquam  capilultim  decreverit  quandocumque  in  absencia 
ipsius  domini  arcliidiaconi  chasmensis,  sive  in  rebus  agendis,  sive  in 
distribulione  et  dispensatione  proventtium  ecclesie,  idem  archidiaconus 
chasmensis  non  contrariabitur,  dummodo  sibi  de  proventibus  assi- 
gnetur  portio  sicut  aliis  ex  dominis  proventus  habere  debenlibus.  In 
rebus  autem  gravibus  et  raajoribus,  ubi  absentes  de  jure  vocari  de- 
bent,  ipse  archidiaconus  etiam  debcbit  vocari;  studentibus  eciam, 
quibus  per  capitulum  proventus  deputabunlur^  ipse  archidiaconus  non 
conlrariabilur  nee  turbabil. 

Super  hac  re  dominus  suilraganeus  ex  parte  eiusdem  archidia- 
coni,  ibidem  presens,  coiam  Mathia  nolario  sedis  vicariatus  et  testibus 
expresse  assecurat  capitulum  et  se  posuit  fideiussorem  dominis  de 
capitulo. 

Liber  rubetis  yen.  Capii,  zagrab.  In  arcbiv.  iqcL  Acad.  Scicut    Slav.  merid« 


315. 

Anno   1478,   14.  Jijlii.   Budae. 

Gabriel,  presbyter  cardinaiis,  Johanni,  archidiacono  iasmensi^  mandate  ut 

in  Jokannem,  cationicum  zagrabunsem^  qui  Antanium  fratrem  ord.  Prae- 

dicatorum  sfioliavit,  inqmsitionem  constituat 

Gabriel  miseracione  divina  tituli  sanctorum  Sergii  et  Bachi 
sancte  romane  ecclesie  presbiter  cardinaiis,  agrien&is,  in  regtiis  Hun- 
garie  et  Bohemie  ac  omnibus  terris  et  locis  temporali  dominio  sere- 
nissimi  principis  domini  Mathie,  prefatorum  regnorum  llungarie,  Bo- 
hemie etc,  regis,  subiectis,  apostolice  sedis  legatus.  Venerabili  nobis 
in  Christo  dilecto,  Johanni,  acoliio  sedis  apostolice,  archidiacono  chas- 
mensi  et  canonico  ecclesie  zagrabiensis,  salotem  in  doroioo  sempiternam. 
Sua  nobis  dileclus  in  Christo  venerabilis  frater  Anthonius,  ordinis 
Predicatorum»  confessor  sereuissime  do  mine  regine,  querulosa  peti- 
done  raonstravit:  quomodo  quidara  Johannes  lector  dicte  ecclesie 
zagrabiensis,  nescilur  quo  jure  aut  causa,  queodam  fratrem  Thomam 
eiusdem  ordinis  nuncium  et  servitorem  suum  de  Italia  cum  certis 
rebus,  puta  :  legibulis,  btretis  et  facioletis,  aliisque  bonis  ad  prefaiam 
serenissimam  dominam  reginam  pertinentibus  de  facto  spoliasset  et 
alia  dampna  et  iniurias  eidem  intullisset,  sentenciam  excommunica- 
cionis  a  jure  latam  incurrere  minime  formidans  in  detnroentum  aaime 


396  Doc,  316.  —  An,  1478, 

sue  et  dictis  exponentibus  iniuriam  et  dampnum  valde  magnum. 
Unde  nobis  humiliter  supplicavit,  ut  sibi  super  hiis  de  opportuno 
juris  remedio  providere  dignaremur.  Nos  igitur  aUendenles  supplica- 
cionem  huiusmodi  fore  iustam  et  consonam  racioni,  quodque  iusla 
petentibus  non  est  denegandus  assensus,  volentesque  sibi,  ut  tenemur, 
iusticiam  ministrare,  de  predictis  certam  noticiam  non  habentes,  di- 
screcioni  tue  auctoritale  legacionis  nostre  teaore  presencium  commit- 
timus,  quatenus  vocatis  partibus,  ipsisque  et  aliis  qui  fuerint  evocandi, 
auditisque  hincinde  propdsitis.  responsionibus  et  allegacionibus  causam 
et  causas  huiusmodi  cum  omnibus  suis  incidenciis  emergendis,  depen- 
dendis  atque  connexis  decidas  atque  fine  debito  termines,  aliasque 
inter  ipsas  partes, -quod  canonicum  fuerit,  decemas,  faciendo  quod 
decreveris,  per  censuram  ecclesiasticam  et  alia  juris  remedia,  appella- 
cione  postposita,  firmiter  observari.  Testes  vero,  qui  nominati  fuerint, 
si  se  odio,  gracia  vel  timore  subtraxerint,  simili  censura  cogas  testi- 
monium perhibere  veritati.  Datum  Bude,  wesprimiensis  dyocesis,  in 
domo  solite  residencie  nostre .  sub  nostri  sigilli  minoris  impressione, 
die  decima  quarta  mensis  Julii.  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo  septuagesimo  octavo.  Pontificatus  autem  sanclissimi  in  Christo 
patris  et  domini  nostri,  domini  Sixti,  divina  providencia  pape  quarti, 
anno  septimo. 

£  transumpto  Johannis  Paoli  Dersan,  ut  infra,  de  anno  1478.  In  archiyio 
yener.  capit.  eccl.  zagrab. 

316. 

Anno  1478,  27.  Julii.  Zagrabiae. 

Jo/iannes,  archidiaconus  iasmensis,  mandat  pUbanis  zagrab,^  ut  Jo/ianfum, 
canonicum    iectorem,    in  jus   citcnt,   quod  Anionium  fratrem  ord,  Praedi- 

catorum  spoliavit 

Nos  Johannes  Pauli  Dersan,  acolitus  sedis  apostolice  et  archi- 
diaconus chasmensis  in  ecclesia  zagrabiensi,  in  causa  et  causis  ac  par- 
tibus  infra  scriplis  judex  et  commissarius  per  reverendissimum  in 
Ghristo  palrem  et  dominum,  dominum  Gabrielem,  miseracione  divina 
tituli  sanctorum  Sergii  et  Bachi  sancle  romane  ecclesie  presbiterum 
cardinalem,  agriensem,  in  regnis  Hungarie  et  Bohemie  ac  omnibus 
terris  et  locis  temporali  dominio  serenissimi  principis  domini  Mathie, 
prefatorum  regnorum  Hungarie,  Bohemie  etc.  regis,  subiectis,  aposto- 
lice sedis  legatum,  specialiier  deputatus.  Universis  et  singulis  dominis 
abbatibus,  prioribus,  prepositis,  decanis,  arcbidiaconis,  scholasticis,  can- 
tor ibus,    custodibus,    thesaurariis,    sacristis,  tam    kaihedralium    quam 


Doc,  3X6.  —  An.  i^jS, 


397 


collegiatanim  canonicis,    parochialiumque    ecclesiarum    recloribus  seu 
locumtenentibus,  eorumqoe  plebaois,    viceplebants,  curalis   et  aon  cu- 
ratis,  notariis  et  thabelUonibus  publicis  quibuscumque   per   civitatem 
et  dyocesim  zagrabiensem,  quinqueecclesiensera,  collocensem,  bachien- 
sem,  nitriensem,  strigoniensem  etc.  et  alias  ubilibet  constitulis  et  eorum 
cuilibet  in  soUdum    ac    illi    vel  illis  ad  quern  vel  ad  quos  presentes 
nostre   pervenermi   littere,    et    presertim    vobis:    N,  sancti  Kraerici  io 
area  capitular i,  N.  sancti  Marci  in  monte  Grcccnsi  prope  Zagrabiam, 
N.  sancti  Anthonii  in  vico  Latinorum,  salutem  in  domino  et  raandatis 
nostris,  immo  verius  reverendissimi  patds  et  domini,  domini  Gabrielis 
legaii  firmiter  obedire,  Noveritis,  nos  lilteras  *eiusdem  reverend issitni 
patris   domini,    domini   Gabrielis,   sanas  et   inlegras  et  omni  prorsus 
vicio  et  suspicione  carentes,  coram  notario  publico   et   testibus  infra- 
scriptis    nobis    per    honorabikm    virum,  dominum  Barnabam  preben- 
darium   chori    ecclesie  zagrabiensis,    procuratorem    religiosi    viri    An- 
thonii, ordinis  sancti    Dominici,   capellani    serenissime    domine  regine 
Hungarie^  Bohemle  etc.  exhibitas,  ctjm  ea,  qua  decuit,    reverencia  re- 
cepisse^  huiusmodi  sub   tenore:    (Vide  Doc.  315.  de  anno  1478.  14. 
julii).  Post  quarumquidem  litterarum  presentacionem    et   recepcionem 
per  nos    factam,    fuimus   per    prefatum  dominum  Barnabam  procura- 
torem dicti  fratris  Anthonii  debita  cum    instancia    requisili,    quatenus 
ad  execucionem  dictarum  litterarum  et  in  eis  contentarum  juxta  tra- 
ditam    et   dlrectam    nobis   a    legato    formam  procedere  et  citacionem 
cum    certilicacione    legiitima    ct   meraoraium    Johannem    lectorem  in 
ecclesia   zagrabiensi,   prefatum,   juxta   et   secundum    vim,    formam    et 
tenorem  litterarum  prefaiarum  in  forma  solita  et  consveta  decernere» 
dareque   et   concedere   dignaremur.    Nos  itaque    volentes   in  causa  et 
causis  huiusmodi  rite  et  legiilime  procedere  ac  partibus,  dante  domino, 
jusliam  ministrare,  ut  tenemur,  citacionem  petitam  dandam  decrevimas 
et  decemirays  per  presentes.  Ideo  auctoritaie  commissionis  nobis  facte 
■  et   qua    fyngimur    in  hac    parte,    vobis    omnibus    et   singulis  dominis 
sijpradictis,   nostris  in  hac  parte  executoribus,   et  vestrum  cuilibet  in 
solidum  in  virtute  salutaris  obediencie  et  sub  excommunicacionis  pena, 
quam    in    vos    et    alterum    vestrum    huiusmodi    mandatum    nostrum 
exequi  recusantes  s?u  recusanlem,  trium   dierum   canonica    monicione 
premissa,  a  die  exbibicionis  et  requlsicionis  pre^enciura  vobis  iienda, 
compulando,   ferimus   in  hii3   scriptis,  disiricte  commiltimus  et  man* 
damus,   quatenus   dum   el   quando    cum   presentibus  fuerilis  requisiti 
vel  alter  vestrum    fuerit  requisitus,   ad  prefatum  Johannem  lectorem 
personaliter  accedatis,  ipsumque,  si  eius   presenciam  habere  poteritis, 
alioquin  in  domo  habitacionis   sue  et  alias  sic  et  taliter  quod  huius* 


L 


398  Doc,  316,  —  An,  1478. 


modi  vestra  citacio  et  ipsius  cilati  noticiam  devenire  valeat  verisimi- 
liter,  auctoritate  commissionis  prefata  in  nostram  peremptorie  citetis 
prescnciam,  quem  et  ^nos  harum  serie  sic  citamus,  ut  ipse  nono  die 
a  die  huiusmodi  citacionis  vestre  de  ipsis  iiende  computando,  si  ipsa 
dies  juridica  fuerit  et  nos  ad  jura  reddenda  et  causas  audiendas  pro 
tribunali  sedere  contingent,  alioquin  prima  die  juridica  extunc  im- 
mediate sequenti,  per  se  vel  per  ipsius  legittimos  procuratores  seu 
procuratorem  ad  huiusmodi  causam  seu  causas  sufQcienter  instructum 
seu  instructos  Zagrabie  coram  nobis  legittime  compareat,  prefato 
fratri  Anlhonio  vel  ipsius  legittimo  procuratori  inde  et  super  omnibus 
et  singulis  premissis  et  eorum  occasione  de  jure  et  de  justicia  re- 
sponsurus,  processurique  et  procedi  visuri  in  huiusmodi  causa  et  causis 
gradatim  et  successive  usque  ad  diffinitivam  sentenciam  inclusive,  de- 
bitis  tamen  et  consvetis  terminis  et  dilacionibus  inlervenientibus,  ut 
moris  est,  aliasque  dicturi,  facturi,  allegaturi,  audituri  et  recepturi 
id  quod  justum  fuerit  et  ordo  dictaverit  racionis,  certificantes  eundem 
Johannem  lectorem  citatum,  quod  sive  ipse  in  dicto  citacionis  termino 
coram  nobis  compareat  sive  non,  nos  non  alibi  ulterius  ipso  in  par- 
tibus,  sed  per  edictum  in  foribus  huius  alme  ecclesie  zagrabiensis, 
more  solilo  publice  citato  ad  partis  coram  nobis  comparentis  instan- 
ciam,  prout  juris  fuerit  in  causa  et  causis  huiusmodi  ad  nlteriora 
procedemus,  alterius  partis  absencia  vel  contumacia  in  aliquo  non 
obstante.  Et  post  bee  diem  et  locum  ipsius  vestre  execucionis  et  quit- 
quid  in  premissis  feceritis,  remissis  in  specie  presentibus,  nobis  con- 
scienciose  rescribatis.  Datum  Zagrabie  vigesima  septima  die  mensis 
Julii.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  septuagesimo  octavo. 
Presentibus  ibidem  venerabilibus  et  discretis  viris :  Blasio,  decretorum 
doctore  et  archidiacono  de  Kemlek,  Paulo,  similiter  archidiacono  wa- 
rasdiensi,  Michaele  Rayffnicz,  Thoma  Thumpa,  canonicis  in  eadem 
ecclesia  zagrabiensi,  Petro  prebendario  chori  ecclesie  predicte,  aliisque 
quampluribus  testibus  fidedignis  ad  premissa  vocatis  et  rogatis. 

Blasius  Georgii  de  Fodrowcz,  notarius  in  premissis, 

Origlaale  in  charta.     In  margine  inferiori  impressum  est  sigiUom.    In  arch, 
ven.  capit.  ecd,  agrab. 


Do€,  317.  JI8,  —  Ah.  I4!j8—I4jg. 


399 


317. 

Anno    1478^  15.  septembris.  Zagrabiae. 

Stafuium  de  munithne  areat  capitularh  diu  naciuque  mstodimda. 

Anno  domini  MCCCCLXXVIir,  suprascripto,  feria  quinta  in 
crastino  exaltationis  sancte  crucis,  in  sacrislia  exteriori,  domini  pro 
tunc  congregali,  attendentes  noonollorum  fratrnm  suorum  super  con- 
stitutionibus  factis  non  observacionem,  ac  illorum,  qui  sunt  absentes, 
qui  ut  alii  ad  plenum  porcionem  canonicalem  habere  contendant, 
quemadmodum  et  presentes,  qui  pondus  diei  et  estum  suflerunt,  tamen 
illis,  quibus  debent  officiis  et  oneribus  minime  insisLere  curant,  aut 
suis  ofllcialibus  adimplere  conimittunt,  propter  que,  non  solum  oegli- 
gencie  in  ecclesia.  sed  et  in  custodia  municionis,  ad  quam  omnes 
debemus  et  presertim  tempore  insultus  Turcorum,  committuntur;  et 
ne  talia  in  cassum  fierent  et  ordinaciones  salubres  de  cetero  matura 
deliberacione  statoeruni,  ordinaverunt  et  firmiter  obsenrandum  con- 
cluserunt,  qualenus  dum  et  quando  officialis  super  talibus  constitutus 
alicui  dominorum  custodiam  nocturnam  vel  diurnam  iuxta  ordinaci* 
onem  dominorum  factam  indixerit,  omni  sine  negligencia  et  contra- 
dictione  eandem  adimplere  tenebitur;  qui  aotem  hoc  sive  negligenter 
sive  aliquovismodo  adimplere  non  curaverit,  pro  primo  puniatur  Ho- 
reno  uno,  pro  secundo  autem  porcione  canonical i  illius  aoni,  pro  teicio 
autem,  quod  absit,  si  negligens  fuerit  aut  incurius  predio  canonical! 
sine  omni  gracia  privabitun  Quisquis  autem  pro  eo  loqui  vel  inter- 
cedere  ausus  fuerit,  penam  se  periurii  senciai  incurris^e  ipso  facto, 
ad  quam  domini  vicarii  auxilium  licet  extunc  implorare,  quam  in* 
currisse  eundem  declarabit. 

Liber  rubeos  ven    capituU  eccl.    zagrabiensis.  la  arcMv,    incl.  Acad«   scien. 
Slav,  merid. 


318. 

Anno  I479r  25.  Junii,  In  Thalha. 

Mathias,  Hungarias  etc,  rex,  capUuh   zagrab,  praedpit,  ut  turrim  suam, 
quae  fimninaiur  ^  Popov  furen^,  in  communitate  civitatis  si  tarn  reficiat 

Commissio  propria  domini  regis. 
Matbias  del  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
honorabilibus  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  salutem  et  graciam.  Gra- 
viter  et  admodum  displicenter  accepimus,  quod  vos  tuxtim  iUam, 
quam  in  civitate  nostra  montis  Grecensis  habetis  penitus  desolari  et 
magnara    ruinam    pati   permiltitis,  et  nullam  in  ea  custodiam    facltis^ 


400  Doc,  jip.  —  An,  14,80, 


et  quia  illi  civitati  noslre  ab  ilia  parte,  ubi  turris  ipsa  desolata  existit, 
magnum  periculum  posset  evenire,  fidelitati  igitur  vestre  harum  serie 
firmiter  precipientes  mandamus,  quatenus  visis  presentibus  turrim 
ipsam  infra  festum  assumpcionis  beate  Marie  virginis,  proxime  ven- 
turum,  edificare  et  munire,  in  eaque  pro  iuvamine  illius  ciyitatis  custo- 
diam  facere  debeatis,  alioquin  committimus  vobis,  ut,  elapso  termino 
prefixo,  vos  ad  eandem  turrim  nuUomodo  intromittere  presumatis, 
quoniam  nos  ipsam  alleri  locabimus,  qui  de  ea  curam  geret  et  debito 
modo  ediiicabit,  aliud  ergo  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  exhi- 
benti  restitutis,  Datum  in  Thatha  feria  sexta  proxima  post  festum 
nativitatis  beati  Johannis  baptiste.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  septuagesimo  nono.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie 
etc,  vigesirao  secundo,  Bohemie  vero  undecimo. 

Originale  in  cbarta  In  margine  inferiori  impressum  est  sigillum.  In  archiv. 
lib.  reg.  cIy.  zagrabiensis. 

319. 

Circa  ann.  1480. 
Gravamina  capituli  zagrabiensis  Mathiae,  Hungariae  etc,  regi,  missa. 

Serenissimo  principi  domino  Mathie  dei  gracia  Hungarie,  Bo- 
hemie etc.  regi,  declaracio  necessitatum  capituli  ecclesie  zagrabiensis. 

De  voluntate  Vestre  Serenitatis  magistri  judiciorum  Maiestatis 
Vestre  reambulaverunt  metas  civitatis  montis  Grecensis,  ubi  in  certis 
locis  mele  ecclesie  et  capituli  sunt  depravate,  unde  supplicat  idem 
capitulum,  ut  in  illis  locis  secundum  jura  ecclesie,  metalia  per  pre- 
fatos  magistros  nova  fieret  rearabulacio,  ut  fieret  utrique  parti  jus'lum 
sine  favore,  est  enim  tam  capitulum  cum  ecclesia  quara  civitas  Vestre 
Maiestatis. 

Cum  volenle  deo  universa  fere  Hungaria  oppressa  fuisset  per 
Tartaros,  ecclesia  hec  S.  V.  M.  cum  capitulo  funditus  fuit  in  cinerem 
versa,  at  ubi  rex  Hungarie  debellatis  Tartaris  regale  solium  conscen  • 
disset,  eotunc  Thimotheo  episcopo  huius  ecclesie  habenas  regente,  iactis 
terre  saxis,  hec  ecclesia  prout  nunc  extat,  mirifico  opere  prima  ceperat 
fundamenia.  Rcge  autem  chrislianissimo  Andrea  Hierusalem  versus 
amoie  fidei  hac  proficiscente  primum  fuit  consecrata  et  regalibus 
profecto  dotata  muneribus  et  graciarum  prerogativis  insignita.  Quibus 
S.  rex,  velut  armatus  premunita  non  in  parvam  rempublicam  eva- 
serat.  At  ubi  felicitati  primum  cepit  invidia  adversari,  bina  vice  hoc 
capitulum  S.  V.  per  cives  eiusdem  montis  Grecensis  fuit  combustum 
et  rebus  privatum   et  juribus   suis   destitutum,  turn  certi   canonici  in 


2>^,  jrp.  —  jiff.  i^So, 


401 


domibus  propriis  per  eos  et  complures  presbiteri  cam  scrvis  fuls- 
sent  interfecli,  proot  hoc  liquelur  ex  sealenciis,  quas  poslea  ecclesia 
sancta  tulerit  contra  illos  in  quartam  usque  generacionem. 

Qua  re  cognita  inclitissimus  domiaus  Lodouicu3  rex,  predecessor 
S.  V.  huic  ecclesie  afifectus,  litteras  sue  libertatis  regie  concessit,  ut 
hec  ecclesia  in  bonis  et  possessionibus  suis,  quibus  in  antea  ab  aonis 
XXXIL  pacifice  proscripsisset,  semper  pacifice  servetiir  et  gaud  eat 
pierogativa  libertatis. 

Jam  postremo  tempore  per  comites  CiUe  rursum  hoc  capi- 
tulum  fuit  combustom,  item  ecclesia  expugnata  et  iuxta  velle  canonici 
detenti,  pactati  et  spollati 

Quare  supplicat  dictum  capitulum,  ut  clemencia  regali  S.  V. 
instar  aliorum  regum  jura  ecclesie  huius  super  omnibus  bonis  et 
possessionibus  in  quibus  existunt,  in  pacLfico  dorainio  pro  presenti 
generaliier  dignaretxir  confirmare,  et  con  fere  omne  jus  suum  regiuna, 
si  quod  in  eisdem  Maiestatem  Vestram  ex  quibuscumque  viis,  modis 
et  causis  quomodolibet  coocerneret  ac  conccrnere  posset^  ob  reme- 
dium  salutis  eterne  et  sancti  regis  Slephani  honorem,  in  cuius  honore 
est  hec  ecclesia  conslructa. 

Item  Serenissime  princeps  supplicat  idem  capitulum  S,  V*  ut 
oculis  misericordie  sue  dignaretur  respicere  pauperes  ipsius,  qui  un- 
dique  sunt  miserrime  aftlicti  turn  per  Turcos  cum  per  varios  des- 
census hommum  S.  V.  a  duobus  iam  annis,  ut  eosdem  S»  V.  graciose 
a  presenti  contribucione   taxe  M.  V.   dignaremur   habere  supportatos. 

Item  reverendus  dominus  Sigismundus  episcopus  Quinqueeccle- 
siensis  occupavit  deciraas  capituli  inter  Muram  et  Drawam  cum 
fratre  suo  Johanne  et  occupatas  pro  se  dicat  et  exigit,  super  quibus 
S,  V.  huic  capitulo  graciosas  contulit  litteras  confirmacionis.  Super 
quibus  eciam  decimis  habentur  tres  sentencie  conformes  concilli  Ba- 
siliensis.  Itaque  supplicat  S.  V,  idem  capitulum  amore  dei,  ut  seriose 
dignaretur  S.  V.  dicto  domino  episcopo  et  fratri  suo  committere,  ut 
declrae  ille  huic  capitulo  exolverentur,  ant  dignaretur  S.  V.  litleris 
suis  permittere,  ut  pretextu  talium  decimarum  idem  capitulum  valeat 
jure  experiri  cuius  sinl  decime  ille. 

Item  comes  Bemardinus  sub  castro  Rybayk  et  Ozel  decimas 
capituli  pro  se  detinet  et  detentas  dicat  et  exigit  a  certis  amiis  in 
preiudicium  anime  sue. 

Item  Andreas  Kreygar  in  pertinenciis  castri  Koztel  S.  V.  in 
comiiatu  zagoriensi  decimas  huic  capitulo  provenientes  pro  se  exigit, 
dicat  et  occupavit.  Qui  interfecit  unum  presbiterum  racione  ista,  quia 
ei  tenebat  interdiclumj  racione  non  solucionis  decimarum. 

2$ 


403 


Doc.  J20.  —  An,  14S0, 


Item  S.  V*  bene  videt  quomodo  m  nichilum  redacli  sumus  et 
quomodo  sepes  capituli  sen  mimicio  per  desceudentes  sit  anihilata  et 
combusta,  que  per  nos  amplius  non  potest  lestaurarL  In  omnibus 
bonis  nostris  pene  peccora  interierunt  frigoris  et  famis  iiiedia.  Quid 
ergo  faciamus  deinceps  et  ubi  servenius  nos  cum  vita  et  tueamur 
adversum  hostes  dignelur  S.  V,  providere. 

Item  Serenissime  rex,  domine  noster  naturalis,  graciosisissime, 
procurator  Sacre  Maiestatis  Vestre  egregius  Johannes  Posegay  nomine 
S,  V.  attraxit  capitulum  in  causam  pretextu  quarumdam  possessionum 
Kralowcz  dictarum,  que  date  sunt  ecclesie  propter  duas  eiernas  et 
perpetuas  missas,  una  omnl  die  canenda  et  alia  omni  die  legenda,  ubi 
pro  omnibus  regibus  vivis  et  sublatis  de  medio  beata  agitur  memoria 
cum  oracionibus,  et  cum  capitulo  non  congruit  causam  agitare  cum 
procuratore  S.  V.  supplicat  idem  capiluium  humillime,  uti  S.  V.  in 
illis  possessionibus  evidenter  dictum  capitulum  manutenere  dignaretur, 
cum  proprium  sit  regum  divinum  cultum  augmentare,  ut  de  eis  rile 
dicalur:    Non  est  inventus  similis  illi,   qui  conservaret  legem  excelsi. 

Originale  in  chikrta.  la  arcHiv.  yen.  capit,  zagrab.  Act  cap.  si&l  fasc. 
2.  nr.  39. 


820. 

Anno  1480,  8.  octobris.  Zag^rabiae, 

A  Mathia  Hungariae  etc,  rege  pelitfimm,  seiiipanum,  artificum  frenorum 
it  corrigiatorum  in  civitate  mmtis    Grecemis  s&cietatis  statuia   identhitm 

confimiantur^ 

Nos  Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie»  Bohemie  etc,  Significamus 
quibus  expedit  universis,  quod  nos  turn  ad  nonnullorum  fidelium 
nostrorum  humillime  supplicacionis  instanciam  per  eos  pro  parte 
universitatis  pellificum,  selliparium  et  artificum  frenorum  ac  coai- 
giatorum  in  hac  clvitate  nostra  montis  Grecen«is  nunc  commorancium 
et  in  futurum  commoraturorum  noslre  propterea  porrecle  maiestatt, 
turn  vero»  ut  iidem  artes  ipsorum  eo  Hberius  exercere  valeant,  eisdem 
pellifictbus,  selliparibus  et  anificibus  id  graciose  annuendum  duxirous 
et  concedendum,  immo  annuimus  et  concedimus,  ut  ipsi  et  eoriim 
universi  successores  et  posteri  omnibus  illis  libertatibus  et  consvcltt- 
dinibus,  quibus  pellifices,  sellipares  et  artifice*  aliarum  liberarum 
civitatum  nostrarum  uluntur  et  gaudent,  futuris  semper  successivis 
lemporibus  uti  possint  et  gaudere.  Item  primo,  quod  ipsi  more  ali- 
orum  pellificum,  sellipariorum  ct  artificum  societatem  vulgo  cieh 
habendum,  pro  se  liber c  societalem   faccre  ac  slntrulis  annis  inter  se 


D&€,  J20,  —  An.  1480, 


403 


decanum    vel    magistrum   htiiusmodi   societatis  conslituere   posint   ei 
valeant,    qui    ipsam    societatem    regat   et    universas   causas    preteitu 
arcium  et  laboram    ipsorum    ac    alias   qualitercuirique   oriendas   im- 
primis videat,  dirimat  et  discuciat;  et  quod  nullus  omnino  hominum 
ipsos  vcl  aliquem  ex  ipsis  in  quibuscumque  causis  racione  huiusmodi 
arcium    et    laborum  ipsorum   in    presenciam    iudicis  el  iuratorom  cl- 
viLim  eiusdem  civitaiis  oostre  vel  aliorum  iudicum  aliter,  quam  prius 
huiusmodi  cause  per  magistmm  dicte  societatis   ipsorum  discusse   et 
iudicate  fuerint,  coovenire  possit.  Item,  quod  nemo  inter  eos  magister 
arcium  et  laborum  ipsorum  fieri  possit,  nisi  is,  qui  eisdem  el    socie- 
tati  eoruiB  ad  huiusmodi  artes  sufficiens   videbitur,  et  ad  ipsum  ma- 
gisterium  arcium  et  societatem  per  magistrom  eiusdem  societatis,  qui 
pro  tempore    fuerit  constitutus,  acceplatus  fuerit,  et  talis  in  magiste* 
rium    acceptandus,   primo   communitati    societatis    duos  llorenos   auri 
et  quatuor  libras  cere  solvent,  vel  magistro  eiusdem  societatis  et  aliis 
magistris  unum  prandium  dederit  Preterea,  quod  nullus  pellifex,  sel- 
lipar  et  artifex  frenorum  et  corrigiariarum  extra  societatem  ipsorum 
constitutus,  audeat  seu  presumat  in  ipsa  civitate  artes  huiusmodi  cxer- 
cere»  si  qui   vero   exercerent,    talium  pellificum,  sellipariiim  vel  arti- 
ficum  labores  magister  ipsius  societatis  libere   auffere    possit    Nullus 
eciam  mercator  vel  alter  homo  negcciator  pelliceas   vel   alios   extra- 
neos   labores   arcium   prescriptarum   in    ipsa   civitate  nostra  vend  ere 
presumat,   nisi   tempore   nundinarum   seu   fororum   annualium,   et   si 
quippiam    huiusmodi    pelliceas    vel    alios   extraneos   labores   vendere 
attemptaverint,  magister  dicte  societatis  auferendi  liberam  habeat  po- 
testatis  facultatem  ex  presenti  concessione  nostra.  Quocirca  vobis  fide- 
libus    nostris   capitaneis    vel    vicecapitaneis    per   oos   vel   successores 
nostros  reges,   in    prefata  civitate   nostra  constituendis,  item  iudici  et 
iuratis,  ceterisque  civibus  ipsius  civitatis  nostre  presentibus  et  futuris, 
presencium    noiiciam  habituris,    harum    serie    firmiter   precipimus  et 
mandamus,  quatenus  amodo  deinceps  prefatos  pelliBces,    sellipares  et 
artifices   frenorum   et   corrigiariarum   vel   aliquem    ex  ipsis  in  catisia 
supradictis    prelextu    scilicet    huiusmodi   arcium  et  laborum  ipsorum 
iudicare  vel  vestro  asstare  iudtcatui  compellere,  aut  alias  quovis  modo 
contra  formam  huiusmodi  nostre  graciose  annuencie  quoquomodo  impe- 
dire,  molestare  aut  perturbare  et  4^mniilcare  nullo  umquam  tempore 
presuraatis,  quin  pocius  eisdem  pellificibus,  selliparibus  et  artilicibus 
frenorum  et  corrigiariarum  in  auferendis   laboribus;  extraneis  omnem 
assistenciam    facere   et    ipsos   contra  quoscumque  in  ablacione  huiusi 
modi  laborum  cxtraneorum  imped  ire  volentes,  tueri  et  protegcre  de- 
beatis.   Ubi   autera    vos  ad  premissa  facienda  forte  favore  aliquorum 


404 


Do€.  j2r,  j»-  -—  Am,  1480^1481, 


allecti,  lepldi  essetis^  cominisimus  et  presentibus  stricte  precipiendo 
roandamns  fidcUbus  nostris  banis  vel  iFicebants  regni  nostri  Sclauouie 
pro  lempore  conslitulis,  ut  ipsi  vos  ad  omnia  premtssa  facienda 
arcius  cxJtnpeUant  et  asliingant  auctarilate  nostra  presentibus  ipsis  in 
hac  parte  concessa  mediantibus^  sectis  ergo  non  facturi.  Presenter 
autenij  quas  secreto  sigillo  nostro,  quo  ut  rex  Hungarie  utimur,  in 
pendcnii  communiri  fecimus,  post  carum  lecturara  semper  reddi 
xubemus  presentantL  Datum  Zagrabie  die  dominico  post  festum  beatl 
Francisci  confessoris.  Anno  doroini  millesimo  quadrlngentesimo  oclua- 
gesimo.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc.  vicesimo  tercio,  Bo* 
hemie  vero  duodecimo. 

E  protocollo  loci  credibilis  nr.  3LXJX*  pag.  40,  la  ^chtTia  Ten-  Capit 
stagrabiensis, 

321. 

Anno  1480,  13.  novembris.  Zagrabiae, 

Joannei  Tu^  de  Lak,  tavemicorum  regalium  magister  raetas 
castri  Medwe  cum  capitulari  territorio  et  Paulinorum,  ut  ii  dicebant, 
tam  a  parte  orientali,  quam  septemtrionali  in  monte  Medved  tenebat, 
ratione  quarum,  eum  cum  capitulum  in  instaati  congregatione  generali 
Slavoniae  in  jus  attraherc  voluisset,  is  ad  vitandas  expensas,  visis 
capiluU  litteris,  eas  remittiL 

Georgii  Marcelovid:  Regesta,  nt  supra. 


322. 


Anno  1481,  30.  janaarii.  Zagrabiae. 

Feria  3.  ante  Purificationem  in  congregatione  generali  comitatus 
xagrabiensi^  jussu  special!  Maihiae  regis,  ducis  Austriae,  prope  civiialem 
lagrabiensem  celebrata,  coram  Michaele  Orszag  de  Guth,  palatino  et 
Stephano  Bather  judice,  Joannes  Posegay  director  causarum  regiaruni 
proposuil:  Kraloucz,  Czerje,  Kobiljak,  Sviblian  ct  Narlh  dvitatis  la* 
grabiensis  esse,  possideri  tamen  per  capitulum,  a  quo  et  rattonem 
possessionls  exquirebat.  Gregorius  Pethrata  de  Dinareka,  procurator 
capituli,  rcspondit:  capitulum  superinde  etiam  habere  lilteras,  remojH 
strandas  in  ultcriori  termino  per  palatinum  praeligendo,  in  curia  re^ 
cum  gravamine  consveto,  Palatinus  praelixil  terminum  octavas  s,  Ge* 
orgii  cum  gravamine  trium  marcarum,   quas  procurator  statira  solvi* 


D0€,  32J,  J24,  — *  Api.  i^Sr. 


ios 


et  est  quietatus.  Capitulum  ad  terminum  non  comparuit^  sed  permilUt 
se  aggravari ;  ct  evocalum  est  ad  ociavas  s.  MicbaeliSj  a  quo  lerraino 
litteras  eiusdem  Michaelis,  ea  exhibiiio  est  prorogata  ad  ociavas  Epi- 
phaniae  anni  sequeniis  et  solutio  trium  roarcaruni. 

Georgii  Marcelovid:  Regesta,  nt  siipr&. 

323. 

Anno  1 48 1,  50.  januarii.  Zagrabiac. 

Joannes  Poscgay,  director  causarum  regalium  contra  capituttim 
proposuit,  quod  aliqui  regnicolae  et  signanter  capitulum  in  eonim 
teloniis  cives  zagrabienses  ad  solutionem  compellerent  contra  eoriim 
privilegia,  Gregoiius  Petracha  de  Dinareka,  procurator  capituli  re- 
spondit,  haberi  superinde  litteras,  moestrandas  in  curia  regia;  dalus 
est  termiaus  octavarum  s.  Georgii  et  solutae  tres  marcae* 

Georgil  MarceloTid;  Regcsta,  nt  supra. 


324. 

Anno  i4Sl»  22»  februani  Zagrabtae. 

Cemmunitate  civitatis  zagrahiemis  accusanie,  cafigregatio  generalis  nohilium 

ngni  Slavoniae^  nobilibas  quibmdam    inkrdicit,  ne  a  mcrcatoribus  zagra- 

htemihus  iribuium  pro  fnerce  cogant 

Nos  Michael  Orzag  de  Gwth,  regni  Hungarie  palalieus  et  judex 
Comanonim  ac  coroes  Stephanus  de  Bathor,  judex  curie  serentssimi 
principis  domini  Malhie,  dei  gracia  regis  rcgni  Hungarie  ac  Bohemie, 
Dalmacie,  Croacie  etc.  Memorie  commendantes  tenore  presencium 
significamns  quibus  expeiit  universts,  quod  in  congregacione  nostra 
general!  universitati  nobilium  crisiensis,  de  Werewcze  ac  zagrabiensis 
et  varasdiensis  comitatuuna  feria  tercia  proxima  ante  festum  pyrifi- 
cacionis  beate  Marie  Tirginis  de  speciali  commissiooe  et  mandato  pre- 
fati  domini  nostri  regis  prope  civitatem  zagrabienseni  celebrata,  egre- 
gius  magister  Johannes  Posegay  director  causarum  dicti  domini  nostri 
regis^  de  medio  aliorum  exurgens^  nomine  et  in  persona  eiusdem  do- 
mini nostri  regis  contra  magni ileum  Stephanum  et  Bernardum,  Duy- 
mum,  Johannem  et  Nicolaum  de  Frangapan,  Segnie,  Vegle  et  Modrusse 
comites,  Peirum  de  Zrinio,  Georgium  Mykolychich  de  Buzin,  alterum 
Georgium  Herendych  de  Lippa,  Johannem  dictum  Krwpay,  Gregorium 
Bradaih ,  Panlusyczki,  Michaelem  et  Thomam  Tbompa  de  Herzowa, 
Johannem  vaivodam   Humzky,   Bernardum   Zihocbyih   de   Zkrad,   Jo- 


4d6 


Doc,  J2^  —  An,  1481, 


hannem  Fraylihowith  de  Komogoyna,  Tenerabilem  dominum  Georgium 
abbalem  de  Topolzka  proposuit  eo  raodo:  quomodo  nonnulU  forent 
in  hoc  rc^no,  qui  in  eorum  leloniis  seu  locis  tributorum  suorum, 
signanler  vero  prellbaLi  domini;  Stephanus,  comes  Segnie  in  tenuUs 
suis,  videlicet:  sub  castro  Ozel,  Lukowdol,  Kybnyk,  Kaysyth,  Mora- 
wicza,  Dehnycze,  Loqua,  Brood,  Ilrelyn,  Verbowzko,  Modrusse,  Thowi, 
Grobnyk  et  Dubowccz;  Duyraus  vero  comes  in  Ledenyczc;  Johannes 
comes  in  Czethyn ;  Nicolaus  domes  in  Thersecz ;  Petnis  de  Zynnio 
sub  castro  Zxyn  et  sub  Pcdali;  Georgius  Mykolychyih  in  Buzin  et 
Georgius  in  Lippa;  Johannes  Krupay  sub  Krupa  et  Pech;  Gregorius 
Bradath  in  Bysthricza;  Panlusyczky  in  pertinenciis  de  .  .  .  .  Thomas 
et  Michael  Thompa  in  Jaxabrisda,  Johannes  vaivoda  in  Chorgd  et 
Gara;  Bernardus  Zihochiih  in  Zkrad;  Fraylihowyth  in  Komogoyna  el 
dorainus  Georgius  gubemator  abbacie  de  Thopolzka  in  eadem  Tho- 
polcza  et  Grangya  et  Berkis;  Iwan  Kurjakowyth  in  Moihnycza;' qui  libel 
videlicet  eorum  in  locis  tributorum  suorum  (a  civibus)  et  hospitibus, 
populis  et  incolis  civitatis  montis  Grecensis  contra  exerapciones  ct 
libertates  (eorum)  eisdem  (concessas  a)  rebus  et  mercibus  eorum  , 
(minus  iuste)  et  indebite  tributum  ex(igant)  ,..»..  el  locis  predic- 

torum  tributorum ,  .  •  in  detrimentum  ipsorum  atque 

damnum  valde  magnum,  Quiquidem  domini  Stephanus  (et  Bernardus^ 
Duymus,  Johannes  et  Nicolaus  comites,  Petrus  de  Zrinio,  Georgius 
Mykolychytli,  alter  Georgius  Herendych),  Joannes  Krupay,  Gregorius 
Bradath,  Panlusyczki,  Thomas  et  Michael  Thompa,  Johannes  vaivoda, 
Bernardus  Zthochyth,  Johannes  Fraylihowith  et  dominus  Georgius 
gubernator  abbacie  de  Topolzka  racionem  superinde  reddituri  con- 
gregacionem  ad  eandem  nostram  in  presenciam  non  venerunt  nee 
mlserunty  sed  se  medianlibus  litteris  nostris  judiclalibus  exinde  confectis 
in  iudiciis  aggravari  premiserunt  Volens  de  his  predictus  magister 
Johannes  procurator  regius  prenominatos  cives  et  incolas  civitatis  re- 
gal is  montis  Grecensis  ab  orani  solucione  tributaria  ubivis  et  in  qui- 
busvis  locis  tributorum  exemptos  el  liberates  fore  declarare,  quasdam 
lilleras  condam  domini  Bele  regis  anno  domini  millesimo  ducenteitmo 
sexagesimo  septimo  privilegialiter  emanatas,  sigillo  eiusdem  autcntico 
impendenti  comraunitas,  libertates  et  exempciones  per  iam  fatum  do- 
minum Belam  predictis  civibus  civitatis  predicte  concessas,  std.  et 
metas  eiusdem  civitatis  limpide  declaraie  adinvenit,  in  quibus  inter 
cetera  is  articulus  habebalur.  Item  tributum  infra  regales  icrminos 
in  nuHo  loco  solvere  tcneantur,  Quibus  exhibitis  prcnominatus  ma- 
gister Johannes  Posegay  procurator  regius  nomine  et  in  persona  do- 
mini nostri  regis  memoratis  civibus  et  Incolis  regalis  montis  GrccensU 


Doc,  J24,  —  An,  l^^iT 


407 


ex  parte  memoralomm  in  causam  altractorum  per  nos  in  premissis 
jyds  medelam  peciit  elargtri.  Vemm  quia  prescripta  proposicio  ra- 
done  iodebite  exaccionis  tribulorum  prescriptorum  nomine  et  in  per- 
sona predicli  dornini  nostri  regis  pro  parte  civium  et  incolarura  suo- 
rum  in  dicla  civilate  sua  regall  montis  Grecensis  commorancium  ad- 
versus  prenommatos  in  causam  attractos  modo  premisso  facta  exti- 
tisse,  iidem  eciam  in  causam  altracti  ad  teddendam  racionem  pre- 
rnissoryra  vel  se  ipsos  in  premissis  emendaturi  nostram  veluti  indicum 
suorum  ordinariorum  in  presenciam  venire  vel  mitterc  non  curasse, 
sed  se  a  facie  iuris  et  iuslicie  absentando,  jodiciorum  oneribus  aggra- 
vari  permisisse;  idem  eciam  magisler  Johannes  Posegay  procurator 
regius  exempciones  et  libertates,  prerogaiivas  per  prelibatum  coniam 
dominum  Belara  regem  antefatis  civibus  et  incolis  civitatis  predicte 
concessas  et  coUatas,  exhibicione  prescriptarum  litlerarum  eiusdem 
condam  domini  Bele  regis  ordine  debito  et  suflicienti  declarasse  et 
comprobasse  reperiebantur  manifeste;  et  ob  hoc  prenominati  cives, 
hospites  et  incole  regalis  civitatis  eiusdem  moniis  Grecensis  predicte 
in  predtctis  eorum  exempcionibus  et  libertatibus,  prerogativis,  per 
iam  fatum  condam  dominum  Belam  regem  racione  non  solucionis  tri- 
bulorum modo  premisso  eisdem  donatis  et  concessis  contra  preli- 
batos  in  causam  attractos  relinqui  ex  eoque  ab  omni  tributaria  solu- 
cione  seu  exaccione  iributi  in  locis  tributorum  prelibatorum  omnem  in 
causam  atiraciorum  supranominatorum,  ubivis  intra  terminos  regales 
exigi  solitorum  eximi,  exonerari  et  omnlno  supportari  et  libertari 
debere  nobis  et  dominis  prelatis,  baronibUw,  regnique  nobilibtis  ac 
juratis  assessoribus  congiegacionis  nostre  predicte,  magistris  eciam 
proihonotariis  nostris  nobiscum  exisieniibus  cernebatun  Eorumdem 
itaque  dominorum  prelatorum,  baronum,  regni  nobilium,  juratoruraqye 
asicssorum  dicte  nostre  congiegacionis  et  magisirorum  proihonota- 
riorum  nostrorum  inducti  consilio,  memoratos  cives,  hospiies,  incolas 
dicte  civitatis  montis  Grecensis  presentes  et  futuros  racionibus  ex 
premissis  ab  omni  tributaria  solucione  seu  exaccione  Iributi  in  locis 
prenominatorum  dominoium  Slephani,  Bernardi,  Duymi,  Johannis  et 
Nicolai  comitum,  Petri  de  Znnio,  Georgii  Mykolysyth,  alterius  Ge- 
orgii  Ilerendyih,  Johannis  Kiupay,  Gregorii  Bradath,  Panlusyczki, 
Thome  et  Michaelis  Thompa,  Johannis  Humzki,  Bernardi  Zthochyth, 
Johannis  Fraylihouilh  et  dornini  Georgii  gtibernaloris  abbacie  de  To- 
polzka  ubivis  et  in  quibuscumque  tenutis  eorumdem  qualitercumque 
exigi  solitorum  eximentes,  exoneranies  et  libertantes,  premissasque 
eorumdem  exempciones  et  liber  tales  restaurandas  et  in  suis  vigor  ibus 
relinquendas,    liberos   eosdem    atque   exemptos    fore  pronunciamus  et 


4o8 


^^'  3^5*  —  ^^-  /^<?/. 


declaramus,  immo  decernimus,  pronunciamus  ac  in  sempiternum  li- 
bertatibus,  prerog^ativis  corum  prenotatis,  uli,  fnii  et  gaudere  adiudi- 
cante>  relinquimus  ct  committimus  auctoritate  nostra  judiciaria  et  iusticia 
medianle.  In  cuius  rci  memoriam,  iirmitaiemque  perpetuam  pre^entes 
litteras  nostras  privilegialcs  pendentium  autenlicorum  sigillorum  no- 
stronim  muniinine  roboratas,  eisdera  civibus,  incolis  et  hospitibus  diclc 
ciTitatis  montis  Grecensis  duximus  concedendas ,  communi  iusticia 
svadcnte.  Datum  vigesimo  quarto  die  eong^egacionis  nostre  prediclc. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  primo» 

OrigtnaW  in  iii«mbraiiA«  sat  Ucerum.    Duae    zonae   sericene  dridis    et  rubri 
colons  appendcnt  absque  sigillia,  In  archivlo  veil.  Ciipit.  xagnib. 


325. 

Anno  I48t»  l6.  febraarit,  Zagr&blae< 

A   c&ngrtgatioHe  fiobtiium    camitahis  zagrabicnsis    Onmlilus    tpiscopm   vi 
ereptos  agr&s  prataqut  praebendaHis  nddere  opartere  condemnatur, 

Nos  Michael  Orzag  de  Gwth,  regni  Hungarie  palatinus  et  judex 
Comanorum  ac  comes  Stephanus  de  Batbor,  judex  curie  serenissimi 
principis  domini  Matbie,  dei  gracia  regis  dicli  Hungarie  ac  Bobemie, 
Dalmacie,  Croacie  etc.  Memorie  coramendamus  lenore  presencium 
significantes  quibus  expedit  universis:  quod  in  congregacione  nostra 
general!  nniversiiati  nobilium  comitatus  zagrabiensis,  feria  tercia  pro- 
xiraa  ante  festura  purificacionis  beate  ^^arie  virginis  de  speciali  man- 
dato  et  commissione  prefati  doraini  nostri  regis  prope  civitatem  za- 
grabiensem  celebrata,  honorabiles  domini  Michael  de  Szenthgyergb, 
decanus  et  Georgius  plebanus  ecclesie  beati  Emerici  duels,  Zagrabie 
fundate,  prebendarii  ecclesie  zagrabiensis  in  ipsoriim  ac  universonim 
aliorum  prebendariorum  ciusdera  ecclesie  ac  rectorum  aUarium  in 
eadem  ecclesia  habitorum  personls,  cum  procuratoriis  litteris  eiusdem 
ecclesie  zagrabiensis,  de  medio  aliorum  nostram  exurgente^  in  presen- 
dam,  contra  reverendum  dominum  Osualdura,  episcopum  ecclesie  za- 
grabiensis  proposuerunt  eo  modo;  quomodo  idem  dominus  Oswaldtts 
episcopus  in  anno  cuius  iara  tercia  instaret  rcvolucio  quasdam  lerras 
arabiles  et  fenilia  ad  dictas  prebcndas  et  altaria  ipsorum  ab  antiquo 
speclanlcs  infra  limites  vici  Latinorum  in  dicta  Zagrabia  babiti  exi- 
stentes,  puta:  duodecim  dielas  tcrre  et  unum  fenilc  ad  duo  falcastrt 
se  extendetis   domini   fiarnabe   prebendarii;   ileal  triginta  duts  dletas 


Doc.  J3S,  —    A/f.  1481. 


4og 


terre   arabilis  et  unum   feDile  ad   septem  falcastra  feni  se  extendens 
domini  Emerici  dc  Kemlek  prebendarii ;  iiem  decern  dielas  lene  ara- 
bilis domini  Blasii  de  eadem  Kemlek;  item  quinque  dietas  terre  do- 
mini  Fabiani  de  Cristallowcz;  similiter   quinque    dietas  terre  domim 
Martini  de  Narlh;  item   quinque  dietas  et  unum  feoile  domini  Bene- 
dicti    succentoris;   item   decern   dietas  terre  domini  Slephani  de  Iwa- 
nych;  item  viginti  unam  cum  media  dielas  terre  arabilis  prefati  do- 
mini    Georgii    plebani    sancli    Emerici;    item    viginti    quatuor   dietas 
terre  et  unum  fenile  ad  falcastra  duo  domini  dementis  de  Wyzoka; 
item  quinque  dietas  lerre    domini  Gregorii  de  Sabnycza;  item  decern 
dietas  lerre  domini  Thome  de   Czyglana ;    item    quinque   dietas  terre 
domini  Benedict!   de  Athak»    et  unum  fenile   eiusdem   ac  dominorum 
Michaelis  et  Gregorii  prebeodariorum ;  item   tres  dietas  terre   domini 
Andree  de  Iwanych ;  item  septem  dietas  lerre  domini  Petri  magni  de 
Hedryhocz;  item  ires  dietas  terre  domini  Michaelis  de  Szenlhgyergh 
ac  Beoedicti  de   Alhak  et  Gregorii  de  Magyarlak  ac  unum  fenile  eo- 
rnmdem  ad  falcastra  viginti  quinque;  item  septem  dietas  terre  arabilis 
domini  Stephani  de  Roycha  ac  unum  fenile  ad  falcastra  decem;  item 
quatuor  dietas  terre  arabilis  domini  Mathie  senioris  de  Iwanycb:  item 
undecim  dielas  lerre  arabilis  el  nnum  fenile  domini  Gregorii  de  Magyar- 
lak et  Michaelis  prebendarii;  item  septem  dietas  lerre  condam  domini 
Benedicti  de  Kemlek;  item  decem  dietas  terre  domini  Johannis  de  Iwa- 
nych ;  item  septem  cum  media  dietas  terre  et  unum  fenile  ad  duo  fal* 
castra  domini  Mathie  junioris  de  Iwanych;   item   triginta  dietas  terre 
arabilis  et   unum  fenile  are  sanctorum   decem  millia  militum;  item 
triginta  octo  dietas  terre  et  tria  fenilia  ad  falcastra  quatuordecim  are 
sancli  Jacobi;  item  duodecim  dietas  lerre  ct  unum  fenile  are  sanctorum 
Johannis  et  Mathie  apostolorum  et  Vrsule  virginis;  item  unum  fenile 
are  sancte  Marie  Magdalene  ad  falcastra  duodecim;  item  viginti  quin- 
que  dietas  terre  et  unum  fenile  are  sanctorum  Fabiani  et  Sebastiani 
marlirum  ad    falcastra   duo;    item  septem   dietas  terre  et  tria  fenilia 
parva  are  sancli  Georgii ;  item  quindecim  dietas  terre  et  unum  fenile 
ad  falcastra  octo   are  sancte    Kalherine;   item   viginti   dietas   terre  et 
duo  fenilia  ad    falcastra   quindecim   are  sancli  Jeronimi;  item  unum 
fenile  ad  falcastra  duo  are  sancli  Pauli;  item  septem  dietas  et  unum 
fenile  ad   falcastra   tria  ecclesie  sancti  Johanms  baptisle;  item  viginti 
cum  media    dietas    terre   arabilis   et   duo    fenilia  ad    falcastra  viginti 
se    extend encia   hospitalis  beate  Elyzabelh  vidue ;  in  quorum  pacifico 
dominio  iidem  actores  et  are  eorum  prenotate  ab  anliquis  lemporibus 
pacilice    perstitissent   pro  se  ipso  minus   iuste   et  indebite  occupasset, 
occupatasque    teneret   et   coaservaret    de   presenti,  eosdem   actores  de 


dominro  cannndem  peoitss  euiwdemlo  ^OUtaok 
dicium  et  dampnum  If  ^ontm  jctomn  valde 
iMem  dommt  Nfichael  decannt  eC  Gcorgias 
prttacut  terras  arabiles  eC  fcnilia  sibi  et  dictis  alas 
arif  torum  de  jure  et  ab  antiqoo  pertincre  debere 
quatuor  littera$,  unam  olim  dominl  Eterliardi,  i 
domini  Andree  et  terciam  amdam  domiiu  Johanms 
eccletie  zagratien&is,  priTiIegjaliter,  qaartam  vcro  eC  vltiiBani : 
affirmatoriam  patenter  emanatas,  nobis  ezhibcre 
prima,  puta,  dicti  domini  Eberhardi  episcopi 
die  fcvtt  Kpiphantarum  domini,  anno  einsdem  millesimo  qnadriaecn- 
te^imo  prime  emanata  declarabat,  qucd  discreti  et  honesti  Tiri  do* 
mini  prebendarii  ecclesie  zagrabiensis  einsdem  aocedentes  in  prcscn- 
ciam  detegere  curavissent,  quomodo  uniTersi  predecessores  einsdem 
domini  Eberhardi  episcopi,  decimas  eorum  de  singulis  Tineis  ipsornm 
ac  tcrris  propriis  ad  ipsorum  prebendas  ab  antiqno  pertinentes  in 
posterumque  ad  easdem  pertinere  debenias,  proTenientes,  prorsus  et 
per  omnia  pro  quibusdam  certis  missis  celebrandis,  litteris  in  eisdem 
spccificatis,  duxissent  remittendas,  ipsumque  dominum  Eberhardum 
cpiscopum  subiectiva  prece  rogassent,  ut  idem  rata  et  accepta  habere 
ac  eisdem  confirmare  dignaretur.  Ipse  igitur  dominns  Eberhardos 
episcopus  nolens  infringere  sanctiones  suorum  predecessonim,  postu- 
lacionem  eorumdem  justam  agnoscens,  predictas  nniversas  decimas 
singulis  annis  de  vineis  et  terris  sepefatorum  dominorum  prebenda- 
riorum  provenirc  debendas,  perpetuis  futuris  temporibus  duxisset  re- 
mittendas  et  relaxandas,  et  pretacta  predecessorum  suorum  acta  suis 
litteris  mediantibus  confirmasset.  Secunda  vero  earumdem,  puta  prefati 
condam  domini  Andree  episcopi  zagrabiensis  habens  in  se  transump- 
tive  lenorem  earumdem  litterarum  dicti  domini  Eberhardi  episcopi 
zagrabiensis,  sabbato  proximo  post  festum  Visitacionis  virginis  gloiiose 
anno  domini  millesimo  quadringentesimo  nono  confecta,  edocebat  inter 
alia,  quod  idem  dominus  Andreas  episcopus  acceptis  supplicacionibus 
universorum  prebendariorum  dicte  ecclesie  zagrabiensis  sibi  porrectis, 
attendens  ex  huiusmodi  decimali  relaxacione  cultum  divinum  non 
modicum  excrevisse.  prefatas  litteras  de  verbo  ad  verbum  insertas 
quoad  omnes  suas  clausulas,  punctos  et  aniculos  acceptasset  et  rati- 
ficasset ,  et  nihilominus  ob  divini  cultus  augmentum  et  dictorum  pr^ 
bendariorum  comodosiorem  sustentacionem  innovando,  perpetuo  vali- 
turas  confirmasset.  Tercia  denique  earum  scilicet  condam  domini 
Johannis  episcopi  littera  privilegialis,  Zagrabie  in  festo  beati  Bartho* 
lomei  apostolii  anno    domini   millesimo    quadringentesimo  vigesimo 


septimo  conscripta  explanabat,  quod  ipse  dominus  Johannes  episcopus 
cernens  in  animo  et  sedula  meditacione  pensans,  eorumiem  preben- 
dariorura  postulacionera  et  peticionem,  nolens  p  rede  cesser  um  suorura 
inslituta  salubria  infringere,  talem  gracie  prerogaiivam  eisdem  pre- 
bendariis  duxisset  faciendam,  qyod  de  singulis  vineis  ipsorum  ac 
terris  propriis  ad  ipsorum  prebend  as  speclantibus  et  pertinentibus  a 
primevo  tempore  usque  felicem  obitum  ipsius  condam  domini  Eber- 
hardi  episcopi,  ipsis  per  quoscumque  testamenta liter  vel  quovis  modo 
legatis  et  donatis,  nullas  declnnas  sibi  et  successoribus  suis  ex  parte 
eorum  provenire  debendas,  solvere  deberent,  easdemque  pro  eisdena 
dominis  prebendariis  duxisset  remittendas  et  relaxandas.  Quarlenamque 
littere  nostre  affirmatorie  tenor  verbalis  sequitur  in  hec  verba:  Nos 
Michael  Orzag  de  Gwlh^  regni  Hunngarie  palalinus  et  index  Coma- 
norum  ac  comes  Stephaous  de  Bathor,  iydex  curie  seienissimi  prin- 
cipis  domini  Malhie  dei  gracia  regis  dicli  Ilungarie  ac  Bohemie,  Dal- 
macie^  Croacie  etc.  Memorie  commendamus,  quod  in  congregacione 
nostra  generali  universitali  nobiliura  comitatus  zagrabiensis ,  feria 
tercia  proxima  ante  festum  purificacionis  gloriosissime  virginis  Marie, 
de  speciali  maodato  et  commissione  prefati  domini  nostri  regis  prope 
civitatem  zagrabiensem  celebrata,  honorabiles  domini  Michael  de  Zenth- 
gyerghwara  decanus,  necnon  Georgius  plebanus  ecclesie  sancti  Emerici 
duels  in  area  capUulari  ecclesie  zagrabiensis  fundate,  in  ipsorum  ac 
uaiversorum  prebendarionim  et  al  tar  islam  m  eiusdem  ecclesie  zagfra- 
biensis  personis,  de  medio  aliorum  nostra m  exurgentes  in  presenciam 
proposueruot  co  modo:  quomodo  iidem  domini  prebendarii  et  alta» 
riste,  predecessoresque  eorumdera  a  multis  retroactis  tcmporibus,  que 
humana  non  comprelienderet  memoriaj  terras  arabiles,  prata  sen  fe- 
nilia  ad  prefatas  prebendas  et  rectoratus  altaritira  spectantes  et  per- 
tinencia  intra  limites  vici  Latinorum  in  comitatu  zagrabiensi  existentes, 
babuisscnt,  et  eisdem  cum  tocius  dominii  plena  potestate  usi  fuissent, 
et  hoc  comiti,  judicibus  nobilium,  iuratisque  assessoribus  dicti  comitatus 
zagrabiensis  constaret  ev  id  enter,  Petenles  nos  hiis  dictis,  debita  cum 
instancia,  ut  iidem  comes,  judex  nobilium,  juratique  asseisores  qtjalem 
de  premissis  scirent,  per  nos  requisiii,  faterentur  certitudinis  veritatera. 
Cumque  nos  eosdem  comitem,  judices  nobilium,  juratosque  assessores 
comitatus  prescript!  super  premissis  requisites  habuit^semus,  iidem  ad 
fidem  eorum  deo  debitara,  Odeliiatemque  dicto  domino  nostro  regi 
et  sacro  eius  regio  dyademati  observandam  pro  dicenda  veritaie  et 
iusticia  conservanda  taclo  dominice  ciucis  signo  nobis  presiitam,  aete- 
fatos  dominos  prebendarios  et  altaristas  dictas  terras  arabiles  et  prata 
sive  fenilia   prenotaia  in   terrilorio   vici   Lalinorum   antedicti  a  dictis 


41 « 


D^c,  j^S'  —  -^«-  ^4^^' 


diuturnis  temporibus  habuisse  et  posset isse  uoanimi  et  concordi  le~ 
slificacione  aflirmarunt»  scd  quo  jure  cedcm  leire  arabiles  et  praU 
anted icta  ad  eosdem  perlineanl,  dixerunt  se  ignorare.  In  cuius  asscr- 
cionis  teslimonium  presentes  litteras  nostras  patentes  prefatis  expo- 
nentibus  duximus  concedendas.  Datum  daodecimo  die  congregacionis 
nostre  predicte  in  loco  inemorato.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
genlesimo  octuagesimo  primo.  Quibus  exhibiiis  lidem  domini  Michael 
et  Georgius  sibi  et  dictis  aliis  prebendariis  ex  parte  prescripti  domini 
Oswaldi  episcopi  per  nos  in  premissis  juris  equitatem  postularunt 
imperliri.  Quo  audito  Johannes  de  Mere  pro  antefato  domino  Oswaldo 
cpiscopo  cum  procuratorii'5  lilteris  eiusdem,  noslram  exurgens  in 
presenciam,  lespondil  ex  adverso;  quomodo  anlefati  condam  domini 
Eberhardus,  Andreas  et  Johannes  episcopi  dicle  ecclesie  zagrabiensis 
pretactos  proventus  ipsius  ecclesie  zagrabiensis  decimales  tam  de  vi- 
neis  quam  de  tenis  provenientes  prefatis  dominis  prebendariis  et  al- 
taribus  eorum  in  preiudiciura  iuris  eiusdem  ecclesie  minime  dare  et 
conferre  ac  alienare,  et  nee  ipsi  prebendaiii  eosdem  proventus  ab 
cisdem  dominis  episcopis,  predccessoribus  ipsius  domini  Oswaldi  epi- 
scopi, pro  se  impetrare  valuissenl.  Quibus  sic  habitis  ipsisque  pro- 
curatoribus  parcium  per  nos  in  premissis  judicium  et  jusliciam  pre- 
bere  postulantibus,  quia  antefatus  olim  dominus  Kberhardus  episcopus 
in  presaipto  anno  domini  millesimo  quadringentesimo  primo  pre- 
scriplas  universas  decimas  de  vineis  et  tenis  dictorum  prebendariorum 
perpetuis  futuris  tempoiibus,  ob  respectum  superius  specificatum>  eisdem 
prebendariis  omnino  reraisisse  et  relaxasse,  prefatus  eciam  condam 
dominus  Andreas  episcopus  huius  relaxacionis  per  ipsum  dominum 
Eberfaardum  factum  ratilicasse  et  approbasse  et  tandem  confirmasse, 
prescriptus  dcnique  condam  dominus  Johannes  episcopus  ob  premis- 
sum  divini  cultus  augmentum  dictas  omncs  decimas,  tam  de  vineis 
quam  de  terris  ipsorum  prebendariorum  provenientes  mode  simili  in 
perpctuum  relaxasse,  pretitulati  eciam  vicecomes  et  judices  nobilium 
dicli  comitatus  zagrabiensis,  juratique  assessores  dicte  congregacionis 
nostre  prescriptas  terras  arabiles  et  prata  seu  fenilia  ad  dictas  pre- 
bendas  et  rectoratus  altarium  spectanles  et  pertinenies  inter  limites 
viC!  Latinorum  exist entes,  eisdem  prebendariis  et  aliarislis  cum  locius 
dominii  plena  potestate  pertinerc  et  easdem  per  ipsos  prebendarios 
et  altaristas  pacifice  usos  fuisse,  modo  quo  supra  requisiti,  fassi  et 
attestati  cxtitissent,  ipsi  denique  prebendarii  et  rectores  altarium  io 
paciUca  possessione  earumdem  terrarum  et  fenilium  a  tempore  quod 
huraana  memoria  comprehenderc  neqult,  fuisse,  et  cas^dera  ab^qu^ 
omni  soluctone  i^ccimali  et  alia  quiete  possedisse,  io  paciUco  domiaio 


Doc,  J2j\  —  Ah.  14,81. 


413 


earumdem  existendo,  tempus  prcscripcionis  eccle^iasiice  dudum  com- 
plevisse  ct  transscendisse,  prefalus  procurator  dictl  doraini  episcopi 
nullas  litteras  prohibUorias  aut  alias  litis  mocionem  denotantes,  quibus 
prcscripcionem  eandem  rumpere  poluisset  exhibere  valuisse,  ex  preex- 
hibitarum  lilterarum  antefatorum  dominorum  Eberhardi,  Andree  et 
Johannis  episcoporum  ac  nostrorum  affirmatorie  teaoribus  clare  et  ma- 
nifeste  reperiebantur,  propter  quod  pretacte  terre  arabiles  et  fenilia 
absque  omni  decimali  et  alia  qualibet  solucione  prefatis  donoinis  pre- 
beodariis  et  altaristis  nunc  consUtutis  et  in  futurum  constituent! is  in 
perpeiuum  readiudicari  et  relinqui  debere;  ipsi  quoque  prebendaril 
amodo  deinceps  nullas  terras  et  fenilia  ac  alias  hereditates  a  qui- 
buscunique  hominibus  dicti  episcopatus  absque  consensu  et  permissione 
dicii  domini  Oswaldi  episcopi  quocumque  tilulo  obtentas  et  recepta^t 
ac  eis  dandas  et  legandas  aliter,  nisi  cum  servicUs  et  solucionibus  dt 
eisdem  fisco  episcopali  provenientibus,  lenerc  posse  et  valere,  nobis  ac 
ceteris  dominis  prelatis,  baronibus  et  regni  nobilibus,  magistrisque 
proihonoiariis  ac  juralis  asscssoribus  nosiris  nobiscum  in  judicio  et 
examine  cause  premisse  existentibus  et  superinde  diucius  tractanlibus, 
agnoscebatur.  Pro  eo  eorumdem  dominorum  prelatorum,  baronum  et 
regni  nobilium,  magislrorumque  prothonotariorum  ac  juralorum  nostro- 
rum asscssorum  quesito  et  assumpto  superinde  consilio  prematuro 
pretactas  terras  arabiles  et  fenilia  superius  nominatim  conscriptas  et 
declaraia,  necnon  vineas  in  preallegatis  litteris  dictorum  episcoporum 
specificalas  et  conlentas  prefatis  prebendariis  et  altaristis  pro  tempore 
constitutis  ac  ipsorum  aris  prenotatis  in  dicta  ecclesia  zagrabiensi  ha- 
bitis  et  constnictis  jure  pristino  eis  ex  premissis  incumbenti  in  per- 
petuum  readiudicantes  relinquimus  et  commisimus  tenere,  possidere 
et  habere  auctoritate  nostra  iudiciaria  mediante,  salvo  jure  alieno.  In 
cuius  rei  memoriam,  firmiiatemque  perpetuam  presentes  litteras  no- 
stras privilegialei  pendcniium  autenticorum  sigillorum  nostrorum  mu- 
nimine  roboraias,  eisdem  prebendariis  et  aris  eorum  prenotatis  duximus 
concedendas.  Datum  vigesimo  septtmo  die  congregacionis  nostre  pie- 
dicte  in  loco  memorato.  Anno  domini  millesimo  quadxingentesimo 
octuagcsirao  prime. 


E  tTAitstimpto   saec,    XVt.  In  archivo  vtii.  capitnlj  »igral>   faac.  51.  nr.  30 


4M 


D&€.  326,  —  An.  i^Sl. 


326. 

Anno  I48i»  I3.  maii.  Crisii. 

A  nobiiibus   ngni   Siavoniae  ^    quanta   tehma   tt  vedigaHa  pro  merdbus 
Zagrabiae    ef   in    regno    sin/   solvenda,    in    rtgni  cangregati&ne  gentrali 

dtUrminaiur. 

Nos  Ladislaus  de  Egervara,  regnorum  Dalmacie,  Croacie  ac  to- 
ciiis  Sclauonie  banus,  Mcmorie  commendamus,  quod  cum  feria  tercia 
proxima  ante  feslum  Purificacionis  beate  Marie  virgmis  serenissimus 
princeps  dominus  Malbias  rex,  dominus  noster  gradosus^  per  magni- 
ficos  dominos  Michaelem  Orzag  de  Gwth,  dicti  regni  Hungarie  pala- 
tinum  et  comitem  Stephanum  de  Batbor,  judicera  cune  sue  maieslalis, 
prope  civitatem  zagrabiensem  pro  reformacione  status  regni  Sclauonie, 
exstirpandisque  malcfacLoribus  el  nocivis  hominibus,  cunctis  eciam 
tnaleficiis  ac  praviialibus  et  malts  abolendis,  universis  nobiiibus  ejusdem 
regni  Sclauonie  crisiensis,  zagrabiensis ,  varasdinensis  et  Werewczc 
comitatuum  congregacionem  celebrare  fecisset  generalem,  et  in  eadem 
inter  alia,  que  pro  dicti  regni  commodo  et  justicie  augmento  acta 
fuere,  non  mediocres  de  et  super  tributis  in  hoc  regno  ubique  ha- 
biiis  ct  erectis  tractatus  et  labores  facli  exsUterint,  ubi  comperlo, 
agnitoque  et  intellecto,  quod  in  quibusdam  tributorum  predictorum 
valde  iniustc,  inconvenieniesquc  et  superllue  exacciones  a  pretergre- 
dientibus  cam  mercanciis  et  aliis  questoribus  habite  faere,  ex  eisdem 
quedam  jusia  et  recta,  quedara  vero  injusia  et  supertlua  et  proscrip- 
cione  comitum  el  judicum  nobilium^  juratorumque  assessorum  ipsius 
congregacionis  condempnata  exstitere,  quamvis  cxpost  prcfatus  do- 
minus nosier  rex  ad  dictorum  universorum  nobiJium  regni  Sclauonie 
supplicacionem  propierea  sue  maiesiati  porrcctam>  eisdem  prcicriplis 
injustis  et  supertluis  iribulis  graciam  fecerit  et  in  depo^tta  esse  per- 
iniserit  ea  condicione,  ut  ipsa  tributa  amodo  et  in  antea  in  dampnum 
et  injuriam  quorumcumque  tarn  mercalorum  quara  queslorum  el  ce- 
terorum  cuiusvis  status  et  condicionis  hominum  non  liant,  sed  eorum 
possessores  et  officiales  alque  aminislra tores  ut  iributarLi  justis  dun- 
taxai,  rectisque  et  convenientibus  exaccionibus  uti,  et  eis  conienii  esse 
debeant^  idem  dominus  nosier  rex  nobis  firmius  dederat  in  mandato, 
ut  exacciones  huiusmodi  tributorum  sen  iheloniorum  quorumcumque 
nobilium  et  possessionatorum  hominum  huius  regni  et  in  quibusvis 
comitatibus  et  locis  in  hoc  regno  Sclauonie  existcncium  et  exigt  soli- 
torum  in  octavis  festi  beaii  Georgii  martyris  una  cum  regni  nobiiibus 
ordine  debiio  limiiare  et  moderare  debercmus.  Ipsis  itaque  ociavis 
occurreniibus  00s   una  cum   universitale  nobilium  dictorum  comiti- 


D0€.  326.  —  An^  1481, 


415 


tuum  ipsius  regni  Sclauonie  in  exaccionibus  et  solucionibus  tribu- 
toruni  seu  Ibeloniorum  quommcumque,  de  mandato  et  volotitatc 
ejusdem  domini  nostri  regis  limilacionem  infra  declarandam  cunclis 
futuris  perp^tuis  successivis  leniporibus  duraturam,  in  comilatibus  pre- 
scriptis  diiximos  imponendam  aique  statuendam  eo  modo:  Primo  vide- 
licet»  dc  singulis  cuiribus  ballarum  ligalis,  tlorenus  unus  exigatur. 
Item  de  curru  onerato  cum  pannis,  more  ballarum,  non  ligatis, 
Jlorenus  medius.  Item  de  pannis  sericeis  et  aUis  pannis  preciosis 
italicis,  speciebus,  oleo^  ficubtis  et  aliis  rebus  maritimis  de  Italia  de- 
ferendis,  a  quolibet  pondere  solvantur  denarii  quatuor  Item  de  pomis 
naranch  et  pamagranatis  de  pondere  denarii  duo.  Idem  de  curru  one- 
rato  cutibus  ligalis,  florenus  medius.  Item  de  curru  onerato  salibus 
lapideis,  si  fuerint  centum  vel  ultra,  denarii  quatuor  et  lapis  unus, 
et  si  non  fuerint  sales  centum,  denarii  dumtaxat  quatuor  Item  dc 
salibus  maritimis  de  quolibet  curru  oneraio,  medietas  unius  melrete 
wlgariter  chethert,  mensure  civitatis  mentis  Grecensis  de  iisdem  salibus 
et  denarii  quatuor  recipiantur.  Item  de  curru  oneraio  velleribus,  de- 
narii quatuor.  Item  de  curru  onerato  ferro,  denarii  quatuor.  Item  de 
curru  onerato  piscibus  recentibus,  denarii  quatuor.  Item  de  medio  curru 
piscibus  oneraio,  denarii  duo.  Item  de  curru  onerato  piscibus  salsis, 
denarii  seplem.  Item  de  curru  onerato  piscibus  siccis,  denarii 
septem.  Item  de  curru  onerato  irilica  et  aliis  bladis,  denarii  qua- 
luon  Item  de  medio  curru  onerato  cum  eisdem  bladis,  denarii  duo. 
Item  de  curru  onerato  vino  vel  cervisia,  denarii  quatuor.  Item  de 
curru  onerato  lardis  et  ariuuis,  denarii  quatuor.  Item  de  cuiru  one- 
rato cera,  denarii  quatuor.  Item  de  curru  onerato  pellibus  pellificum, 
denarii  quatuor  Item  de  curru  onerato  subis  et  aliis  pelliciis,  denarii 
quatuor.  Item  de  curru  onerato  lino,  denarii  quatuor.  Hem  de  curru 
tela  onerato,  denarii  quatuor,  Item  de  curru  panno  albo  wlgariter 
darowch  onerato,  denarii  quatuor.  Item  de  curru  onerato  melle,  de- 
narii quatuor.  Item  de  curru  onerato  cordis  scu  funiculis,  denarii 
quatuor.  Item  de  curru  onerato  ollis  et  quibuscumque  aliis  luciiigu- 
lorum  artificiis,  denarii  quatuor  Item  de  curro  cineribus  suttorum 
onerato,  denarii  quatuor  Item  de  curru  malvasia  onerato,  denarii  duo- 
deciin.  Item  de  uno  equo  onerato  cum  rebus  cuiuscumque  generis,  de- 
narii* duo.  Item  de  bigis  oneratis  quibusvis  rebus,  denarii  duo.  Item  de 
uno  bove,  denarius  unus.  Item  de  porcis  et  vaccis,  denarius  medius. 
Item  dc  equis  minoribus  non  babatatis  et  cabellis,  denarius  unus.  Item 
de  equis  sellatis  magnis,  denarii  quatuor  Item  de  quinque  ovibus,  de- 
narius unus.  Item  de  caseis,  ovis  et  aliis  similibus,  que  mulieres  solent 
supra  capita  portare,  recipialur  denarius  medius;  minus  autem  decern 


4i6  Doc.   ^26.  —  An    1481. 

caseis,  quinquaginta  ovis  nil  solvatur.  Item  de  pullis  et  aucis  infra 
valorem  decem  denariorum,  nil  solvatur,  et  si  fuerint  ad  valorem 
decem  denariorum,  denarius  medius.  Item  de  pedite  ponderato,  de- 
narius unus.  Item  de  pedite  vacuo,  denarius  medius.  Item  de  viginti 
capris,  denarius  unus.  Item  de  viginti  porcellis  seu  suellis.  denarius 
unus.  Item  de  duobus  vasis  vacuis  venalibus,  denarius  unus.  Item  de 
tribus  doleis,  denarius  unus.  Item  de  mattis  Hscellis  zachor  ad  pond  us 
humanum,  denarius  unus.  Item  de  ocreis  et  aliis  calceis  usque  quinque 
paria  ocrearum  et  decem  paria  calceorum,  denarius  medius;  de  mi- 
nori  vero  numero  nil  solvatur.  Item  de  duobus  cutibus  dispositis, 
denarius  unus.  Item  de  quatuor  cutibus  indispositis,  denarius  unus. 
Item  de  curru  novo,  denarius  unus.  Item  de  duabus  rotis  novis,  de- 
narius medius.  Item  de  tinis  et  idreis  quantumcumque  in  dorso  por- 
tare  poterit,  denarius  medius.  Item  de  vomeribus,  securibus,  ligonibus, 
palis,  terebellis,  falcibus,  juxta  pondus,  denarius  medius.  Item  de 
fructibus  cuiuscunque  generis,  porcio  modesta  recipiatur.  Item  cami- 
fices  si  ibidem  vendere  poterint  carnes  et  cutem,  denarius  unus,  si 
autem  vendere  non  poterint,  denarius  medius.  Item  de  capriolo  vel 
agnello  uno  vel  duobus,  de  quinque  pullis,  suello  uno,  vel  duobus, 
lapide  salis  uno  et  lepore  uno,  tributum  non  recipiatur,  ita  tamen: 
quod  si  horum  aliqua  vendi  non  poterint  denariis  duodecim,  et  si 
vendentur,  recipiatur  medius  denarius.  Item  emptores  salium  infra 
duodecim  denarios,  non  teneantur  solvere  tributum.  Item  venditores 
olei  unius  lagene,  denarium  unum.  Item  de  arcubus,  denarium  me- 
dium. Item  de  gladiis,  denarium  medium.  Item  de  sagittis,  denarium 
medium.  Item  de  clypeis,  denarium  medium.  Item  de  uno  vehiculo 
onerato  quatuor  vel  sex  animalibus  irahendo,  denarii  quatuor.  Item 
de  vehiculo  parvo  duobus  animalibus  trahendo,  denarii  duo.  Item 
de  vehiculo  per  unum  hominem  trahendo,  denarius  unus.  Item  ar- 
tifices solvant  sicut  alii  pedites.  Item  de  curribus  nupcialibus  et  ho- 
minibus  nichil  exigalur.  Item  de  bladis  nobilium  et  ignobilium  ad 
molendina  deducendis  et  deportandis  nil  exigatur.  Item  a  deduc- 
toribus  jobagionum  nil  exigatur:  in  vadis  autem  quorumlibet  flu- 
viorum  eadem  moderacio  el  solucio  observetur.  Item  de  porcis,  qui 
depelluntur  ad  silvas  glandinosas  ad  impiguandum,  de  centum  porcis 
denarii  sex,  de  quinquaginta  denarii  tres  et  infra  viginti  denarius 
unus.  Item  de  rebus  nobilium  de  una  possessione  ad  aliam  dedu- 
cendis et  deportandis,  ac  eciam  pro  sustentacione  demorum  ipsorum 
comparatis  nichil  exigatur.  Ne  igitur  temporum  in  processu  in  exac- 
cione  et  solucione  ipsorum  tributorum  et  navigiorum  inter  tributarios, 
nautas    ac    meicatores    et    questores   differencie   orianlur,   ideo   juxta 


D&c,  J27*   —  An,  r^Sl^ 


417 


praescripiam  iimiiacionem  tales  denarii  j^er  tribuiarios  exigantur, 
quorum  centenarius  numerus  facit  tinum  ilorenum  auri,  aut  valore  de- 
nariorum  eorumdem  declarato,  quod  ubicunque  in  principalibus  et 
capiialibus  tributis  solucio  facta  fuerit,  ibt  in  filialibus  Iributis  nichil 
exigatur,  et  e  converse;  et  quod  trtbutarii  in  possessionibus  et  terris 
alioruTD  nobiliuxn  neque  tributa  tollere,  neque  progredientes  et  proJi- 
ciscentes  cum  rebus  veoalibus  quoquomodo  imped  ire  et  infestare 
audeant.  Cum  itaque  ipsa  moderacione  seu  limitacione  facta  et  per- 
acta  earn  prcattactorum  commitatuum  nobilibus  in  publicum  videndam 
prebtjiraos  et  coram  eis  legi  et  in  omnibus  ipsius  particulis,  clau- 
sulis  et  articulis  exponi  feciinus»  omnibus  congrua,  competens,  utilis 
et  accommoda  visa  exstitit,  agnita  et  probata,  quam  in  litteras  no- 
stras redigi  et  in  scripto  pro  memoria  et  firmitate  sempiterna  per 
nos  sibi  concedi,  dari,  accuracius  optarunt  atque  pecierunt  Nos  vero 
de  huiusmodi  eorumdem  universorum  nobilium  tarn  placito,  quam 
voluntate,  ut  ipsa  semper  pro*communi  bono  in  suo  vigore  permaneat, 
statiiimus  et  sanximus  ac  auctoritate  a  dicto  domino  nostro  rege 
nobis  attributa  decrevimus,  ut  quicumque  nobilium  regnicolarum  tii- 
buta  habenciiim,  banc  nostram  disposicionem,  ordinacionem,  limita- 
cionem  et  moderacionem  pro  universal!  commodo  et  utilitate,  justi- 
ciaque  communi  per  nos  raodo  premisso  factas,  supertluis,  ineptis, 
illicitisque  et  iniustis  tribiilorum  exaccionibus  transgressi  fuerint,  in- 
fregerint  seu  violaverint  et  hoc  contra  tales  vel  talem,  attestacione 
veridica  vicinorum  et  commetaneorum  ac  nobilium  comprovincialium 
iegittime  comprobari  poterit,  mox  tales  et  talis  transgressores  seu 
transgressor  in  perpetua  aramissione  huiusmodi  sui  tributi  vel  tribu- 
torum  sint  vel  sit  convicti  seu  convictus,  et  eisdera^  juribusque  tri- 
butonim  eorum  in  evum  privati  ac  destituti  habeantur*  In  cuius  rei 
testimonium  presentes  ittteras  nostras  ipsis  nobilibus  regni  Sclauonie 
et  comitatibus  predictis  duximus  concedendas.  Datum  Crisii  duodecimo 
die  octavarum  festi  beati  Georgii  martirts  predictarum.  Anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  primo. 

£  traDsampto  CapituH  eagrab.  aano  iSja.  facto  ct  autheotlcato.  Originale  in 
arch,  regoicolan  Zagrabiae ;  Privilegia  regni  nr.  50.  —  Ivan  Knkuljevid.  Jura  regni. 
Vol.  I.  pag,  217—230.  sat  eiTOiie«, 


327. 

Atiaa   1481.  Zagmbiac. 

Statutoriae  capltuli  zagrabiensis  puram  statutionem  pro  Johanne 
lectore  et  canonico  ecclesiae  zagrabiensis,  qua  rectore  altaris  b.  Hie- 
ronymi  in  eadem   ecclcsia  fundati  in  septemdecim  sessionibus  jobagi- 

^7 


41 8  Doc,  328.  J2p.  —  An,  14.82. 

onalibus  nobilis  dominae  Zthanycza,  relictae  olim  Clementis  Kys  de 
Mykchewcz  viduae,  sex  videlicet  eanim  populosis  et  quatuor  desertis 
in  Maryncz,  quatuor  item  populosis  in  Jakwsewcz  ac  tribus  desertis 
in  praedicta  Mykchewcz  possessionibus  habitis,  praefatum  altare  pig- 
noris  alias  jure  respicientibus,  penes  mandatum  Mathiae  regis,  a  clau- 
sula: „Exponitur  nobis  etc."  inchoans,  statutorium,  medio  regii  et  capi- 
tularis  horoinum  peractam  complexae,  in  authentico  attacti  capituli 
transumpto  pro  monasterio  Paulinorum  Remethensi  ann.  1505.  expeditae. 

Act.  mon.    Remcte.  Fasc.  III.  nr.  27.  In  archiv.  regn.  Croat.  Slavon.  Dalm. 

328. 

Anno  1482    mense  januario.  Zagrabiae. 

In  termino  Epiphaniae  capitulum  in  causa  cum  civitate  non 
coroparuit,  itaque  per  non  venientiam  in  judicio  consveto  et  pro  non 
solutione  in  dupplo  convictum  est,  et  Michael  palatinus  jussit  iterum 
pro  termino  s.  Georgii  ad  exhibitionem  litterarum  et  solutionem 
novem  marcarum  in  tribus  foris  provincialibus  proclamari  per  cbas- 
mense;  a  quo  iterum  termino  prorogatum  est  per  litteras  Michaelis 
diversimode  ad  terminum  s.  Michaelis  anni  sequentis. 

Georgii  Marcelovi<5:  Regesta.,  ut  supra. 

329. 

Anno  1482,  1.  febniarii.  Zagrabiae. 
Catharina,  Mathei  Latzarini  morte  viduata,  ex  Nicolai  sartoris  dispositione 
testamentaria,  unum  flor,  monasterio  remetensi  pro  fomicis  mercedc  pendit. 

In  nomine  domini.  Amen.  Anno  nativitatis  eiusdem  millesimo 
quadringentesimo  octuagesimo  secundo,  indiccione  quintadecima,  die 
vero  prima  mensis  februarii,  hora  vesperarum  vel  quasi,  penes  staci- 
onem  seu  boltam  sub  domo  condam  providi  viri  Nicolai  sartoris,  civis 
civitatis  montis  Giecensis,  in  angulo  iuxta  palacium  Johannis  Pero- 
wych  civis,  ibidem  habitam  et  existentem,  pontificatus  autem  sanctis- 
simi  in  Christo  palris  et  domini  nostri,  domini  Syxti,  divina  provi- 
dencia  pape  quarti,  anno  eius  undecimo,  in  mei  notarii  publici  et 
testium  infrascriptorum  presencia  constituli  personaliter  circumspecta 
et  honesta  domina  Chaterina,  Matheygenicza  communiter  appellata, 
consors  vero  legittima  Blasii  Latzarin,  civis  prefate  civitatis  montis 
Grecensis  ab  una,  parte  vero  ab  altera  venerabilis  et  religiosus  ma- 
gister   frater    Paulus    Kranyecz  vicarius    claustri  et  fratrum  Heremi- 


Dq€,  32g  —  An.  14.82. 


419 


tanira  ecdesie  beate  Marie  virgtnis  de  proraontorio  zagrabiensi  cum 
duobus  aliis  fratribus.  videlicet  Matheo  presbytero  et  Benedicto  con- 
verso,  ordinis  eiusdera;  tandem  exurgens  eadem  domina  Kather3ma 
cuTB  soHta  pretestacione  exhibendo  unura  tlorenum  fratribus  eisdem 
sponte  dixit  et  fassa  est  vive  vocis  sue  oraculo  in  hunc  mod  urn:  quo- 
itjodo  ipsa  domina  Katberyna  cum  prefato  Blasio  Latzarin,  domino  et 
marito  suo,  de  domo  et  stacione  dicti  condam  Nicolai  sartoris,  civis 
jam  fate  civitalis  et  omnes  futuri  successores  sui  eiusdem  scilicet  domus 
et  stacionis  seu  bolte  pro  tempore  possessores  penes  voluntariam  te- 
stamentalem  disposicionem  ipsius  condam  Nicolai  sartoris  singulis 
anois  et  cunclis  futurjs  temporibus  in  festo  purificacionis  beate  Maiie 
virginis  ad  idem  claustrum  Heremitarum  pro  perpetua  eleemosyna 
salutari  unum  tlorenum  dare  et  solvere  obligarentur  et  erunt,  suntque 
obligati,  quern  sic,  ut  premissum  est,  eadem  domina  Katheryna  pro 
eodem  anno  preterite  ipsis  fratribus  et  claustro  obtulit  et  persolvit 
publice  et  manifeste,  petcns  sibi  superjEde  dari  Hitcras  expeditorias 
per  ipsos  fratres  ad  cautelam»  quam  ipsi  eidem  dare  spoponderunt. 
Super  quo  oicbil  omnino  prenominaius  magister  Paulus  vicarius  om- 
nibus raelioribus,  modo,  via,  jure,  forma  et  causa,  quibus  melius  et 
effic^cius  potuit,  debuit  et  valuit  solempniter  est  protestatus,  meque 
notarium  publicum  subscriptum  debita  cum  instancia  requisivit,  ut 
sibi  pro  cautela  juris  et  disposicionis  solucionis  prefatc  unum  vel 
plura,  publicum  sen  publica,  instrumentum  aut  instrumeola  con(icerem, 
quod  et  feci  ofiicio  mihi  incumbenle  el  communi  iusiicia  svadente. 
Acta  sunt  hec  et  facta  anno,  indiccione,  die^  mense,  hora»  loco  el 
pontilicatu,  quibus  supra.  Presentibus  ibidem  honorabilibus  et  circum- 
spectis  dominis  Matheo  plebano  ecclesie  parochlalis  sancti  Marci  in 
eadem  monte  Grecensi,  Briccio,  rectore  altar  is  sancti  Nicolai  episcopi 
confessoris,  ibidem,  Laurencio  Sporar,  Blasio  Stenycbki,  Paulo  auri- 
fabro  et  Gallo  Rudetych  civibus  jam  fate  civitalis  montis  Grecensis, 
aliisque  quam  pludbus  Idoneis  et  fidelibus  testibus  ad  premsssa  vo- 
catis,  rogatis  et  in  testimonium  premissorum  requisitis. 


Signum 
BOterii. 

Et  ego  Matbeus  Gregorii  de  Szenthgywrgywara  clericus  zagra* 
biensis  diocesis,  sacra  imperiali  auctoritale  notarius  publictis,  quia 
prefatis  fassioni,  protestacioni  et  requisicioni  aliisque  omnibus  et  sin- 
gulis premissis,  dum  sic,  ut  prefertur^  fierent  et  agerentur,  unacum 
prenominatis  testibus  presens  interfui,  eaque  omnia  et  singula  sic 
fieri  vidi  et  audivi,  ideo  hoc  presens  publicum  instrumentum  per  me 


420  Doc,  jjo.  —  Aft.  1/1.82. 


ipsum  lideliler  ingrossatura  (sic)  exinde  confeci  et  in  banc  formam  pu- 
blicam  redegi,  signoque  et  nomine  meis  solitis  et  consvetis  consignavi, 
rogatus  et  requisitus  in  fidem  et  testimonium  omnium  et  singulorum 
premissorum. 

Summa   privilegiorum   monasterii    Remetensis.    MSC.    io  archiv.  incl.  Acad. 
Scient.  Slavor.  merid. 

330. 

Anno  1482,  30.  martii.  Budae. 
Mathias,  Hungariae   etc,   rex,   omnibus  posssessionatis   hominibus,  tributa 
tenentibus,  praecipit^  nc  a  civibus  zagrab.  tributum  pro  merce  exigant 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
universis  et  singulis    nobilibus   et   alterius   cuiusvis  status  et  condi- 
cionis  hominibus,  ubivis  per  regna  nostra  Sclauonie   et  Croacie  tri- 
buta habentibus,  tenentibus  seu  exigentibus,  presentes  visuris,  salutem 
et  graciam.  Cum  fideles  nostri  prudentes  et  circumspecti,  judex,  jurati, 
ceterique  cives  et  incole  civitatis  nostre  montis  Grecensis,  antiqua  li- 
bertatis  eorum  prerogativa  requirente,  ab   omni  solucione   tributaria 
ubivis  per  ambitum  universorum  regnorum  sacre  corone  regni  nostri 
subiectorum    exempti   sint   et   supportati   habeantur,   libertatesque  et 
exempciones   huiusmodi   pro   eisdem   judice,   civibus   et   incolis  dicte 
civitatis  nostre  in  octavis  festi  Epiphaniarum  domini   proxime   prete- 
rili  per  prelatos,    barones   et   magistros  prothonotarios  regni  et  curie 
nostre   judices   senlencialiter    approbate   et  roborate  existant,  ob  hoc, 
ut  prefatis  judici,  civibus  et  incolis  dicte  civitatis  nostre  ubique  penes 
eorum  jura  et  exempciones  tutus  secerusque  pateat   progressus,  volu- 
mus  et  mandamus  fidelitati  vestre  et  cuilibet  vestrum  firmissime,  qua- 
tenus  amodo  deinceps  prefatos  judieem,  cives  et  incolas  dicte  civitatis 
nostre  montis  Grecensis  ad  solucionem  quorumcumque  tributorum  seu 
theloniorum    contra   formam   premisse   ipsorum   liberlaiis   et  exemp- 
cionis  atque  iudiciarie  deliberacionis  eorumdem    prelatorum    et  baro- 
num  ac  magistrorum  prothonotariorum  regni  ac  curie  nostre  judicum 
artare  et  compellere   nusquam  et   nequaquam    presummatis    nee   sitis 
ausi  quoquomodo;  quoniam  alioquin  commisimus   et   presentibus  fir- 
mius  committimus  bano  vel  eius  vicebanis  regnorum  nostrorum  Cro- 
acie et  Sclauonie  presentibus  et  futuris,  ut  ipsi  vos  et  quemlibet  ve- 
strum ad  hoc  ipsum  faciendum  et  firmiter   observandum   per  omnia 
opportuna  gravamina  compellant  et  astringant  auctoritate  nostra  pre- 
sentibus ipsis  in  hac  parte  attributa  et  iusticia  mediante.  Secus  ergo 


Doc*  JJ^'   —   ^"^  /-/<?-?. 


421 


nos  facluri.  Presendbus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Dude 
sabbato  proximo  ante  domioicam  Ramispalmarura,  Anno  domini  mll- 
lesiroo  quadrtngentesimo  octiiage=imo  secundo.  Regnorum  noslrorura 
anno  Ilungarie  etc,  vigesimo  quinto,  Bohemie  vero  tredecLmo. 

Ad  relacioncm  Tliome  de  Eniewd  prepositi  Tituleasis. 

Originale  iq  cHartd.  Id  margme  ioferiori  imprcssiutn  est  siginom    In  archivio 
lib.  rcg,  civit,  zagrab. 


331. 

Anno  1482,   II    JuliL  Posodh, 

Maihtas,    Bnngarme  etc.  nx^   Blasw  Magjar  bano  ac  Baltasari  Bacan 

et  Petro   Boikaj  nobilibm    inierdkit,   ne   a   civibus  zagrab.  tributufn  pro 

me  tee  petant^  neve  exigani. 

Commisno  propria  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fideli  nostro  ma- 
gnifico  Blasio  Magyar,  regnortim  nostrorum  Dal  made,  Croacie  et  Scla* 
uonie  bano  eta  salutem  et  graciam.  Ex  querela  pro  parte  fidelium 
noslrorum  prudentum  et  circumspectorum  judicts,  juratonim,  cetero- 
rumque  civium  et  incolarum  civitatis  nostre  montis  Grecensis,  male- 
stati  nostre  porrecta  intelleximus,  quod  quaravis  ipsi  antiqua  liberlatis 
eorum  prerogativa  requireDte  sed  et  noslro  ac  prelatorum  el  baronum, 
ceteror unique  regni  nostri  judicum  ordinariorum,  in  octavis  festi  Epi- 
phaniarum  domini  proxime  preleriti  iudiciaria  deliberacione  idipsura 
approbante  et  confirmante,  ab  omni  solucione  tributaria  ubilibet 
per  regnum  nostrum  Sclauonie  penitus  et  per  omnia  exempti  sint  et 
supporlali  habeantur,  tamen  nonnulli  forent  lam  officialium  nostrorum 
quam  eciam  alionim  nobilium  et  bominum  possessionatorum  in  dicto 
regno  nostro  tributa  babencium  et  tenencium  et  notanter  bani  nostri 
Sclauonie  in  oppido  nostro  crisiensi,  necnon  Balihasar  de  Bathyan  ca- 
pitaneus  castri  nostri  Med  we  et  Petrus  Bochkay,  qui  eosdem  contra 
huiusmodi  ipsorum  libertatem  ubique  in  locis  tributorum  lam  no- 
strorum quam  suonim  ad  iributariam  soliicionem  astringerent  et  gravi 
injuria  compellerent  in  preiudiciura  eonimdem  civium  nostrorum  et 
derogamen  et  oppressionem  premisse  libertatis  ipsorum  manifestum. 
Supplicacione  igitur  prefatorum  judicis  et  civium  nostrorum  intellecta, 
cum  nos  ipsos  in  eorum  antiquis  juribus  et  libertalibus  per  neminem 
turbari  et  impediri  velimus,  mandamus  propterea  fidelitati  tue  harum 
serie  lirmiter,  quaienus  habilis  presentibus  amodo  deinceps  neque  tu 
a    prefatis   judice,    civibus  et  incolis   dicte    civitatis    nostre  tributum 


42  2  Doc.  332.   —    An.  14S3. 


aliquoJ  in  dicto  oppido  crisiensi,  sed  neque  alias  in  ipso  regno  nostro 
Sclauonie  exigere  hominibus  tuis  permittas  et  neque  aliis  quibuscumque 
permitti  facere  debeas;  quin  pocius  eosdem  in  huiusmodi  libertatibus 
eonimdem,  tarn  contra  homines  tuos  ac  prefatum  Baltbasarem  et  Pe- 
trum  Bochkay  quam  eciam  oficiales  nostros  et  quoslibet  alios  iuxta 
formam  preroisse  nostre  judiciarie  deliberacionis  et  comraissionis  tueri, 
protegere  et  conservare  ac  indempniter  manutenere  debeas  nostre 
maiestatis  in  persona  et  auctoritate,  prcsentibus  tibi  in  hac  parte 
atttributa  et  iusticia  mediante.  Secus  non  facturus.  Presentibus  perlectis, 
exhibenti  restitutis.  Datum  Posonii  feria  quinta  proxima  ante  festum 
beate  Margarethe  virginis.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
octogesimo  secundo.  Regnorum  nostrorum  anno  Hungarie  etc  vigesimo 
quinto,  Bohemie  vero  quartodecimo. 

Originale  in  cbarta.  In  margine   inferiori  imppressum  est  sigillum.    In  arch, 
incl.  Acad.  Scient.  Slavor.  merid. 


332. 


Anno  1483,  25.  febmarit.  Zagrabiae. 

Statu  turn  capiiuli  zagrabiensis  de  poena  const itutnda  in  ilium  ^  qui  clavim 
scrinii,  quo  capttuli  sigillum  conservatur,  die  stgillationis  non  deportaverit. 

Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  tercio, 
feria  tercia  proxima  post  festum  beati  Mathie  apostoli,  conclusum  est 
capitulariter:  quod  quicumque  clavim  ad  sigillum  tempore  sigilla- 
cionis  munimentorum  (non)  deportaverit,  ille  debeat  solvere  unum 
florenum  auri  ad  manus  custodis,  quem  idem  custos  teneatur  exigere 
irremisibiliter,  et  si  non  curaret,  extunc  debeat  solvere  florenum  pro- 
prium.  Item,  si  aliquem  contigerit  discedere,  habentem  clavem  dicti 
sigilli,  extunc  pena  sub  eadem  teneat  dare  ad  noticiam  lectori  aut 
suo  vicario,  apud  quem  ex  dominis  miserit  clavem  predictam,  aut 
det  eam  alicui  ex  dominis,  qui  claves  non  habent.  Michael  prepo- 
situs,  m.  p.  de  mandate  capituli. 

Liber  rubeus  ven.  Capit    zagrab    In  arch.  incl.  Acad.  Scient.  Slav,  merid. 


-0«f.  jurj.  —  ^A  14SJ. 


4«3 


333. 

Anno  1483,  9-  niaii.  Bydac. 

MaiAias,  Hungariae  etc.  rex^  ommbus  nobilihus^  qui  in  possesuonibm  sais 

tributa  Unent,  idtntidem  pratcipitt  ui  a  mercataribus  zagp  abiensibus  vecti- 

galia  ixigere  desisiant 

Coamissio  propria  domini  regis. 

Mathias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Fidelibus  nostris 
universis  el  singulis  nobilibQS  et  alterius  cuiusvis  status  et  condi- 
c  ion  is  hominibus  ubivis  per  regna  nostra  Hungarie,  Sclauonie  et  Cro- 
acie  tributa  habentibus,  teneniibus  seu  exigentibus,  presentes  visuris, 
salutem  et  graciam.  Cum  fideles  nostri  prudentes  et  circumspecti  judex, 
jurati,  ceterique  cives  et  incole  civitatis  nostre  montis  Grecensis  an- 
tiqua  libertatis  ipsoriim  prerogaiiva  requirente  ab  omni  tributaria  so- 
lucione  ubilibet  per  ambitum  dictoruni  regtioruni  nostronim  exempli 
sint  et  supportali  habeantur ;  velimusque  eosdera  et  ipsorum  quena- 
libet  ubiquc  per  ipsa  regna  nosiia,  partesque  eiusdem  et  sacre  corone 
subiectas,  penes  huiusmodi  ipsorum  libertatis  omnino  tutos  esse,  libe- 
rosque  el  securos.  Fidel ilali  igitur  vestre  et  cuilibet  vestrum  barum 
serie  firmiier  precipientes  maniamus,  quatenus  amodo  prefatos  ju- 
dicem,  cives,  incolas  et  mercaiores  dicte  civitatis  nostre  montis  Gre- 
eensis  ad  solucionem  predictorum  iributorum  seu  Ihelloniorum  ve- 
Urorum  contra  formam  premisse  ipsorum  libeitalis  et  exempcionis 
arlare  et  compel lere,  aut  eos»  vel  ipsorum  alterum,  propterea  in  per- 
soniSp  rebusque  aut  quibusvis  bonis  eorumdem  impedire,  turbare  vel 
quoquomodo  dampniJicare  nusquam  el  nequaquara  presuraatis  nee 
sitis  ausi  modo  aliquali.  Quoniam  alioquin  coramisimus  fidelibus 
nostris  banis  vel  vicebanis  eorumdem  regnorum  nostrorum  Sclauonie 
et  Croacie,  ceterisqiie  comitibus  vel  vicecomilibus  et  judicibus  nobi- 
lium  quorumcumque  comitaluum  eorumdem  et  predicti  regni  nostri 
Hungarie  parciumque  sibi  subiectarum,  in  quibus  scilicet  huius  man- 
dati  nostri  per  quempiam  ex  vobis  contrarium  attenlaretur,  et  pre- 
sentibus  firmius  mandamus,  ut  ipsi  tributa ^ue  et  Ihellonia  in  quibus 
huius  contrarium  fieret,  pro  maiestale  nostra  occupaie  et  tamdiu  te- 
nere  debeant,  donee  a  nobis  aliud  acceperinl  in  raandatis ;  et  hec  vo- 
lumus  eciam  per  futuros  banos,  vicebanos,  coroitesque  vel  vicecomites 
ac  judices  nobilium  eorumdem  regnorum  nostrorum  et  comitatuum 
Ermiter  observarL  Secus  igitur  non    facturL  Presentibus  pcrlectis,  ex- 


424  Doc^  334.,  335.  —  An.  1483, 

hibenti  restitutis.  Datum  Bude  feria  sexta  proxima  post  festum  Ascen- 
sionis  domini.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  octogesimo 
tercio.  Regnorum  nostrorum  Hungarie  etc.  anno  vicesimo  sexto,  Bo- 
hemie  vero  quintodecimo. 

Originale  in  membrana.  In  inferiori  margine  impressum  est  sigillum.  In 
archivio  lib.  reg.  civit.  eagrab. 

334. 

Anno  1483,  II.  Junii.  Zagrabiae. 

Statuium  capituli  de  foro  in  area  capitulari  curae  capituli  iudicis 

commitiendo. 

Anno  domini  MCCCCLXXXIII  feria  tercia  in  festo  beati  Barnabe 
apostoli,  conclusum  est  capitulariter,  quod  de  cetero  spanus  seu  judex 
noster  habeat  diligenter  providere  circa  forum  nostrum  hie  in  area 
nostra  fieri  solitum,  ita  videlicet,  quod  ipse  pro  posse  suo  defendat 
omnes  vendentes  et  ementes  in  eodem,  et  si  aliquis,  presertim  ex  fa- 
milia  nostrum  alicuius,  alicui  vendenti  vel  ementi  violentiam  intulerit, 
habeat  id  spanus  seu  judex  noster  ipsum  detinendi  et  incarcerandi 
plenam  facultatem  et  puniat  eum  iuxta  arbitrium  capituli.  Quod  si 
dominus  sic  detenti  spanum  aut  judicem  nostrum  molestaret  aut  im- 
pediret.  extunc  sit  privatus  nostro  consorcio  ad  arbitrium  nostrum. 
Si  vero  spanus  aut  judex  in  premissis  fuerit  negligens  aut  remissus 
eandem  penam  paciatur. 

Liber  nibeus  ven.  capituli  eccl.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient. 
Slav,  merid. 

335. 

Anno   1483,   17.  septembris.  Zagrabiae 

Mat/lias  Gercb  banus,  Petro  Bockaj  ac  Ladislavo  Rohfy^  omnibusque  no- 
bilibus  praecipit,  ne  in  possessionibus  suis  a  civibus  zagrabiensibus  tributum 

pro  merce  petant, 

Mathias  Gereb  de  Vingarth,  regnorum  Dalmacie,  Croacie  et 
Sclauonie  banus.  Egregiis  Petro  Bochkay  ac  Ladislao  Rohfy  de  Dethe, 
vicebanis  nostris  dicti  regni  Sclauonie  ac  universis  et  singulis  nobi- 
libus  et  alterius  cuiusvis  status  et  condicionis  possessionatis  hominibus 
ubivis  per  regna  Hungarie,  Dalmacie,  Croacie  et  Sclauonie  tributa 
habentibus,  necnon  et  exigentibus,  presentes  visuris,  salutem  cum  di- 
leccione.    Constitutis   nobis   in  civitate  montis  Grecensis,  prudentes  et 


Dae.  Jj6,  —  An,  14.84^ 


4iS 


circumspecti  judex,  jurati,  ceterique  cives  et  incole  dicte  civitatis 
montis  Grecensis  exhibueriint  nobis  et  presentavenint  quasdam  litteras 
regales  adiudicatorias,  de  novo  per  regiam  maiestatem  ipsis  concessas, 
in  pargameno  patenter  confectas,  ex  quibus  edocebamur  ipsos  cives 
et  incolas  predicte  civitatis  montis  Grecensis,  antiqua  eorum  libertate 
requirente,  ab  omni  solucLone  tributaria  ubilibet  intra  ambilura  die- 
tortim  regnorum  sacre  corone  subiectorum,  per  eandem  regiam  maie- 
statem eximisse  et  supportasse,  volumusque  nos  eosdem  cives  in  ipsa 
libertate  per  regiam  serenitatem  ipsis  concessa  omnino  esse  tutos  et 
securos,  com  mittimus  vobis  et  vestrum  cuiUbet  harum  serie  firraiter, 
quatenus  amodo  deinceps  prefatos  judicem,  cives,  incolas  et  merca- 
tores  dicte  civitatis  montis  Greeensis  ad  solucionem  tributorum  ve- 
strorum  sed  el  nostrorum  propriorum  ubilibet  intra  dicta  regna  sacre 
corone  subiecta  existenctum,  contra  formara  predicte  ipsorum  libertatis 
et  exempclonis  artare  et  compellere,  aut  ipsos  in  persona  et  rebus 
quoquomodo  impedire  vel  dampnificare  nequaquam  presumpmatis ; 
quomam  si  secus  feceriiis,  quemadraodum  informacionem  ab  ipsa 
raaiestale  regia  habemus,  tributa  ilia  in  quibus  huius  contrarium  lleret, 
pro  maiestate  regia  occupari  faciemus,  nee  secus  facialis.  Presentibus 
perlcctis,  exhibenii  restitutis.  Datum  in  civitate  regali  montis  Grecensis 
predicta,  feria  quarta  proxima  post  festum  ExaUacionis  sancte  crucis. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  lercio. 

Origioalc  in  mcrobraiiA.  In  margioc  inferioii  impressum  est  sigillum  In  arch. 
lib.  reg.  civ«  uigrabiensls. 


336. 

Anno    I4S4,  3»  mail,  Bodae. 
Mathias,  Hungarian   etc.   rex,   omnibus    regni   S/avt^mae   nadiiii»us  severe 
interdicit,  ne  a  mercatoribm  zagrabiensis  tftsiigai  exiganL 

Mathias  dei  gracia  rex  Hugarie,  Bohemie  etc,  Fidelibus  nostris 
universis  ct  singulis  prelatis,  baronibus,  necnon  nobilibus  et  alterius 
cuiusvis  status  et  condicionts  possessionatis  hominibus  ubivis  in  regno 
nostro  Sclauonie  tributa  habentibus,  tenentibus  seu  exigentibus,  pre* 
sente^  nostras  visuris,  salutem  et  graciara.  Gravem  querelam  fidelium 
nostrorum  prudentum  et  circumspeclorum  judicis  et  juraiorum,  cetero- 
ruroque  civium  civitatis  nostre  mentis  Grecensis  nobis  oblatam  acce» 
pimus  multum  displicenter,  quod  quamvis  ipsi  a  tempore  divorum 
regum  Hungarie,  nostrorum  scilicet  predecessorura  et  signanter  a  tem- 
pore domini   Bele  regis,  pie  memorie,  a  qtiaHbet  solucione  tributaria 


4a6  Doc.  337,  —  An.  14.84, 

exempti  sint  ct  liberati,  per  nostramque  maiestatem  in  eadem  ipsa 
libertate  confirmati,  super  quaquidem  libertale  juridice  procedentes 
contra  vos  litteras  sentenciales  reportassent  Et  licet  nos  pluries  com- 
misimus  vobis,  ut  eosdem  cives  nostros  in  locis  tributorum  vestronim 
non  impedirelis  ad  solucionemqre  tributariam  contra  formam  huius- 
modi  ipsorum  exempcionis  et  libertatis  non  cogeretis,  vos  tamen  non 
curatis  huiusmodi  mandatis  nostris,  eosdem  cives  nostros  et  mercatores 
in  locis  tributorum  vestrorura  spoliare,  dampnificare  et  perturbare  non 
cessaretis  in  displicenciam  mandatorum  nostrorum  huiusmodi,  preiu- 
diciumque  libertatis  ipsorum  prescripte  non  modicum.  Quare  fideli- 
tatibus  vestris  et  cuilibet  vestrum  harum  serie  firmiter  precipientes 
mandamus,  quatenus  amodo  nuUus  omnino  vestrum  a  prefatis  ci- 
vibus  nostris  in  locis  tributorum  vestrorum  aliquam  tributariam  solu- 
cionem  petere  seu  exigere,  petique  seu  exigifacere  aut  eos  vel  eorum 
alterum  contra  formam  premisse  ipsorum  libertatis  et  exempcionis 
racione  non  solucionis  eiusdem  in  personis,  rebusque  et  bonis  ipso- 
rum quibusvis  impedire,  turbare  seu  quovis  modo  dampnificare  pre- 
sumat  neque  sit  ausus  quoquomodo;  quoniam  alioquin  commisimus 
et  presentibus  firmius  commitimus  fidelibus  nostris  bano  vel  vicebanis 
regni  nostri  Sclauonie,  ut  ipsi  omnia  talium  ihelonia,  in  quibus  ipsi 
exponentes  impedirentur,  pro  raaiestate  nostra  occupare  et  occupata 
tamdiu  tenere  debeant,  donee  a  nobis  aliud  habuerint  in  mandatis, 
Secus  igitur  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis. 
Datura  Bude  in  festo  Invencionis  sancte  crucis.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  octuagesimo  quarto.  Regnorum  nostrorum  Hungarie 
etc.  anno  vegesimo  septimo,  Bohemie  vero  sexto  decimo. 

Ad  relacionem  Thome  de  Erdewd,  prepositi  Titulensis. 

Origioale  in  charta.  In  margiue  inferiori  impressum  est  sigillum  In  arch, 
ven.  capit    eccl.  zagrab. 

337. 

Anno   1484,  8.  Junii    Zagrabiae. 
Statutum    de   canonicis    cauponas  exerceniibus  et  de  poena  constituenda  in 
eos,  gut  chartis  lusoriis  magna  pecunia  posita,  luserint. 

In  anno  domini  MCCCCLXXXIIII,  tercia  die  Penthecostes,  con- 
clusum  est  capitulariter  per  dominos,  quod  de  cetero  quicumque  do- 
minorum  habuerit  tabernam  in  domo  sua,  quod  nequaquam  permittat 
intrare  mulieres  suspectas  et  currentes  ad  vinum  bibendum,  neque 
«bidem  noctandum ;  quicumque  contra  faciat,  sit  privatus  omnibus  pro- 


^^^-  JJ^  JSP'  ~  ^n.  1484. 


4»^ 


ventibus  canonicalibus  per  integnim  annum.  Pretendarii  vero  et  alii 
clerici  ecclesie  contrafacientes  ponantur  ad  turrim  per  triduum,  ubi 
ieiunent  in  pane  et  aqua  per  eosdera  Ires  dies.  El  hoc  exequatur  do- 
minus  vicarius  pro  tempore  constitulus. 

Eandem  penam  pacientur  domini  et  alii  clerici,  qui  in  tabernis 
de  cetero  ad  tabulam  luserint 

Liber  rabeas  veo.  (*apit.  z&grab.  In  archiv.  incL  Acad.  Scicnt    SIav.  merid 

338. 

Anno  H^4f   'S-  Ju^ii-  Zagrabiae. 
Robertus  praepositu$  propter  diver sa  scelera  gradu  dejicitur  et  beneficio  ac 
capitalarium  a  consarcio  exduditur. 

Anno  domini  1484.  feria  lercia  proxiraa  ante  festum  sacratis^imi 
corporis  Christi,  domini  capita lariter  concluserunt,  quod  quia  Robertus 
prepositus  propter  invasionem  bononim  et  curie  condam  doraini  Bar- 
tholomei  cantoris  suspensus  est  a  jure  ac  officio  et  beneficto,  et  eciam 
cxcommunicatus  propter  incarceracionem  et  dctencionem  certorom  pres- 
biterorom  ac  eciam  iniectionem  violentarum  manuum  in  quemdam 
fratrem  ordints  sancli  Francisci  minorura,  eciam  propter  eius  mani- 
festum  periurium  et  plurima  eius  crimina;  similiter  eciam  abbas  Petrus 
monasierii  beate  virgints  propter  notoriam  iniectionem  violentarum 
manuum  in  dominom  Mathiam  presbiteriim  est  excommunicatus  et 
interdictus,  idco  in  divinis  officiis  presertim  ipsis  et  eoriim  alteri  non 
communicetur,  et  si  contra  hanc  conclasionem  aliquis  contrariaretur, 
conclusit  capitolum,  quod  talis  per  integrum  annum  careat  consorcio 
fratniin  et  omnibus  proventibus. 

Liber  rubeus  vcn.  capituli  eccl  zagrabiensis.  Id  urehiv.  incl  Acad.  Sciea. 
Slav,  incfid. 


339. 

Anno   1484,  3.  deccmbris,  Zagrabiae. 

Mathias  Gereb   banus,    omnibus  nobiUbus  tribuia^  quae  a  civibus  zagtab. 
contra  legem  exigant,  sese  occupaturum  esse,  minatttr, 

Nos  Matbias  Gcreb  de  Vingarth,  regnorum  Dalmacie,  Croacie 
et  Sclauonie  banus.  Universis  et  singulis  nobilibus  et  alterius  cuiusvis 
status  et  condicionis  hominibus  tributa  seu  thelonia  in  dictis  regnis 
Croacie  et  Sclauonie  habentibus,  lenentibus  seu  exigentibus  salutem, 
QuamTis  prudentcs  et  circumspecli  index,  jurati,  ceteriquc  cives,  mer- 


438  Doc,  J^O,  j^/.   —   An,  1484  —  1485. 

catores,  incole  civitatis  montis  Grecensis  ex  antiqua  libertatis  eorum 
prerogativa  iuxta  contentum  privilegiorum  divorum  regum  regni  Hungarie 
ac  eciam  moderni  domini  nostri  regis,  necnon  magnificorum  domi- 
norum  Michaelis  Orzag  de  Gwth,  dicti  regni  Hungarie  palatini,  necnon 
comitis  Stephani  de  Bathor,  iudicis  carie  ipsius  domini  nostri  regis, 
litteranim  adiudicatoriarum  pro  parte  eorumdem  communitati  dicte 
civitatis  montis  Grecensis  emanatarum,  ab  omni  solucione  tributaria 
ubilibet  per  ambitum  sue  maiestatis  exempti  sint  et  supportati,  ipse 
quoque  dominus  noster  rex  suas  per  litteras  firmissime  nobis  man- 
davit,  ut  tributa  ilia,  in  quibus  libertatis  eorumdem  civium  contrarium 
fieret,  ut  per  eosdem  cives  regios  tributura  extorqueretur,  illico  pro 
sua  maiestate  occupare  deberemus.  Volumus  denique  id  in  foris  et 
aliis  locis  nundinalibus  publice  et  manifeste  proclamari.  Presentibus 
perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Zagrabie  feria  sexta  ante  festum 
beati  Nicolai  episcopi.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  octua- 
gesimo  (quar)to. 

Originale  in  charta.  In  tnargine  inferiori  impressum  est  sigiUum.  In  archivio 
lib.  reg    civit.  zagrab. 

340. 

Anno  1485,   16.  septembris.  Zagrabiae. 
Statutiim   capituli  de   solidis   ab    uncquoque  canonico  quotannis  compana- 

tori  solvendis 

Anno  domini  1485.  feria  sexta  post  festum  Exaltacionis  sancte 
crucis,  conclusum  est  capitulariter,  quod  pulsator  sive  campanator 
huius  alme  ecclesie  a  quolibet  absente  habeat  triginta  quinque  solidos 
infra  annum  ex  parte  ofFertorii  et  aque  benedicte  diebus  dominicalibus, 
et  cetera;  si  autem  contingent  aliquem  facere  minorem  absenciam, 
posita  una,  secundum  racionem  minus  eidem  solvat. 

Liber  nibeus  yen.  Capit.  zagrab.  In  archiv.  incl.  Acad.  Sclent    Slav,  merid. 

34L 

Anno  i486,  8.  aprilis.  Budae. 
Mat/lias,  Hungariat  etc.  rex,  capitulo  praecipit,  ut  Gregorium  de  Stubica 
in  satis  fodinis  perquirendis,  aperiendisque,  adjuvet, 

Coramissio  propria  domini  regis. 

Malhias  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Honorabiles, 
fideles  nobis  dilecti.  Commiseramus  nuper  nobili  Gregorio  de  Zthw* 
bycza,  ut  ipse  in  bonis  et  territoriis  quorumlibet  regnicolarum  regni 


Doc,  J42,  —  An,  14S7. 


nostri  Sclauonie  raineras  saUam  perquirere  et  pro  maiestate  nostra 
occupare  debeat  Ideo  fidelitati  vestre  harum  serie  mandamus,  qua- 
tenus  statim  visis  presentibus,  unum  ex  hominibus  vestris  penes  ipsum 
Gregoriura  de  Zthwbycza  deputetis,  qui  in  inquirendo  huiusmodi  mineris 
salium  eidem  omni  auxilio  et  assistencia  adesse  debeat;  providea- 
tisqye,  ut  iobagiones  vestri,  qui  super  hac  re,  per  ipsos  homines  no- 
stros  inquirentur,  mineras  huiusmodi  Jideliter  referent,  et  cum  eisdem 
hominibus  nostris  procedant.  Secus  igitui',  si  amraissionem  bonorum 
vestrorum  evilare  cupitis,  non  facialis  Datum  Bude  sabbato  proximo 
post  Ambrosii.  Anno  MCCCCLXXX  sexto. 

(A  tergo).  Honorabili  capitulo  ecclcsie  zagrabiensis,  fidelibus  nobis 
dilectis. 

Originale  in  charts,    A    tcrgo    vestigiom    impressi    »igt!U.    In  archivio  ven, 
Capit,  eccl,  zagrab. 


342. 

Anno  1487,  26.  januarit.   Zagrabiae. 

Cammunitas    chttatis    moniis    Grecensts   fratrtbus    Eremitis   cancedit,    ut 
turrim    in    civltate   sitam  restaurtnt  in  eaqut  unum    inquHinum  colhcent 

Nos  communilas  civium  civitaiis  moniis  Grecensis  de  juxta  Za- 
grabiam.  Ad  universorum  presencium  et  futurorum  noticiam  harum 
serie  volumus  pervenire,  quod  nos  matura  deliberacione,  deligentique 
consilio  ac  unanimi  voluntale  inter  nos  prehabitis,  considerantes  quo- 
modo  turris  murata  fratrum  Heremitarum  seu  claustri  beate  Marie 
virginis  in  promontorio  zagrabiensi  fundati  cum  suis  fundis  et  perti- 
nenciis  in  civiiaie  nostra  ac  inter  nos  a  parte  %'idelicet  meridionalt  et 
inter  fundos  ac  civilia  condam  Mathie  Thechech  ex  una,  partibus  vero 
ex  altera  olim  discreti  domini  Alexii  presbiteri,  concivium  nostrorum, 
habita  et  existens.  dictos  fratres  Heremitas  et  claustrum  coram  pre- 
dictum,  prout  ex  certis  litteris  noslris  coram  nobis  specietenus  pro- 
ductis  et  exhibitis  vidimus  clare  contineri,  empticio  et  pleno  jure 
concernens,  ab  olim  et  ab  antique  pluribus  retroactis  lemporibus, 
immo  eciam  priusquam  dicto  claustro  esset  veodita,  habiiatoribus 
fuisset  destituta  atque  penitus  deserta,  ex  cuius  turris  desercione,  de- 
stitocione  et  defeclu  hiis  presertim  impacatis  et  a  Turcis  timorosis 
temporibus  nostre  civitati,  communitatique  non  parvus  timor,  forraido 
atque  pavor  foret,  cautelaque  summe  necessaria  ad  hoc  adhibenda 
reslabat,  ob  pelicioncs  eciam  dictorum  fratrum  Heremitarum  ad  nos 
proinde  factas,  necnon  ob  reverenciam  et  spem  ac  devocionem,  quas 
ad  venerabilcmp  gloriosissimamque  genitricem  creatoris  et  domini  nostri 


430  Doc,  34.2,  —  An.  1487. 


Jesu   Christi,  virginem  Mariam,  protectricem  et  dominam  nostram  ac 
ad  dictorum  fratrum  Heremitarum    oraciones   et   contemplaciones  ge- 
rimus    firmiter    et    habemus,   concessimus    et    annuimus  atque  ratum 
perpetuo   ac    gratum  habere  et  servare  et  servari  facere  decrevimus, 
ut  ipsi  fratres  Heremite  seu  claustnim  dictam  turrim  eorum  in  nostri 
medio  existentem,    reedificare,    munire    ac   domos   et  edificia,  necnon 
curiam   et   ortulum   circum  eandem  turrim  in  dictis  suis  fundis  erri- 
gere,  construere,  amenitateque  structura  et  edificacionis  ac  fortificacionis 
decorare  valeant  ac  perpetuo  jure  et  in  evum   pacilice  possint  possi- 
dere,  ab  omnibusque  et  singulis  nostris  contribucionibus,  daciis,  custo- 
dianim  civitatis  exhibicionibus,  tlacisquoque  et  a  quibusvis  oneribus,  que 
in  medio  nostri  seu  per  nos  duntaxat  fieri  et  imponi  solerent  et  con- 
tingi  possent,  sint  iidem  fiatres  Heremite  et  ipsorum  universi  homines 
seu  inquilini  dictam  turrim  seu  domos  et  curiam  inhabitantes  perpetuo 
et  in  evum  exoneraii,  penitusque  et  omnino  fiant  exempti  et  subpor- 
tati.  Hoc  tameri  clare  expresso,  quod  si   plures,    quam    unum,  inqui- 
linos  dicti  fratres  Heremite  in  prefatis  eorum  turri,  domibus  et  curia 
inhabitatare  et  morari  voluerint  et   permiserint,    tunc   tales   inquilini, 
si  plures,  quam  unus,  fuerint,  iuxta  ritum,    modum  et  consvetudinem 
nostre    civitatis   ad   consveta  civitatis  nostre  portanda  onera  prout  et 
ceteri  tales  tenebuntur  et  premissa  libertate  non  fruentur.  Addicimus 
insuper   et   volumus,   quod  iidem  fratres  Heremite  et  claustrum  uni- 
versum  perpetuis  temporibus  singulis  annis  possint  dictam  turrim  seu 
cellarium  in  eadem  habitura  semel  videlicet  tantum  in  quolibet  anno 
cum  vino  replere  ac  huiusmodi  vinum  inter  nos   et   eciam   extraneis, 
prout  aliquis  concivium  nostrorum,  libere  propinare,  vendere  ac  ven- 
dicioni  exponendi   plenam   habeant   facultatem    atque  vendendi.    Hoc 
eciam  non  pretermisso,  quod  dicti  fratres  Heremite  seu  claustrum  sin- 
gulis annis  tercio  die  festi  beati  Martini  episcopi  unum  florenum  pro 
prefatorum,  presertim  vinorum    vendicione,   nostre   communitati    mi- 
nibus videlicet  judicis  nostri  pro  tempore  constituti  dare  et  assignare 
ac  sibi    ipsis    ab    eodem    judice  proinde  expeditorias  procurare  tene- 
bimtur  et  erunt  obligati.    In  cuius  rei  memoriam,  firmitatemque  per- 
petuam  presentibus  sigillum  nostrum  commune  duximus  appendendum. 
Datum  feria  sexta  proxima  post  festum  conversionis  sancti  Pauli  apo- 
stoli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  octuagesimo    seplimo. 

Sumraa   privilegiorum    monasterii    Remetensis.  MSC.    la    arhivio  incl.   Acad 
Scient.  Slavor.  mcrid. 


Doc.  j^j.  —  An,  14SJ. 


431 


343. 

Aano   I4S7,  7.  aprilts,   Romae, 
Ab  Inn^centtQ  ViH.  P^P^i  capitulo  zagrab.  praecante,  statu  forum  carrigen- 
dorum,  mutandorumque  facutias  dafur. 

Innocencius  episcopus  servus  seivorum  dei.  Dilectis  liUis  capi- 
tulo zagrabieosi,  salutem  et  apostolicara  benedictionem.  Piis  iidelium 
volis  ex  qyibus  animarum  salutem  et  con^cienciarum  quielem  prodire 
conspicimus  libenter  annuimys  at  que  favoribus  prosequi  mur  oppor- 
tunis,  Saoe  pro  parte  vestra  nobis  nuper  exhibita  pelicio  conlinebat, 
quod  si  statuta  ecclesie  vestre  zagrabiensis  decursu  iam  annis  centum 
quinquaginta  vel  circa  edita  et  compilata,  extuEC  postmodum  minime 
imitiutata  ac  temporum,  personarum,  rcrumque  condicionibus,  mytatis 
oportunilalibus  dicle  ecclesie  pro  magna  parte  minime  deserviencia, 
quorum  aliqua  ii,  qui  in  eadem  eccksia  oblinent  pro  tempore  digni- 
tates,  canonicalus  et  prebendas  observare  commode  nequeunt,  exami- 
narentur^  corrigerentur  et  si  opus  foret  ex  toto  cassarentur  et  abole- 
rentur  et  alia  convenienda  ederenlur,  ex  inde  prefecto  dicta  ecclesia 
in  spiritualibus  et  temporalibus  susciperel  incremenlum  el  paci  con- 
scientiarum,  dignitates,  canonicatus  et  prebendas  huiusmodi  obtinen- 
cium^  qui  de  illis  observandis  in  eorum  recepcione  presiiterunt  et 
prestant  pro  tempore  corporale  iuramentum,  quia  nonnulla  ex  eis 
servare  omiltunt,  utpote  ecclesie  minus  utilia  et  temporum  condicioni 
conlraria  et  adversancia,  oportune  consuleretun  Quare  pro  parte 
vestra  nobis  fuit  bumiliter  supplicatum,  ut  vos  a  juramento  per  vos 
prestito  super  dictorum  statutorum  observatione  absolvere  et  cum  ve- 
nerabili  fratre  nostro  episcopo  zagrabiensi  omnia  et  singula  statuta 
huiusmodi  etiam  iuramento  et  apostolica  auctoritate  conlirmata  exa- 
minare,  corrigere,  mutare,  reformare  et  innovare  ac  lotaliter  cassare 
et  alia  personis,  locis  et  temporibus  accomoda  edere  libere  et  ticite 
valeatis,  licentiam  et  facultatem  vobis  coocedere,  et  que  sic  fieri,  in- 
novari  et  reformari  contingeret,  observari  mandare,  aliasque  in  pre- 
missis  vobis  et  dicte  ecclesie  oportune  providere  de  benignitate  apo- 
stolica digoaremur.  Nos  itaque,  qui  ecclesiarum  quarumlibet,  presertim 
cathedralium  et  personarum  earuradem  laudabili  regimini  et  refor- 
malioni  libenter  consulimus,  huiusmodi  supplicattonibus  iocUnati,  vobis, 
ut  cum  dicto  episcopo  omnia  et  singula  siatuta  huiusmodi,  etiam  ju- 
ramento et  apostolica  aucioritate  confirmata,  examinare,  corrigere, 
mutare,  reformare  et  innovare  ac  lotaliter  cassare  et  alia  personis, 
locis  et  temporibus  predictis  accomoda  edere  libere  et  Ucite  possitis 
ac  va  lea  lis,    licentiam    et    facuiialem    concedimus,  eaque  sic  per  vos 


432  Doc,  344.  —  An.  1487. 


innovata  et  reformata  dicta  auctoritate  observari  mandamus,  absol- 
ventes  singulos  vestros  a  prestito  per  vos  iuramento  de  illis  pro  tem- 
pore observandis  ad  cuius  observacionem  volumus  vos  non  teneri, 
non  obstantibus  permissis  et  constitutionibus  et  decretis  apostolicis, 
ceterisque  contrariis  quibuscumque.  Nulli  ergo  omnino  hominum  li- 
ceat  banc  paginam  nostre  concessionis,  mandati,  absolucionis  et  in- 
novacionis  infringere,  nee  ei  ausu  temerario  contraire.  Si  quis  autera 
hoc  attemptare  presumpserit,  indignacionem  omnipotentis  dei  et  bea- 
torum  Petri  et  Pauli  apostolorum  eius  se  noverit  incursurum.  Datum 

Rome  apud Anno  ab  incamatione  domini  millesimo  quadrin- 

gentesimo  octuagesimo  septimo ,  septimo  idus  aprilis.  Pontilicatus 
nostri  anno  tercio. 

Originale  in  membrana.  A  zona  sericea  rubri  et  crocei  colons  appendet  bulla 
pontificis.  In  arch,  vener.  Capit.  zagrab.  Act.  Cap.  ant.  fasc.  88.  nr.  22. 


344. 

Anno  1487,  4.  maii.  Zagrabiae. 

Capitulum    zagrab.    de   colononim    equis  et  peccoribus  arcendis  a  tlacis  et 
foenilibus  capitularibus  ad  Zagrabiam  sitis,  quaedam  disponii, 

1487.  In  die  Floriani  per  totum  capitulum  conclusum  est,  quod 
quicumque  coloni  non  custodierint  equos  suos  aut  alia  quevis  pecora 
a  tlacis  dominonim  et  fenilibus,  extunc  huiusmodi  equi  aut  pecora 
possint  ibidem  in  tlacis  et  pratis  aut  fenilibus  interfici  impune.  Si 
vero  huiusmodi  pecora  in  dampno  reperiri  non  possent,  extunc  talis, 
cuius  pecora  extiterint,  teneatur  solvere  duplum  dampni,  aut  si  certo 
non  possent  inveniri  tales,  quorum  pecora  dampnum  faciunt,  tene- 
antur  omnes  iurare,  et  quicumque  iurare  recusaret,  eodem  modo  te- 
neatur ad  solucionem.  Ipsi  autem  coloni  nostri  inter  se  habeant  in 
hiis  Vivendi  consvetudinem,  ut  pecora  huiusmodi  vel  equi  in  eorum 
segetibus  et  pratis  reperti  non  possint  interfici,  sed  dentur  villico  et 
fiat  estimacio  dampni,  ut  est  consvetudo  eorum ;  racio,  quia  ipsi  tlacas 
dominorum  et  fenilia  ac  prata  maliciose  erant  soliti  depascere  et  de- 
vastare  ex  eo,  quia  tlace  dominorum  et  fenilia  sunt  longe  et  ideo 
custodiri  non  possunt,  nee  est  licitum  quod  nistici  nostri  sunt  judices 
nostri  in  estimacione  dampnorum  per  eos  illatorum  sicut  hucusque 
facere  conati  sunt. 

Liber  rabeus  ven.  Capit    zagrab.    In  arch i v.  incl.  Acad.  Scient.  Slav,  merid. 


345-  —  ^  hS7' 


433 


345. 

Anno  14S7,  5.  decembris.  Budae. 

A  regis  judkio  causa,  quae  de  Petrotnna,  Siljakovina  et  Hraice  possessi- 

anibus  inter  comnmniiatem  civitatis  montis  Grecensis  et  Heningum  de  Sused 

agitur,  communitaii  civitatis  Hraide  adjudicature 

Amicis    suis   reverendis,   capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  Vrbanas 
electus   et    contirmatus   ecclesie    agriensis,    thezaurarius    regius   ac  in 
causis  in  presencia  palatinali  vertentibus  per  sereoissimura  principem 
dominum  Malhiam,  dei  gracia  regem  Hungarie,  Bohemie  etc.  doceraque 
Anstrie,  dominum  nostrum  graciosissimura,  judex  depotatus,  amiciciam 
para  tarn   cum  honore,    Noveritis,  quod  in  congregacione  gene  rail  raa- 
gnifi coram  dorainorum  condam  Michaelts  Orszag  de  Gwth,  alias  dicti 
regni  Huogarie  palatini  et  judicis  Comanonim  ac  comilis  Stephani  de 
Baihor,  judicis  curie  regie,  universitati  nobilium  comitatus  zagrabiensis 
feria   tercia    proxima   ante   festum  Purificacionis  beate  Marie  virgims 
in  anno   domini  millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  primo^  pre- 
teritum,  de  speciali  commissione  et  mandato  dicti  domioi  nostri  regis 
prope  civitatem  zagrabiensem  per   eosdem    condam  dominum  Mtcha- 
elem  palatinum  ac  com  item  Stephanum  de  Bathor  celebrata,  condam 
magister   Johannes    Possgay.   director  causarura  prefati  domini  nostri 
regis,  in  persona  eiusdem  de  medio  aliorum  exurgens,  proposuerat  eo 
modo:    quomodo    possessiones    Petrowyna,    Sylakowyna   et    Hrazthya 
vocale,  in  comitatu  zagrabiensi  existentes  et  habite,  ad  civitatem  soam 
regalem  montis  Grecensis  pertinerent,  quas  egregius  Joliannes  Henyngli 
de  Zorazudwara  teneret  et  conservaret  potencia  mediante,  earumdemque 
detencionis  et  conservacionis  racionem  scire  vellet  ab  eodem  jure  ad- 
mtttente.  Quo  audito,  Johannes  de  Orehowcz^  pro  prefato  Johanne  Hen- 
nyngh   in  causam  attracto>   cum  procoratoriis  litteris  capituli  ecclesie 
zagrabiensis  in  eorumdem  exurgens  presenciam^  lesponderat  tali  modo: 
quod    prescripte    possessiones    Petrowyna,    Sylakowyna    et    Hrazthya 
vocate,  ipsi  in  causam  attracto  vigore  efficacium  Jitterarum  et  litlera^ 
lium  instrumentoriim    pertinerent,    quas    et  que   non  ad  tunc,  ^^  in 
termino   ulteriori  per    prefatos   dominos    condam    Michaelem  Orszag, 
alias    palatinum   et   comitem   Stephanum   sibi   dando  cum  gravamine 
cons  veto,  coram  dicto  domino  condam  Micbaele  palatino  producere  et 
exhibere  promptus   fuisset   et  paratus;  pro   eo  iidem  domini  Michael 
palatinuset  comes  Stephanus  judicantes  commiserant  eo  modo,  ut  ante- 
latus  Johannes  Hennyngh,  in  causam  attractus,  universas  litteras  et  lit- 

j8 


434 Z^^f.  34.5^  —  An.  1487, 

teralia  sua  instrumenta,  si  quas  et  que  in  facto  prescripiarum  posses- 
sionum  Petrowyna,  Sylakowyna  et  Hrazthya  vocatarum  postherate 
confectas  et  emanata  in  octavis  festi  beati  Georgii  martiris,  tunc  Ven- 
turis, in  dicta  curia  regia  cum  deponendo  judicio  trium  marcarum 
coram  ipso  domino  condam  Michaele  palatino  producere  et  exhibere 
deberet  et  teneretur  contra  dominum  nostrum  regem,  actorem  preno- 
tatum,  ut  his  visis  idem  dominus  Michael  palatinus  judicium  et  ju- 
sticiam  facere  valleret  inter  partes  in  premissis  dictante  juris  equitate. 
Quia  autem  antelatus  Johannes  de  Orehowcz  in  persona  dicti  Johannis 
Hennyngh,  in  causam  attracti,  dictum  judicium  trium  marcarum  dictis 
dominis  condam  Michaeli  palatino  et  comiti  Stephano,  partique  adverse 
persolverat,  ideo  idem  dominus  condam  Michael  palatinus  et  comes 
Stephanus  eundem  Johannem  Hennyngh  super  solucione  dicti  judicii 
trium  marcarum  quietum  reddiderunt  et  expeditum.  Ipsis  denique 
octavis  festi  beati  Georgii  martiris  instantibus,  prefatus  Johannes 
Hennyngh,  in  causam  attractus,  per  annotatum  magistrum  Johannem 
Possgay,  legittimum  procuratorem  dicti  domini  nostri  regis,  in  persona 
eiusdem  congruis  diebus  ipsarum  octavarum  coram  dicto  domino 
Michaele  palatino  expectatus,  in  presenciam  eiusdem  non  venerat  neque 
miserat,  se  mediantibus  aliis  litteris  ipsius  condam  domini  Michaelis 
palatini  judicialibus  exinde  confectis,  in  judicio  aggravari  permiserat, 
postulans  prefatus  procurator  dicti  domini  nostri  regis,  eidem  ex  parte 
memorati  in  causam  attracti,  per  ipsum  condam  dominum  Michaelem 
palatinum  in  premissis  juris  equilatem  impertiri;  et  quia  idem  Jo- 
hannes Hennyngh,  in  causam  attractus,  ad  premissa  evocari  debuerat, 
pro  eo  idem  condam  Michael  palatinus  vestram  amiciciam  litteratorie 
pecierat  diligenter,  quatenus  vestrum  mitteretis  hominem  pro  testi- 
monio  fidedignum,  quo  presente  homo  suus  palatinalis,  infra  decla- 
randus,  de  curia  regia  per  eundem  ad  id  specialiter  transmissus,  me- 
moratum  Johannem  Hennyngh  de  Zomzedwara  prescriptas  litteras  et 
litteralia  sua  instrumenta  exhibiturum,  ac  de  judicio  trium  marcarum 
eidem  condam  domino  palatino  et  parti  adverse  satisfacturum  contra 
antelatum  dominum  nostrum  regem  actorem  ad  octavas  festi  beati 
Michaelis  archangeli,  tunc  venturas,  ipsius  condam  domini  Michaelis 
palatini  evocaret  in  presenciam,  et  post  hec  hujus  evocacionis  seriem 
cum  nomine  evocati,  octavas  ad  predictas,  dicto  condam  domino  Mi- 
chaeli palatino  rescriberetis.  A  quibusquidem  octavis  festi  beati  Mi- 
chaelis archangeli  prescripta  instrumentalis  exhibicio  partes  inter  pre- 
dictas seriebus  litterarum  dicti  condam  domini  Michaelis  palatini  pro- 
rogatorie  ventillanda,  ad  octavas  festi  Epiphaniarum  domini  in  anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  secundo,  preteriti,  de- 


J<f .  —  ^-  ^4^7' 


435 


veoisset.  Eisdem  deoique  octavis,  tunc  instantibus,  prefatus  magister 
Johannes  Possga>%  director  causanim  dicti  domini  nostri  regis,  pro 
eodem  domino  noslro  rege  in  eiusdem  condam  domini  Michaelis  pa- 
latini veniens  presenciam,  Ittterai*  vestras  super  ipsa  evocacione  rela- 
torias  eidem  domino  Michaeli  palatino  presenlarat  judicio  per  Paulum 
Fynthygh  de  Zenth  Iwan  palatinalem  ac  discretum  Benedicium  pres- 
biterum  reclorem  are  beati  Georgii  martiris  dicte  ecclesie  vestre  pre- 
bendarium,  vestnim,  homines,  per  prefatum  Johannem  Henn}Tigh  de 
Zomzedvvara  in  possessione  sua  Zlhaynewecz  vocata,  per  Benedicium 
jobagionem  suum  in  eadem  commorantem,  prescriptas  litteras  et  lit- 
leralia  sua  inslrumenta  exhibuerant  ac  de  dictis  judiciis  trium  marcarum 
antefato  condam  domino  Michaeli  palatino  et  parti  adverse  satisfac- 
turum  contra  memoratum  dominum  ooslrum  regem  actorem  ad  pre- 
dictas  octavas  festt  beati  Michaelis  archangeli  legittime  evocaturum, 
idem  Michael  palatinus  comperuerat  manifeste.  Ad  quasquidem  oc- 
tavas festi  Epiphaniarym  domini  jam  fatus  Johannes  Hennyngh  de 
Zomzedwara  per  anno  latum  magistrum  Johannem  Possgay,  directorem 
cau^iarum  dicti  domini  nostri  regis  actoris,  in  persona  eiusdem  con- 
gruis  die  bus  ipsarum  octavarum  coram  dicto  domino  Michaele  pala- 
tino legittime  expectatus,  premissas  Utteras  et  litteralia  sua  inirumenta 
exhibiturus  ac  de  dictis  judiciis  trium  marcar^m  annotato  condam 
domino  Michaeli  palatino  el  parti  adverse  satisfacturos,  eiusdem  pala- 
tini in  presenciam  non  venerat  neque  miserat,  sed  se  mediantibus 
aliis  litteris  eiusdem  domini  palatini  exinde  coofeciis,  pro  sua  non 
veniencia  in  judicio  consveto  et  pro  non  solucione  dictorum  judicioiura 
in  dupplo  eomradem  aggravari  permiserat,  postulans  prefatus  magister 
Johannes,  director  causarum  ipsius  domini  nostri  regis  actoris,  eidem 
ex  parte  memorati  Johannis  Ileonvngh,  in  causam  altracti,  per  pre- 
falum  dominum  Michaelem  palaiinum  io  premissis  juris  equitatem 
elargiri.  Et  quia  idem  Johannes  Hennyngh,  in  causam  attractus,  adhuc 
ad  premissa  in  tribos  foris  com  provincial!  bus  proclamari  fore  debu* 
erat,  pro  eo  vestram  amiciciam  idem  dominus  Michael  palalinus  lit- 
teratorie  pecierat  diligenier,  quatenus  vestrum  mitteretis  hominem 
pro  testimonio  fidedignum,  quo  presente,  homo  suns  infra  declarandus, 
memoratum  Johannem  de  Zomzedwara  prescriptas  litteras  et  litteralia 
sua  instrumenta  exhibiturum  ac  de  judiciis  trium  marcarum  prefato 
domino  Michaeli  palatino  et  parti  adverse  satisfaclurura  contra  anno- 
taium  dominum  nostrum  regem  actorem  ad  octavas  festi  beati  Georgii 
martiris,  tunc  venturas,  in  tribus  foris  com  provincial  ibus  publice  et 
manifeste  ipsius  condam  domini  Michaelis  palatini  faceret  proclamari 
in    presenciami  insinuando  ibidem   eidem,  ut  si  veniret  et  prescriptas 


43^ 


Doc.  345^  —  An,  ifS^. 


^  litteras   et   litteralia   sua   in<?trumenta    exhiberet,   ac    de  dictis  judiciis 

^H  novem  marcanim  annotalo  condam  domino  Michaeli  palaiino  et  parti 

^M  adverse  satisfaceret   bene   quidem,   alioquin   non    obstante  ipstus  ab* 

^m  sencia  et  rebelliooe,   idem   dominus   Michael   palatinus  suurn    faceret 

^m  causa  in    premissa,    prout   dictaret   ordo  juris,  et  post  hec  huiusmodi 

^1  tiineforensis    proclamacionis   seriem    cum    nomine  proclamati  octavas 

^1  ad  predictas,   ut  fieret   expediens,    dicto  condam  domino  Michaeli  pa- 

^m  latino  amicabililer   rescriberetis,  A    quibus  tandem  octavis  festi  beati 

^H  Georgii  martins  premissa   instru  men  talis   exhibicio   partes  inter    pre- 

^V  dictas  seriebus    litterarum  jam  fati  condam  domini  Michaelis  palatini 

^m  prorogatorie  ventillanda  ad  octavas  festi  Epiphaniarum  domini  in  anno 

H  eiusdem  millesimo  quadring^enlesimo  octuagesimo  tercio,  preteriti,  dila- 

^1  tive  devenisset.  Eisdem  denique  octavis  instaotibus,  prelatus  magister 

^H  Johannes  Possgay   pro  prefato  domino  nostro  rege  cum  procuratoriis 

^m  litteris  eiusdem    sepefaii  condam  domini  Michaelis  palatini  veniens  in 

^1  presenciam»  litteras  vestras  supra  premissa  trinaforensi  proclamacione 

^1  relatorie  rescriptas,  eidem  domino  Michaeli  palatino  presentaverat,  in 

^1  quibus  idem  dominus  Michael  palatinus  per  Balthasarem  de  Mykchowcz 

H  suum    palatinalem   ac    Gregoriiim    presbiterum    chori   ecclesie  vestre 

^B  prebcndariura,  primo  feria  quinta  proxima  post  festum  resurreccionis 

H  Domini,  tunc  proxime  preteriluro,  Chetherthrekhel  secundo,  die  dominico 

H  immediate  sequenti,  utputa  in  octava  festi  resurreccionis  Domini  pre* 

^^!  tacti  in  Wgra,  tercio  vero  et  ultimo  feria  sccunda  similiter  tunc  pro- 

^^^P  xime  inmediate  occurrente  in  monte  Grecensi,  oppidis  et  civitate,  in 
^^^  tribus  videlicet  foris  comprovincialibus  memoratum  Johannem  de 
^  Zomzedwara   prescriplas   litteras   et  litteralia  sua  instrumenta  exhibi- 

turum  et  de  judiciis  novem  marcarum  dicto  domino  Michaeli  palatino 
et  parti  adverse  satisfacturum  contra  annotatum  dominum  nostrum 
regem^  actorem,  publice  et  manifeste  ad  predictas  octavas  festi  beati 
Georgii  martiris  tunc  venturas  suam  palatinalem  in  presenciam  publice 

tproclamatum  extitisse  comperuisset  seriose;  et  ab  eisdem  octavis  ex- 
hibicio instru  men  talis  prenotata  eo,  quod  prefalus  Johannes  de  Ore* 
howcz  pro  annotate  Johanne  Hennyngh,  in  causam  aitracto,  cum  pro- 
curatoriis litteris  capituli  ecclesie  zagrabiensis  vestre,  dicto  condam 
Michaele  palatino  comparens,  nee  ipsam  instrumentalem  exhibicionem 
facere  et  neque  judicia  prenotata  persolvere  posse  iudicarat,  per  eundem 
condam  dominum  Michaelem  palatinum  ad  octavas  festi  beati  Georgii 
martiris,  tunc  venturas^  cum  deponendo  judicio  trium  marcarum,  pre- 
missis  judiciis  in  dupplo  acrescenlibus,  extitisset  protellata*  A  quibus 
quidem  octavis  festi  beati  Georgii  martiris  pdmum  prememorati  olim 
domini  Michaelis  palatini,  ipsoqye  e  medio  sublato,  magnificoque  condam 


Doe,  J4S.  —  An.  148^, 


437 


domino   Emeiico    de   Zapolya   comiie    perpetuo   terre  scepusiensis  in 
eundem  palatmatus  honorera  sublimato,  eiusdem  condam  domim  Erne- 
rici  palatini  liiterarum  prorogatoriarum  seriebus  ventillanda,  ipso  eciam 
domino    Emerico   palatino   pridem    defuncto   et  nobis,  ut  premittitur, 
in  causis   in   presencia   palatinali  vertenlibus  per  regiam  clemenciam 
pro  judice  deputatis,  uUimum  ad  present es  octavas  festi  beaii  Michaelis 
archangel!  nosiram    in  presenciam  deventa  extitisset  et  deducta*  Ipsis 
deniqoe   octavis   instanlibus,  magister  Benedictus   de  Borswa,  director 
caosarura  regalium,  pro  antefato  domino  nostro  rege  cum  procuratoriis 
lltteris  eiusdem  nostram  veniens  in  presenciam,  vehementer  presriptas 
possessiones  Petrowyna,  Sylakowyna  et  Hrazlhya  vocatas  in  dicto  co- 
mitatu  zagrabiensi  siLas,  juri  regio  ct  per  conscquens  civibus  pretacte 
civitatis  regalis  montis   Grecensis  pertinentes   fore  declaraverat,  quas- 
dam   septeiB  litteras,   duas   scilicet   condam  domini  Sigismondi  regis^ 
terciam   vero   condam   domine  Marie   regine,  quartam  vero,  quintam, 
sexiam  el  sepiimam   sepefati   capiluli   ecclesie  zagrabiensis  nobis  de- 
monstravit.  Quarum  prima   jamfati   condam  domini  Sigismundi   regis 
littera   privilegialis    anno    grade    millesimo    trecentesimo  nonagesimo 
tercio,  duodecimo  kalendas  novembris,  regni  autem  sui  anno  septimo 
edita,  dupplici  sigillo  eiusdem  in  pendeuti  vallata,  has  in  se  verbaliter 
et  confirmative  series  et  continencias  duanim  litterarum,  qyarum  unius 
scilicet   eiusdem  domini    Sigismucdi   regis  donacionalis  in  Kaproncza 
feria  quarta  proxima  ante  festum  beali  Laurencii  martiris  anno  domini 
millesimo  trccentesimo  octuagesimo  septimo  exorte,  series  exprimebat, 
quod    idem   dominus   Sigismundus   rex   ad   humillime   supplicacionis 
instanciam  fidelium   suorum  Myklyny  judicis,  necnon  Mawricii  et  Jo- 
hannis  Leber   juratorum  civium  civitatis  sue  monlis  Grecensis  de  Za- 
grabia,  qaasdam  possessiones  suas  regales  Petrowyna  et  llrazthya  vo- 
catas, in  regno  suo  Sclauonie  sitas,  ad  castrum  suum  Selyn,  alio  no- 
mine Chychan  appellatum  spectantes,  apud  manus  suas  regias  pacifice 
habitas,  cum  omnibus  suis  uiilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet,  sub 
eisdem  metis  antiquis  et  terminis^  quibus  cedem  per  ipsum  dominum 
Sigismundum  regem  possesse  fuissent  et  conservate,  a  predicto  caslro 
Selyn    eximendo    et    separando,  antefato    judici,    juratis    ac  universis 
civibus  et  hospitibus  suis  de  dicta  Zagrabia,  eorumdemque  heredibus 
et  posteritatibus  de    manibus    suis   regiis  dedisset,  donasset  et  contu- 
lissct  in  sempiternum  possidendas,  tcnendas   pariter  et  habendas.  Al- 
terlns  vero,   videlicet  dicti   capituli   zagrabiensis,  littere  superinde  sta- 
tutorie  in  festo  beatissimi  regis  Stepbani  in  dicto   anno  gracic  mille- 
simo tercentesimo  octuagesimo  septimo  emanate  continentia  declarabat, 
quod  regius  et  dicti  capiluli   zagrabiensis   homines,  litter  is  in  eisdem 


43« 


Doc.  J4S   ^  ^^*  ^4^' 


nominati,  ad  regium  statu torium  mandatum  transmissi,  feria  secunda 
proxima  ante  festum  assumpcionis  beate  Marie  virglnis,  in  eodem 
anno  pretenta,  ad  fades  prescripiarum  possessionum  Petrowyna  et 
Hrazthya  vocatarum  pariter  accedentes,  earmndemque  vicinis  et  com- 
melaneis  universis  inibi  legittime  convocaiis  et  presentibus,  easdeoi 
possessiones  cum  cunctis  ipsarum  utilitatibus  el  pcrtinenciis  universis 
,  .  .  memoratis  civibus  dicte  civiiatis  moniis  Grecensis  perpetuo  sia- 
luentes,  possidendas  siatuisseat,  nuUo  conlradictore  apparente.  Quas- 
quidem  binas  licieras  et  omnia  in  eis  contenta,  donactonemque  et  sta- 
tucioncm  prescriptarum  possessionum  Petrowyna  et  Hrazihya  pairo- 
cinio  prescriptarum  litlerarum  suarum  privilegialium  idem  dominus 
Sigismundus  rex  ,  .  .  et  confirmasset.  AUerius  autem  ipsarum,  vide- 
licet predicte  domine  Marie  reginc,  sigillo  eiusdem  ab  intus  In  in- 
feriori  margine  consignata,  banc  verbalem  servabat  continenciam : 
Maria  dei  gracia  regina  Hungarie,  Dalraacie,  Croacie  etc  Fidelibus 
81115  magnifico  viro  domino  Detrico  Bwbek,  regni  nostri  Sclauonie 
bano  et  vicebano  eiusdem  et  officialibus  eorumdem  in  exaccionibus 
mardurinarum  ac  decimarum  porcorum  procedentibus,  quibus  pre- 
sentes  ostenduntur^  salutem  et  graciam.  In  personis  universonim  Me* 
lium  civium  et  hospitum  nostrorum  civitaiis  nostre  zagrabiensis,  nostre 
datur  intelligi  maieslali,  quoraodo  vos  super  jobagiones  ipsorum  in 
eorum  posesionibus  Petiowyna  et  Hrazthya  commorantes,  per  illusiris- 
simum  principem  dominum  Sigismundum  regem,  consortem  nostrum 
canssimum,  pro  eorum  fidelibus  serviciis  perpetuo  ipsis  donatis  et 
collatis,  mardurinas  et  decimas  porcorum  dicare  et  exigi  faceretis, 
cum  tamen,  ut  nostre  fertur  maiestati,  huiusmodi  dicaciones  et  exac- 
ciones  uUo  unquam  tempore  super  dictos  jobagiones  eorum  alii  dicti 
regni  nostri  Sclauonie  bani,  predJecessores  vestri,  exigi  facere  fui&sent 
consveti.  Super  quo  vcslre  fidelitati  firmo  damus  reginali  sub  edicio, 
quatenus  visis  presentibus,  rebusque  sic  se  habentibus  diclos  jobagi- 
ones memoratorum  civium  et  hospitum  nostrorum  ad  soluciones  dic- 
tarum  mardurinarum  et  decimarum  (porcorum)  compelere  seu  quo  vis 
modo  astringere  per  amplius  non  presumpmatis  nee  siiis  ausi  modo 
aliquali.  Et  hoc  idem  futuris  banis  et  vicebanis  el  officialibus  injun- 
gimus,  dantes  ipsis  lirmis  siroilibus  sub  preceptis,  Presentes  autem 
post  lecturam,  semper  reddi  jubemus  presentalL  Datum  in  Zakan 
lercio  die  fesii  beati  Ambrosii  episcopi.  Aimo  domini  millesimo  ter- 
centesimo  nonagesimo  primo,  *)  Tercie  nempe  ipsarum,  scilicet  dicti 
domini   Sigismundi  regis  littere  patentis,  sigillo  eiusdem  in  inferiori 


*)  Vid.  Vol.  1,  Doc.  344.  p%g,  ii% 


Doc.  J4S*  —  Atu  T4S7. 


m 


margine  ab   inius  munite,  series  sequitur   esse  talis:  Sigismimdus  del 

gracia   rex    Hungarie,    Dalmacie,    Croacie   etc.   marchioque    Brand en- 

burgensis,   Fideli   suo  viro    magnifico    domino   Johanni  comiti  Wegle 

ct  Modrussie  ac  regnorum  noslrorum  Dalmacie,  Croacie  et  Sclauonie 

bano   vel   eius   vicegerenti,  salutem   et    graciam.  Cum   nos    quasdam 

duas  posscssiones  nostras  Petrowyna  et  Hrasthya  vocatas  in  comitaiu 

zagrabiensi    habitas,    alias    ad    casirum    nostrum  Selyn,    alio  nomine 

Chychan  vocatum,  pertinentes,  easdem  a  prefato  castro  eximentes  ex 

raanibus  nostris  regiis,  nove  nostre  donacionis  titulo  ac  omni  co  jure 

quo   nostre   rite  incumbunt  coUacioni,  cum  universis  juribus  ipsarum 

ac  utililatibus   et  quibuslibet    proventibus  nostre  maiestati  provenire 

debenlibus,  lidelibus  nostris  judici,  juratis  ac  universis  civibus  civiiatis 

nostre   montis  Grecensis  de  Zagrabia   pro  ipsorum  lidelibus  serviciis 

jure  perpetuo  coniulerimus ,  ideo  fidelitati  vestre  fir  miter  precipiendo 

mandamus,    quatenus   prefatos   cives   nostros  ac  eorum  jobagiones  in 

predictis  possessionibus  commorantes  in  duUo  impedire  et  aggravare, 

nee  aliquas  soluciones  ab  ipsis  recipere,  sed  eosdem  adinstar  ceterarum 

possessionum  eoiumdem   de  dominio  eanim  manus  vestras  trahendo, 

ac  contra    quoslibet    indempnes    ac    illesos    protegere,   conservare  et 

manutenere  debeatis  maiestatis  nostre  in  persona,  aliud  non  faciuri;  et 

hoc  idem  injungimus  futuris  banis  et  vicebanis,  dantes  ipsis  similibus 

sub  preceptis.   Datum  Bude   in    testo  beatorum  Simonis  et  Jude  apo- 

stolorum.     Anno   domini    millesimo    tercentesimo    nonagcsimo    lercio. 

Quarte  quidem  earumdem,  videlicet  sepefati  capituli   ecclesie   zagrabi- 

ensis  Uttere  privilegialis,  sigillo  eiusdem  in  pendenti  communite,  tenor 

talis  est:  Capitulum  ecclesie  zagrabiensis.    Omnibus  Christi  fidelibus, 

presentlbus    pariter  et  futuris,  presencium  noticiam  habituris,  salutem 

in  salutis   largitore,    Ad   universgrum    noticiam  haram  serie  volumus 

pervenire,    quod   viri  nobiles  castrenses   campi  zagrabicnsis,  Andreas 

i^idelicet  filius  Jelk,  sua,  Valentini,  Nicolai,  Simonis,  Andree^  Anlhonii 

et    Thome   filiorum    suorum,    necnon    Petrus,    filius    Georgii,  similiter 

sua,  Valentini  et  Pauli  filiomm  eiusdem  in  personis,  onus  et  gravamen 

coruradem  filiorum  ipsorum  ipsi  Andreas  et  Petrus,  si  infrascriptis  tem- 

poris  in  processu  contraire  aui  aliquovisraodo  eadem  retractari  vellent 

atque  nitereiUur,   sponte  in  se   assumpmentes,    item  Mathe,  Ulius  Mi* 

chaelis  el  Johannes  filius  predict!  Georgii  modo  siraili  in  sua,  ac  al- 

terius   Georgii,   Adrian! ,    Anthonii   et  Luce  natorum  suorum  personis, 

onus  et  gravamen  coruradem  filiorum  ipsorum  ipsi  Andreas  et  Petrus  si 

infrascriplis  etc.  coram  nobis  personaliter  constituti,  dixeruat  ^x  ^^^5S5&^ 

confess!  sunt  ipsorum  oraculo  vi%^e  vocis  in  hunc  moduir%*.    ci^^a^  Nns^*^ 

tempore  quo  providi  viri  communitas    et  ci^^:^  evsW^AX^    w^cs^s?^^ 


440 


Dm.  34S'  —  ^^*  ^4^7 


censis  villara  seu  possessionem  regalem  Petrowjma  vocatam,  in  dido 
campo  zagrabiensi  sitam  et  habitam,  cum  omnibus  eiusdem  utililatibus 
et  pertinenciis  ex  generosa  donacione  serenissimi  principis  ct  domini, 
domini  Sigismundi  dei  gracia  illuslrissimi  regis  Hungarie,  Dalmacie, 
Croacie  etc.  ac  marcbionis  Brand emburgensis  etc,  domini  nostri  na- 
luralis,  ipsis  communitati  et  civibus  antedictis  perpeluo  facta,  iuxta 
regni  consvetudinem  occupare  et  ipsos  in  eandem  statu  ere  fecissent 
et  procurassent,  ne  quandam  possessionem  predictorum  nobilium  ca- 
strensium  Sylakowina  appellatam,  inter  possesiones  Petro\iTJiara  an- 
tedictam  et  Kosthanewecr  nuncupatam,  filiorum  Michaelis  dicti  Wythez 
ioxta  fluvium  Buna  vocatum,  babitam  et  existentem,  ipsos  jure  heredi- 
tario  conlingenlem,  ad  sepediciam  Pelrowynam  occupare  aut  quovis- 
modo  ipsis  appropriare  voluissent  .  .  et  eosdem  probibuissent,  consi- 
derantes  tamen  et  animo  revolventes  ipsi  nobiles  quod  semper  et  ab 
antiquo  sub  cautella  ei  proteccione  prefatonim  civium  fuissent  et  es- 
sent  de  presenti  et  in  .  ,  .  ,  futnro  ab  eisdem  civibus  tuicronem  ct 
proteccionem  habere  sperarent  et  sperant,  et  ut  cum  eisdem  commu- 
nitate  et  civibus  ac  eorum  heredibus  mutua  ct  sincera  dileccionc  in 
posterum  valerent  congaudere  nobiles  et  filiorum  (sic)  anlelatorum  in 
recompensacionem  huiusmodi,  prenominatam  possessionem  Silakowyna 
nuncupatam,  cum  universis  (usibus)  et  fructuositatibus  scilicet  terris 
arrabilibus,  pratis,  silvis,  nemoribus,  aquis  et  aquarum  decursibus 
et  aliis  quibusvis  pertinenciis  in  facie  eiusdem  possessionis  babitis 
et  ad  eandem  spectantibus,  dictis  civibus  et  eorum  heredibus  per- 
petuo  et  irrevocabi liter  dedissent,  donassent  ct  resignassent,  immo 
dederunt,  donarunt  atque  resignarunt  coram  nobis,  nullum  jus,  nul- 
lamve  proprietatem  dominii  pro  se  et  ipsorum  heredibus  in  eadem 
possessione  de  cetero  reservantes,  dantes  et  concedentes  dictis  civibus 
disponendi,  ordinandi  sive  ad  ipsam  possessionem  dictorum  civium 
Petrowyna  aplicandi,  annectendi  vel  aproporciandi  aut  quovis  alio 
modo  de  eadem  faciendi  pro  libito  eorum  liberam  et  securam  facul- 
tatem;  litteras  vero  prohibicionales,  protestacionales,  sen  quascumque 
causales,  quas  tempora  usque  modcma  contra  dictos  cives  emanare 
procurassent  omnino  et  in  toto  revocantes,  litteras  autem  privilegiales 
seu  instrumenta  privilegialia,  que  et  qualia  super  dictam  possessionem 
Sylakowyna  haberent,  quibus  median tibus  ipsam  possessionem  dicti 
nobiles  et  ipsorum  proximi  habuissent  et  hucusque  possedissent,  contra 
ct  adversus  communitatera  et  cives  dumtaxat  et  per  omnia  cassassent 
et  nichilassent,  immo  cassaruni  et  anichilarunt,  necnon  in  judicio  ct 
extra  judicium  cuilibet  ipsas  presentati  nocitura  pariter  et  viribus 
caritura  reddidissent  et  red  d  id erunt  nostri  in  presencia;  assumpmemcs 


tiichilommus  nobiles  memoraii  ipsos  cives  ac  eorum  heredes  ab  om- 
nibus qoibuslibet  et  signanier  ab  ipaorum  proximis  et  generadone,  si 
qui  eosdem  cives  vel  eorum  heredes  racione  et  pretexts  dicle  pos- 
sessionis  Sylakowyna  impedire  et  ioquielare  modo  aliquali  quovis  tem- 
poris  in  processu  volentes  expedire  propriis  ipsonim  laboribus  et  ex- 
pensis,  ad  quod  se  coram  nobis  sponte  obligarunt  nobiles  castrenscs 
sepe  allegati.  In  quorum  omnium  et  singulorum  testimonium,  Ermi* 
tatemque  perpeluam  litteras  nostras  privDegiales  cum  appensione 
nostri  sigilli  eisdem  dvibus  ad  cautelam  duximus  concedendas^  Datum 
feria  tercia  proxima  post  octavas  fcsti  beatorum  Phillipi  et  Jacobi 
aposlolorum.  Anno  domini  millesimo  trecentesimo  nonagesimo  quarto, 
Quinta  vero  ipsarum  eiusdem  capituli  zagrabiensis  littera  reambyla- 
toria,  feria  qointa  proxima  post  festum  sancte  Trinitatis  anno  gracie 
millesimo  trecentesimo  nonagesimo  quinto  privilegialiter  suborta,  sigiUo 
eiusdem  in  pendenti  vallata,  explicabat,  quod  cum  idem  capitulum 
receptis  litteris  sercnissimi  et  incliti  principis  domini  Sigismundi  regis 
reambulatoriis  simUl  et  citatoriis,  maiori  eiusdem  sigillo  consignatis, 
pro  parte  providorum  et  circumspectorum  judicis,  juratorum  ac  tocius 
cotnmunltatis  civitatis  mentis  Grecensis  civium  dicto  capitulo  zagra- 
biensi  directis  et  juxta  mandatum  ipsius  domini  Sigismundi  regis  in 
eisdem  litteris  expressum,  dicto  capitulo  iniunctum,  unacum  Slephano, 
filio  Chemk  de  Koznycha,  homine  dicti  domini  regis  in  prescriptis 
litteris  eiusdem  inter  alios  homines  regios  nominaliter  inserto  et  con- 
scripto,  ipsorum  hominem  videlicet  honorabilem  et  discretum  virum 
dominum  Johannem  Lanceloti,  socium  et  concanonicum  eorum,  ad  in- 
frascriptam  possessionariam  reambulaclonem  et  metarum  erreccionem 
possessionariam  prefatorum  judicis,  Juratorum  et  civium  dicte  civitatis 
Petrowyna  ac  Sylakowyna  vocatarum,  in  campo  zagrabiensi  ultra  tlu- 
vium  Zawe  habitarum  et  existencium  faciendas,  pro  eorum  testimonio 
duxissent  destinandos.  Qui  tandem  exinde  ad  idem  capitulum  rede- 
untes  et  per  eosdem  diligenter  requisiti,  eisdem  concorditer  et  ipsorum 
pari  et  unanimi  voto  retulisseot  isto  modo,  quod  ipsi  feria  sexta 
proxima  ante  festum  sancte  et  individue  Trinitatis  in  dicto  anno  pre- 
teritym  ad  facies  predictarum  possessionum  ipsorum  civium  Petrowyna 
et  Sylakowyna  appellatarum  simul  et  invicem  procedendo  accessisscot, 
et  prius  earumdem  possessionum  vicinis  et  commetaneis,  litteris  in 
eisdem  nominatis,  iliac  convocatis  et  presentibus,  primo  ipsam  posses- 
sionem Petrowyna  per  suas  veteres  et  antiquas  metas  prout  per  rc^ 
giam  maiestatem  semper  et  ab  antiquo  tenta  fuisse  et  possessa  asse- 
rebantur,  tandem  ipsam  possessionem  seu  terram  Sylakowyna  per 
suas  veras  metas  reambuiantes,  novis  m^tis  et  signis  metalibus,  litteris 


44^ 


Doc.  J4S*  —  An.  ^4^7^ 


in  cisdem  clare  con^criptis  et  specificatis  consignassent  ei  easdem 
sub  una  et  eadem  inclusione  metarum  cum  amctls  suis  utilttatibus 
ct  pertinenciis  quibuslibct  memoratis  civibus  dvitalis  monlLs  Gre- 
censis  in  perpetuum  statuissent  et  reliquissent.  Sexia  namque  ear  urn, 
similiter  ipsius  capituli,  super  reambulacione  ei  mctarum  ercctione 
diciarum  possessionum  Petrowyna  et  Sylakowyna  sed  et  statucione 
earumdem  ipsis  civibus  factas  privilegialiter  edita,  similem  sensum  per 
omnia  continebat  Septima  siquidem  et  ultima  ipsarum  eiusdem  capi- 
tuli za^irabiensis  littera  reambulatoria,  feria  quinta  proxima  post  pre- 
dictum  festum  sancte  Trinitalis  in  anno  domini  milleslmo  trecente- 
simo  nonagesimo  quinto  privilegialiler  edita  decantabat,  quod  cum 
idem  capitulum  reccptis  litteris  reambulatoriis  simul  et  citatoriis  se- 
renissimi  principis  et  dorotni,  domini  Sigismundi  dei  gracia  regis 
illustrissimi  Hungarie,  sigillo  eiusdem  maiori  consignatis,  pro  pane 
providorum  et  circumspectorum  virorum  judicis  el  juratorum,  necnon 
tocius  communitatis  civitatis  montis  Grecensis  eidem  capitalo  directis 
et  juxta  preceptum  ipsius  domini  regis  eidem  capituio  iniunctum 
unacum  Stephano,  filio  Cherenk  de  Koznycha,  homine  dicti  domini 
Sigismundi  regis  in  premissis  regiis  litteris  inter  alios  homines  regios» 
nominatim  conscripto,  hominem  dicti  capituli,  videlicet  honorabilem 
virum  dominum  Johannem  Lanceloti,  socium  et  concanonicum  ipsius 
capituli,  ad  infrascriptas  reambulacionem  et  metarum  ereccionem  pos- 
sessionis  prefatorum  judicis,  juratorura  civium  dicle  civitatis  Hrasibya 
vocaie,  in  campo  zagrabiensi  ultra  lluvium  Zawe  habite  et  existentis, 
faciendas,  pro  testimonio  ipsius  capituli  duxissent  destinandum^  qui 
tandem  exinde  ad  idem  capitulum  reversi  et  per  idem  capitulum 
diligenter  requisiti  eidem  concorditer  retulissent  tali  modo:  quod  con- 
vocatis  inibi  universis  eiusdem  possessionis  Hrasthya  vicinis  et  commeta- 
ncis  ac  presentibus,  eandem  per  suas  veras  veleres  et  antiquas  metas^ 
prout  per  regiam  maiesiatem  semper  et  ab  aniiquo  lenta  fuisset,  reambu- 
lantes,  novisque  metis  et  signis  metalibus  litteris  in  eisdem  expressatis  et 
clare  specificatis,  consignantes,  cum  cunclis  utilitatibus  et  pertinenctis 
quibuslibet  memoratis  judici,  juratis  et  civibus  dicte  civitatis  montis  Gre- 
censis reliquissent  pcrpeiuo  possidendam  nullo  contradictore  apparente. 
Quibus  presentaiis,  antefatus  magister  Dcnedictus  procurator  dicti  da- 
mmi  nostii  regis,  in  persona  eiusdem  prescriptas  litteras  et  litteralia 
instrumenU  per  anlelatum  Johannem  Henuyngh  modo  premisso  ex- 
hibere  assumpta ,  exhiberi  postulavit  per  eundem  coram  nobis  nuo 
audiio  antefatus  Johannes  de  Orefaowc2  procurator  annotati  . 
Johannis  Mennyngh  in  persona  eiusdem  in  nostram  exurgens  preseaciam 
et  pro    prescriptis   exhiberc   assumplis   litteris   et    litteraiibus  ixutru- 


Do€,  J4S'  —  ^^*  H^' 


443 


mentis,  quasdam  duas  litlera^  prelibati  domini  Sigismundi  regis  no- 
strum jiidiciarium  produxit  in  conspectom.  Quarum  prima  anno  gracie 
millesimo  quadringentesimo  sexto,  quarto  kalendas  februarii,  regni 
aiitem  sui  anno  declmo  octavo  privilegialiter  edita,  maiori  duppltcique 
et  autentico  sigillo  eiusdem  in  pendenti  vallata  exprimebat,  quod 
idem  dominus  Sigismundus  rex  prelatorum,  baronum  et  pociorum 
regni  sui  procerum  communicato  consilio  et  sana  deliberacione  exindc 
subseojta  id  statuendo  decrevisset  et  ubiqye  in  regno  suo  fecisset 
publice  proclamari,  ut  universe  litterc  excellentissimi  principis  condam 
domini  Lodouici  regis,  patris  et  soceri  sui,  sub  ipsius  secreto  sigillo 
suo  lanlumraodo  ac  serenissimarom  principum  dominarom  Elizabeth 
matris  et  Marie  conthoralis,  reginarum  dicti  regni  tlungarie,  suorum 
carissimorum  felicium  recordacionum  necnon  eiusdem  condam  Sigis- 
mundi regis  tam  maioribus  quam  minoribus  super  factis  quibuscumque 
et  presertim  possessionariis  .  .  ,  .  .  personis  dignitate  quavis  et  con- 
dicione  fungeniibus^  ecclesiasticis  utputa  et  secularibus  pro  tollendo 
omni  dubio,  removendo  scandalo  et  ad  evitanda  muUa  atque  varia, 
que  propter  sigillorum  ipsorum  dominorum  regum  depcrdicionem 
eiusdemque  domini  Sigismundi  regis  tarn  minoris  quam  maioris  .  .  , 

...  ex   causis  el   racionibus    legittimis presertim    pos- 

sessionaria  dampna,  gravia  et  periculosa  detrimenta  hactenus  evenire 
potuissent,  a  festo  beati  Georgii  martiris  tunc  proxime  pretcrilo  usque 
ad  festum  eiusdem  primilus  eotunc  futurum  sub  pena  revocacionis^ 
anullacionis  et  cassacionis  huiusmodi  litterarum  non  producendartim 
per  ipsum  dominum   Sigismundum    regem  vidende,  approbande,  exa- 

minaude  .  ,  ,  .  , sue   claritalis   exhiberi   deberent  conspeclui 

et  presentari.  Tandem  vir  strennus  condam  Nicolaus  Totb,  dictus 
de  Zomzedvar,  sua  et  honorabilis  viri  domini  Christophori  preposid, 
uterini,  ac  Jobannis  filii  condam  magistri  Laurencii  similiter  Totb 
fratruelis,  fratnim  suoium  in  personis,  sue  maiestatis  veniens  in  con- 
spectum,  exhibuisset  eidem  condam  domino  Sigismundo  regi  quasdam 
duas  litteras,  unam  videlicet  suam  paten  tern,  priori  maiori  autentico 
sigillo  suo  predicto  alias,  ut  prefertur,  ex  causis  legittimis  confracto,  a 
tergo  consignatam  super  donacione,  perhempoali  collacionc  eiusdem 
possessionis  Petrowyna,  alio  nomine  Zenth-Pether  vocate,  quam  alias 
ad  castrum  suum  regale  Selyn  vocatum  in  comitatu  zagrabiensi  situ- 
atum  peninuisse,  per  ipsumque  Sigismundum  regem  ab  eodem  castro 
separata  et  fidelibus  suis  civibus  civttatis  montis  Grecensis  de  Zagrabia 
donata  ac  tandem  rursum  ad  idem  castrum  reannecta  sen  reapUcata 
fore  dinoscebatur :  et  aliam  honorabilis  capituli  ecclesie  zagrabiensis 
super    legittima   eiusdem   possessionis  statucione  pro  prefato  condam 


444 


Do€,  34S.  —  An.  1487. 


magistro  Laurendo,  necnon  ipsis  Nicolao  et  Cristoforo  preposito  rite 
factis  confectas,  tenoris  subsequentis,  supplicans  eidera  Sigisraundo  regi 
exinde  nominibus  quibus  supra  humiliter  et  devote,  ui  easdem  ralas, 
gratas  et  acceptas  babendo,  suisque  litieris  privilegialibus  sub  premisso 
inaiori  novo  dupplici  aulhenticoque  sigillo  suo  verbotenus  inseri  fa- 
ciendo,  pro  ipsis  scilicet  Nicolao,  Christoforo  et  Johanne,  eorumdemque 
Johanais  et  Nicolai  heredibus  innovando,  perpeluo  vallituras  dignareiur 
confirmare.  Quarura  una  scilicet  Itttera  ipsius  domini  Sigismundi  regis 
Httera  donacionalis,  Strigonii  die  dominico  proximo  post  festum  beati 
Barnabe  apostoli,  anno  domini  millesimo  trecentesimo  nonagesimo  nooo 
confecta  exprimebat,  quod  quamquam  idem  dominus  Sigismundus 
rex,  alias  ad  importunas  preces  lidelium  suorum  judicrs,  juratonim 
el  civium  civitatis  sue  montis  Grecensis  quandam  villam  seu  posses- 
stonem  Petrowyna  alias  ^cnth-Pether  vocatam,  que  tunc  ad  castrum 
suum  regale  Sclyn  vocatum  in  dicto  comitatu  zagrabiensi  situatum 
pertinebat,  ab  eodem  castro  suo  separando  eisdem  civibus  et  populis 
8uis  dicte  civitatis  sue  montis  Grecensis  cum  omnibus  suis  utilitatibus 
et  pertinenciis  vigore  aliaruro  litterarum  suarum  jure  perhempnali 
dinoscebaiur  contulisse.  Tamen  quia  idem  dominus  Sigismundus  rex 
dudum  predictum  castrum  Selyn  vocatum,  ad  quod  predicta  possessio 
Pelrowyna  alias  2enth  Pether  dicta  pertinere  dinoscebaiur,  prefatis 
magistris  Laurencio  et  Nicolao,  necnon  domino  Christoforo  preposito, 
filiis  condam  Nicolai  dicli  Toth  de  Zomzedwar,  pro  multifariis  et 
meritoriis  serviciis  eorumdem  magislrorum  Laurencii  et  Nicolai,  me- 
diantibus  aliis  Utteris  suis  superiode  confeclis,  nove  sue  donacionts 
titulo  cum  omnibus  duis  pertinenciis  et  utilitatibus  pleno  jure  in  per- 
petuum  meminisset  et  retulisset  dedisse  et  donasse,  et  presertim  ai- 
tendens  et  prepondcrans,  quod  predicta  separacio  dicte  possessionis 
ab  eodem  castro  facta  notabile  preiudicium  eisdem  magistris  Laurencio 
et  Nicolao  et  Christoforo  generaret,  ideoque  idem  dominus  Sigismundus 
rex  matura  superinde  prebabita  deliberacione,  sano  eciam  ad  id  pre- 
latorum  et  baronum  suorum  accedentc  consilio,  pretatam  donacionem 
predictts  civibus  et  populis  suis  montis  Grecensis  per  ipsum  factam 
ac  litteras  superinde  confectas  et  omnia  exinde  secuta  ex  causis  ct 
racionibus  ad  id  animum  suum  moventibus  cassandas,  revocandas. 
annullandas  ac  imtas  et  innanes  decemendo,  prefatis  civibus  et  populis 
suis acsuccessoribus  eorumdem,  perpetuum  silencium  imponendo,  candem 
possessionem  Petrowyna  alias  Zenth-Pether  appellatam,  suis  regiis 
manibus,  sueque  disposicioni  reanneciens  et  incorporans,  conslderatis 
fideliiatibus  et  fidelium  obsequiorum  laude  dignis  mcrilis  prefilc 
magistrorum   Laurencii,   Nicolai  et   Christofori*  filionim  Nicolai  ut^,. 


Do€,  345.  —  An,  1487, 


445 


Toth  de  Zorazedwar  per  ipsos  ipso  domino  Sigismundo  regi  et  sacro 
suo  regio  dyaderaati  in  variis  et  validis  emsdem  regni  sui  expedici- 
onibus  prosperis  utpote  et  adversis  cum  sumpmo  diligencie  studio 
ipsiu5  participibus  solicite  exhibitis  et  impensis,  pro  quibus  oon  im- 
merito  congniebat  ipsos  regio  liberal  iter  antedicto  prevejiire  et  am- 
pliori  regalis  prerogative  raunificencia  premiare ;  ideo  idem  dominus 
Sigismundus  rex  prefatam  possessionem  Petrowyna  alias  Zent-Peiher 
vocatam  simul  cum  omnibus  suis  utilitatibus  et  pertinenciis  universis 
ab  eadem  civitate  sua  montis  Grecensis  et  ab  omni  jurisdiccione 
civium  et  populorum  de  eadem  separando,  rursum  ad  predictum  ca- 
strum  Selyn  nuncupatum,  ad  quod  eciam  prius  dicta  villa  pertinebat 
reannectens,  retiplicans»  conjungens  et  recorporans,  eandem  cum  inte- 
gritaie  suarum  pcrtinenciarum  sob  suis  veris  metis  et  antiquis,  quibus 
eadem  hactenus  possessa,  habiia  et  tenta  fuisset,  memoratis  magistris 
Laurencio,  Nicolao  et  Cbristoforo,  eorumdemque  magistrorum  Lau- 
rencii  et  Nicolai  dumtaxat  heredibus  et  posterttatibus  universis  de 
suis  regiis  maaibus  00 ve  sue  donacionis  titulo  et  omni  eo  jure,  quo 
prelibata  possessio  sue  rite  incumbisset  collacioni  dedisset,  donasset 
et  in  evum  contullisset  per  ipsos  et  heredes  ac  successores  eorum 
universos  perpetuo  et  irrevocabiliter  possidendam^  tenendam  pariler  et 
habendam,  salvo  jure  alieno.  Altera  autem  ipsarum,  scilicet  dicti  capi- 
tuli  ecclesie  zagrabiensis,  littera  superinde  statutoria  tercio  die  festi 
beatorum  Petri  et  Pauli  apostolorum  in  dicto  anno  doraini  millesirao 
irecentesimo  nooagesinio  nono  edita,  denotabat,  quod  Iwan,  iiiius  Iwan 
de  Brezowycza,  regius,  et  honorabilis  vir  dominus  Johannes  archidia- 
conus  cathedralis,  canonicus  dicte  ecclesie  zagrabiensis  dicli  capituli 
eiusdem  ecclesie,  homines,  ad  regium  Jitteratorium  mandatuni  trans- 
missi,  quod  ipsi  in  fcsto  Dativitatis  beati  Johannis  baptiste,  tunc  pro- 
xime  preterito,  ad  faciem  prescripte  possessionis  Petrowyna  alias 
Zenth-Peiher  vocaic  vicinis  et  commetaneis  eiusdem  universis  inibi 
legiltime  convocaiis  et  presentibus  accedentes,  eandem  cum  cunctis 
suis  utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibel  prelibatis  magislris  Lau- 
rencio et  Nicolao,  necnon  domino  Christoforo  preposito  statuissent 
perpetuo  possidendam,  nullo  penitus  contradictore  apparente,  Quas- 
quidem  duas  litteras  donacionales  scilicet  et  statutorias,  tandem  idem 
condam  dominus  Sigismundus  rex  requirentibus  et  exigentibus  fide- 
libus  serviciis  sepefatorum  Laurencii  et  Nicolai,  necnon  Christofori 
prepositi,  eisdem,  seriebus  prescriptarura  litterarum  suarum  conlirma- 
cionalium  oovi  dupplicis  et  autentici  siglLU  sui  appensionc  communi- 
tarum  innovando  perpetuo  valituras  confirmassset.  Quarumquidem  lit- 
terarum  per   procuratores   parcium  predictaxum  coram  nobis  modo 


446 


^^^.  345'  —  ^-  H^' 


premisso  productarum  exhibicionibus  factU,  continenciisque  eanimdem 
per  omnia  suo  ordine  expositis,  perlectis  et  sane  intellectis,  idem  pro- 
curator parcium  ipsis  partibus  per  nos  in  premUsis  judicium  et  ju- 
sticiam,  finalemque  deliberacionem  pecierunt  elargiri.  Sane  licet  pre- 
libatus  condam  domtnus  Sigismundus  rex  in  preallegato  anno  gracie 
millesimo  trccentesimo  octuagesimo  septimo,  prout  per  pieiaclas  lit- 
leias  eiusdem  informabaraur,  antelalas  possessiones  Peirowyna,  Hrasttiya 
cum  earuradem  utilitatibus  a  prenominaio  castro  suo  Selyn  separasse 
et  sequestrasse,  memoratis  civibus  et  hospiiibus  civitatis  montis  Gre- 
censis  in  perpcluum  donasse  et  contulisse  prescripta  statucione  legit- 
titna  subsecutai  expost  eciam  in  pretitulato  anno  verbi  incamati  mil- 
lesimo trccentesimo  nonagesimo  quarto,  prenominati  nobiles  castrenses 
campi  zagrabicnsis  Andreas,  scilicet  filius  Jelk,  necnon  Petrus,  filius 
Georgii,  in  eorum  ac  aliorum  fralrum  et  Qliorum  suonim  personis 
predictam  terram  seu  possessionem  eorum  Sylakowyna  appellalanj, 
inter  possessiones  Petrowynam  antedictam  et  Kosthanewecz  nuncu- 
paiam,  habitam  et  existentem,  ipsos  jure  hereditario  contingentem,  an- 
notatis  civibus  civitatis  montis  Grecensis,  racionibus  litteris  in  eisdem 
specificatis,  dedisse  et  contullisse;  tandem  vero  in  prescripto  anno  sa- 
iutis  millesimo  trccentesimo  nonagesimo  quinto,  regius  et  dicti  capituU 
zagrabiensis  homines  ad  litteratorium  mandatum  prelibati  domini 
Sigismundi  regis  iransmissi,  prelitulatam  possessionem  Peirowyna  ac 
terram  seu  possessionem  Sylakowyna  coniunctim  sub  una  et  in  eadem 
indusionc  metarum,  separatim  a  pretacta  possessione  Hraztbya,  per 
suas  veras  metas  reambulantes,  memoratis  civibus  montis  Grecensis 
perpeiuo  possidendam  nemine  contradicente  statuerunt  et  in  eodem 
anno  iamfatam  possessionem  Hrazthya  per  suas  metas  distinclim  a 
predicta  possessione  Petrowyna  similiter  reambulante^,  eisdem  civibus 
staluenini  modo  simili  perpetuo  possidendam.  Tamen  expost  videlicet 
in  pretitulato  anno  gracie  millesimo  trccentesimo  nonagesimo  nono 
sepescripto,  possessionem  Petrowyna  ac  dicta raZenth-Pet her  nominaiam 
sub  metis  et  terminis,  quibus  eadem  per  scpefatos  cives  montis  Gre- 
censis tenta  fuisset  et  posscssa,  ab  eisdem  civibus  civitatis  montis  Gre- 
censis auferens  et  alicnans  et  de  omni  jurisdiccione  eiusdem  posses- 
sionis  Petrowyna  eisdem  civibus  per  perpetuum  silencium  iraponens 
ad  prescriptumqup  castrum  Selyn  reannectenf  el  i^eincorporans  cum 
cunctis  eiusdem  utilitatibus  quibuslibet  sub  eisdem  metis  el  terminis, 
quibus  eadem  per  eosdem  cives  tenta  fuisset  et  possessa,  prenominatis 
Laurencio,  Nicolao  et  Christoforo  Toth  donasse  et  conlnllisc,  et  nichi* 
lominus  eadem,  ut  pretactum  est,  per  regium  et  dicti  capttuU  homines 
juxta  huius  regni  consvetudinem  eisdem  Laurencio,  Nicolao  et  Chri- 


Do€.  345'  —  *^^'  ^4^7' 


447 


sloforo,  pretacia  possessione  Hrazthya  eisdera  civibus  salva  remanente, 
nullo  contradicente  legittiine  statu ta  extitisse  reperiebatur  manifeste» 
et  ob  hoc  sepetacta  possessio  Pelrowyna  simul  cum  terra  seu  posses- 
sione Sylakowyna  appelata  ac  aliis  utilitatibus  et  pertinenciis  qui- 
buslibet  eo  quod  eandem  terra m  seu  possessionem  Sylakowyna  ipsi 
cives  moQtis  Grecensis  metis  dicte  possessionis  Petrowyna  includentes 
easdem  sub  una  et  eadem  inclusione  metarura  remisissent  et  posse- 
dissent,  prelibatus  quoque  condam  dominus  Sigismundys  rex  ipsam 
possessionem  Petrowyna  simul  cura  cunctis  suis  pertinenciis  sub  eisdem 
metis  et  terminis,  qui  by  s  eadem  per  prediclos  cives  tenta  fuisset  et 
possessa  ab  eisdem  civibus  montis  Grecensis  auferens,  niemoratis 
Laorencio,  Nicolao  et  Chiistoforo  Totb  contullisse  dinoscebatur,  ante- 
lato  Johanne  Ilennyngh  tamqoam  successori  et  heredi  ipsoriim  Lau- 
rencii  et  Nicolai  Toth  in  perpetuum  relinqui  et  judicari,  memorata 
autem  possessio  Hrazthya  vocata  mode  simili  cum  cunctis  utilitatibus 
et  pertinenciis  quibuslibet  ex  collacione  perhenoali  sepefati  condam 
domini  Sigismundi  regis  per  eundem  dictis  civibus  civitatis  montis 
Grecensis  anno  premisso  facta  similiter  adjudicari  el  slatui  deberi  nobis 
ac  reverendts  in  Christo  patribus,  dominis:  Sigismundo  quinqueeccle- 
siensi,  Nicolao  wachiensi,  Johanne  chanadieasi,  Nicolao  electo  tinini- 
ensi,  ecclesiarum  episcopis,  Dominicoque  ecclesie  albensis  preposito; 
item  magnificis  Aodree  de  Bathor  et  Nicolao  de  Hederwara  conses- 
soribus  noslris  ac  magistris  prothonotario,  ceterisque  regni  nobilibus 
nobiscum  in  examine  ipsius  cause  existentibus  cernebatur.  Pro  eo  eo- 
rumdem  dominorum  prelatorum,  baronam,  magistrorum,  prothonotarii 
ceterorumque  regni  nobilium  quesito  superinde  et  assumpto  consilio 
prematuro,  prelibatam  possessionem  Petrowyna  appellatam  in  pi eal le- 
gato civium  zagrabiensium  (campo)  adiacentem  simul  cum  |)redicta 
terra  seu  possessione  Sylakowyna  vocata  inter  metas  et  terminos  ei- 
usdem  possessionis  Petrowyna  existentem  ac  aliis  cunctis  suis  utilita* 
tibus  et  pertinenciis  quibuslibet,  racionibus  ex  premissis,  sepefato  Jo- 
hanni  flennyngh  ac  eiusdem  heredibus  et  posteritatibus  universis  in 
sempitemum  possidendam  seriebus  aliarum  litterarum  nostrarum  aiju- 
dicatoriarum  exinde  confectarum  perpetuo  possidendam  adjydicamus^ 
et  relinquentes  antetatam  possessionem  Hrazthya  in  eodem  comilatu 
zagrabiensi  sitam  similiter  cura  cunctis  suis  utilitatibus  et  pertinenciis 
quibuslibet  antelatis  civibus  et  hospitibus  sepedicte  civitatis  montis 
Grecensis  eorumdemque  cunctis  heredibus  et  posteritatibus  universis 
modo  similiter  in  perpetuum  adjudicantes  ac  eisdem  modo  subscripio 
statuidebere  decementes  et  commitentes,  vestram  amiciciam  pre?entibus 
petimus  diligenter»  quatenus  vestrum  mittatis  homioem  pro  testimonio 


44B  Doc,  346,  —  An,  148^, 

fidSd^^m;  qtt6  presente  magister  Sebastianus  de  Korothna  vel  Fran- 
ciscus  de  Marocha,  aut  Bartholomeus  de  Kaplath,  sin  Benedictus  de 
Thi^,  sive  Emericus  de  Lancz,  curie  regie  notarius,  aliis  absentibus, 
homo  noster,  ad  faciem  sepetacte  possessionis  Hrazthya  appellate  in 
preallegato  comitatu  zagrabiensi  adiacentis,  vicinis  et  commetaneis 
suis  universis  inlbi  legittime  convocatis  et  presentibus,  eandem  cum 
cunbtis  suis  utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet  memoratis  civibus 
et  hospitibus  sepedicte  civitatis  mentis  Grecensis,  eorumdemque  here- 
dibus  et  posteritatibus  universis  jure  ipsis  ex  premissis  incumbente 
statuat  et  committal  in  sempiternum  possidendam,  tenendam'  pariter 
et  habendam,  contradiccione  prelibati  Johannis  Hennyngh  et  alionim 
quommlibet  non  obstante,  et  post  hec  huiusmodi  possessionarie  sta- 
tucionis  seriem,  ut  fuerit  expediens,  ad  octavas  festi  bead  Georgii 
martins,  nunc  venturas,  nobis  aut  huius  regni  Hungarie  palatino  ami- 
cabiliter  rescribatis.  Datum  Bude  sexagesimo  die  octavarum  festi  beati 
Micbaelis  archangeli,  predictarum.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  octuagesimo  septimo. 

(A  tergo).  Amicis  suis  reverendis,  capitulo  ecclesie  zagrabiensis. 
Pro  circumspectis  judice,  juratis,  ceterisque  civibus  et  incolis  civitatis 
montis  Grecensis  super  quadam  possessionaria  statucione  per  nostrum 
et  vestrum  homines  modo  infrascripto  fienda,  memorialis,  cuius  series 
ad  octavas  festi  beati  Georgii  martiris  legitime  perdurandi  nobis  aut 
regni  Hungarie  palatino  est  reportanda. 

Originale  in  charta,  exessttm  et  parum  lacerum.  A  tergo  vestigium  sigilli. 
In  archivio  lib.  reg.  civit.  zagrab. 


346. 

Anno  1487,   10.  decembris.  Budae. 

Kraijevec,  Cerje,  Kobiljak  etc,  possessiones,  quas  communitas  civitatis  numtis 
Grecensis  ad  se  vindicavit,  a   regis  judicio  capitulo  zagrabiensi  addicuntur, 

Nos  Vrbanus  electus  et  conlirmatus  ecclesie  agriensis,  thezau- 
rarius  regius  ac  in  causis  in  presencia  palatinali  vertentibus  per  sere- 
nissimum  principem  dominum  Mathiam,  dei  gracia  regem  Hungarie, 
Bohemie  etc.  ducemque  Austrie,  dominum  nostrum  graciosissimum, 
judex  deputatus.  Damns  pro  memoria,  quod  in  congregacione  gene- 
ral! magnificorum  dominorum  condam  Michaelis  Orzag  de  Gwth, 
alias  dicti  regni  Hungarie  palatini  et  judicis  Comanorum  et  comitis 
Stephani  de  Bathor,  judicis  curie  regie,  universitati  nobilium  comitatus 


Dm,  J4j6.  —  Ah.  1487, 


449 


zagrabiensh    feria    tercia    proxima    ante    festum    puriticacionH    beale 
Marie  virginis  in  anno  domini  millesimo  quadriogenlesimo  ocluagesinio 
primo  transacto,  preteritum,  de  speciaU  commissLone  et  mandato  dicti 
domini  nostri  regis  prope  civitalem  zagrabiensera  per  eosdeni  dominos 
Michaelem  palatiniim  et  comitem  Stcphanum  celebrata,    condam    ma- 
gtster  Johannes  Posegay.  alias  director  causarum  prefati  domini  nostri 
regis,  in    persona   eiusdem    de    medio    aliorum    exurgens   proposuerat 
eo  modo:   quQmodo    possessiones    Kralowcr,  Cherye,  Kobylyak,  Swy- 
blyan  et  Narlh  vocate,  omnino  in  dicto  coraitatu  zagtabiensi  existentes 
et  habite,  ad   civilatem  suam   regalem   raontis  Grecensis   pertinerent, 
quas  nunc  honorabile  capitulum  ecclesie  zagrabiensis   teneret   el  con- 
servaret,  qua  rum  detencionis  et  conservacionis   racionera   scire   vellet 
ab  ipse  capitolo  jure  admitiente.   Quo  audito  Gregoiius   Petrotha   de 
Dedynareka,  pro   prefato   capitulo  ecclesie  zagrabiensis  cum  procura- 
toriis  liiteris  eiusdem    in    eorumdem    dotninorum    condam    Michaelis 
palatini    et  comills    Stephani    exurgens    presenciam,    responderat  tali 
modo:    quod   prescripte    possessiones    Kralowcz,   Cherye,    Kobylyak, 
S\^^blya  el  Narth  vocate  eidem  capitulo  zagrabiensi  vigore  efficacium 
litlerarum    et    litleralium    insirumentorum    pertinerent,    quas    et  que 
idem   capitulum   non   ad    tunc,   sed  in    termino  ulterior i  per  eosdcm 
dominos    condam    Michaelem  palatinum    et  comitem  Stephanum  sibi 
dando,  cum  gravamine  consveto,  in  curia  regia  coram  eodem  condam 
domino  Micbaele  palathao  producere  el  exbibere  promptum  fuisset  et 
paratum ;  pro  eo  iidem  domini  Michael  palatinus  et  comes  Stephanus 
hiis  perceptis  judicantes  commiserant  eo  modo,  ut  anlefalum  capiiulum 
ecclesie  zagrabiensis   vel   procurator  eiusdem  legittimns  nniversas  lii- 
teras  et  liiteralia  sua  instrumenia,  si  quas  et   que   in  facto   prescript 
tarum  possessionum  pro  se  haberet  confectas   et  emanata   in   octavis 
festi  beaii    Georgii    martiris»  tunc    Venturis,  in  dicta  curia  regia  cum 
deponendo   judicio    trium   marcarura   coram    prefato  condam  domino 
Michaele  palatino  producere  et  exbibere  deberel   el   teneretur  contra 
actorem  prenotatum,  ut  hiis   visis,   idem   dominus    Michael   palatinus 
judicium  et  jusliciam  facere  valeret  inter  partes  in  premissis  dictante 
juris  equitaie.  Quia  autem  prefatus  procurator  dicti  capiiuli,  in  causam 
altracti,    in    persona    eiusdem    prescriplum  judicium  trium  roarcarum 
eisdem    dorainis    condam    Michaeli    palalino    et    comiti   Stephano  de 
Bathor,  partique  adverse  persolvisset,  ideo  iidem  domini  Michael  pa- 
lalinus    et    comes   Stephanus   ipsum   capitulum    ecclesie   zagrabiensis 
super    solucione    dicti    judicii    quieium    reddidissent    el    expeditum, 
Quibus  tandem  octavis  festi  beati  Georgii  martiris  instantibus,    anle- 
falum capitulum   ecclesie   zagrabiensis   per  anielatum  condam  magi- 

29 


Doc,  J46,  —  AfL  r^Sj, 


strum  Johannem  Posegay,  legittimum  procuratorcm  dicti  domini  nostri 
regis,  in  persona  eiusdem  congruis  diebus  ipsarum  octavarura  coram 
dicto  domino  Michaele   palatine  expectatum,   in    presendam    eiusdem 
non  venissel  neque  misisset,  sc  mediantibus  aliis  litteris  eiusdem  do- 
mini  Michaelis  palatini  judicialibus  exinde  confectis  in  judicio  aggra- 
vari  perrailtentes,  postulans   prefatus    procurator   dicti   domini   nostri 
regis  in  persona  eiusdem,  eidem  ex  parte  memorati  in  causam  attract! 
per  ipsum  condam  dominum  Michaelem  palatinum  in  premissis  juris 
equitalem  elargiri;  et  quia  idem  capitulum   ad  premissa  evocari  de- 
buerat,  pro  eo  prelibatus  condam  dominus  Michael  palalinus  amiciciam 
capituli  ecclesie  chasmensis   litteratorie   pecierat   diligenler,   quatenus 
ipsorum  mitteret  hominem  pro  testimonio  fidedignum»  quo   presente, 
homo  SUU5  palaiinalis,  infra  declarandus,  memoratum  capitulum  ecclesie 
zagrabiensis  prescriptas  Ittteras  et   litteralia  sua  instrumenta  exhibi- 
turum  ac  de  judicio  trium  marcarum   eidem    domino    Michaeli   pala- 
tino  et  parti  adverse  salisfacturum  contra  antelatum  dominum  nostrum 
regem  ad  octayas  festi  beati  Michaelis  archangeli,  tunc  venturas,  eius- 
dem  condam    domini   Michaelis   palatini   evocaret   in   presenciam,   el 
post   hec   ipsius   evocacionis   seriem   cum   nomine  evocati  octavas  ad 
predictas  eidem  domino  Michaeli  palatino  amicabililer  rescriberei  ca- 
pitulum ecclesie  chasmensis  prenotatum,  A  quibusquidem  octavis  festi 
beati  Michaelis  archangeli   prescripta   instrumentalis   exhibiclo   partes 
inter  easdem   seriebus   litterarum  eiusdem  domini   Michaelis  palatini 
prorogatorie  ventillanda   ad    octavas    festi  Epiphaniarum   domini  in 
anno  eiusdem  millesirao   quadringentesimo   octuai^^esimo  secundo  pre- 
teriti  deveniente,    eisdemque   instantibus,   prefatus   magister  Johannes 
Posegay  director  causarum  dicti  domini  nostri  regis  pro  eodcm  domino 
nostro  rege  eiusdem  condam  domini  Michaelis  Orzag  palatini  Teniens 
in  presenciam,  litteras  pretacti  capituli  ecclesie  chasmensis  super  ipsa 
evocacione  reiatorias  eidem  domino  Michaeli  palatino  presentasset,  in 
quibus  per  Paulum  Fynthycz  de  Zenth  Iwan  eiusdem  domini  Michaelis 
palatini  ac  discretum  Benedictum  presbiterum   rectorem   altaris  beati 
Georgii  martiris  dicte  ecclesie  chasmensis  prebendarium,  eiusdem  ca- 
pituli chasmensis,  homines,  feria  quarta,  scilicet  in  festo    decolacionis 
beati  Johannis  baptiste,  tunc  proxime  preterito,    prefatum   capitulum 
ecclesie  zagrabiensis  in  possessione  ipsorum  Popowcz  vocata  per  Francs 
Gerdew   dictum,   jobagionem   eiusdem   in  eadem    commorantera.  pre- 
scriptas litteras  et  litteralia  sua  instrumenla  exhibiturum  ac  de  dicto 
judicio  trium  marcarum  prelibato  domino  Michaeli   palatino  et  parti 
advene   satisfacturum   contra   memoratum   dominum   nostrum  regera 
ad  predictas  octavas  festi  beati  Michaelis  archangeli  eiusdem  domini 


Doc,  J47.  —  An,  i^Sj, 


451 


Michaelis  palaiini  presenciam  legitime  evocatum  fore  coroperissei  ma- 
nifeste.  Ad  quas  quidem  oclavas  festi  beati  Michaelis  archangeli  anno* 
latum  capitutom  ecclesie  zagrabiensis  per  annotatum  magislium  Jo- 
hannem  Posegay,  directorero  causarum  dicti  domini  noslri  regis,  in 
persona  eiusdem  congruis  dtebus  ipsarum  octavamm  coram  ipso  do- 
mino Michaele  palatino  legitime  expectatum,  premissas  litteras  et  lit- 
teraria  sua  lastiumeDta  exhibilurum,  ac  de  dicto  judicio  trium  mar- 
carum  eidem  domino  Michaeli  palalino  et  parii  adverse  satisfaclumm 
in  presentiara  eiusdem  domini  Michaelis  palatini  non  venerat  neque 
miserat,  se  mediantibus  aliis  litteris  eiusdem  condam  domini  Micha- 
elis palatini  judicialibus  exinde  confectis  pro  sua  non  %^enientia  in 
judicio  consveto  et  pro  non  solucione  dicti  judicii  in  dupplo  eiusdem 
aggravari  permittente,  postulans  prefatus  procurator  dicti  domini 
nostri  regis,  actoris^  eidem  ex  parte  memorati  in  causam  attracti  per 
eundem  dominum  Michaelem  palalinum  in  premissis  juris  equilatera 
impertiri  Et  quia  idem  capitulum,  in  causam  attractum,  adhuc  ad 
premissa  in  tribus  foris  comprovincialibus  proclamari  debuerat,  pro 
eo  idem  domsnus  Michael  palatinus  amiciciam  prescripti  capituli 
ecclesie  chasmensis  litteratorie  pelierat  diligenler,  quatenus  ipsorum 
mitteret  hominem  pro  testimonio  fidedignum,  quo  presente  homo  suus 
palatinalis,  infradeclarandus,  memoratum  capitulum  ecclesie  zagrabi- 
ensis prescriptas  litteras  et  litteralia  sua  instrumenta  exhibilurum,  ac- 
de  judiciis  novem  marcarum  ipsi  domino  Michaeli  palatino  et  parti 
adverse  satisfacturum  contra  annotatum  dominum  nostrum  regera,  ac- 
torem,  ad  octavas  festi  beati  Georgii  martiris  tunc  venturas  in  Iribus 
foris  comprovincialibus  publice  et  manifesle  suam  palatinalem  faceret 
proclamari  in  presenciam,  insinuans  ibidem  eidem,  ut  si  veniret,  pre- 
scriptasque  litteras  et  litteralia  sua  instrumenia  exhiberet,  ac  de  dictis 
jndiciis  prefato  domino  Michaeli  palatino  et  parti  adverse  satisfaceret, 
bene  quidem,  alioquin  non  obstante  ipsius  absencia  et  rebelltone,  idem 
dominus  Michael  palatinus  finem  decisurus  et  indilatum  faceret  causa 
in  premissa  prout  dictaret  ordo  juris,  et  post  hec  huiusmodi  trine- 
forensis  proclamacLonis  seriem  cum  nomine  proclamati  octavas  ad 
predicias,  ut  ileret  expediens,  sepefato  domino  Michaeli  palatino  ami- 
cabiliter  rescriberet  capitulum  chasmense  prenotalum,  A  quibusquidem 
octavis  fesli  beati  Georgii  martiris  premissa  instrumentalis  exbibicio 
partes  inter  easdem  sericbus  liiterarum  prefati  domini  Michaelis  pa- 
latini prorogatoriarum  diversimode  ventillaia,  octavas  festi  beati  Mi- 
chaelis archangeli  in  anno  domini  millesimo  quadringentesimo  octua- 
gesimo  tercio  preieriti  celebratas  dilative  attigisset;  ipsis  denique 
octavis  inslantibus  prefatus  magister   Johannes  Posegay   pro   antefato 


45  a  Doc.  346,  —  An.  1487, 


domino  nostro  rege  cum  procuratoriis  litteris  eiusdem  prelibati  con- 
dam  domini  Michaelis  palatini  veaiens  in  ptesentiam,  litteras  annotati 
capituli  ecclesie  chasmensis  super  ipsa  trinaforensi  proclamacione 
rescripcionales,  clause  emanatas,  eidem  domino  Michaeli  palatino 
presentasset ,  in  quibus  per  Balthazar  de  Mykchowcz  palatinalem 
ac  discretum  Gregorium  presbiterum  chori  eiusdem  ecclesie  chasmensis 
prebendarium  eiusdem  capituli  chasmensis,  homines,  prefatum  capi- 
tulum  ecclesie  zagrabiensis,  primo  feria  quinta  proxima  post  festum 
resurrectionis  Domini  tunc  preteriti  in  Chetherthekhel,  secundo,  die 
dominico  immediate  sequenti,  utputa,  in  octava  festi  resurrectionis 
Domini  in  Vgra,  tercio  namque  et  ultimo  feria  secunda  proxima  simi- 
liter immediate  sequenti  in  monte  Grecensi,  in  prefato  comitatu  za- 
grabiensi  existente,  tribus  scilicet  foris  comprovincialibus  post  sese 
celebrari  soliii^  ad  ea,  que  in  dictis  litteris  prefati  domini  Michaelis 
palatini  continentur  responsurum  ac  de  judiciis  novem  marcarum 
eidem  domino  Michaeli  palatino  et  parti  adverse  satisfacturum  contra 
annotatum  dominum  nostrum  regem,  actorem,  publice  et  manifeste  ad 
octavas  festi  beati  Georgii  martiris  in  anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  octuagesimo  secundo,  preteritas,  suam  palatinalem  in 
presenciam  proclamatum  fuisse  comperisset  manifeste.  Quibus  exhi- 
bitis,  prefatoque  magistro  Johanne  Posegay,  legittimo  procuratore  dicli 
domini  nostri  regis,  prescriptas  litteras  et  litteralia  instrumenta  per 
annotatum  in  causam  attractum  exhibere  assumptas  exhiberi,  ac  de 
dictis  judiciis  novem  marcarum  judici  et  parti  adverse  satisfactionera 
impendere  postulante.  Quia  Johannes  de  Orehowcz  pro  jamfato  capi- 
tulo  ecclesie  zagrabiensis  cum  procuratoriis  litteris  eiusdem,  coram 
prefato  domino  Michaele  palatino  astitisset,  tamen  tam  premissam 
instrumentalem  exhibicionem,  quam  eciam  solucionem  dictorum  judi- 
ciorum  per  eundem  dominum  Michaelem  palatinum  in  ulteriorem  ter- 
minum  differri  postulasset,  pro  eo  idem  dominus  Michael  palatinus  ad 
octavas  festi  beati  Georgii  martiris,  tunc  venturas,  duxisset  proro- 
gandam  eo  modo,  ut  tunc  prefatum  capitulum  ecclesie  zagrabiensis 
vel  procurator  eiusdem  legittimus  prescriptam  instrumentalem  exhi- 
bicionem cum  deponendo  judicio  trium  marcarum  coram  ipso  pro- 
ducere  et  exhibere,  dictaque  judicia  cum  dupplo  eorumdem  judici  et 
parti  adverse  persolvere  deberet  et  teneretur.  A  quibusquidem  octavis 
festi  beati  Georgii  martiris  exhibicio  dictorum  litteralium  instrumen- 
torum  simul  cum  dictis  judiciis  partes  inter  easdem  seriebus  littera- 
rum  dicti  condam  domini  Michaelis  palatini  protellata,  ipso  tandem 
e  medio  sublato  ac  spectabili  et  magnifico,  condam  domino  Emerico 
de  Zapolya,   comite   perpetuo   terre   scepwsiensis    in   ipsum  honorem 


ZW,  34.6,  —  Atu  1487. 


453 


palatinalus  sublimato,  eiusdem  exposlquam  eodem  similiter  al)  hac 
luce  decendente,  nobisque  in  causis  in  presencia  sua  palatinali  ver- 
tentibus  per  prefaium  domirjum  noslrura  regera  pro  judice  deputalis^ 
premissa  iast rumen  talis  exMbicio  ulUmatitn  ad  presenles  octavas  festi 
beali  Michaelis  archangeli  nostram  in  presenciam  dilative  devenisset> 
eisdem  denique  octavis  occyrenlibus  magister  Benedictus  de  Borswa 
director  causarum  regaliuin  pro  prefato  domino  noslro  rege  cum  pro- 
curatoriis  litteris  eiusdem,  in  nostra ra  exurgens  presenciam,  vokns 
prescriptas  possessiones  Kralowcz»  Zwyblyan,  Kobylyak,  Cherye  et 
Narth  vocatas,  prefato  domino  regi,  coasequenterqoe  antelatis  civibus 
civitatis  montis  Grecensis  de  jure  pertinentes  fore  declarare,  quasdam 
duas  litteras,  unara  magnifici  condam  domini  Laurentii,  alias  magistri 
tbavemicorum  olim  serenissimi  principis  domini  Lodovici  incliti  regis 
Hungarie,  et  aliam  ipsiiis  capituli  ccclesie  zagrabiensis,  ambas  privi- 
legialiter  ediias,  nostrum  judiciarium  produxit  in  conspectura.  Quanim 
prima,  videlicet  ipsius  domini  Laurentii  magistri  ihavernicomm  littera 
privilegialis  anno  domini  millesirao  trecentesimo  quadragesimo  sexto 
confecta,  sigillo  eiusdem  auttentico  in  pendenti  vallata  inter  cetera 
exprimebat:  quod  cum  olim  prelibatum  capitulum  ecclesie  zagra- 
biensis  judicem  seu  villicum  ac  juratos  cives  et  hospites  de  Grecz 
universes  tam  pro  facto  possessionario,  quam  et  aliis  negociis  inter 
eos  suscitatiSi  liligionario  processu  observaio,  ad  certum  lerrainum  ju- 
ridicum  tunc  regie  raaiestatis  in  presenciam  attrahendos  in  causam, 
ipsaque  causa  contra  el  adversus  ipsos  cives  et  hospites  tam  super 
ipso  facto  possessionario,  quam  eciam  premissis  aliis  negociis  mota  et 
suscitata,  ab  ipsa  regali  presencia  translaia,  tandem  diversorum  ju- 
dicum  ordinariorum  regni  in  presenciis  agitata,  variisque  prorogatio- 
nibus  inter  ipsas  partes  de  termino  in  terminum  protellata,  ultimatim 
prefati  domini  Laurencii  magistri  Ihavemiconim  in  presenciam  deventa 
extitisset,  ipsis  denique  partibus  tandem  in  certo  termino,  litteris  suis 
in  eisdem  specilicato,  in  ligura  judicii  ipsius  domini  Laurentii  ex  parte 
capituli  agentis  magister  Demetrius  archidiaconus  et  magister  Dyo- 
nisius  canonici  ipsius  ecclesie  zagrabiensis,  tam  pro  se  quam  pro 
eodem  toto  capitulo  cum  procuratoriis  litteris  eiusdem,  pro  parte 
aulem  dictorura  civium  et  hospitum  Mykolech  condam  judex  et  Jaxe 
aurifaber,  tunc  cives  jurati  de  Grecz  predicta,  modo  siraili  coram  ipso 
domino  Laurentio  comparendo,  tam  super  premisso  facto  possessio- 
nario,  quam  et  aliis  premissis  negociis  tunc  propositis,  litterisque  in 
eisdem  specificatis,  causantes  et  litigantes,  iidem  cives  et  hospites  pro 
se  et  pro  tota  communitate  diversa  et  perplura  privilegia  ipsonim  in 
conspectu  ipsius  domini  Laurencii  contra  dictum  capitulum  pro  defen- 


454 


Doc.  J46,  —  An.  14S7, 


dendfs  et  salvandis  juribus  ipsonim  exbibuissent  et  produxissent, 
quibus  tandem  privilegiis  per  ipsura  dominum  Laurentium  revisis  et 
ruminatiSj  idem  ex  eorumdera  privilegiorum  tenoribus  et  conlinenciis 
in  ipsa  causa  inter  partes  sua  in  presencia  modo  premisso  vertentc  ct 
habita,  seriem  sue  judidarie  deliberacionis  variis  partium  allegacio- 
nlbus  et  altercacionibus  contra  sese  sua  in  presencia  factis  admodum 
declarantes  ultimatim  deliberandum  conclusisset :  quod  quia  prealle- 
gati  cives  et  hospites  de  Grecz  predictas  possessiones  Kobylya  et 
Zwyblyan  vocatas,  vigoribus  efficacium  instrumentorum  per  procura- 
torem  dictoruna  civiura  coram  ipso  domino  Laurencio  magistro  tba- 
vemicoruro  productorum  ipsis  pertinerent  et  a  tempore  collacionis 
earumdem  possessionum  ipsis  facie,  ut  iidem  magistri  Demetrius 
archidiaconus  et  Dyonisius  coram  ipso  domino  Laurencio  fassi  fuissent^ 
semper  in  eisdem  pacifice  perstiiisse  et  sine  aliqua  conlradiccione 
capituli  annotali  luculenter  deraonstrassent,  dictumque  capitulum  tam 
tempore  statucionis  eiusdem  possessionis  Kobylya  quam  concordie 
prenoiate  velut  nil  juris  nilque  proprietatis  in  posse^sionibus  preno- 
taiis  considcrantes  se  habere  aliquo  contradiccionis  obstaculo  per  iam 
fatum  dominum  Laurencium  magistrum  thavermcorum  commune  re- 
pertum  extitisset,  civibus  et  hospitibus  de  Grecz  prenotatis  obviassc 
et  ex  eo  ipsas  possessiones  amisisse  ct  consen>isse  propter  sui  laci- 
lurniiatem  et  propter  temporis  diuturnitatem  bene  merito  potuissei 
annotari,  litterasque  protestacionales,  prohibltorias  et  alias  quaslibet, 
que  alicuius  eflicacitatis  viderentur  vel  moment!  faclo  in  premisso, 
iidem  procuratorcs  capituli  ecclesie  zagrabieusis  per  ipsum  dominum 
Laurencium  uti  suo  incubuisset  officio  trina  vice  requisiti  nequiirissent 
nee  assumpsissent  exhibere;  igitur  ipse  dominus  Laurencius  ihaverni- 
corum  regalium  magisier,  una  cum  venerabili  in  Christo  patre^  do* 
mino  Petro  del  et  apostolica  gracLa  episcopo  sirimiensi,  item  magni- 
licis  viri$»  domino  Nicolao  palaiino  et  judice  Comanorum,  Thoma 
condam  va^Toda  Iransilvano,  Paulo  magistro  thavemicorum  regiua- 
lium,  aliis  eciam  regni  comitatus  tenentibus  et  bonores,  necnon  ma- 
gistris  prothonotario,  ceterisque  eiusdem  regni  nobilibus  secum  tunc 
in  judicio  consedentibus,  dictas  possessiones  Kobylya  et  Zwyblyan 
vocatas,  sub  eisdem  metis,  quibus  ab  olim  ipsi  cives  easdem  posse* 
dissent,  de  plenitudine  sue  judiciarie  potestatis  adiudicandas  prenotatis 
civibus  ct  hospitibus  de  Grecz  reliquissent  perpetuo  possidere,  tenere 
et  habere  regio  nomine  medianie,  dictumque  capitulum  ecclesie  za- 
grabiensis,  quod  in  stalucione  predicte  possessionis  Kobylya  sub  testi* 
monio  suo  diclis  civibus  in  concordiaque  super  diclis  possessionibus 
Kobylya  el  Zwyblyan  inter  ipsos  cives  ab  una  ac  quosdam  Matheum 


el  Farcasium  parte  ab  altera  coram  iam  dicto  zagrabiensis "ecclesk 
capitulo  mediantibos  eiusdem  litteris  facta,  nulla  eiusdem  capituli 
obviante  contradictione  consensum  prebuisse  et  assensom,  ipsum  eciam 
capitulum  velyti  rei  consense  et  admisse,  propter  quam  taciturnitatem 
el  teniporis  diutumitatem  eisdem  hospitibus  iuxta  prescripcionis  formam 
perpetuate,  suscitatorem  in  facto  calumpnie  pariter  cum  predictis  pre- 
lato  ac  baronibus  el  regni  nobilibus  commisisset  fore  convictum  contra 
hospites  de  Grecz  prenotatos.  Altera  autera  ipsarum,  videlicet  iam 
dicti  capituli  ecclesie  zagrabiensis,  littera  similiter  privilegialis,  sigillo 
eiusdem  in  pendenti  communita  anno  domini  millesimo  duccntesimo  *) 
nonagesimo  secundo  exorta,  inter  ceteras  disposiciones  ac  alia  in  eadem 
cootenta  et  enarrata  negocia  per  predictos  cives,  judicem,  juratos  et 
uni versos  cives  civitalis  montis  Grecensis  predicte  ac  ipsum  capitulum 
per  clausulas  et  articulos  in  tenoribus  eiusdem  conscriptos  inter  se 
mutuo  factas  et  specificatas  banc  clausulam  coDtinebat:  utpote  hoc 
declarato  et  non  pretermisso,  quod  nos  scilicet  capitulum  in  nostro 
tnbuto  seu  tributaria  exaclione  modo  infrascripto  cum  eisdem  civibus 
huiusmodi  composicionem  et  ordinacionem  duximus  faciendam,  ut  a 
jobagionibus  seu  populis  ipsorum  civium  in  infrascriptis  villis,  vide- 
licet: Dedych,  Grachan,  Kralowcz,  Kobylye,  Zwyblye,  Narth,  Nowa 
wez,  Paobresye,  Chernomerch,  Hrasthya  et  Petrowyna  vocatts,  nunc 
residenlibus  et  in  fulurum  residenciam  facieniibus,  nullum  tributum 
nee  aliquam  iributariam  exaccionem  per  nostros  tributarios,  nunc  con- 
stitutos  et  in  fulurum  constituendos,  exigi  faciemus  nee  red  pi  per- 
mittemus.  Quibus  exbibitis  el  presentatis,  idem  magister  Benedictus 
de  Borswa,  procurator  antefati  domini  nostri  regis,  in  persona  eiusdem 
prescriptas  lltteras  et  litteralia  instrumenta  per  prelibalum  capitulum 
ecclesie  zagrabiensis  modo  premisso  exhiberet  assumptas  per  idem 
capitulum  exhiberi  postulavii  coram  nobis.  Quo  audito  prefatus  Va- 
lentinus  Palfy  de  dicta  Zenthmyhal  pro  eodem  capitulo  ecclesie  za- 
grabiensis in  causam  attracto  cum  procuratoriis  litleris  eiusdem  in 
nostra m  exurgens  presenciam  et  pro  prescriplis  per  ipsum  capitulum 
exhibere  assumplis  litteris  et  litteralibus  instrumentis  quasdam  quinque 
lilteras,  unam  pretacti  capituli  ecclesie  chasmensis  fassionalem,  aliam 
similiter  eiusdem  capituli  ecclesie  cbasmensis  exinde  statutoriam,  ter* 
ciam  nam  que  serenissimi  principis  domini  Sigismundi  imperatoris  et 
regis  superinde  confirmacionialem,  quartam  vero  olim  domini  Albert! 
regis  donattonalem,  quintam  nempe  et  ultimam  prefati  capituli  ec- 
clesie chasmensis  exinde  statutoriam  in  annis  et  terminis  infra  decla- 


^)  Erroncc  pro  »terceiite5ifflO«.    Vide:  Vol.  I.  Doc.   562. 


456  Doc,  J46.  —  An.  14S7. 

randis    editas,  nostro    judiciario    examini   curavit    exhibere.    Quanim 
prima,  scilicet   iamfati   capituli   ecclesie   chasmensis  littera  fassionalis 
anno  domini  millesimo  quadringentesimo  tricesimo  quarto  privilegia- 
liter  emanata  sua  serie  declarabat,  quod  egregius   et   nobilis  vir  Ro- 
dolphus,  lilius  Rodolphi  de  Med  we,  alias  de  Alben,  in  presencia  eius- 
dem  capituli  constitutus,  in  sua  ac  Leonardi,  filii  sui,   personis  onere 
et  gravamine  eiusdem  super  se  assumpto,  possessiones  suas  Kralewcz, 
Cherye  ad  eandem  Kralewcz  pertinentem  cum  tributo  in  eadem  Cherye 
exigi  solito,  necnon  Kobylyak,  Zwyblya  et  Narth  vocatas,  omnino  in 
dicto  comitatu  zagrabiensi  existentes^  cum    earumdem   cunctis  utilita- 
tibus  et  pertinenciis  quibuslibet  sub  certis  condicionibus,  clausulisque 
et  articulis  litteris  in  eisdem  evid enter  expressatis,  honorabilibus  do- 
minis  canonicis  de  capitulo   ecclesie   zagrabiensis    et   per   consequens 
altari   sancte    crucis    in    eodem    fundati    pro  refrigerio  anime  sue  et 
fratrum  suorum  litteris  in  eisdem  nominatorum  confessus  extitisset  in 
perpetuum  dedisse  et  tradidisse.  Secunda   vero    littera    dicti    capituli 
ecclesie  chasmensis   exinde   statutoria    quintodecimo   die   ferie   quinte 
proxime    post    festum   nativitatis    beate   Marie  virginis,  anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  tricesimo  quarto   modo   simili   privilegi- 
aliter  edita  manifestabat,  quod  regius  et  eiusdem  capituli  homines  ad 
litteratoriam   peticionem   olim   domini   Hermani   Cilie  et  Zagorie  co- 
mitis    transmissi    ad    facies    prescriptarum    possessionum    Kralewcz , 
Cherye,  Kobylyak,  Zwyblya  et   Narth   vocatarum,   presentibus  vicinis 
et  commetaneis  earumdem  accedentes,  easdem  cum  cunctis  suis  utilita- 
tibus  et  pertinenciis  quibuslibet  antefatis  dominis   canonicis   dicte  ec- 
clesie   zagrabiensis,   nee    non    rectori    dicti    altaris    sancte    crucis    in 
eadem  ecclesie  fundati,  nullo  penitus  contradictore  pro  tunc  inibi  ap- 
parente  in  perpetuum  statuissent.  Tercia  namque,  utpote  dicti  condam 
domini  Sigismundi  imperatoris   et  regis,  littera  confirmacionalis  anno 
domini    millesimo    quadringentesimo   tricesimo   sexto,    quarto    Nonas 
mensis  Julii,  regnorum  autem  suorum   anno   Hungarie   etc.   quinqua- 
gesimo,  Romanorum  vigesimo  sexto,  Bohemie  sedecimo,  imperii  autem 
quarto  ad  litteratorium  mandatum  eiusdem  edita,  dupplici  sigillo  suo 
impendenti  communita  inter  cetera  exprimebat:  quod  fidelis  eiusdem 
honorabilis    vir   Thomas    archidiaconus    varasdiensis    ef    canonicus  in 
ecclesia  zagrabiensi,  rectorque  altaris  sancte  crucis  in  eadem   ecclesia 
fundati  in  sua  ac  dominorum  canonicorum  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis 
sue  maiestatis  adiens  conspectura,  exhibuisset  eidem  et  presentasset  quas- 
dam  duas  litteras  privilegiales  antefati  capituli  ecclesie  chasmensis,  unam 
videlicet,  qua  mediante  egregius  Rodolfus,  filius  Rodolphy  de  Medwe, 
alias   de   Alben,  predictas   possesiones   Kralewcz,   Cherye,    Kobylyak, 


D^c.  346.  —  An.  14SJ. 


457 


Zwyblyan  et  Narth  vocatas,  in  dicto  comltatu  zagrabiensi  existentes, 
quas  videlicet  condam  dominus  Eberhardus  episcopus  ecclesie  zagra- 
biensis  a  sua  Sereoitate  exigeniibus  suis  fidelilaiibus  sibi  ac  condam 
domino  Johanni  similiter  episcopo  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis,  nec- 
non  Petro  et  Jobanni  diclorum  regoorum  suorum  Dalmacie  et  Croacie 
baais,  fratribus  carnalibus  ipsius  Rodolphy,  eidemque  Rodolpho  et 
suis  heredibus  in  perpctuum  impelrasset  cum  universis  earumdem 
utililatibus  litteris  in  eisdem  explicalis,  prefatis  dominis  de  capitulo 
ecclesie  zagrabiensis  dictoqae  altari  sancte  crucis  in  eadem  fundati 
dedisse  et  contulisse  dinoscebatur;  et  aliam  super  legittimam  earum- 
dem possessionum  et  tribuli  statucione  confectas,  supplicans  maiestati 
sue  humiliier  et  devote,  ut  easdem  suis  litteris  privilegialibus  insert 
et  transcribi  faciendo  ipsis  perbennaliler  valituras  innovaado  coQ0r- 
mare,  buiusmodique  callacionem  et  perpetuacionem  ipsarum  posses- 
sionum,  tributique  antedicti  sutim  regium  consensum  pariter  et  assen- 
sum  prebere  dignaretur.  Cui  scilicet  collacioni  et  perpetuacioni  pre- 
fatus  Sigismundus  imperator  et  rex  diclis  suis  litleris  mediantibus 
suum  regium  consensum  et  assensum  prebendo,  easdem  binas  lilteras 
dicti  capituU  ecclesie  chasmensis,  fassionalem  scilicet  et  statutoriam» 
ac  omnia  in  eisdem  contenta  pro  eisdem  dominis  de  capitulo  ecclesie 
zagrabiensis  et  lectori  altaris  predicli  perpetuo  valituras  innovando 
patrocinio  dicti  sui  privilegii  medianle  confirmasset.  Quarta  autem 
videlicet  littcra  donacionalis  prenorainati  domini  Alberti  regis,  Posonii 
in  fe|to  beati  Marci  evangeliste  anno  domini  millcsimo  quadringen- 
tesimo  tricesimo  nono  ad  propriam  commissionem  eiusdem  magistro 
Stephano  de  Byk  preposito  ecclesie  albensls  pmlhonotarto  refferente, 
in  pargameno  paienter  edita,  sigilloque  eiusdem  ab  intus  io  inferiori 
margine  communita  conlinebat:  quod  idem  dominus  Albertus  rex 
quasdam,  possessionem  Kralewcz  vocatam  ac  porcionem  possessiona- 
riam  in  possessione  Cherye  appellata,  habitam,  nee  non  tributum  in 
eadem  Cherye  exigi  solitum,  item  possessiones  Kobylyak,  Zwyblya, 
et  Narlh  nuncupatas,  omnino  in  dicto  comiiatu  zagrabiensi  existentes 
et  habitas,  simul  cum  cunclis  earumdem  utilitatibus  et  pertinenciis 
quibuslibct,  in  quarura  pacifico  dominio  prefata  ecclesia  zagrabiensis 
et  altare  prenotatum  in  ipsa  ecclesia  consiructum  per  consequensque 
rector  altaris  eiusdem  a  dudum  perslitisset,  persisleretque  eciam  ad 
tunc,  prefato  domino  Alberto  regi  relatura  extitisset,  simul  cum  omni 
jure  suo  regio,  si  quod  in  eisdem  habuisbet,  memorato  capitmlo  ecclesie 
zagrabiensis  ac  tectori  altaris  sancte  crucis  in  eadem  fundati  ex  certa 
sciencia  sue  maiesiatis  et  animo  deliberato  in  ptrpeJuum  donasset  et 
contulisset,  Quinia  nempe  et   oltima   earumdem   videlicet   preallegaLi 


4J8 


Doc.  S46,  —  An.  14SJ. 


capiluli  occlesic  chasmensis,  littera  privilegialis,  secundo  die  feric  lercie 
proxime  post  fesium  beati  Mariini  episcopi  et  confessoris  in  anno  do- 
mini  millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  primo  edita,  habens  in 
»e  verbaliter  series  et  conlinencias  litterarum  predicti  domini  nostri 
requisitoriarutn  in  eodem  anno  confectarum,  sed  et  series  aliarum  lit- 
terarum ipsius  capituli  statutoriarum,  adhuc  tempore  donacicnis  ct 
statucionis  dictarum  possessionum  in  dicto  anno  grade  millesimo  qua- 
dringentesimo  tricesimo  nono  editarum,  alfabeto,  ut  idem  capita  lum 
chasmense  testator,  intercisarura,  ad  huiusmodi  mandatum  dicti  domini 
noslti  regis  requisiiarum  et  reinvcnlarura ;  quarum  quidem  lilleranim 
reinventarura  series  inter  cetera  exprimebat,  quod  regius  et  dicti  ca- 
pituJi  ecclesie  chasmensis  homines  ad  Htteratorium  mandatum  prefati 
oondam  domini  Alberti  regis  transmissi,  litteris  in  eisdem  nominati, 
ad  fades  prenotate  possessionis  Kralewcz  necnon  pordonis  possessio- 
narie  in  prescripta  possessione  Cherye  habite  ac  tributi  in  eadem 
exigi  soliti,  item  possessionum  Kobylyak,  Zwyblya  ct  Narlh  predic- 
tanim,  accedentes,  easdem  cum  cunctis  suis  utilitatibus  prcnominato 
capitulo  et  per  consequens  rectori  dicti  aliaris  sancle  crucis  statu issent 
perpetue  possidendas  nemine  penitus  contradtctore  apparcnte.  Quarum- 
quidem  litterarum  tam  per  prefatum  magistrum  Bcnedictura,  direc- 
torem  causarum  regalium  in  persona  dicti  domini  nostri  regis,  quam 
eciam  procuratorem  meraorati  capituli  ecclesie  zagrabien§is  coram 
nobis  modo  premisso  productarum  exhibicionibus  factis.  tenoribusque 
earumdem  perlectis  et  intellectis,  idem  magister  Benedictus  dicta  ♦do- 
mino nostro  regi  et  per  consequens  memoratis  dvibus  civitatis  sue 
regalis  monlis  Grecensis*  annotatus  eciam  procurator  ipsius  capituli 
eidem  per  nos  in  premissis  juris  equitatem,  justicieque  rigorem  postu* 
larunt  elargiri,  Verum  licet  alias  in  causa  et  lite  in  presencia  preli- 
baii  olim  domini  Laurencii  thavamicorura  regalium  magistri  pro  parte 
sepefati  capituli  ecclesie  zagrabiensis  inter  alia  eorum  negocia  tunc 
inter  ipsum  et  jamfatos  cives  el  hospites  pretacte  civitatis  montis 
Grecensis  presertim  et  precipue  super  lacto  prescriptarum  possessio- 
num Kobylyak  et  Zwyblyan  vertente  et  habita,  per  prenominatos  My- 
kolecb  condam  judicem  et  Jaxe  aurifabrum,  tunc  cives  juratos  pre- 
dicte  civitatis  regalis  montis  Grecensis,  in  ipsorum  et  tocius  commu* 
nitatis  eiusdem  civitatis  personis  coram  ipso  domino  Laurencio  iha- 
vamicorum  magistro  ad  versus  dictum  capitulum  productis,  variis  ip- 
sorum privilegiis  prenotalis,  idem  dominus  Laurenciius  ex  tenonbud 
privilcgiorum  ac  eorum  fulcitis  vigoribus  prescriptas  possessiones 
Kobylyak  et  Zwyblyan  a  tempore  diutnrne  ooUadonis  ipsarum  eisdem 
dvibus  facte,  prout  et  quemadmodum    prenotaii   magistri   Demctritts 


Doc.  ^46.  —  An,  14S7. 


459 


archydiaconus  et  Dyooisius  tocius  capituli  prelibati  procura tores  coram 
ipso  domino  Laureacio  asseruissenlj  erg^a  manus  sub  dominioque  civium 
civitatis  predicte  pa  dike  extitisse,  per  idemque  capilulum  tarn  tem- 
pore premisse  slatucionts  eorum  quara  eciam  concordie  et  fassionis 
semper  pro  parte  dictorum  civium^  ul  premttiiiur»  celebralarum  nulla 
contradictio  facta  fuisse  per  ipsum  dominum  Laurencium  repertum 
extiterit,  idemque  dominus  Laurencius  tarn  ex  eo,  quam  eciam  pre- 
missis  per  ipsum  in  dictis  suis  litteris  declaratis  rationibus,  posses- 
sionem easdera  Kobylyak  ct  Zwyblian  ipsis  civibus  predicte  civitatis 
montis  Grecensis  paiiter  cum  predictis  dominis  prelatis,  baronibus  et 
regni  nobilibus  autoritate  sua  iudiciana  mediante  adiudicaverit  et  reli- 
querit  perpetuo  possidendas,  insuper  ip^ium  capilulum  pretensa  ra- 
cione  suis  litteris  preexbibilis,  presentibusque  in  certa  parte  sensua- 
liter  declaratis,  speciflcaiis  et  denotatis,  tanquam  sopite  litis  suscita- 
torem  in  preraisso  facto  catumpnie  contra  cives  predictos  innodatum 
fuisse  commiserit,  et  postquam  idem  capilulum,  ut  pretactum  est,  cum 
prefatis  cLvibus  civitaiis  montis  Grecensis  certas  disposiciones  secundum 
conienta  prescripiarom  liiterarum  suarum  faciendo  inter  alias  clausulas 
et  ariiculos  huiusmodi  di.sposicionum  ipsamm  parcium  in  piescripta 
clausula  sen  articulo  prenotato,  superius  preseniibus  seriatim  conscripto, 
jobagiones  et  populos  dictorum  civium  in  villis  prenominatis  Cherye, 
Kralowcz,  Kobylyak,  Zwyblyan  et  Narth  residentes  a  solucione  pre- 
script! eorum  tributi  exiraendo,  per  hocque  possessiones  iam  dictas 
ipsorum  civium  fuisse,  suis  litteris  medianlibus  proprio  eorum  sub 
sigillo  emanatis  pronunciaverunt ;  hiis  eciam  premissis  racionibus  et 
de  causis  nobis  et  dominis  prelatis,  baronibus,  magislris,  protbonotario 
et  regni  nobilibus  sedis  judiciarie  juratis  assessoribus  prescripte  pos- 
sessiones Kobylyak  et  Zwyblyan  tempore  illo,  quo  ipse  littere  pro 
parte  dicti  domini  regis  exhibite  et  iam  declarate  ostendebant,  ad 
predictam  suam  civitatem  regalcra  montis  Grecensis  periinuisse  satis 
clare  apparebat  Tamen  quia  expost  in  dicto  anno  gracie  millesimo 
quadringentesimo  tricesimo  quarto,  memoratus  Rodolphus»  lilius  Ro- 
dolphy  de  Medwe.  alias  de  Alben,  ipsas  possessiones  Kobylyak  et 
Zwyblyan  cum  predictis  aliis  possession i bus  suis  et  tribulo  prenotato 
prelibatis  dominis  canonicis  de  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  per  conse- 
quensque  allari  benedicte  crucis  in  eadem  fundato»  rectorique  eiusdem 
pro  tempore  conslituto,  pro  remedio  salutis  sue  et  dictorum  fratrum 
suorum  tanquam  propiias  possessiones  vigore  preexhibitarum  liiterarum 
meraoraii  capituli  ecclesie  chasmensis  fassionalium  in  perpetuum  de- 
disse  et  donasse  idemque  capitulum  easdera  possessiones,  earumdem 
serie    prescriptarum    liiterarum   statutoriarum,  sepefali    capituli  chas- 


460  Doc.  346,  —  An.  14.87, 


mensis  superinde  confectarum,  per  diclos  regium  et  capitularem  ho- 
mines, presentibus  vicinis  et  commetaneis  nullo  contradictore  existente, 
et  sibi  ipsi  per  eosdem  statuisse,  procurasset,  quas  tandem  litteras 
fassionales  et  statutorias  ac  omnia  in  eis  contenta  prefatus  olim  do- 
minus  Sigismundus  imperator  et  rex,  prout  per  prescriptas  litteras 
eiusdem  confirmacionales  presentibus  insertas,  edocebamur,  predictas 
possessiones  Kralowcz,  Cherye  cum  tributo,  Kobylyak,  Zwyblyan  et 
Narth  vocatas,  memoratum  dominum  Eberhardum  episcopum  sibi  et 
suis  fratribus  litteris  in  eisdem  nominatis  a  sua  maiestate  impetratas 
fuisse ,  testante,  ad  humillime  supplicationis  instanciam,  memorati 
condam  Thome  archidiaconi  warasdiensis  canonici  dicte  ecclesie  za- 
grabiensis  easdem  binas  litteras  super  collacione  et  statucione  ipsarum 
possessionum  emanatas  acceptantes  et  approbantes,  nichilominusque 
pro  salubri  devocione  sue  serenitatis  ob  remediumque  salutis  anime 
sue  premissis  omnibus  et  singulis  litteris  in  eisdem  contentis  et  de- 
claratis  suum  regium  consensum  pariter  et  assensum  prebens  mera 
sua  iroperiali  auctoritate  ac  potestatis  plenitudine  ex  certa  sue  maie- 
statis  scientia  de  consensu  et  voluntate  serenissime  domine  regine  ac 
dominorum  prelatorum  et  baronum  suorum  consilio  prematuro  eisdem 
dominis  canonicis  de  antefato  capitulo  ecclesie  zagrabiensis  necnon 
altari  sancte  crucis  predicto  et  rectori  ipsius  pro  tempore  constituto 
perpetuo  valituras  confirmasse;  demum  eciam  prefatus  dominus  Al- 
bertus  rex  in  preallegato  anno  dominice  incamacionis  millesimo  qua- 
dringentesimo  tricesimo  nono  prenominatas  possessiones  Kobylyak  et 
Zwyblyan  pariter  cum  prenominatis  aliis  possessionibus  et  porcionibus 
possessionariis  ac  tributo  in  ipsarum  pacifico  dominio  idem  capitulum 
se  et  rectorem  altaris  predicti  perstitisse  asseruisset,  simul  cum  suis 
utilitatibus  ac  pariter  cum  omni  jure  suo  regio  in  eisdem  habito  ipsi 
capitulo  ac  rectori  altaris  sancte  crucis  predicto  mediantibus  dictis  suis 
litteris  donacionalibus  exinde  confectis  in  perpetuum  contulisse.  eedem 
nichilominus  possessiones  cum  suis  cunctis  utilitatibus  serie  premis- 
sarum  litterarum  dicti  capituli  ecclesie  chasmensis  statutoriarum  ad 
prediclum  litteraiorium  mandatum  dicti  domini  nostri  regis  modemi 
in  sacristia  seu  conservatorio  ecclesie  sue  per  idem  capitulum  requi- 
sitarum  et  reinventarum,  nemine  contradicente,  adhuc  eotunc  tempore 
scilicet  donacionis  debito  raodo  eidem  capitulo  et  rectori  altaris  pre- 
dicti statute  fuisse.  Insuper  idem  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  con- 
sequenterque  rector  altaris  sancte  crucis  predicti.  ab  eo  tempore,  quo 
scilicet  sepetacte  possessiones  Kralowcz,  Cherye,  Kobylyak,  Zwyblyan 
et  Narth  per  antefatum  Rodolphum  eisdem  collate  sunt,  semper  in 
earumdem  usque  ad  tempus  congregacionis   predicte  absque 


Doc.  346.  —  An.  14S7. 


461 


omni  litis  mocione  pacifice  fuisse  et  extitisse  reperiebautur  raanifeste, 
Racionibus  igitur  ex  premissi^,  potissitne  v^ro,  quia  prellbatum  capi- 
tulum  ecclesie  zagrabiensis  vigoribus  el  patrociniis  prescripLonim 
eiusdem  privilegiorum  iam  proxitnis  in  superioribus  sensualiter  decla- 
ratorum  a  tanto  temporis  spacio,  utpote  a  tempore  premisse  fassionis, 
collaciomsque  et  perpetuacionis  prelibati  olim  Rodolpby,  filii  Ro- 
do!pby»  in  dicto  anno  domini  millesimo  quadringcntesimo  triceslmo 
quarto  prememoraio,  capitulo  et  allari  predicio  suoque  rectori  pro 
lemporc  constitute  facte  et  celebrate  pacilice  et  quiete  perstilissent, 
causa  presens  per  prefatum  dominum  nostrum  regem  nomioe  suo 
reglo,  ordine  et  serie  premissa  suscUata  et  coram  nobis  agitata,  nee 
ipso  nomine  regio  eo,  quod  jura  regia  sive  regalia,  si  que  in  pretitulatis 
posse«sionibus  extitissent,  eadem  jura  regia  per  predictos  dominos 
Sigismundum  et  Alberlum  reges  preexhibitarum  liiterarum  eorumdem 
vigoribus  jamfato  capitulo  collata  el  donala  extitissent;  sed  neque 
pro  parte  et  ad  instanciam  civium  predictorum,  quorum  videlicet 
acquisicioni  intervallum  legiitime  prescripcionis  de  regni  consvetuditie 
propter  temporis  diuturnitatem  obviabat  levari  vel  suscitari  potuisse, 
causaque  eadem  ipso  nomine  regio  suscitata  vigore  et  virlutibus  litte- 
rarum  predictorum  dominorum  Sigi^raundi  et  Alberti  regum,  feliclum 
reminiscenciarum,  confirmacionalium  alque  donacionalium,  quibus  me- 
diantibus  iidem  domini  reges  prescriptas  possessiones  tanquam  sua 
jura  regia  prenoiatis  dominis  de  capitulo  zagrabiensi  annoiatoque  al- 
lari et  reclori  eiusdem  pro  tempore  constiluto  dedissent,  annuissent 
et  consensissent  merito  sopiri  et  condescendi,  pretacteqeu  possessiones 
Kobylyak  et  Zwyblyan  simul  cum  suis  perlinenciis  antefato  capitulo 
ecclesie  zagrabiensis  per  consequensque  altari  sancte  crucis  in  eadem 
fundato  suoque  rectori  pro  tempore  constituto  lanquam  merum  et 
sincerum  jus  eorumdem  adjudicari  et  relinqui  debere,  nobis  et  reve- 
rendis  in  Christo  patribus  dominis :  Sigismundo  quinqueecclesiensi, 
Nicolao  waciensi,  Johanne  chanadiensi,  altero  Nicolao  electo  linniensi, 
ecclesiarum  episcopis;  Dominicoqiie  albensis  ecclesie  preposilo;  item 
magnilicis:  Andree  de  Bathor  et  Nicolao  de  Ilederwara,  magtstrisque 
proihonotariis  et  legni  nobilibus  sed  is  judiciarie  assessoribus  nobiscum 
in  examine  cause  presentis  exislenlibus,  agnoscebantur  luculenler  ct 
perspicue,  pro  eo  eorumdem  dominorum  prelatorum,  baronum,  magi- 
strorum,  protbonotariorum,  regnique  nobiliura  dicte  sedis  judiciarie 
assessorura  sano  et  deliberalo  inducli  consilio  prenominatas  posses- 
siones Kobylyak  et  Zwyblyan  simol  cum  pretactis  reliquis  possession 
nibus  seu  prediis  ac  tributo  ad  easdem  deserviente,  cunctis  eciam 
aliis  ipsarum  utilitaiibus  sub  earunadem  metarum  inclusionibus,  quibus 


46i 


Doc.  J47,  — 


hactenus  per  idem  capitulum  tenle  fiiissent  et  possesse,  eidem  capi- 
tulo  per  consequens  annotato  altari  sancte  crucis  eiusque  rectoribus 
pro  tempore  constitutis,  premisso  jure  ipsis  ex  piemissis  incumbente, 
perpetuo  ac  in  seinpiternum  possidendas,  ienendas  pariter  et  habendas 
adjudicantes  reliquimus,  imrno  adiudicamus  et  rclinquimus  auctoritate 
nostra  judiciaria  et  juslicia  mediante.  In  cuius  rei  naemoriam,  fir  mi* 
latemque  perpetuam  presentes  lilteras  nostras  privilegrales  pendentis 
et  authenticique  sigilli  nostri  munimine  roboratas  eidem  capitulo  ac 
rectori  altaris  sancte  crucis  predict!  pro  tempore  conslituio  duximus 
concedendas.  Datum  Bude  scxagesimo  quinto  die  octav^arum  festi  beat! 
Michaelis  archangel!  prediclarum.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  octuagesimo  septlmo. 

Origioale  in  membrana.  A  zona  rubra  «t  viridi  ippendet  sigillum  (n  arcbiv. 
Tener.  Capit.  icagrab.  Act.  Cap.  ant.  iksc.  2.  nr.  58, 

347. 

Anno  1488,  1.  februarii.  Crisii. 
A   congregatione   comitates   ctisiensis  cansHtuitur,  ut  f&hannes  Horvai  de 
Okie  possessiofiem   ertptam^  quae  Stupnik  apptUatur,  fratrihus  Praeiiica- 
toribus  zagrah,  reddat^  damnaquc  adiata  resdtuaL 

Amicis  suis  reverendis,  capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  Mathias 
Gereb  de  Vingarth,  regnorum  Dalmacie,  Croacie  et  Sclauonie  banus, 
amiciciam  paratam  cum  honor e.  Noveritis,  quod  Valeniinus  Palffy  de 
Zenihmichal  pro  religiosis  fratribus  et  conventu  ordinis  Predicalorum 
in  ciaustro  beati  Nicolai  episcopi,  Zagrabje  fundato,  degentibus,  cum 
procuratoriis  Utteris  eorumdem  luxta  contineaciam  litlerarum  nostrarum 
prorogaloriarum  ac  vestrarum  inquisitoriarum,  evocatoriarum  et  insi- 
nuatortarum  in  presentibus  octavis  festi  Epiphaniarum  domini  in  figu- 
ram  nostri  judicii  com  parens,  contra  egregium  fohannem  Horwatb 
de  Okych,  easdem  litteras  vestras  inquisitorias,  evocatorias  et  insinua- 
torias  nobis  ad  amicabilem  litterariam  nostram  peiicionem  rescriptas, 
tcnoresqueearumdem  litlerarum  nostrarum  in  Gudowc2»  sabato  proximo 
post  festum  beatoium  Thyburcii  et  Valeriani  martirum  anno  domini 
millesimo  quadringentesimo  octuagesimo  quinto  cmanatarum,  verbaliier 
in  se  habentes,  asserens,  accionera,  proposicionem  dictorura  aciorum 
Utteris  contineri  in  eisdcm,  nobis  presentarit  dcclarando;  quod  die 
et  loco 'in  prediciis,  in  personis  dictorum  religiosorum  fratrum  ct 
conventus  ordinis  predict!  nobis  dictum  extitisset.  quod  clrci  festum 
Marie  de  nive,  anno  nunc  proxiroe  preterito  clapsum,  prefatus  Johiones 
Horwaih,  de  dicta  Okych,   universes   proventas  terragiorum  bladi  et 


rr^imi 


D&€.  J47,  —  An.  14.88. 


463 


frumenli  eisdera  actoribus  de  terra  tercie  partis,  quam  incoluerunt 
jobagiones,  parcium  duarum  superioris  possessionis  Zthupnyk  rocate, 
recipi  et  pro  se  ipso  usurpari  fecisset  potencia  roediante.  Et  quod 
circa  festura  beati  Colomaoi  martins^  similiter  tunc  pioxime  prete- 
ritum,  Idem  Johannes  Hona^ath  prefatam  terciam  partem  dicte  posses- 
sioms  ipsorum  actonim  Zthupnik  vocate  in  comitatu  zagrabiensi  pre- 
dicto  existentis,  non  carato  eo,  quod  iam  pro  duabus  partibus  eiusdem 
possessionis  dudum  in  litem  per  ipsos  actores  attractus  fuisset^  pro 
se  ipso  minus  juste  et  indebite  occupasset,  eosdem  actores  de  dominio 
eiusdem  excludendo  potencia  mediante,  in  preiudicium  et  darapnum 
eorumdera  actorum  et  per  consequens  dicti  claustri  beati  Nicolai 
episcopi  valde  magnum.  Et  quia  ex  graciosa  annuencia  et  concessione 
regie  maiestatts  universe  cause  brevium  evocacionum  in  hoc  regno 
eraergende  per  nos  possint  iudicari  atque  terrainari,  pro  eo  vestrara 
amiciciam  litteratorie  pecieramus  diligenter,  quatenus  vestrura  mitte- 
retis  bominem  pro  testimonio  tidedigoum,  quo  presente  homo  noster, 
infra  declarandus;  scita  prius  premtssorum  mera  veritale,  evocaret  pre* 
fatum  Johannem  Ilorwath  de  Okych  contra  annotatos  actores  ad  trice- 
simum  secundum  diem,  a  die  huiusmodi  vestre  inquisicionis  et  evo- 
cacionis  immediate  computando,  nostram  in  presenciam  in  sedem  cri- 
siensem,  racionem  de  premissis  redditurum  efficacera,  litis  pendente, 
si  qua  foret  inter  ipsos,  non  obstante,  insinuando  ibidem  eidem  ut 
sive  ipse  in  dicto  termino  coram  nobis  coraparerct  sive  non,  nos  ad 
partis  comparentis  instanciam  id  faceremus  in  premissis,  quod  juri 
yideretur  expedire,  et  post  hec  huiusmodi  inquisicionis,  evocacionis 
et  insinuacionis  seriem  cum  evocati  nomine,  lerminoque  assignato  nobis, 
more  solito  rescriberetis,  Vos  igiiur  amicabilibus  peticionibus  nostris 
annuenles  unacum  Nicolao  hvanowych  de  Brezow}xza,  homine  nostro, 
vestrum  hominem  discretum  videlicet  Gregoriom  presbiterum  de 
Maglak,  chori  annotate  ecclesie  vestre  prebendarium,  ad  premissa  fide- 
liter  peragenda  vestro  pro  testimonio  fide  dignum  duxissetis  desti- 
nandum.  Qui  tandem  exinde  ad  nos  rcversi  nobis  concorditer  reiu- 
Hssent,  eo  modo,  quomodo  ipsi  feria  quarta  proxima  post  festum 
beati  Matci  ewangeliste,  tunc  proxirae  preteritum  pariter  procedendo 
ab  omnibus  et  singulis,  quibus  decuisset  et  licuisset  palam  el  occulte  de 
premissis  diligenler  inquirendo  omnia  premissa  et  quevis  prescriptorum 
singula  sic  et  eodem  modo  facta  fore  et  perpetrata  fuisse  et  ts^^t, 
rescivissent,  prout  nobis  dicta  et  exposita  exiitissent  et  quemadmodum 
tenor  litterarura  nostrarum  per  omnia  contineret  predictarum.  Facta  itaque 
huiusmodi  inquisicione  idem  homo  noster  ipso  vestro  testimonio  presenle 
eodem   die   inquisicionis  memoralum  Johannem  Horwaih  de  Okych  per 


464 


Doc.  347.  —  An.  14.88, 


quemdam  Iwanum  Drempycb  dictum,  jobagionem  suum,  in  possessione 
eiusdem  Obres  vocala,  ad  dictum  tricesiinum  secundum  diem  a  die 
inquisicionis  premisse  computandOp  contra  annotatos  actores  noslram 
evocasset  in  presenciam  in  sedem  crisienem,  racianera  de  premissis 
redditorum  efficacem,  Hlis  pendente^  si  qua  foret  inter  ipsos*  non 
obstante,  insinuassetque  ibidem  eidem>  ut  sive  ipse  in  dicto  termino 
coram  nobis  compareret  sive  non,  nos  ad  partis  comparenlis  instan- 
ciam  id  faceremus  in  premissis,  quod  juri  videbitur  expedire  A  quo- 
quidem  termino  prescripti  tricesimi  secundi  diei  causa  paicium  pre- 
scripta  partes  inter  easdem  seriebus  liiterarum  nostrarum  prorogato- 
riarum  ventilata,  presentes  octaves  festi  Epiphaniarum  domini  dilative 
altigisset,  ad  quas  tandem  octavas  annotatus  Joannes  Horwath  in 
causam  attractus  per  prefatum  Valentinum  Palffi  de  Zentbroichal,  legit- 
timum  procuratorem  dictorum  actorum,  in  personis  eorumdcm  congruis 
diebus  ipsarum  octavarum  coram  nobis  expectatus  nostram  in  pre- 
senciam non  venil  neque  (misit,  sed  se)  mediantibus  aliis  litteris 
nostris  judiclalibus  exide  confectis  in  judicio  aggravari  permtsit,  postulans 
prefatus  procurator  dictorum  actorum  in  personis  eorumdem  eisdem  .  . 
....,,,  in  causam  atiracti,  per  nos  in  premissis  juris  eiuiiatem, 
justicieque  rigorem  impertiri.  Verum  quia  tempore  in  predicto  in 
personis  dictorum  fratrum  et  tocius  conventus  (dicti  ordinis,  racione) 
et  pretextu  recepcionis  et  usurpacionis  universorum  terragiorum  bladi 
et  frumenti  (eisdem  actoribus  de  terra)  tercie  partis  dicie  possessionis 
Zihupnyk  modo  premisso  pro(veniencium  ,  .  .  .  per)  iamfatum  Jo- 
hannem  Horwath  indebite  et  minus  licite  perceptorum,  premisseque 
potenciarie  occupacionis  de  terra  tercie  partis  dicte  possessionis  Ztbu- 
pnyk  per  eundem  modo  premisso  facte,  processu  (in  persona)  nostra 
contra  et  adversus  ipsum  Johannem  Horwalb  die  et  loco  in  predictis- 
nobis  porrecto  extillisse,  idemque  Johannes  Horw^ath  per  raemoratos 
nostrum  et  vestrum  homines  premrssa  informacione  subsecula  terminum 
ad  prefatum  pro  redenda  racione  premissorum  contra  et  adversus  fratres 
predictos  noslram  in  presenciam  legittime  evocatus  et  causa  ipsa  pre- 
scripta,  prorogacione  intervenicnle,  ad  dictas  presentes  octavas  festi 
Epiphaniarum  domini  deventa  exlitisse,  octavas  ad  ea.sdem  nostram 
velut  judicis  sui  ordinarii  in  presenciam  venire  vel  mittere  minirae 
curasset,  sed  se  in  sue  colpabililaiis  evindens  indicium  a  facie  juris  el 
justicie  penitus  absenlando,  oneribus  pretactorum  judiciorum  aggravari 
permisisse  ex  premissis  adveniebaiur  luculenter;  propter  quod  pie- 
scrip  ta  tercia  pars  antefate  possession  is  Zthupnyk  in  dicto  comitatu 
zagrabiensi  existens  et  habita  simul  cum  pretaciis  proventibus  eiusdem 
prefaiis  fratribus  actoribus  rediudicari  et  restitui,  de  prescriptis  quoque 


1^*1 


D0C.  347   —  ^'»'  ^4^^' 


465 


proventibus  terragiorum  bladi  et  frumenli  per  die  mm  in  causara 
altractura  iniebile  perceplis  ipsis  fratribus  actoribus  congrua  satis- 
faccio  impend i  debere,  prefatus  quoqtae  Johannes  Horwath  in  causam 
attractus  pro  indebiia  occupacione  tercie  partis  possession  is  Zthupnyk 
predicte,  eiusdemque  tercie  partis  proventus  percepcione  per  ipsum 
modo  premisso  factis  et  commissis  in  facto  potencie  ex  eoque  in  quin- 
quaginta  marcis  homagialibus,  ducentos  florenos  auri  facieotibus,  diclis 
fratribus  actoribus  solummodo  persolvendis  convincietaggravari  debere 
nobis  ac  electis  et  juratis,  ceterisque  nobilibus  prescript!  conaitatus 
ciisiensis  nobiscum  in  jtidicio  et  examine  cause  prenaisse  existenlibus, 
perspicue  agnoscebatur,  pro  co  nos  eorumdem  electorum  juratorum 
et  regni  nobilium  qtiesito  et  assumpto  superindc  consilio  prematurOi 
prescriptam  lerciara  partem  pretacte  possessionis  Zthupnyk  simul  cum 
diclis  proventibus  terragiorum  bladi  et  frumenti,  aliisqiie  cunclis 
eiosdem  utilitatibus  et  pertineociis  tiniversis,  prefatis  fratribus  actoribus 
readiudicanles  et  restatui  committentes  de  prescriptis  provenlibus  per 
prefatum  in  causam  attractum  modo  premisso  indebile  perceptis  se- 
cundum limitacionem  proventuum  eorumdem  medtante  juramento 
prioris  ant  superioris  conventus  claustri  predict!  et  coniuratorum  ei- 
usdem  fiendo,  per  alias  litteras  nostras  similiter  adiudicatorias,  jura- 
raeutales,  per  dictum  in  causam  attractum  eisdem  actoribus  debitam 
satisfaccionem  impend!  debere  decernenles.  Nolentes  eciara  premissos 
presumptuosos  actus  potenciartos  ipsius  Johannis  Horwath  per  ipsum 
ordine  prememorato  patratos  et  commissos  simpliciter  el  impune  per- 
transire,  ne  alii  ab  eodem  exemplati  ad  cousimiles  temerarios  actus 
potencianos  committendos  se  apponere  presummant,  quod  (qualenus) 
eiusdem  penalis  aflliccio  quoslibet  ab  huiuscemodi  actibus  polenciariis 
perpetrandis  lerreat  et  relrahat,  ceterisque  lerribile  cedat  in  exemplum^ 
prelibatum  fohannem  Horwath  in  causam  attractum  in  facto  potenci- 
ario  ex  eoque  in  quinquaginta  marcis  homagialibus.  ducentos  ilorenos 
auri  sorcientibus,  dictis  actoribus  dumtaxat  persolvi  debendis  convictum 
et  aggravatum  foie  pronunciantes  et  commiitenles,  vestram  amiciciam 
presentibus  petimus  diligenter,  qoatcnas  vestrum  mitiatis  hominem 
pro  testimonio  fide  dignum,  quo  presente  unus  vel  duo  ex  electis 
et  juratis  nobilibus  comitatus  zagrabiensis,  tamquam  homo  noster,  de 
sede  nostra  judiciaria  per  nos  ad  id  specialiter  iransmissus,  primo  ad 
acies  prenotate  possessionis  Zthupnyk  in  prefato  comitatu  zagrabiensi 
habite,  conseqaenterque  antedicte  tercie  partis  eiusdem  ,vicinis  et  com- 
roetaneis  suis  universis  inibl  legittime  convocatis  et  presentibus  ac- 
cedendo,  eandem  terciam  partem  ipsius  possessionis  Zthupnyk  simul 
cum  universis  eiusdem  utilitatibus  et  peitinenciis  quibuslibet  restatuat 

30 


466  'Doc.  J4S..  —  An,  148S. 


prelibatis  fratribus  et  conyenhii  ordinis  predict!  jure  ipsk  incambentc 
possidendam,  contradicdone  dicti  Joliaimis  Horwath  conyicti  et  aUomin 
quorumlibet  previa  racione  non  obstante.  Tandem  vero  ad  fades 
premissorura  jurium  possessionariorum  ipsius  Johannis  Horwath  ubivis 
habitcrum,  faiabita  prius  legittima  reambulacione  et  condxgna  estima* 
done  eorundem,  exdusisque  pordonibus  quorumvis  de  eisdem  tot  et 
qvot,  videlicet  et  quantum  ad  valorem  prescriptarum  quxnquaginta 
marcanim  se  extendere  videbuntur,  seperantes  et  exddentes,  occapet 
eadem,  occupataque  manibus  dictorum  fratrum  actomm  parti  sdlioet 
adverse  manibus,  tamdiu,  quousque  ab  eisdem  actoribus  pro  prescriptia 
quinquaginta  marcis  redimerentur  statuat  titulo  pignoris  posstidendaa, 
mpdo  simili  contradiccione  dicti  Johannis  Horwath  convict!  et  alidrum 
quorumlibet  previa  racione  non  obstante.  Illis  autem,  qui  .dicta  jura 
possessionaria  occupantes  se  redimere  velle  asseruerint,  pro  tennino 
redempcionis  eorumdem  bctavas  festi  sancti  Jacob!  apostoli  nunc  vea* 
turas  coram  nobis  comparendi  prefigat  et  assignet.  Post  hec  (huiusmodi) 
possessionarie  reservacionis,  reambulacionis,  estimadonis,  occupadonis 
ac  similiter  statucionis  (earumdem,  seriem)  cum  nominibus  dicta 
jura  possessionaria  se  redimere  velle  asscrendum,  ad  dictas  octavas- 
festi  beati  Jacobi  apostoli  similiter  nunc  venturas  legititme  perdurandas 
nobis  more  solito  amicabiliter  rescribatis.  Presentes  autem  sigillis 
egregiorum  Petri  Bochkay  de  Razynakerezthwr  et  Michaelis  Kerhen 
de  Belosowch  vicebanorum  et  comitum  nostrorum  crisiensium-  fedrnus 
consignari.  Datum  Crisii  predicta,  vigesimo  primo  die  octavarum 
festi  Epiphaniarum  domini  predictarum.  Anno  eiusdem  millesimo  qua- 
dringentesimo  octuagesimo  octavo. 

E  transumptOi  sat  lacero,  capituli  zagrabiensis  de  anno  1 49 1.  In  archiv.  lib, 
reg,  civit.  zagrab. 

348. 

Anno   1488,   12.  mail.  Zagrabiae. 

Osvaldus   episc.    zagrab.   canonicis   a  divinis  absentibus  poenam  constiiuii, 

Reverendissimus  dpminus  noster  Osualdus,  dominus  et  prelatus 
nosier,  feria  secunda  proxima  ante  festum  ascensionis  Chrisli,  per 
suara  diffinitivam  senlendam  pronunciavit,  quod  amodo  prepositi, 
dignitarii,  archidiaconi  et  canonid,  ubique  existant,  demptis  illis,  quos 
ius  habet  supportatos,  qui  infra  limites  huius  regni  exliterint,  debeant 
ad  dominicam  de  passione  Domini  convenire,  et  per  ilia  omnia  festa 
perseverare  usque  ad  octavam  Pasce.  Item  veniant  ad  festa  Penthe-* 
costes ;  item  ad  festum  corporis  Christ!;  item  ad  festa  Assumpdonis  et 


beati  regis  Slephani  et  dedicacionis  huius  alme  ecclesiei  item  ad  festuin 
Omnium  sanctorom  et  ad  festa  nalivitatis  Chrisli  et  Epiphamarum ; 
alias,  qui  non  fuertint  legiUime  excusati,  privati  sint  proventibus  be- 
neliciorum  suorum,  que  pro  tunc  solita  sont  administrari,  tocitrns, 
quociens,  nisi  reverendissiroa  paternitas  sua  cum  aliquo,  aut  capitulum 
generose  dfspensabit,  pensata  taraen  racioae  cause  et  quantitate  persone. 
Hec  ego  Andreas,  arciura  et  decretorum  doctor,  archidiaconus 
kathedralis  et  canon icus  prelate  ecclesie  zagrabiensis  scripsi  ex  man- 
date  mihi  personaliter  facto  prefati  revereudissimi  domini  nostri 
zagrabieosis. 

Liber  rubeus  veo.  capituJi  cccl    zagrabiensis.  In  arcbirio  ind,  Acad.  Scient. 
Slavor.  incrid 


349. 

Anao  1488,  5.  Janii.  Viennae. 

Mathias^  Hungariae  etc*  rex^  communitati  civitatis  mentis   Grecemis  prat- 
tipitf  ut    GalU  KuddU  infamia   m  civitatis  iabulis  consignata^  dtkaiur, 

Mathias  dei  gracia  Hungarie,  Bohemie  etc.  rex,  duxquc  Austrie. 
Fidelibus  nostris  circumspectis,  judici  et  juratis  civibus  civitatis  nostre 
montis  Grecensis,  salutem  et  graciam.  Exposilum  extiiit  nobis  pro 
parte  et  in  persona  fidelis  nostri  circumspecU  Galli  Kudelych,  con- 
civis  veslri,  quod  licet  bis  superioribus  annis  per  alias  nostras,  tunc 
judici  et  juratis  civibus  eiusdem  civitatis  nostre  montis  Grecensis 
mandaverimus,  ut  quandam  mfamiam,  que  contra  bonorem  dicti  expo- 
nentis  propter  quandam  levem  causam  in  registrum  dicte  civitatis 
nostre  ascripta  fuisset,  ex  eodem  registro  abolere  deberenl;  tamen 
nti  ex  significacione  eiusdem  exponentis  intelligimus,  infamia  eiusdem 
nondum  ex  eodem  registro  aboleta  esset^  propter  quod  eciam  in  pre- 
sentiarom  circumspecti  Valentinus  sutor  et  Lucas  Rybarycb,  similiter 
concives  vestri,  ipsum  exponentem  pretextu  dicte  infamie  diversimode 
impedirent,  diffamarent  et  tortorem  nominarent,  preterea  eidem  eciam 
minas  mortis  imponerent  in  preiudicium  eiusdem  exponentis  et  oppre- 
sionem  non  mediocrem;  quia  vero  nos  nequaquam  paciemur  ipsum 
exponentem  taliter  opprimi,  mandamus  idcirco  iidelitati  vestre  pre- 
sencium  serie  striclissime,  quatenus  statim  et  in  continenti  acceptis 
presentibus,  ulteriori  mandato  nostro  superinde  minime  expectato, 
huiusmodi  infamtam,  modo  preniisso  ad  predictum  registrum  inscrip- 
tarn,  sine  ulterior!  dilacione  el  quovis  sub  quesito  colore  delere  ct 
abolere  et  insuper  vocatis  coram  vobis  tarn  dicto  exponente,  quam 
eciam  prefatis  Valentino  sulore  ct  Luca  Rybarych  adversariis,  scilicet 


m 


466  Doc.  348,  —  An.  14.88, 


prelibatis  fratribus  et  couventui  ordinis  predict!  jure  ipsis  incumbente 
possidendam,  contradiccione  dicti  Johannis  Horwath  convict!  et  aliorum 
quorumlibet  previa  racione  non  obstante.  Tandem  vero  ad  facies 
premissorum  jurium  possessionariorura  ipsius  Johannis  Horwath  ubivis 
habitcrum,  habita  prius  legittima  reambulacione  et  condigna  estima- 
cione  eorundem,  exclusisque  porcionibus  quorumvis  de  eisdem  tot  et 
quot,  videlicet  et  quantum  ad  valorem  prescriptarum  quinquaginta 
marcanim  se  extendere  videbuntur,  seperantes  et  excidentes,  occupet 
eadem,  occupataque  manibus  dictorum  fratrum  actorum  parti  scilicet 
adverse  manibus,  tamdiu,  quousque  ab  eisdem  actoribus  pro  prescriptis 
quinquaginta  marcis  redimerentur  statuat  titulo  pignoris  possidendas, 
modo  simili  contradiccione  dicti  Johannis  Horwath  convicti  et  aliorum 
quorumlibet  previa  racione  non  obstante.  lUis  autem,  qui  dicta  jura 
possessionaria  occupantes  se  redimere  velle  asseruerint,  pro  termino 
redempcionis  eorumdem  bctavas  festi  sancti  Jacob!  apostoli  nunc  Ven- 
turas coram  nobis  comparendi  prefigat  et  assignet.  Post  hec  (huiusmodi) 
possessionarie  reservacionis,  reambulacionis,  estimacionis,  occupacionis 
ac  similiter  statucionis  (earumdem,  seriem)  cum  nominibus  dicta 
jura  possessionaria  se  redimere  velle  asserencium,  ad  diclas  octavas 
festi  beat!  Jacob!  apostoli  similiter  nunc  venturas  legititme  perdurandas 
nobis  more  solito  amicabiliter  rescribatis.  Presentes  autem  sigillis 
egregiorum  Petri  Bochkay  de  Razynakerezthwr  et  Michaelis  Kerhen 
de  Belosowch  vicebanorum  et  comitum  nostrorum  crisiensium  fecimus 
consignari.  Datum  Crisi!  predicta,  vigesimo  primo  die  octavarum 
festi  Epiphaniarum  domin!  predictarum.  Anno  eiusdem  millesimo  qua- 
dringentesimo  octuagesimo  octavo. 

£  transumpto,  sat  lacero,  capituli  zagrabiensis  de  anno  1 49 1.  In  archiv.  lib, 
reg,  civit.  zagrab. 

348. 

Anno    1488,   12.  mail.  Zagrabiae. 

Osvaldus   episc.    zagrab.    canonicis    a  divinis  absentibus  poenam  constiiuit, 

Reverendissimus  dominus  noster  Osualdus,  dominus  et  prelatus 
noster,  feria  secunda  proxima  ante  festum  ascensionis  Chrisli,  per 
suam  diflinilivam  sentenciam  pronunciavit,  quod  amodo  prepositi, 
dignitahi,  archidiaconi  et  canonici,  ubique  existant,  demptis  illis,  quos 
ius  habet  supportatos,  qui  infra  limites  huius  regni  extiterint,  debeant 
ad  dominicam  de  passione  Domini  convenire,  el  per  ilia  omnia  festa 
perseverare  usque  ad  octavam  Pasce.  Item  veniant  ad  festa  Penthc- 
costes ;  item  ad  festum  corporis  Christ!;  item  ad  festa  Assumpcionis  et 


^^*  35^'   —  -^'''  ^4^9- 


469 


lilterarum  ipsius  vestre  dominacionls  adiiidicatoriarum  lideliter  exe- 
quentes,  nostio  pro  testimomo  Iransinisiraus  fidedignum;  qui  tandem 
exinde  ad  nos  reversi  et  juxta  vim  et  forraam  generalis  eovi  decreti 
regie  maiestatis  novissime  editi  et  slabiliti,  per  nos  requisiti  sub  ju- 
ramento  per  eos  coram  nobis  prestito  uniformiter  retolerunt  nobis  eo 
modo:  quomodo  feria  tercia  proxima  post  fe^tum  beati  Valentin! 
martiris,  proxime  prelerrtum,  prefatus  magisler  Sebastianus,  homo 
vestre  dominacionis,  antefato  nostro  testimonio  presente,  ad  faciem 
possessionis  Hrazthya  vocate,  in  comitate  zagrabiensi  adiacentis  et 
habite,  vicinis  et  commetaneis  suis  inibi  legittime  convocatis  et  sig- 
nanter  nobilifcus  Simone  lUterato  de  Odrazenthgewrgh»  Gallo  de  Losan, 
Petro  RaskowYcb  de  Hrasthya,  Gaspar  litterato  de  superiori  Lom- 
nicza  et  Laurencio  de  dicta  Hrasthya  presentibus,  accedentes^  eandem 
cum  cunctis  suis  utilitaiibus  et  pertinenciis  quibuslibei  memoratis 
judici  et  juratis,  ceterisqoe  civibus  et  incolis  pretacle  civitatis  montis 
Grecensis,  eoiumque  heredibus  et  posteritatibus  universis,  jure  ipsis 
in  dictis  litteris  vestre  dominacionis  adiudicatoriis,  denotato,  manu- 
tenus  staiuisset  et  coramistsset  in  sempiternum  possidendam,  tenendam 
pariter  et  habendam,  contradiccione  egregii  Johannis  Hennyngb  de 
Zomzedwar  et  aliorum  quorumlibet  non  obstante.  Cuiusquidem  sta- 
tucionis  seriem  predictis  litteris  adiudicatoriis  capite  nostri  sigilli  con- 
signalis  et  in  specie  remissis  ad  octavas  fesli  beati  Georgii  martiris 
nanc  ventaras,  suo  raodo  vestre  dominacioai  duximus  rescribendam. 
Datum  secundo  die  diei  execucionis  prenotate.  Anno  doraini  millesimo 
quadringentesimo  octuagesimo  octavo. 

Originale  in  charta.   A  tcrgo  vestigium  impressi  sigiOi.  In  archivio  lib.  reg. 
ciTit.  zagrab. 


351. 

Anno   14S9,  3.  jaDUarii,  Zagmbiae, 

Capituli    staiutufn    de  ftsHs    in    eccUsia    cathidraii  zagrah,  servandis  et 

ceUbrandis. 

Constitucio  infrascripta  facta  est  et  conclusa  in  octava  beati 
Johannis  ewangeliste  1489: 

Festum  nativitalis  Christi,  Stephani  prothomartiris,  Johannis 
ewangeliste,  beatorum  imiocentium,  Circumcisionis,  festum  Epiphani- 
aruiB,  purilicacionis  Marie,  annunciaclonis  Marie,  Ramis  palmarum, 
dies  Gene  domini,  Para^ceues,  sacro  Sabbato,  festum  Resurreccionis 
cum  duobus  sequenlibus  diebus,  Ascensionis  domini,  festum  Penthe- 
costes  cum   duobus  sequentibus  diebus,  festum  Trinitatis,  festum  cor- 


468 


Di^€,  350,  —  An.  14.S8. 


suis,  ad  unum  certum  et  brevem  terminum  eidem  exponenti  ex  parte 
eorumdem  adversariorum  suorum  de  el  super  omnibus  injuriis  eidem 
quoquotnodo  illalis  judicium  et  jusliciam  facere,  ac  tandem  plenariani 
el  omnimodam  satisfaclionem  impendere  debeaiis  et  leneamini,  de  cc* 
leroque  eundem  nemini  perturbari  ct  quoquomodo  diffaroari  permit* 
talis,  quoniam  alioquin  commisimus  et  plenam  nostram  facultaiem  et 
aucloriiatem  dedimus,  damusque  et  coraittimus  per  piesenles  lideli 
nostro  magniiico  Maihie  Gereb  regui  nostri  Sclauonie  bano,  lit  idem 
orones  tales,  si  qui  forte  previa  occasione  ipsum  exponentem  diffa- 
mare,  hoc  et  tortorem  appellate  presumpserint  in  persona  captiirare 
et  bona  eorumdem  occupare  et  tarn  capita  quam  eciam  bona  eorum- 
dem nosire  disposicioni  tenere  et  conservare  debeai  et  teneatur.  Secus 
igitur  nullo  modo  facere  presumpmatis.  Presentibus  perlectis,  exhi- 
benti  restitutis.  Datum  Wienne  in  festo  sacratissirai  corporis  Christi. 
Anno  eiusdem  roillesimo  quadringentesimo  octuagesimo  octavo. 

Protocolam  civit.  In  arcbiv.  incl.  Aoul*  Scienr.  Slavor.  merid.  11,  d   235 


350, 

Attno   1488,  7.  decembriB.  ZAgrabiM. 
Capitulum  zagradiense  communitatem  civitatis  m&nih    Grecensh  in  HralSn 
boni  passes siontm   a  se  inducfam  esse  nuntiat 

Revet endissimo  domino  Vrbano  eleclo  et  coniirmaio  ecclesie 
agriensis,  ihezaurario  regio  ac  in  causis  in  presencia  palatinali  ver- 
tenlibus  per  serenissimum  principem  dorainum  Malhiam  dei  gracla 
Hungarie,  Boheraie  etc.  regem,  ducemque  Ausirie,  dominum  nostrum 
naturalem,  graciosissimum,  judid  deputato,  domino  et  amico  ipsorum 
honorando,  capitulum  ecclesie  zagrabiensis,  amiciciara  paralam  cum 
honore.  Vestra  noverit  dominacio,  quod  nos  debilo  cum  honore  re- 
ceptis  litleris  eiusdem  adiudicatoriis  modum  et  formam  cuiusdam 
iudiciarie  commissionis  seu  deliberacionis  in  se  exprimentes,  Bude, 
sexagesimo  die  octavarum  fesii  beali  Michaelis  archangel],  proxime 
prcterili,  pro  parte  circumspectorum  judicis  ac  juratorum,  ceierorumque 
dvium  et  incolarum  dvitatis  montis  Grecensis  super  quadam  posses- 
sionaria  statucione  confeclis  et  emanatis,  nobisque  amicabiliter  loquen- 
libus  et  direclis,  iuxta  earumdem  coniinenciara  unacum  magistit)  Se* 
bastiano  de  Korothna,  curie  regie  notario,  bomine  vestre  dominadoiiisi 
in  eisdem  litteri-i  adiudicatoriis  inter  alios  nomiaatim  conscriptos 
cxpictiso,  unum  ex  nobis,  videlicet  honorabllem  magistrum  Stephanom 
de  Cfi$io,  socium   et  concanonicura   nostrum*   ad   contenU  earumdem 


lilteranim  ipsius  vestre  dominacionis  adiudicaloriarum  lideliler  exe- 
quentes,  nostio  pro  testimonio  transmbimus  fidedignum;  qui  tandem 
exinde  ad  nos  reversi  et  juxta  vim  et  formam  generalis  novi  decreti 
regie  maiestatis  novissime  editi  et  stabiliti,  per  nos  requisiti  sub  ju- 
ramento  per  eos  coram  nobis  prestito  uniformiter  retulerimt  nobis  eo 
modo:  quomodo  feria  tercia  proxima  post  fe>tum  beati  Valeniini 
martiris,  proxime  preterituni,  prefalus  magister  Sebastianus,  homo 
vestre  dominacionis,  antefato  nostro  teslimonio  presente,  ad  faciem 
possessiOTiis  Ilrazlbya  vocate,  in  coraitatu  zagrabiensi  adiacentis  et 
habite,  vicinis  et  commetaneis  suis  inibi  legittimc  convocatis  et  sig- 
nanter  nobilifcus  Simone  lilterato  de  Odrazenthgewrgh,  Gallo  de  Losan, 
Petro  Raskowych  de  llrasthya,  Caspar  litterato  de  superiori  Lom- 
nicza  et  I^urencio  de  dicta  Hrasthya  presenlibus^  accedentes,  eandem 
cum  cunctis  suis  utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet  memoratis 
judici  et  juratis,  ceterisque  civibus  et  incolis  pretacle  civitatis  monlis 
Grecensis,  eorumque  heredibus  et  posteritalibus  universis,  jure  ipsis 
in  dictis  litteris  vestre  dominacionis  adiudicatoriis,  denotato,  manu- 
tenus  staluisset  et  commisisset  in  sempiternom  possidendam,  tenendam 
pariter  et  habendam,  contradiccione  egregii  Johannis  Hennyngh  de 
Zomzedwar  et  aliorum  quorumlibet  non  obstante.  Cuiusquidem  sla- 
tucionis  seriem  predictis  litteris  adiudicatoriis  capite  nostri  sigilli  coe- 
signatis  et  in  specie  reraissis  ad  octavas  festi  beati  Georgii  martiris 
nunc  Venturas,  suo  modo  vestre  dominacioni  duximas  rescribendam. 
Datum  secundo  die  diei  execocionis  prenotate.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  octuagesimo  octavo. 

Originale  in  cliarta,  A  (ergo  vestigium  impressi  sigilli.  In  archiTio  lib,  reg. 
civjt,  zagrab. 

351. 

Anno  14891  J.  jannariii  Zagrabiae, 

Capituli    statutum    de  festis    in    eccksia    cathedraii  zagrab.  sirvandis  et 

ceUbrandis, 

Constitucio  infrascripta  facta  est  et  conclusa  in  octava  beati 
Johannis  ewangeliste  1489: 

Festum  nativltatis  Christi,  Stephani  prothomartiris,  Johannis 
ewangeliste,  beatorum  innocentiura,  Circumcisionis,  festum  Epiphani- 
arum,  purificactonis  Marie,  annunciacionis  Marie^  Ramis  palmarum, 
dies  Gene  domini,  Parasceues,  sacro  Sabbato,  festum  Resurreccionis 
cum  duobus  sequentibus  diebus,  Ascensionis  domini,  festum  Pentbe- 
costes  cum    duobus  sequentibus  die  bus,  festum  Trinitatis,  festum  cor- 


470  Doc.  3SI.  —  An.  14.89, 

poris  Christi,  nalivitatis  Johannis  baptiste,  visitacionis  Marie,  Marie 
de  nive,  assumpcionis  Marie,  beati  regis  Slephani,  dedicacionis  ec- 
clesie,  festum  nativilatis  virginis  gloriose,  Michaelis  archangeli,  festi- 
vitas  omnium  sanctorum,  concepcio  beate  virginis. 

In  prescriptis  festivitatibus  expediantur  divina  officia,  videlicet: 
misse,  corature,  lecciones  et  ewangelia  ac  epistole  per  illos  dominos 
dignitarios  et  canonicos  personaliter,  quibus  scribetur  tabula,,  aut  si 
per  se  quispiam  ipsorum  dominorum  dicta  ofUcia  sic  in  tabula  scripta 
expedire  non  posset,  teneatur  ea  expedire  per.  sibi  similem  vel  saltern 
per  canonicum,  t%  hoc  semper  intelligatur  tam  de  presentibus  quam 
de  absentibus,  nam  sicut  quilibet  absencium  habet  procuratorem  ad 
tollendos  proventus,  ita  eciam  habeat  supportatorem  in  divinis.  Ubi 
tamen  nuUo  modo  ex  quibus  bonis  et  evidentibus  racionibus  posset 
expleri  aliquod  officium  per  dignitarios  aut  canonicum,  dominus  vi- 
carius  posset  moderari  et  provideri  per  mulctas  et  penas  inferius 
declaratas. 

In  aliis  vero  festivitatibus  quibuscumque,  in  quibus  similiter 
solet  tabula  scribi  ipsis  dominis  dignitariis  et  canonicis,  expediantur 
misse  dumtaxat  per  illos,  quibus  tabula  scribetur,  vel  si  per  se  non 
possent,  extunc  per  sibi  similem  aut  saltern  per  canonicum  eas  cele- 
brari  faciant;  coraturas  autem  et  lecciones  possint  expediri  per  alios 
presbiteros  idoneos  aut  prebendarios  seu  altaristas,  dummodo  non 
sit  defectus. 

Item  in  festivitatibus  omnibus,  quibus  maior  campana  pulsatur, 
teneantur  omnes  domini  dignitarii  et  canonici  interesse  matutinis,  quod 
si  quis  legittimo  impedimento  non  obstante  neglexerit,  subeat  et  solvat 
penam  statutam  irremissibiliter  iuxta  continenciam  statutorum. 

Item  in  aliis  festivitatibus  et  dominicis  diebus,  quibus  maiof 
campana  non  pulsatur,  nichilominus  tamen,  quibus  tabula  scribitur, 
isti  dumtaxat  domini  matutinis  interesse  teneantur,  quibus  tabula  fuerit 
scripta,  alii  vero  non  sint  obligali  nisi  ex  beneplacito. 

Et  ut  premissa  aliquod  robur  et  firmitatem  habeant,  ipsique 
domini  tam  dignitarii  quara  eciam  canonici  sint  diligenciores  et  promp- 
ciores  ad  exsequenda  uniuscuiusque  sua  officia,  statutum  et  conclusum 
est:  quod  quicumque  dominorum  sive  presencium  sive  absencium 
neglexerit  per  se  aut  saltern  per  canonicum,  salvo  tamen  semper  le- 
gilimo  impedimento,  celebrare  et  expedire  sua  officia,  extunc  de  pro- 
ventibus  huiusmodi  negligentis  pro  qualibet  missa  neglecla  XXV. 
solidi  detrahantur,  et  per  dominum  vicarium  illi  dentur,  qui  pro 
eo  celebraverit,  dummodo  fuerit  canonicus;  si  autem  non  fuerit  ca- 
nonicus,    detur    sibi    oblacio    competens,    residuum    vero  distribuatur 


Doc.  ^52,  —  An,  i^8p^  ^^^^        471 

scholaribus,  procedentibus  et  pauperibus.  Item  de  choratura  detra- 
hantur  solidi  XIL  et  similiter  fiat.  Item  de  lectione  detrahantur  solidi 
VI.  et  similiter  fiat.  Item  de  ewaogelio  et  epistcla,  tempore  quo  reve- 
rendissimus  dominus  episcopus  celebrat  per  se,  detrahatar  per  sol  XXV. 
et  similiter  fiat.  Item  de  missis,  ewangeliis  et  epistolis  ebdomadalibus, 
si  quis  dominoriim  neglexerit  aut  per  se  aut  per  supportatorem,  pro 
quolibet  defectu  cuiuslibet  die!  detrahantur  sol.  XLV,  videlicet:  pro 
missa  XXX  pro  ewangelio  X.  et  pro  epistola  V.  que  similiter  di- 
spensentur  sicut  priora. 

Ad  premissa  vero  exequenda  debeant  providere  cantor  cuin 
suo  succentore,  qm  debeant  et  sint  obligati  servare  et  tenere  com- 
putum  premissorum,  et  in  quantum  ipsi  eon  syfficerent  dominus  vi- 
carius  teneat  providere  cum  prius  opportunis  et  supedus  notatis. 

Item  «i  quis  dominorum  collateralium  neglexerit  ofiicium  suura 
tempore  opportnno,  pro  quolibet  defectu  suo  detrahantur  sol  XXV. 

Liber  mbcus  yen.  capituli  ccd.  tagrabieasis.  In  archivio  inci,  Acad.  Scient. 
Slavor.  merid. 

352. 

Anno  1489,  28    septembis.  Budae. 

Angeius^  sedis  apostolkae  k^ahts^  plebanis  zagrabiensibus  mandat,  ut  mm- 
mapcn  enitantur^  ut  communitas  civitatis  pacem,  quam  cum  capitulo  inipit, 

scriptam  edat 

Angelus,  dei  et  aposlolice  sedis  gracia  episcopus  ortanensis  ac 
civitatis  Castellanensis,  ad  Germaniam,  llungariaro,  Poloniam  et  Bo- 
hemiam,  illisque  adiacentes  partes  atque  regna  cum  plena  poteslate 
legali  de  latere,  legatus.  Dilectis  nobis  in  Christo  discretis  viris  ,  .  » 
sancti  Emerici  in  area  capitulari  zagrabiensi,  .  .  .  .  sancti  Martini  de 
vico  sutorum,  et  .  .  sancti  Anlhonii  de  vice  Latinorura,  ecclesiarum  ple- 
banis, dioecesis  zagrabiensis,  salutem  in  domino,  benediccione  cum 
paterna  ac  in  commissis  debitam  diligeociam  adhibere.  Noveritis,  nobis 
pro  parte  ct  persona  venerabilis  magistri  Stephani  cruciferi,  preposili 
Glogonzanensis  ac  canonici  zagrabiensis,  ecclesiarum,  fuisse  expositum 
gravi  cum  querela  in  hunc  raodum:  quomodo  alias  inter  venerabiles 
dominos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis  ab  una,  ac  provides  ct  cir- 
cumspectos  cives,  incolas,  inhabitatores  et  totam  communitatem  civi- 
tatis montis  Grecensis  ab  altera  partibus,  in  facto  certarum  differen- 
ciarum  et  earura  occasione  et  presertim  pretextu  certe  sentencte^  quam 
olim  reverendus  dominus  Johannes  episcopus  predicte  ecclesie  zagra- 
biensis contra  ipsos  cives  ac  eorum  filios  lulisset,   quedam   disposicio 


472  Doc,  J52,  —  An,  14,89, 


et  differenciarura  huiusmodi  complanacio  facta  fuisset.  Super  qua 
disposicione  certe  littere  et  litteralia  instrunienta  efficacissima  emanata 
extitissent,  quarum  paribus  ipse  preposilus  et  canonicus  antedictus 
precipue  pro  abolenda  quadam  infamia  nedum  propria  sed  et  ipsorum 
civium  omnium,  filiorumque  eorumdem  procreatorum  et  in  futuruni 
procreandorum  et  formanda  sibi  consciencia,  qui  inter  ipsos  cives,  in- 
colas  dicte  civitatis  mentis  Grecensis  natus  et  procreatus  existit,  ad 
presens  pluriraum  forent  necessaria.  Quamobrem  vestris  dileccionibus 
auctoritate  legacionis  nostre,  tenore  presencium  in  virtu te  sancte  obe- 
diencie  et  sub  pena  excommunicacionis  harum  serie  commiltimus  et 
mandamus,  quatenus  statim  habitis  presentibus  ac  dum  et  quando, 
cum  presentibus  fueritis  requisiti,  pronominatos  cives,  incolas,  inhabi- 
ta tores  ac  totam  communitatera  dicte  civitatis  monlis  Grecensis  per- 
sonaliter  accedatis,  eisdemque  in  persona  nostra  sub  interdicti  eccle- 
siastici  nee  non  suspensionis  a  divinis,  penis,  in  quas  penas  ipsos  et 
quemlibet  ipsorum  singulas  personas,  communitatem  vero  predictam 
ipso  facto  incurrere  volumus,  nisi  fecerint,  que  ipsis  presentibus  man- 
damus, ex  nunc  prout  ex  tunc,  et  ex  tunc  prout  ex  nunc,  dicta  cano- 
nica  monicione  premissa,  ferimus  in  hiis  scriptis  ac  eciam  promul- 
gamus,  ut  ipsi  intra  sex  dierum  spacium  a  die  exhibicionis  presencium, 
ipsis  fiendis  computamus,  in  ipsorum  scriniis,  conservatoriis,  cystis, 
prothocolis  ac  libro  civitatis  prefatas  litteras  et  litteraria  instnimenta 
super  huiusmodi  disposicione  cum  predictis  dominis  capitulo  zagra- 
biensi  factas  diligenter  perquirant,  inventaque  et  reperta  sine  aliqua 
diminucione  paria  ipsarum  prefato  magistro  Stephano  preposito  et 
canonico  prefate  ecclesie  aut  suo  legittimo  procuratori  sub  publica  et 
authentica  manu  in  transumpto  litterarum  suarum  dare  debeant  et 
teneantur.  Committentes  nichilominus  eisdem  civibus  dicte  civitatis 
mentis  Grecensis  penis  sub  premissis  ne  in  hac  parte  fraus  et  dolus 
eveniat  aliqualis.  Et  post  hec  huiusmodi  vestre  execucionis  seriem  ac 
quitquid  in  premissis  feceritis,  nobis  suo  modo  fideliter  et  conscien- 
ciose  rescribatis,  presentes  in  specie  lemittentes.  Datum  Bude  die  vi- 
gesima  octava  mensis  septembris.  Anno  domini  millesimo  quadrin- 
gentesimo  octuagesimo  nono. 

Originale  in  charta    In  archivio  ven.  Capit.  eccl.  zagrabiensis.  Act  cap.  ant. 
lasc.   10,  nr.   14. 


Doc.  JSS-  —  An.  i^Sff. 


473 


353 

AoDO   1489,   18,  octobris.  Zagrabiae. 

A  pUbiitiis  ztjgrah,  exemphtp-  exscriptarum   inturhrum    a  (que  pacts   inter 
commumtaiem  civitatts  month  Grecensis  et  capituium  initae  traUitur  Angeh^ 

sedis  apost,  legato, 

Reverendissimo  in  Christo  patri  et  domino,  domino  Angelo  dei 
ct  apostolice  seiis  gracia  episcopo  ortaneosi  ac  civitalis  Castellanensis, 
ad  Germaniam,  Hongariani,  Poloniam  et  Bohemiam,  illisquc  adiacentes 
partes  atque  regna  cum  plena  potestate  legati  de  latere  legato,  do- 
mino el  patri  ipsorum  collendissimo,  universitas  civium,  incolarum 
et  inliabitatorum  civitatis  roonlis  Grecensis  obedienciam  fiUalem  cum 
subieccione  otseqiiente.  Noverit  palernitas  veslra  reverenda,  quod 
nobis  die  lune,  decima  nona  meosis  octobris,  in  loco  nostri  soliti  con- 
sislorii  in  expediendis  qulbusdam  ntgociis  nostris  pro  conimuni  bono 
et  republica  nostrorum  universorum  constitutis,  accesseruni  ad  noslram 
piesenciam  honorabiks  domiui,  Symon  sancti  Emerici  in  area  capi- 
tulari  zagiabiensi,  Michael  sancte  Margarethe  de  suburbio  dicle  civi- 
tatis nostre  et  Mathias  sancti  Anlhonii  de  vico  Latinorum,  ccclesi- 
arum  plebani,  tenentes  suis  in  manibus  quasdam  litieras  patemitatis 
vestre  reverend e  conpulsorias  pro  parte  venerabilis  magistri  Stephani 
cruciferi,  prepositi  Glogoczensis  ac  canomci  zagrabiensis  ecclesiarum, 
confectas  et  emanatas,  quarura  vigorem,  prout  inferius  dicetur,  nos 
requirentes  easdem^  nobis  exhibuerunt  huiusmodi  sub  tenore:  (vide 
Doc.  353.  de  anno  1489,  a8.  septembris).  PosI  quarumquidem  litte- 
rarum  paternitatis  vestre  reverende  exhibicionem,  vigorem  earumdem 
prefati  domini  Symoo,  Michael  et  Mathias  plebani  iuxta  series  et  con- 
tenta  earumdem  sub  penis  ecclesiasticis  in  eisdem  expressis  nos  requi- 
sieriint  el  inonuerunt  in  eo,  ul  infra  sex  dierum  spacium  diei  inoni- 
cionis  ipsorum  premLsse  nobis  per  eos.  ut  prefertur,  facte,  nos  in 
nostris  scriniis,  conservatoriis»  cistis,  prothocolis  ac  libro  civitatis 
nostre  pretacle,  piescriptas  litteras  et  litteralia  instrumenta  super  di- 
sposicione  prememorata  cum  venerabilibus  dominis  de  capitulo  ecclesie 
zagrabiensis  predictis,  confectas  et  eroanata  diligenler  perqnirere.  in- 
ventasque  et  reperta  sine  aliqua  diminucione,  paria  ipsaruni,  prefato 
magistro  Stephano  preposito  et  canonico  aul  suo  legillimo  procura- 
tori  sub  publica  el  autenlica  manu  in  transsumpto  Jitterarum  nostra- 
rtjra  dare  deberemus.  Nos  vero  tamquam  filii  obediencie  monicioni  et 
reqtiisicioni  huiusmodi  parentes,  lit  tenemur,  prescriptas  literas  et  lit- 
teralia   instrumenta    necnon    alia    registra    et    scripturas    super  totali 


474  ^^^'  353'  —  ^«-  ^^9- 


negocio  differenciarum  .premissarum  cum  diclis  dominis  capitulo  za- 
grabiensi,  necnon  disposicione  exinde  subsecuta  confectas,  scriptas  et 
emanata  in  scriniis,  conservatoriis,  cistis,  prothocolis  ac  libris  civi- 
tatis  nostre  antedicte  diligenler  perquisivimus,  inventasque  et  reperta 
presenti  registro  de  verba  ad  verbum  sine  diminucione  et  augmento 
aliquali  transcriptas  et  transumpta  ac  per  publicum  notarium  sub- 
scriptum,  coram  testibus  infrascriptis  revisas  et  revisa,  necnon  lectas, 
collacionatas,  auscultatas  ac  manu  eiusdem  notarii  subscriptas  et  sub- 
scripta,  sigilloque  nostre  communitatis  una  cum  subscripcione  eiusdem 
notarii  roboratas  et  roborata,  memorato  magistro  Stephano  preposito 
et  canonico  dedimus  et  assignamus  nulla  fraude  seu  dolo  in  hac  parte 
interveniente.  Acta  sunt  hec  et  facta  in  loco  predicto  civitatis  nostre 
antedicte  die  et  mense,  quibus  supra,  sub  anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  octuagesimo  nono,  indiccione  septima.  Pontilicatus 
vero  sanctissimi  in  Christo  patris  et  domini  nostri,  domini  Innocencii, 
divina  providencia  pape  octavi,  anno  sexto.  —  Primo  igitur  pro  cla- 
riori  intellectu  ipsius  negocii  sicuti  nobis  visum  fait  inseruimus  hie 
registrum  dampnorum  et  iniuriarum  per  dictum  capitulum  et  homines 
eorum  nobis  et  nostris  factorum  et  illatarum,  cuius  tenor  talis  est: 
(Sequuntur  ifiiuriae  et  damna  a  capitulo  civibus  mantis  Grecensis    illata.) 

Signam 


notarii. 


Et  ego  Paulus  Valentini  de  Chasma,  clericus  zagrabiensis  dioe- 
cesis,  auctoritate  apostolica  notarius  publicus,  anno,  indiccione  et  pon- 
tilicatu,  quibus  supra,  infra  terminum  antedictum,  in  ecclesia  beati 
Marci  ewangeliste  in  predicta  civitate  montis  Grecensis  fundata,  ad 
requisicionem  circumspecti  Dominici  Perowych  dicti,  modemi  judicis 
eiusdem  civitatis  in  persona  tocius  communitatis  ipsius  civitatis  mihi 
factam,  omnes  et  singulas  litteras  et  litteraria  inslrumenta,  necnon 
alias  scripturas  et  registra  in  sedecim  et  medio  foliis  papiri  per  alium 
fideliter  conscriptas  et  conscripta,  ac  in  duobus  foliis  pargameni  ad 
modum  roluli  ligatas  el  ligata,  cum  earum  et  eorum  veris  origina- 
libus  perlegi,  auscultavi,  collacionavi,  easque  et  ea  prout  earum  et 
eorum  vera  continebantur  originalia  sicut  in  eisdera  prima  facie  ap- 
parebat,  de  verbo  ad  verbum  sine  diminucione  et  augmento  aliquali 
transumptas  et  transumpta  coram  testibus  infrascriptis  revidi,  in  sin- 
gulisque  foliis  papiri  et  in  primo  pargameni  signo  et  nomine  meo 
solitis  et  consvetis,  una  cum  appensione  sigilli  prefate  civitatis  in  hanc 
publicam  formam  redactas  et  redacta  consignavi  et  roboravi.  In  fidem 
et  testimonium  omnium  et  singulorum  premissorum  rogatus  et  requi- 


D&€,  S54-  —  ^^'  ^4^ 


475 


situs.  Presentibus  discretis  dominus;  Anthonio  rcctore  hospltalis  beate 
Maiie  virginis  in  area  dicle  civitaiis  constiucU,  Slephano  prebendario 
eiusdem  hospitalis,  Georgio  rectore  are  sancti  Nicolai  in  ecclesia 
sancti  Marci  prefata,  presbileris,  et  Emcrico  de  Cnsio  clerico  zagra- 
biensis  dioecesis  in  testimonium  premissorum  requishis. 

In  archiv.  veti,  capit.  £agrab«  Act.  cap.  ant  f&sc,   10>  or.   14. 


854 

Anno   1489,  2    decembris.  Zagrabiae. 
Angeii,  Sftiis    apostahcae  Ugati^  jusm^    Gtorglus  archidiaamm  atqut  cano- 
fjii'us    zagnilf,    Baltasari   tt  Cathannae    conjugibus    mandai,    ut  Nicola  a 
civi  eiusque  uxori  trepta  bona  tcddant. 

Reverendissimo  in  Christo  patri  et  domino,  domino  Angelo  dei 
gracia  episcopo  ortan(ensi),  ad  Germaniam,  Hungariam,  Poloniam,  Bo- 
hem  iam,  illisque  ad iacen tes  partes  atque  regna  sanctissimi  domini  no- 
stri  et  sedis  apostolice  com  plena  potestale  legati  de  latere,  legato, 
domino  sibi  graciosissimo,  Georgius  archidiaconus  de  Bexin,  canonicus 
et  vicariiis  in  spintualibus  reverendi  in  Christo  patris,  domini  Osualdi, 
consimiliter  dei  et  apostolice  sedis  gracia  episcopi  ecclesie  zagrabiensis, 
oraciones  in  domino  devotas  cum  summa  obediencia.  Vestra  noverit 
reverendissima  paternilas,  me  tamquam  filitim  obediencie,  litteras  eius- 
dem executorias  pro  parte  Nicolai  Horwath  layci  zagrabiensis  et  Agnese 
uxoris  eiusdem  contra  et  ad  versus  Balthasarem  et  Catham  eius  uxorem 
similiter  lay  cos  zagrabienses  emanalas  et  extractas  cum  ea  qua  decet 
reverencia  acceptasse,  que  cum  michi  per  eundem  Nicolaum  Hon^^ath 
exhibite  faissent,  mox  leria  tercia  proxima  post  festum  beati  Clementis 
pape  ad  domum  solite  habitacionis  dictortim  Balthasai  et  Cathe  eius 
uxoris  in  monle  Grccensi  accessi,  ibique  eandem  Catham  personaHter  re- 
pertam  et  per  earn  ipsum  Balthasarem  eius  maritum  absentem,  iuxta 
vim,  formam  et  tenorem  litterarum  eiusdem  vestre  reverendissime 
paternitatis  sub  pena  excommunicacioois  late  sentencie  et  ducentorum 
tlorenorum  auri  camere  apostolice  applicandorum  auctoritate  aposto- 
lica  mihi  commissa  monui,  requisivi  verbo  salutis,  ut  ipsi  Balhasar  et 
Catha  eius  uxor  intra  novem  dierumspacium  a  die  huiusmodi  monicionis 
mee  immediate  compufando,  quos  dies  ipsfs  pro  primo,  secundo,  tercio 
et  peremptorio  terraino  assignavi,  cinonica  monicione  premissa,  (re)s, 
bona  mobilia  et  immobiiia  ac  fructus,  si  qui  forte  inde  percepii  forent, 
que  et  quas  ipsi  Balthasar  et  Catha  eius  uxor*  ut  dicitur,  minus  juste 
pro   se   occupassent,   ad  dictorum   scilicet  Nicolaum  et  Agnesam  eius 


476  Doc,  3S5'  —  ^«-  HPO^ 


uxorem,  similiter^  ut  dicitur,  de  jure  speclantes  seu  spectancia,  eisdem 
restituissent,  realemque  et  actualem  eorum  possessionem  tradidissent, 
ac  ipsis  de  darapnis,  expensis,  injuriis  et  interesse  satisfecissent  Sed 
quia  ipse  Balihasar  et  Catha  eius  uxor  id  facere  et  adimplere  recu- 
santes  et  se  iusticie  afferentes,  gravatosque  se  superinde  sencientes, 
eosdem  citavi  peremptorie  vestre  reverend issime  paternitatis  in  pre- 
senciam,  ad  terminum  XII.  dlerum  post  lapsum  dictorum  novem  dierum 
immediate  sequenciura,  sic  et  taliter,  ut  ipsi  Bude  vel  alibi  ubi  tunc 
^estram  reveiendissimam  patemitatem  constitutam  fore  cognoverint, 
compareant  in  judicio  legittime  dicturi  et  allegaturi  quare  ad  pre- 
missa  de  jure  non  teneantur,  alioquin  eadem  vestra  reverendissima 
paternitas  ad  partis  comparentis  instanciam  in  causa  ipsa  prout  juris 
fuerit  ad  ulteriora  procedet,  alterius  partis  absencia  in  reliquo  non 
obstante.  Sic  itaque  serie  huiusmodi  execucionis  nostre  eidem  vestre 
reverendissirae  paternitati  conscienciose  rescripsi.  Datum  Zagrabie  nono 
die  diei  execucionis  prefate.  Anno  domini  MCCCCLXXX  nono.  Pre- 
senlibus  ibidem  discretis:  Anthonio  et  Gregoiio  presbiteris  in  dicta 
monte  Grecensi,  altaristis,  ac  Stephano  litterato  ibidem  in  testimo- 
nium requisitis. 

Matheus  Georgii  de  Zenthgewrgh,notarius 

Originale  in  charta.  In  margine  inferior!  impressum  est  sigiUnm.  In  archivio 
lib.  reg.   civit.  zagrab. 

355. 

Anno  1490,  9.  August!.  Zagrabiae. 

Coram  legatis  civitatis  Dorothea,  Blasii  institoris  morU  viduata,  Martino 
Radlin  eiusque  patri  atque  eorum  heredibus  agrum  14.  fl,  vendit 

Nos  Georgius,  lilius  Viti,  judex,  Johannes,  Gallus,  Michael,  Ge- 
orgius,  Lucas,  Georgius,  Stansa  et  Valentinus,  jurati,  consiliarii  et 
universi  cives  civitatis  montis  Grecensis.  Memorie  commendamus  tenore 
presencium  significantes,  quibus  expedit  universis,  quod  provida  et 
honesta  domina  Dorothea  vocata,  relicta  primum  condam  Mathie 
sartoris,  olim  senioris  judicis  et  concivis  nostri,  et  demum  relicta 
condam  Blasii  institoris,  similiter  olira  senioris  judicis  et  concivis 
nostri,  ad  nostram  personaliter  veniens  presenciam,  confessa  est  in 
hunc  modum,  ut  ipsa  quandam  totalem  terram  arrabilem  suam  Chyr- 
kwysche  vulgariter  vocato  in  carapo  et  territorio  nostro  seu  civitatis 
predicte  inter  terras  arrabiles  successorum  condam  Berlek  Chaykyn 
vocato  ab  occidental  parte  et  Petri  agricole  Bedekoich  dicti  et  terra 
ecclesie  nostre   parochialis   beati   Marci   ewangeliste   in  dicta  civitate 


^.  SSS'  —  ^»'  r49o 


477 


fundate  et  domini  Mathie  plebani  de  Cranosnopole  nostrorum  similiter 
concivium  ab  orieniali  parte,  necnon  inter  duas  vlas  communes^  unam 
a  meridlonaU  et  aliam  a  septemtrionali  panibus  sitas  et  cxlstentes, 
habiiam  et  siluatam,  tredecim,  ut  dicitur.  dietas  terre  in  se  conli- 
neijtem,  ipsam  videlicet  dominam  Dorothcam  partim  post  mortem 
prefati  condam  Mathie  saitoris  mariti  sui  legiitime  jure  sucessorio 
concernentem,  partim  autem,  quo  ad  aliam  medielatem  a  viro  condam 
provido  et  honeslo  Andrea  seniore  jurato  et  concive  nostro  patre  vero 
ipsius  domine  Dorothee  jure  hereditario  iuxta  ipsius  civitatis  antiquam 
et  privilegiatam  libertatem  rite  et  legiltime  concementem,  prout  hoc 
in  prioribus  litteris  nostris  seu  civitatis  predictc  prtvilegialibus  anli* 
quis  pro  parte  ipsorum  condam  Mathie  sartoris  et  Andiee  supradic- 
lorum  superinde  confectis  et  emanatis  ac  coram  nobis  in  specie  pro- 
ductis  et  dcmonstratis  expresse  vidimus  contineri  oculata,  simul  cum 
omnibus  eiusdem  totalis  terre  arrabtlis,  ut  didtur,  tredecjm  dietarum, 
uliiitatibus,  juribus,  usibus,  integritatibus  et  periinenciis  universis,  viris 
providis  et  honestts  Martino  sartori  Radlyn  dicto,  seniori  jurato  et 
concivi  nostro  et  Elie,  fratri  suo  camali,  filiis  Benkonis  Kunych  de 
Klokoch  ac  per  eos  heredibus  ipsorura  pro  quatuordectm  llorenis 
auri  per  eosdem  Martinum  sartorem  et  Eliam  fratres,  prefate  domine 
Dorothee,  prout  ipsamet  nobis  retulit  jam  plene  datis  et  persolutis, 
vendisset  et  contulisset,  immo  ex  consensu  vicinorum  predictorum 
vendidit  et  con tu lit  coram  nobis  jure  perpetuo  etirrevocabili  tenendam, 
possidendam,  pariter  et  habendam  ac  juxla  condicionem  civitatis 
prenotate  ab  anliquo  privilegialiter  comprobatam  quomodocumque 
voluerint  Jdisponendam.  Antiquas  quoque  lilleras  universas  factum 
predicte  terre  tangentes,  que  presentibus  forent  contrarie^  si  in  con- 
trarium  presencium  per  quempiam  et  quovis  temporura  in  processti  in 
iucem  producerentur  cassas,  mortuas  commisimus  et  viribus  carituras, 
ac  ipsarum  exhibitoribus  nocituras.  In  cuius  rei  memoriam  atque 
leslimonium,  tirmitatemque  perpetuam  presentibus  sigillum  nostrum 
commune  duximus  appendendum.  Datum  feria  secunda  ante  festum 
beati  Laurencii  martiris.  Anno  domini  raillesimo  quadringentesimo 
nonagesimo. 


Oiigitiftle  in  membrtiaa.  A  ter^  vestigium  impress!  sigillL    la  arduvio  lib, 
ref.  civit.  XAgriib. 


i^iik 


478  Doe.  356.  35^.  -  Am.  1490—14.91. 

866. 

Anno  1490,  II.  octobris.  Bndae. 

Regni  Slavoniae  ducatu  Johanni  Corvmo  atiributo^  Ladislaus  Humgariae 
etc,  rex,  communitati  civUatis  mentis  Grecensis  mandate  ut  in  Cormni  di- 

cwnem  conadai. 

Ladislaus  del  grada  rex  Hungarie,  Bohemie  etc.  Prudentes  et 
circumspectly  fideles  nobis  dilecti.  Credimus  ad  noticiam  vestram  per* 
venisse,  quallter  nos  de  concord!  et  unanimi  TOluntate  fidelinm  no^ 
strorum  unlYersorum  prelatomm  et  baronum  regni  nostri  inter  certas 
ordinaciones  et  dlsposiclones  inter  nos  et  eosdem  dominos  prelatos  et 
liarones  nostros  ab  una  ac  illustrem  dominum  Johannem  Coruinum 
ducem  etc.  ab  altera  partibus,  vigore  certarum  litterarum  exinde 
confectanim  factas,  ducatum  quoque  illius  regni  nostri  Sclauonie 
-«imul  cum  universis  elusdem  regni  iustis  et  ab  antique  exigi  solitis 
proventtbtts  et  reddltibus  eldem  domino  Jobannl  Coruino  duel  etc 
contullmus,  volumus  idcirco  et  fidelitati  vestre  serie  presencium  stric* 
tissime  mandamus,  quatenus  amodo  prefatum  dominum  Johannem 
Coruinum  audlre,  pro  duceque  et  domino  vestro  legittlmo  habere  et 
tenere,  etdemque  debitum  honorem  exhlbere  atque  eiusdem  nee  non 
hominum  suorum  per  Ipsum  ad  id  deputandorum  mandatis  et  jussi- 
onibus  iustis  tamen  et  licltis  parere,  obedire  et  obtemperare  debeatis, 
et  aliud  facere  non  presummatis.  Datum  Bude  feria  secunda  proxlma 
post  festum  beati  Dionisii  martiris.  Anno  domini  millesimo  quadiin- 
gentesimo  nonagesimo. 

(A  tergo).  Prudentibus  et  circumspectis  judici  et  juratis,  ceterisque 
civibus  et  toti  communitati  civitatis  mentis  Grecensis,  lidelibus  no- 
stris  dilectis. 

£  transnmpto  capituli  zagrab.    de  anno  1497.  In  archiv.  lib.  reg.  civ.  zagrab. 

357. 

Anno   1491,  8.  martii.  Zagrabiae. 

Comitatus  crisiensis  dccreti  exemplar^  quo  Jokamtes  H&root  dt  OkU  raptam 

possessionem,  quae  nominatur  Stupntk,  reddere  iubetur,  a  capitulo  sagrmk. 

fratribus  ord.  Praedicatorum  zagrab,  editur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  commendamns 
per  presentes,  quod  religiosus  frater  Michael,  prior  ordinis  fratnim 
Predicatorum  in  claustro    beati    Nicolai   episcopi   Zagrabiae   fundato 


Doc.  j^S.  —  An,  14 


479 


degenciuTTi,  nomine  et  in  persona  conventns  eorumdem  fratrum  claustri 
eiusdem  noslram  personaliler  veniens  in  presenciam,  exhibuit  et  pre- 
sentavit  nobis  quasdam  lilteras  judiciales  raagnifici  domini  Mathie 
Gereb  de  Vingarth,  alias  regnorum  Dalmacie,  Croacie  et  Sclauonie 
bant  sigilUs  egregiorum  Petri  Bochkay  de  Razynakereztbwr  et  Mi- 
chaelis  Kerhcn  de  Belosowch,  pro  tunc  vicebanorum  suorurn  et  co- 
mitum  crisiensiutn,  clause,  nt  prima  fade  apparebat  consignatas^  te- 
nons iDfrascripti,  petens  nos  debita  cum  instancia,  ui  easdem  pro 
dictis  fratribus  et  convenla  litteris  nostris  patentibus  transummi  et 
transcribi  faciendo,  sub  sigillo  nostro  tenorem  seu  transsumptum  ea- 
rumdem  eisdem  fratribus  et  conventui  dare  et  conceiere  dignaremnr 
juris  ipsorum  ad  uberiorem  caulelam.  Quarum  tenor  de  verbo  ad 
verbura  sequitur  et  est  talis:  (vide  Doc.  347.  anno  1488,  die 
1.  februarii).  Nos  itaque  peticionibus  prenominali  fratris  Micbaelis 
prions  nobis  per  eum^  irjodo  quo  supra,  porrectis  annuentes,  pre- 
missas  litleras  dicii  domini  Mathie  alias  bani  de  verbo  ad  verbum 
sine  diminucione  et  augmento  aliquali  presentibus  litteris  nostris  pa* 
tentibus  transsumptas  et  transcriptas,  sigil toque  nostro  consignatas^ 
predktis  fratribus  et  conventut  claustri  sancti  Nicolai  episcopi  supra- 
dicti,  ad  uberiorem  juris  ipsomm  cautelam  duximus  concedendas. 
Datum  feria  tercia  proxima  ante  festum  beati  Gregorii  pape.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  nonagesimo  primo. 

OrigtDale  in  charts.  In  maigine  inferiori  impressum  est  sigilltim.  In  arcbivio 
Hb.  reg    civil,  zagrab. 


358. 

Anao,I49f,  28.  martiL  Zagrabiac. 

Coram  cwitatis  dtputatis  dimidium   opium  a  Martina    Kunid^  cive^  EHat 

frairi  ccdiiur, 

Nos  Jacobus,  filius  Vlrici,  judex,  Valentinus,  Fabianus^  Michael, 
Anthonius,  Valentinus,  Bolfangus,  Elias  et  Benedictus  jurati,  consiliarii 
et  universi  cives  civitatis  montis  Grecensis.  Memorie  commendamus 
tenore  presencium  signiticantes,  quibus  expedit  universis,  quod  viri 
providi  et  honesti  Martinus  sartor,  senior  juratus  et  concivis  noster  et 
Elyas  agricola,  filii  Benkonts  Kwnych  dicti  de  Klokoch,  ad  nostram 
personaliler  venientes  presenciam  confessi  sunt  inhuncmodum:  quo- 
modo  ipse  Martinus  matura  prius  intra  se  deliberacione  prehabita 
certis  eciam  suis  ex  causis  ci  racionibus  eundem  movenlibus,  prefatum 
Eliara  agticolam,  frairemque  suum  uterinum,  ad  totalem  medietatem 
universarum  possessionum  suarum  in  dicta  civitate  et   eius  tenitorio 


480  Doc,  359,  —  An,  14.91, 


ubivis  habitarum  et  existencium,  ut  puta  domorum  muratarum,  vine- 
arum,  ortonim,  lerranim,  feniliumque  et  silvarum,  ceteronimque  omnium 
bononim  mobilium  et  immobilium  tarn  per  eum  Martinum  emptorum 
et  undecuraque  et  qualitercumque  eundem  concernencium,  quam  eciam 
per  eosdem  pariter  hactenus  acquisitorum  et  in  futurum  acquirendorum 
eidem  Elie,  fratri  suo  camali,  ipsiusque  heredibus  et  posteritatibus  uni- 
versisob  amorem  fraternalis  dileccionis  dedisset,  donasset  et  propinasset, 
immo  dedit,  donavit  et  propinavit  coram  nobis  jure  perpetuo  et  irre- 
vocabiliter  tenendas,  possidendas,  pariter  et  habendas  aci  uxta  condicionem 
civitatis  prenotate  ab  antiquo  privilegialiter  approbatam  quocumque 
voluerit  disponendas;  hoc  denique  expresse  declarato,  quod  si  tem- 
porum  in  processu  divina  volente  clemencia,  cui  humanus  nequit  ob- 
viare  intellectus,  unum  ipsorum  prius  quam  allerum  absque  heredum 
solacio  de  hac  vita  migrare  contingat,  extunc  ipse  moriens  de  uni- 
vcrsis  bonis  mobilibus  et  immobilibus  ad  suam  porcionem  cedentibus, 
dempta  dumlaxat  porcione  domorum,  que  superstitem  et  viventem 
devolvctur  ipso  facto,  cuicumque  et  quocumque  maluerit  liberam  ha- 
beat  disponendi  facultatem.  Si  vero  quispiam  eorumdem  nutu  divino 
heredes  habuerit,  totalis  porcio  universorum  bonorum  tam  domorum 
quam  eciam  aliarum  possessionum  prcscriptarum  ipsius  morientis, 
preterea  que  ad  pia  opera  testatus  fuerit,  in  heredem  seu  heredes 
superstites  redundabit  et  condescend  ere  debebit.  Ad  que  omnia  et 
singula  firmiter  observanda  iidem  Martinus  et  Elias  fide  ipsorum  bona 
Christiana  mediante  se  obligarunt  coram  nobis.  In  cuius  rei  memoriam 
atque  testimonium,  firmitatemqne  perpetuam,  presentibus  sigillum  no- 
strum commune  duximus  appendendum.  Datum  feria  secunda  post 
dominicam  Ramispalmarum.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
nonagesimo  primo. 

Originale  in  membrana.  A  tergo  impressum  est  sigillum  commanis.  In  arch, 
incl.  Acad.  Scient.  Slavor.  merid. 

359. 

Anno  1 49 1,  29.  septembris.  Zagrabiae. 

Joannes  Corvinus,  Slavoniae,  Liptoviae  et  Opaviae  dux,  in  civi 
tale  sua,  (ut  ille  dicit),  montis  Grecensis  zagrabiensis,  Ladislao  de 
Egervara  regnorum  suorum  Dalmatiae,  Croaliae  el  Slavoniae  bano, 
vicebanis,  item  Antonio  de  Pook  (castri)  sui  Medwe  et  Michaeli  Oroz 
et  Gregorio  Benkovich  civitatis  suae  zagrabiensis  capetaneis  modemis 
et  futuris;  quia,  prout  revera  iniellexit  et  ipse  expertus  est,  Mathiam 
regem,    quondam    genitorem    ipsius,    capitulum    zagrabiense    speciali 


Doc,  360,  —  An.  I4pr, 


481 


graiia  et  favore  semper  prosecutum  futsse,  ipse  etiam  cupiens  eum 
iraitari.  ecclesiam  cum  universis  capituli  possessionibus,  decirais  ac 
rebus  et  personis  ipsonim  in  suam  recipit  protecttonem  et  tutelam 
specialem,  viceque  et  in  persona  eorum  comitlLt  protectioni  contra 
omnes. 

Georgii  Marcelovid:   Regesta,   ut    supra. 


360. 

A  a  00  1491,   19.  decembris.  ZagrabUe. 
Coram    civitafh    deputatu    Dorothea  cwis    Georgia    Vitkovic  civi  vineam, 
sihhimque  12^  Jior,  vendii. 

Nos  Jacobus,  filius  Virici,  judex,  Valenunus,  Fabianus,  Michael, 
Anlhonius,  Valentinus,  Bolfangus,  Elias  et  Benedictus  jtirati»  consl- 
liarii  et  universi  cives  civitatis  monlis  Grecensis.  Memorie  commen- 
daratis,  tenore  presencium  signilicantes,  quibus  expedit  universis:  quod 
proba  et  honesta  mulier,  Dorothea  vocata,  filia  condam  Elizabeth  mu- 
lieris,  relicta  vero  condam  Pauli  sartoris,  olim  concivis  nosiri»  ad  no- 
stram  personal  iter  veniens  presenciara  confessa  est  in  hunc  modiim : 
ut  ipsa  quandara  vineam  suam,  Myndawschak  vocatam,  jam  10  silvam 
totaliter  redactam,  cum  virgulto  et  silvis  sub  et  penes  eandem  vineam 
jam  in  silvam  redactam  habitis,  in  territorio  nostro  seu  civitatis  pre- 
fate  inter  silvam  seu  virgultum  providi  et  honesti  viri  Blasii  freni- 
pans  a  meridional!  parte  et  inter  silvam  similiter  successorum  condam 
probe  mulieris  Pthyczkowycha  dicte  a  septemtrionali  parte  et  infra 
usque  rivulum  seu  meaium  aque  pluvialis  a  parte  oriental!,  a  parte 
vero  occidentali  via  communis,  habitam  et  exislentem,  ipsam  scilicet 
Dorolheam  mulierem  a  prefata  condam  Elizabeth  muliere,  malre  ip* 
sius  legittima,  testamentaria  legacione  liiieratorie  concerneotem,  prout 
hoc  in  quadam  liuera  nostra  seu  civitatis  prefate  privilegiali  tem- 
pore presentis  judicatus  prefati  jiidicis  nostri  moderni  deanno  dommi 
nunc  presenti  infrascripto,  feria  videlicet  secunda  in  profesto  beale  Lucie 
virginis^  nunc  proxime  preterito,  pro  parte  ipsius  Dorothee  mulieris 
superinde  confecta  et  emanata  ac  coram  nobis  in  specie  producta  et 
demonstrata  expresse  vidimus  contineri  occulala,  siraul  cum  omnibus 
eiusdem  vinee  jam  in  silvam  redacte  et  silvarum  ad  eandem  peni- 
nencium  utilitatibus,  juribus,  usibus,  integritaiibus  et  metis  infra  de- 
clarandis  ac  pertinencies  universis  prudenti  et  honesto  viro  Georgio 
Wythkowyth  die  to,  seniori  judici  et  concivi  nostro  ac  per  eum  suis 
heredibus  pro   duodecim    florenis   auri  per  eundem  Georgium  Wyih- 


48  a  Doc,  j6i.  —  An,  1492. 


kowyth  prefate  Dorothee  mulieri,  prout  ipsamet  nobis  relulit  jam 
plene  datis  et  persolutis,  vendidisset  et  contulisset,  immo  ex  consensu 
vicinonim  predictorum  vendidii  et  contulit  coram  nobis  jure  perpe- 
tuo  et  irrevocabiliter  tenendam,  possidendam  pariter  et  habendam  ac 
iuxta  condicionem  civitatis  prenotate  ab  antiquo  privilegialiter  appro- 
batam  quomodocumque  voluerit  disponendam.  Mete  autem  predic- 
tarum  silvarum,  prout  eas  in  aliis  litteris  nostris  clare  vidimus,  hoc 
ordine  ponuntur :  primo  a  prefata  via  communi,  videlicet  a  parte  oc- 
cidentali,  incipiendo  a  quibusdam  duabus  arboribus  quercinis  cruce 
signatis  et  abhinc  directe  descendendo  pervenit  ad  quandam  arborem 
cerasi  a  predicta  septemlrionali  parte  et  tendit  usque  rivulum  seu 
meatum  aque  pluvialis  ad  partem  orientalem,  deinde  vero  directe 
procedendo  per  ipsum  meatum  aque  pluvialis  eundo  ad  partem  me- 
ridionalem  et  ibidem  cadit  seu  perverit  ad  quoddam  stagnum  seu 
fossatum  vulgo  jarek  dictum  et  inde  directe  ascendendo  pervenit  ad 
quandam  arborem  castanee,  abhinc  vero  directe  sursum  meando  ad 
partem  occidentalem  pervenit  ad  viam  prefatam  communem  seu  pu- 
blicam,  ibique  prefate  mete  terminantur.  In  cuius  rei  memoriam  atque 
testimonium,  lirmitatemque  perpetuam,  presentibus  sigillum  nostrum 
commune  duximus  appendendum.  Datum  feria  secunda  proxima  ante 
festum  beati  Thome  apostoli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
nonagesimo  primo 

Originale  in  membrana.  A  tcrgo  imprcssum  est  sigiUum.  In  archiv.  incl 
Acad.  Scient.  Slavor.  merid. 

361. 

Anno   1492,  9.  martii, 
Stipendium  annuum  medidnae  doctori  a  capitulo  zagrab,  asstgnatur. 

Feria  quinta  proxima  ante  festum  beati  Georgii  pape,  domini 
infrascripti  et  in  sacristia  interiori  capitulariler  congregati,  concluse- 
runt  pro  bono  communi,  quod  egregius  medicine  doctor  Henricus 
Almanus  provisionem  habebit  pro  uno  integro  anno  a  capitulo  quin- 
quaginta  ducatos  a  die,  quo  deponet  se  hie  vel  in  monte  Grecensi 
moraturum;  quos  quidem  quinquaginta  tlorenos  domini  deputaverunt  apud 
magistros  Stephanum  de  Hrazthowicza  et  Johannem  Jalsich  canonicos, 
conductores  decimarum  capitularium  de  campo  et  Glawnicza  anni 
proxime  preteriti. 

Michael  prepositus.  m.  p.  Petrus,  lector,  m.  p.  Georgias  episcopas  rosonensiB 
m.    p.   Kamarcensis  Johannes,    m.  p.  Johannes  goriczensis,  m.  p.  Blasios  Kcmldi 


Doc.  j(Si.  —  Ah.  14.92. 


483 


m.  p.  Martinua  chasmeniis,  m.  p.  Georgius  Bexin^  m.  p.  Mathias,  custos,  m.  p. 
Lucas  de  Etombro,  m.  p.  Paul  us  Zjtbyc^,  m  p,  Gallus  de  Zepniczm,  m,  p.  Ste- 
phauus  de  Crisio,  m.  p,  StephauuR  de  Hraithvcza,  m  p,  Nicolaus  de  Bwclia,  m,  p. 
Johannes  de  Iwanych.  m,  p.  Matheus  de  Zenthgewrg;,  m  p.  Andreas  organista,  m* 
p.  (raUiis  de  Simtgio^  m.  p.  Magister  Pautos  de  Iwanecz,  m,  p. 

Lil>cr  rubetis  ven.  capitnli  eccl.    ^agrabiensis*  In  archiv«    fuel     Acad.  Scien. 
Slav,  merid. 


362. 

Anno  1492,   13    JuliL  Zagrabiae. 

Johannes   Carvinus,  Slavaniai  etc,  dux,  plehano  s.  Margaretkae  precante^ 
possesiiones  quasdam  jobagionaies  ab   l/inca,   Ciliae   coniite^  raptai^  sacelia 

s,  spiriius  reddit. 

Nos  Johannes  Coniinus,  Sclauouie,  Lyppthouie  et  Oppauie  dux 
etc.  Memorie  commendamus  tenore  presencium  significantes,  quibus 
expedit  universis,  quod  venieris  nostra m  in  presenciam  discretus  pres- 
biter  Michael  de  Zenthgyewrghwara  plebanus  ecclesie  sancle  Marga- 
reihe  virginis  et  martins  de  suburbio  civitatis  nostre  montis  Gre- 
ceasis  nobis  detegere  curavit,  quomododuduin  condam  dorainus  Vlricus, 
comes  Cilie,  qaasdam  sessiones  jobagionaies  in  quarum,  una  quidem, 
Domyan,  in  secunda  Malbko>  in  tercia  Gywrko  et  in  quarla  Lucas, 
olira  jobagiones  morabantur,  in  possessione  Chernoraercz  et  intra  metas 
dicte  clvitatis  nostre  montts  Grecensis  exiitentes  et  habilas,  ctim 
quibus  capella  sancii  spiritus  ibidem  fuodaia,  in  eius  fundacione  dotaia 
exstitisset,  ab  eadem  capella  nescitur  quibus  respectibus  occupasset  et 
cuidam  suo  familiari  Paulo,  Walpoth  nuncupato,  dedisset,  post  coins 
obitum  magnilicus  Johannes  Thwz  de  Lak  alias  thavernicorura  regalium 
magister  ad  castrum  Medwe  consimiliter  occupasset^  sicque  per  huius- 
modi  violentas  occupaciones  et  deteociones  ipsarum  sessionum,  eisdem 
prefata  capella  sancii  spiritus  usque  in  hodiernum  caniisset  et  sua  hu- 
iusmodi  dotacioiie  orbata  fuisset  Unde  nobis  de  huiusmodi  occupa- 
cionc  prescriptarum  sessionum  diligenter  inquirentibus  a  certo  com- 
perimus  et  sufficiente  testimonio  edocti  simus  easdem  sessiones  a 
fyndacione  ipsius  capelle  ad  eandem  jure  dotacionis  pertinuisse,  rao- 
doque  narrato  ab  eadem  indebite  contra  dcum  et  eius  iusticiam  oc- 
cupatas  fuisse  et  detentas  fore,  agtioscentibus»  noUumus  quoque  dein- 
ceps  ipsam  capellam  propter  defectum  ipsarum  sessionum  suis  divinis 
cultibus  carere  et  deslitui,  ideoqye  pro  augmentacione  huiusmodi 
cultiis  divini  prescriptas  sessiones  simul  cum  cunctis  ipsarum  utilita- 
tibus,    juribus    et    pertinenciis    quihuslibet    ad  easdem  de  jure  et   a.h 


484  Doc,  jdj.  —  An    1^92. 


antique  spectantibus  et  pertinere  debentibus,  memorate  capcUe  sancti 
spiritus  et  per  cx)nsequens  eiusdem  rectori  remit limus  et  reassignamus, 
et  nichilominus  totum  et  omne  jus  nostrum,  si  quod  in  eisdem  qua- 
litercumque  haberemus,  eidem  capelle  et  per  consequens  modemo, 
cunctisque  futuris  rectoribus  eiusdem  in  perpetuam  eleemosinam  de- 
dimus,  donavimus  et  contulimus,  immo  damus,  donamus  et  conferimus 
jure  perpetuo  et  inserapitemum  tenendi,  possidendi  pariter  et  habendi, 
ab  omni  et  quavis  jurisdiccione  nostrorum  oficialium  quorumcumque 
in  dictis  castro  nostro  Medwe  et  civitate  nostra  montis  Grecensis  pro 
tempore  constitutis  et  constituendorum  penitus  et  omnino  eximentes 
et  avertantes  harum  nostrarum,  quibus  absente  sigillo  nostro  maiori, 
anulare  secretum  nostrum  est  appensum,  vigore  et  testimonio  litte- 
ranim  mediante.  Datum  in  predicta  nostra  civitate  montis  Grecensis  in 
festo  beate  Margarethe  virginis  et  martiris.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  nonagesimo  secundo. 

E  transumpto   Vladislai  regis  de  anno  1 495.  In  archiv.  lib.  reg.  civ.  zagrab. 

363. 

Anno  1492,  25    Julii.  In  Gudovec. 

A  Ladislao   de   Egervara,    Slavonian  bano,  capitulum  zagrabiense  petitur, 
ui  sacellum  s.  spiritus  in  possessiones  jobagionales,  olim  raptas^  inducai, 

Aroicis  suis  reverendis,  capitulo  ecclesie  zagrabiensis,  Ladislaus 
de  Egerwara,  regnorum  Dalmacie,  Croacic  et  Sclauonie  banus,  ami- 
ciciam  paratam  cum  honore.  Dicitur  nobis  in  persona  honorabilis  viri 
Michaelis  de  Zenlhgyewrghwara,  rectoris  parochialis  ecclesie  sancte 
Margarethe  virginis  et  martiris  de  suburbio  civitatis  montis  Grecensis, 
quomodo  ipse  in  dominium  quarumdam  quatuor  sessionum  jobagiona- 
lium  in  possessione  Chemomercz  vocata,  in  ^uarum  una  quidam 
Domyan,  in  secunda  Mathko,  in  tercia  Gwrko  et  in  quarta  Lucas  olim 
jobagiones  residenciam  habuissent,  omnino  in  comitatu  zagrabiensi 
existencium,  habitarum,  ipsum  dominum  Michaelem  et  prcgcriptam 
ecclesiam  suam  tam  vigore  litterarum  illustris  domini  Johannis 
Coruini  ducis  etc.  quam  alio  omnis  juris  titulo  concemencium, 
legittime  vellent  introire;  super  quo  amiciciam  vestram  presentibus 
petimus  diligenter,  quatenus  vestrum  mittatis  hominem  pro  testimonio 
fidedignum,  quo  presente,  Balthasar  de  Mykchewcz  vel  Stephanus 
Kasnar  de  Glawnycza  aut  Georgius  de  Schitario  aliis  absentibus,  homo 
noster,  ad  facies  prescriptarum  quatuor  sessionum  jobagionalium  in 
annotata  possessione  Chcrnomercz  situatarum,  vicinis  et    commetaneis 


Doc.  j6^,  —  Aft,  J^p2. 


485 


earumtiem  universis  inibi  legittime  cotivocatis  et  preseDtibus,  acce- 
dentes,  introducat  prefatum  dominum  Michaelem  in  dominium  earum- 
dem,  statuatque  easdera  eidem  ac  annotate  ecclesie  sye,  premisso  jure 
sibi  incurabente,  perpetuo  possidendas,  si  non  fuerit  contradictum; 
con  trad  ictores  vero,  si  qui  faerint,  evocet  ipsos  contra  annotatum  do- 
niinum  Michaelein  nostram  in  presenciam  in  sedem  zagrabiensera  ad 
terminum  competentem,  racionem  contradiccionis  eorundem  reddituros. 
Ht  post  hec  huiusmodi  introduccionis  et  statucionis  seriem  cum  con- 
tradictorum  et  evocatorum,  si  qui  fuerint,  vicinorumque  et  commela- 
neorum,  qui  premisse  statucioni  interfuerint,  nominibus,  terminoque 
assignatOj  nobis  more  soli  to  rescribatis.  Presenter  autem  sigillo  egregii 
Osualdi  de  Polyana,  vicebani  et  comitis  nostri  zagrabiensis,  fecimus 
consignari.  Datum  in  Gwdowcz  in  festo  beati  Jacobi  apostoli.  Anno 
domini  millesimo  quadringentesimo  nonagesimo  secundo, 

E  transumpto  Wla<Jislai  regis  de  anno   14')5.  lo  arch,    Hb.  rcg.  civ.  sagrab. 

364. 

Anno  1492,   lb,  Aogusti.  Zagrabiae, 

Sactllt^m  s.  sfiiritus    in  passessiones  jobighnaUs  esse   induchim    a  capUuh 

zagrab,  nuntiatur. 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Notum  faciraus  tenore  pre- 
sencium  significantes,  quibus  expedit  universis,  quoi  nos  iitteras  ma- 
gnifici  domini  Ladislai  de  Egervvara,  regnorum  Dal  made,  Croacie  et 
Sclauonie  bani  introductorias  et  Matutorias  nobis  amicabiliter  loquentes 
et  directas  honore  et  reverencia,  quibus  decuit,  recepimus  in  hec 
verba:  (vide  Doc.  363,  de  anno  1492.  35.  julii)*  Nos  itaque  peiici- 
onibus  ipsius  domini  Ladislai  bani  anauentes  una  cum  prefaLo  Ste- 
phano  Kasnarych  de  dicta  G lawny cza,  homine  sue  magniUcencie  pre- 
dicte,  nostrum  hominem  videlicet  discretum  dominum  Michaelem  de 
Zthenychnyak,  chori  dtcte  ecclesie  nostre  zagrabiensis  prebendarium, 
ad  piemissas  introduccionem  et  statucionem  fideliter  faciendam  nostro 
pro  testimonio  transmisimus  fidedignum.  Qui  tandem  exinde  ad  nos 
reversi  et  per  nos  requisiti,  ipse  videlicet  Stephanus  Kasnarych,  homo 
banalis,  prestiio  prius  coram  nobis  corporall  suo  juramento,  (ac  pre- 
falus)  Michael,  homo  noster,  in  puritate  sue  consciencie,  de  et  super 
huiusmodi  sua  execucione  nobis  pariformiter  retulerunt  eo  raodo: 
quomodo  prefatus  homo  banalis^  ipso  no.stro  testimonio  presente,  feria 
tercia  in  profesto  videlicet  ad  vincula  beati  Petri  apostoli,  proxime 
pieterito,  ad  facies  prescriptarum  quatuor  scssiooum  jobagionalium  in 


486  *  Doc.  365,  —  AtL  I4P2. 


annotata  possessione  Chemomercz  situatarum,  vicinis  et  commetaneis 
eanimdem  universis  inibi  legittime  convocatis,  signanter  vero  discrete 
domino  Dominico  chori  dictc  ecclesie  noslre  prebend  ario,  ville  Rodes 
vocate possessore;  itemnobilibus,  circumspectisque  et  providis  Sebastiano 
Nagh  de  Chakan  in  persona  egregiorum  Bemaldi  Thwroczy  et  Bal- 
thasaris  Alapy  capitaneorum  castri  Medwewar,  Gregorio  spano  de 
Kralyewcz,  similiter  eiusdem  castri,  Mathia  de  Pethrowcz,  Stephano 
de  Mikwlych,  villicis,  et  Georgio  de  Dedych:  item  Petro  de  Marocha 
familiare  egregii  Johannis  Hennyngh  de  Zomzedwara  in  persona 
eiusdem,  Iwano  de  Thopolowcz,  altero  Iwano  alias  cive  jurato  civi- 
tatis  montis  Grecensis,  Gregorio  Perkone,  similiter  jurato,  Luca  Trop- 
chych  dicto,  de  suburbio  eiusdem  civitatis,  Iwan  de  .  .  .  Johanne  de 
eadem,  Luca  de  Chernomercz  et  Gywrkone  de  eadem,  presentibus, 
accedentes,  introduxisset  prefatum  dominum  Michaelem  in  domitdum 
earumdem,  statuisset  easdem  eidem  et  annotate  ecclesie  sue  jure  sibi 
incumbente  perpetuo  possidendas  (et  habendas  coram  bana)li  et 
nostro  hominibus  in  facie  earumdem  sessionum  congruis  et  legittimis 
diebus  iuxta  regni  consvetudinem  permanentibus  et  moram  facien- 
tibus,  nullo  penitus  contradictore  apparente.  In  cuius  rei  memoriam 
firmitatemque  perpetuam,  presentes  litteras  nostras  pendentis  et  au* 
tentici  sigilli  nostri  communitas  eidem  Michaeli  ac  dicte  ecclesie  sue 
duximus  concedendas.  Datum  sextodecimo  die  diei  introduccionis  et 
statucionis  predicte.  Anno  doraini  millesimo  quadringentesimo  nona- 
gesimo  secundo. 

.E  transumpto    Vladislai  regis,  de  anno  1495.  In  arch.  lib.  reg.  civ.  zagrab. 

365. 

Anno   1492,  9.  decembris.  Simigii. 

Coram  conventu  s,  Egidii  de  Simigio^  fratrum  ord,  Praedicatorum  depu^ 
tatus  reclamat  Osvaido,  episcopo  zagrabiensi,  qui  agros    quosdam    in  per- 
petuam altariam  legaios  ademerit 

Nos  conventus  monasterii  sancti  Egidii  de  Simigio.  Memorie 
commendamus,  quod  religiosus  vir  frater  Johannes,  doctoris  {sic)  ordinis 
Predicatorum  sancti  Dominici  confessoris,  predicator  generalis,  in  sua 
ac  tocius  conventus  claustrorum  beati  Nicolai  episcopi  et  confessoris 
de  Zagrabia,  necnon  beate  Katherine  virgiuis  et  martiris  in  monte 
Grecensi  fundatorum,  cum  procuratoriis  litteris  eorumdem  coram 
nobis  personaliter  constitutus  per  modum  protestacionis  et  prohibi- 
cionis   nobis    significare    curavit   in    himc    modum:    quod    quamTte 


Do€.  j66.  —  An,  1492, 


4»7 


condam  nobilis  Marcus  de  Chawa,  dum  adhuc  in  humanis  fuisset, 
duas  villas  siias,  videlicet  Korythno  io  dombrensi  ac  Nowaky  in 
insula  Iwanych  (comitatibus)  habitas  el  existentes,  pro  salute  anime 
sue,  suorumque  progenitorum,  fratribus  Predicatoribus  diclorum  con- 
ventuum  pro  celebracione  mis^arum  perpetuarura  foturis  teroporibus 
per  ipsos  liendarum  in  perpetuam  elemosinam  et  pairimonioni  cruci- 
fixi  donasset  et  perpetuasset ;  tamen  reverendus  dominus  Oswaldus, 
episcopus  zagrabiensis,  dicias  possessiones  contra  jura  et  volun tales 
dictorum  fratrum  ab  annis  sedecim  anteaclis  vel  cilra  sibi  ipsi  occu- 
pari  fecisset,  occupatasque  teneri  fecisset  eciam  de  presenli  in  preiu- 
dicium  el  damnum  eorumdem  valde  magnum  ;  cum  tamen  idem  do- 
minus episcopus  cum  nobilibus  sui  episcopatus  dictas  possessiones, 
mediantibys  litteris  suts  adjudicatoriis,  eisdem  fratribus  adiudicasset 
et  perpetuasset,  Unde  facta  huiusraodi  protestacione  prefatus  frater 
Johannes  doctoris  (sic\  in  sua  ac  conventuum  predictor  urn  nominibus  et 
person  is  memoratum  dominum  Oswald  urn  episcopum,  suosque  homines 
et  ofticiales  ipsius  nomine,  ant  alios  quoslibet  ab  huiusmodi  minus  justa 
occupacione  et  detencione  dictarum  possessionum  se  quam  in  domi- 
nium earuodem  intrOmissione  aut  statuifaccione,  usufructuum  et  qua- 
rumlibet  utilitatum  earundem  percepcione  seu  percipifaccionc;  loca 
vero  capitularia  et  conventualia  ab  extradaclone  et  emanarifacione 
litterarum  introductoriarum  et  statu toriarum  quomodolibet  factis  vel 
fiendis  prohibuil  contradicendo  et  contradixit  inhibendo  publice  et 
manifeste  coram  nobis.  Datum  die  dominica  proxima  post  festum 
concepcionis  beate  Marie  virginis.  Anno  domini  millcsimo  quadrin- 
gentcsimo  nonagesimo  sec  undo, 

Origiaale  in  charta.   A  tcrgo  Tcstigium  impressi  ^igilli.    In  archivio  lib.  r«g, 
civ,  zagrab. 


366. 

Anno  1492.  Zagrabiae. 

Galltts^  ins  ft  tor  et  civ  is  zagrab,  lohannem    Q^rvinum  ducem  arat,  ut  civi- 
tatis  dcputatis  mamUt,  ut  de  causa^   quam    cum    quibusdam    civibus    agit, 

senientiam  ferant. 

Illustrissime  princeps  et  domine,  domine  graciosissime.  Gallus 
institor  civis  huius  civitatis  vestre  montis  Grecensis  quales  et  quantas 
molestias,  iribulaciones,  infamias  et  calamitates  a  quibusdam  duobus 
concivibus  suis»  videlicei  Valenchek  et  Lucam  Rybarych,  adhuc  in 
vita  felicis  recordacionis  carissimi  gemtoris  vestre  illustrissime  do- 
rainacionis  videlicet  serenissimi  domini  nostri,  condam  domini  Mathie 
Hungarie  regis  etc,  suscepeiit,  longum  esset  coram  V.  I  D.  explicare, 


488  Doc.  J67. 368,  —  An,  1492.  14.93. 


que  omnia  in  litteris  eiusdem  condam  domini  noslri  regis  clare  con- 
tinentur.  Causa  itaque  ipsa  cum  eodem  Valenchek  fuit  mota  coram 
juratis  judicibus  huius  civitatis,  et  tandem  ex  certis  gravaminibus 
penes  consvetudinera  civitatis  per  eundem  Galium  ad  seniores  appel- 
lata,  qui  in  favorem  eiusdem  Valenchek  noluerunt  earn  judicare  sed 
contra  voluniatem  eiusdem  Galli  miserant  eam  per  arbitrativam  com- 
posicionem  sopiendam,  quam  composicionem  ipse  Valenchek  minime 
prosecutus  est,  sed  eam  surda  aure  pertransivit ;  tandem  propterea 
ipse  Gallus  habuit  recursum  ad  maiestatem  regiam,  fuitque  manda- 
tum  per  eandem,  prout  littere  eiusdem  continent,  judici  et  juratis  civi- 
bus,  ut  fecissent  judicium  et  justiciam  in  causa,  in  reslitucionem  fame 
et  honoris  eiusdem  Galli  exponentis,  et  usque  ad  presens  tempus 
nichil  secutum  est  in  eadem  causa,  ideo  supplicatur  V,  I.  D.  pro  parte 
eiusdem  Galli  institoris  humiliter,  quatenus  eadem  dignetur  mandare 
judici  et  juratis  civibus,  ut  juxta  contenta  litterarum  dicti  condam 
Mathie  regis  causam  eandem  assumerent  et  lerminaretur  contra  eundem 
Valenchek  quam  eciam  contra  dictum  Lucam  Rybarych  concives  ha- 
bitam,  ne  ipse  Gallus  ulterius  ex  infamia  sibi  illata  in  animo  turbetur. 

Protocolum  civitatis.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient.  Slavor.  mend.  II.  d.  35. 

367. 

Anno   1492 

Gverales  conventus  b.  v.  Mariae  de  promontorio  zagrabiensi 
super  vinea,  domo,  horto,  virgultoque  eidem  vineae  adjacentibus  per 
Jacobum  olim  Czopocza  jam  profugum,  possessis,  atque  in  dicto  pro- 
montorio Remethensi  situatis,  Georgio  altaristae  arae  s.  Nicolai  in 
ecclesia  s.  Marci  montis  Grecensis  erectae,  pro  sex  flor.  salvo  jure 
montano,  in  quatuordecim  wiennensibus  venditis. 

Act.    mon.    Remete    fasc.    III.    nr.   30.    In  archiv.  regn.  Croat.  Slav.  Dalm 

368. 

Anno   1493,  27.  januarii.  Budae. 
ViadislauSy    Hung,    etc  rex,  omnibus  homtnibus  qui  tributa  Unent,  prae- 
cipit  ne  a  civibus  zagrabiensibus  tributum  pro  merce  exigani. 

Commissio  propria  domini  regi.s. 

Wladislaus  dei  gracia  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie, 
Rame,  Seruie,  Gallicie,  Lodomerie,  Comanie,  Bulgarieque  rex,  necnon 
Slesie  et   Lucemburgensis   dux,    marchioque    Morauie    et  Lusacie  etc. 


Dqc*  36S,  —  An.  1493, 


489 


Omnibus  Chrisu  fidelibua,  picaenUbus  pariter  futurU,  presencium  no- 
tlcUra  habiturls  saluiem  in  omnium  salvatore.  Laus  est  in  principc 
et  pluriraum  convenit  maiesiati  regenlis,  ut  subditos  suos  conservet 
in  antiquis  ipsorura  liberlatibus,  quas  magnis  virtutibus  et  serviciis  a 
veleribus,  divisque  regibus  consequi  meruerunt,  et  eorum  privile^^ia 
nc  ilia  etas  transitoria  et  tempus  omnia  consuramens  secum  in  obli- 
vionem  sua  taciiurnitate  detrahat,  novo  privilegiorum  patrocinio  per- 
petuo  duraturo  roboret  et  confirmet,  Proinde  ad  universorum  noticiam 
harum  serie  volumus  pervenire,  quod  noslre  maiestatis  venientei  in 
conspectum  lideles  nostri  circumspecii  Gaspar  Kusewyth  iudex  ac 
Domko  Perowyth  et  Emericus  notarius,  cives  civitatis  nostre  monli? 
Grecensis,  in  suis  ac  aliorum  universoruni  civiura,  hospitum  et  inco- 
larum  loci  eiusdem  nominibus  et  in  personis,  exhibuerunt  et  produ- 
xerunt  coram  nobis  privilegium  et  litteras  serenissimi  priocipis  condam 
domini  Sigismundi  imperatoris  et  regis  Hungarie  etc,  in  pargameno 
sub  dupplici  autentico  suo  sigillo  privilegialiler  emanalas,  habentes  in 
se  conJirmative  tenores  quarumdam  aliarum  litterarum  suarum  simi- 
liter privilegialium,  quibus  confirmat  quasdam  alias  litteras  confir- 
macionales  condam  serenissimi  domini  Karoli  regis,  que  ex  conse- 
quenti  litteras  olim  domini  Bele  regis  super  omnibus  libertatibus,  le- 
gibus,  edictis  et  libertatum  prerogativis,  ac  donacione  et  coUacione 
cuiusdam  terre  cisdera  civibias  et  civilati  per  ipsum  dominum  Belam 
regem  concessis  emanatas  conlirmabant,  tenoris  infrascripti,  suppH- 
cantes  maiesiati  nostre  humiliter,  ut  easdem  litteras  et  omnia  in  eis- 
dem  contenta  ratas,  gratas  et  accepta  habendo,  litterisquc  privilegi- 
alibus  verbotenus  inseri  faciendo,  pro  ipsa  civitate  et  civibus  nostris 
innovando  perpetuo  valiiuras  condrraare  dignaremur.  Quarum  quidem 
litterarum  tenor  talis  est:  (vide  Doc  87.  de  anno  1435*  die  7.  octobris, 
Nos  itaque  premissa  supplicacione  prefatorum  Gasparis  Kysewyih 
judicis  ac  Domko  Peirowyth  et  Emerici  notarii,  civium  dicte  civitalis 
nostre  montis  Grecensis,  in  suis  et  aliorum  quorum  supra  nominibus 
nostre  modo  premisso  porrecta  maiestati  regia  benignitatc  exaudita 
clementer  et  admissa,  prescriptas  litteras  dicti  condam  domini  Sigis- 
mundi imperatoris  et  regis  non  abrasas,  non  cancellatas,  nee  in  aliqua 
sui  parte  suspectas,  present! busque  litteris  nostris  privilegialibus  ver- 
botenus  sine  diminucione  et  augmento  aliquati  inserias,  quoad  omnes 
earum  coniinencias,  clausulas  el  ar  ticulos  eatenus  quatenus  eedem  rile 
el  legittime  exjstunt  emanate  viribusque  earum  Veritas  suffragatur, 
acceplamus^  approbamus,  ralilicamus  ac  pro  ipsa  civitate  nostra  montis 
Grecensis,  civibusque  et  incolis  eiusdem  presentibus  el  futuris  inno- 
vando perpetuo   valittiras  con&rmamus,  salvis   juribus  alienis,   barum 


4Q0 


D^.  j6p.  —  An,  149J^ 


nostrarum,  quibus'  secretum  sigillum  nostnim,  quo  ut  rex  Hungarie 
uiimur,  est  appcnsuni,  vigore  et  testimonio  iitlerarum  mediante.  Datum 
per  manus  reverendi  in  Christo  patris  domini  Thome  episcopi  ecclesle 
jauriensis  ac  elect;  agriensiSp  sunimi  et  secretarii  cancellarii  et  (idelis 
nostri  dilccti,  Cude  vigesima  septiraa  die  januarii.  Anno  domini  mille- 
siino  quadringentesimo  nonagesimo  tercio.  Rcgnorum  noslrorum  Hun- 
garie etc.  anno  lercio,  Boheraie  vero  vigesimo  secundo. 

OTiginale    to    membraaa.    A    zona  sericen  albi  et    violacei  colons    appeudet 

sigillum.  In  archiv.  lib.  reg,  civit,   zagrabicDsis, 


369. 

Audo  1493,  6.  janaarii,    Buddie. 
d^mmunitaU  civitaiis   rt?gante    Viadis/aus,  Hungariat  etc,    rtx,  hbertaUs 
a  tiecasoribus  communiUiti  dntas^  comprobat, 

ComiDissio  propria  domioi  regis, 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc.  Fidelibus 
nostris  universis  et  singulis  nobilibus  et  alterius  cuiusvis  status  et 
condicionis  hominibus,  ubivis  per  legna  nostra  Hungarie,  Sclauonie  et 
Croacie  tributa  habenlibus,  tenenlibus  seu  exigenlibus  presentes  visu* 
ris,  salutera  et  graciam.  Cum  fideles  nostri  prudentes  et  circumspecti 
judex,  juraii,  ceterique  cives  et  incole  civitatis  nostre  montis  Grccensis 
antiqua  liberlatis  ipsorum  prerogativa  requirente  ab  omni  iributaria 
soludone  ubilibet  per  ambitum  dictorum  regnorum  nostrorura  exera- 
pti  sint  et  supportati  habeantur,  velimusque  eosdem  et  ipsorum 
quemlibet  ubique  per  ipsa  regna  nostra,  partesque  eisdem  et  sacre 
corone  subiectas,  penes  huiusmodi  ipsorum  libertates  omnino  tutos 
esse  liberosque  et  securos,  lidelitati  igitur  vestre  et  cuilibet  vestrum 
harum  serie  firmiter  precipientes  mandamus,  quatenus  amodo  pre- 
fatos  judicem,  cives,  incolas  et  raercatores  dicte  civitatis  nostre  mon* 
tis  Grecensis  ad  solucionem  predictorum  tributorum  eeu  teloniorum 
vestrorura  contra  formam  premisfe  ipsorum  libertatis  et  exempcionis 
artare  et  compellere,  aut  eos  vel  ipsorum  alteram  proplerea  in  per- 
sonis,  rebusque  aut  quibusvis  bonis  eorumdem  impedire,  turbare  vel 
quoquomodo  dampnilicare  nusquam  et  nequaquam  presumatis  ncc  sitis 
ausi  modo  aliquali,  Quoniara  alioquin  commisimus  fidelibus  nostris 
banis  vel  viccbanis  eorundera  regnorum  aostrorum  Sclauonie  ct  Cro- 
acie, ceterisque  comitibus  vel  vicecomilibus  et  judicibus  nobilium 
quorumcumque  coraitatuum  eorumdem  et  predicti  regni  nostri  Hun- 
garie, parciumque  sibi  subiectarum,  in  quibus  scUtcet  huius  tnjind«iti 
nostri  per  quern  piam  ex  vobis  contrarium  atteniaretur  et  pre4«mtibus 


Doc.  370.  —   An    T4P3. 


491 


firmius  mandamos,  ut  ipsi  tribula  ilia  et  thelonia  in  quibus  huius 
contrarium  fierit  pro  maiestate  nostra  occopare  et  taindiu  tenere 
debeantj  donee  a  nobis  aliud  acceperint  in  mandatis.  Et  hoc  volumu? 
eciam  per  fyturos  banos,  vicebanos,  comitesque  vel  vicecomites  ac 
judices  nobilium  eorumdem  regnorum  nostrorum  et  comitatuum  sem- 
per observari,  Seciis  igilur  oon  facturi,  Presentibiis  perlectis,  exhi- 
bmti  restitutis.  Datum  Bude  in  festo  beate  Dorolhee  virginis.  Anno 
domini  miUesimo  quadringentesimo  nonagesinio  tercio.  Regnonim  no- 
strorum Hiangarie  etc.   anno  tercio.  Bohemie  vero  vigesimo    secundo* 

Originale  in  membraaa  la  infcriori  margtae  imprcsam  est  sigillum  maius. 
In  archir,  lib,  reg.  civit.  ^a^rab. 

370. 

Anno   149 3»  27.  mArtii.  Roiiiae, 

Akxander  VI,  papa  abbati  CisUrc,  zagrab,  pratdpit^  ut  pecuniam 
hospitali  b,    v,    Mariae    sn    monte   Grecensi  debiiam,  a  quibusdam  cmbits 

zagrabkniibus  cogat. 

Alexander  episcopus  servus  servoruni  del  Dileclis  filiis  abbati 
monasterii  beate  Marie  virginis  zagrabiensis  et  custodi  ecclesie  zagra- 
biensis,  salutem  et  apostolicam  benedictionem.Conquestus  est  nobis 
Stephanus  presbiter  perpetuus  capellanas,  magister  are  nuncupatus, 
ad  capellam  hospitalis  beate  Marie  in  monte  Grecensi,  zagrabiensis 
diocesis,  quod  Nicolaus  Veznethicz  de  Dombro  et  Georgius  eius  filius, 
Martinus  carnifex,  Johann  italicus  de  raonte  Grecensi  et  quid  am  alii 
clerici  et  laici  dicte  diocesis,  syper  quibusdam  pecuniarum  summis 
bonis  et  rebus  aliis  iniuriantur  eidera;  ideo  discretioni  vestre  per 
apostolica  scripta  mandamus,  quatinus  vocatis,  qui  fuerint  evocandi 
et  auditis  hinc  inde  propositis,  quod  jostum  fuerit,  appellatione  remota^ 
mmis  cessantibus,  decematis,  facientes  quod  decreveritis  per  censuram 
ecclesiasticam  firniiter  observari.  Testes  autem  qui  fuerint  nominati, 
si  se  gratia,  odio  vel  timore  subtraxenet,  censura  simili,  appellacione 
cessante,  compellatis  veritati  testimonium  perhibere.  Quod  si  non 
ambo  biis  exequendis  potueralis  interesse,  alter  vestrura  ea  nichilo- 
minus  exequatur.  Datum  Rome  apud  sanctum  Petrum,  Anno  incama- 
cionis  dominlce  miUesimo  quadringentesimo  nonagesimo  tercio,  sexto 
kalendas  aprilis.  Pontificatus  nostri  anno  primo. 


Ori^nale  id  membraoa.  In  archiv.  vea.  capit.  zagrab.  Act,    capit.    aiit, 
88.  nr.  4. 


fasc 


49  i  Doc.  371.  372.  —  An.  1493.  1494.. 

37L 

Anno  1493,  30.  octobris.  Budae. 

VladislauSy    Hung,    etc,   rex.  episcopo  zagrabiensi,    nonnullisque   nobilibus 
mandat,  ut  fratres  Praedicatores  zagr.  in  fruenda  possessionem  quae  vocatur 

Slavetidy  tueantur. 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc.  Fidelibus 
nostris  reverendis  in  Christo  patribus,  domino  Osualdo,  episcopo  ec- 
clesie  zagrabiensis  ac  Georgio,  episcopo  rosonensi,  eius  suffraganeo  in 
dicta  ecclesia  zagrabiensi,  necnon  magnificis  futuris  regnorum  noslro- 
rum  Dalmacie,  Croacie  et  Sclauonie  banis,  ac  Ladislao  de  Egerwara 
magislro  thavernicorum  nostroram  et  Andree  ac  Gaspar,  filiis  condam 
Johannis  Hennyngh  de  Zomzedwara,  salutem  et  graciam.  Quia  nos 
religiosos  fratres  ordinis  PreJicatorum  in  ecclesia  beati  Nicolai  con- 
fessoris,  Zagrabie  fundata,  degentes,  simul  cum  possessione  eorumdem 
Slawethychy  ac  eiusdem  pertinenciis  in  nostram  regiam  recepimus 
protectionem  et  tutelam  specialem,  viceque  et  in  persona  nostre  male- 
statis  vestre  commisimus  tuicioni  et  proteccioni.  Fidelitati  igitur  vestre 
harum  serie  firmissime  committimus  et  mandamus,  quatenus  acceptis 
presentibus,  prefatos  fratres  in  dicta  possessione  Slawethychy  et  eius- 
dem pertinenciis  contra  quoslibet  illegitimos  impetitores  et  signanter 
contra  nobiles  Georgium,  Petrum,  Paulum  et  Jacobum  Orsychy  dictos 
de  Gorycza,  qui  eosdem  fratres  in  ipsa  possessione  diversimodo  im- 
pedirent  et  perturbarent  tueri,  protegere  et  defensare  ac  indempniter 
manutenere  modis  omnibus  debeatis  et  teneamini,  auctoritate  nostra 
presentibus  vobis  in  hac  parte  attributa,  ac  jure  et  justicia  mediante. 
Secus  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum 
Bude  feria  quarta  proxima  ante  festum  Omnium  sanctorum.  Arnio 
domini  millesimo    quadringentesimo  nonagesimo  tercio. 

Ad  relacionem  Laurencii  Bradach    cubicularii  regie  maiestatis. 

Originale  in  charta.  In  margine  inferiori  impressum  est  sigilum.  In  archivio 
lib.  reg.  civ.  zagrab. 

372. 

Anno   1494,  4.   fcbruarii. 

A    capitulo    zagrab.    in    Fabianum  de  Zernpie  canonicum  propter  perditos 
mores  poena  constituitur. 

Item  feria  tercia  proxima  post  festum  purificationis  beate  Marie 
virginis,  bora  terciarum  mane,  de  anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo nonagesimo  quarto,  dominis  et  personis  infrascriptis  in  sacristia 


)^.  jf-7.  —  An,  t4P4. 


493 


intcriori  capilulariter  coagrcgatis,  matura  deliberacione,  sanoque  con- 
silio,  communi  omnium  voto  contra  magistrum  Fabianum  de  Zenthe 
canonicum  ecclesie  zagrabiensis  racione  exccssuum  ct  scandaloram 
suorum,  suflicienter  moniium  et  emendari  non  curantem,  sentenlia 
pronunciaia  est  modo  infrascriplo ;  cuiusqutdem  sentencie  pronuncia- 
tioni  ct  declaraiioni  interfuerunt  hli  domini  infrascripli,  videlicet:  Mi- 
chael propositus  niajor,  Petrus  lector,  Andreas  decretorum  doctor, 
arcbidiaconus  kathedralis.  Mathias  dubicensis,  Johannes  kamarcensis, 
Johannes  goricensis,  Blasius  decretorunti  doctor  de  Kemlek  archidia- 
conus,  Gregorius  Bexin,  vicarius  in  spiritualibus,  Johannes  Warasd, 
alter  Johannes  custoit,  digniiarii;  item  canonici  simplices:  Paulus  de 
Z]rte<^  Lucas  de  Dorabro,  Gallus  de  Zepnicza,  Paulus  de  Roycha, 
Stephanus  de  Crisio,  alter  Slcphanus  de  Hrazthocza,  Mateus  notarius, 
Andreas  orgaolstdi  Paulus  de  clvitaie  et  Benedict  us  de  Petrovina. 

Cuius  sentencie  tenor  talis  est:  In  nomine  domini.  Amen.  Nos 
capitulum  ecclesie  xagrabiensis  per  banc  nostram  sentenciam  decre* 
vimus  el  declaramus.  quia  magister  Fabianus  de  Zenche  concanonicus 
noster«  ad  sepissimas  moniciones  nostras  a  plurlbus  retrotluxis  anni$ 
et  teraporibus  a  consorcio  cuiusdam  mulieris  Dorothea  vocate,  rclicte 
videlicet  condam  Malbie  Zekirich,  tarn  in  vita  eiusdem  raariti  sui, 
quara  eciara  posl  mortem  suam  abstinere  et  retrahere,  scandalumque 
pcrinde  commissum  emendare  non  curavit  neqiie  curat  eciam  de 
presenti,  quin  pocius  per  posessiones  nostras  et  ecclesie  nostre  in 
scandalum  et  vilipendium  omnium  nostrum  et  tocius  cleri  huius 
capiiuli  nosiri  eandem  publice  post  sc  curere  fecit  et  in  itinere  eidem 
comes  et  consocius  esse  non  erubuit ;  ideo  nos  pari  voluntaie  et  volis 
omnium  concurrenlibus.  ad  sonura  maioris  campane  capitulariter  in 
sacrislia  congregaii,  ea  racione,  maturo  consilio  superinde  inter  nos 
prehabito  sic,  ui  premiititur,  per  banc  nostram  sentenciam  eundem 
raagislnim  Fabianum  sufficienter  tarn  capitulariter  tam  eciam  per 
singulares  personas  fraterne  monitum  et  minime  emendatum,  eo  ad 
hoc  nostri  in  medium  specialiter  vocato  el  comparente^  seque  nulla 
racione  excusare  valente  consorcio  noslro  capitulari  decernimus  tss^ 
privandum  et  privamus  in  hiis  scriptis,  donee  et  quousque  de  scan- 
dalis  suis  sc  curaverii  emendare  et  tandem  emendatus  graciam  me* 
merit  obtinerc* 

Item   idem   magister    I'abianus    ab  eadem   sentencia  ncc  vcrbo 
nee  ficripto  appellavii. 


Uber  rubciu  ven.  C&pii.  tAgt$h.  In  nrcbiT.  i&cl.  Acft«L  Sdeiil«  S1«t.  mAcid. 


m 


^>^*  373^  —  ^  H94' 


373 

Aano  [494,  14.  februarii.  Zagnbii«i. 

A  cirntatis    ofmmumMi  Marco    Kranfec  €wi^  portorium,    qucd  j^kneiia^ 
naminatur^  jS,  ftor^  firmit     c&nditwntbus  thcatur. 

Nos  communitas  civium  civitatis  montis  Grecensis,  Memorie 
commendamus  tenore  presencium  significantes  quibus  expedil  universis. 
Quod  nos  comilatum  nostrum,  vulgo  knesya  dtctum,  simulcum  lilar- 
sthyna  ac  provenlibus  curruum  alias  pro  pontibus  noslris  ordmandis 
exigi  consvelis,  quos  pontes  nostre  commimitali  reservamus  prepa- 
randos,  omnibusque  aliis  et  singulis  obvencionibus  ac  integritatibus 
specialiter  cum  provenlibus  siacionum  de  novo  iuxta  murum  ecclesie 
nostre  parochialls  sancU  Marci  ewangellste  conslnictis.  ad  dictum 
comitatum  nostrum  exigi  consvelis,  a  festo  beali  Valeniini  martiris 
nunc  presenli,  incipiendo  et  infra  eiusdem  fesli  annualem  integrara 
revolucionera,  circumspeclo  et  honesto  viro  Marco  institori  Chranecz 
dicto,  concivi  nostro,  modemo  videlicet  coraili,  pro  sepluaginta  oclo 
florenis  auri  per  eundem  Marcura,  nostrum  videlicet  modemum  co- 
mitem,  nobis  plenarie  dalis  el  persolutis.  arend alive  duximus  confe- 
rendunj,  immo  arendamus  et  contulimus  hoc  quoque  primo  expresso  et 
specificato:  quod  iudex  nosier  modernus  de  premissis  noslris  pecuniis 
comitalibus  seu  communibus  per  nos  eidem  datis  et  integre  prescn- 
talis  medium  centenarium  seu  quinquaginta  funtas  olei  pro  accensii 
seu  luminario  lampadis  ante  venerabile  sacramentum  circa  magtiam 
aram  in  dicta  nostra  ccclesia  parochiali  sancli  Marci  in  ipsa  civilate 
fundata  emere  debeat  et  amministrare.  Item  similiter  ipse  judex  nostcr 
modemus  pro  celebracione  misse  venerande  de  sacrati^simo  corpore 
Christi,  singulis  feriis  quintis  in  qualibet  septimana  in  ara  sancti  Lau* 
rencii  in  dicta  nostra  ecclesia  fundata,  per  revolucionem  unius  integri 
anni,  honorabili  domino  Stephano  modemo  nostro  plebano  trcs  flo- 
renos  auri  aut  raonetam  eosdem  tres  florenos  valentem  de  eisdem  pe- 
cuniis noslris  comitalibus  seu  communibus  dare  debeat  et  teneaturi 
residuum  autem  ipsarum  pecuniarum  nostrarum  comitalium  ipse  judex 
nosier  modernus  ad  facta  et  negocia  nostra  seu  communiiatis  nostre 
iuxta  noslram  informacionem  debeat  dispensare  debita  cum  raciooe. 
Hoc  eciam  declarato,  quod  prefatus  Marcus,  comes  noster  modemus 
vel  ipsius  homines  per  eum  ad  hoc  specialiter  deputati,  nullas  novi- 
tates  et  consvetudines  abusivas  in  cxaccione  proventuum  dicti  comi- 
tatus  noslri  tacere  presummant,  sed  eosdem  iuxta  anliquam  constc- 
tudinem  iustam  et  recta m,  que  nunc  existit,  percipiant  exigendo,  ialt 
modo:    ut   unusqut&que   res  suas   ac  mercimonia   cuiuscumque  cOfndl- 


cionis  existant  non  ad  magis  seu  majorem  mensuram  nisi  ad 
unum  bacculum,  qui  vulgo  palycssa  dicitur,  aut  ad  mensuram  decern 
librarum  mensurare  possit.  Res  aul  mercimonia  in  raaiori  quantitate 
existentes,  semper  ad  mensuram  seu  stateram  nostre  communiiatis  re- 
carentes,  sub  earum  return  ammissione,  et  non  cum  alia  debeat  men* 
surare.  Hoc  eciam  addito,  quod  prefatus  Marcus  comes  noster  mo- 
demus,  si  qui  ad  solucionem  ipsorum  pro  vent  uum  ipsius  comitatus 
nostri  tepidi  essent  et  reraissi  aut  tardi,  se  liberam  persolvendi, 
nostris  eclam  domes  et  res  eorum  sigillandi  habeant  facultatem  ;  et  si 
quispiam  in  premissis  propria  temeritate  sigiUum  eiusdem  nostri  co- 
mills  frangere  aut  deponere  presumpserit,  talis  hoc  ipsum  faciens  in 
decern  marcis  denariorum  viennensium  panim  nobis  seu  communitali 
nostre,  partim  ipsi  nostro  comiti  modemo  persolvendis  mox  convictus 
habeatur  ipso  facto,  nullo  sibi  communis,  iudicisque  nostri  aut  jura- 
torum  nostroruro  in  medio  sufEiragante  in  hac  parte  Mensuras  vi- 
delicet, cubulos  eciam  vini  et  staria  salis  aut  quartalia  frugum  ex- 
tra neis  hominibus  nuUus  alter  nisi  ipse  comes  noster  modern  us  dare 
leneiur;  de  quartis  mensurarum  qualibet,  singulum  denarium,  pro 
tempore  currentem,  idem  comes  noster  modemus  recipere  valeat 
atque  possit.  Item  eciam  ipse  comes  noster  modemus  maccella  no- 
stra communia  in  dicia  civitale  habiia  iuxia  ipsius  voluntatis  libitum 
convenial  et  disponat,  pro  uiilitateque  sua  et  pro  profectu  detencium. 
Hoc  eciam  expresso,  quod  si  quis  aliquis  carnificura  domesticorum 
dicte  civitatis,  extra  territorium  nostre  civltatis  maccella  apreciare 
seu  convenire  ac  societatem,  vulgo  kethwsyna  dictara,  voluerit  aut 
tenuerit,  extunc  idem  teneatur  statim  precium  unius  maccelli  nostre 
communitatis  solvere,  quanto  maiori  piecio  vendi  posset,  et  hoc  co- 
miti nostro.  Addimus  eciam  quod  carnifices  extranet  maccella  nostre 
communitatis  in  dicta  civitate  ab  ipso  comite  nostro  modemo  libere 
convenire  et  in  eisdem  carnes  mactare  et  vendere,  aut  animalia,  que 
In  ipsis  nostris  maccellis  mactare  vellent,  absque  qualibet  solucione 
pascuum,  pascere,  pascuisque  nutrire  valeant.  Addimus  eciam,  quod 
quicumque  carnificum  in  hac  civitale  existens,  carnes  mactare  et 
magisierium  suum  exercere  noluerit  et  maccellum  non  apreciaverit, 
extunc  quilibet  talis,  si  gregem  bourn  habuerit,  comiti  nostro  mo- 
demo  debeat  et  teneatur  solvere  conduccionem  sea  apreciacionem 
unius  maccelli  quanto  maiori  precio  vendi  posset  et  per  alios,  apre- 
ciatur  autem,  nichil  plus  talis  de  grege  prefata  solvere  tenebiiur. 
Addimus  insuper  et  rale  conclusimus,  quod  nuUus  civium,  incolarum 
et  inhabitatorum  dicte  civitatis  nostre  nee  eciam  hominum  forensium 
vicinonim  videlicet   et   comrauniorum  cuiuscum<\u£  ^<5lXLQi:\esS5^x^^  *ski^^ 


496 


^<^<^  373'  —  ^^^  H94- 


ct  status  existant  quorumcumque  rerurn»  quovis  nominis  vocitatarum 
vocabulo,  foro  nostro  apportari  sollitarura,  in  vico  sutorum  vel  prope 
ecclesiam  beate  Margarethe  virginis  sub  prefata  civitate  nostra  con- 
structam  7el  alias  ubivis  in  nostro  terrilorio  et  metis  qualescutnque 
empciones,  vendiciones,  concambia  seu  perrauiaciones  facere  et  exer- 
cere  possint,  nee  sint  ausi  modo  aliquali,  sed  ad  forum  nostrum  seu 
civitatis  prefale  prope  vel  penes  ecclesiam  parochialera  sancti  Marci 
ewangelisie  habilam  et  existentem  ab  antiquo  laudabililer  et  privi- 
legialiier  appro baiam,  defferre,  portare  et  adducere  et  adduci  facere 
permitterc  teneantur,  et  iliac  vendiciones,  empciones^  concambia  et 
permutaciones  talismodi  facere  et  exercere  pos§int  atque  valeant; 
contrafacientes  aulem  ipsos  cives,  incolas  et  inhabitatores  civitatis  nostre 
prefate  volumus  eidem  pene  et  birsagio  duceniorum  denariorum  viennen- 
sium  et  solucione  talis  rei  empte  et  vendite  ipsi  homini  forensi  seu  convi- 
cino  solvende  firmissime  subiacere;  quam  penam  et  birsagium  si  ipse  ju» 
dex  nosier  modernus  simulcum  juratis  modernis  in  tepiditate  vel  pigricia 
aut  favore,  quod  absit,  ductus  vel  ducti  a  predictis  transgressoribus  non 
extorserint  vel  receperint,  extunc  idem  judex  et  jurali  in  dupplo  pre- 
fate pene  et  birsagii  nostre  commumtati  persolvendi  solum  vigorc 
presentis  script!  sint  convict!  et  condempnati.  Et  nuUus  omnino  ho- 
minum  extraneorum  gregem  vel  alia  animalia  venalia  pro  nullo 
precio  in  campo  ei  territorio  dicte  civitatis  pascerc  sea  pascuis  nu* 
trire  sint  ausi  raodo  aliqualL  Statuimus  eciam»  quod  quicumque  ci- 
vium  vel  carnificum  greges  bourn  vel  alia  animalia  in  campo  et  ter* 
ritorio  dicte  nostre  civitatis  pascere  seu  pascuis  nutrire  voluerit,  seu 
in  pascuis  pasccndo  nutrient,  de  singulo  bove  vel  animali  tres  de- 
narios  regales  solvere  debeal  dicto  comiti  nostro,  dempiis  animalibus 
que  in  maccellis  dicte  civitatis  nostre  raactare  vellent.  Camifices 
vero  extranci,  qui  in  civitate  nostra  predicta  maccella  communitatis 
appreciassentj  illi  eciam  animalia,  que  in  maccellis  commumiatis 
mactare  vellent,  iibere  pascere  possini  absque  solucione,  Stabilimus 
insuper  et  commisimus,  quod  nullus  omnino  civium,  incollarum  ct 
inhabitatorura  civitatis  predicte  eciam  hominum  foreasium  et  extra- 
neorum, res  mercimoniales,  que  ponderari  solent,  cum  nulla  alia  sta* 
tera  nisi  cum  statera  dicte  noslre  communiiatis  pondcrarc  valeant 
suba  missione  talium  remm  mensurabilium,  quam  slateram  ipse  comes 
noster  modernus  el  nullus  alter  eisdcm  dare  debeat.  Pistrices  vero 
panum  tarn  in  civitate  quam  extra  civitatem  commorantes»  que  suam 
facere  solent  vendicionem,  tales  predicto  comiti  nostro  modcmo  in 
duceniis  denariis  wienncnsibus  plenariam  teneanlur  *oludonem,  et  quod 
iidem /^iMy  pistrices  tarn  in  civitate  quam  extra  civitatem  con^morantcs 


Doc.  J74,  —  An.  1494* 


497 


liberam  vendendi  panes  extra  territorium  dicte  dvitalis  habcant  facul- 
tatem.  Nullus  eciam  hominum  vineas  condicionales  possidencium  abs- 
que scitu  eiusdem  comitis  nostri  colligere  aut  vinum  earunidem  vineanim 
condicionalium  in  domo  reponere  potest  nee  audet  modo  aliquali  sub 
amissione  eiusdem  vinL  Sic  et  eodem  tnodo  nullus  kominutn  terras 
communes  absque  convencione  et  scitu  dicti  nostri  comitis  arrare  aut 
quoquomodo  collere,  nee  prata  seu  fenilia  nostra  communia  falcarc 
audeat  nee  presumpmat  modo  aliquali  sub  amissione  seminature 
et  fenorura  in  eisdem  habitorura  et  existencium.  Item  eciam,  qui 
racione  non  solucionis  proventuum  dicti  nostri  comitatus  ipsi  comiti 
nostro  sive  hominibus  eiusdem,  per  ipsum  ad  id  deputatos,  vadium  seu 
pignus  racione  excessus  in  premissis  recipere  non  permitlerent,  eadem 
pena  superius  expressaia  puniantur  et  convincantur  ipso  facto.  As- 
sumpsimus  insuper  et  assumproimus  ut  si  eidera  comiti  nostro  raoderno 
ex  racione  nostre  communitatis  aliquod  dampnum  in  premissis  eve- 
nire  contigerit,  propriis  nostris  sumptibus  et  expensis  reformare.  In 
quorum  omnium  premissorum  robur  et  firmitatem  atque  testimonium 
presentibus  liiteris  nostris  patentibus  sigillum  nostrum  commune  a 
tergo  de  more  alias  consveto  duximus  imprimendum.  Datum  in  pre- 
dicto  die  fcsti  beati  Valentini  martins.  Anno  domini  millesimo  qua- 
dringentesimo  nonagesimo  quarto. 

Origioale  in  charts.  Tergo  impressum  est  sigillum    In  «rcliiT,  lib.  reg.  cint. 

374^ 

Anno  1494,  14    Angnsti.  Zagrabiae. 

Coram  capitulo  zagrab.  duo  praibtndarii  stu  posthac  in  domikus  suis  su- 
spectas  quaidam  personas  nan  Hahituros  promittunL 

Nos  Franciscus  de  Zekchew  et  Martinus  de  Obed  zenth-kerezth, 
prebendaiii,  obligamus  nos,  quod  amodo  et  tn  antea  quasdam  sus- 
pectas  persona?  in  domibus  nostris  non  tenebimus  neque  intrare  ad- 
mittemus.  et  quod  portas  retro  domus  nostras  et  infra  bortos  habitas, 
(sera)  scd  nee  hakcko  tenebimus,  sub  pena  privacionis  bencficiorum 
nostrorum  ipso  facto.  In  vigilia  assurapctonis  Marie.  (Franciscus)  idem 
qui  supra,  conscnsi,  m.  p.  et  ego  Martinus,  ra,  p, 

T.Uier  njlieus  vctt.  capit.  zagrab.  In  arch.  incl.  Acad.  Scicnt,   Slavor.  merid. 


^^ 


498 ^o'-  375-  —  ^«-  H95' 

375. 

Anno  I495f  3.  febnuirii.  Zagrabiae. 

Domus   quaedam   cum  fundo  in  Nova  ves    siio  annectitur  per  capitulum 
arae  b.  Fault  in  ecclesia  caihedrali  fundaiae, 

1495.  Feria  tercia  in  festo  beati  Blasii  martiris,  domini  capitu- 
lariter  congregati,  domum  cum  fiindo,  quam  alias  condam  dominus 
Jacobus  archidiaconus  goricensis  in  Nova  villa  fundaverat  ad  aram 
sancti  Bernardi,  deinde  condam  magisler  Georgius  de  Mylethincz  ca- 
nonicus  zagrabiensis  penitus  desolatam  iterum  de  novo  erexerat,  quia 
iam  iterum  ruinam  minabatur,  neque  aliquis  presbiter  ad  eam  guber- 
nandam  haberi  potuit,  ideo  eandem  domum  cum  fundo  ad  aram 
beati  Pauli  apostoli  in  ecclesia  zagrabiensi  fundatam,  iidem  domini 
annexerunt  perpetue ,  loco  cuius  domus  et  fundi  e  converso  dominus 
Johannes  archidiaconus  goricensis,  eiusdem  are  guberaator  modernus, 
duo  civilia  in  eadem  Nova  villa  habita,  ad  dictam  aram  sancti  Pauli 
pertinencia,  per  ipsos  dominos  libere  vendenda  remisit  et  per  modum 
concambii  dedit  ita,  ut  precium  ipsorum  civilium  ad  usum  dicte  are 
sancti  Bernardi  convertatur;  eius  vineam,  terras  arabiles  et  fenilia 
cum  omnibus  aliis  rebus  et  bonis  ad  eandem  aram  beati  Bernardi 
pertinentibus,  ipsi  domini  ad  prebendam  domini  Andree,  alias  plebani, 
quam  idem  adiutorio  certorum  bonorum  virorum  de  novo  edificavit, 
adiunxerunt,  ita  tamen,  quod  ipse  dominus  Andreas  prebendarius  et 
successores  sui  in  qualibet  ebdomada  in  ecclesia  kathedrali  illam 
unam  solitam  missam  perficere  non  negligant.  Cuiusquidem  misse 
onus  idem  dominus  Andreas  in  se  benevole  assumpsit.  Nichilominus 
volumus,  ut  idem  dominus  Andreas  totum  inventarium  eiusdem  are 
beati  Bernardi,  hie  propria  manu  subscribat. 

1502.  Item  illud  unum  civile,  superius  descriptum,  versus  molendinum  ma- 
gistri  Fabiani,  venditum  fuit  per  condam  dominum  Johannem  custodem  ad  man- 
datum  domlnorum  flor.  quatuor,  qui  tandem  post  mortem  eiusdem  ex  commissione 
dominorum  assignati  sunt  ad  manus  prefati  domini  Johannis  archidiaconi  goricensis 
ut  exponantur  ad  utilitatem  prelibate  are  sancti  Bernardi.  Actum  in  festo  beati 
Silvestri  pape  1502. 

Liber  rubcus,  ut  supra. 


Dot,  jj6,  —  An.  ^495- 


499 


378. 

Amio  1495*  i8.  febroaiii.  ViroWticse. 
A   \ladi$!a0  Hung,  etc,  rege   actus,    quo    quattuor    sisstones  jatagionales 
saceiia  s,  spiriius  sunt  reddiiae  comprobatur,  unaque  ms  regale  candonatur. 

Commissio  propriA  domini  regis. 

Nos  Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Boheojie  etc.  Me- 
morie  comraendaraus  tenore  presencium  significantes,  quibus  expedit 
universis,  quod  fidelis  noster  discreius  Michael  presbiter  de  Zentb- 
gyewrgbwara,  plebanus  parochialis  ecclesie  beate  Margarelhe  virginis 
de  suburbio  civitatis  mentis  Grecensis,  nostre  maiestatis  veniens  in 
presenciam,  exhibuit  coram  nobis  et  produxit  quasdam  binas  litteras, 
Unas,  fidelis  nostri  JUustris  Johannis  Coruini,  Oppauie  et  Lypptbouie 
ducts  etc.  quibus  mediaotibus  idem  Johannes  dux  quasdam  quatuor 
sessiones  jobagionales  in  possessione  Chernomercz  vocata.  in  comitatu 
zagrabiensi  existente,  habilas,  ad  capellara  sancti  spiriius  in  dicta  pa- 
rochiali  ecclesia  beate  Margarethe  virginis  fundatam  periineules,  que- 
quidem  quatuor  sessiones  circa  castrum  suum  Medwe  vocaium,  in 
comitatu  predicto  babitum,  diu  occupate  extiterant,  eidem  capelle 
sancti  spiritus,  consequenterque  rectoribus  eiusdem  pro  tempore  con* 
slitutis  modo  et  ordine  inferius  in  tenore  earumdem  litterarura  con- 
tentis,  remisisse  et  restituisse  ac  in  perpetuum  dedisse  dinoscitur ; 
alias  vero  capituli  ecclesie  zagrabiensis  super  legittima  statucione 
huiusmodi  quatuor  sessionum  confectas,  tenorum  infrascriplorura, 
supplicans  idem  Michael  presbiter  nostre  maiestati  humillime,  ut 
easdera  utrasque  litteras  ac  omnia  in  eisdem  contenta  ratas,  gratas 
et  accepta  habere,  litteris  nostris  privilegialibus  de  verbo  ad  verbum 
inscribi  faccre,  premissisque  reraissioni  et  restitucioni,  aliisque  omnibus 
et  singulis  in  tenoribus  earumdem  litterarum  contentis,  nostrum  re- 
gium  consensum  prebere  dignaremur.  Quarum  quidem  litterarum, 
prime  videlicet  tenor  talis  est:  (vide  Doc.  36a.  de  anno  1493,  13, 
julii).  Aliarum  vero  scries  verbalis  sequitur  in  hunc  modum:  (vide 
Doc.  364.  anno  1492.  16.  Augusti).  Nosigitur  supplicacione  huiusmodi 
.  ,  ,  Michaelis  (presbiteri  maiestati  nostre)  porrecta,  regia  benignitaie 
exaudita  et  clementer  admissa,  prescriptas  utrasque  litteras  non  abrasas 
non  cancellatas  nee  in  aliqua  sui  parte  suspectas  presentibus  litteris 
nostris  privilegialibus  de  verbo  ad  verbum  sine  diminucione  et  aug- 
roento  aliquali  insertas,  quoad  omnes  clausulas  et  articulos  eaienus, 
quatenus  eedem  rite  et  legittime  existunt  emanate,  viribusque  earum 
Veritas  suffragatur,  ratas,  gratas  et  acceptas  habentes,  prcmissis  re- 
missioni  et  restitucioni,  aliisque  omnibus  in  tenoribus  earumdem  lit- 


500  Doc,  J77.  —  An.  /^pj. 


teranim  contentis  nostrum  regium  consensum  . .  prebemusque  benivolum 
pariter  et  assensum ;  et  nichilominus  ob  reverenciam  eiusdem  sancti  spin- 
tus  totum  et  omne  jus  nostrum  regium,  si  quod  in  prescriptis  quatuor 
sessionibus  jobagionalibus  qualitercumque  haberemus,  aut  eedem  nostram 
ex  quibuscumque  causis,  viis,  modis  et  racionibus  concemerent  aut 
concemere  possent  maiestatem,  simul  cum  omnibus  suis  utilitatibus 
et  pertinenciis  quibuslibet,  puta,  terris  arabilibus  cultis  et  incultis, 
agris,  pratis,  pascuis,  campis,  fenetis,  silvis,  nemoribus,  montibus,  val- 
libus,  vineis,  vinearumque  promontoriis,  aquis,  fluviis,  piscinis,  pisca- 
turis,  aquarumque  decursibus,  molendinis,  molendinorum  locis,  gene- 
raliter  vero  quarumlibet  utilitatum  et  pertinenciarum  suarum  integri- 
tatibus  quovis  nominis  vocabulo  vocitatis,  sub  suis  veris  metis  et  an- 
tiquis  existentibus,  memorate  capelle  sancti  spiritus  consequenter 
rectoribus  eiusdem  pro  tempore  constitutis  dedimus,  donavimus  et 
contulimus,  immo  damns,  donamus  et  conferimus  jure  perpetuo  et 
irrevocabiliter  possidendas  et  habendas,  salvo  jure  alieno,  harum  no- 
strarum,  quibus  secretum  sigillum  nostrum,  quo  ut  rex  Hungarie 
utimur,  est  appensum,  vigore  et  testimonio  litterarum  mediante.  Datum 
in  oppido  Verewcze  per  manus  reverendissimi  in  Christo  patris  do- 
mini  Thome,  episcopi  ecclesie  agriensis,  summi  et  secreti  cancellarii 
ac  fidelis  nostri  dilecti,  feria  quarta  proxima  ante  festum  kathedre 
beati  Petri  apostoli.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  nona- 
gesimo  quinto.  Regnorum  nostrorum  Hungarie  etc.  anno  quinto,  Bo- 
hemie  vero  vigesimo  quarto. 

Originale  in  membrana  sat  exesum.  Zona  sericea  rubri,  albi  et  violacei  colons 
appendet  absque  sigillo.  In  arch.  lib.  reg.  civ.  zagrab. 

877. 

Anno  I495f   19.  febrnarii.  Viroviticae. 

Vladislaus,  Hung,  etc.  rex,  omnibus  nobilibus,  civitatibusque  identidem  prae- 
cipit  ne  a  mercatoribus  zagrab.  pro  merce  tributum  exigant. 

Commissio  propria  domini  regis. 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc.  Fidelibus 
nostris  universis  et  singulis  prelatis,  baronibus,  comitibus,  castellanis, 
nobilibus,  ipsorumque  oflicialibus,  item  civitatibus,  oppidis  et  villis,  ea- 
rumque  rectoribus,  judicibus  et  villicis,  necnon  tributariis  et  thelonia- 
toribus  tam  nostris  regalibus  quam  aliorum  quorumcumque  ubivis  in 
regnis  nostris  Hungarie,  Sclauonie  et  Croacie,  ceterisque  partibus  eisdem 
regnis  nostris  subiectis,  tributa  habentibus,  tenentibus  seu  exigentibus, 
presentibus  et   futuris,    presentes   visuris,  salutem  et    graciam.   Expo- 


Doc.  377,  -  A*i.  r^ps 


501 


situm  extitit  maiestati  oostre  in  personis  fidelium  nostrorum  pruden- 
tum  el  circumspeclorum  judicis  et  juratorum,  ceterorumque  univer- 
sorom  civium  et  incolarum  civitatis  nostre  montis  Grecensis,  quod 
quamvis  ipsi  antiqua  libertatis  ipsorum  prerogativa  ipsis  a  divis  can- 
dam  regibus  Hungarie,  nostris  scilicet  predecessoribus^  graciose'con- 
cessa  et  per  nostra m  maiestatera  eciam  confirmata  requirente,  ab  omni 
solucione  tribuiaria,  tarn  de  personis  propriis,  quara  eciam  rebus  et 
bonis  eorum  venalibus,  per  eosdein  hinc  inde  deferendis  exempli  sinl 
et  supportati  habeantor.  Tamen  nonnulli  forent  ex  vobis,  qui  eosdem 
in  locis  tributorura  vestrorum  diversimode  imped irent,  ac  ipsos  ad 
solucionem  tributariam  cogerent  el  compel lerent^  in  preiudicium  huius- 
modi  libertatum  eorumdem  civium  et  dampnum  valde  magnum.  Quia 
vero  nos  quemadmodum  ceteros  regnicolas  nostros,  sic  et  ipsos  expo- 
nentes  in  ipsorum  aotiquis  libertatibus  conservare  volumus,  ftdelitaii 
igitur  vestre  et  vestrum  cuilibet  bamm  serie  strictissime  commitiimus 
et  mandamus,  quatenus  amodo  in  posterum  nullus  omnino  vestrura 
prefatos  cives  et  incolas  dicte  civitatis  nostre  montis  Grecensis  ad 
aliquam  solucionem  tributi  seu  thelonii  contra  formam  premisse  eorum 
libertatis  artare  et  compellere,  auteosdem  vel  eorum  alterum  racione 
non  solucionis  eorumdem  in  personis,  rebusque  et  bonis  ipsorum 
quibusvis  impedire,  turbare,  molestare  seu  quovis  modo  damnificare 
nusquam  et  oequaquam  presummal  nee  sit  ausus  modo  aliquali.  Quo- 
niam  alioquin  commisimus  et  plenam  eciam  faculiatem  dedimus, 
damusque  et  committimus  per  presentes,  tidelibus  nostris  banis  vel 
vicebanis  predictorum  regnorum  nostrorum  Sclauonie  et  Croacie  ac 
comitibus  vel  vicecomitibus  et  judicibus  nobilium  illorum  coramita- 
tuum,  in  quibus  forsitan  huius  mandati  nostri  ausu  quodam  temerario 
per  quempiam  contrarium  attentaretur,  presentibus  scilicet  et  fuluris, 
ut  ipsi,  scita  prius  superinde  certitudinis  veritate,  huiusmodi  tributa 
seu  thelonia  vestra  pro  nostra  maiestate  occupare  et  tarn  diu  tenere 
debeaDt  atqye  possint,  donee  a  nobis  aliud  superinde  habuerint  in 
mandatis,  Secus  nullo  modo  facere  presummatis.  Presentibus  perlectis, 
exhibenti  restitutis.  Datum  in  oppido  Werewcze  feria  quinta  proxima 
ante  festum  kathedre  beati  Petri  apostoli.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  nonagesimo  quinlo.  Regnorum  nostrorum  Hungarie 
etc,  anno  quinlo»  Bohemie  vero  vigesimo  quarto, 

Originale  in    membranar  In    inferiori  marine  impressum  est  sigilldm  oudiu. 
In  jLTchivio  lib.  reg.  civit,  zagrab. 


501 


D6€.  378.  —  An.  1495^ 


378. 

Anno  1495,  19.  febmaril  Viroviticae, 

Vtadislam  Hung,  etc  rex,  capituio  sa^rab.  mandate  ui  saeeilum  s,  spiritui 
in  bona  quattuor  sessionum  jobagionaiium  redditarum  inducat, 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  ct  Bohemie  etc.  Honorabili 
capitulo  ecclesie  zagrabiensis  salutem  et  graclam.  Cum  nos  iUi  re- 
missioni,  resiitucioni  et  perpetualidacioni,  quam  fidelis  noster  illuslris 
Johannes  Coruinus,  Opawie  et  Lypthowie  dux  etc,  de  quibusdam  qua- 
tuor  sessionibus  jobagionalibus  in  possessione  Chernomercz  vocaia, 
in  comitatu  zagrabiensi  habitis,  (ad  cappellam  sancti  spiritus)  in  pa- 
rochia  pkbanie  ecclesie  beate  Margarethe  virginis  in  suburbio  civi- 
tatis  montis  Grecensis  fundate  pertinentibus,  vigor e  certanim  litte- 
rarum  suarum  eidero  capelle,  ciusdemque  recloribus  pro  tempore 
constilutis  fecisse  dinoscitur,  nostrum  regLum  consensum  prebuerimus; 
el  nichilorainus  totum  et  omne  ius  nostrum  regiura,  si  quod  in  eisdem 
quatuor  sessionibus  jobagionalibus  qualitercumque  haberemus,  aut 
eedcm  nostram  ex  quibuscumque  causis.  viis»  modis  (et  racionibus) 
concernerent  maiestatem,  slmul  cum  cunctis  earundem  utilitatibus  ct 
pertinenciis  memorate  capelle  sancli  spiritus  et  eiusdem  rectoribus 
prefatis  (vigore)  presencium  contulerimus,  velimusquc  eandem  in  do- 
minium earumdcm  per  nostrum  et  vestrum  homines  legittime  facere 
introduci.  Super  quo  fidelitati  vestre  precipientes  mandamus,  quatenus 
vestrum  mittatis  horaincm  pro  testimonio  fidedignum,  quo  presente, 
Stephanus  Kasnar  de  Glawnycza,  vel  Petrus  de  \farencz,  aut  Geor- 
gius  de  Schytaryo,  aliis  absentibus,  homo  noster,  ad  facies  prescripte 
possessionis  Chemomercz  consequenter  predictarum  quatuor  session  urn 
jobagionalium  inibi  habitarura,  vicinis  et  commetaneis  suis  universis 
legittime  convocatis  et  presentibus  accedeotes,  introducat  discretum 
Michaelem  plebanum  (dicte  ecclesie  beate  Margarethe)  virginis,  Domine 
dide  capelle  in  dominium  earumdem,  statuatque  easdem  eidem  pre- 
misso  juris  titulo  sibi  incumbentej  perpetuo  possidendas,  si  non  fuerit 
contradictum.  Contradictores  vero,  si  qui  fuerint,  evocet  eosdem  contra 
annotatum  Michaelem  plebanum  ad  terminum  competentem  in  pre- 
senciam  bani  nostri  ad  terminum  competentem,  racionem  contradic- 
cionis  eorum  reddituros ;  et  post  hec  huiusmodi  introduccionis  ct 
statucionis  seriem  cum  contradictorum  et  evocatorum,  si  qui  fucrint, 
vicinorumque  et  commetancorum,  qui  premisse  statucioni  interfuerint 
nominibus,  terminoque  assignato,  eidem  bano  nostro  suo  modo  re- 
scribatis.  Datum  in  oppido    Werewcze  feria  quinta    proxima  ante  fe- 


Doc.  379.  —  An,  r^pj. 


503 


stum  kalhedre  beat!  Petri  apostoli.  Anno  doinini  millesinio  quadrin- 
gentesimo  nonagesimo  quinto.  Regnorum  nostrorum  Hungarie  etc. 
anao  quinto,  Bohemie  vero  vicesimo  quarto. 

£t  bransnmpto  capiCuli  ecch  zagrab.  de  adbo  1495.  In  arcli^  lib,  reg.  cIt.  zag. 


370. 

Anna  1495.   22.  martii.  Zagra^biae, 
Capituium  zagrahiense   nuntiat  sacellufft   s,  spititus  in  b0na  quattuor  ses- 
shnum  jobagionalium^  oiim  raptamm^  esse  induchim, 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Memorie  com  mendamus 
tenore  presmcium  significantes,  quibus  expedit  universis^  quod  nos 
litteras  sereoissimi  principis  domini  Wladislai  dei  gracia  regis  Him- 
garie  et  Bohemie  etc.  domini  nostri  graciosissimi,  introductorias  et 
statutorias  oobis  preceptorie  loquentes  et  direclas,  summa  cum  reve- 
rencia  recepimus  in  hec  verba:  (vide  Doa  376.  de  anno  1495,  19. 
febmari).  Nos  itaque  mandatis  ipsius  domini  nostri  regis  semper  obe- 
dire  cupientes,  ut  tenem^r,  una  cum  prefato  Petro  de  dicta  Marenc^, 
homine  regie  maiestatis  predictOj  nostrum  hominem,  videlicet  discretum 
dominom  Gregorium  de  Magerlak,  chori  dicte  ecclesie  nostre  pre- 
bendarium  ad  premissas  introduccionem  et  statucionem  faciendas, 
nostro  pro  testimonio  iransmisimus  fidedignum.  Qui  tandem  exinde 
ad  nos  reversi  sub  corporali  ipsorura  juramento,  de  et  super  huius* 
modi  fideli  sua  execucione  per  eos  coram  nobis  prestito^  nobis  parifor- 
miter  reiulerunt  eo  modo:  quomodo  prefatus  homo  regius  ipso  nostro 
testimonio  presente,  die  dominico,  scilicet  ante  festum  beati  Gregorii 
pape,  proxime  preieritum,  ad  facies  prescripte  possessionis  Chemo- 
merca,  consequenterque  predictarum  quatuor  sessionum  jobagionalium 
.  .  ,  vicinis  et  commetaneis  suis  universis  legittime  convocatis,  sig- 
nanter  vero  nobilibus  Sebastiano  magno  de  Chakan,  castellano  castri 
Medwe,  necnon  Dionisio  prediali  nostro  de  Zawersya,  discreto  domino 
Dominico,  prefate  ecclesie  nostre  prebendario,  possessionis  videlicet 
Rodes  appellate  possessore,  et  circumspectis  viris  Michaele  aurifabro, 
Jacobo  Bekethych  et  Gwrkone  civibus  prefate  civitatis  moo  lis  Gre- 
censis  presentibus,  accadentes,  introduxisset  prefatum  Michaelem  pie- 
banum  eiusdera  ecclesie  beate  Margarethe  virginis,  nomine  dicte  ca- 
pelle  in  dominium  earumdem,  staiuissetque  easdem  eidem  et  annotate 
ecclesie  sue  juris  titulo  sibi  incumbente  perpetuo  possidendas,  ipsis 
regio  et  nostro  hominibus  in  facie  prescripte  possessionis,  sessionum- 
que  jobagionalium  congruis  et  legittimis  diebus  iuxta  regni  consve- 
tudinem    permanentibus    et    moram    facientibus,    nullo    conlradictore 


504  Doc.  380.    —  An.  1495. 


apparente.  In  cuius  rei  raemoriam,  firmitatemque  perpetuam,  presen- 
tibus  sigillum  nostrum  duximus  appendendum.  Datum  sedecimo  die 
diei  introduccionis  et  statucionis  prcdictarum.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  nonagesimo  quinto,  supradicto.  (Salvis  juribus)  no- 
stris  ct  aliis  proventibus  nobis  et  ecclesie  nostre  exinde  provenien- 
tibus.  Datum  ut  supra. 

Originale    in    membrana,    valde  exesum.  Zona   sericea  mbra  et  yiolacea  ap- 
pendet  absqne  sigiUo.  In  arch.  lib.  reg.  ciyit.  zagrab. 

380. 

Anno  I495>  6.  septembris.  Zagrabiae. 

Johannes  Corvinus,  Slavoniae  etc,    dux,  permtssu  libertatum   mercatoribus 

zagrab.  datarum,    praecipit   omnibus    nobtltbus,  qui    tributa   tenent,    ne   a 

mercatoribus  zagrab,  pro  merce  tributum  cogant. 

Johannes  Coruinus,  Oppauie,  Lippthouieque  dux,  necnon  regno- 
rum  Dalmacie,  Croacie  ct  Sclauonie  banus  etc.  Egregiis  Johanni  Gyw- 
lay  et  Bernardo  de  Thwrocz  vicebanis  nostris  ipsius  regni  Slauonie 
ac  universis  et  singulis  nobilibus  et  alterius  cuiusvis  status  et  con 
dicionis  possessionatis  hominibus  ubivis  per  regna  Hungarie,  Dalmacie, 
Croacie  et  Slauonie  tributa  habentibus,  tenentibus  et  exigentibus  pre- 
sentes  visuris,  salutem  et  nostram  benivolenciam.  Noveritis,  quod 
constitutis  nobis  in  civitate  nostra  montis  Grecensis,  prudentes  et  cir- 
cumspecti  index,  jurati,  ceterique  cives  et  incole  ipsius  civitatis  mon- 
tis Grecensi  exhibuerunt  et  presentaverunt  nostra  in  presencia  quas- 
dam  binas  litteras,  unam  videlicet  serenissimi  principis  et  domini  no- 
stri,  domini  Wladislai  dei  gracia  Hungarie,  Bohemieque  etc.  regis 
super  eorum  libertatibus  et  prerogativis  coniirmacione,  necnon  aliam 
adiudicatoriam,  tempore  felicis  recordacionis  condam  serenissimi  prin- 
cipis domini  Mathie  dictorum  regnorum  regis,  progenitoris  nostri 
carissimi,  in  facto  exempcionis  tributorum  confectas  et  emanatas,  ex 
quibus  Clare  edocti  sumus,  ipsos  cives  et  incolas  dicte  civitatis  mon- 
tis Grecensis  antiqua  eorum  libertate  requirente,  per  regiam  maiesta- 
tem,  ut  prefertur,  confirmata,  ab  omni  solucione  tributorum  ubilibet 
intra  ambitum  predictorum  regnorum  sacre  corone  subiectorum 
exeraptos  fore  et  supportatos,  judicialiterque  fuisse  pronunciatum, 
huiusmodi  libertatis  prerogativa  debere  eosdem  cives  et  incolas  fnii 
et  potiri  Cum  autem  nos  eosdem  cives  et  incolas  in  ipsa  libertate 
iuxta  commissionem  regie  maiestatis  velimus  esse  tutos  et  securos, 
igitur  vobis  et  vestrum  cuilibet  harum  serie  firmiter  committimus 
quatenus   amodo    deinceps  prefatos  judicem,  juratos,    cives,    incolas 


Doc,  381.  —  An.  14PS'  S05 


et  mercalores  prefate  civitatis  nostre  montis  Grecensis  ad  solucionem 
tributonira  vestrorum,  scilicet  nostrorum  propriorum  ubivis  intra  dicta 
regna  sacre  corone  subiecta,  existencium,  contra  formam  prescripte 
eonim  libertatis  et  exempcionis  artare  et  compellere  aut  ipsos  pre- 
terea  in  persona  et  rebus  quoquomodo  impedire  vel  dampnificare 
nusquam  et  nequaquam  presummatis  nee  sitis  ausi  modo  aliquali; 
quia  si  secus  feceritis,  quemadmodum  a  regia  maiestate  commissionem 
habemus,  tributa  ilia,  in  quibus  contrarium  huius  fieret,  pro  sua  ma- 
iestate occupari  faciemus.  Aliud  ergo  non  facturi.  Presentibus  perlectis, 
exhibenti  restitutis.  Datum  in  civitate  montis  Grecensis  prenominata, 
die  dominico  proximo  ante  festum  nativitatis  gloriosissime  virginis 
Marie.    Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  nonagesimo  quinto. 

Originale  in  membraaa.  In  inferior!  margine  impressum  est  sigillum  anulare. 
In  arch.  incl.  Acad.  Scient.  Slavor.  mend. 

381. 

Anno  1495*  27.  novembris.  In  Topusko. 
Johannes     Corvinus    Slavoniae   etc,    dux,    a    communitate  civitatis  montis 
Grecensis  800,  flor.  mutuatur,  eamque  propterea  a  tributo    annuo  solvendo 

liberat. 

Nos  Johannes Coruinus, comes  Opawie,  Lypthowie  et  Sclauonie  dux* 
necnon  regnorum  Croacie,  Dalmacie  et  Sclauonie  banus.  Memorie 
commendamus  tenore  presencium  significantes,  quod  nos  a  providis 
et  circumspectis  viris  judice,  juratis,  ceterisque  civibus  civitatis  nostre 
montis  Grecensis  recepimus  octingentos  florenos  in  spe  restitucionis, 
quos  nos,  verbo  nostro  ducali,  promittimus  eisdem  civibus  nostris 
restituere.  Presentem  autem  thaxam,  quam  nobis  iidem  cives  nostri 
ad  festum  Epipbaniarum  domini,  proxime  venturum,  dare  obligantur, 
eisdem  per  presentes  (relaxamus)  immo  relaxavimus  in  sortem  predic- 
torum  octingentorum  (florenorum  et)  officialibus  nostris  presentibus 
et  futuris  hanim  serie  (firmiter  precipimus)  et  mandamus,  aliud  ha- 
bere nolentes,  quatenus  predictos  cives  nostros  pro  huiusmodi  thaxa 
nuUo  modo  impedire  aut  molestare  debeant  atque  valeant  modo  ali- 
quali. Datum  in  Thopuzka  feria  sexta  proxima  post  festum  beate 
Elyzabeth  vidne.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  nonage- 
simo quinto. 

Johannes  Coruinus  dux,  manu  propria. 

Originale   in   charta.  In  margine    inferior!  impressum  est  sigillum  ducts.  In 
archiv    lib.  reg.  civ.  zagrab. 


5o6 


Doc.  382.  —  An.  1495^ 


382. 

AoDo  1496,  20*  murtil  ModruSae. 
f&hannes   Ccnmus,  Siaimnim  etc.  dux,  nobilibm  quibusdam    severe  prae- 
cipit,  ne  a  mertatoribus  zagrab.  tribuium  pro  merce  (xigant, 

Johannes  Coruinus,  Oppauie,  Lyplhowieque  dux  ac  regnorum 
Dalroacie,  Croacie  et  Sclauonie  banus  etc.  Egregiis  Johanni  de  Gywla 
et  Stephano  Bradach,  vicebanis  nostris  eiusdem  regni  Sclauonie,  ncc- 
nOD  Ladislao  Pethew,  |ohanm  Horw^atb,  castrorum  nostrorum  Medwe 
et  Rakonok^  ac  Lodouico  de  Kemend  de  Jazthrebarzka,  castellanis 
nostris,  futuris  eciam  vicebanis  et  castellanis  nostris;  item  universis  et 
singulis  cuiusvis  status  et  condicionis  possessionatis  hominibus,  tibivis 
per  dicta  regna  Sclauonie ,  Dalmacte  et  Croacie  tribula  ha  ben- 
tibus,  teoentibus  et  exigentibus,  presentes  visuris,  salutem,  Quam- 
vis  nos  prioribus  lilteris  nostris  vobis  jura  ac  privilegfia  pni- 
dentum  et  circunispectoruni  judicis,  juratorum,  ceterorumque  ciyium 
et  inhabitatorum  civitatis  montis  Grecensis,  super  libertatibus  eorum 
et  prerogaiivis  in  facto  exempcionis  tributorum  emanata,  ipsls  per 
divos  reges  concessa,  et  tandem  per  regiam  maiestatem  confir- 
mata,  ac  demum  eiusdem  regie  maiestatis  litteris  preceptoriis  raedian- 
tibus  firmiier  observari  comraissa,  sufficienter  declaraverimus,  vobis- 
que  iuxta  idem  mandatum  regie  maiestatis  commiserimus^  ut  cosdem 
ab  buiusmodi  solucione  tributi  habuissetis  exemptos  el  supportatos; 
tamen  nunc  in  personis  dictorum  judicis,  juratorum,  ceterorumque 
ctvium  et  inhabitatorum  ipsius  civitatis  monlis  Grecensis  nobis  ex- 
positum  extitit  gravi  cum  querela,  quomodo  vos  et  preserlim  offici- 
ales  nostri  prescripti,  ipsos  cives  ad  solucionem  ipsius  tributi  contra 
jura  et  libertates  ipsorum,  ac  in  coniemptum  mandatorum  regie  mate* 
statis  et  nostrorum  compelleretis,  ac  eosdem  racione  previa,  in  per- 
sonis et  rebus  eorum  plurimum  molestaretis,  in  preiudicium  liber* 
latum  ipsorum  civium  et  dampnum  valde  magnum.  Cum  autem  nos 
ipsos  cives  iuxta  raandala  regie  maiestatis  et  libertates  eorumdem  a 
quorumlibet  illegiitima  impeticione  indempnes  velimus  preservare, 
ideo  vobis  et  vestrum  cuilicet  in  persona  eiusdem  regie  maiestatis  fir* 
miter  committiraus,  prescriptis  vero  vicebanis  ac  castellanis  et  qui- 
busvis  officialibus  nostris  sub  indignacionis  nostre  ,pena  siriccius 
mandamus,  quatenus  amodo  deinceps  prefatos  judicem,  juratos»  ceic- 
rosque  cives  et  inhabitatores  ac  mercatores  iamdicte  civitatis  monlis 
Grecensis  ad  solucionem  tributorum  vesirorum  ac  eciam  nostrorum 
ubivis  habitorum»  contra  premissa  mandata  regie  maiestatis  et  antiqua 
jura  ipsorum  compellere  ac  eosdem  racione  non  solucionis  eorumdem « 
in  personis  ac  rebus  ipsorum  impedire,  ac  quovis  modo  dampmlicare, 


D0€.  ^Sj.jS^.  —  Am.  T4p6, 


S07 


nullatenus  prcsummatis  nee  sitis  ausi  modo  aliquali;  quoniam  si 
secus  feceritis,  prout  a  reg^a  maiestate  cominissionem  habemus,  iri- 
buta  ilia,  in  quibus  contrariura  huiusmodi  feceritis,  pro  sua  maiestate 
occupari  faciemus.  Secus  ergo  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  ex- 
hibenti  restitutis.  Datum  in  Modrusio  in  dominica  Judica,  Anno  do- 
mini  millesirao  quadringentesimo  nonagesimo  sexto, 

Originale  in  charta.  In  margine  Inleriori  Impressum  est  sigillum.  In  coHec 
dom,  LaSorsky 

88a 

A   Giorgio  ephcapo  rosonensi  novum  b,  v.  MaHae  altart  in  cathedrali  ec- 

cUsia  sagrab,  conucratur. 

1496,  deciraa  nona  mensis  Junii  Ego  Georgius  rosonensis,  com- 
raendatarius  abbatie  toplicensis,  prepositus  chasmensis,  suftYaganeus 
huius  ecclesie  zagrabiensis  etc.  consecravi  hoc  allare  in  honore  glo- 
riose  virgtnis  Marie,  Reliquie  autem  hie  reposite:  item  de  tunica  san- 
cle  Marie.de  cilicro  sancti  Johanni?  baptiste  et  latere  sancti  Stephani  regis. 

Originale   in  membraDa,  olitn  lo  altan  b»  r,  M;irtae  in  eccl.  cathedr,  taginb, 

384 

Anao   1496,  4    AuguMi,  Ju  Bihac. 
Johannes  Corvinus,  Siavoniae  eU^  dux,  avttafis  dtpuintis  mandat,  ne  im- 
ptdtant,  qum    Thomas    ei  franciscus  Bac'an   nobilcs,    Catharinaqui  mater 
t&rum  in  possessionem   domuum  suarum  in    communitate  siiarum  venimiL 

Nos  Johannes  Coruinus,  Opauie,  Lyplhouieque  dux  ac  regnorum 
Dalmade,  Croacie  et  Sclauonie  banus  etc.  Providis  ac  circumspectis 
judici  et  juratis,  universitatique  civium  civitatis  nostre  montis  Gre- 
censis,  fidelibus  nobis  sincere  dilectis,  salutem  et  nostram  benivolen- 
ctam*  Bxposiium  est  nobis  pro  parte  nobilium  Thome  et  Francisci 
dc  Bathyan  et  dominc  Katherine,  mairis  eorumdem,  necnon  domine 
Anne  sororis,  qualiter  ipsos  quedam  domus  iq  ilia  nostra  civitate, 
quam  quidem  Domko  Perowych  possidebat  temporibus  superioribus, 
ipsos  exponentes  jure  hereditario  concernerel,  atque  ipsi  sufficientia 
jura  habere  se  affirmarent,  nolumus  tamen  nos  quempiam  in  ipsoriim 
juslis,  veris  et  legittimis  juribus  privari,  quocirca  vobis  harum  serie 
presencium  strictissime  com  mittimus  et  mandamus,  ampliori  mandato 
nostro  superinde  non  expectato,  annotatos  Thomam  et  Franciscum 
necnon  dominam  Katherinam  matrcm  et  Annam  sororem,  revisis  ip- 
iinrijm  v.ni^  et  legittimis  juribus,  juxta  antiquam  et  approba.l3.^VS^C3fc^- 


So8  Doc,  385.  —  An.  14^6, 


tatem  et  consvetudinem  ipsius  nostre  civitatis  in  dominium  pacificum 
illius  domus  et  pertinentiis  quibuslibet  ad  ipsam  domum  de  jure  et 
ab  antique  spectantibus  et  pertinere  debentibus  introducatis,  statuatis- 
que  eisdem  jura  universa  illius  civitatis  ipsis  annotatis  super  illam 
domum  et  pertinentias  extradare  absque  uUa  procrastinacione  datis 
et  aliud  nullo  modo  faciatis  si  nostram  indignacionem  evitare  cupitis. 
Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Bibygy  in  profesto 
Marie  de  nive.  Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  nona- 
gesimo  sexto. 

Protocollum  civitatis.  In  archiv:  incl.  Acad.  Scient.  Slavor.  merid.  II.  d.  235. 

385. 

Anno  1496.  20    octobris.  Zagrabiae. 

Nicolaus  abbas  Cysterc,  zagrab.  Gregorio  Sedina  domum  in  Opatovina  siiam, 
monasterioque  a   Gallo  carnifice  Ugatam^  16.  Jlor,  condiiionibus  quibusdam 

vendit. 

Nos  Nicolaus  abbas  monasterii  beate  Marie  virginis  de  Zagrabia, 
ordinis  Cisterciensis.  Memorie  commendamus  tenore  presencium  signi- 
ficantes  quibus  expedit  universis,  quod  nos  medietatem  domus  nostre 
....  a  Gallo  carnifice  nostre  abbacie  cive  titulo  empcionis  empte 
et  alteram  eiusdem  medietatem  idem  magister  Gallus  carnifex  simul 

cum  fundo  domus  in  eadem  abbacia  nostra Mathie  carni- 

ficis  pro  tempore  judicis  ab  orientali,  a  meridionali  penes  curiam 
reverendi  Galli  ecelesie  zagrabiensis  canonici,  ab  occidentali  vero  penes 
fundum  desertum  condam  honeste  vidue  relicte  condam  magistri  Lau- 
rencii  carpentarii  uxoris,  a  septemtrionali  autem  ex  opposito  dicti 
nostri  beate  Marie  monasterii  sanctuario,  existentis  et  habite  plagis, 
prius  iuxta  consvetudinem  eiusdem  abbacie  in  via  publica  ex  parte 
eiusdem  domus  proclamacione  facta,  nemine  penitus  contradicente 
nee  in  aliquo  ex  civibus  nostris  in  eadem  abbacia  nostra  commoran- 
tibus  discrepante,  pari  et  unanimi  voto  consencientibus,  provido  ma- 
gistro  Gregorio  Shedina.  de  vico  sutorum  sutori,  et  domine  consorti 
eiusdem  pro  sedecim  florenis  hungaricalibus  auri  puri,  boni  et  justi 
ponderis,  nobis  per  eundem  Gregorium  Shedina  iam  plene  per.solutis, 
dedimus,  vendidimus  et  inscripsimus  perpetuo  cum  cunctis  eiusdem 
domus  et  fundi  utilitatibus  et  pertinenciis  quibuslibet,  immo  damns, 
vendimus  et  inscribimus,  et  eundem  Gregorium  Shedina  eiusque  he- 
redes  et  posteros  universos  jure  perpetuo  et  irrevocabili  sub  soluci- 
onibus  tamen  et  proventibus,  necnon  muneribus  infra  declaratis,  nobis, 
successoribusque  nostris  et  prefato  monasterio  nostro  solvi  debentibus 


D<K  jS6.    -    Am.  1496. 


S09 


ct  provenientibus  tenendam,  possidendam  pariter  el  habendam  ita  tamen, 
quod  dictus  Gregorius  Shedina  ceterique  eiusdem  domus  tentores,  pos- 
sessores,  sing-ulis  annis  perpetuis  fatuiis  temporibus  in  festo  beati  Ge- 
orgii  martiris  unum  orlonez  et  viginii  solidos  seu  denarios  hunga- 
ricales  pro  tempore  currcntes  lotidemque  beali  Mariiai  episcopi  el 
confessoris;  necnon  tria  munera:  videlicet  in  festo  Pasche  domini  unum 
caseum  bonum,  sedecira  ova  ac  pro  uno  denario  panes  pro  munere 
primo;  pro  secundo  aulem  munere  videlicet  in  fesio  beati  Stephani 
regis  duos  pullos  juvenes  bonos  et  pro  uno  denario  panes;  item  pro 
munere  lercio  videlicet  in  festo  natalis  domini,  duos  capones  bonos 
et  pro  uno  denario  panes  nobis  ac  successoribus  nostris  abbatibus 
ct  ipsi  nostro  monasterio  dare  et  amministrare  sub  pena  duppli  de- 
bebunt  et  lenebuniar.  erunlque  obligatt.  Hoc  non  preterraisso,  ut  si 
dictum  Gregorium  Shedina  ab  hac  luce  migrare  coniingat,  extunc 
idem  Gregorius  Shedina  cuicumque  maluerit  in  vita  vel  in  morte 
donare  seu  legare  vel  vendere,  persone  tamen  seculari,  et  cum  scilu 
nostro  seu  successorum  nostiorum  necnon  eiusdem  domus  vicinorum 
possit,  babeatque  poteslatera,  habebilque  facultatem  plenam;  quod 
nisi  dictus  Gregorius  Shedina  ac  alii  eiusdem  domus  tentores  et  pos- 
sessores  contra  nos,  successoresque  nostros  et  prefatum  monasterium 
nostrum  a  nola  infidelitatis  el  vicLo  ingraiitudtnis  imraunes  et  inno- 
xioa  studeani  preservare.  alioquin  a  jure  ei  proprietate  eiusdem  domus 
et  fundi  cadant  et  destiiuantur  eo  facto,  que  rursum  ad  nos,  domini- 
umque  nostrum  dcvolvi  possit  et  valeat.  In  cuius  rei  memoriam,  iir- 
mitatemque  perpetuam  presentibus  litleris  nostris  sigillum  nostrum 
abbaciale  duximus  appendendum,  Datum  feria  tercia  proxiraa  ante 
festura  sanctorum  decem  milliura  maitirum.  Anno  domini  millesimo 
quadringentesimo  nonagesimo  sexto. 

Origiimlc  in  mcmbnMi&  pftium  excsmn.  E  looa  serice«  rubri  et  Ttridis  colom 
appeadet  sigiUam,  la  s^rch    ven   cap.  lagrab.  AcU  Don  regestraU. 

386 

Anno   1496.  4.  decembns.  Budae. 
Viadisiaus,    Hungaria€   He,  rtx^  cives  zagrabknsts  in   efimofiaius  zagrab. 
terrtiarh  timm  porta  (ributa  soiveti  jubit 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungaric  cl  Bohemie  etc.  Fidelibus 
nostris  prudentibus  el  circumspectis  judici  et  juratis,  celerisque  uni- 
versis  civibus  el  incolis  civitatis  mentis  Grecensis,  salutem  ct  graciam. 
Expo8uit  maiestati  nostre  iidelis  nosier  reverendus  in  Christo  pater 
domidUJ?  Usualdus  cpiscopus  ecclesie  zagrabiensis,  quod  licet  vos  ct 
quilihrt    veslrum  a  tempore   cuius  inicii  memoria  bominuro.  tw^^  «gsa:- 


^^a 


510  Doc,  387.  —  An.  1^97. 

stit  et  usque  in  hec  tempora  semper  tributa  sive  thelonia  in  perti- 
nenciis  episcopatus  sui  exigi  solita,  persolvere  astricti  fueritis,  idemque 
dominus  episcopus  semper  in  pacifica  possessione  percepcionis  eiusce- 
modi  tributi  fuerit;  tamen  nunc,  nescitur  quibus  respectibus,  soluci- 
onem  huiusmodi  tributorum  facere  recusaretis  in  preiudicium  et  dam- 
pnum  eiusdem  domini  episcopi,  consequenterque  dicte  ecclesie  sue 
valde  magnum  ac  injuriam  manifestam.  Cum  autem  nos  sicuti  ceteras 
ecclesias  dei  in  hoc  regno  nostro  fundatas,  sic  eciam  ipsam  ecclesiam 
zagrabiensem,  consequenterque  prenominatum  dominum  episcopum  in 
suis  antiquis  libertatibus  et  prerogativis  atque  approbatis  consvetudi- 
nibus  ex  debito  regirainis  nostri  illibate  conservare  teneamur,  fideli- 
tati  igitur  vestre  harum  serie  lirmissime  precipimus  et  mandamus, 
qualenus  acceptis  presentibus  amodo  deinceps  eiuscemodi  tributa 
seu  thelonia  prefate  ecclesie  et  per  consequens  ipsi  domino  episcopo 
sicuti  antea,  modis  omnibus  solvere  debeatis  et  teneamini;  quod  si 
quid  liber tatis  seu  exempcionis  super  non  solucione  ipsorum  tribu- 
torum vos  habere  speratis,  ex  quo  hucusque  nunquam  in  pacifica 
possessione  non  persolvendi  fuisse  perhiberoini,  id  de  jure  et  consve- 
tudine  regni  nostri  in  octavis  persequamini,  juraque  vestra  produ- 
catis  et  vos  parati  (eritis)  vobis  judicium  administrare  ac  eiuscemodi 
jura  et  privilegia  vestra  facere  revidere  atque  in  eisdem  in  quantum 
ilia  pociora,  quam  dicti  domini  episcopi  jura  fuerint,  eciam  graciose 
facere  conservare,  interim  tamen,  ut  premisimus,  sicuti  hucusque  ita 
eciam  deinceps  tributa  ipsa  dicto  domino  episcopo  sine  difficultate 
aliqua  plenarie  persolvere  debeatis  et  aliud  nulla  racione  facere  pre- 
sumatis.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis.  Datum  Bude  in  festo 
beate  Barbare  virginis  et  martiris.  Anno  domfni  millesimo  quadrin- 
gentesimo  nonagesimo  sexto. 

Relacio  venerabilis  Georgii  prepositi  sancti  Nicolai  dc 
Alba,  secretarii  regie   maiestatis. 

Originale    ia   charta.    In    margine  inferiori  impressum  est    sigillum.  In  arA 
episc.  zagrab.  Privilegialia  fasc.   2.  nr.  48. 

387. 

Anno  1497,  28.  octobris. 
VladislauSy    Hungariae    etc.  rex,    communitati    civitatis    montis    Grecensis 

praecipii,    tit  resistat  Johanni    Corvino    duci,   si  cuprum,  quod  [ohannes 
Turzo  Seniam  per  Zagrabiam  mittere  cogitavit^  adimere  voluerit. 

Commisio  propria  domini  regis. 

Wladislaus    dei  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc.  Prudentes 
et  circumspecti,  fideles  nobis  dilecti,  Intelleximus  ex  relacione  fidelis 


Doc,  j88,  —  An,  1497^ 


511 


nostri  egregii  Johannis  Thurzo  de  Bethlenfalva,  qualiter  ipse  cerlam 
et  non  modicam  quanlitatem  cupri  Segniam  tisque  mittere  consti- 
tuisset,  sed  audita  fama,  quod  nos  in  illis  regnis  nostris  Croacie  et 
SclavoDie  unum  alium  .  .  ,  .  .  banura  deslinassemus,  unde  evenire 
fortassis  posset,  quod   illustris   Johannes  Coruinus,  Opptauie,  Lyptho* 

uieque   dux occuparet;  si  igiiur  huiusmodi  cuprum  suum 

apud  vos  el  in  civiiaie  vestra  propter  maiorem  securitatem  suam 
deponerelur,  hortaraur  fideliiates  vestras  et  eisdem  nichilorainus  fir- 
miter  commiitimus,  quatenus  debeatis  huiusmodi  cuprum  dicti  Jo- 
hannis Thurzo,  quod  apud  vos  depositum  fuerit,  a  predicto  Johanne 
Coruino  totis  viribus  vestris  defendere,  neque  aliquo  pacto  permit- 
tere,  quod  dictus  Johannes  Coruinus  vel  homines  sui  prefatum  cu- 
prum occupari  possint  Cum  vero  hominesi  dicti  Johannis  Thurzo  nacta 
oportunitate  res  huiusmodi  abducere  voluerint»  eisdem  semper  libere 
abducere  permiltatis.  Secus  non  facturi.  Datum  Bade  in  die  beat! 
Venceslai  martiris.  Anno  domini  MCCCCLXXXX  septimo. 

(A  tcrgo.)  Prudentibus  et  circumspectis  judici  ct  iuratis,  cete- 
risque  civibus  civitatis  nostre  zagrabie nsis,  montis  Grecensis,  Udelibus 
nostris  dilectis. 

Origiaalc  in  charta.  laccrum.  VestigiQm  stgilU  a  tergo.  In  ftrchly,  md. 
Acftd,  Sdeni.  SUvor.  mend. 

388. 

Anno  H97t  10.  novembris.  Zagrabiae. 
A  capituh    zagmb,    editur    exemplar    constitution  is     lladistai    regis ^  qua 
Johannes   Corvinus  totius  Siavonine  dux  nominatur, 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensts.  Memorie  commendamus 
per  presentes,  quod  veniens  nostram  in  prescnciam  honorabilis  do- 
minus  Martinus  plcbanus  ecclesie  sancii  Marci  el  Emericus  litteraius, 
notarius,  cives  civitatis  montis  Grecensis  in  suis  ac  judicis  et  jura- 
torum,  ceterorumque  civiura  et  tocius  coraraunitatis  ipsius  civitatis 
personis  et  nominibus  exhibuerunt  et  presentaveruni  nobis  quasdam 
litteras  serenissimi  principis  domini  Wladislai  dei  gracia  regis  Hun- 
garie,  Bohemie  etc,  domini  nostri  graciosissimi,  sub  sigillo  sue  maie- 
statis  in  cera  rubra^  de  eiusdem  comraissione.  uti  prima  facie  appa- 
rebat,  clause  confectas  et  eraanatas^  tenoris  infrascripti,  petente^  nos 
debita  cum  instancia,  ut  easdem  litteris  nostris  patentibus  transummi 
et  transcribi  facientes,  tenorem  earumdem  sub  sigillo  nostro  eisdem 
dare  et  concedere  dignaremur.  Quarum  tenor  talis  est  :  (vide  Doc. 
356.  anno  1490.  1  u  octobris),  Nos  itaque peticionibus  prefatorum  domini 
Martini  plebani  et  Emerici  litteraii  nominibus  ct  in  personis,  quorum 


ft^tS 


51  a  Doc.  389.  —  An.  14,98, 

supra,  nobis  porreciis,  iustis  utputa  et  legittimis  annueniei,  preinser- 
tas  litteras  dicti  doroini  nostri  regis  de  verbo  ad  verbum  sine  dimi- 
nucione  et  augmento  aliquali  presentibus  litteris  nostris  transcriptas 
et  transsumptas,  tenorem  earumdem  sub  sigillo  nostro  memoratis 
judici,  juratis,  ceterisque  civibus  et  toti  communitati  civitatis  montis 
Grecensis  antedicte  duximus  concedendas,  juris  ipsorum  ad  uberiorem 
cautelam.  Datum  feria  sexta  infra  octavas  festi  Omnium  sanctorum. 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  nonagesimo  septimo. 

Originale  in  charta.  A  tergo  vestigiom  impress!  sigiUi.  In  archivio  lib.  reg. 
civ.  zagrabiensis. 

389. 

Anno  1498.  28.  maii.  Budae. 

Vladislaus  Hungarie  etc,  rex.  nurcatores  zagrabienses  a  tributis  pro  merce 
solvendis  identidem  liberat. 

Vladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc.  Fidelibus 
nostris  universis  et  singulis  nobilibus  et  alterius  cuiusvis  status  et 
condicionis  possessionatis  hominibus  regni  nostri  Sclauonie,  salutem  et 
graciam.  Cum  fideles  nostri  prudentes  et  circumspecti  judex  et  ju- 
rati  ac  universi  cives  et  inhabitatores  civitatis  nostre  montis  Grecensis 
ex  concessione  et  graciosa  annuencia  serenissimorum  principum  divo- 
rum  regum  Hungarie,  nostrorum  scilicet  predecessorum,  ab  omni 
solucione  tributaria  exemti  sint  et  penitus  liberati,  pluribusque  aliis 
libertatibus  et  libertatum  prerogativis,  vigoribus  certarum  litterarum 
ipsorum,  coram  maiestate  nostra  ac  dominis  prelaiis  et  baronibus 
nostris  productarum  eos  gavisos  fuisse  et  gaudere  intelligamus,  cupi- 
amusque  ipsos  cives  nostros  et  uni versos  incolas  et  inhabitatores  illius 
loci,  predecessorum  nostrorum  sequentes  vestigia,  in  huiusmodi  liber- 
tatibus ipsorum  pacifice  conservare  et  facere  conservari,  mandamus 
propterea  fidelitatibus  vestris  et  cuiuslibet  vestrum  serie  presencium 
firmissime,  ut  amodo  prefatos  cives  nostros  et  eorum  quempiam 
in  omnibus  illis  libertatibus  et  consvetudinibus,  quibus  antiquitus  usi 
sunt  et  gavisi,  libere  et  pacifice  semper  conservare,  ipsosque  in  huius- 
modi libertatibus  contra  quoslibet  illegitimos  impetitores  precipue 
vero  contra  et  adversus  fidelem  nostrum  egregium  Petrum  Bochkay 
de  Razynyakereztswr,  qui  ipsos  cives  nostros  contra  libertates  eorum 
variis  modis,  signanter  vero  in  locis  tributorum  suorum  impedire 
dicitur,  tueri,  protegere  et  defendere  debeatis  maiestatis  nostre  in 
persona  et  auctoritate  presentibus  vobis  in  hac  parte  concessa  et  iu- 
sticia  mediante.    Secus    non    facturi.    Presentibus    perlectis,    exhibenti 


Doc.  jgo.  —  An.  i^fiS, 


513 


reslitutis.  Datum  Budc  feria  lercla  proxima  ante  festum  Penthecostes, 
Anno  domini  millesimo  quadringentesimo  nonagesimo  octavo.  Re- 
gnorum  nostrorum  Hungarie  etc,  octavo,  Bohemie  vero  vigesirao  octavo. 

Originale  in  charta.  la  marglne  inferiori  impressum  est  sigillum.  In  archir, 
lib.   reg.  dTit,  xagrab. 

390. 

Anno  1498    3».  maii.  Hadjie. 

Vhdisiaus  Hungariat    tic,  rex,  trkesimahnhus  tagrah.  pmecipit  ne  plus 
quam  Ugt  praescriptum  est,  pr&  frkesma    exigant 

CoiDtnxssio  propria  donaioi  rc^is. 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc,  Fidelibus 
nostris  egregiis  Benedicto  de  Werner  et  Nicolao  de  2eech,  tricesiraa- 
toribus  nostris  zagrabiensibus,  salutem  et  graciam  Exponilur  maieslati 
nostre  pro  parte  et  in  personis  lidelium  nostrorum  prudentum  et  cir- 
cumspectonim  judicis  et  juratorum  ceterorurnque  civium  et  tocius 
communitatis  civitatis  nostre  monlis  Grecensis,  qualiter  vos  super 
ipsos  Gives  noslros  non  iuxta  limitacionem  secundum  quam  tricesime 
lerum  et  mercium,  qualitate  pensata,  recipi  solent,  tricesimam  acci- 
peretis,  sed  de  singulis  septem  tlorenis,  duos  aureos  pro  tricesima  ab 
ipsis  exigeretis,  quod  cederet  in  maximum  preiudicium  juris  ipsorura 
exponencium  et  damnum  non  modicum.  Unde  suppUcatum  extilit 
maiestati  nostre  in  personis  eorumdem  exponencium,  ut  ipsos  hoc 
insolito  et  inusitato  solucionis  genere  gravari  non  paleremur.  Nos 
igitur  accepta  supplicacione  diclorum  exponencium  volentes  indemni- 
tati  eorum  consulere,  mandamus  fidelitati  vestre  serie  presencium  lir- 
missime,  aliud  in  oranem  eventum  habere  nolentes,  ut  amodo  super 
prefatos  cives  et  communiiatem  loci  predict!  racione  rerum  et  mer- 
cium  ipsorum  sub  hac  limitacione  tricesimam  exigatis,  ut  scilicet  de 
mercibus  sive  rebus  ad  valorem  triginta  florenorum  se  extcndentibus 
non  plus  quam  unum  florenura  pro  solucione  tricesimali  petere  seu 
exigere,  petique  seu  exigi  facere  presumalis,  aique  ipsos  et  eorum  quern* 
libet  in  huiusmodi  per  nos  limitata  solucione  semper  omni  tempore 
conservare  et  conservari  eciam  facere  modis  omnibus  debeatis  et 
teneamini.  Et  hoc  volumus  eciam  per  futuros  tricesimatores  nostros 
illius  regni  nosiri  Sclauonie  facere,  firmitcrque  servari.  Presentesque 
post  lecturam  semper  reddi  presentanii.  Datum  Bude  feria  quinta  pro* 
xima  ante  festum  Pcnthecostes,  Anno  domini  millesimo  quadringen- 
tesimo  nonagesimo  octavo.  Regnorum  nostrorum  Hungarie  etc.  anno 
octavo,  Bohemie  vero  vigesirao  octavo, 

Origiimle  io  membraoa.  In  inferiori  margine  impressum  est  sigillum  miius. 
lo  «rchi7,  ind.  AcAd.  Scieut  Slavor  mcrid. 


514 


■^^-  JP'-  —  ■*»•  ti9S. 


381. 

Audo  H98i  24.  AngQsti.  Budae. 

Viadishtis    Hungariae  etc.  rex,  Bernardinum  Frangepan  comiiem  a  ctvi- 
Me  Mgrab,  port&rium  exigere  vttat, 

Commissio  propria  domini  regis, 

Wladislaus  del  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc  Fideli  no- 
stro  spectabUi  et  niagnifico  Bernardino  comiti  de  Frangapanibus  sa- 
lutem  et  ^aciam.  Graviter  conqueruntur  maiestati  nostre  iideles  no* 
«tri  prudentes  et  circumspecU  judex,  jurati,  ceterique  civcs  et  tota  com- 
munitas  civiiatis  nostre  monlis  Grcccnsis  qualiter  ipsi  in  locis  tribu- 
tonim  vestrorum,  presertim  vero  in  Modrusio,  pei  theloneatores  ct 
factores  vestros  contra  antiquas  libertates.  exeraciones  et  prerogativas 
eorum  per  divos  reges  Hungarie,  nostros  scilicet  predccessores,  ipsis 
graciose  concessas,  ad  solucionem  tributorum  compellerentur  et  prop- 
ter non  solucionem  eorundem  nmUiplicUer  damnificarentur ,  quibus 
tametsi  in  bonis  aliorum  in  illo  regno  Sclauonie  huiusmodi  libcrtates 
absque  aliquali  resisiencia  observanlur,  in  vestris  taraen  solum  bonis 
buiusmodi  eorum  libertates  infrigerentur  in  eorum  preiudicium  atque 
damnum.  Quia  vero  nos  ipsam  civitatem  nostram,  que  et  alioquin  in 
confinibus  regni  nostri  posita  per  continuas  excursiones  Turcorum  et 
alias  varias  inimicas  naciones  plurimum  desolata  est,  in  suis  liberta- 
tibus  et  exemcionibus  manutenere  semper  volumus,  ideo  mandamus 
fidelitati  vesireserie  presencium  firmissime,  aliud  in  omnem  eventum  ha- 
bere nolentes,  ut  statim  visis  presentibus  coramitiatis  omnibus  thelo- 
neatoribus  et  factoribus  vestris»  quibus  et  nos  tenore  presencium 
inhibentes  mandamus,  ne  de  celero  ipsos  nostros  elves  vel  aliquem 
ex  eis  in  locis  tributorum  vestrorum  ad  solucionem  tributariam  seu 
theloneorum  contra  for  mam  graciose  exemcionis  et  libertatis  eorumdem 
audeant  seu  presumant  compellere,  aut  eo  pretextu  in  personis  vel 
rebus  eorum  damnificare,  quoniam  alioquin  nos  ipsis  civibus  nostris  ct 
toli  communitati  eiusdem  civiiaiis  nostre  facultatem  dedimus,  damus- 
que  et  concediraus  per  piesentes,  ut  ipsi  penes  libertates,  juraque 
exeraciones  eorum  se  contra  vos  et  factores  atque  theloneatores  ve* 
stros  prout  poterunt  semper  defendere  valeant  attjue  possint.  Secus 
igitUf  nulla  racione  facerc  presuramaiis*  Presentibus  perlectis,  exhibenti 
restilutis.  Datum  Bude  in  festo  beati  Danholomei  apostoli.  Anno  do- 
mini  millesimo  quadringentesimo  nonagesimo  octavo.  Regnorum  n*^* 
strorum  Hungarie  clc.  anno  nono,  Bohemie  vero  vigesimo  nono, 

Originale  in  cluuia    Ici  mar^ioe  iafejigrt  imiifessum  est  sigihiun.    In  lueltN 
iiicL  Aoid,  Scieot.  Sbvor.  merid. 


Doe.  3p2.  — 


t^ 


tn 


393.  • 

Aano  1498    34.  August!,  BudAc. 

Vladhlaui^  Htmgarmt  tie.  nx^  omnibm  nobilibm  et  c&mmtmitiUibus  man- 
dat  nt  a  civibm  zagrab,  pro  meru  tributum  p&tro  co^anL 

Commi^sio  propria  domiui  regis 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Flungarie  et  Boheinie  etc.  Fidelibus 
noslris  umversis  et  singulis  prelatis^  baronibus,  corailibus,  castellanis, 
nobilibus,  ipsorunique  officialibus;  item  civitatibus,  oppidis  et  villis, 
earuiudemque  recloribus,  judicibus  scilicet  et  vilUcis,  necnon  tributa- 
riis  ac  tributorum  et  theloniorum  exactoribus  et  onmibus  subditis 
nostris,  prcsentes  visuris,  salutem  et  graciani.  Cura  justi  pro  iniustis 
et  innoxii  pro  reorum  excessibus  hog  debeant  aliquatenus  impediri, 
ideo  fidelitaiibus  vestris  et  cuiuslibet  vestnim  serie  presencium  stric- 
tissime  mandamus,  quatenus  dum  et  quocienscumque  fideles  nostri 
prudentes  et  circumspecti  judex  et  jurati,  ceterique  cives  ct  inhabita- 
tores  civitatis  nostre  zagrabiensis  montis  Grecensis  vel  aliquis  eorura 
slve  servitores,  hominesque  et  familiares  eonimdem,  presencium 
scilicet  exhibitores,  cum  rebus  et  mercibus  ipsorum  diversa  loca 
regni  nostri  lusirantes  ad  vestras  terras,  tenuta,  possessiones,  honores^ 
ofliciolaius  aut  vestri  in  medium  sed  et  tributorum,  theloniorumque 
vestrorum  loca  pervenerint,  ipsos  ad  quorumvis  instanciara  in  persoms 
iudicare  vel  vero  astare  judicatui  compellere.  resque  et  quevis  bona 
ipsorum  mercimonialia  arestare  seu  prohiberi  facere^  permittere  ne- 
quaquam  presummatis  nee  sitis  ausi  modo  aliquali;  signanter  prodebitis, 
dUectis  seu  excessibus  aliorum.  Si  qui  enim  quantumcumque  accionis 
contra  annotates  cives  nostros  aut  aliquem  ex  ipsis  habent  vel 
habuerint,  hii  id  in  presencia  judicis  et  juratorum  civium  dicte  civi- 
tatis  nostrae  montis  Grecensis  prosequantur.  Ex  parte  quorum  iidem 
omni  querulanti  meri  juris  et  iusticie  ac  debite  satisfaccionis  coraple- 
menlum  exhibebunt  prout  dictabit  ordo  juris.  Propterea,  quia  ipsi 
cives,  populique  ct  hospites  prefate  civatitatis  nostre  antiqua  Uber- 
latis  eorum  prerogativa  per  divos  reges  Hungarie,  nostros  scilicet 
precccessores,  ipsis  graciose  concessa,  requirenie»  a  solucione  cuius- 
libet iribuli,  lam  de  personis  propriis,  quam  eciam  de  rebus  et  bonis 
suis  mercimonialibus  fieri  debenda  exempt!  et  liberati  esse  dicuntur; 
iieo  vobis  tribulariis  nostris  sed  et  aliorura  quorumcumque  in  terris 
et  super  aquas  ubiUbet  const iiutis  et  existenttbus  similibus  nostris 
regiis  damus  in  mandatis,  quatenus  a  prefatis  civibus  et  hospitibus 
nostris  el  familiaribus  ip^orura,  necnon  rebus  et  mercibus  eorumdcm 
nullum   tributum,   nullamve   tributariam    solucionem    conUa.  fek\iK».-3iS^ 


rf^ 


Hfe 


51 6  Doc,  3P3,  3P4.  —  An.  1499. 

libertatif  eonim  pretacte  petere  seu  exigere,  petique  seu  exigi  facere 
aliquatenus  presumatis  nee  sitis  ausi  modo  aliquali.  Ubi  autem  quip- 
piam  ex  vobis  in  premissis  secus  facere  attemptaverit,  extunc  com- 
misimus  et  presentibus  firmius  committimus  bano  vel  vicebanis  regni 
nostri  Sclauonie  ac  comitibus  vel  vicecomitibus  et  judicibus  nobilium 
illorum  commitatuum,  in  quibus  fortassis  huiusmodi  mandata  nostra 
non  observarentur,  ut  ipsi  vos  et  quemlibet  vestrum  ad  premissa 
facienda  per  omnia  remedia  solita  et  consveta  artent  et  compellant 
Secus  igitur  non  facturi.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restitutis. 
Datum  Bude  in  festo  beati  Bartholomei  apostoli.  Anno  domini  mil- 
lesimo  quadringentesimo  nonagesimo  octavo.  Regnorum  nostrorum 
Hungarie  etc.  anno  nono,  Bohemie  vero  vigesimo  nono. 

Originale  in  charta.  In  inferiori  margine  impressum  est  sigillam.  In  archiv. 
lib.  reg.  civ.  zagrab. 

393. 

Anno  1499.  9.  aprilis.   Casmae. 

Osvaidus  episc,  tagrab,  fratri  suo  Alfonso^  praeposUuram  zagrab,  capituli 
confer t 

Venerabiles  fratres,  nobis  sincere  dilecti.  Preposituram  illius 
ecclesie  nostre  zagrabiensis  cum  canonicatu  contulimus  et  dedimus 
Alfonso  Thuz,  fratri  nostro,  cuius  procuratorium  eciam  hie  transmit- 
titur,  ideo  per  aliquem  in  eorum  procuratorio  denominatam  instal- 
lacionem  fieri  faciatis;  pecunias  autem  pro  huiusmodi  installacione  ad 
informacionem  viam  per  curialem  nostrum,  cui  superinde  scripsimus, 
dare  commisimus.  £x  Chasma  feria  tercia  post  Ambrosii,  anno  1499. 

Georgii  Marcelovid.  Regesta.  MSC  in  biblioth.  dioec.  zagrab. 

394. 

Anno   1499    15.  aprilis.  (^smae. 

Ab   Osvaldo  episcopo  zagrab,  pia  Ugata  leganiur. 

In  nomine  domini  nostri  Jesu  Christi.  Amen.  Ego  Osualdus  epi- 
scopus  ecclesie  zagrabiensis  etc.  quamquam  volente  deo  corpore  sim 
infirmus,  mente  tamen  per  omnia  sanus,  recolens  quod  brevis  est  vita 
hominis  et  subito  labilis,  mortalisque  humana  condicio  et  ignorans 
qua  hora  dominus  veniat;  ne  igitur  dum  repente  venerit,  dormientem 
inveniat,  aut  quod  ad  profectum  anime,  morte  forsan  preveniente,  in 
vita  non  potuerim,  ne  post  mortem  pariter  negligeretur,  de  rebus  et 


St? 


bonis  micht  a  domino  dec  coUatls  tale  ordlno  et  facio  testamentum : 
Priroo  itaque  dum  divine  voluntati  placuerit  anlmam  meam  ex  hoc 
fragili  corpore  assumere,  commendo  earn  ipsi  deo  omnipotentl,  ac  eius 
genitrici  virgini  gloriose  et  omnibus  Sanctis  eius;  sepulturam  eligo 
in  ecclesia  mea  zagrabiensi  ante  aram  parvamj  quam  ante  venerabile 
sacramentum  de  novo  erigere  commisi.  Pecunie  vero  et  resmee,  quas 
babeo,  distiibuantur  modo  infrascripto:  Primo  serenjssimo  principi 
domino  Wladislao  Hungarie,  Bohemieque  regi  etc.  domino  meo  gra» 
ciosissimo,  lego  decern  millia  ilorenonim  el  ultra  ista,  tria  millia  et 
quingentos  ilorenos,  quibus  de  debitis  condam  do  mini  Pauli  de  Kynys 
adhuc  michi  obligatur,  cidcm  remitlo  et  relaxo.  Item  lego  maiestati 
sue  cuppas  argenteas  deauratas  bullatas  magnas  duas,  et  alias  duas 
novas  cum  ymagine  sancti  Chistophori  et  iterum  duas  magnas  cum 
draconibus  et  hominibus  armatis  supcrius,  omnes  deaurale.  Item  can- 
tharos  argenteos  magnos  duos.  Item  amphoram  cum  pelvi  argentea 
in  toto  deaurata  pro  lavatono  et  aliam  amphoram  cristallinam  cum 
smalez  auro  et  argento  cum  circumferenciis  omatam.  Item  gradarium 
magnum  pomulatum  et  alium  album,  hunger  dictum,  cum  frenis 
kalmar  deauratis,  similiter  lego  maiestati  sue.  Item  ex  quo  natus 
sum  in  regno  et  ea  bona  que  habui,  ex  regno  habui,  idcirco  quan* 
turn  possibile  fuit,  nolui  esse  ingratus  patrie,  relinquo  itaque  ad  la- 
bores  castrorum  linitimorum,  videlicet  Jaycaa,  Nandor  alba,  Sabacz 
et  Zewryn  triginta  duo  millia  llorenorum,  tta  tamen,  quod  pecunia 
ilia  non  vadat  neque  dispensetur  per  manus  ihesaurarii^  sed  domini 
prelati  et  barones  ac  nobiles  regnicole  deputent  aliquem  vel  aliquos 
homines  idoneos,  qui  iidcliter  dispcnsent  pecuniam  ipsam  ad  opus 
prefalum.  Item,  ex  quo  ecclesia  ista  zagrabiensis  a  principio  funda* 
cionls  fuit  satis  neglecta  et  nunquam  in  labore  suo  consummata,  in 
qua  quantum  potui  edificare  feci,  ad  cuius  ulteriorem  continuacionem 
et  consummacionera  lego  Uorenorum  decern  milHa ;  eidem  ecclesie 
lego  amphoram  cum  pelvi  argentea,  quam  semper  habui  in  usu.  Item 
pro  die  cene  Domini  unam  cuppam  deauratam  dupplatam  argenteam 
medlocrem  el  alias  duas  cuppas  parvas  argenteas  deauratas  cum  vir- 
gultis  erectis,  discos  argenteos  duodecim,  ex  quibus  deaurati  quatuor, 
pro  eadem  cena  et  mandalo;  scutellas  meas  argenteas  magnas  duo* 
decim  cum  tribus  parvis  pro  balsamenlis  lego  similiter  ecclesie  pre- 
late ad  labores  reliquiarum,  candelabra  argentea  deaurata  majora  duo, 
conservalorium  corporalium  auro  el  per  lis  omatum  unum  ei  quedam 
alia  omameata  juxta  informacionem  executoribus  datam  lego  ipsi 
ecclesie  mee  zagrabiensi.  Ad  laborem  vero  ecclesie  sancti  Spiritns 
Cbasme  fundale,  que  eciam  a  principio  fuit    satis   neglecta,  le^gp  to^ 


5i8 


Doc.  3P4.  —  An.  iiP9, 


renos  qutngcnios,  per  capitulum  eiusdem  loci  lideliter  dispemandos. 
Item  a!ias  florenos  quingentos  lego  eidetn  ecclesie  propter  futuias 
necessitates  eiusdem,  que  contingere  possent  videlicet  vel  per  com- 
bustioTiem  Turcorum,  vel  si  tectum  ruet  ex  vetustate,  aut  aliud  quit* 
piara  tale  coniingeret  seu  emergeret  Eidem  ecclesie  lego  casulam 
meam  de  damaskino  albo  aurato  cum  cruce  gemmata  cum  diversis 
floribus  et  omnibus  attinenciis.  Item  conservatorium  gemroaturo  cum 
Jesu,  et  tabulam  cum  ymagine  Cmcifixl  Item  reverendissirao  domino 
Thome,  archiepiscopo  strigoniensi,  lego  cuppam  magnam  deauratam 
unam  et  scutellas  argenteas  ilalicas  sex,  ex  quibus  deaurate  tres. 
Item  reverend issi mo  domino  Dominico,  episcopo  waradiensl,  similiter 
cuppam  deauratam  novam  unam  et  salserium  auratum  dupplum 
UQum.  Domino  Nicolao  Banfy,  compatri  meo,  lego  cuppam  auratam 
tmam,  conservatorium  salis  auratum  dupplum  unum  et  gradaiium 
tinum.  Domino  Jose  de  Sem,  comiti  themesiensi,  cuppam  deauratam 
unam  et  equum  paziho.  Domino  Laurencio  duel  gradarium  unum, 
balistas  duas  cum  pharetris  tractoriis  et  sagittis.  Domino  Georgio 
de  Kanysa,  similiter  compatri  meo,  gradarium  unum  et  domine  con- 
thorali  eiusdem  cuppam  deauratam  novam  et  scutellas  argenteas  de- 
aura  tas  pro  salsamentis  parvas  tres.  Domino  Georgio  preposito,  secre- 
tario  regio,  gradarium  unum  et  cuppam  deauratam  novam  unam. 
Domino  Blasio  Raskay  coclearia  magna  duodecim,  ex  quibus  deau- 
rata  sex  et  scutellas  parvas  argenteas  deauratas  pro  salsamentis 
duas.  Petro  Pogan  gradarium  unum*  Ad  claustrura  fratrum  Carthusi- 
ensium  in  Leweld  pro  necessariis  claustrorura  eiusdem  ordinis  in  regno 
habitorum  lego  florenos  mille.  Similiter  fratribus  Heremitarum  flo- 
renos mille,  qui  dentur  ad  sanctum  Paulum  iuxta  Budam,  ut  ad 
necessitates  claustronim  eiusdem  ordinis  exponantur.  Eodera  modo 
fratribus  ordinis  minorum  de  observancia  ad  necessitates  claustrorum 
lego  florenos  mille*  Item  ad  tecturam,  reparacionem  et  alia  ne- 
cessaria  ecclesie  sancti  Johannis  in  Nova  villa,  2agrabie,  lego  flor. 
centum.  Similiter  ad  reparacionem  et  laborcm  bospiialis  sancte  Eli- 
zabeth in  teairo  zagrabiensi  flor.  centum.  Ad  aliud  hospiulc  sancti 
Anlhonii  in  vico  Laiinorum  flor  quinquaginta.  Ad  ecclesiam  beate 
Marie  virginis  in  abbacia  pro  reparacione  vel  tectura  flon  quinqua- 
gintdi  et  ad  ecclesiam  sancti  Leonardi  pro  necessitate  eiusdem  flor, 
viginti  quinque.  Ad  necessitatera  ecclesie  sancti  Emerici  ibidem  Za- 
grabie  lego  flor.  viginti  quinque.  Ad  laborem  ecclesie  et  claustri  san- 
cti Nicolai»  ordinis  Predicaiorum  Zagrabie,  flor.  quinquagmla.  Siml* 
liter  ad  sanctum  Franciscum  flor.  viginti  quinque.  Item  ad  laborem 
•^•^  ^Uas  necessitates  eccle*iie   el  claustri  beate  Marie  Virginia  lieremi- 


Doc,  394.  —  An^  if^ 


m 


tarum  juxta  Zagrabiam  lego  flor,  quinquaginta.  Preterea  ad  Uborem 
et  alias  neces5itate5  ecclesie  et  clauslri  beate  Marie  Nfagdalene  ordinis 
Predicalorum  Chasme,  lego  flor.  ducentos.  Ad  necessitatem  hospilalis 
beatorum  Cosme  etDamiani  ibidem  flor.  triginta  duos.  Ad  ecclesiam  beate 
Marie  virginis  in  campo  prope  Chasmam  pro  aliquo  bono  ornatu 
ordinando  et  mappa  ad  aram  flor.  vlginti  quinque*  Ad  labores  et 
alias  necessitates  ecclesie  et  claustri  Heremitarum  beate  Marie  vir- 
ginis iuxta  castrum  Garygh  Hon  quinquaginta.  Ad  ecclesiam  Glogon- 
censem  beate  Marie  virginis  flor  quinquaginta.  Ad  ecclesias  in  pro- 
vincia  chasmensi:  sancli  Stepbani  in  Rakychnicra  tlor»  duodecim, 
Omnium  sanctorum  in  Narth  flor  quindecim,  sancte  Elizabeth  in 
Zerdahel  Hor.  quiodecim,  sancti  Johannis  baptiste  in  veteri  Chasma 
flon  viginti  quinquc,  sancti  Georgii  prope  Heymocz  flor.  duodecim, 
sancti  Petri  in  Petrecz  flor.  decern,  sancle  Kaiherine  in  Grachyna  tlor 
duodecim,  sancte  crucis  in  cantoratu  flor,  duodecim,  sancti  Nicolai  in 
Podgorya  flor.  decern,  sancti  Andree  Chasme  supra  piscinam  flor. 
decern,  sancti  Johannis  in  suburbio  flor,  sex  et  ecclesie  parochiali 
sub  ecclesia  sancti  spiritus  flor.  decern,  Item  ad  ecclesiam  sancte 
Margarethe  in  oppido  Dombrensi,  ad  necessaria  quibus  magis  indi- 
gebii,  lego  flor.  viginti  quinque.  Ad  sanctum  Martinum  ibidem  simi- 
liter tlor  viginti  quinque  et  ad  laborem  ecclesie  filialis  in  Capella 
flor.  quindecim.  Ad  ecclesiam  sancti  Georgii  in  Bonthosowcz  flor.  vi- 
ginti, similiter  sancti  Georgii  in  Lemes  flor.  sedecim,  et  ad  ecclesiam 
sancti  Nicolai  in  eadem  provincia  Dombrensi  iuxta  viam  Crisium 
eundo  flor,  sedecim.  Item  ad  laborem  et  alias  necessitates  ecclesie 
parochialis  beate  Marie  virginis  in  Iwanich  lego  flor  viginti  quin- 
que. Item  ex  quo  moniales  in  clauslro  beate  Marie  virginis  ibidem 
in  Iwanich,  que  fuerunt  ordinis  Cisterciensis,  in  tantum  defecerant, 
quod  preter  unam  decrepitara  et  aliam  juniorem  nulla  erat,  que  ad 
servjcia  et  officia  illius  ecclesie  non  sufficiebat,  babita  est  autem 
magna  diligencia  pro  pluribus  eiusdem  ordinis  adducendis  ubique 
eciam  in  vicinis  regionibus,  ex  quo  in  aliquo  claustro  regni  Hunga- 
rie  non  sunt,  sed  nullo  ex  loco  adduci  potuerunt;  quo  viso  necesse 
fuit  superinde  consulerc  sed  em  apostolicam,  ut  sacerdotes  seculares 
possent  in  claustro  ipso  divina  officia  peragere,  quod  ipsa  per  bullae 
conccdens,  ex  post  presbiteri  seculares  semper  ibi  administraverunt 
Possessiones  autem,  que  fuerunt  ex  posses >ioni bus  ecclesie  kathedralis 
dc  mensa  scilicet  episcopali  illi  claustro  appUcate,  licite  tenere  potui 
ct  solvere  feci  presbiteris,  qui  ibi  ministrarunt ;  si  la  men  successori 
plaoerct  ex  devocione,  vel  alicui  alleri,  qui  pro  salute  sua  vellet  la- 
borare,  quod  de  illo  ordine  alie  persone    honeste  introducentat,  ^^a^sx 


5»o 


Doc.  J94*   —  An    i^pg. 


contentus,    quod    ilia  bona   iterum    restiluantur    illi  ecclesie,  non  ob- 
stante indulto  a  sede  apostolica.   superinde  babito.   [ura  autem  et  lit- 
tere  fundacionis,   que  pertinent  ad  prefatum  claustrum,  sunt  reposita 
in  sacristia  ecclesie   chasmensis.  Pro  tabula  autem  ad  aram  magnam 
et   ornamentis   ac    aliis  necessitatibus  eiusdem  lego  flor.  centum.  Ai 
ccclesiam    Omnium    sanctorum    in    eadem    provincia  Iwanich,    ad  ea 
necessariai  quibus  mag^is  indiget,  lego  tlor  viginti  quinque*  Ad  neces- 
sitates ecclesie  Omnium  sanctorum  in  oppido  Zalathnok  lego  flor,  vi- 
ginti  quiaque,  et  capellam  ibidem  executores  faciant  iinire,  ordineDlque 
ornamenta  sacerdotalia  ac  mappas,  altaque  necessaria  ad  eanaem;  sic 
similiter   ecclesiam   sancti   Ladislai   in  Zala  executores  faciant    linire 
et  ordinent  calices,  ornamenta  sacerdotalia  ac  mappas  altarium,  alia- 
que    necessaria  ad    eandem.  Item  Alphonso,    fiUo   condam    magnifici 
domini  Johannis  Tuz,    fratri    meo,  lego  tlor.  mille,  ad  alia  necessaria 
dedi  inforraacionem  executoribus.  Item  Nicolaum,  filium  condam  Ste- 
phani  Dersfy  ciim  Sophia  parvula  sorore  sua,  orphanos  et  omni  spe 
destitutes,  una  cum  bonis  et  possessionibus  eorumdem   commendo  in 
proteccionem    et    graciam    regie    maiestatis  supplicans    humiliter,    ut 
per  allquem  ex  dominis,  cui  magis  competere  ndebitur,  facial  maie- 
stas    sua   eosdem  in  bonis   ipsorum  defendere  et  manutenere,  eidem- 
que    Nicolao    lego    flor.  trecentos   et    puelle   Sophie  tlor.  quingenios. 
Item  sororibus  meis,  relicte  condam  Ladislai  Peihkay  lego  flon  cen- 
tum, alteri,  uxori  Casparis  Gywlay  flor.  centum  et  tercie,  relicte  con- 
dam   Casparis    Fanchy    similiter    lion    c^mum,  Francisco  puero,  lilio 
prefati  Ladislai  Pethkay,  lego  flor.  quinquaginta  et  magistro  de  Inarch 
lion  centum    quinquaginta.    Item  ingenia  de  castris  ecclesie  sub  pena 
excommunicacionis   late  senieacie   nullo   paclo   exportentur»  quoniam 
ex    proventibus  ecclesie   ordinata  sunt,  et  dignum  est,  ut   semper  in 
eisdem   castris   pro  ecclesia  remaneant  De  reliqtiis  vero  rebus  meis 
univcrsis    disponant    executores    mei  juxta   discrecionem,  prudenciam 
et  conscienciam  ipsorum  prout  superinde  a  me  inforraacionem  habent, 
contententque   et   satisfacianl   familiaribus    meis.    Executores    autem 
huius  testaraenti  et   ultime   voluntatis  mee  eligo,  ordino,  constituo  et 
facio   venerabiles  dominos:  And  ream  decretorum  doctorem,  kathedra- 
lem,   Johannem   goriczensem,  alterum  Andream  similiter  decretorum 
doclorem,   Kemlek,    archidiaconos ;    et    alterum    Johannem  custodem^ 
c^nonicos  prefate  ecclesie  mee  zagrabiensis ;  item    egregios  Georgium 
Kerecheny    vicarium     temporalem    episcopatus    mei    el    Franciscum 
Keczer  de  Radwan  familiares  raeos  spectales,  quibus  commitlo  ut  pre* 
missa  majori  qua    possunt  diligencia    ac    indefessa    sollicitudinc    exc- 
quantur  locis  snis  et  temporibus  opportunU,  ubi?ero  omnia  premissa 


^oc,  JpJ.  —  An.  1499. 


5»l 


vel  aliqua  ex  eti  eo  modo  quo  signavi,  aliqua  causa  racionabili  in- 
terveniente,  ordinariscu  disponi  non  possent,  exlunc  iuxta  discreci- 
onem,  sapienciam  et  induslnam  eorumdem  executorutn  dlsponanlur 
et  ordinentur  secundum  quod  melius  videbitur  pro  condicione  tern- 
poris  duromodo  ad  id  propositum  et  earn  intencionem  deducantur 
prout  declarata  sunt;  si  vero  disposicione  divina  aliquem  diclorum 
executorum  medio  tempore  ex  hoc  seculo  migrare  contrngeret,  extunc 
alii  superstites  illorum  vices  exequanlur,  quibus  singulis  lego  per 
flor.  quinquaginla,  Tutores  vero  et  defensores  huius  mei  testament! 
eligo  et  ordino  reverend issiraos  dominos  Thomam>  archiepiscopum 
strigonienscm  et  Dominicura,  episcopum  ecclesie  waradinensis,  item 
magnificos  dominos  Nicolaum  Banfy  compairem  meum  et  Josam  dc 
Som  comitem  themesiensem,  quos  et  quemlibet  eorum  summis  pre- 
cibus  exoro  devoiissime,  ut  hanc  meam  ordinacionem  tueri,  defendere 
et  manutenere  dignentur.  Acta  sunt  hcc  in  pallacio  chasmensi  quinta 
decima  die  mensis  aprili^,  anno  domini  millesimo  quadringentesimo 
nonagesimo  nono.  Ego  Osualdus  episcopus  zagrabiensis  etc.  hoc  ultimum 
et  presens  testamentum  ordinavi  et  confeci  modo  premisso.  Unde 
supplico  maiestati  regie  et  domims  devote,  ut  hec  omnia  premissa 
pro  deo  et  serviciis  meis  dignentur  observare  et  manulenere.  Hec 
propria  manu  scripsi.  —  (Scede  vero  sive  carte  tenor  sequitur  in  hunc 
modum : )  liem  doroum  meam  Budensem  empticiam  in  platea  Omnium 
sanctorum  habitam,  in  qua  dum  Bude  fui,  habitavi,  lego  Alphonso 
Tuz  el  Sophie  sorori  eiusdera,  natis  condam  domini  Johannis  Tuz, 
fratris  mei     Osualdus    episcopus   ecclesie   zagrabiensis,  manu  propria. 

£  transumpio  Vlfldislai  regis  de  aoao  1499.  Act.  Cap,  ant,  £iii&  76.  nr.  55. 
—  Farlati:  lUir.  Siicr.  Tom.  V.  pag»  509—511. 


395 

A&no  r499,   t3.  maij.  Btidjie. 
A    Viadistao   Hungarie  €k,  rtgt,  Osvaldi   efiiscopi  mgrabiensis,  iistamiH- 
ium  rtgia  patestate  sancUnr 

Commiasio  propria  domini   regis, 

Nos  Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie  et  Bohemie  etc.  Me- 
moric  comraendamus  tenore  presencium  significantes  quibus  expedit 
univcrsis:  quod  fideles  nostri  venerabiles  Johannes  goriczensis  et 
Nicolaus  de  Waska,  archidiaconi  et  canonici  zagrabienses,  necnon 
Thomas  cantor  et  canonicus  chasraensis  ecclesiarum  et  egregius  Jo- 
hannes Keglewych  castri  inferioris  Hrarthowycza,  maiestatis  nostre 
venientcs  in  presenciam,  norainibus  et  in  personis  fidelium  nostrorum 
venerabilium   Andree  decretorum  doctoris  kathedralis^  Johannis  %cixV 


52  2  Doc.  395,  —  An.  14pp. 


czensis,  allerius  Andree,  similiter  decretorum  docloris  de  Kemlek, 
archidiaconorum,  ac  alterius  Johannis  custodis,  canonicorum  ecclesie 
zagrabiensis;  item  egregiorum  Georgii  de  Kerechyn  et  Francisci 
Keczer  de  Radwan,  executonim  scilicet  testamenti  reverendi  in  Christo 
patris,  condam  domini  Osualdi  episcopi  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis, 
exhibuerunt  nobis  et  presentaverunt  quoddam  testamentum  eiusdem 
condam  domini  episcopi  sub  appressionibus  trium  sigillorum,  unius 
videlicet  eiusdem  condam  domini  episcopi,  alterius  vero  zagrabiensis, 
tercii  autem  chasmensis  capitulorum  ecclesiarum  et  de  manu  eiusdem 
condam  domini  episcopi  in  inferiori  margine  consignatum ,  item  eciam 
quandam  unam  scedam  super  facto  domus  eiusdem  condam  domini 
episcopi  empticie  in  hac  civitate  nostra  Budensi  in  platea  Omnium 
sanctorum  habite,  confectam,  et  modo  simili,  manu  sua  propria  con- 
signatam,  certos  articulos,  condiciones  et  clausulas  ultime  voluntatis 
eiusdem  condam  domini  episcopi  in  se  denotantes  tenorum  infrascrip- 
torum.  Supplicatum  itaque  est  maiesiati  nostre  per  prefatos  Johan- 
nem  goriczensem  et  alios  predictos  nominibus  et  in  personis  testa- 
mentariorum  predictorum  humiliter  et  devote,  ut  huiusmodi  testa- 
mentum litteris  nostris  inseri  et  inscribifacere,  atque  in  omnibus 
punctis,  clausulis  et  articulis  acceptare,  approbare  et  admittere  et  pro 
ultima  voluntate  eiusdem  condam  domini  Osualdi  episcopi,  nostro 
privilegio  confirmare  eciam  dignaremur.  Cuiusquidem  testamenti  tenor 
sequilur  et  est  talis:  (Vide  Doc.  394.  de  anno.  1499.  15.  aprilis).  Nos 
igitur  considerantes  fidelitatem  et  gratissima  fidelium  serviciorum 
raerita  eiusdem  condam  domini  Osualdi  episcopi,  que  ipse  sacre 
imprimis  huius  regni  nostri  Hungarie  corone,  deinde  eciam  maiestati 
nostre  ab  eo  semper  tempore,  quo  ad  fastigium  huius  regalis  digni- 
tatis nostre  evecti  sumus,  cum  summa  semper  fidelitatis  et  integri- 
tatis  perseverancia  usque  ad  extremum  vite  sue  exhibuit  et  impen- 
dit;  quorum  respectum,  sicuti  viventi  graciam  et  benivolenciam  no- 
stram  non  negavimus,  ita  eciam  morientem  hac  tarn  pia  salutarique 
extrema  voluntate  sua  frustrari  nolentes,  accepta  supplicacione  nobis 
propterea  modo  premisso  facta,  prescriptas  litteras  testamentarias  cum 
sceda  in  superioribus  denotata,  non  abrasas,  non  cancellatas,  nee  in 
aliqua  sui  parte  suspectas,  presentibusque  litteris  nostris  privilegia- 
libus  de  verbo  ad  verbum  sine  diminucione  et  augmento  aliquali  in- 
sertas,  ratilicamus,  acceptamus  et  approbamus,  easque  simul  cum  om- 
nibus clausulis,  articulis,  condicionibus  et  punctis  in  tenoribus  earundem 
litterarum  testamentariarum  atque  eciam  scede  predicte  contentis  et 
speciiicatis  coniirmamus  harum  nostrarum,  quibus  secretum  sigillum 
nostrum,  quo  ut  rex  Hungarie  utimur,  est  appensum,  vigore  et  testi- 


Doc.  jpd,  —   An,  i^pp 


5*3 


monio  Utterarum  medianle.  Datum  Bude  die  dominico  proximo  post 
festum  ascensionis  Domini.  Anno  eiusdera  millcsimo  quadringente- 
sirao  nonagesinjo  nono.  Regnorum  ncstrorum  Hungarie  etc.  anno 
Qono,  Boheraie  vero  vigesimo  nono- 

Origtaale   in    membmna.    Sigillum    dccst.    In    urcb.   %'eii.   en  pit.   sn^ab.   Act. 
Cap.  ant*  fasc  78.  or.  33, 

396. 

Adhci   14991   iS,  Jutiii.  Budae. 
ViaMsiaus    Httft^anat    fit.   rrx,    archidiacoms  eccitsiae  sa^rab,  fimecipit, 
ut  ab    Osvaidi  ephcopi  tesiaminti  fxecutaribus  penshnem  quartanac  expa- 

stuian  disinant. 

Commisdo  propria  damini  regis. 

Wladislaus  dei  gracia  rex  Hungarie,  Bohcmie  etc,  Fidelibtis  no 
stris  venerabilibus,  universis  et  singulis  archidiaconis  in  ecclesia  za- 
grabiensi  consiilutis,  salutem  et  gracia m,  Declaratum  est  nobis  pro 
parte  lidelium  ncstrorum  executorum  testamenti  reverendi  condam 
doniint  Oswaldi  cpiscopi  ecclesie  zagrabiensis,  qualiter  vos  eosdem 
racione  et  pretextu  retencionis  cuiusdam  quarte,  proventuum  scilicet 
vestrorum,  quos  per  ipsum  condam  dominura  episcopum*  dum  adhuc 
in  bumanis  ageret,  a  vobis  occupatos  et  retentos  fore  dicilis,  diver- 
simode  turbaretis  et  irapediretis,  ac  eosdem  ad  restitucionem  proven- 
tuum prescripiorum  artare  et  astiingere  nitcremini.  Quia  vero  nos 
nolumus  ipsos  execu tores  hac  racione  per  vos  turbari,  nam  conside- 
rare  poteslis,  quod  si  prout  asseritis,  ipse  condam  dominus  episcopus 
aliquibus  proventibus  vos  privasset,  non  impreseniiarum,  cum  sci- 
licet ab  hac  luce  discessit,  scd  vita  eiusdem  comite  ilios  provenlus 
ab  ipso  requirere  debuissetis;  unde  fidelitali  vestre  harum  serie  fir- 
raissime  precipimus  ct  mandamus,  quatenus  acceptis  presentibus,  pre- 
falos  exccutores  testamcnli  racione  detencionis  huiuismodi  proventuum 
veslronim  per  ipsum  condam  dominum  episcopum,  ut  dicitur  facte, 
turbare  et  impedire  vel  eosdem  ad  restitucionem,  solucionemque  eo* 
rumdem  artare  et  corapellere  nullatcnus  presumatis,  sed  hac  in  re 
omnimode  pacienciam  habeatis,  quoniam,  ut  premisimus,  non  irapre- 
senciarum  sed  viia  eiusdem  condam  domini  episcopi  comite,  si  quid 
contra  ilium  agere  habuistis  prosequi  debuissetis ,  aliud  igitur  non 
faciatis.  Presentibus  perlectis,  exhibenti  restiiutis.  Datum  Bude  feria 
tcrcia  proxlma  post  festum  beatorum  Viti  et  Modeslimartirum  ;;Anno 
domini  millesimo  quadrini^entesimo  nonagesimo  nono, 

OriijifL'ile  la  rh:irtji«  \n  mirgine  ittfcri  iiuprcs^iam  csl  slgilum    In  4rchiv,  ven. 
cipit.  tagmit. 


ADDENDA. 
1. 

Anno  1435.   19.  noi^embris.  Zagrabiae. 
Capitulum    zagrab,  communitate    civitatis  montis    Grecensis  rogante,  pri- 
viUgium  a  Sigismundo  rege  de  libertatibus  editum  ntittiL 

Nos  capitulum  ecclesie  zagrabiensis.  Notum  facimus  tenore  pre- 
sencium  quibus  expedit  universis,  quod  proyidus  vir  Jacobus,  filius 
Johannis,  dicti  Bole,  juratus  et  civis  civitatis  montis  Grecensis  de  iuxta 
Zagrabiam,  in  sua  ac  judicis,  juratorura  et  universorum  civium  et 
hospitum  civitatis  montis  Grecensis  predicte  personis,  nostram  veni- 
ens  in  presenciam,  exhibuit  et  presentavit  nobis  quasdam  litteras 
serenissimi  et  invictissimi  principis,  domini  Sigisroundi,  dei  gracia 
Romanonim  imperatoris,  semper  augusti,  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dal- 
macie,  Croacie  etc.  regis,  domini  nostri  naturalis,  patentes,  tenoris 
infrascripti,  petens  nos  debita  cum  instancia  ut  tenorem  eanimdem 
in  litteri$  nostris  inseri  ac  de  verbo  ad  verbum  transsumpmi  et  tran- 
scribi  faciendo,  eisdem  dare  dignaremur  juris  ipsorum  ad  cautelam. 
Quarum  tenor  talis  est:  (vide  Doc.  89.  de  anno  1435.  8.  novembris). 
Nos  igitur  justis  et  juri  consonis  peticionibus  prefati  Jacobi,  filii  Jo- 
hannis Bole  suo  et  nominibus  quibus  supra,  ad  nos  factis  annuentes, 
predictas  litteras  dicti  domini  nostri  imperatoris  et  regis  presentibus 
litteris  nostris  inseri  ac  de  verbo  ad  verbum  iransummi  et  transcribi 
sigilloque  nostro  pendenti  communiri  faciendo  eisdem  duximus  con- 
cedendas,  juris  ipsorum  ad  cautelam.  Datum  octavo  die  festi  beati 
Martini  episcopi  et  confessoris.  Anno  domini  millestmo  quadringen- 
tesimo  tricesimo  quinto  supradicto. 

Origioale  in  meaabrana.  2k>na  sericea  rubra  et  alba  appendet  absque  sigiUo. 
In  archiv.  incl.  Acad.  Scieut.  Slavor.  merid. 


Addenda*  2,  —  An.  14J6. 


5^5 


3. 

A  two  14  56    3.  JuUi. 

A  Sigismufkh  Hungariat  etc.  nge^  Eberhardi  Alben    epmopi  z^grab,  ie- 
gatum  arat  s.  cruris  in  eccL  (athedrali  sancUur, 

Ad  littcratotium  mandatum  domioi  imperatoHs, 

Sigismundns  dei  gracia  Romanortim  imperator,  semper  augu- 
stus^  ac  Hungarie,  Bohemie,  Dalmacie,  Croacie,  Rame,  Seruie,  Gallicie, 
Lodomerie,  Comanie,  Bulgarieque  rex,  Universis  Christi  fidelibus  pre- 
senlibus  et  futuris  presens  scriptum  inspecturis,  salutem  in  omnium 
salvacore.  Ne  quid  pleniludini  desit  operibus  pietalis,  expedlt  ut 
principis  presidenlis  benigna  consideracio  bonum  opus  ad  dirini  cul- 
tus  incremenlum  factum  et  concessum  stabili  rerura  conlirmacione 
perficiat  roborando,  Proinde  ad  universorum  tarn  presencium  quam 
futurorum  noliciam  harum  tenore  volumus  pervenire,  quod  fidelis 
noster  honorabilis  vir  Thomas,  arcbidiaconus  warosdiensis  et  cano- 
nicus  in  ecclesia  zagrabiensi,  rectorque  altaris  sancte  crucis  in  eadem 
ecclesia  zagrabiensi  fundati  in  sua,  necnon  dominorum  canonicorura 
capituli  ipsius  eoclesie  zagrabiensis  personis  nostri  culminis  adiens 
conspectum,  exhibuit  nobis  duas  littcras  privilegiales  capituli  ecclesie 
chasmensis,  unam  videlicet,  qua  medianie  egregius  et  nobilis  Rodol- 
phus,  filius  Rodolphy  de  Med  we,  alias  de  Alben,  coram  ipso  capi- 
tulo  pcrsonaliter  constiiutus,  onere  Lconardi,  filii  sui  in  se  assum- 
menSj  possessiones  suas  Kralyoucz  ac  Czerye,  ad  eandem  Kralyoucz 
pertineniem  cum  iributo  in  eadem  Czerye  exigi  solito,  necnon  Koby- 
lyak,  Zwyblye  et  Narth  vocatas,  in  comitatu  zagrabiensi  existentes, 
quas  condam  reverendus  in  Christo  pater,  dominus  Eberhardus,  epi- 
scopus  dicte  ecclesie  zagrabiensis  a  nostra  serenitate  exigentibus  suis 
fidelitatibus  sibi  ac  condam  reverendo  in  Christo  patri,  domino  Jo- 
hanni,  similiter  episcopo  eiusdem  ecclesie  zagrabiensis,  necnon  Petro 
et  Johanni  dictorum  rcgnorum  nostrorum  Dalmacie  et  Croacie  banis, 
fratribus  carnalibus  ipsius  Rodolphi^  ipsique  Rodolpho  et  suis  here* 
dibus  in  perpetuum  irapetrasset,  cum  universis  earumdem  possessi- 
onum  Kralyoucz,  Czerye  ac  tributi  necnon  Kobylyak,  Zwyblye  et 
Narth  appellatarum  utilitatibus,  quovis  nomine  vocitatis  ad  easdem 
et  idem  ab  anliquo  spectantibus,  prefalis  dominis  canonicis  de  pre- 
dicto  capitulo  anlelate  ecclesie  zagrabiensis  et  prcdicto  altari  sancte 
crucis,  consequenterque  rectori  eiusdem  altaris  ex  racionibus  et  for- 
mis  ac  condictonibus  infra  in  tenore  ipsius  littere  limpidius  explicatis 
ct  contcntis  jure  perpetuo  et  irrevocabiliter  dedisse,  donasse  et  con- 
luUsi^e    dtnoscilur;  el    aliara  super  legittima  earumdem  posses^vQ^^^'«c^ 


Sa6 


Addenda  2.  —  An.  1436. 


m\ 


et  tributi  statucione,  pro  eisdem  dominis  de  dicto  capitulo  t\ 
necnon  rectore  prelibati  altaris  sanctc  cnicis  rite*  facta  cor 
norura  subnotandorum,  supplicans  extnde  idem  Thomas 
conus  et  canonicus,  necnon  rector  prescripli  altaris  sancte  ( 
et  predictorum  dominonim  de  dicto  capitulo  zagrabiensi  j 
et   in    personis   raaiestati   nostra    humiliter   et    deTOte,  i^| 

s  S 


1 


litteras  annotati  capituH  cbasmensis  priviJcgiales  nostris 
liter    privilegiahbus    verbaliier  inseri  el  ascribi  facieotes. 
dominis    de    iamfalo   capitulo   zagrabiensii  necnon  altari| 
lectori  eiusdem  pro  tempore  constilulo  perhenniter  valitufis 
les,  confirmare  ac  huiusmodi  donacionem  et  perpetuacionenc 
possesslonum,  tributique  antelati  per  annotatura  Rodolphum 
sinim    regium    benivolum    consensum    adbibere  dignaremur 
sura.    Quarumquidem  Htterarum  prenotati  capituli  ecclesie  c 
unius  privilegialis  liltere  lenor  is  est:  (vide  Doc,  75.  ann. 
25.  Julii),  Alterius  vero  eiusdem  capituli  similiter  privilcgia 
continencia  verbalis  est  talis:  (vide  Doc  78,  ann.  1434,  die 
tembris).    Nos    igitur    huraillimis,    devotisque   huiusmodi  pe 
dicU    Thomae    archidyaconi    ac    canonici  et  rectoris  altaris 
suo   el    predictorum    dominorum  canonicorum  memorati  ca| 
libate    ecclesie   zagrabiensis    nominibus    per  ipsum  nostrej| 
dicto    porrecte  maiestati   benigniter   exauditis  et  admissiflH 
duas  litteras    prelibati   capituli  cbasmensis  privilegiales,  not 
non  cancellatas,  nee  in  aliqua  earum  parte  viciatas,  sed  omi: 
vicio  suspicionis  carentes,  presentibusque  litteiis  noslris  priiH 
verbotenus    sine   diminucione  et   augmento   aliquali   Ins 
omnes    ipsarum   conlincncias,  •  clausulas  et  ariiculos,  eatenl 
eedem    rite   el   inviolabtier    emanate   sunt»   viribusque    earu 
safiTragatur,   acceptamus,  approbamus  et  ratillcamus;  nichilo 
ob  rcmcdium  saluiis  anime  nostre  simol  cum  donacione 
clone,  stalucioneque  possessionaria  et  tribularia    atiisque^ 
singulis    premissis  superius  in  ipsarum  dictarura  litlerar 
lacius   cxplicatis   et    contenlis,    cunctis   eisdem    nostrum  r^gl 
volum  consensum  uberalem  pariter  et  asscnsum  exhibci 
slra  impeiiali  et  regali  aucioriiale  et  polesiaiis  pleiiiludinli 
nostre  maiestatis  sciencia  necnon  de  consensu  et  voluntate  sc 
principis    domine    Barbara  regine»  consortis  nostre  cans 
rumquoque    et    baronum    nosirorum    consiUo   premature 
dominis  canonicis  de  prctacto  capitulo  dicte  ecclesie 
non  allati  sanctc   crucis  predicto»  ac  rectori  ipsius  pro 
-Htuto  pcrpetue  valituras  innovando  conlirraamust  ac  robora 


tenis 

earu 

lichilo 

:i 

I  r^gl 

% 

cansaMJ 
idturc^l 

pro  teS 


Addenda  J.  —  An.  146J, 


5^7 


sentis  scripti  nostri  patrocinio  mediante,  salvis  juribus  alienis.  In 
cuius  rei  memoriam,  firmitatemque  perpetuam,  presentes  concessimus 
litteras  nostras  privilegiales  pendeaiis  autenlici  maioris  novi  dupplicis 
sjgilU  nostri,  quo  ut  rex  Hungariae  utimur,  niiinimine  roboratas.  Da- 
tam  per  manus  venerabilis  do  mini  Matbie  dc  Galhaloucr,  prepositi 
ecdesie  quinqoeecclesiensis,  aule  nostre  sumpmi  cancellaiii,  fidelis 
nostri  dilecti.  Anno  domini  miilesimo  quaiiingentesimo  tricesimo  sexto, 
quinto  Nonas  mensis  Julii,  Regnorum  nostrorura  anno  Hungarie  etc, 
quinquagesimo»  Romanorum  vigesimo  sexto,  Boheraie  sedecimo,  im- 
perii vero  quarto* 

Origmole  in  membnina,  A  zotm  sericca  rubra  ct  alba  pea  Jet  sigiUum.  In 
ttrchiv.  ven.  Capit.  zagrab.  Act.  copit.  ant    fase,  2    nt,  35. 

Anno  1467,  25.  maii.  Zagrahtae. 
Thoma,  capituh  tributario^  a  communiiate  civil  a  its  €  vimulis  emissa,  capi- 
tulum  zagrdb,  cum  communitaie  civitatis  montis  Grecensis  fiacem  eonstituit. 

Nos  capitulum  (ecdesie  zagrabi)en5is»  Memorie  commendamus 
per  prcsentes^  quod  licet  circumspccti  et  providi  judex,  jurali,  cete- 
rique  (cives  et  hospiles  civitatis)  mentis  Grecensis  de  iuxta  Zagrabiam 
ad  querelam  Mihowil  de  Modrusio,  Thomam  litieratum,  hominem  et 
tributarium  nostrum,  propter  ccrtos  suos  excessns  deiinueiunt  et  diu- 
cius  in  eorum  vinculis  servaverunt ;  tamen  quia  dicii  cives  ad  peli- 
donem  nostram  cundem  extramiserunt,  ideo  promisimus  et  presen- 
tibus  promittimus,  quod  cum  eisdem  dvibus  racione  previa  non  lili- 
gabimus  nee  lites  movebimus,  ipsum  eciam  Thomam  ad  dandum 
eisdem  litteras  expeditorias  pro  detencione  premissa  tenebimur  ct 
faciemus  in  eo,  ut  neque  ipse  liiigabit  cum  ipsis,  et  nee  eis  vel  eorum 
alter!  per  se  aut  facere  et  cognatos  suos  vel  aliquam  aliam  interpo- 
sitam  personam  ullo  unquam  tempore  aliqua  dampna,  nocumenta  vel 
impedimenta  irrogabit  vel  irrogari  procurabit;  volentes  propterea 
cum  dvibus  prenotatis  in  bone  pacis  unione  et  concordia  permanere, 
dccrevimus  et  presentibus  decernimus  arbilros  per  nos,  nostra  vide- 
licet pro  parte,  ires  et  ipsi  cives  similiter  tolidem  eligendos  et  quit* 
quid  per  dicios  arbilros  in  omnibus  differencits,  contencionibus ,  dis- 
sensionibus  el  controverstis  inter  nos  motis,  suscitatis  et  exortis,  au- 
ditis  nostris  et  ipsorum  clvium  proposicionibus,  allegacionibus  et 
responsionibus,  universis  eciam  juribus  et  litteratoriis  instrumentis  et 
aliis  probabilibus  documentis  tam  nostris  quara  avium  predictorum, 
arbitratum  el  conclusum  fuerit,  promittimus  ratum  et  firmura  obser- 
vare;  quaie  ubi  aut  id  facere    nollemus,  extunc   causam,  quam    cum 


II 


528  Addenda  j.  —  An    /^rf/. 

eisdem  pro  talismodi  differenciis,  contencionibus,  dissensionibus  et 
controversiis  moveremus,  ammittamus,  quod  et  ipsi  cives  facere  tene- 
buntur.  In  casu  eciam,  quo  dicti  nostri  arbitri  concordari  non  possent, 
superarbitrum  spectabilem  et  magnificum  dominum  Jan,  comitem 
Zagorie  et  regni  Slauonie  banum  elegimus,  cuius  determinacioni  stare 
et  parere  volumus  (et  promittimus  in  omnibus)  factis  possessionariis ; 
qui,  si  superarbiter  esse  noluerit,  adhuc  unum  alium,  qui  nobis  et 
ipsis  civibus  (aptus  et  idoneus)  esse  videbitur  ad  determinandum  pre- 

missa  eligemus  et  eligere  valebimus,  post  reditum comitis  et 

bani  in  curia  romana  quintodecimo  die  hominem  nostrum  pariter  cum 
homine  ipsius  civitatis,  si  inter  ambitum  huius  regni  Slauonie  consti- 

tutum  fuerit,  mittemus  et  mitti  faciemus,  ut modo  premisso 

de  negociis  prenotatis audienda  decreverit, 

preligerit  et  assignaverit.  Datum  feria  sexta  proxima  post  festum 
ascensionis  Domini.  Anno  eiusdem  millesimo  quadringentesimo  sexa- 
gesimo  septimo. 

Originale  in  charta  Talde    exesam   et   lacerum.    A    tergo    apparet    vestigium 
sigilli.  In  archivio  lib.  reg.  civit.  zagrab. 


m 


n. 

NECROLOGIUM, 

EPITAPHIA 

INSCRIPTIONES. 


a^, 


II 


II 


I 


II 


H 


t  I 


Anno  1440.  20.  januarii. 
Obitus  domini  Stephani  Farkasy,  archidiaconi  de  Bexin  in  anno  doraini 
1440.  qui  fecit  unum  magistrum  ad  aram  s.  Katarine  virginis  in 
majori  ecclesia  et  dotavit  earn  cum  uno  calice  et  cum  uno  missale 
et  ornamentis  et  cum  uno  breviale  et  cum  duabus  vineis  et  cum 
terris  arabilibus.  Cuius  anima  requiescat  in  pace. 

Nota  in  kalendario  breviarii  eccl.  zagrab.  In  biblioth.  dioeces. 

Anno  1448.  30.  januarii. 
In  festo  beate  Adelgundis  virginis,  felicissime  vite  et  recordacionis 
digne  vir  venerabilis  Johannes  cantor  et  canonicus  ecclesie  zagra- 
biensis,  generalis  vicarius,  diem  suum  clausit  extremum.  O  bene- 
dicta  dies,  in  qua  nactus  est  vera  quies,  cantor  Johannes  in  qua 
perpetue  manes.  Anno  domini  M  quadringentesimo  XL  octavo. 
Nota  in  kalendario  breviarii  eccl.  zagrab.  In  biblioth.  dioeces. 

Anno  1451. 
Librum  expositionis  evangelii  .  .  legavit  ecclesie   zagrabiensi  Joannes 
de  Gretz,  archidiaconus  Urbocz,  qui  obiit  in  via  ad  curiam   roma- 
nam,  anno  jubileo. 

Georgii  Marcelovid,  Regesta  in  biblioth.  dioec. 

Anno  1461.   14.  maii. 

Stephanus  Cherutwecz  canonicus  zagrabiensis  moritur. 
Georg.  Marcelovid,  Regesta,  ut  supra. 

Anno  1 46 1.  I.  junii 
Franciscus  canonicus  zagrabiensis  moritur. 
Georg.  Marcelovi6,  Regesta,  ut  supra. 

Anno  1465.  20.  decembris. 
Obiit  Stephanus  archidiaconus  Camarcensis,  canonicus  et  plebanus  bu- 
densis,  cancellarius  regis   Ladislai   ac  Ulrici   comitis  Ciliae.    Budae 
sepultus. 

Georgii  Marcelovid,  Regesta,  at  supra. 


532  Necrologium,  Epitaphia. 


Anno  1499.  16.  aprilis. 
Hoc  mane  feria  tercia  reverendus  dominus  Osvaldus  episcopus  ecclesie 
zagrabiensis  mortuus  est. 

Nota  in  kalendario  breviarii  eccl.  zagrab.  In  biblioth.  dioec. 
Anno  1499. 

Item  executores  venerabilis  condam  domini  Michaelis  prepositi  etc. 
pro  refrigerio  salutis  anime  eiusdem  contribuerunt  flor.  1.  et  de- 
derunt  unum  pulchrum  ornatum  ad  kalendinum  beate  Mariae  vir- 
ginis  rubrum  de  veluto  sive  raso  cum  cruce  deaurata,  qui  ornatus 
valet  flor.  decern. 

Item,  magister  Stephanus  notarius,  executor  condam  domini  Petri 
lectoris  zagrabiensis  etc.  similiter  pro  refrigerio  salutis  anime  eius- 
dem obtulit  flor.  1.  et  ad  dictum  kalendinum  cistam  unam  magnam 
et  optimam,  in  qua  res  ipsius  kalendini  conservantur. 

Notae  in  regestro  kalendini  sen  confratemitatis  Praebendarionim  eccl. 
cathedr.  In  archiv.  incl.  Acad.  Scient.  Slavor.  merid. 

1. 
Circa  ann.  1450. 

(hlO)  IKOeT*  75.  VXOR.  KftThOttlU  STKOOKRII  *  QVIVS' 

KHivRK,  iftx  ps:aa+  ReQaiasaKT*  **  Kftuo.  oOx  inaa... 

Lapis  sepulchralis  olim  in  eccl.  s.  Petri  vici    Latinorum. 


Anno  1472. 

1472.  hvrm  LKPinem  FoaiT  FieRi  duvs 

VWKRTtliVS  PLa8KIi«  HdOLe  lU  SKKRie/V* 
FRKiailSOO  POLKK. 

Lapis  sepulchralis  olim  in  parocbiali    eccl    s.    Marci    in    monte    Grecensi   nunc    in 
nationali  musaeo  Zagrabiae. 

3. 
Anno   1495. 

lOANNES  DE  MAROCHA  ARCHIDIACONVS  GORICENSIS  SIBI 
SVOQVE  FRATRI  BLASIO  D-  D-  ARCHID-  KEMLEK-  MCCCCXc:V 

DIE  S-   VINCENTII  VITA   FUNCTO    FACERE  CVRAVIT- 
Lapis  sepulchralis  olim  in  eccl.  cathedrali  zagrabiensi. 


Epitaphia   Inscriptiones.  5^3 

4- 
Anoo   1498. 

SEPVLCHRVM 
VENERABILIS  QVONDAM  DNI  PETRI  DE  MYZOLIA  LEG- 
TORIS  ET  CANONICI  HVIVS  ALM.^  ECCLESLE  ZAGRABIEN- 
SIS.QVI  OBIIT  IN  FESTO  S- REGIS  STEPHANI  MORA  VE- 
SPER. IN  MEDIO  FORI  IN  OPPIDO  TOPLICENSI  ILLINCQVE 
REDVCTVS  ET  HIC  TVMVLATVS  •  CVIVS  ANIMA  REQVIES- 
CAT  IN  SANGTA  PACE.  AMEN  •  MCCCCXCVIII. 

Lapis  sepulchralis  olim  in  eccl.  cathedrali  zagrabiensi. 

5. 
Anoo  1499. 

CLAVDITVR  HIC  MICHAEL  WITEZ  DE  NOMINE  GENTIS. 

PRAEPOSITVS  TEMPLI  STEPHANE  SANCTE  TVI- 

IVRIS  DIVINI  PRAELATO  SCHEMMATE  DOCTOR. 

QVEM  SANCTVS  MICHAEL  SVMPSIT  AD  ASTRA  POLI- 

DIE  VII.  APRILIS.  MCCCCXCIX. 

Lapis  sepulchralis  olim  in  eccl.  cathedrali  ante  aram  s.  Magdalenae. 

6. 

Anno   1499. 

ZAGRABIAE  OSVALDVS  MANET  HIC  SVB  MARMORE  PRAESVL 

EXEMPLVM  VERAE  QVI  PROBITATIS  ERAT. 

FAMA  SVVM  CELEBRAT  PEREAT  NE  PVLVERE  NOMEN. 

VIRTVTVM  MERITIS  SPIRITVS  ASTRA  TENET. 

Olim  in  choro  eccl.  cathedr.  ante   altare  s.  Cnicis. 

1. 

Anno   1499. 

l»RESVLTS  OSWALDI  SVNT  HEC  MONVMENTA  LABORIS 

HOC  TIB!  REX  REGVM  CHRISTE  DICAVIT  OPVS. 

Inscriptio  olim  in  medio  summi  altaris  in  eccl.  cathedr.  Farlatti.  Illir.  sacr.  V.  p.  108. 

2.  . 

OSVALDVS  EPPVS  OBIIT  ANNO  MCCCCXCIX. 
Inscriptio  olim  supra  unam  columnam  in  choro  eccl.  cathedr. 


I 

Jl 
J 


^      INDEX  ^^^^^^^^B 

^^^V       personarum,  locorum  et  rerum.  ^^^^^H 

^^^^^H                                         [Numeri  pa^inam  denaUint.)                                             ^^^^^| 

^^^^v 

Agrienses  episcopi:                                                   ^^^B 

Fetms  dc 'Ko/.goD.  115.                                             ^^^| 

^^^H          abbas  oril.  Cbtercit.  8,  Mariaet  Kagrabiac. 

Ladiiilaus.  290.  292.                                                 ^^1 

^^B              14.  16.  04.  10G.  115.  \U.  234.  285. 

Vrbantts.  433.  448.  468.                                        ^H 

^^^1              370.  41)1.  508.  vide:  Ci&tercknsc^i ab- 

Thomas.  500.                                                             ^^H 

^^^H 

agriensis  fedes  vacans.   10.                                            ^^^| 

^^^H           ttbbas  in  t^nstrosst.  21. 

alapa    388.                                                                          ^^H 

^^H            abbatia  (platca).  508. 

Alapy  Balthasar.  486.                                                    ^^H 

^^^H           ablftdo  honorum  ct  rcrum.  70. 

A!ba  regalis.  dyita^.  102.   106.  152.                         ^H 

^^^H            abrenuntiatio  vi  factn.  lUl. 

Albcn  de  Rtidolpbu^.  42.  43.  46.  72.                     ^H 

^^^H           absentia  minor.  428. 

>     Johannes.  43.                                                ^^^| 

^^^H           ab^^olulio  ab  irregularitate   IDL 

^Uben^c  capitulum.  46.  117.342,    53.357.                  ^H 

^^^^H            absotulio  ad  Ofnaem  eveDiam.  244. 

ulbenses  praeposi!  i:                                                   ^^^H 

^^^H           aba«)ivac  cautellac.  3)3. 

.Stephanus  de  Byk.   170.  457.                                    ^^| 

^^^^H            acceosae  caDd«Ilac.  30. 

Dominicus.  447.  461.                                               ^H 

^^^^H           accionis  ammts2»io.   143. 

Alberttti   Hungar.    rex.    142.    144.    145.                   ^^1 

^^^H            Achadus,  jurata.s.  273. 

153.  157.   165.    no.  171.   172.    174.                  ^H 

^^^1            actus  poteotioaarii.  93.  36B. 

181.  1B2.  455.  457.                                               ^H 

^^H            Adam.  76. 

AlbcrlQs  cbanadieius.   epis€.   290    292.                          ^^H 

^^H           Adam  lie  Zcnfhlewlek.  90.  130. 

Albertus  ve^^prim.  episc,  2B0.  292.                            ^^H 

^^H          AdamowcK,  iriUa.  57.  84.  137.  ISS.  1B2, 

Albertas  Ungb.  50.                                                        ^^B 

^^M              169.  175.  177.  337. 

Albertus  Polonus.  pracbend.  243*                               ^^H 

^^^H           adrnfuistratio  libera  civit.  Grcch.   141. 

Albertus,  litteratui>.  241.                                              ^^B 

^^^^^H            Adriaous,  til.  Georgii    437. 

Alexander  VI.  papa.  401.                                             ^^B 

^^^^^H            ndvcnae.  56, 

Alexander  doctor  medkina«    132.                                ^^^| 

^^^H            advocates  ecd.  sagrabiensis.  227. 

Alexius,  presbiter.  429.                                                 ^^H 

^^H           aedificia:  1.  5.  0.  35.  60.  3.^0. 

Altonsus  ThQ£,praep05.  zagTab.516.520.                  ^^H 

^^^H           acmuli  eccL  ct  capituli  ;:agmb.  250. 

alodia.  320.                                                                  ^H 

^^^H           aestimatio  condigna.  374. 

Alsoglawnicza*  possessio,  137«                                   ^^^| 

^^^^^H           aestimatio  damni.  432. 

altare  s.  Betnardini    in  eccL  a.  Emeiid.                    ^^^B 

^^^H           aflixio  littcraram*  280. 

320.  321.                                                                ^H 

^^^H           Agatich  Lucajkius.  6B. 

altare  b,  Georgii  m  eccl   chasmeos.  450.                   ^^B 

^^^H           AgftAoaom  magistri: 

altare  b    Michaelis,  Posegae.  57.                                ^^H 

^^^H               Fetnii  Cheh.  11. 

altare  Eberbardi  episc.  88.                                           ^H 

^^^H               Laurent! us  de  Hedrewar.   115. 

altare  in  choro  ecd.  catbedr.  72.                                 ^^H 

^^H               LatlisUus  de  Weseo,  290.  292. 

alt  aria  tn  ecd.  caChedr  ;                                           ^^H 

^^^^1           agnclli.  416. 

s.  cruds.  98.  99.  100.  102.  170.  171                   ^H 

^^^^B           Agnes,  uxoj  Nicolai  Honvuth.  475. 

172.  173.  dia  343.  344.  456.  459.                 ^H 

^^^^H           AJucs,  rclicta  Jobannis  Kwnsfch.    298, 

^H 

^^^^H           Agnet,  51.  Mnthbe  ugncolae,  35<.l 

b.  rirg.  Mariae.  62.                                                   ^^H 

^^^H           A  gram  (Zagrabiai.  135.  230. 

%,  Bemardi.  498.                                                        ^H 

^^H           Agria,  dvit  319.  320, 

85.  Qmoae  et  Bamiani.  73.                                   ^^B 

53^ 


Index,  —  A. 


ss.  decern  mill.  mart.  409. 

ss.  Fabiani  et  Sebast.  409. 

s.  Georgii.  409.  435. 

s.  Hieronymi    409.  417. 

s.  Jacobi,  409. 

s.  Joannis  apost.  409. 

s.  Katharinae.  409. 

8.  Mar.  Magdal    185.  190.  322.  409. 

s.  Mathiae  apost.  409. 

s.  Pauli.  409.  498. 

s.  Ursulae.  409. 
altaria  perpetua  Eberhardi  eppi.  88. 
altaristae  eccl.  catbedr.  411. 
alveus  fluY.  Zawae.  828. 
ambo    39. 

Ambrosius.  80.  158. 
Ambrosius  pleb.  de  Hwtyna.  238. 
Ambrosius,  fil.  Georgii.  195. 
Ambrosius  coquus.  863. 
ammissio  renim  venalium.  49. 
amphora.  517^ 
amphora  cristallina.  517. 
Andreas,  ragusiensis  archiepiscopus.  10. 
Andreas,  spalatensis  archiepisc    10. 
Andreas,  episc.  zagrab.  15.  410. 
Andreas,  archid.  cathedr.  467. 
Andreas,  archid.  karoarcensis.  219. 
Andreas,  dd.  archid.  Kemlek.  520. 
Andreas,  archidiac.  de  Vaska.  54. 
Andreas,  dd.  canon,  zagrab.  493.  520. 
Andreas,  organista.  498. 
Andreas,  pleban.  de  Nova  villa.  498. 
Andreas,  judex.  51.  68.  229. 
Andreas,  juratus    civ.  1.  273.   358.  477. 
Andreas,  civ.  20.  192. 
Andreas  clericus.  368. 
Andreas,  litteratus.  20. 
Andreas  Bogdanych.  39.  80.  158. 
Andreas  Friglimel.   120. 
Andreas  Hennyngh.  492. 
Andreas  Kreygar.  401. 
Andreas  Pawmkircher.  290.  292. 
Andreas  PongraczdeDengelegh.  290.  292. 
Andreas  Pulyan.  1, 
Andreas  Safar.  39. 
Andreas  Symwnych.  259. 
Andreas  Ztepkovich.  54.  80. 
Andrea 8  Zwylych.  39. 
Andreas  de  Bathor.  447.  461. 
Andreas  de  Brezouycza.  270. 
Andreas  de  Iwanych,  praebend.  409. 
Andreas  de  Japna.  195, 
Andreas  de  Zelina.  340. 
Andreas  de  Zwinaria.  68. 
Andreas,  fil.  Andreae.  439. 
Andreas,  fil.  Jelk.  439.  446. 
Andreas,  fil    Nicolai,  condam  judex.  48, 
Andreas,  fil.  Petri.  47.  80.  158. 
Andreas,  fil.  Vithecz.  91.  130. 
Andreas,  frater  Johannis  de  Gradecz.  254. 


Angelus,  ortanensis  episc.  471.  473.  475. 

animalia.  50.  205.  248.  496. 

Anna,  uxor  Andreae  Pulyan.  1,  2. 

Anna,  soror  Catharinae  de  Batyan.  507. 

Anna,  soror  Petri  Gwndich.  244. 

annuli  pontificales.  72. 

Anthonius    de   Florencia   (italicus).   39. 

57.  74.  75.  79.  80.  81.  84.  90.  92. 93. 

103.   157.   158.    159.  161.  162.    163. 

165.   166.    167.   168.   175.  176.   177. 

178.  179.  180. 
Anthonius,  fil.  Thomae,  judex.  256.  257. 

298.  805. 
Anthonius,  judex.  285.  296. 
Anthonius,  iurat.  civ.  19.  51.  106.273. 

289.  290.  291.  350.  358.  479.  481. 
Anthonius,  rector  eccl.  s.  Marci.  64.  65. 

70.  191. 
Anthonius,  rector  altaris.  322.323.476. 
Anthonius,  rector   hospitalis  b.    Mariae. 

475. 
Anthonius  civ.  80. 
Anthonius  comes  de  Blagay.  72 
Anthonius  Chunek.  82. 
Anthonius  Kerzowaych.  256. 
Anthonius  Golyas.  291. 
Anthonius  Klokoch.  377. 
Anthonius  Kopyncz.  315. 
Anthonius  Reynis.  1. 
Anthonius  Segyn.  368.  868. 
Anthonius  Syprasnych.  273. 
Anthonius  Thurinsich   363. 
Anthonius  Twwak,  jobagio.  160. 
Anthonius  Zmethan.   154. 
Anthonius  de  Dubicza,  praebend.  218. 
Anthonius  de  Glavnicza,  praebend.  196. 
Anthonius  de  Grabrounik.  268. 
Anthonius  de  Klokoch.  342.  343. 
Anthonius  de  Podbresya.  154. 
Anthonius  de  Pook,  capet.  Medwe.480. 
Anthonius  vicarius  fr.  Heremitarum.281. 
Anthonius,  fr.  ord.  Praedicat.  395.  597. 
Anthonius  litteratus.  146. 
Anthonius,  fil.  Andreae.  439. 
Anthonius,  fil.  Appardi,  judex,  55. 
Anthonius,  fil.  Georgii.  437. 
Anthonius,  civis.  158. 
Anthonius,  arcupar.   158. 
Antonius,  sartor.  378. 
Anthonius,  sutor.  296. 
Anthonius,  famil.  capituli.   368. 
antiqua  consvetudo.   193. 
antiqua  libertas  civitatis    381. 
apothecarius.  48. 
Appardus.  55. 

appellatio  ad  judices  seniores.  45. 
appellatio  ad  mag.  thawamicorum.    279. 
appellatio  sacerdotum  e  sinodo.  314. 
appellatio  capituli.  387. 
aqua  benedicta.  428. 


Index.   —  B. 


537 


aqua  pluvialis  63.  193.  256.  481. 

aqua  de  fluv.  Medwednicza,  377. 

aquarum  occupatio.  364. 

aquilegiensis  dioecesis.  21. 

ara.  vide:  altare. 

ara  magna  in  eccl    s.  Marci.  494. 

ara  s.  Laurentii  in  eccl.  s.  Marci.  494. 

ara  s.  Nicolai  in  eccl.  s.  Marci.  475.  488. 

ara  parva  in  eccl.  cathedr.  517. 

aratra,  27.  28.  81.  159. 

a  rb  or  e  s : 

cerasus.  482. 

corulus\   ^Q 

lezka     /  ^^• 

graber.  282. 

nux.  1. 

pirus  silvestris.  63. 

trepex  \   ^. 

thopoU 
arcupares: 

Joannes.  158. 

Valentin  us.  158. 

Antonius.  158. 

Gallus    158. 

Blasius.  296. 

Mathias,  296. 
arcus.  57.   147.  176.  160.  368.  416. 
area  capit.    zagrab.    5.    82.   34.   38.   82. 

220.   236.  259.  260.  297.  301.  305. 

321.  372.  378.  389.  424. 
arenda.   16.  494. 
argentum  eccl.  cathedr.  31.  72.  246  247. 

248. 
argilla.  49. 

anna.  29.  57.  81.  110.  176.  188.  260. 
armata  manus.    21.   28.    29.  33.  34.  35. 

82.    121.    125.   136.   153.    190.   297. 

305.  332.  348.  368. 
armatonim  caterva.  142. 
armatorum  custodia.  75. 
armatus  unus.  304. 
armiger  in  doecesi  zagrab.  95.   148. 
arrestatip.  287.  331. 
artifices,  vide : 

arcupares. 

aurifabri. 

campanatores. 

carnifices. 

carpentarii. 

corrigiatores. 

fabri. 

frenipares. 

lapicidae. 

lucifiguli. 

molendinatores 

pellifices. 

sagittarii. 

sartores. 


sellipares. 

sutores. 

vargae. 

vitripares. 
artifices,  vide;  czeha. 
arx  episc.  zagrab.  365. 
asciscio  in  numerum  civium.  324. 
augmentum  cultus  divini.  323. 
Augustinus  Porkolab.  299. 
Augustinus  jauriensis  episc.  290.  292. 
Aurana,  priorarus.  50.  58.  108.  173. 
Auranae  prior   Thomas    Zekel.  263. 
aurea  bulla.  292. 
aurei.  513. 
aurifabri: 

Ladislaus.  39.  80.  158. 

Emericus.  80.  158. 

Georgius.  132. 

Nicolaus.    150,    155.   190.  246.   247. 
267.  270.  296. 

Paulus.  246.  247.  296.  378.  419. 

Benedictus.  246.  247.  296. 

Michael.  503. 
ausus  sacrilegus.  21. 
auxilium  proborum  hominum.  83. 
avena   49. 
Azthalnok  Paulus  provisor  episc.  133. 


Babolcha  monasterium.  378. 
baccalarius,  346. 
bacculus  (mensura)  495. 
Bacban  de  Thomas.         I 
»         »   Franciscus.     >  507. 
»         >  Catharina.       | 
Bakovch  Stephanus.  158. 
Bakwa,  parochia,  863. 
balista.  30.  141.  316.  518. 
balneum  civitatis.  29.  348. 
balsamenta.  517. 
Balthasar,  civis.  475.  470. 
Balthasar  Alapy.  486. 
Balthasar  de  Bathyan.  421. 
Balthazar  de  Mykchowcz,  436.  452.  484. 
Balthasar  de  Thwrkalowcz.  284. 
Balthasar  de  Weyspriach.  279. 
Banatelleky,  possessio.  193. 
bancalia.  248. 
Banfy  NlcoUus.  518.  521. 
Bani  Croat.  Slav.  Dalm.: 

Konia  (condam).         ] 

Paulus  Bissenus. 

Paulus  de  Pech. 

Joannes  de  Marout.    ) 

Dionisius  de  Marchali.  25.  26.  69. 
83.  161. 

Hermannus  com.  Ciliae.  47.  51.  69. 
71.  76.  79.  86.  88.  101.  102.  107. 
181. 


11. 


538 


Index. 


B, 


Albcrtus  Ungh.  50. 

Joannes  de  Alben  (olim)  51.  99. 

Petnis  de  Alben  (condam)  99. 

Joannes  com.  Wegle  (olim)  life.  439. 

Stephanus  com    Wegle.  115. 

Matko  de  Thaloucz.  115.  118.  119. 
12:^.  123.  128.  129.  133.  136.  137. 
139.  143.  144.  145.  153.  195. 

Petnis  de  Thaloucz.  144. 

(iermannus  com.  Ciliae.  200. 

Fridericus  com.  CUiac.  200.  210.  211. 
214.  215   227.  228.  232.  239.241. 

Ulricus  com.  Ciliae.  200.  202.  203. 
204.  207.  208  209.  213.  216.  236. 
277. 

Jan  Bythowecz.  252  260.  261.  263 
264.  268.  269.  270.  271.  279.  285. 
297.  302.  305.  528. 

Nicolaus  de  Vylak.  270.  271.  290. 
292.  299.  358.  360. 

Emericus  de  Zapolya.  290.  292.  295. 
299. 

Blasius  Magyar.  332.  334.  420. 

Damianus  Horwath.  334.  345.  358.  360. 

Ladislaus  de  Egerwara.  383.  392.  414. 
480.  484.  485. 

Mathias  Gereb.  424.  427.  462.  468. 
479. 

Detricus  Bwbck.  438. 

Joannes  Corvinus.  504.  511. 
Bani  machowienses: 

Desew.  115. 

Ladislaus  de  Gara   115.  143.  145.153. 
Bankouych  Fabianus.  154. 
Bankouich  Georgius.   154. 
Banych  Georgius.  368. 
Barbara  regina    13.   14.  16.  526. 
Barnabas,  praebend   zagrab.  380. 397. 408 
barones.  517. 

Bartholomaeus,  comes  zagrab.  42.  43. 
Bartholomaeusy  cantor  canon,  zagrab.  333. 

342.  343.  364.  380.  427. 
Bartholomaeus,  chasmens.  canon.  271. 
Bartholomaeus  de  Kaplath.  448. 
Bartholomaeus  de  Regio.  351. 
Bartholomaeus  Thatar.   147. 
Bartholomaeus  ilalicus.   136. 
Bartholomaeus  vitripar.   148.   155. 
Basilea,  civit.  79.  87.  89. 
basiliense  concilium.  94.  95.  96. 115.  401. 
Bathina,  possesio.    100.   101. 
Bathor  de   Andreas.  447. 
Bathor  de  Stephanus,  judex  curiae.  391. 

404.  408. 
Bathyan  de  Baltasar.  421. 

»  >     Benedictus.  320.  I 

Baxa   Georgius.    1    ,07  j 

'   »      Nicolaus.    /    ^^  • 
Baymocz,  possessio.   125. 
Bedekoich  Petrus.  476. 


Bednya,  castrum.  184. 

Beketych  Jacobus.  503. 

Bela  IV.  rex  Hung.  (olim).  9.  113.205. 

Bela,  monasterium.  73.  854.  378.  380. 

Bela,  castrum    73.  192. 

Belezlowcz,  possessio.  225. 

Belosowcz,  possessio.  466.  479. 

Belowar,  castrum.  173. 

Bencekowych    Michael.    337.   338.    353. 

357.  368. 
Benche,  decanus  civium.  296. 
Benedictus.  62.  79.  127    157. 
Benedictus,  episc    zagrab.  194.  196.  199. 

220.  234.  236.  240.  243. 
Benedictus,  canon,  zagrab.  493. 
Benedictus  pleb.  omn.  sanctor.  364. 
Benedictus,  presbiter.  450. 
Benedictus,  praebend.  409.  435. 
Benedictus,  guardianns  ord.  s  Francisci. 

229.  233. 
Benedictus  fr.  Heremita.  419. 
Benedictus,  director  causarum.  458. 
Benedictus,  aurifaber.  246    296. 
Benedictus,  institor    296. 
Benedictus,  sartor.  90.  92.  93. 
Benedictus  rufus    81.  158. 
Benedictus,  jobagio.  435. 
Benedictus,    juratns   civ.    1.   51.  74.  75. 

232.  479.  481. 
Benedictus  Dudinych,  civis.  104. 
Benedictus  Hudostych.  39. 
Benedictus  de   Terztenyk.    74.    80.    158. 

166.  175. 
Benedictus  de  Polosychycza.  191. 
Benedictus  de  Posega.  298. 
Benedictus    de    Thwrocz,   janitor,    mag. 

290.  292. 
Benedictus  de  Nova  villa.  363. 
Benedictus  de  Batthyan.  320. 
Benedictus  de  Thatha,   presb.  353.  857. 
Benedictus  de  Athak,  praebend.  409. 
Benedictus  de  Borswa.  437.  455. 
Benedictus  de  Thwl.  448. 
Benedictus  de  Wemer.  513. 
Benedictus,  fil.  Michaelis.  192.  194. 
beneficia  eccl.  4.  5.  6    283. 
benevolus  consensus.  243. 
Benko  Kunych.  477.  479. 
Benkowich  Gregorius.  480. 
Berkis  castellum.  406. 
Beriek  Chaykyn.  476. 
Bernardinus  Frankapan,   401.    405.  406. 

407.  514. 
Bemardus  de  Thwroczy,  486.  504. 
Bernardus  Zthochyth.  405.  406.  407. 
Beryzloucz.    137.   138    139. 
Berzthecz  de  Georgius.  285. 
Besenew,  possessio.   192. 
Bethlenfalwa,  possessio.  511. 
Bethowya,  civit.  39. 


^^^^^^^^^^p 

—  B.                 ^^^W        539 

n 

^^^          bkccUi.  57.  147.  176.  260. 

Bok.  civU.  80.  158. 

^^^^  bigw,  416. 

Bolttycb  Jaxe.  74.  166. 

^^H 

^^^^^^  Bibi^um^  c^strum.  129.  508. 

Bolfangus  juratus.  479.  481. 

^^^H 

^^^^V  birctii. 

bolia  snb   doma.  418. 

^^^H 

^          birsagium  (mulcts),  7,  117,  212.  496. 

Bolye  Jacobus  civis.  3.  12.  52.  130,  194. 

^^H 

^^^^K         Bbsf^ouK  PatLlu»«  11. 

Bolyc  Jobannes.  civis,  62,  53.  113.  123. 

^^^1 

^^^^K  bbdum.  49.  415.  416. 

130.  131. 

^^^H 

^^^^^^B  Blugnv,  castram.  72. 

bombardae.  32. 

^^^1 

^^^^^^  Blasius.  40. 

bombarda  regis  Matbiae.  362. 

^^^H 

^^H           Blasius  Magy.ir,  bsums.  332. 334. 362. 421. 

bombardarum  distribntlo.  360, 

^^^^ 

^^^^^H  Blanius,  aoi-tor.    can.   Zaj^ab.   360.  493. 

bona  mobilia.     I   5.  21.    187.  388.  475. 
>     imroobilia.f                  476* 

^^^H 

^^^^BbIusius,  dd.  archid.  kalmkensis,  398. 

^^^1 

^^^^^^H  BlaBius  de  Ncmes,  canon.  244. 

Bontbosowcz,  locus.  519. 

^^^^ 

^^^^^^H  BUsius  de  I%^Qkh,  canon.  59. 

Boshka  Vitus,  praepo^itus.  219. 

^^^1 

^^^^^^H  Bins i us,  cnnun.  chasmensis,  153. 

Bosyakow,    castrum.    42.    43.    46.    173. 

^^^H 

^^^^^^^B  Blaiiius,   (dcb.iDUS  eccl.  s.  Marci.  42. 

276.  332. 

^^^H 

^^^^H  BUsiui.,  judex,  190.  239.  ati8.  077. 

Bo/.ua,  return.  339.  341.  358.  HGO. 

^^^M 

^^^^^BBlasius  Tboth.  judex.  377. 

Bo/nae  rex  Nicolaus.  272. 

^^^M 

^^^^r  Blaslus,  lurat.  civ.  19.  20.  70.  143. 145. 

Bo^nae  gubcmator  Kmericus  dc  Zapolya. 

^^^M 

^           147.    149.   155.  232.  256.  267.  262. 

290.  292. 

^^^H 

^^H^      273.  289.  290.   291.   29a  302    303. 

boznensis  episc. ; 

^^^1 

^^^^^H  BLosius  de  Dombru    67. 

Jobannes  10. 

^^^M 

^^^^^^H  Bksia«  de  Fodruwex,  uotarius.  308. 

Josephus,   115. 

^^^H 

^^^^^^H  BUfius  de  Pobresya.    154« 

bo7.acusis  !.cdes  vacans.  290.  292. 

^^^1 

^^^^^^H  Blasius  dc  Tbesa,  exactor  tnxae,  120, 

boves.  29.  81,  lax  109.  110.  M2.  146. 

^^^H 

^^^^^H  BLasiu^  de  Ther^tcnvk.   168. 

147.  148.    159.   203.  218.   259.    305, 

^^^^1 

^^^^^VBIastun  Fraw>ai.  80.'  168. 

332.  415. 

^^^1 

^^^^^^B  Blaaios  Lauarin.  418. 

Bo7-0  Jobannes,  civ.  24. 

^^^1 

^^^^^H  Blaiius  Nemetb.  877, 

Bozow  Stepbanua.  3.  9.  12. 

^^^H 

^^^^■Blnsius   Rnskav    518. 

bracbia  ferrca  (mensura).  35U 

^^^1 

^^^^^P  Bbsius  Thewtiua,  368. 

bracbium  .saccular e.  224. 

^^^H 

^^^^^B  Rlttsius  Varga.  378. 

Bradacb  G  corgi  us.  324. 

^^H 

^^^V          Blasius  Zolarycb,   192. 

Bradacb  Gregoriu-s.  405.  40(i.  407. 

^^^1 

^^^^^   Blafiius  Ztbenychky.  369.  378.  419. 

Bradacb  Stepbanus^  viccbanus.  506. 

^^^1 

^^^^^H  Bla.siU5  Ztoymjiycb,  judex.  321. 

brana,    llU. 

^^^1 

^^^^^H  BUsittF,  ill  Bcnedicti.  bomo  rcgtus.  74. 

Brandcoburgenaia  marchio.  3.  7.  9. 

^^H 

^^V^      80.  166.  175. 

brcviarlum    72, 

^^^H 

^^^H        Bliiiiis,  til.  Geor^ii,  judex,  358. 

Brczouicia.  poasesaio.  11^  137.  138.  270. 

^^H 

^^H^         Blasius,  111.  Pauli.  204. 

337.  463. 

^^^H 

^^^H           Blantis,  til.  AVvtc^ych,  jtiraL  dr.  75.  79. 

Briccius,  judex.  6S.  70.   127, 

^^^1 

^^B             79.  84.   103.  157.  161.  162.  163.  166. 

Brlctius     til.    Benedicli,    jmles..    62,    79. 

^^^H 

^^H             167.   168.   175.   177.   178.    179.    180. 

84.  167.  161.  162    163.  174. 

^^^1 

^^H             259.  296. 

Briccius  Hudo^tyk  39.  80.   103.   158. 

^^^M 

^^^1          Bb^ius.  civb,  203.  206. 

Bricciuss  dccanus  praebend    363. 

^^^M 

^^^^^^H  Blasius,  iircopar.  296. 

Briccius,  rector  altar,  s.  Nicolai  in  eccl. 

^^^^ 

^^^^V  Blaslus,  carnlfex.  386. 

s    Mard    119. 

^^^M 

^^^^^B  Bhi«iu$.  frenipar    481. 

Briccius  Hunganis.  368. 

^^^^^H 

^^^^^^KBla^iiU!^,  infititor.  269.  476. 

Briccjus  de  Cbernkowci.  211. 

^^^^^^H 

^^^^^^B  Blasius,  sartor.  296. 

Briccius  Dorabrcnsis,  175.  177.  178. 179. 

^^^^^H 

^^^^^■BlaBiusp  sutor.  80.  158.  368. 

180. 

^^^H 

^^^^^■BlUna,  pos^t^i^io.  281.  285. 

Briga  Georgius,  31.^, 

^^H 

^^^^^^^H  Bobichan,   Icrrn,  44. 

Brokonowc/,  possessio.  172,  173. 

^^^1 

^^^^^^B  Bocbka.  fjos^icfkiio,  151. 

Brood,  castrum.  406, 

^^^1 

^^V        Bocbkay    Petrus.    068.    421.   424.  466. 

Buccaro,  civit.  44. 

^^^1 

^^^L           479. 

Buda,   civit    8.    12.   24.   73,    112.   126. 

^^^H 

^^^^^^H  Bogatbycbvcb  Hrrgortus.  110. 

143.    144.  152.   169.    180.  182.    181 

^^H 

^^^^^Bogauecr   Mylakowycb.  259.  2t;0. 

232.  250.   261.   264.  265,   268.  269, 

^^^1 

^           Bopdanycb   Andreas.    \    „q    g..    -to 

276.   283.  284.   293.  295.  297    .301. 

^^^M 

302.   304.  312,    313.   314.   336.  337. 

^^^1 

^^^^B          BobemiegubernatorrexSigismiiudus.  7.9. 

389.  340.  842.  347.  353.  366.  367. 
Ljs:^ ^=; ^-. .^^ . -. 

iS 

540 


Index.  —   C. 


3G9.  370.  382.   384.  393.  894.  896. 

421.  424.  426.   429.  472.  478.  490. 

491.  492.  610.   511.  513.  514.  516. 

523. 
bullae  apostolicac.  31. 
bursae  propr.  canon.  58. 
Bukowschyak,  Huvins.  219. 
Buna,  lluv    440. 
Buza,  olitn  cantor  can.  62. 
Buzin,  cast  rum.  405.  400. 
Bvczkele  Stephanus.  122.  147.148  151. 

163.  203.  299.  3i8. 
Byeniko,  piaepositura.  90.  97.  180. 
Bv^zad,  Bykzad  (Bisak)  castr.  et  posses- 

sio.  70.  91.  97.  130.  131.  209.  348. 
Byskwp  Mathias,  presb.  321. 
Bysthricza,  castrum.  406. 
Bvthek,  possessio.  42. 46.  338.  340.  345. 

'347.  349.  353.  861. 
Byzcrio  de  Ladislaus.  284. 
Bvztrichcv  Ladislaus.  .S54. 


caballi  415. 

cnchinus  316. 

cadavera  animalium.  50. 

calamitatcs  civium.  335, 

calcei.  48.  309.  415. 

caliccs   32.  35.  58.  72.  248.  520. 

(\ilistu!!  III.  papa.  247. 

cambium.  186.  233.  257. 

cambuca.  62. 

camera  apostolica.  475. 

camera  regia.  12. 

camisiae  muliebres.   147. 

cnnipana  maior.  18.  :M.  48.  392.470.493. 

campanac  pulsus.  3r>,  39.  22o. 

canijinnac  sonitus  ad  latus.  29. 

cam]>aiiarum  t"uM)r:   Klias.  298.  378. 

camj)anator  eccl.  kathedr.  428. 

campanile  capellae  s.  Catharinae.   355. 

campu-s  civitatis.  33.  56.   109.  151.   193. 

\S)\.   23-2.   233.   258.   259.   298.  332. 

440.  476.  49rt. 
Caiiccllarii   ic^ii: 

Joannes,  ej)isc    zagrab.  07.   70.   72. 

Mathias   de  (iathaloucz.    114. 

Stephanu>  archiepisc*  coloc.   289.  291. 
cancri.  48. 

candelabra  argentca    517. 
candt-l.-^e  accen.^ae.     \   ^y. 
»  cxtinctae.    |    *•*-   * 

canonici  /agrab    vide:  zagrab.  canouici. 
cauonica    monitio.    39.    238.    311.    312. 

397. 
canonica  |K.rcio.  05.  222.  223.  224. 
canonici  absentes.  470. 
canonici  aegroti.  260. 


canoniconim  offida  in  eccl.  kathedr.  470. 

canthari  argentei.  617. 

cantoris  ofBcinm.  470.  471. 

cantus.  18. 

Capella,  parochia.  519. 

capella  s.  Johannis  evang.  183. 

capella   i).  Katharinae.   852.   858.   355. 

393.  vide:  ecclesia. 
capella  s    Ladislai,  Albae.  .H58.  357. 
capella   s.  Leonardi  in  vice   monasterii 

b.  Mariae    186. 
capella  b.  Mariae  in  monte  Grecens.  191. 
capella  s.  spiritus  in  Chernomerci.  483. 

499.  602. 
capellae  pnblicae.  39. 
capellani  eccl.  s.  Marci.  89. 
capellani  hospitalis.  284. 
capellanus.  109. 

capellanns  eccl.  parochialis  zagrab.  815. 
capellanus  eccl.  s.  Marci,  Gallns.   189. 
capellanus  dominae  comitissae.  260. 
capetanei  capitnli    360. 
capetanei  civitatis  Grec.  808.    309.  403. 
capetanei  gentium  exercitualium.  848. 
capetanei  regni.  338. 
capetaneus  castri  Chaktornya.  804. 
capetaneus  nandoralbensis.   195. 
capetaneus  in  Medwe.  282. 
capicium.   147. 
rapitulum  zagrabiense,  vide:  zagrabicnse 

capitulum. 
capitulum  zagrab.  combustnm.  401. 
capituli  zagrab    invasio.  81.  159. 
capitulum  zagrab.  interdictum.   194. 
capituli  zagrab.  protectio.  481. 
capitulum  s.  Petri  de  Posega.  56. 
capitulum  de  sepulturis.  222. 
capones.   180.  282    509. 
cappac.  72.  248. 
caprae.  248    416. 
caprioli.  416. 
captivitas    260.  378. 
captura  civium.   142. 
carceres.  21. 

carceres  civitatis.  190.  245. 
carceres  in  arce  episc.  348. 
carceres  in  Medwe.    137. 
cardinal  is  s.  Angeli.  194. 
cardinalis  s.  Sabinae,   194. 
carentia   victualium.  325. 
caritativum  sub.sidium.  316. 
carnrs    hh.  416. 
carnifices.  416. 
carnifices  domestici    495. 
carnifices  extranei.  495. 
c  a  r  n  i  1  i  c  e  s : 

Marcus.  74. 

Egidius    80.  158. 

Kwsuc.  80.  158. 

Paulus.  80.  158. 


Index,  —   C 


541 


}  60.  887. 


387. 


Georgins.  190. 
Antonias  Kerzowaych.  256. 
Clemens.  193.  296. 
Stephanas  Zayko.   195. 
Mathias.  258. 
Blasins.  386. 
Martinus.  491. 
Gallas.  508. 
Mathias.  508. 
carnisprivium.  206. 
carpentarius, .  Lanrentius.  508. 
casalia.  248. 
casens.  186.  415. 
Caspar,  jnratns.  51. 
Caspar  Lamberger.  833. 
Cassowia,  civit    55. 
castellan!.  7. 

castellan!  de  Bosyako.  332. 
castellanns  Jacobns.  39. 
castellanns  de  Hrazthowlcha.  130. 
castellanns  de  Stupnik.  232. 
castellum    in    civitate    Grec.   252.   256. 

272.  805. 
castra  regni  Boznae.  339.  341. 
castra  eccl    kathedr.  520. 
casnlae  jobagionum.  370. 
casula  de  damaskino.  72.  518. 
Catha,  uxor  Balthasaris.  475.  476. 
Catharina  relicta  com.  Ulrici.  279. 
caterva  hominum  armatornm.  80.  158. 
Cauda    48. 
caules.  93. 
causa  debit!, 
causae  civiles. 
»      criminales, 
%      sanguinis. 
V      latrocinii. 
»      furti. 
>      incendii. 
»      tradimenti. 
■*      infidelitatis. 
causae  inter  duos  laicos..  112.  I 

causae  prophanae.  301  | 

causarum  auditor  generalis.  64.  65.  ' 

cautionis  praestatio.  388.  1 

cedulae.  248. 
cellaria.  137.  349. 

cellariorum  confractio.  82.  160.  ; 

cellarium  in  turri.  480. 
cellarium  subterraneum.    186.  187.    321. 

822.  I 

censura  ecclesiastica.  23.  66.  285. 
census  annuus.  12. 

census  die  strennarum.  24.  889.  ' 

census  in  festo  b    Martini.  430.  509. 
census  annualis  vineae    63. 
census  fr.  Praedicatorum.  248.  1 

censnnm  non  solutio.  59. 
cera.  415. 
cera«  solutio.  408. 


cerevisia.  415. 
Changanchewych.  80. 
Chagantowich  Paulus    158. 
Chakan  de  Sebastianus.  508. 
Chakan  de  Stephanus    486. 
Chaktomya,  Chakthuren,  civit.  castr.  18. 

804.  388.  865. 
chanadienses  episcop!: 
Dausa.  11. 
Albertus    290.  292. 
Joannes.  447.  461. 
chanadinensis  sedes  vacans.   115. 
charta  pargameni.  229. 
Chasma,   civit.   40.    61.   73.    238.   286. 

288.  350.  517.  519. 
chasmense  capitulum:  71.  74.  79. 
96.  98.  101.  102.  103.  186. 187.  139. 
149    150.   152.   153.  157.   165.  171. 
172.   174.   181.    182.  271.   376.  377. 
384.  391.  450. 
chasmenses  canonic!: 
Stephanus.  67. 
Thomas.  70. 

Nicolaus  de  Orboua.  76. 
Blasius.  153. 
Bartholomaeus    271. 
Elias  de  Saploncza    862. 
Thomas,  cantor.  521. 
chasmenses  praebendarii: 

Georgius.  74.  80.  102.  158.  168.  166. 

168.  170.  175.  179. 
Jacobus   84.  162.  167.  178. 
Georgius  de  Zwsycza.  108. 
Stephanus.  139.  173.  183. 
Benedictus.  450. 
chasmenses  Dominican!.  73. 
chasmensis  plebanus.  878. 
Chaterina  Matheygenicza.  418.  419. 
Chavkin  Berlek.  476. 
Chawa,  possessio.  101.  269.  301.  487. 
Cheh  Petrus,  agazon    mag.  11. 
Chehko  Nicolaus.  226. 
Chehy,  villa.  193. 
Chepemych  Symon.  233. 
Cherni  otok,  insula    16 
Chernk  de  Koznycza.  441. 
Chernkowcz,  possessio.  211.  270.  337. 
46.   194.  338. 
340.  345.  847. 
849.  853.361. 
483.  484.  486. 
499.  502.  503. 
Cherzthwecz,  possessio.  192. 
Cheterthekel,  locus.  436.  452. 
chethwert,  metreta  media.  415. 
Chirkvcnik.l   fluv.  civit.  80.  44.  52.  93. 
Cyrkvevik.  |   94. 185.vide:  Medvednicza. 
Chogoynycza,  aqua.  193. 
choka,  bombarda.  362. 
choraUs  missa  magna.  265. 


Chernomerchy,  possessio. 
»  fluvius^ 


542 


Index,  —   C 


pd 


1 


i 


chordae.  415. 

Chorgd,  castrum.  406. 

chorus  eccl.  zagrab.  15. 

Chranecz  Michael,  institor.  494. 

Christophorus  Hochburger.  365.  367. 

Christophorus,  fil.  Nicolai  Thot.  3.  443. 

Chuk  Martinas,  civis.  121. 

Chalchet,  possessio.  247. 

Chan,  Choon,  Chyin,  fil.  Johannis,  judex. 

1.  9.  10.  12.  39.  80.  158. 
Chun  Thomas.  92.  93. 
Chunek  Anthonius.  82. 
Chwpor  Demetrius,  tiniensis  episc.  198. 
Churman  Gregorius.  111. 
Chychan,  castrum    437. 
Chycden  Thomas.  296. 
Chyrkwische,  terra.  476. 
cicatrice j.  388. 

Cilia,  civitas.  71.  209.  243.  249. 
Ciliae  etc.  comites: 

Hermannus.    44.    47.    51.   69.  71    76. 
79.  86.  88.  101.  102.107.112.128. 
131.  200.  456. 
Fridericus.  128.    134.    135.  136.  137. 
140.  141.  143.  145.  149.  152.  183. 
184.  200.  210.  211.  214.  215.  227. 
228.  231.  232.  239.  241. 
Ulricus.  136.  137.  140.  141.  143.145. 
149.  162.  155.  156.  183.  184.  186. 
200.  203.  204.  207.  208   209.  210. 
213.  216.  231.  236.  251.  252.  256. 
269.  270.  277.  297.  401.  483. 
Katherina   230.  249.  252.  279. 
cineres.  49. 
cinguli.  111.  176. 
ciphi.  248. 
cippo    109. 
circuitus  civitatis    49. 
cistae.  472. 

Cistercienses  abbates: 
Johannes.  94.105.  126.127.  174.186. 
Mathias.  220    221.  223.  224. 
Wymandus.  277.  280. 

vide :  abbas  s.  Mariae  ord   Cistercit. 
citatio  in  foribus  eccl.  95. 
citatio  legittima.   190 
citatio  prima.  \ 

:      S'"  95.280.388 

*        peremptoria.J 
civile  cum  fundo    206.  321. 
civitas  regalis  montis  Grecens.  259. 
civitas  .sacrilega.   33. 
civitatis  invasio.   151. 
civitates  novo  creatae.  279. 
civium  captura.  148. 
civium  interfectio.   148.   155.   156. 
civium  vcxatio.    135. 
clamores  replicati.  82. 
clandestina  immigratio.  264. 


clandestina  introductio.  162. 
clandestina  statutio.  152. 
clandestinus  transitus.  125. 
claustra.  222.  vide:  Monasteria. 
claustrum   s    Francisci,    Zagrabiae.    73. 

188.  229.  233.  518. 
claustrum  b  Katharinae  de  Zagrabia.  486. 
claustrum  b.  Magdalenae,  ord.  Praedicat. 

Chasmae.  519. 
claustrum  b    Mariae  Paulinorum  in  Ga- 

rich.  73.  519. 
claustrum  b.  Mariae  Heremitarum  prope 

Zagrab.  164.  258.   281.  429.  518. 
claustrum  b.  Mariae  in  Iwanich.  519. 
claustrum  s.  Nicolai  ord.  Praedicat.  Za- 
grabiae.  73.  81.  159.  240.  247.  281. 

283.  285.  800.  352.  353.  354.  356. 

358.   393.  462.  478.  486.  492.  518. 
claustrum  Heremitarum  iuxta  Budam  518. 
claustrum  Fr.  Chartusiensium.  518. 
clausurae.  50. 

clausurae  fluvii  Cyrkwenyk.  93. 
claves  portarum  civitatis.  67.  68. 
clavi  ferrei.  816. 
clavis  ad  sigillum    422. 
clavium  conservatio.  68. 
Clemens.   148. 
Clemens  V.  papa.  235. 
Clemens  jauriensis  episc.  115. 
Clemens,  canon,  zagrab    265. 
Clemens  de  Gara,  canon,  zagrab.  249. 
Clemens  de  Pobresya.   154. 
Clemens  de  Wyzoka,  praebend.  409. 
Clemens,  fr.  ord.  Praedicat    358 
Clemens  Kelecz.  368. 
Clemens  Kys.  418. 
Clemens  Praudych.  80.  158. 
Clemens,   juratus.   232.   256.  257.   262. 

273.  298. 
Clemens,  camifex    193.  296. 
Clemens,  faber.  297. 
Clemens  institor.  80.  158. 
Clemens,  sutor.  378. 
Clemens,  fil.  Blasii,  clericus.  192. 
Clemens,  fil.  Michaelis.   193. 
Clementina  (constitutiones  eccl.)  222. 
clenodia  canonicorum.  \   qq    qk    15a 

>         eccl.  cathedr.  i        *       ' 
cleri  per.secutio.  318. 
clerici.  34.  37. 
clipei.  416. 

Clokuch,  loc    46.  217. 
cochlearia.  248. 

cochlearia  magna  deaurata.  518. 
coctrix  Elena    218. 
cocus  Ambrosius.  363. 
codicilli.  248. 

cocmeteriumeccl.  s.  Katharinae.  355.356. 
collatio  beneficionim.  283. 
coUatio  possessionum.   3.  42.  46. 


^^^^^^^^^^^^^^ 

54^^^B 

^^H              C^llaUo  re^a.   17.  306. 

coosvetudo  regni.    112.    151.   203.  240.               ^^M 

^^^^H               collecta  t|uadniginta  nuircaniTn.  H, 

369.  503.                                                               ^H 

^^^^H               coUectoren  proventuum  re^alium    12G« 

consvetudo  sedi^  eptsc.  zagrak   64»                         ^^^| 

^^^H              ooUcgiam  cardiiialium.   1^8. 

contestacio  lucis.   65,                                                 ^^^^H 

^^^H             colendtnum  camiticum.  193* 

conthorali«  cotnitiii  Ciliae  Vlrki.   186.              ^^^H 

^^^^^^^      colocetises  archiepiscopi: 

contradictio,  4.  7«                                               ^^^^^H 

^^^^^H 

contribntiones.  430.                                                     ^^H 

^^^^H          Petms.  232. 

lontributio  incolaram  Opatovinae.  390.                  ^^H 

^                  Stephanus.  289.  291. 

iontribntiones  extraordinanae    336.                          ^^H 

^^^H               colocensin  sedes  vacaus,  10*  115. 

contributio  medii  (lor.  319.                                          ^^H 

^^H              Colomanas  Frankeobergm-.  136.  tS8.  140. 

conlroversiae  inter  capit.  et  cives.  392.                   ^^H 

^^m 

contumacia.  398,                                                         ^^H 

^^^H              colom  capital!  zagrab.  293.  432. 

contumcliae.  368.                                                        ^^H 

^^^H              coloDi  adventus    69. 

conventio.  497.                                                              ^^H 

^^^H               eolonorum  taitatio,  58. 

iOnventUB  Crucifer.    de    Alba     U)6.  152.                 ^^H 

^^^H             combussio    33.  37. 

cunvcQtus    *.     Francisci,     Zagrabiae.    51                   ^^H 

^^^H              combus$io  domorum  canonical.  H2,  I60. 

b'l    vide:  olau^frum.                                                  ^^^| 

^^^H             combiLstioQc^  per  Tuhms.  325.  518, 

convocatio  proborum   vtrorum.  95.                           ^^^| 

^^^H              comes  capituli  <;arciilari$.  389. 

coopertorium  capitis.   29.                                            ^^^| 

^^^H             comjtia  PosoQieosia    69. 

copertoria    248.                                                                ^^^| 

^^^^H              commis^^ani  et-cl.  ^la^raT).  374. 

coperlurae  magnae.  73.                                                  ^^^H 

^^^^H              commanis  asus.  60 

copta  papirea.  222.                                                        ^^^| 

^^^H             commtznis  justitin    369, 

coraturae.  470.                                                                  ^^H 

^^^H             commumtas  facnlcga.  30.  38.  39. 

C^rbBvia,  54.                                                               ^H 

^^^H             commutatio  cmum.  150. 

corbaviensis  episc.  Vitus.  115.                        ^^^| 

coronatio  regis.  228*                                                      ^^^| 

^^^B             complices    57.  315. 

^^^H              cocQpositio  arbilrativa    48S« 

corpus  pueri  innoceotis.  246.                                     ^^^| 

^^^H              coiDpoftitio  ordiuiiria,  70, 

comgiatorcs.  307.  402.  403.                                    ^^1 

^^^H              compositio  inter  partes,  183. 

corulu^.  63.                                                                    ^^^1 

^^^H             concntnbia.  496. 

Crapina,  civitas.  149.                                                    ^^^| 

^^^H             concilium  bjV5ilien»e.  ,'K)l. 

Cra^uopole  (GraneliDa)^  vicus.  477,                         ^^^| 

^^^H             concordar«.  7. 

<  reditores.  374.                                                                      ^^H 

^^^H              Concordia  cum  capitulo    472,  473. 

iTepusLuluin  noctis    29,                                                ^^H 

^^^H             condemnaHofies.  888. 

crimina  clericalia,  315.                                                  ^^H 

^^^H             conditio   civit.    approbata.    1,    63.    193. 

crininarc.  29.                                                              ^^H 

^^H                195.  234   257.  298.  352. 
^^^H             confessor  dominae  reginae.  305, 

crisienUs  comitatu..  iJa.fn^gi  f?^;                 ■ 

^^^^H             oongregutio  generalis  regni  Slavon.  404, 

^^H 

crisienics  comites.  209.                                             ^^^| 

^^^H             congregatio  g«neralis  coinit    zagrab.  401. 

crisienses  comites:                                             ^^H 

^^M               408.  411.  433. 

Petms  Bochkay.   1   ^.^                                           ^^H 
Mich.iel  Kerheo.  f   ^^"'                                              ^^1 

^^H            coninratores.  378.  391. 

^^^B             Conrndus  Rawsar  judex.  186.  204.  205. 

crlsien^tis  ^tdh  protoootanus.   130.                            ^^H 

^^H                207.  232.  266.  302.  303.  332. 

Cnsium.  civit.  203.  201.  206.  214.  417.                ^H 

^^^H             consensub  capituli,   198. 

421.  4m    519.                                                       ^H 

^^^H             consensus  v  id  no  mm,  52.  352. 

Cn^^pus,  canon    zagrab,  3S0.                                     ^^H 

^^^H             consenratio  civil.  Grecens.  335. 

Cristianus  a^rvitor    55.                                                    ^^^H 

^^^H              conservator  jurium  eccl.  kathedr.  285. 

Croacus  Thomas,  civis.  266.                                       ^^H 

^^^^H             cooservatoriuni  corporalium.  517. 

Croatine  regnuin,  420*                                                     ^^^H 

^^^H              conservatonum  gemmatum.  518. 

Croogb.  terra  capituli     159.                                           ^^H 

^^^^ft            consefvatorium  fiolU  auratum.  5)8. 

crucc  Kignare.  21.                                                            ^^H 

^^^^1            consiistorium  communitati^.  358. 

cnjce»    218.                                                                       ^^H 

^^^B           Coti-'-— -    ^nU.  2i. 

crudditas  civium.   112,                                                 ^^H 

^^^H             Coh                      sinodni.  21. 

Cruemcbe,  po^s.  26.                                                         ^^^| 

^^^H                Con                                      rtvit.i^^   385. 

cntmenac    57.    176.                                                          ^^H 

^^m                 Con 

crux  ^cmmata    518.                                                      ^^^| 

^^^H 

cubiluH.  367.                                                                     ^^H 

^^^H             ronitvetndo  approitata.  ASH. 

cnbulufl    48.                                                                      ^^H 

^^M            coo^veludo  dvituHH.  4.  208.  488. 

cubuli  vini.  495.                                                       ^^H 

^^^H            ooiisvfttQ<lQ  •ccl.  cAthvdr.  tagrab   23. 

cultus  divinn^    15.  ilQ.                                           ^^H 

544 


Index,  —  D, 


6.  82.  34.  44.  82. 


cultus  diTini  angmentum   227. 

culteUus.  60.  260. 

cuppa  deaorata  dnpplata.  517. 

cuppa  magna  deaurata.  618. 

cuppae  deanratae  bullatae.  517. 

cuppae   cum    draconibus    et    hominibus 

armatis.  517. 
cuppae  cum  Tirgultis.  517. 
cuppae  parvae  argenteae.  517. 
cupri  non  modica  quantitas.  511. 
cupri  depositio  in  civitate  Grecens.  511. 
curatores  haeredum.  338. 
curatores  uxoris.  383. 
curia  romana.  198. 
curia  regia.  181.  239. 
curia  episc.  zagrab.  14.  15.  35.  81.  159. 

173.  189.  ^^. 
curia  cantoris.  57. 
curiae  canonicorum. 

296.  873.  886. 
curia  emptitia.  353. 
curia  allodialis.  254. 
curia  in  Nova  villa.  321. 
curia  in  vicomonasteriib.  Mariae.  185. 187. 
curiae  duae.  127. 
curia   Integra   (15.    ulnarum).    17.    126. 

386.  389 
curia  media.  186.  350.  351. 
curiae  quarta.  1.  851. 
curiae  una  quarta  et  octava.   126. 
curiarum  collatio.  373. 
curiarum  canonic    conflagratio.  32. 
curiarum  desolatio.  374. 
curiarum  canon,  invasio.  82. 
curiarum  reformatio.  874. 
curiae  venditio.  187. 
curienSis  episc.  zagrab.  189. 
curialis  Osvaldi  episc.  516. 
currus.  48.  149. 
currus  appretiati.  330. 
currus  ballarum  ligatarum.  415. 
currus  eppi.  Johannis.  72. 
currus  exercituales.  69. 
currus  novus.  416. 
currus  nuptiales.  416. 
currus  cum  pannis.  415. 
currus  virgultarum    pro    mufl(tione.  360. 
curruum  ablatio.  69. 
curruum  desSectio  27. 
curSus  fluvii  Medvednicza. 
cuspides.  57.   176. 
custodia  munitionis  capit    399. 
custodia  terminorum  civitatis    151. 
custodia  vigilis.  29. 
cutes.  416. 
cutes  ligatae.  415. 
cutes  recaptivatae.  2o9. 
Cyrkwenyk,  fluvius.  vide:  Chirkvenik. 
czeha    pellificum,    artificum  frenorum   et 
corrigiatorum.  307. 


365. 


402. 


Czerye. )  possessio. 
Cherya./ villa. 


czehmmm  statuta.  807. 
czeba  sutomm   809. 
czebae  pellificum. 
»       selliparium. 
»       artificum  frenomm. 
»       corrigiatorum.  j 

,  42.  48.  46.  88.  99. 
1101.   102.  170.   171. 
172.  173.  837.  841. 
'842.  343,  844.  857. 
1383.  391.  404.  449. 
458.  456.   457.  458. 
1 459.  460.  525. 
Czethyn,  castrum.  406. 
Czopocza  Jacobus.  488. 
Czypsar  Martinus,  yicecastelianus.  216. 


damaskinnm  album,  auratum.  518. 

Damianus,  259. 

Damianus    Horwatb,    banus.    334.   345. 

358   360. 
dapiferi  regii: 

Ders  Martinus.  11. 

Joanne..     1   ^^  ^  j,g 

Stepnanus  / 

Ladislaus  de  Bathor.  290.  292, 
darowcz,  pannus  albus,  415. 
Dausa,  cbanadiensis  episc.  11. 
Davidouch,  villa.  19. 
Dauotb  Ladislaus,  can.  33.  59.  61.  80. 
debita   388. 
decanus  artificum.  158 
decanus  colendini  carnificum.  193. 
decanus  czehae.  307.  403. 
decanus  juratorum.  48. 
decanus  praebendariorum.  218. 
decimae  bladi..  )2.  14.  18.  59.  69.  196. 
»        musti.  V297. 310. 317.  318.  827. 
»         vini.     I  331. 

decimae  porcorum.  438. 
decimae  cam  pi  zagrab.  232,  236. 
decimae  comitatus  zagoriensis.  401, 
decimae  intra  Muram   et  Drawam.    265. 

318.  401. 
decimae  de  Koztel.  | 

de  Ozel.      [  401. 
»         de  Ribnik.l 
decimae  de  Marocha.  18.  324. 
decimae  de  vineis  Praebendariorum.  61, 

410. 
decimales  proventus.  412. 
decimarum  dicatio.   18. 
decimarum  medietas.  18. 
decimarum  pars  tercia.   18. 
decimarum  relaxatio.  15. 
decimarum  remissio.  2. 
decimarum  subtractio.  280. 
deciraatores.  297.  327.  33L 


'                  Indgx. 

—  D\                                                           ^^W 

decretum  budeose.  320. 

dies  lunae.  40.  333.  473.                                           ^H 

dec  re  him  novum.  8< 

dies  Martis.  236.  238.  910.                                      ^H 

drdecus  sex  as  mulicbris,  99. 

dies  Jovi.s.  95.                                                              ^^H 

Deilychi    possession    42,    46.    838.  340. 

drc^  Veneris.  199.                                                             ^^M 

315.  347.  349.  353.  3*51.  486. 

dies  Saturni.  364.                                                            ^^1 

Dedynareka,  possess! o.  449. 

dies  coenae  Domini  517.                                             ^^H 

defcnsio  civiam.   148,  335. 

dietae  terrae.  1.  195,  219.273.298.408.                  ^H 

defiiiiitiva  sententia,  45.  224. 

409.  477,                                                                   ^H 

Dehnycie,  castrum.  406, 

diffamatoria  vcrb».  265.                                                 ^^H 

deliberatio  praclatortim,  8.                             ' 

diluculmn.  146,                                                            ^^H 

Delosan  Gurgek.  18*i. 

Dinareka,  possessto.   404.                                                ^^H 

dcmactatio  bovis.  IIQ. 

Diooysius  de  Zeccb  strigouiensis  archiep.                   ^^H 

Demetrius  Chwpor,  tinieasis,  \  epbc.  198. 

*im  291,                                                                      ^H 

»        Mgrab.   /      806. 

Dionisius   de   Marchali,   banus.  25,    26.                   ^^H 

Demetrius,    arcliid.    kathedr.    342.    886. 

69,  83.  161.                                                                ^^1 

453.  45^. 

Dionisius,  canon,  zagrab.  459.                                   ^^H 

Demetrius,  doctor,  canon.  *J93.  306* 

Dtonisius.  juratus,  232.                                                ^^H 

Demetrius  de  Gary  gb,  canon  Gasmen.  40. 

Diouisius  Mojtlauecz.  80.  158.                                     ^^^| 

Demetrius,  civ.  G rectos.  4.  80.  168. 

Diouisitts  SypcbicK  378.                                            ^^H 

Demetrius,  juratus   civ.    1.   23.  57.  192. 

Diooysitu  Yodopija,  281.  363.                                 ^^1 

194.  256.  257.  278. 

Dionysius  sartor    296.                                                  ^^^1 

Demetrius  Rosowych.  39. 

Dionisitis,  praedialis.  503.                                             ^^^| 

Detnetrtus  de  Adaniolcb   175, 

Dionisius,  til.  Emenci.  84.   180,                                 ^^^| 

Demetrius    dc    D  re  nova,    84.    108.    168, 

Dionisiu.^  de  Adamovecz.   163,   169.                         ^^^| 

169.  179,  180. 

disci  argcntei,  deauratl  517.                                        ^^^H 

Demetrius,  fil  Martini,  211, 

di<ipoSitio  capituli.  72.                                                   .^^H 

Demetrius  sartor.   296. 

discursus  armatorum.  159.                                            ^^^| 

Demetrios,  jobagio,  82.   160. 

di^cuTsn^  per  capitulum.  82>                                          ^^H 

denarii.  48.  49.  50.  147,  186.  196.  282. 

distribulio  proventuum.  395.                                        ^^H 

388,  390,  415.  495. 

distributiones  quotidianAe,  294.  295.                        ^^H 

dcoarii  btingaricales.  509. 

1    disturbior  um  tempora.  292.  297 .  337.  34 1 .                   ^^M 

denarii  mi  no  res.  69* 

Diuaek  Thomas    80.                                                       ^^H 

denarii  novi  usuales.  64.  69. 

divina  officia.  39.                                                             ^^1 

denarii  regales.  496. 

divisio  bonorum  pro  malefido puniti. 887.                   ^^H 

denarii  wyennenses.   164.  216. 

divisio  bonorum  intentate  deces^i.  387.                     ^^H 

denarii  <|Qadringeiiti.  69. 

divisiODcs  in  pecucia.  294.                                         ^^^| 

denegatio  hospitii    346. 

Dobryne,  poss,  285.                                                       ^^H 

denegatio  ignis  et  aquae.  40. 

documcntonini  produjctio.  147.                                   ^^H 

denuudatio,  349, 

dolca.  416,                                                                      ^H 

depastalio  segctum,   109.   110. 

Domagouych,  possessio.  139,   141.                              ^^H 

depopulatio  per  Turcas.  329. 

Dombro.)  oppidum.    67.    73.   487,    491.                   ^H 
Dumbra,t                        519.                                          ^^1 

depositio  coudigni  pretii.  69» 

Ders  Martiotis,  dapifen  11. 

Bomlire&iis  ecd.  s.  Martini.         \  _g                   ^^H 
»              »      «»,  Margarethae.J                              ^^H 

Dersan  Paulus.  396. 

Dersfy  Nicolaus.      \   e^w^ 
Stcplianns.  /  ^^'^■ 

domicela  (jobagio).  370,                                               ^^H 

dominica  Invocavit.  141.  152.  319.  320.                   ^H 

descensus  exercilualis,  122.  334. 

domiuica  Reminiscere.  297.  392.                                 ^^H 

descensus  cxercit^iiim  saepissimi.  333. 

domiuica  Oculi.  232,                                                    ^^H 

Desew,  banus  machow,  115. 

dominica  Letare.  4.  108.  207.                                   ^^1 

desolatio  pracdiorum,  59. 

domiuica  Judica.    17,  .^07.                                            ^^H 

dcteniio.  42.  44.  46, 

dominica  de  pa^^sione  Domioi.  466.                             ^^^| 

dctentio  ID  carceribus.  21.  527, 

domimca  Ramispalmarum.    74.  80.  166»                   ^^| 

detcntio  prcsbiteromm.  427, 

299.  421.                                                                    ^M 

detentio  proventuum  capituli.  523. 

domioica  Rogationuin.  28.                                         ^^H 

detcntorcs  occulti.  248. 

dominica   ante  festum    Assumptionis^   b.                  ^^H 

Detricus  Bwbek,  banus.  438, 

Mariae.   124.                                                                      ^H 

dcvastatio  per  TurcaS,  329. 

dominica  post  festum  b,  Micbaelis.  25.                    ^^H 

dicator  tobuti  fisci  regalis.  320. 

Domioicus  episc,  waradicnj,  618,  521.                   ^^H 

dicatores  taxac  regiae.  120.   319,  336. 

Dominicus,  praepos.  eccl,  zagrab.  59.                       ^^^| 

dies  domiuica.  18.  39. 

Duminicus  albensis  praep.  447.  461.                      ^^H 

^1 

^^^^^^H^54^                                          /»^:c. 

H^B^^^ 

^^^^^^^H          Dominican,  pleb.  de  Chasma.  238. 

(^M 

^^^^^^H          Domioicus  praebend.  219.  4bG.  503. 

H 

^^^^^^^^^H          Domjoieus  juratus.  5L  350, 

Eb«rbardu$,  episc.  lagrab.   2.   4,  8.   10.          M 

^^^^^^^^B          Dominicus  Bogdaoych.  39. 

11.  15.  16.  17.    22.   43.  61.    72.    Sa  ^M 

^^^^^^^^^1          Domioicus  Malecz.  368. 

98.  99.  100.  221.  410.  457.                   ^H 

^^^^^^H          DomtmcQ.^^  Maxethvch.  80.  158. 

Ebcrhardus,  lector  eccl  sragrab,  74.           ^^H 

^^^^^^B          Dominicu.s   Perowvch.    342.    343.    3^^. 

Eberspelch  Jacobs  judex,  2'Kl.                       ^^H 

^^^^^H 

Eberspck  Vlricus.  :i25,                                  ^ 

^^^^^^^H           DoTninicus  Varga.  378. 

Ebres,  villa.  8i.  91.  130.  212.216.231. 

^^^^^^^^H           DaniiQicu4  Wencedaus  dc  Jako2crdahelv, 

ecclesiae: 

^^^^^H 

eccL  cathedral,  s.  Stephaai.   2.  3.   15. 

^^^^^^^^^B           Dominicu^  de  Ailamowcb,  137.  133. 

17.  18   22,  31.  32.  35.  38.  43.  66. 

^^^^^^^B          Dommicus,  tiL  Ladiski.  172.   173. 

72.  77.  78.  81,  82.  88.  96.  97.  98. 

^^^^^^^^^m          Domiaicus,  (iclUpar,  bO,  158. 

101.  102,  159,  16K  170.  171.  172. 

^^^^^^^^H           Domioicus.  familians.  IHO. 

173.  185.  20O.  227.  246    276,  283. 

^^^^^^H           Domko  Perowyth.  Am,  507. 

311.  312.  313.  315.  322.  333.  343. 

^^^^^^^H           Domyao,  jobagio.  483.  4  Si. 

344.  400.  401.  417.  498,  507.  517. 

^^^^^^H          domus  murata.  L  17.  38.  12f.-.  127. 21 B. 

525. 

^^^^^H 

cccl.  s,  Anthonii   de   vico    Latinorum. 

^^^^^^^^^1          domus  cum  fuudo.  498. 

218.  22U.  240.  397.  471.  473. 

^^^^^^^^B          domus    coimilii    ctritatis    Greceas.    147. 

eccl  s    Andreae,  Chasmae.  519. 

^^^^^^H                       187.  269. 

eccl.    s.    Cruets    in    cautoratu    (capjt. 

^^^^^^^^m          domus  cauouicoTum.   21,   22.   159.   ISL 

chasmen).  519* 

^^^^^H 

eccl.  s.  Emericiducis,22.93.220.24a, 

^^^^^^H         domtts  praebeDdalis.  185.  186.  333. 

321.  378.  397.  408,  471.  473.  518, 

^^^^^^^^^H         domus  apreciata,  206. 

eccl.  b.  Elizabeth  in  Zerdahel.  519. 

^^^^^^^^^1                       dealer  ta.  320. 

ccct  b.  Gcorgii  propc  molendina.  273. 

^^^^^^^^^1                       e^tuaria.  238. 

eccl    s,   Georgji  in  Bonthosowcx.  619. 

^^^^^^^^^^          domus  ID   Nova  villa.  185. 

eccL  s.  Georgii   prope  Heymocx.  519. 

^^^^^^^T                 domus  ad  deponend.a  mcrcimouin.  206. 

eccl.  s.  Geurgii  in  Leraes,  519. 

^^^^^^^H                   domiLs  Uberorum  Stepbaui.  68. 

eccl,  s,  Johannis    de    Nova   villa.  18* 

^^^^^^H                   domus  Uberorum  Tbomae.  68. 

19.  58.  59.  60.  191-220.  240,  362. 

^^^^^^H                  domorum  combui^tioues.  329« 

409.  518 

^^^^^^H                  domuum  capit.  destructio.  297. 

eccl.  s.  Johannis  id  veteri  Chasraa.  519 

^^^^^^H                  domuum  sigillado.  495. 

eccl.  s.  Jobaonii    in    suburbio  chasm. 

^^^^^^H                  domuan)  sulfossio  44. 

519. 

^^^^^B                 domorum  utcasilia.  248. 

eccl,  b.  Catharinae  virg.  17.  1V6.  127. 

^^^^^^H                 domido  po^sessiooum  3.  42.  46. 

vide:  capella. 

^^^^^^                  Donatus  de  Meczo.   193. 

eccl.  s.  Katharine  in  Grachvna.    519. 

^^^^^^^                   darmitorium.  355. 

eccl.  s.  Ladislai  in  Zala.  520. 

^^^^K                           Dorotbea  relicta  Heuuing.  286. 

eccl.  s.  Lconardi,  Zagrabiac.  518. 

^^^^H                            Dorothea,  relicta  Matbiae  et  Bla.^ii  476. 

eccl.  s,  Marci  Zagrabiac     39.    66.  70. 

^^^H                           Dorotbea  relicta  FauU  i^artoris.  481. 

81.    146.    150.  155.  158.  159.  220. 

^^^^H                            Dorothea  cousors  Pywarich.  258. 

221.  223.  224.  241,  362,  364,  378. 

^^^1                           Dorothea,  relicta  Mathie    ZekiricK  493. 

397.  419.  474,  494.  496,  51 L 

^^^H                           Draselcz,  lo€.   120. 

eccl.  s    Margaretbae  virg.  in  suburbio 

^^H                         Dravus  duviui.  72.  265.  318.  401. 

Grec,   111.  362.  483.  484,  496,  499. 

^^^^1                           Drcmpicb  Ivauus.  jobagio.  MM. 

502.  503. 

^^H                          Dreoova,  villa.    56.    81.    103.   163.   168. 

eccl.  s.  Margarithaedorabreiisis.  73.  519. 

^^H                           J  69.  179.  180.  211.  214.  225. 

eccl.  b.   Mariaeinarea  capituli.    14.16. 

^^^^H                          Drobauych  Marti  it  us.   154. 

390.  618. 

^^^^L^                    Dubic^a,  caslrum.  218. 

eccl.   h.  Mariae  prope    Chasmam.  519, 

^^^^^^^                   Duboweczp  ca^trum.  406. 

eccl.  b.  Marine  in  Iwaoich.  519:              ^^H 

^^^^^1                  ducati  pun  auri,  58.  611  482. 

eccU  b-   Mariae,  Glogonczae.  519.            ^^^| 

^^^^^^^B                   duccat,  moueta  nigra.  69. 

eccl.  b.   Mariae   Heremitarum.    165.           ^^H 

^^^^^^^                  Dudjuych    Benedictu^,  civis    104. 

eccl.  s.  Martini  de   suburbio  civil.  29.            1 

^^^^^^^H                  dudlum.  54. 

240.  255.  364,  471,                                     ■ 

^^^^^^^B                   Duymus,  archiep.   spalaleiLsis.    11.^. 

eccl.  s.  Martini,  Dorabrae.  619.                      1 

^^^^^^H                   Duymu^   Fraugapau.  405.  iOik  407. 

eccl.  s.  Nicolai  inproviociadombrensi             1 

^^^^^H                   Dwack  Thomas.    158. 

nWl                                                                           ■ 

Index, 

—  ^<                                           547         ^^H 

eccl.  s,   Nicolat  m  Podgorya.  519. 

Emericus  de  Kemiek,  praeb.  409.                             ^^H 

eccl.  Omnium  hanctonim.  3t>4, 

Emericu5  de  Lancz,  448.                                                ^^^| 

eccl,  OO.  sanclorum  iu  provinda  Iwa- 

Emericus  de  Marczalii  janitor.   115.                           ^^H 

nich.  520. 

Emericus  de  Nezpesa.  101.                                           ^^^| 

eccl.  OO.  sanctorum  in  Narth.  519. 

Emerictis  de  Nova  villa.  3<i3.                                      ^^H 

eccl  00.  sanctonim  in  Zalothnok.  f>20. 

Emericus  de  Zapolva,  guberuator  Boznae.                   ^^H 

eccl.  s.  Petri,  Quinqueecclcsiis.  72, 

290.  292,  299.  437.  452.                                       ^H 

ecd.  s.  Petri  m  Petrccz.  519. 

Emencus,  vicejanitor  reg.   12.                                      ^^H 

eccL    chasmensis   s.  Spiritus.    40.  67. 

Emericus,  praebeodaiius.  4,                                        ^^^| 

70,  78.  517. 

Emericu!^  Sega.   190.                                                       ^^H 

eccl  s.  Stepbani  regis    de  Alba.   1015, 

Emericns,  jurat,  civis.    192.   194,                                  ^^^| 

eccl.  s.  Stephani  in  Rakychnicza.  619. 

Emericus,  atirifaber.  80.  158.                                       ^^^| 

ecclesia  dumbrensis.  72 

Emericus,  litteratiis    511.                                                ^^^H 

eccl  tilialis  in  Capclla.  519, 

Emericus^  notarius,  489.                                                 ^^^| 

eccl  in  Prybych,  188, 

Emericus,  sutor.  190.                                                    ^^^| 

ccclesia  hospi talis.  234. 

Emericus,  agncolm.  195.                                                 ^^H 

eccl  catbedr.  clenot!ia.  80. 

emptor  rerum  furtive  ablatarum.   %)^,                       ^^^| 

eccl  kathedralis  tunes.  IfjO. 

enonnis  tormentatio.   190.                                             ^^H 

eccleaiasticae  pcrsonae.  4.  6. 

enses  dispositi.          I  411*                                               ^^H 
non  dispositi  f                                                       ^^H 

ediclum  regis,   la  58. 

edictum  m  fori  bus  eccl.  katbedr,  3(13. 

Entzesdorf  Henncus.  333.                                               ^^H 

efToasio  occisomm  hominum.  55* 

Entzesdorf  Wilheltnus.  334.                                           ^^H 

cfiusio  sangvinia.  58, 

equL  29.  67.    110.   121.  136,  248.  269.                 ^H 

Egidius.  80. 

330.  432.                                                                  ^H 

Egidius,  camifei.  80,  158. 

eqni  cnrriferi    72.                                                            ^^H 

Egidius,  civis,  158. 

eqoi  non  babatati.  415.                                                  ^^H 

Egidius  de  Clokuch    46.  194.  233, 

e{]ni  oneniti.  415.                                                              ^^^| 

Egidowczi  posse^sjo.   118* 

equi  sellati.  73.  415.                                                       ^^H 

eiectio  judicis  ante  prancium.  386. 

equi  ad  impedimenta  portanda.  .H04.                          ^^^| 

elect  us  episc.  zagrab»  244, 

eqtti  arcendi  a  tlacis.  432.                                           ^^H 

eleemosina.  223. 

equites.  75.                                                                        ^^H 

cleemosioa  perpetoa.  419.  487. 

equites  armati.   141.  16G.                                               ^^1 

eleemosinae  bospitalts.  235  237. 

Eremitarum  po.'^sessio,  59.                                               ^^^| 

Elena.   19. 

erkel  (propugnaculum).  86.                                            ^^H 

Elena,  fil  Anthonii  caroificis.  256. 

Ernust  Johannes.  401.                                                    ^^H 

Elena,  ftlia  Gcorgii  Baxa.   188. 

Ewgenius  papa  IV,  95.   191     199.                             ^^1 

Elena,  soror  Petri  Gwndich.  244. 

Eu^tachius  abbas  de  Garab.  373.                                 ^^H 

Elena,  relicta  Valcntinl  257, 

Eustacbius  prior  clauslri  b.  Nicolai.283.                  ^^^| 

Elenr.  relicta  Zaykonis.  273. 

ewangclia.  470.                                                                 ^^H 

Elena,  coctrix.  218. 

evocatio  secundaria.   161.                                               ^^H 

Elena,  mulier,  193. 

evocatio  terciaria    162.  178.                                        ^^H 

Elena  Rosa.   192. 

evocatio  peremptoria.  102.   103.                                   ^^H 

Elizabeth,  relicta  Malbiae  agricolac.350. 

exactiones  regiae,               k    ^^                                       ^^H 
ecclesiasticae.  f                                              ^^^| 

Elizabcib,  mulier.  481. 

Eliiabetb,  uxor  Conradi  Rawsar.  186. 

exactores  ta:£arum  reg.  336,                                           ^^^H 

Eloe5,  villa.  ir,0. 

excessus.  226.                                                               ^^^^ 

Eljas  de  Acbyna,  canon,  lagrab.  364. 

c!£cttatores  dissenstonnm.  243.                                     ^^^H 

Elyas,  canon,  zagrab.  310. 

exctusio  dc  consort  10  capituU.  242.  244,                 ^^^| 

Elyas,  cfin    tagrab.  300. 

^H 

Elyas  de  Othvna,  can.  zagrab,  280, 

excommtmicatio.  21,  30.  36.  38.  39.  223.                  ^^| 

Elias  de  Soploncza  canon,  232.  362.  395, 

241 ,  248.  280.  30 1 .  326.  329. 395.  47 1 .                 ^^H 

Elyas  dc  Crisio.  214. 

execQtionis  dies.  363.                                                   ^^H 

Elyas,  juratas.  479.  481, 

excctttores  testament! :    36,    51,    72.  73.                  ^^| 

Elyas,  campanarum  fusor.  298,  378. 

74.  95,  96.  185.  189.  233.  321.   363.                 ^H 

Elyas.  sagitarios.  80.   158. 

520.  521,                                                                ^H 

Elyas,  sutor,  3B8. 

exemptio  a  contributionibus.  430.                               ^^^| 

^^^H 

Elyas.  fil,  Kunych.  477.  479. 

exequiae,  73.                                                                     ^^^| 

^^^H 

Emcricu^  de  Adamowch,  137.  163.  169, 

exe:cituantes,  69.  293.                                                ^^H 

^^^H 

180. 

exercituatio  per  capita.  304.                                          ^^H 

1 

Emericus  dc  Crisio,  clericus.  476. 

1 

exercituatio  contra  Turcas,  304.                                  ^^^| 

^^^^v 

"  R                                  ^^^^^^J 

^^^^^^          expensae  dTitatis.  SB9.  359. 

Farkas  Matbias.  190.  IM.  238.  284.                ^H 

^^^^^^H           expiatio  scekruin.  277. 

Farkasius,  hi.  Egidii.  80.  t5S,                            ^^M 

^^^^^^^H            explorator.  160. 

fassio  perennalis,   17.  241.                                     ^^H 

^^^^^^H           exportalio  merciuni.  313. 

fai^siones  minus  justae.  200.                                   ^^H 

^^^^^H           expugoatio   dvitatis     Grcch.    U2.    210. 

favilla  ignis.  29.                                                      ^^H 

^^^^M 

ferra  aratri    146,                                                         ^^H 

^^^^^^H 

ferrum.  415.                                                                ^^H 

^^^^^^H           crsiccatto  membronim*  28* 

fesU  in  eccl  Icathr.  466.  467.  469.  470.           ^H 

^^^^^^H           extinct ae  candelae.  'SB. 

festuro    5.  Tnnilatis.    9.    80.    158.    187.           ^H 

^^^^^^H           extirpatio  terrarum.   130. 

226.  268.  44L                                                 ^H 

^^^^^^H           exstirpationes  rubetojuin,  91, 

festum  Pentliecostes.  57.    75.  166.  389.           ^^M 

^^^^^^H           extonio  tdKarum  regalltim^  58. 

340.  342.  365.  513.                                         ^H 

^^^^^^H           cxtrema  voluntas.  22 1« 

festum  nativitatis  Domini.  87.  147.  148.            ^^H 

151.  186.                                                              ^H 

^^^H 

festam    drcumcidonii   Domini.    9.    106.           ^^H 

198,  246.  247.  261.  389,  39a                       ^H 

^^^^^H           Fabianus,  canonicus  ^agrab.  62.  310. 

festum    Epiplianianim.    3.    12.    13.  137«            ^^H 

^^^^^^H          Fabianus,  qainc|u«cccl.    et  7.agrab.  cano* 

189.  249.                                                            ^H 

^^^^^1 

festum  Pasche  Domini.   153.  186.                         ^^H 

^^^^^H           Fabianus  de  Roycha,    canon,  ragr.  321. 

festum  ascensionis  Domini.  71.250.251.            ^^H 

^^^^^H           Fahianns  de  Strega,  canon,  112. 

283.  281.  424.  528.  528.                               ^H 

^^^^^^H           Fabianus  de  Zemche,    caQ»    /.agrab.  360. 

festum  iiacratissimi  corporis.  28.  65*  66.           ^^H 

^^^^H 

269.  369.  382.  427.  468.                               ^H 

^^^^^^H           Fabianus  de  CristallowcE,  praebend.  409. 

festum    Funficationis    Mariae.    56.    140.            ^^M 

^^^^^^H            Fabianus^  pre>»biter.  57. 

142,  176.  261.  404.  408.  492.                       ^H 

^^^^^1           Fabianus.  jurattis.  70.  479.  48l. 

festum  Annuntiationis  b.  vir^.  28.                       ^^H 

^^^^^H          Fabianus,  lltteratus,   39.  75.  79.  84.  90, 

festum  Yt^itatiODls   b.    ^irg.  16.  89.  92.           ^H 

^^^^M             92.  93,   103    157.  IHt  1U2. 1B3. 166. 

132.  134.  243.                                               ^H 

^^^^m             167,  163,  175.  177,  178.  179.  180. 

festam  s.  Mariae  de  nive.  122.  302.  304.           ^^M 

^^^^^^^1           Fabianus,  notarius  civit.  27. 

508,                                                              ^H 

^^^^H           FiLbianus,  civis  24.  233.  244. 

Festum  Assumptiouis  b    Mariae.  294.                 ^^H 

^^^^^^H           FabiantLs,  civis  Kaproncensis.  206. 

feslum  Nativitatis  b.  Mariae.    102.  140.           ^^1 

^^^^^^H           Fabianus  Bankouycli,  154. 

161.  170.  280.  505.                                      ^H 

^^^^^^H           Fabtaous  Gwndych.  244« 

festum  Conceptionis  b.  virg.  84. 148. 162*          ^^^| 

^^^^^1          Fabianus  de  Meglech.  190. 

167.  487.                                                            ^H 

^^^^^H           Fabianus  de   Mtletyocz.  244. 

festum  Invcntiouis    s.  Crucis.    131.  267.           ^^H 

^^^^V 

^H 

^^^F                      Stephaouf  Kweth.  80. 

ftstum    Exaltationis    s     cmcis.   24.    69.           ^^H 

^^H                       Iwan.  158. 

126.  278.  399.  425.  428,                              ^H 

^^M                      Nicolaus.  195. 

festum  b.   Adalbert!  episc.  393.                            ^^H 

^^H                        Clemens.  297. 

festum  b.  Ambrosii.  191.  429.                              ^^M 

^^^H                    facie  ad  faciem,  7. 

festum  b.  AndKae,  apost.  46.  135. 141.           ^H 

^^^H                   facioleta.  395. 

146.  214.  228.                                                ^H 

^^H                  falcastra.  146.  305, 

festnm  b.  Barnabae,  apost.  36f].  367.  424.            ^H 

^^m                   fakes.  416. 

Tectum  b.  Barbarae,  virg,  510.                              ^^H 

^^^H                    falsi  ficatio  mezLSurorum,  48. 

festum  b.   Bartholomaei.  apOSt.    62*  308,            ^^H 

^^^H                    familia  decedentts  cauonici,  6 

309.  514.  516.                                                     ^H 

^^^H                   familia  in  hospital i.  23b, 

festom  b.  Blasli.  498.                                           ^H 

^^^H                   familia  res  Diooisii  baui.  83. 

festum  b.  Clarae,  virg.  332.                                  ^^M 

^^^^H                    familiaics  7.agrab.   eppi.  Jobauni^.  83. 

festum  b.  dementis,  papac.  257.                          ^^H 

^^m                    familiarc^     tapituli.    33.    55.    109.    110. 

festum  b,  Colomani,  mart.  463.                           ^^H 

^^^^             111.  159,  389. 

festum  b.  Cosmae  et  Damiant.  136,                    ^^H 

^^^^^^fe          fami Hares  cantoris  Johannis.  57. 

festum  b.  Dionisii,  mart,  478.                              ^^H 

^^^^^1           famis  inedia.  402. 

feitum  divisionis  apostolorum.  345.                     ^^H 

^^^^^H          Fanchy  Gaspar.  520. 

featum  b,  Dorotbeac,  virg,  120.  262.  491.            ^H 

^^^^H          faretiae.  57.    l76.  518. 

festum  b.  Egidii.  abb,  252.  253.  255. 25U.           ^H 

^^^^H          Farkasiits.   16.  455. 

festum  b.  Eleaae,  reginae    2.   17.  217.               ^^H 

^^^^^H          FarcasitiSf  nobtl,  de  Clukuch.  46. 

festum  b.  Elyzabeth.  505.                                      ^^1 

^^^^B           Farcasius  de  Ebres.    91.  208.  212    216. 

festum  b.  Fabiani  et  Scbostiani.  279.                 ^^H 

^^^H 

festum  b.  Galli»  abb.  127.                                    ^H 

^^^^^^^^^^H 

—   F.                                                            ^H 

^^^^^       fcsium  b?  Georgii,  mart.   7.  8.  20*  186, 

lilii  Belial.  32,                                                            ^^| 

^^H                 ml,  811.  312.  386. 

ma  SyoQ    36.                                                              ^^1 

^^H              festum  b,  Grcgoni,  pnpue,  89.  2^4.  314. 

tilii  degeneres    S3.                                                          ^^^| 

^^^H              fcstYnn  b.  InaoccDtami  murt.  362. 

filii  usque  quartam  generationem.  330.                  ^^M 

^^H               (tAum  h    Jncobi»  apost.  52.  76.  98.  lOU. 

ftscellae  za  tor.  415.                                                   ^^H 

^^H                  183.  245. 

liscuf  regius.  320,  385.                                           ^^H 

^^^V                festum  b    Jeroniml  327.  332. 

liscus  episcopalis    413.                                                  ^^H 

^^^1                festum    D&tivitati?^    s.  Joaimis    bapt.  76. 

tlammae  in  altitudiuem  elevatae,  328,                    ^^H 

^H       «         156.  276,  348.  4  OCX  445. 

Horeoi     12.    17.  19.  24.  45.  55.  68.  70,              ^H 

^^^H                fcstmn  b,  Tohannis  arnte  porta ni  latinain 

96.  100.  138.  147. 150.  154  156.  164.              ^H 

^H 

185.   186.    188    193    195.  219.  226.              ^H 

^^^B              festum  s.  Katharinae.  44.  258. 

233.   257.  259,   260.   270.   273.   282.              ^H 

^^^H                festum  b.  Ladislai«  regis.  174. 

286.   297,   298.  307.   309.   316.  323.             ^H 

^^H               festam  b.   UureDtii.    13.  112.  347,  362. 

333.   351.  360.  388.  403.   419.  422,              ^H 

^^H              festam  h,  Ludae,  virf.  UTK 

477.    481.   491   513.   517.  518.  520.              ^H 

^^^H              festmn  b.  Marci»  evan^.  171. 

floreni  amri  pmri.    58.   tJO.   (i9.    88.    120.               ^^B 

^^H               feiitum  b.  Marci  ct  Marcelliani^  285. 

125.  126.  140.  116.  14^                                     ^H 

^^H                festum  b.  Margaretbae    virg.  10.  27.  29. 

tloreni  huugaricales.   389.                                              ^^H 

^^H                 34.  71.  81,  82.  128.    UJO,    161.    182. 

floreni  in  valore.      I  .,»                                             ^^H 
ID  prompto  J  *                                               ^^H 

^^M                 345.  870.  422. 

^^H               Testttm  b.  Martini.  epi£C.  116.  117.  116. 

(loreui  quiuta  pars.  389,                                               ^^H 

^^m                 165.  524. 

Florentia  dvit    39.  57.  80    158,                            ^H 

^^H               festum  b.  Mathiac,  apost.  1^3.  146.  168. 

duvius  Bwkowschyak.  219.                                       ^^1 

^^m                  179.  196.  209. 

fluvius  Buna,  4KK                                                        ^^H 

^^^H                rcbtum  AparitioQis  b.Michaelis,  93.  181 

iluvius  Chemomercx,   194.                                            ^^H 

^^V                    185.  203. 

duvius  ^fathichio.i    52.   194.                                   ^^M 

^^^^               festum  b.  Michaelis,    orchvig,    14.  104, 

duvius  Medwednycza,321.365  377  390.               ^H 

^^ft                   126.   140.  335.  384. 

vide:  Chirkveuik.                                                    ^^H 

^^^H               festum  b.  Nicolai,  couf.  23U. 

dovius  Pretoka    52.                                                     ^^| 

^^^H               festum    ommum    Sauctonim.    12d.    132, 

duviu^  Zawe,  136.  338.  354.  141.  Tide;              ^H 

^^m                 214.  492. 

Zawa.                                                                         ^^H 

^^M              festum   b.  O^valdi  regis.   138.  140.  228* 

dovius  2^lyoa.  18.                                                      ^^H 

^^H               festum    kathedrae     h.    Petri.     D4.    500. 

duTius  dvit.  vide:  Cliirkvemk.                                ^^H 

^^M                 501.  503. 

duvius  pro  molendiois  apt  us.  63w                            ^^H 

^^^H                festum  b,  Petri  et  Pauli.  28.  445. 

foderatume  248.                                                        ^H 

^^^H               festum  ad  viacub  b.  Petri.  at)ost.  301* 

Fodorowcz.  possessio.  315,  398.                                ^^H 

^^^H              festom   commemoratioois  s.  Pauli.  394. 

foedus  canouicorum.  276.                                         ^^H 

^^^H              festum  couversiouis  b.  Pauli,  64.  430. 

foenilia  capituU  zagrab.  75.  90.  92.  166.               ^H 

^^^H              festum   b.  Poteudanae,  virg.  282, 

195.  216   233.                                                   ^H 

^^H              festum  b.  Priscae,  virg.  286.   288.  295. 

foeoilia  dvitatis.  130.  269.                                      ^H 

^^^1               festum  b.  Scholasticae.  virg.  121.  263. 

foenilia  to  vico  Latinorum.  59*                                 ^^^| 

^^^H               festum  b.  S)^onis  et  Judae.  21.  79. 

foeotlium  custodia  ct  reviMo.  75.                             ^^H 

^^H               festum  s.  Stauidai.  109. 

foeo ilium  destructio.  75.                                            ^^H 

^^H              festum  b.  regis  Stephani.  186.  270,  306. 

foenilium  occupatio.  122.   123.                                 ^^H 

^H 

foeuum    49.                                                                 ^^H 

^^^H               festum  b.  Tbomaei  spost.   187. 

foetidae  res.  49.                                                             ^^H 

^^^H               festum  b.  Thomae.  mart.   135. 

fotia  paptri.          \    ...                                                     ^H 
>     pergameui.  i                                                        ^^H 

^^H              festum  b.  Tiburcii  et  Valeriaui.  273.  293. 

^^^H              festum  undecim  milltum  virgiuum.    128. 

fora  couproviDdalia.  169.  179    435.                       ^^H 

^^^B              festum  b.  Valeutini.  6.  3.^3.  497. 

fores  catbedr.  ecd.  zagrab.  93.316.363.                ^^M 

^^^1               festum  b.  Veuceslai,  mart.  511. 

fores  ecd.  strigouieasi<>.  95.                                       ^^H 

^^H              festum  b.  Viti  et  Modesti.  394.  523. 

Forgach  Petru^  de  Ghymef.  24*                               ^^1 

^^^ft              festtim  b.  Vrbani,  papae,  216.  359. 

fori^atio.  48.  59.^50.                                                ^H 

^^H             feudum    16.  38. 

rorma  publlca.  474.                                                   ^^H 

^^H             gcus.  415. 

formidabiiis  metus.  328.                                              ^^H 

^^^B              ades  oculata.  19 

fornax.  48.                                                                    ^^H 

^^H               6deitti$or.   136.  191. 

foitalitium  capituli.  370.  371.                                 ^^H 

^^^H              tideiossoria  cautio,  147.  246.  247. 

forum.  48.  49.   60.                                                          ^H 

^^H              ^Ure.  60. 

forum  aouuale.  29.  82.  83.  138.  140.  149.                ^H 

160.  161.  305.  326,  aSA.  -SAA.  "^iss*-               ^H 

^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ 

—   G,                                                              ^H 

^^^H              generalis  coD^re^atio  tDagistrattts.  1^29. 

Georgius  OrsyCh.  492.                                               ^^H 

^^^H              freneraiio  (|Uiu-ta*  88. 

Georgius  Pers.   142.                                                     ^^H 

^^^H                gens  perversa.  S«H 

Georgius  Prandicb.  225.  226.                                  ^^H 

^^^H              gcDtcs  comitum  Cileae.  296. 

Georgius  Snsicza   315.                                             ^^H 

^^^P               geotc«  exercituales.  348, 

Georgius  Syprasnycb   273                                         ^^H 

^^^1               gentes  rcgiae.  09. 

Georgius  Ve2netbic^.  491.                                        ^^H 

^^^1               Georgius,    archiepisc.    strigooieitsis.   87. 

Georgius  Wytbkowylh.  481.                                      ^^1 

^^M 

Georgius  Zubalo.  348.                                                   ^^1 

^^^H                Georgius  Lapes,    traDsilvan.    episc.    115. 

Georgius  de  Btgzad  (Byk£aad>     76.  91.               ^H 

^^^H                Georgius,  oitrienKis  cpisc.  115. 

97.  130.    131.  209.                                             ^H 

^^^H               Gcorgius,  episc.  rosonensis.  492. 

Georgius  dc  Brezouicza.     lia  137.  188.                ^H 

^^^H              Georgias.  abbas  de  Topokka    406. 

Georgius  de  Buccaro    44.  45,                                  ^^^H 

^^^H               Gcorgius,  praepositui.  518. 

Georgius  de  DedyCb.  486.                                         ^H 

^^^H               Georgius,   canoo.    ^agrab     44    71.    107. 

Georgius  de  Fodrowcs.  398.                                       ^^M 

^^m                 112    157.  165. 

Georgius  de  (lorbona,  can,  zagrab.  H6u.                ^^H 

^^^H               Georgian    dc    Maro^cba,    canon.    54.  82. 

Georgius  de  Grcben.  118.                                         ^^H 

^^m 

Georgius  de  Kanysa.  518.                                          ^^H 

^^^H                Gcorgiui  Medzthregnew,  can.  eagrab.^tiO. 

Georgius  de  Klokoch.  233.                                      ^H 

^^^H              Gcorgiu*^  de  M it etiscz.  canon  fagrab,  360, 

Georgius  de  Modrusio.  39.                                       ^^H 

^^^H              Georgius  de  Roycbn,  canon,  sagrab.  185, 

Georgins  de  Myletbincz.  498.                                 ^^1 

^^^H              Georgius,  arcbidi'ac.  de  Bcxio.  305.  361. 

Georgius  de  Obres.  228.  240,  242«                       ^H 

^^B 

Georgius  de  Pobresya    154.                                       ^^H 

^^^H               GeorgiUjj.sutrragHDeus,  canon  zagrab  300. 

Georgius  de  Rozgon,  poson.  comes.  11 5.               ^^H 

^^^H              Georgius.  castor  can.  104. 

Georgius  de  Schitaryo.  484.  502.                            ^^M 

^^^^^^^       Georgiusi  praebend    cbasmensis.  74.  60 

Georgius  de  Sytbomerla.  189.   14  L  153.               ^^1 

^^^^B          102.    103.    158.   163.    164.  166,   168. 

Georgius  de  yico  sutorum-  80.                                 ^^H 

^^^^P 

Georgius  de  Ztbenickniak,  canon,  zagrab,                ^^H 

^              Georgiii«,  pleb    s.  Emerici.  40H, 

^H 

^^^H               Georgius*  pleb    b    Margarethnc    562, 

Georgius.  til.  Dionisii  bani.  69,                             ^^1 

^^^H              Georgius.  picb.  cccl    s.  Martini.  304. 

Georgius,  bl.  Fabiani.  190.  191.                            ^H 

^^^H              Georgiu;:,  pkban.  de  Royche.  ^18« 

Georgius.  (il.  Farkasi. 212.  216.217.231.               ^H 

^^^H               Geotgiu^  allaiista  in  civiU  Greccns.488. 

Georgius,    fiL    Francisci,   jurat.    75.   79.                ^^H 

^^^^H                GeorgiuSi  rector  arac  h.   Nicolai    475. 

80,  84.  157.  158,  161.  162,  163.  166.               ^H 

^^^H                Georgius,  presbiler  ct  predicator.  185. 

167,  168                                                              ^H 

^^^^1               Georgius,   comes   nagrab,  comit.  42.  "13. 

Georgius,  til  Georgii.  439,                                    ^H 

^^^H               Georgins  Glaynnr,  com.  zagrab.   WJ. 

Georgius,  61  Ladislai.   101,  173,                          ^H 

^^H              Georgiuy,  medicus.  2R5.  85 1. 

Georgius,  bl  Mauri.  233.                                        ^^H 

^^^H               Georgius,  iudex  capit.  )£ag]ttb    27.  28. 

iteorgius,  fil.  Pauli    211.                                           ^H 

^^^H               Georgius,    til.  Nicolai,  notar.  public.  £>6. 

Georgius,  tU.  Stepbani.  208.                                     ^^H 

^^^H              Georgin^f  scriptor  librorum.  20. 

(Tcorgius,  bl.  Yiti,  judex.  476.                                  ^^H 

^^H              Georgiu?:.  70.  158. 

Georgii  s.  castrum.  216.                                            ^^M 

^^^H               Georgius,  judex  Grec    70. 

Trepew  de  Jobannes.  284.                                         ^^H 

^^^M              Georgius,  juratus  civ.   1.  19.  20.  51.  192. 

Gepew,    possessio    57.   137.    138.    172.               ^H 

^^B                  194.  221L  2%2,  358.  467. 

^H 

^^^H                GeorgiUb  auiiJnber,   132. 

Gerardus,  lector.  22.  29.  dO.                                   ^H 

^^^H              Georgins,  carnifex.  190. 

Gerardus,  canon,  zagrab.  360.                                      ^^^| 

^^^H             Georgius.  fr^nipar.  56$. 

Gerardus  de  Pathak,  canon   /.agrah,  3tiO.                 ^^H 

^^^H               Georgius  pcllifex.  296. 

Gereb  Matbia«,  banus.  424.                                      ^^H 

^^H             Georgius  sartor.  39.  74.  75.  79.  90.  9:^. 

Gereben,  castrum«  252.                                                  ^^H 

^^H                93.    103,    157.    161.    163    166.   175. 

Gerdew   France.  450.                                                  ^^H 

^^B                177.  178.  179.  180.  190. 

Geremlye,  possessio.  71.                                            ^^H 

^^H              Georgins  client,   192.  193. 

Gertnidis,  domtna.   161.   1 65.                                     ^^H 

^^^H              Georgius  Banycb.  368. 

Gessajccotiwan,  possessio,  120.                                   ^^H 

^^^H               Georgius  Bnnkouycb.   154. 

trbyme.^,  pof^jfcssio.  24.                                              ^^^| 

^^^^B               GeurgiuH  H:«^a.  187. 

Ttiubecb   Valentinus.   159.                                             ^^H 

^^^H               Georgian  Brig;i.  .115. 

rtiwau.  civis,  80.  158.  219.                                   ^H 

^^H               Georgius  NereuJych.  405.  40^;.  407. 

gladii^  no.  142.  416.                                             ^H 

^^^^H               Georgius  Kerccltcny.  520. 

gLidii  eva^inati.  305.  316.                                           ^^H 

^^H              Georgius  Maretvcb.  212.  217. 

Glaunicza.  jxissessio.  196.  211.  484.  502.                ^^M 

^^M             Georgius  Mykoiychicb.  405.  40d.  407. 

Glayoar  Georgiuji,  coxsub^  ijM|gE^,.NS$^.                  ^^H 

^ 

552 

■ 

Index, 

^^^^^^^^^^^^^^^ 

Glogoczenses  praepositi: 

Grecenses  judices:                              ^^H 

Chri^ 

tophoms.  3, 

Myciiuus.   K                                            ^^1 

Stcpli 

anus 

471.  473. 

Chun,  fil.  Jobannis    I.                            ^^1 

Gobccz 

Valeatiou*..  39.  HO.  81.  158. 

Joannes,  111.  Jacobi  Bolye.  3.  52,         ^^ 

Golyas 

Anthonius.  191. 

Joannes,  fil.  Stephan!  de  Bocow,  S.          fl 

Gompneci,  castnun,  72. 

Michael,  til  Sebastian!.  4.  39.           ^^k 

Gomyla,  terra   188. 

Joannes,  fil,  Panli,  6.                             ^^H 

Gorm  possessio.  9fi. 

Petnis  Saphar.  9.  10.  12.  16.              ^^B 

Gordjna  de  Pobrcsyn.  )54. 

Michael,  hi.  Simeonis.  19.  20.29.47.       1 

Goricha 

,  possessio,  110.   142.    188. 

Joannes  Prawcz    23.                                       A 

Grabrouuik, 

locus.  268. 

Chon  de  FlorendflL.  39.                                ■ 

Grachau,     \ 
Gradchaii,    / 

villa.  187.  138.    140.    141, 

Joannes  Bohemos.  39.                          ^^J 

146.    147,  216. 

Joannes  Zyget.  39.                                 ^^H 

Gracfayna,  possessio.  515*. 

Joannes  Hunganis.  39.                          ^^H 

Graczyr 

»  Tobaimcs.  193. 

Vrbanus  Krapchewych.  39.                    ^^^k 

gradariiim,  518. 

Andreas,  iU.  Nicolai.  43.                        ^^B 

gradarium  ma^um  pomubtnm.  517. 

Andreas,  fil.  Petri.  47.  51.                   ^H 

Grades 

I,  castellam    254. 

Michael.  52.  67.                                   ^H 

grados 

penes 

turrira.  850. 

Scbastianus    52. 

Grangja,  castellum.  406. 

Antonius.  fil.  Appardi.  56. 

grangiae.  248. 

Antoning    dc    Florentia.    57,   74.    75. 

gravamen  consretum.  438. 

79.   83.  84.   90.  91.  92.  93.   103. 

gravamen  trinm  marcnrum,  40*1. 

157.  161.  162.  163,  165.  166.  167. 

Greben 

.   castmrn.    118.  315,  vide:   Ge- 

168. 

reben. 

Brictius,  111  Benedicti.  62.  68.  70.79. 

Grcch 

castrum. 

83.   84.    127.    157.    161.   162    163. 

Grecz 

uivitas,  oppidum. 

165.  166.  167.  \m.  174 

Grecense 
Grccensis 

communitas  terrilorium. 

Andreas.  68. 

cives,  roons,  magislratus. 

Petms.  70.                                            ^_ 

1.  3. 

4.  5 

6.  7.  8.  9.  10.  11.12.13. 

Georgius.  70.                                           ^^^| 

14. 

16.   17.   19.   20.  21.  23.  24.  25. 

Petms    111  PauU.  61,                            ^ 

^H  ; 

27. 

28    29.  81.   84.  39.  41.  42.  43. 

Nicolaus.  75.  84. 

■  1 

47. 

51,   63.   54.  55.   57.  62.  63,  67. 

Petrus  Hungarus.  75.  79.  83.  84.  90, 

m 

68 

69.  71.   72.   78.   75.  76.  79.  83. 

91.    92.   93.  103.   107.    121,    157. 

in  i\ 

85.  90.  n.    10:^  103,  105.  \m.  107. 

165.  166.  167.  168.  190. 

108. 

109. 

110.    in.    112.    113.  114. 

Stephanas,  fil    Micbaelis.   79.  83.  84. 

iia 

117. 

119     120.   122.    123.  124. 

103.  157.   161.  162.  163.  166.  166. 

127. 

130. 

132.    135.   137.   144.  145. 

167,  168. 

• 

14«, 

153. 

157.  161.   162.    163.    164. 

Michael,   fil.  Scbastianl    79.   8a    84, 

lOG. 

167. 

169.  174.   175.   176.   178. 

103   157.  161.  162.  163.  166.  166, 

179 

180. 

181.  183-   184.    187.   190. 

167.  168. 

m 

19K 

192. 

194.  195.   199.   202.   203. 

Georgius,    sarlor.    79.    83.    103.    167, 

204. 

20»). 

207.  208.   209.   211.   213. 

161.  162.  163    165.   166.  167.  168. 

^Hji.v 

215, 

220. 

224.  228.   229.   230.   231. 

Joannes  Peronis,  90.  91.  92.  93.  106, 

232. 

239. 

241.  246,   247.  249.  251. 

190. 

252. 

253. 

254.  255,   266.   257,  259. 

Stephanus    90,  91.  92.  93. 

261. 

262. 

266.  268.   272.  273.  275. 

Gregorius  Hodostych.  103. 

278. 

279. 

281.  285.  289.   295.   297. 

Briccius  Hodostych.  103. 

298. 

305. 

307.  308.  309.  319,  320. 

Nicolaus  lllenky.    l03.   167,   190. 

325. 

327. 

329.  335,   336.   338.   339. 

Pelras,  143.  145.  147.                         1 

341. 

344. 

345.  347.   349.  350.   354. 

Jacobus.  150.  155.                              ^M 

358. 

36  L 

362.  364,   365.   366.  367. 

Chyn    158.                                              ^H 

868. 

369. 

376.  377.   383.  S84.   391. 

Marioos,  §1.  Klario.  164.  189.           ^H 

392, 

393. 

400.  402.   405.  407.  418. 

Nicolaus,  fil  Petri.  189.                      ^H 

419. 

420. 

421.  423.   425.  428.  429. 

Maninus.  fil  Thomac.  189.  190,         ^^ 

437. 

439. 

441.  447.    453.  455.  459. 

Nicolaus,  aurifaber,   190.                              ■ 

467. 

472. 

473.  475.   476.  478.   479. 

Blasins    190.  239.                                       1 

480. 

481. 

483.  487.   489.   490    494. 

Bencdictus.  fil.  Michaelis,   192.   194.          I 

605. 

507. 

509    512.   513.   514    515. 

Conradu..  Rawsar.  203, 232. 265.  302       1 

627. 

303,                                                           I 

Indix.  —   G 


553 


Jacobus  Eberspeck.  2*25,  230. 

Andreas,  2'29. 

Nicolaiisp  fiL  Demetrii,  22I>.  233.267. 

ValcBtmus.  233. 

Michael.  233. 

Antoaius,  til.  Thomae.  256.267,298 

30I>, 
Valcnlinus  Sarouych.  258*  268. 
Joannes  til.  Petri.  272.  273. 
ValcQtych.  281. 
Anionius    285,  296. 
Nkolaus.  289.  290.  291. 
Valenlinas.  295. 
Laurenlius.  29*i 
Pelms.  298. 

Hla^ius  Zthoymylych*  321. 
Valentinus,  fil.  Micbaclis.  850. 
Blaslus,  HI.  Gcorgii.  358,   377. 
JoanD€s  Soldinarich,  391. 
Myklinus.  437, 
DomiDicus  Pcrowych.  474. 
(Teorgius,   lil.   Viti.  476. 
Mathias,  sartjr.  47 U. 
Blaslus.  moHtor.  476. 
Jacobus,  HL   Vlrici,  479.  491. 

Gj  cccnses  jurali,  consiliarii: 

Fiero,  \ 

Ijenedictns.    I 

G  corgi  us.       I 

Demetims,     '      ^ 

Andreas. 

It  corgi  us. 

Stephanus. 

Gregorius. 

Stephanus. 

Georgius. 

Blasius. 

Georgius, 

Gasper. 

Frycbe. 

Sigismundus, 

Lodouicus. 


67, 


19.  20. 


rius,     i 
lUS.       J 


23. 


G  as  par. 

Lodovicns. 

Demetrius, 

Ladislau 

StepbaDtis.  29, 

Caspar. 

MartiDUS. 

Antonius. 

Bcncdictms, 

Martimis. 

DominicuK.    \ 

Laurcodus.    1 

Georgius,        / 

Frlche,  fil,  Juri. 

Jacobus,  fil,  Ji 


51. 


.     \  53. 

IS,  I 


rintis,    I 
L^ios.      >  70. 
bianus   | 


MutimuR.      \ 

Demetrius.    \ 

Pe  Litis  Hungarus.  63, 

Marin  us, 

Bla^^ii 

Fabiauus 

Bcnediclus  Dombrcnsis, 

Georgius,  sartor, 

Jajta    fil    Bulctycb. 

Mi  duel,  fd.  Scbastiani. 

Marti  El  a.s  parvus. 

Joaoues  Peronis. 

Fabian  us,  lilteratus,         | 

Fr^^cbe.  1 

Blasius,  fil.  Wythczicb.  f 


74.  75. 


79.  83.  84, 


90.  91. 


92.  93. 


1 103. 157. 1*51. 

!l*;2.163,165. 

66.167.168. 


158. 


Georgius,  lil.  Franc isci 

Thomas,  til,  Cholny.  j 

Georgius,  sartor,  I 

Bcnediclus,  sartor.        1^ 

Fabianu5,  litteratus.     J 

Bencdictus,  sartor. 

Fabiauus,  litteratus. 

Thomas,  fil.  Chun. 

Georgius,  sartor. 

Leonardus  italicun. 

Fabianus,  litteratus. 

Frycbe. 

Blasius,  111.  Wythczich. 

Ajitonius.   I    .^^ 

Fryche.       J   ^^^ 

Valcntiuus,  til.  J  wit.      I    .qt 

Marin  us,  fil.  Klarycb.  \         ' 

Blasins.  143.  145.  117.  155. 

Martiuus,  sartor.  \ 

Georgius  dc  vico  sutornm, 

Audreas,  til.  Petri 

Panlus  Thatar.  J 

Georgius,  til,  FmnciscL    161.162.103, 

165.  166    167.  168. 
Nicolaup,  litteratus, 
Gregwrycb. 

<Treg£»rius  Wrechary*cb. 
Matbias  Farkas. 

Georgius,  camifex  \  190, 

Georgius,  sartor. 
Emericus,  sutor. 
Emericus  Sega, 
Valcutbych.  iil,  Michaells. 
Antonius  Golyas,  191, 
Yrhauus. 
Emericus. 
Paul  us. 
Sebastianus. 
Pctrus. 
Demetrius* 
Micbael. 
Georgius, 
Mathias,  til.  Andreae,  199. 


192.  191. 


554 


Index,  —   G. 


229. 


232. 


Thomas. 

Stephanas 

Georgius. 

I^aulus. 

(reorgius 

Petrus. 

Stephanns. 

Ladislaus. 

G  corgius. 

Dyonisius. 

Clemens. 

Nicolaus. 

Georgius. 

Petrus. 

Blasius. 

Benedictus, 

Clemens. 

Demetrius. 

Stephanus. 

Petrus. 

I^urentius 

Blasius. 

Lucas. 

Mathias. 

Nicolaus,  ill.  Damiani.   \ 

Petrus  Malecz.  \ 

Stc])hanus.     | 

Blasius.  I 


256.  257. 


259. 


..) 


/ 


Clemens. 

Laureotius 

Andreas. 

Blasius. 

Paulus. 

Achatius. 

Clemens, 

Thomas. 

Antonius 

Jacobus. 

Nicolaus,  sartor. 

Demetrius. 

Autoniu: 

Blasius, 

Blasius. 

Michael. 

Tliumas 

Clemens. 

Paulus. 

Marcus. 

(loorgius. 

Blasius.  302. 

Dominicus. 

Michael. 

Antonius. 

Gregorius. 

Joannes. 

Stephanus. 

Marcus. 

Valentinus. 


262. 


273. 

I  278. 
289.  290.  291. 

298. 
303. 
350. 


358. 


476. 


479.  481. 


Lucas. 

Antonius. 

Stephanus. 
'    Andreas. 

Martinas 

Stephanas. 

Georgius. 

Georgius. 

Mauritius.  \  A%n 

Joannes  Leber.  /    .^ 

Joannes. 

Gallus. 

Michael. 

Georgius. 

Lucas. 

Georgius. 

Stansa. 

Valentinus. 

Andreas.  477. 

Valentinus 

Fabianus. 

Michael. 

Antonius. 

Valentinus. 

Bolfan 

Elias. 

Benedictus. 
Grecenses  capetanei: 

Seboldus.  208.  254.  255. 

Christophorus  Hochburger.    365.  367. 

Michael  Oroz.  480. 

Gregorius  Benkowich    480. 
Grecenses  notarii: 

Nicolaus  Prawdich,  7. 

Mathaeus.  210.  212.  215. 

Emericus   489.  511. 
Grecenses  ecclesiae: 

s.  Marci  j 

s.  Margarethae.  >  parochiales 

s.  Martini.  J 

s.  Catharinae.      | 

s.  Georgii.  >  capellae. 

s.  spiritus.  | 

vide:  ecclesiae. 
Grecenses  parochi  (plebani,  rer- 
tores)  s.  Marci: 

Blasius.  42. 

Antonius.  64.  65.  66.  70. 

Paulus.  64.  65.  ^^, 

Johannes.  64.  65.  66.  70. 

Nicolaus.  220.  241. 

Mathaeus.  362.  364.  419. 

Martinus.  511. 
Gresensis  civit.  census  annuus.  12. 
Grecensis  civit.  conservatio.  13. 
Grecensis  civit.  custodia.  13. 
Grecensis  civitatis  desolatio.  514. 
(Jrecensis  civit    excommunicatio.  80. 
(irecensis  civitatis  expngnatio.  29. 
Grecensis  civitatis  iuriddictio.  11. 


^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^■^ 

—  M                 ^^^^^          5S5                ^H 

^^^^1            Greceasis  civit  ^ubematio.   11, 

(iwadicb  Gregorius.  244.                                            ^^^| 

^^^^1            Grecea&ls  civit,  liber tate^.  11. 

Gwudych  Petrus.  244.                                                  ^^H 

^^^^1            GreceDflii  civitatis  insulae.  <>8. 

Gwndich  Yalentiuui*  244.                                         ^^H 

^^^^B            Greceusis  mugistratus.  17. 

Gwrko,  dvis.  503.                                                      ^^M 

^^^H             Grecen&is  civiUtis  portac    HI,  68* 

Gyvvlay  Gas  par,  520.                                                   ^^^H 

^^^H             Gregorius,  archidiitc.  Je  Bexyn.  22A^Z, 

Gvulay  JohaDues.  vicebauus.  504.  50<$.                    ^^^H 

^^^^M           iiregonus,  custom,  22.  110, 

<;)-wrak  Mo2loHicb.  1.^8,                                             ^^H 

^^^B             C;regonus,  ototor  ord    PraediciLt    880. 

Gywrak  vilUcus   80.  22.   160.                                   ^^M 

^^^H            Gregonas,  praebend.  409,  4^6. 

Gywrgycb,  nom.  propr.  154.                                     ^^^| 

^^^^1            Grcgonus  de  Iwanichp  praebeod,  15. 

Gvwrko*  frenipar.  368.                                                 ^^H 

^^^^1             Gregorius  de  Magyarlak^  praebend.  409. 

Gywrko»  jobagio.  488.  484.  486.                           ^^M 

^^m              4^3.  508. 

^^^H 

^^^^1             Gregorina  de  Sabnycza,  praebend*  409. 

^H 

^^^H             Gregorius,  altarista  in  civit.  Grec.   476. 

^^^^1            Gregoriusi  index  provinc.  capit.   56«  56. 

Hans,  freuipar.  368.  378.                                             ^^M 

^^^^1             Gregorius,  spanus  de  Kralewcr*  4B6. 

Hausetbyii  Vrbanus.  68.   198.                                      ^^M 

^^H            GregoHusr  jaratus  civ.  1.  298.  350*  863. 

HauDSteyn  Sigismuud.    134.                                          ^^^| 

^^^H             Gregorius,  lilteratui.  ^18. 

Hausycb,  CI  vis.  377.                                                   ^^^H 

^^^H             Gregorius,  iiepo.<»  Nicolai  Zudich.  208. 

Hausycz,  institor.  296.                                                 ^^^| 

^^^^H              Gregorius  BeDkowich,  480. 

Hederwara  de  Nioolnus.  447.,                                       ^^^| 

^^^H             Gregorius  Bogathychich.  110. 

Hederwara,   ca strum.  461.                                              ^^^| 

^^H             i;regorius  Bradach.  405,  406,  407. 

Heleaa,  reltcta  Nicolai  Zudicb.  208.                           ^H 

^^^H             Gregorius  Cbarman.  Ill, 

Hennvngb  de  Zwimedwar.  S04. 205,  208,                   ^H 

^^^1             Gregorius  i^wndych.  '244. 

210.    211.  213.   214.   215.  217.  228.                 ^H 

^^H            Gregorius  Hudostyb.  B9.  80.  103.  158. 

231.  239.  241.  253.                                              ^H 

^^^H            Gregorius  Pawsyuzetb.  368. 

HeuuiDgb  Dorothea.  2§6.                                          ^^^M 

^^^1             Gregorius  Perko.  486. 

HeuDvugh  Andreas     1    .gr,                                          ^^^| 
Hennvngb  Caspar.       (  ^^^'                                        ^^1 

^^^H             Gregorius  Pethrata    404.  449. 

^^^^H             Gregorius  Shrdiun.  508.  509. 

liennyngh  Johaimes.  433.  434. 435.  436.                   ^H 

^^^H             Ciregorius  Valentiui.  80.  158. 

442.  447.  448.  469.  486.  492.                             ^H 

^^^^H             Gregorius  Wrecbarych.    190. 

Hcaricns,  episc.  qninqueeccl.  51.  74.  1 15,                   ^^^| 

^^^^H            Gregorius  de  Adamouch.  138. 

Henricus,  tiL  woyvodac  de  Thamasi.  128.                  ^^H 

^^^1             Gregorius  de  Beryzloucs.   137.  138.  139. 

^H 

^^H             Gregorius  de  BerztbecE.  285.  350. 

Henricus  de  Plomberg    73.  74.                                   ^^H 

^^^^H             itregorius  de  Bethowya.  30. 

Henricus  Almanuis  medidnae  doctor.  482.                   ^^^H 

^^^^1            Gregorius  de  Fodorowcz.  315. 

Henricu:^  Entzesdorf.  333,                                             ^^^H 

^^^H             Gregorius  de  Gepew.  137,   188.  172. 

Herendych  <>corgiu<^.  405.  406.  407.                          ^^M 

^^^^1            Gregorius  de  Ladomercz,  32 1. 

Hercmitae  ord.  s,  PauU.  429.                                   ^^H 

^^^^H            Gregorius  de  Sxeolhgywrgywara.  419. 

Hermauuus  de  Chawa.  301.  315.                                  ^^1 

^^H            Gregorius  de  Yeroouch,    H7.   148.  151. 

Hennannus,  comes    Ciliae  etc.  47    vide:                    ^^H 

^^H                153.  368. 

Ciliae  comites.                                                      ^^H 

^^^H            Gregorius  de  Ztbwbicza.  428.  429* 

Herricouicz,  nom.  prop.  148.                                      ^^H 

^^^^V            (rregoritts,  filius  Johaums.  67. 

Herwat  Stcphanus.  dv.  19.                                            ^^H 

^^^^1            Gregorius,  61.  Paali.  67. 

Herzowa,  castellom.  405.                                             ^^H 

^^^^B             Gregorius,  familiariB.  SflL 

Heymocn,  possesiio.  519.                                             ^^^| 

^^^^1             (;regwrych    190. 

bidriae    416.                                                               ^^1 

^^^^B             grex  ciritatis  Grecqisis.  75. 

Hocbburger  Christophorus.  365.  367.                      ^^M 

^^H 

Hodostych  Briccius.  10.1                                                ^^H 

^^^H            gren  boom.  495. 

Hodostych  iiregorius,  103.                                          ^^^| 

^^^^1            grife  (marca  denariorum).  280. 

Komagia.  151.  155.  388.                                           ^H 

^^^^1             Grobuyk,  castrum.  406. 

homicidia    84.                                                                 ^^H 

^^^H             guard ikntia  fratrum  s.  FranciscL  229.  233. 

homo  regius.    158,    162.    163.  16S.  166.                   ^H 

^^^^1             guberuatui   ephc.   ^agrab.   lU, 

167.   168.   172.   173.   178.   214.  284                  ^H 

^^^H            (;udQwcz,  castellum,  315.  462, 

853.  357.  502.  503.                                              ^H 

^^H            guerm    243.  389. 

homo  palatinalis.  4S4.                                                ^^H 

^^^1             Gurgvk  Delo^an.   1S8. 

homines  armati.  110.                                                  ^^H 

^^^^1             Gurimlye,  terra    76. 

homines  cipitulareau  33.                                             ^^^| 

^^^H            GwlechiDc^.  pOMscstio.  322. 

faomines  domestici.  49.                                                   ^^H 

^^^H            Gvodich  Fabiauus.  244. 

homines  e:ilratiei.    \    49.    56.    KJO.   32.Zj^^^^^^M 

^^H           Gwaidydi  GaUos.  ^4. 

556                                         Index. 

^^^^^^^^^^1 

homines  (rrntlientea,  29. 

Hnngariae  etc.  reges  et  regione:      ■ 

^                                    homines  nodvi,  414. 

Bela.   9.    113.  206.                                             ■ 

homines  servientes,  82. 

Karolns.  9.  113.                                     _^J 

hominom  abdoctio  pef  Turcas,  325. 

LndovicQs.  443.                                    ^^^| 

baminuni  captura,  147, 

Maria    438.                                                   ^^1 

homiDum  interfectiones.    I     IM,  55,  S2n, 
>          vulnerationesi-   1           ?J7fi, 

Sigi.mundus.  3.  7    9.  11.  12.  13.   14. 

23.  26.  27.  41.  42.  46.  47.  50.  53. 

hominam  interfcctorum  sepuUura.  55, 

56.  69.  71.  72.  74.  77.  78.  79.  86. 

homiDum  pro  tlebitis  arrc^tatio.  327.         1 

87.  90    96.  99.  103.  106.  107.  108. 

borae  canon icac.  324. 

IIL  113.  116.  117    119.  123.  124. 

bora  sexta  noclis.   150. 

125    127,  128.  129.  144.  158.  1*56. 

•                        bora  terciarnm.  40. 

174.  202.  278.  437.  438.  440.  441. 

bora  ve^perarum.  82,  160.  218. 

442.  447,  455.  525. 

bora  Yesp«rt]Qa    18. 

rtarbara.  13.  14.  16.  526. 

bortiw.  19,  111.  351.  480 

Albertns.    142.    144.   143.    153.    157. 

bortns  picbani  eccl.  s  Emerici.  ?*3. 

165.  170.  171,  172    174.  181.  182. 

bortus  praebcndalis.  321.  497. 

455. 

horlu?5  fratrum  s.  Fmncisd.  38G, 

Wladislaus,   183.  181,  194, 

hortus  ad   fluv,  Cyrkvcnik.   185. 

Ladislans  Posthumns.  228.   219.  251. 

hortus  subtiiJi  murum  civit.   1. 

^52.  253.  254.  255.  263.  269. 

hortos  conculcatns  et  eilossus.  93. 

Matbias.   263.    264.    267     M^,  2<;9 

horti  oecQ patio.  93. 

272   275,  282.  283,  286.  287.  2m, 

hortulus.  282. 

290.  292.  294.  296.  ^2!^,  300   301, 

hortulus  circa  turrim  in  civil.  430, 

302.  303.  301.  306.  307.  308.  313. 

Horwalb  Damianus,  banus. 334. 35».  360. 

319.  320.  324.  32.i.  326.  331.  333, 

Hornaih  Johannes,  462.  463.  464.  4<15. 

338.  339.  341,  343.  344.  345.  347. 

4*5*;.  MM\, 

352.  3.^3.  357.  362.  365.  366.  3<;7. 

Horwnth  Nicolaus,  475, 

369.  370.  381,  382.  392.  393.  399. 

Horzowa,  posscssio.  249. 

40O.  402.  414.  420.  421.  423.  425. 

bospcs  domos.  49. 

428.  433.  448.  467. 

liospites  novae  plaleac  ca]jituli.  387. 

Ladislaas  (Bohemus).  478.   488.  490, 

bospitium.  A%  73,  V23.  316. 

492.  499.  500.  5o2.  ii03.  509.  510, 

r                                       hospitalc.  44. 

512   518.  514.  515.  517.  521.  523. 

hoapitftle  s.  Anthonii  in  vicoLatinonira. 

huogor,  (gradarium).  517, 

73,  518. 

Hwnnyad  Johannes,  gnbemator.  228. 

hospitale  b,  Elisabeth  in  area  capjt.  67. 

Hwtyna,  pa  roc  hi  a.  238, 

73.  234.  235.  236.  237,  301  409,  518. 

Hyersperger.  40.                                           ^^J 

hospitale  b.   Mariae    ia    civit.   Greceas. 

Hynko^  nitriensis  epi.sc.  lU                     ^^H 

241.  475.  491. 

^H 

hospitale  .^.  Petri  in  suhnrbio  zagrab.  78. 

■ 

boBpitalc  ss.  Cosmae  et  Daraiani,  Chasmac. 

73.  519. 

Ifk,  nom    propr,  123.  130,  131,              ^H 

hospitale  eccl.  b.  Stephani  de  Alba,  100. 

Iglaoia,  civitas.   124,  125.                          ^^H 

1                                        bospitalis  facnltas.  'J34, 

ignes  accensi.  828^                                        ^^H 

J                                        bospitalis  rcparatio.  234.  837. 

illegittimi  impelitores.  4L  252.  261,        ^H 

1                                        bostes  tidei  (Turcae).  335. 

lllenky  Nicolans.  103.  190.                       ^H 

" 

1                                      Hrascbya,  posses.  3.  6.  42.  46.  53.  107. 

imago  s.   Christophort    517                          ^^H 

■                                      337,   341.   433.  434.  437.  438.  439. 

Immunditiac.  49    50,                                   ^^1 

442.    446.   447    448.   4H9. 

ImpigDoratio,  88.  96.  323,                       ^^1 

HraithowTcba.  castmm,   130.  621. 

impopulatio  praedii    196.                            ^^^H 

Hrelyn,  caitrnm.  406* 

importatio  mercium    313.                            ^^H 

Hudo^tych  Beuedictns    39. 

Imprycs  L.adisiaus.  299,                             ^^H 

Hwdoslhych  Briccius.  39.   158. 

impugnationes  pe^simae.  339.                  ^^H 

Hudostyi  Gregorius.  39.  80.   158. 

incaplivatio  civis.   132.                               ^^H 

Hudosthych  Ivanus.  39. 

incarceratto    39.                                                 ^^H 

' 

Huclostych  Paulus.  39. 

incarccratio  presbiterunim.  427.                  ^^H 

H  whinger  Stcphann^  comes  zagrab.  131. 

inccndia.  5.  29.  370.                                     ^H 

Hnmstky  Johannes,    vo\Troda,    405,    406. 

indignatio  regia    8.  306.                              ^^H 

407. 

infamia.  467.  472,  487,                            ^H 
infideles  fidei  chh&tiaoae«  94 1                     ^^^| 

1 

/ 

1 

li 

m 

I 

^^^^^                                     /mlex. 

-^^A                                              SSf 

n 

infiriDi.  234. 

Iwan.  faber,  158. 

^^^H 

iagcBJa    (mactiitiiie    beUicae)    tie    cflslris 

fwan,  6L  Nicolai.  211. 

^^H 

^^^^H 

ecc!    65^0. 

'^^"^1  dc  Bre.ouic.a  ^18. 137.138.211. 
Iwck  i  ^^^  Bre^omcja  1323,337,338. 

^^^^ 

^^^H 

iogratitudincf.  59. 

^^H 

^^^^H 

mhibltio   7.  42.  43,  53.  92,  130.  VM 

Iwanchecb,  dv.  20. 

^^^^ 

^H 

inhibitio  tributi,  213. 

inimicl  cmtatis  Greccns.  352, 

'"''r''rpS.)»^-^o'5'''*-'»-'9'-«"'- 

H 

^^^H 

ioiquitatis  tilii.  33. 

Iwanychj  coiuitatus,  487. 

^^H 

^^^B 

LQJariae.  55.  62. 

Iwankowych  Paulus,  80,  158, 

^^1 

^^^^1 

injuriae  dvitati    ilbtac.    104.    105,    108. 

Iwanowych  dc  Brciowicza.  463. 

^^^M 

^^^^1 

109.  no.  lU.  121- 

Iwanus,  dvis.  4S6. 

^^^m 

^^^H 

iniuria  ord.  Praedicat,  illata.  379,  3B0. 

Iwanus  Drempicb,  jobagio,  464. 

^^H 

^^^H 

iDDOcentius  VIII.   papa.  43U  474. 

Iwanus  Hudostyb.  39, 

^^H 

^^^H 

innundatio  fluv.  Z.^iwae.  325. 

Iwanos  de  Thopolowcjt.  486. 

^^H 

^^^^B 

inopia  civit.  Greccns,  367. 

lwk»  nom    propr.  127. 

^^^M 

^^^1 

inpnlsus  hostilis,  35, 

Jacobos*  wayvoda  tonsil vanus.  11. 

^^H 

^^^^H 

inquilini    430. 

JacobnSf  Mrmieni^i^  episc,    115. 

^^^1 

^^^1 

ioquiiiui  plaleae  capit.  389, 

Jacobus,  dot- tor.  can,  xagrab,  360. 

^^1 

^^^^H 

tnquisitio    57,  71.  107.  112.  299. 

Jacobus,  aichidiacon.  goiicensis,  32 1,498. 

^^^M 

^^^^B 

msidiac    57.  81.  159,  176. 

Jacobus  de  Tyvcr,  Df  Juris  canonid.  224, 

^^^M 

^^^H 

instftllatio  in  pracpoaitum.  516, 

Jacobus  de  Zerdahel,  canon.  82  104,  109. 

^^H 

^^^H 

iustitor.  49.  50. 

Jacobus  Lonjjus,  canon    Gasmen,  40. 

^^1 

^^^^H 

institores: 

Jacobua^  prebendarins  cbasmcn.  84.  162 

^^H 

^^^H 

Fridericos,  70. 

167*  178. 

^^1 

^^^^H 

Clemens,  80.   158. 

Jacobus,  judex.  150.   155. 

^^^t 

^^^H 

Laoreiitius.  80,  158. 

Jacobus  Eberspeck,  judex.  225.  230, 

^^M 

^^^^1 

Joannes,   192, 

Jacobus,  111.  Vlrici,  judex.  479.  481. 

^^^M 

^^^H 

Ambrosius.  195, 

JacobuSi  ftl    Johannis,  jurat.  58.  524. 

^^H 

^^^H 

Jacobus.  202. 

Jacobus,  juratus    273, 

^^H 

^^^^H 

Beaedictus.  296, 

Jacobus,  castcllanus  Grcceos.  39. 

^^^1 

^^^H 

Philippus.  296, 

Jacobus,  ca.»tellann5  de  Mcdwc.  233, 

^^H 

^^^H 

Blasins,  296. 

Jacobus   Bolye.    8.   52,    106.    113.    128. 

^^H 

^^^^H 

HanaicE,  296. 

130.   131,   194. 

^^^1 

^^^H 

Pazar,  296. 

Jacobus  Bekctych.  503, 

^^H 

^^^^f 

Blasius.  476    477 

Jacobus  Orsycb.  492, 

^^^1 

^^^H 

Galium.  487. 

Jacobus  Popowych,  39, 

^^H 

^^^^H 

instnimenta  publica.   36.  2lB,  248.  419,   ; 

Jacobus  Soch*nam.  17 

^^^^ 

^^^H 

instrumentalis  exhibilio.  208. 

Jacobus  walpolh  de  Crapina.  149. 

^^H 

^^^^1 

insula  Cherni  olok.    16. 

Jucobus  de  Grebcn.  118 

^^^1 

^^^^v 

insulae  dvitatis  Grcceosis.  68. 

Jacobus  de  Ja*enowc*.   137, 

^^^^^^^^ 

^^^^^H* 

inaultus,  27.  28,  29.  ;}0,  346. 

Jacobus  de  Pkccntia.  247,                        ■ 

^^^^^1 

^^^^H 

intcrdiclom  cedes,   36.  37.  38.  39.  238, 

Jacobus  de  ThoiaycK.  189.                         ■ 

^^^^^^^1 

^^^H 

285. 

Jacobus,  sagilorfus.  bO.  158,                      | 

^^^^^^1 

^^^H 

interemptio,  30, 

Jacobui,  institor.  202, 

^^^^^^1 

^^^^1 

interfectio  hominum.  66.  334, 

Jacobus,  sutor.  296. 

^^^^^^1 

^^^H 

interfectio  presbiteri.  401. 

Jacobus  Csopoosa,  profugus    488. 

^^^^^1 

^^^^H 

inteaiata  dccessio.  373,  387. 

jiidrensis  sedes  vacans.  10.  115. 

^^^H 

^^^H 

introductio   in    possessionem.    254,    284. 

jagicbich  Micbael,  363. 

^^H 

^^^^H 

337.  338. 

Jagodych  Nicolaus.  259' 

^^^1 

^^^H 

iniromissio  in  dominium,  4.  46. 

Jakomellus.  80.  158. 

^^H 

^^^H 

ittvasio.  37. 

Jakwsewcx.  pos9«8sio.  418. 

^^H 

^^^H 

inventarium  arae.  498, 

J&lsich  Johannes,  canon.  482. 

^^H 

^^^H 

imtatio,  81. 

Jampnycba,  possessio.  299, 

^^H 

^^^^1 

Italia.  130. 

Jan  Bytbowecz  (VitovecJE).    banuf;,    252. 

^^H 

^^^^^1 

Italiae  parte*.  69, 

2t.O.  261     263.   261,   268    270,   271, 

^^H 

^^^^1 

iumcnta.  248. 

279.  285.  297.  302.  305.  528, 

^^H 

^^^H 

inramcnti  rccnsaUo.  432, 

janitorum  reg.  tnagistri: 

^^H 

^^^H 

iurispcriti  asscsiores,  220.  222, 

Simon,  fil.  Konlc  bant    11. 

^^H 

m 

I  wan.  486, 

Uan   Italtcua.  80.  15a, 

forre!)  "•^  ^'--'-  ^^^- 

1* 

^^^^^                                                           In(Ux. 

-    /-/^                            l^^^^^^l 

^^^^^^          B«nedictuf  de  Thwrocx    290.  2^2. 

Johannes,  can    cantor.   22.   56.    57.   65*               ^^H 

^^^H               Janko  de  Myketinc];,  315. 

70.  74.  82.  90.  92.  97.  160. 175.  218^             ^H 

^^^H               jajitiae  eccl.  cathedr.  32. 

Johannes,  can    cnstos  tagrab.   ^%^*  498,               ^^H 

^^^^H               Japna,  posscssio.   195. 

^H 

^^H                jarek   (rossatum).  482. 

Johannes  Farkasii*  archid.  de  Bexin.                     ^^H 

■               J-''''!'?st.io.}«-"-^-"6- 

Johannes,  archid.  chastncasis.   395.  396.               ^^H 
Johannes,  archidiac,  gonceiisis.294,  493.                ^^H 

^^^H               jaurienses  cpUc. 

498.  520.                                                              ^H 

^^^^^^^             Johannes,   10, 

Johannes,  archid.  kamarcensis.  493,                        ^^H 

^^^^^^b            Clemens, 

Johannes,  archid.  varas^i.  498                                   ^^| 

^^^^H           AiigustiDUs.  290.  293 

Johannes,  dd.  archid,  de  Wrbonch.  84. 9 1.                ^H 

^^^^^^H           StcphcLDUs.  315. 

Johannes,  can.  zagrab.  310.                                      ^^H 

^^^^^V           Thomas.  490. 

Johannes,  dd.  canon,   zagrab.    143.  189.                ^^H 

^              Jaxa,  fil.  Boletvch,  74.   1G6. 

191,  296.                                                              ^H 

^^H               JaiLa,  familians.  82. 

Johannes  Bachenstevn,  dd,  canon,  zagrab,                ^^H 

^^^H              Jaxabrisda,  castnim.  406. 

^H 

^^^^H               Jaxia,  juratus  ctvis.    17G. 

Johannes  Jalsicb,  canon.  482.                                 ^^H 

^^H              Jaxluus,  (it.  fiok,  80.  158. 

Johannes  Lancelot!    canon.  441.                               ^^H 

^^^H               Jaycza,  castrum.  517. 

Johannes  Wythezych,  canon,  zagrab.  294.                ^^^^| 

^^^H               Jazenowcz,  possessio.   137. 

Johannes   de   Martiancz,    canon,    zagrab.                ^^H 

^^H              Jazthrebarska,  t^tellum.  287.  506. 

^H 

^^^V              jejnoiym  in  pane  et  ae|uii.  427. 

Johannes  de  Rakonok,  canon.  7.agrab.  74.                ^^H 

^^^H                 fclenowcz,  portus.  59. 

Johannes  de  Roycha,  canon,  zagrab. 360.                ^^H 

^^K              JerDaimuf^.  136.   338.  140.  142.  U9. 

Johannes,  cantor  chasmeus.  23«>.                             ^^H 

^^H               joba^^ione!.  capituli    29.  56.  59>  292. 

Johannes  de  Somlio,    can.  albensis.   152.                 ^^H 

^^^H               jobagioncs  cirit  Greo.  3.^2. 

Johannes,  comes  Corbaviac,  54.                               ^^H 

^^^H              pbagiones  in  Gracbau,   141. 

Johannes,  abbas  monast.  s.  Mariae,  ord,                ^^H 

^^^H              jobagioncs  Ktcolai  de  Gara.  09. 

cisterciensis,   94,    105.  127.  174.  186.               ^H 

^^^H               jobD^iones  impiguorati.  96. 

Johannes,  rector  eccl.  s.Miirci. 61. 65.70.                 ^^H 

^^^H              pbagioQum  captio.  349. 

Johannes  de  Iwanycb,  praebcnd.  409.                       ^^^ 

^^^^H                jobagioaum  deductores.  416. 

Johannes,  rector  bospiulis  b.  Elisabeth.                  ^H 

^^^H               jobagioDum  redemplio.  97. 

301.                                                                              ^B 

^^^H              Johannes.  258. 

Johannes  de  Kacbys,   aqnilegicns,  pres-                  ^^| 

^^K             Johannes  CorHous,  duit.  478.  4d0.  483. 

biter.  238.                                                                 H 

^^^^          484.  487.  499.  502.   504.  505.  506. 

Johannes  fr„  ord.  Praedicator.  379.                              ^^^ 

^^^H 

Johannes,  doctor,  ord.  Praedicat.  486.                      ^^| 

^^^^^^^        Johannes,  waywoda  transilvanu«i.   11. 

Johannes  Frangapan.  405.  406. 407.  439.                ^^1 

^^■^              Johannes,  vajvoda  Hamzky,  400  406,  407. 

Johannes  (i\^lay,    vicel>antis.    504.  506.                ^^H 

^^^H               Johannc;;,  bozaensis  episc.  10. 

Johannes  Henyngh.  433,  434,  435.  436.               ^H 

^^^^1               Joh;ii]Qe<i,  chanadiens.  episc.  447.  461. 

442.  447.  448.  469.  486.  492.                            ^H 

^^^H               Johannes,  nrchiep    colocensis    5. 

Johannes  Horwath  de  Okvch.  462.  463.                ^^1 

^^^^1               Johannes,  j  and  era  sis  episc.  10. 

464,  465.  466.  50^i.                                              ^B 

^^^H               Johannes,   quinquceccl.  episc,    290.  292. 

Johannes,  fil.  Laurcnlii  Thoth.  6.  7.  42,                        H 

^^^H              Johannes   de   Dominis,    segniensis  episc. 

40.  53,  97.  1(16.  107.  108.  130.    131.                    ■ 

^H 

147.  148.  15L  153.  443.                                    ^M 

^^^H              Johannes,  sitrigoniensis  arcbieplsc.  10. 

Johannes  Thwnso.  51L                                             ^^H 

^^^H              Johannes,    episc.    tiniensis.    76.   90.    97. 

Johannes  Thwz  de  Laak.  S05  345.  347.               ^H 

^^H            115.  im 

319.  354.  358.  361,  404.  483,  520.                  ^H 

^^^H               Johannes,  episc,    waradiensis,   283.  290. 

Jabannes  de  Palathya,  com.  zagrab.  322.                ^^^| 

^^H 

Johannes,  juratuR.   166.  350.  476.                          ^^H 

^^H               Johannes,  «pi^     zagrab,    5.   29.  30.  37. 

Johannes,  lil.  EmericL   101.                                       ^^^| 

^^H                 41.   42.  43.  46.   50.  51.   55.  56.  61. 

Johannes,   fd.   (Teorgii.  239.                                         ^^H 

^^H                  64.  67.    70.   71.    72.    76.   77    78.  83 

Johannes,  f11.  Johannis    239.                                      ^^^| 

^^H                 87.  88.  90.  95.  96,  97.  99.  100.  130. 

Johannes,  J^l.  Iwan    21 T.                                            ^^^| 

^^B                  161.  200.  329.  410.  457. 

Johannes,  Bl.  Ladislai    173.                                        ^^H 

^^^H              Johannes  de  Alben,  banns.  99. 

Johannes,  fil.  Pauli,  index  Grecens,   6.13.                ^^H 

^^^^B               JohaDoes  de  Maroufli,  bauys.  11. 

lohannes,    jil.  Peronis    (Ferowych).    39.                ^^H 

^^^H               Johannes  de  Wegle  etc.  banus»  1]5» 

74.  80.  90.   92.  93.   104.   106.    158.              ^H 

^^^H               Johannes,  lector  eccl.  zograb.  380.  395. 

190.   272,   273,   296.  342.   343    068.              ^H 

^H 

^H 

^^^^^^^^^                                            Index.  — 

/.  /■                                           559         ^^H 

^^^H             Johatifies,  fil.  RodolpliL  51. 

Johannes  Poscgay.  402.  404.  405,  433.               ^H 

^^^H             Johftnnes,  61,  Stcplinoi,  com.ragrnb.  0.7. 

434.  435.  Am.  449.  450.  451.  452.                   ^H 

^^^H             Johannes,  111.  Thutnac.   192. 

Johannes  Franuch.  20(3.                                               ^^^^ 

^^H             Johiinoes,  Bt.  Viii.   23$. 

Johannes  Frauc/,  juilex.  23.                                       ^^H 

^^^H               (oliaitue^,  Utieratas.  51*  273. 

lohannes  Soldmarych,   judei    342.   343.                 ^^H 

^^H              johanoes  de  Berth.   348. 

3Ua  377.  383.  m\                                              ^H 

^^H             Johannes  de  Brezouic^a.    118.  138.  270. 

Johannes  Wcriunburgcr,  capitanens.  70                  ^^B 

^^^H             Johannes  de  BukIa.  348. 

Johannes  Wra^.  146.                                                   ^^H 

^^^H              Jobsinnes  de  Ch.iwa^  10  L 

Johannes  Zygct,  otim  judex.   39;                                ^^^^ 

^^^H              Jobniioes  dc  Crevnoncnsibas,  ^48« 

Johannes  zVgethsch:)k.  80.  158.                                ^^H 

^^^H             Johanacs  de  l^epew.  172.  284. 

Johannes,  pater  Chun    \,                                            ^^^| 

^^^H             J  oh  an  DC  a  de  (iradecr,  notar.  cancellArme 

Jorgen  tag  (s.  Georgii  dies),  135.                            ^^| 

^^^H                  huQgar,  254. 

Jose  de  Sem,  com.  temcsiens^  518.                          ^^H 

^^^H              Johaunes  de  Greben    118. 

Joseph,  bosnensls  episc.   115.                                       ^^^| 

^^^H              Johanoes  de  Ilunyad.  228. 

judex  ecdesiasticQs  t  ..^^  ^^H 
*       saecularjs.       ]   ^^^*                                        ^^1 

^^^H             Johaoites  de  Jakozcrhadcly.  ootar.  public. 

^^^^ 

index  curiae  episc    zagrab.  109.                               ^^H 

^^^^^H      Johannes  de  Jaxenowcz.   137. 

index    capit.   zagrab.   27.    55.    CO,    3R7                    ^H 

^^^^^H       JohftDnef  de  Kantsa.  23]. 

^H 

^^^^^H       Johannes  de  Marczali*  janitor.  115. 

judex  capiiuU  :  Symon.  121.                                    ^^H 

^^^^^H       Johannes  de  Meg^^^cchye.  67. 

judex  novae  plaleae  capit.  38$.                                  ^^H 

^^^^^1       Johannes  de  Mere*  procurator.  412. 

judex  Comanorum:                                                ^^H 

^^^H       Johunneii  de  Orehowc/..   433.    434.  436. 

Mathko  de  Ta1ouc2.  89.  92.                                ^^1 

^^^H 

jndicef  curiae  rcg  :                                              ^^^| 

^^^^^^       Johanne<t  de  Feren,  dapifer.  115. 

Franks  fd.  Konta  banL  11.                                    ^^H 

^^^H             Johnnnes  de  Rakonok.  f)0. 

Mathaeus  dc  Palor/,  44   71.  79.  103.                 ^H 

^^^H              Johannes    de    Ro£gOD.    tavcrnicu«.     1U>. 

112.  157.  165.  175.  177.                                ^H 

^^M                2D0.  292. 

Rtephanus  de  Bathor.    115.  157.   165.                 ^^1 

^^^H              Johannesi  de  Sythor.  139.  141. 

382.  391.  404.  408.  414.  428.  433.               ^H 

^^^H             Johannes  dr  Zyncbe.  70. 

434.  448.  449.                                                 ^H 

^^^H             Johannes,  arcupar,  80.  158. 

Ladislau.sde  Palocz.  241,  290   292.                     ^H 

^^^B              Johannes*  iu^titoi,   192.  103. 

judices  nobilinm  cotnit.   ti\grAh.    6.   IHI.                 ^^H 

^^^H               Jdhiiones,  pcIlilVx    60.  158. 

139,  141.                                                               ^H 

^^^H              Johannes,  Eellator  351. 

judiees  seniores.  45.  488.                                          ^H 

^^^H             Johannes,  iiator.  3»>8. 

indices  delect!   145.                                                    ^^H 

^^H             Johann  italicui*.  491. 

judtds  absentia.  \  .,07  000  ^^| 
.       praesentia  \   ^^-  ^^                                     ^M 

^^^H             Johannes  civ.  Grecens.  70. 

^^^H              Johannes  Botiemus,  oKm  judex.  39. 

judicia                                                                               ^^H 

^^H              Joba»nc!»    Bolve.    judex     3.    12.    52.    53. 

judicio  adstare.  26.                                                        ^^H 

^^V                lOB.  113.  m,  131.  194.  524. 

judicium  tavcrnicale.  303.                                            ^^^| 

^^V              Johannes  Bo/o,  civ.  3.  12.  84. 

judicium generale  tn  regno  Slavoniae.319,                   ^^H 

^^^B               Johannes  Ernu.«;>t.  401. 

judicium  feria  quarta.  387.                                          ^^H 

^^H              Johannes   FmyhhoMith.  4U6.  407. 

judiciaria  convictio.  117.                                              ^^^| 

^^^H             Johannes  Gmc^yn.   193. 

judiciariae  rctaxatio  convictioni^.    |17.                      ^^H 

^^^H             Johannes  Hungarns.  olim  judex    39.  80. 

judiciorum  gravamina..  117.                                         ^^H 

^^B 

judiciaria  licentia.  7.                                                     ^^^| 

^^^^1            Johannes  Keglewych.  531. 

judicialis  processus.  388                                               ^^H 

^^^H            Johann«$  Kneht.  39. 

judiciorum    per<voIntto    in    dupplo.     169.                 ^^H 

^^^^V             fohannes  Kompolt,  pinccnta.  115. 

^H 

^^H              Johanne.s  Knvpay.  405.   4O0.  4^)7 

judicium    trium    marcarum.     434.    436                 ^^H 

^^^H             Johannes  Kunsycb.  298 

449.  452.                                                                ^H 

^^^H              Johannes  Lefier.  437. 

judicia  sex  marcarnm,  231                                        ^^H 

^^^H             Job.innes  Marti  thy    305 

judicium  %'igiDtj   dnamm  mnrcaruiu.  178.                  ^^^| 

^^^H             JohaoDes  NuvitkovUh.  54. 

judicium  triginta  trium  marcarum.    103,                     ^^H 

^^H             Johannes  Paloc/kv    332. 

judicium  quinquaginta  marcarum,  169.                      ^^H 

^^H             Johannes  Pasaar.  312.  343.  377, 

judicia  tquinquagiata    quinque  marcarum.                    ^^H 

^^^m             Johanxie«  Pehem.  80.  158« 

^H 

^^^H              Johannes  Plusn?.  104. 

juga  bourn .  27.                                                           ^^H 

^^^K^     Johauneo  Ponurrtr^  dr  Dnnertcph.    2JK). 

jugern  terrae  arahilis.  59.  193,                                  ^^H 

^^^B 

jum  ecclenasticaK.  ^^.                                                ^^H 

^^^_^^^ 

56o 


Index.  —  K, 


m\ 


jaramentiim.   146.   149.   150.   154.   155. 

191.  203.  327.  883.  391.  503. 
jaramentiim  ad  capita    118. 
juramentum  colonorum.  432. 
juramentom  cum  coniuratoribos.  878. 
juramentum  qvinqnagesimo  se.  383.  384. 
juramentnm  strictissimnm.  374. 
jurati  novae  plateae  capit.  886. 
Jan.  53. 

jarisperiti  assessores.  65.  190. 
jas  commune.  4. 
jus  divisionale.  258. 
jus  emptitium.  282. 
jus  haereditarium.  1.  193.  507. 
jus  nobil  tatis  haereditarium.  188. 
jus  montanum.  19.  195.  488. 
juspatronatus  reg.  283. 
jus  permutationis.  238.  257. 
jus  regale.  170.  171.  172.  173.337.888. 

340.  357.  500.  502. 
jas  statutorium.  273. 
jus  successorium.  477. 
jus  testandi.  196.  197.  198. 

K. 

Kachynczy  villa.  244. 
kalendinum  praebendariorum.  532. 

»  camificum.  193. 

kalmar  (frena).  517. 
Kamarcba,  poss.  26.  91.  130. 
Kamenskense  claustrum  s.  Pauli.  281. 
Kanisa,  locus    231. 
Kapornak,  abbatia.  815. 
Kaproncza,  civitas.   72.   77.  78.  88.  96. 

97.  192.  206.  207.  218.  437. 
Kamis,  civis.  296. 
Karolus  rex  Hung.  etc.  9.  113. 
Kasnar  Stephanus.  484.  485.  502. 
katerna  civitatis.  67. 
Katbarina  de  Bathyan.  507. 
Katharina,   relicta   comitis  Vlrici.   230. 

'249    262. 
Katbarina,  relicta  Matbiae  Farkas.  233. 

234. 
Katbarina,  fil.  Nicolai  de  Belezlowcz.  225. 
Katbarina,  fil.  Prawdicb.  226. 
Katbyna,  possessio.  200. 
Kayenik,  possessio    337. 
Kaysitb,  castrum.  406. 
Keglewycb  Jobannes.  521. 
Kelecz  Clemens    363.  868.  378. 
Kelked  Matbaeus,  canon.  310. 
Kemlek,    castrum.   57.   67.   72.    73.    74. 

175. 
Kerecbeny  Georgius.  520.  522, 
Kerben  Micbael.  466.  479. 
Kerzawaych  Antbonius.  256. 
Kerzawaycb  Matbias.  259. 
ketbwsyna  (societas).  495. 


Ketzer  Franciscos.  520. 

Klacbecz  Michael.  868. 

Klarych  Marinas.  127. 

Klokoch,  castrum.   194.  283.  842.  479. 

Klokoch  Anthonios.  877. 

Kneht  Johannes.  89. 

knesym.  494. 

Kobylyak,    possessio     42.  48.  46.   99. 

101.  102.  170.   171.  172.  173.  387. 

841.  342.  843.  844.  857.  888.  891. 

404.  449.  458.  455.  456.  457.  458. 

459.  460.  461.  525. 
Komogoyna,  castrum.  406. 
Konia,  condam  banns.  11. 
Koper,  locus,  257. 
Koposanych  Thomas.  142. 
Koren,  dvis.  378. 
Korito,  vinea.  20. 
Korothna,  possessio.  448. 
Korythno,  villa.  487 
Kost,  presbyter.  62. 
Kosthanewecs,  possessio.  440*  446. 
Kosznicza,  praediom.  59. 
kouchae  1  circa  vineas.   121.  187.  256. 
konchae  /  257.  297.  827.  881. 
Kouiniensis  comes: 

Matko  de  Taloucs.  92.  111. 
Ko3^an,  dv.  20. 
Koznycha,  possessio.  441. 
Koztel,  castrum.  401. 
Kozynowzeth  Valentinos.  868. 
Krainburg,  oppidnm.  248. 
Kralewch   (Kralyowcz),    possessio.    42. 

48.  46.  88.  99.  101.   102.  170.  171. 

172.  173.  265.  298.  886.  841.  842. 

848.  344.  357.  888.  391.  402.  404. 

449.  458.  456.  457.  458.  459.  460. 

525. 
Kranyecz  Paulus,  vicar.  Herem.  418. 
Krapcbewych  Urbanos.  89. 
Krapina,  dvit    45.  135.  142.  205.  228. 
Kremppen,  (Krapina).  185. 
Kreygar  Andreas.  401. 
Kriwycb  Thomas.  80. 
Krog    terra  arabilis.  81.  111. 
Knipa,  castrum.  406. 
Kudelycb  Gallus.  467. 
Kunycb  Benko.  477.  479.  480. 
Kunycb  EUas.  479.  480. 
Kwnnycb  Thomas.  158. 
Kwnsych  Johannes.  298. 
Kusewych  Gaspar,  judex.  489. 
Kuwar,  castrum.  72.  77.  78.  88.  207. 
Kwetb  Stephanus.  80.  158. 
Kwbinger  de  Bathina.  101. 
Kwhyngar  Stephanus.  200. 
Kwkaproncba,  castrum.  17.  96.  97. 
Kwsuc,  camifex.  80.  158. 
Kyralrew,  vadum.   247.   838.  340.   345. 

349.  354.  361. 


^^^^^^^^^ 

^^^W 

361          ^H 

^^V          Kfs  Cltmem.  418. 

Ladislaus,  juratus  civ.  23,  229. 

■ 

^^H           Kys  StepLaQus,  332. 

Ladislaus.  uurUaber.  89.  80,  158, 

^^^M 

^^H           Kysgora,  posse.s)o.   84.    lOL    162.    1G7. 

Ladisycb  Valentinus.  154. 

^^^M 

^^H              lfi».   ITd.  173.  17B. 

Ladomcr  de  Adamovch.    84.    162. 
169.  177.  178.  180 

^H 

^^ 

Ladomerius  dc    Radoracrcb.    101. 

102.        ^^H 

173. 

^^^1 

laboratorea.  231. 

Ladoraercz,  possessio.  324. 

^^H 

Ladislaus  (Postlmmijs),  Haog.  rex,  228. 

Ladomerych  Matbias,      1   ^o. 
Stepbanus.  J    ^^** 

^^H 

249.  261,  252.  2o3.  254.  255. 

^^^M 

Ladislaus  (Bohemus),  rex  Hung.  478  etc. 

lagena  olei,  416. 

^^H 

vide:  H  ungariae  reges. 

Lab  Stepbanus.  368. 

^^^K 

Ladislaus  dc  Paloat,  judex  curiae.  241. 

laid  bomines.  372. 

^^^H 

290,  292. 

Lamberger  Caspar.  833. 

^^H 

ladislaus    de   Chaak,    wajrvoda   transilv* 

Lamberger  Fridericus.  304.  338, 

^^^1 

115. 

Lamberger  Ulricus.  333. 

^^U 

Ladislaus  de  Wescii,  agazon.  mag.  290. 

lampas  ante  sacramentum.  494. 

^^^M 

292. 

lanceae    142. 

^^^1 

Ladislaus  de  Egerwara,  bauus.  383.  392. 

lances.  48, 

*^^H 

414.  480.  484.  485.  492. 

Landesbut,  oppidnm.  186. 

^^H 

Ladislaus  dc  Gara,  banus.   115.  153. 

laniones.  416. 

^^^1 

LadUlaus,  agriens.  episc,  2£K>.  292. 

F.anstrost,  monaster.  21, 

^^^1 

Ladislaus,  praepos.  budcnsis.  38 L 

lap! cidae: 

i^^^H 

Ladislaus  de  Daiioth.  canon.  29.  30.  33. 

Stepbanus    17.  68.  126. 

^^H 

59.  til.  80.  159.  160. 

Wolgangus.  39. 

^^H 

Ladislaus,  arcMd.  Itathcdr.  14.  22.  60. 

Micbacl.   126, 

^^^M 

Ladislaus  de  Bathor.  -290,  292. 

lapidea  mensura,  49, 

^^H 

Ladiskus  de  Brezowyeza.   137. 

lapides»  31(i. 

^^H 

Ladislaus  de  Brokonowcz.   172.  173. 

lapis  5alis,  416^ 

^^^M 

Ladislaus  dc  Byzerio.  284. 

laridum.  82.  116.  160.  415. 

^^^1 

Ladislaus  de  Dreoova.  5<?*  214. 

Ladnorum  vicus.  40.  59.  195.  218,  219.                   ^^M 

Ladislaus  de  Gepew.  57.  17*5. 

363,  408.  4 1 1.  518. 

^^^H 

Ladislaus    de   Gorycha.    138.    140.    142. 

Latinorum  vici  plebani: 

^^^M 

188. 

Valentinus.  218.  220.  240. 

^^^M 

Ladislaus  de  Greben.  315. 

Mathaeus.  280. 

^^^H 

Ladislaus  dc  Marocha.  218. 

Latinorum  vici  villicas; 

l^^l 

I^idislaus  de  Pobresya.   154. 

Vrbanus.  219. 

^^^1 

Ladislaus  dc  ThwrkalmvcE.  284, 

latToncs.  136.  264 

^^^M 

Ladislaus  de  Zenthlazla.  383. 

Latzarin  BJasius.  418. 

^^H 

ladislaus,   fil.    Nicoltti   ThoiL.   4.   fS.  7. 

laudabilci  eoosvetudincs.  222. 

^^^1 

42.  4ti.  53,  lOG.  107.  108.  118. 

bodes     18. 

^^H 

Ladislaus,  fil.  Jobannis.  193. 

Laurenlius,  dux.  518. 

^^H 

Ladislaus.  fil    Ladomerit.  101     102.  173. 

Lauren ti us,  magist.  tavamic.  453.  458                       ^^^| 

Ladislaiis.  til.  Nicolai.  323. 

T^urentiuSf  judex.  291). 

^^^H 

Ladislaus,  iil.   Jobannis  de  ZyncKc.   52. 

Laurentiai.  juratus.   5L   266.  257. 

^H 

70. 

Laurentius,  civis.   12,  158. 

^^^H 

Ladislaus,  Iil.  Nicolai  palatini.  143.145. 

LaureotitlS,  carpentarius.  508, 

^^H 

Ladislaus,  sororias  y^agrab,    eppi.  Joban- 

Laurentius, inslilor.  80.  1^8, 

^^^1 

nis    73. 

Laurent ius  Tboih  dc  ZA^mzedwar. 

^M 

Ladislaus  Bychkele.  203. 

42.  HI  53.  106.  r07.  443. 

H 

T-adislaus  Ryz  trie  hey.  354.                             , 

Laurentius  de  Aar,    pincernar.  mag 

Ladislaus  Imprych.  299. 

Laurentius  de  Hrastbya.  469. 

ladislaus  Petbkay.  520. 

Laurentitis  de  Hredxewar,  agazo.   115.                         ^^H 

Ladislaus  Pcthew.  506. 

Laurentius  P>waricb.  258. 

^^^1 

Ladislaus  Rob.  348. 

Laurentius  Sporar.  368.  378.  419. 

^^^1 

Ladislaus  Rohfy  de  Dethe,  424, 

Laurentius  Sydowcbich.  80 

^^^1 

Ladislaus  dc  Samsinowcz.  3B3. 

lavatoria  scutellarura    49. 

^^H 

r^adislaus  Zaloycb.   118. 

I^bcr  Jobanncs,  437. 

^^H 

Ladislaus  Zlipkouicb.    158. 

lectioncs  noveni.   18. 

^^^^ 

Ladislaus  lilteratus.  211. 

lectionci  Sttcrae.  470. 

36 

1 

^       562                                           InAx, 

^^^^^^^^^^^^J 

^^^^^B          lectisternia.  B2.  1^^ 

litterae  causales.  327.                                      ^^| 

^^^^^^^^^H          lectorium  ante  chorum  ecd.  cathcdr.  7S. 

litterae  citatortae.  231.                                  ^^H 

^^^^^^^^^^H           Ledenycce,    castnim.  40^1. 

litterae  clausae.   I75.  380.                             ^^H 

^^^^^^^H                      civil    Greceos,  249. 

litterae  compos itiooales.  93.                         ^^^H 

^^^^^^^^B          legationes     testamcutanac    pro    claustro 

litterae  concamblale^.  126.                             ^^H 

^^^^^^H                   Nkolai.  300. 

litterae  deperditae.  247.                                ^^1 

^^^^^^^^^H          legatQUD   pro  eccl.  cathedr,  B33. 

litterae  dilatoriae.  228.                                    ^^H 

^^^^^^B 

litterae  dimissoriac.  294.                                 ^^ 

^^^^^^^^^H           Leonardus,  fil.  Rudolphi  de  Alben.  St}. 

litterae  donationtles.  277.  337,  338.                 ■ 

^^^^^^m 

litterae  eTOcatonae.    SO.    103.  167.   158.          ■ 

^^^^^^^^^^H           Leoiiardti!^  dc  Medwe.  456. 

163.  166,  175.  214.  327.  358.                     ■ 

^^^^^^^^^H           Leonardus  castellanus  dc  Medwe.  96. 

litterae  expeditoriae,   191.  430.                           ■ 

^^^^^^^^^V          Leonardus  licentiatus  iD  decretis.  22CK 

litterae  falsae  Demctrii  Chwpor.  199.               H 

^^^^^^^H           Leonardus  Noffvy.  125.   126. 

litterae  fassionalei.  323.                                ^^1 

^^^^^^^H            Leooardus                    92.  93, 

litterae  I'unduales.  202.  285.                        ^^M 

^^^^^^^^^H 

litterae  furtive  eJ^tradate,   242.                      ^^B 

^^^^^^^^^H           Lepawez,  nova  villa  capittili.  32L  322. 

litterae  inhibitoriae.  327.                                      ■ 

^^^^^^^^^H 

litterae  iminisitoriae.    26.   44.    80.    189.    ^^H 

^^^^^^^^^1           lethale 

158.  166.  175.  271.  327.  383.               ^M 

^^^^^^H 

litterae  iasinuatoriae.  327.                              ^^H 

^^^^^^H 

litterae    introdnctoriae.    172.   843.    353.         ■ 

^^^^^^^H                    brcviarit.  315. 

358.                                                                  ■ 

^^^^^^^^^H          liber  statu tonim  capituli,  2B. 

litterae  judidales.    16tf.    178.    179.  327.          ■ 

^^^^^^H 

434.                                                                    ■ 

^^^^^^^■^         libcri  Vrbani   HansetbvD    68, 

litterae  juramentales.  391.                                      H 

^^^^^^^H           libertas  civit.  Grecensis.    163.  184.  266. 

litterae  super  tibertatibns.  26.                             1 

^^^^^^B 

litterae  obligatoriae.  90.   145.  164,  200.          ■ 

^^^^^^^^^H          libertas  sex  annorum.  59. 

327.                                                                  ■ 

^^^^^^^^^H          libertas  duodecim  annor,  196. 

litterae  obmissiooales.  327.                           ^^M 

^^^^^^^^^1          libertas  sedecim    annor.  389. 

litterae  pateotes.  26.  127.  174.  224.          ^^1 

^^^^^^^^m 

litterae  plenipoteatiales.  281.                        ^^H 

^^^^^^^^^1           libertatio  curiafum.  318. 

litterae  privilegiales.  3.   10.  26.   52.  113.          ■ 

^^^^^^^H          libertatum  tuitio.  25. 

195.  229.                                                             ■ 

^^^^^^H                     cerae.  307. 

litterae  proclamatoriae.   175.                                 1 

^^^^^K           libri.  24a 

litterae  procuratonac,  79.  84.  106.   143.           ■ 

'                                     libri  ecclcsiaslici    31.  34.  72. 

162.  165.  241.  433.                                      ■ 

1                                      Ubforum  ycriptor  Gregorius.  20- 

litterae  prorogatoriae.  175.  177.  208.  210.    ■ 

licentiatus  In  decretis    220, 

231.  383.                                                ^M 

ligattira  manmini  a  tergc*.   136.   14  2. 

litterae  protestatoriac.  260*  267.                 ^^M 

ligna.  54.  57.  176. 

litterae  provocatoriae.  79.                              ^^H 

ligoces.  146.  147.  416, 

litterae  quietantionalciw  285.                        ^^H 

limitatio  exactioaum   tribulariar.  4 15, 

litterae  relatoriae.  167.                                    ^^H 

1                                          limitatio  pcnsionis  tributi,  417, 

litterae  rescript ionales.  84.   107.   179.                1 

,                                     limitatio  tnccsimac.  513. 

litterae  senteodales.    67.  224.  240.  327.           ■ 

1                                    limites  rcgni  Hungariae.  205. 

litterae  statutoriae.    152.  172.  20L  348.          ■ 

L                                        limites  tcrritorii  civit,  fracti.  268, 

353.  358.                                                           ■ 

H                                       limitum  reformatio.  268. 

litterae  trausmissionales,   240.  241.  383.          ■ 

P                                      lintcamina,   147.  248. 

litterae  venditioQalea    127.                            ^^^ 

linum.  50.  415. 

litteralia  infitrumenta.  25.                             ^^H 

Lippa,  casliura.  405.  406. 

litterarum  munimina.  2.                                 ^^^| 

Lippouch,  villa.   164. 

litterarum  recu$atia,  349.                              ^^^| 

litis  ingressu?,  66. 

^^H 

1 1                                      littcrac  adjudicatoriae.  208, 213. 239.  391. 

Albertus    241,                                            ^^1 

|l                                        litterae  alphabeto  interdfae.  103. 

Andreas.  20.                                              ^^H 

j                                        Etterac  ammonitoriae.  327. 

Antbonius    146.                                         ^^^| 

'                                          litterae  annuales,  74. 

Emericus    511.                                            ^^^| 

litterae  antiquae.  52.  64. 

Fabianus.   75,    79.    90.   92.    93.    lOB.         ■ 

1                                      litterae  apostolicae.  237.  239. 

157.  161.  162.  163.  175.  177.  178,         M 

I  1   1                                      litterae  autcnticae.  36.  248. 

179.  180.                                              ^H 

1  1                                       litterae  cassatorio-cesiionalcs.  2dL 

! 

Gaspar.  469.                                                 ^H 

^^^^^^^^^^^H 

—  M,                      ^^P                                ^M 

^^H             Gregoriiu.  218. 

magister  de  Inarch.  520.                                              ^H 

^^H            Johftiwes.  273* 

Magyar  BUfius,  banus.  334.  362.  420.                      ^H 

^B             Ladiskos.  211.  2  U 

Mahnyn  Nicolaus.  1.                                                       ^^M 

^H              MmrtiQQs.  mb.  Sm.  351.  363. 

makaricnsis  sedes  yacans.  115,                                       ^^M 

^^m              Mathias.  20a.  233. 

Makwardus,  doctor  inedicinae.  224*                            ^^M 

^^H               Michael  Gwlecbych.  321 

Malecz  Dominicus.  368.                                                -^H 

^^B              NicoUu^.   107.   190. 

Malecz  Petrus.  259.                                                         "^^| 

^^H              Petrus.  imk 

maiidost  homines.  ^6L                                              ^^M 

^^H              Simon,  409. 

malefactorum  extirpatio.  414.                                        ^^M 

^^H              Stephanus  Rakarjrch.  80.  158.  476. 

malvasia.  4L^«                                                                 ^^M 

^^V             Thomas.   139.  141.  527. 

mandatum  plenum.  9L                                                     ^^H 

^^H          litleratonum  matidiitum.  80.  158.  305 

mandatum  procurationis,  92,                                           ^^M 

^^^           locft  capitularia.       ^  ^q^ 
*      conveBtualia    J 

Mandusevecj^,  Tons,  29.                                                   ^^M 

mane.  29.                                                                             ^^M 

loca  credibilia.  343, 

maneria.  248.                                                                  ^H 

locus  soUti  consistorii.  473. 

manifesta  calnmaia.  245*                                               ^^B 

I^omnicza  superior^  posse^^io.  469* 

mantelli.  24S.                                                                   ^^M 

Lonya,  silva,  54. 

manns  sacrllega.  190,                                                    ^^| 

Loqiia,  castmm.  406. 

m annum  a  tergo  ligatio.  349.                                      ^^H 

lorica.  189. 

mnppa  ad  arnm.  519.                                                    ^^M 

Losan,  possessio,  469. 

mappae  altartum.  520.                                                   ^^M 

l^wraodus,  61,  Gurgek,   188. 

Mara  thy  Johannes.  305.                                                   ^^M 

Lucas,   waradien.'iis  episc.   10. 

marca  homagialis.  465.                                                     ^^M 

Lucas,  canon.  H95. 

marcae  argenti,  246.                                                          ^^M 

Lucas  dc  Dorabro,  canon,  lagrab   493. 

marcac  birsagii.  84.                                                        ^^M 

Lucas,  jtiralus.  266.  257.  358.  467. 

marcae  denariornm.   50.    QG.    155.   216.                    ^^H 

Lucas  Rybarjxh.  467.  487. 

^M 

Lucas  Tropchycli,  486. 

marcae  denariorum  wiennenstam.  495.                         ^^| 

Lucas  de  Kalyn.  368. 

marcae  huugaticales.  247.                                                ^^| 

Lucas,  fiK  Gcorgii.  439. 

MarL-hali  de  wayvoda,  69.                                                 ^^H 

Lucas  de  Kysgara    84.   169.   18U. 

Marcui).  tinicusis  episc.  292.                                         ^^| 

I,ucas  familiaris.  82.  1»J0. 

Marcus,  pracbcnd.  2agrab.  186«                                     ^^| 

Lucas,  sutor.  296. 

Marcus,  juratus.  298.  350.                                            ^H 

Lucas,  jobagio,  483.  484.  48fi. 

Marcu.";  Mci^ros.  378.                                                     ^^H 

Lucasius  Agatich.  68. 

Marcus  Prawdich.  225.  226.                                           ^H 

Luda»  fil.   Simonis.  Si83. 

Marcus  de  Chawa.  2€9,  30  L  487.                             ^H 

Lucia,  rclicta  Blasii.  386. 

Marcos,  iilius  Georgii.  71.                                               ^^U 

lucifiguli.  4i}.  415. 

Marcus,  til.  Johannis.   101.                                              ^^H 

1  i  c  i  f  i  g  u  1  u  s  : 

mardunnae.  335,                                                                 ^^H 

Zayko.  273. 

mardurinarum  exactio.  438.                                             ^^H 

Ludovicus,  rex,  443. 

mardurlaalifi  provcntus.  336.                                            ^^U 

Ludovicus,  iuratus  civ.  19.  20.  28. 

Marencx,  posse «Ksio.  502.  503.                                         ^^| 

Ludovicus  de  Kemend,  castcllatjus.  500. 

Marethych  Georgius.  212.  217.                                      ^H 

LukowdoJ,  castruro    406, 

Margaretha,  dv.   19.  20.                                                 ^H 

lusus  ad  tabulam    427. 

Margaretba,  uxor  Myelin!.  1,                                          ^^H 

Maria,  reg.    Rung.  438.                                                       ^^^ 

Mariche*  vir  nobil.  195.                                                  ^^M 

M. 

Marinus.  arcbid.  dnbicensis.  232.                                   ^^M 

macella  commmnitatii*  Grech.  55. 68.  192. 

Marinus,  juratus  uivis  Grec.  70.                                     ^^H 
Marinus.  id.   Klario.   161.  189.                                      ^H 

495. 

Marinus.  fil.  Klarycb.  127,                                              ^M 
maritim.ie  res.  415,                                                            ^^M 

macellorura  appretiatio.  495, 

macliiiiae.  29. 

Maroctia>  districtus.    18.    54.    173.   218.                    ^H 

machoviensis  banus.   11. 

448.  486.                                                                 ^H 

mactatio  porcorum.  50, 

Maroutb  de  Johannes*  banns.  IL                                 ^^| 
.Martianc/.,  villa.  354.                                                       ^H 

Mftgdalena,  soror  eppi.  Johaanis,  72. 

Magerlak,  possessio.  503. 

Martinus  V.  papa.  40,  66.                                             ^^H 

magisitcr  coquinac.  186. 

Hartinus,  comes  Weglae.  \    .^^    _.                           ^^M 
de  Frangapan.    /  ^^^-  ^^^                         ^M 

magiater  curiae  reginalis; 

Petrus  Forgach  de  GhjTues.  24. 

Martinus  DerSj  dapifcr.   11.                                            ^^B 

564 


Index.  —  M. 


Martinns,  archid   dnbicens.  240. 

Martinns,  archid.  de  Waska.  333. 

Martinus,  sublector.  22. 

Martinus,  pleban.  eccl.  s.  Marci.  511. 

Martinus,  pleban.  de  Bakwa.  368. 

Martinus  de  Narth,  praebend.  409. 

Martinus  de  Obed,  praebend.  497. 

Martinus,  jndcx.  189.  190. 

Martinus,  juratus.  51.  74.  80.  158.  166. 

358. 
Martinus,  litteratus.  285.  350.  351.363 
Martinus  Czypsar.  vicecastellanus.  216. 
Martinus  Chuk.   121. 
Martinus  Drobanych.  154. 
Martinus  Martinecz.  ^BG. 
Martinus  Flemen^cha*\k,  282. 
Martinus  Radlyn.  477. 
Martinus  de  Drenowa.  211. 
Martinus  de  Edeles.  3^3. 
Martinus  de  Gorycha.  138.  110.  142. 
Martinus  de  Pobresya    134. 
Martinus  de  Schitaryewo.  270.271  837. 

338.  348. 
Martinus,  fil.  Georgii.  238. 
Martinus,  Bl.  Ladislai.   Ib8. 
Martinus,  fil.  Petri.  211. 
Martinus,  fil.  Thomae.   189. 
Martinus,  camifex.  491. 
Martinus,  sartor.  57.   58.   80.  158.  17(;. 

479. 
Martinus,  sutor.  62.  104. 
Martinecz,  jobagio  de  Zthcnewcz.  214. 
Maryasouch,  possessio.   146. 
Maryncz,  possessio,  418. 
Mathaeus.  455. 
Mathaeus   de   Paloch,  judex   curiae.    44. 

71.  79.  103.  l!2.  115.  157.  KJo.  Hit; 

107.  108.  175.  177. 
Mathew,  fil.  Johauuis,  com.  za<jrab.    57. 

161.  16-J.   103.  170. 
Mathaeus  Kelkcd,  canon.  310. 
Mathaeus,    uotarius,    canon,  zagrab.  493. 
Mathaeus,  fr.  Heremita.  419. 
Mathaeus,     notarius     Grech.     t*04.    L*10. 

212.  213.  2ir7. 
Mathaeus    Georgii    de    s.  Georgio,    nota- 

riu."^.  304. 
Mathaeus  de  Sythomeria.   139.   141. 
Mathaeu.s  de  S/enthgywnvara.  419. 
Mathaeus,  siitor.   1lM>. 
Matheygeoicza  Gatlierina    418.  419. 
Mathias,  rex   Hung,  vide:  Hungariae 

r  e  g  e  s. 
Mathias  Geieb,    bauus.    4lM.    427.    462. 

408.  4i9. 
Mathia?,  ])raepositns  zagrab.  22  81.  159. 
Mathias,  praepos.  chasmensis.  821. 
Mathias  de  Ciathaloucz,  praep.  quinque- 

eccl.  114.  527. 
Mathias,  schola.'^ticus.  39. 


Mathias,  archid.  dubicensii.  498. 
Mathias  de  Chulchct,  canon,  zagrab.  247. 
Mathias  Kelked,  canon.  109. 
Mathias,    abbas    monast.    b.    Mariae   de 

Zagrabia.  220.  22      if^a.  224    ^36, 
Mathias,  pleb.  s.   Marci     362    361.  419. 
Mathias,   pleban.    s.    Anthonii    de    vice 

Lat.  28:^.  473. 
Mathias,  pleban.  de  Crasnopolye.  477. 
Mathias,  prior  ord.  Praedicatomm.  S40. 
Mathyas  de  Bek  fr.  ord  Pracdicat.  880. 
Mathias,  pTsebend    zagrab    IS 
Mathias  de  Iwanych,  praebend.  409. 
Mathias  de  mac*Ui,^>  praebend    192. 
Mathias  satrista,  praebend,  243. 
Mathias,  presbiter,  427. 
Mathias  Byskwp,  presb,  320.  821. 
Mathias,  notarius  vicarii.  895. 
Mathias,  juratus.  W^  539.  241.256.257. 
Mathias,  litteratus.  203.  233. 
Mathias  de  Adamowch.   137.   138. 
Mathias  de  Alsoglawnicza.   137. 
Mathias  de  Chasma.  61. 
Mathias  de  Gora    96. 
Mathias  de  Pethrowcz.  486. 
Mathias  de  Pobresya.   154, 
Mathias  de  Kralewcz.  298. 
Mathias  de  Wrnewcz.  299. 
Mathyas,  fil.  Andreae.   199. 
Mathias,  fil.  Fabiani.  244. 
Mathias.  fil.  Michaelis.  439. 
Mathias,  civis.  62. 

Mathias  Farka^J.   190.  194.  2S3.  234. 
Mathias  Frailich.  3.o0. 
Mathias  Kerzawaych.  259. 
Mathias  Ladomcrych.  284, 
Mathias  Olaz.  348. 
Mathias  PbyJt^ch    256. 
Mathias  Pvwarich.  258. 
Mathias  Tiiechech.  429. 
Mathias  Zekiricli.  493. 
Mathias,  arcupar.  29r». 
Mathia.'i,  carnifex.  258.  503. 
Mathya.<,  saitor.  80.   158.  476. 
Mathya.*^,  familiaris.  82. 
Mathko   de    Thaloucz.    gubernalor    civi- 

tati*^,  episcopatus  et  banus.  87.  89.  92. 

108,    HI     1J5.    118.    119.    122.  123. 

128.    129.    133.    136.   137.    139.  143. 

144.  H5.  195. 
Mathko,  curiensis  episc.    105. 
Mathko,  jobagio.  483,  484. 
Matichina,  fluv.  52.   194. 
matura  deliberatio.  59. 
Maurus  de  Klokoch.  233. 
Mauritius,  juratns    437. 
Maxetycli  Dominicus.  80.   158. 
Maximus,  juratus.  57 
Mayer  (Mayervisher)  Sebaldus  186.  187. 

277. 


Inikx,   —  M, 


565 


meatus  aquae.   282. 

media  quadragesima    54.  109. 

media  vini  (mensura).  49. 

mcdicinae  doctor  Alexander.  182. 

medicinae  doctor  Henricus    482. 

medicinac  doctor  Makwardus,  canon.  224. 

medicinae    doctor    canon.    Michael.    82. 

160. 
medicus  Georgius.  285.  351. 
medicus  Nicolaus.  259. 
medietas  universarum  posse<;sionnm.  479. 
roedius  cubulus.  49. 
Medwednycza,  fluv.  321.  365.  377.  390. 

vide:   Chirkwenik. 
Medwcwar,  castrum  42;  43.  46.  54.  55, 

72.  77.   87.    94.   9,o.    96.    128.   132. 

134.  136.   138.   140.  141.   142.  143. 

145.   14G    147.   148.    149.  152.  155 

232.   257.  277.  805.  338.   340.  315. 

347,  848.   349.  404.  483.  499.  506. 
-    525. 
Medwewar  castellani: 

Leonardus.  96. 

Wilhelmus  Stamm.  132. 134.  135.  186. 
137,  138.  140.  141.  142.  148.  145. 
146.  147.  150.  151.  155. 

Jacobus    233. 

Bogawecz  Mylakowych.  259,  260. 

Balthasar  de  Bathyan.  421. 

Anthonius  de  Pook.  480. 

Bernaldus  Thwroczy.  '\    .  ^.^ 

Balthasar  Alapy.  /   **^*^- 

Sebastianus  dc  Chakan.  503. 

Ladislaus  Pethew.   \   rrxc. 

Johannes  Horwath  /  ""^" 
Meglcch,  villa.  185    190. 
Megywrechye,  possc<sio.  67. 
mel.  415. 

membrum  principale.  388. 
mensa  episcopalis.   18.  317.  519. 
mensura  rcgalis.  276. 
mensura  civitatis.  415.  495. 
mensura  justa.  48. 
mensura  dec  em  librarum.  495. 
mensurae.  49. 
mercatores    8.   125.  386.  403.  414.  416. 

490. 
mercenarii.  48.   148. 

(  8.  48.  49.  50.  119. 

125.  1H6.  138.140. 

149.  202.  205.  802. 

313.  406   494.613. 

515. 

merces  sutorum.  415. 
mercium  arrestatio.  515. 
mercium  exportatio.    1    .>-o 

>  importatio.   | 

meridies.  29.  48.  49. 
metae  capitulares    51. 
metae  civitatis.  93. 


merces. 
mercimoniales  res. 


metamm  abolitio    71. 
metarum  assignatio.  276, 
metarum  distinctio    90. 


117.  276,  400. 


metarum  ereclio. 

»         reambalatio. 
metarum  revisio.  91. 
metreta  media.  415. 
Mezaros  Marcus.  378. 
Michael  Zylagy,  gubemator  regni  Hnng. 

261.  262. 
Michael   Orzag   de    Gwth,    mag.   curiae. 

252-   290.    292.   404.   405.  408.  414. 

418.  428.   43a  434.  435.  436.  448. 

449.    450.   451.    452. 
Michael,  praepos.  zagrab.  422.  493. 
Michael  s.  theologiae  lector.  3^8. 
Michael,  canon,  zagrab.  91. 
Michael,  doctor   medicinae   can.    zagrab. 

44.  8>.  160. 
Michael  Rayfnicz,  can.  zagrab.  360, 364. 

398. 
Michael  de  Thasaych,  canon,  zagrab.  192. 
Michael  Thompa.  405.  406.  407. 
Michael,  praebend.  409. 
Michael  de  Szenthgyurgh,  praeb.  408. 
Michael  de  Zthenychnak,  praebend.  485. 
Michael,  pleban.  s.  Margarethae  de  sub- 

urbio.  473.  483.  484.  499.  503. 
.Michael,  prior  ord.  Praedicatorum.    878. 

478. 
Michael,  vicar,  fr.   Heremitarnm.  164. 
Michael,  heremita.  257.  258. 
Michael,    protonotarius    sedis    crisiensis. 

90.  130. 
Michael,  de  vico  Latinomm  notarias  pa- 

blicus.  40. 
Michael  Salak,  notar.  publicus,  248. 
Michael,  civ.  (irecens.  4.  75    79. 
Michael,  judex.  52.  67.  198. 
Michael,  jurat,  civis    192    194.298.860. 

476.  479.  481. 
Michael   Bencekowych.   337.    888.    353. 

857.  868. 
Michael  Jagichich.  363. 
Michael  Kerhen.  466.  479. 
Michael  Klachecz.  368. 
Michael  Oroz.  480. 
Michael  Saronych,  judex.  283.  245.  246. 

247.  258. 
Michael  Thaar.  17. 
Michael  Wyt'ez.  440. 
Michael  de  Adamovcz.  57. 
Michael  de  Drenova.  56. 
Michael  de  Gwlechycz.  322. 
Michael  de  Kwwar.  207. 
Michael  de  Kysgora.  84.  162.  167.  169. 

173.   178.  180. 
Michael  de  Rauen.  76. 
Michael  de  Pobresya.  1&4. 
Michael  de  Thosacj^.^*^. 


S66 


Index, 


M. 


Michael  de  Zenthgerg.  321. 
Michael,  fil.  Andreae.   195. 
Michael,  fil.  Demetrii.  175. 
Michael,  fil.  Nicolai.  101.   172. 
Michael,  fll.  Petri,  civis.  44.  46.  173. 
Michael,  fil.  Petri,  pellifex.  47. 
Michael,  filias  Sebastiani,  iadex  et  jurat. 

4.  39.   74.  75.  79.  80.  84.  103.  157. 

158.   161.   162.   163.   165.   166.  167. 

168.   175    177.    178    179.  180. 
Michael,    fil    Simeonis,    index.    19.    20. 

29.  47. 
Michael,  fil.  Valentini.  296.  378. 
Michael,  aurifaber.  503. 
Michael,  lapicida.  126. 
Michael  Chranecz,  institor.  494. 
Michael,  pellifex.  296. 
Michael,  sutor.  363. 
Michael,  famil.  capituli.  368. 
Mickcheuecz  de,  nobiles,  59. 
Michowil  de  Modrusio.  527. 
Mikccii,   mrjiciiuiuaUiu  63. 
Milethynci,  villa.  244. 
milium.  110. 
minae.  81.  82. 
minae  carceris.  317. 
minae  exustionis.  181. 
minae  vulnerationis.  181. 
minerae  salium.  429. 
missa  in  aurora.  18. 
missa  capitularis.  81. 
missa  magna.  315. 
missa  privata.  18. 
missa  soUemnis.  2.  18. 
missa  Ebcrhardi,  episcopi  zagrab.  73. 
missa  de  ss.  corporc  Christi.  494. 
missa  b.  >rariae  virg.    18.  324. 
missa  in  honorem  s    Nicolai.  2,  61. 
missa  s    Stephani   regis.  72. 
missae.  470. 

missae  hebdomadales.    18. 
raissarum  celebratio  227. 
missarum  fundatio.  99.  227. 
Mlaka,  possessio.  211. 
Modrussium,  castr.  \   39.  405.  406.  507. 

>  civit.    /  514. 

molendina  civit    5*2.   136    216.  229.  2G9. 

273.  3«;5. 
molendinaria  loca.  52. 
molcndinum  magistri  Fabiani.  498. 
mol  endinat  ores: 

Frane.   G^>. 

Mikech.  63. 
monasteria.  39.  222.  vide:    claustra.    vol 

conventus. 
monastcrium  de  Bela.  73.  378. 
monasterium   de  Babolcha,!    q-o 
de  Garab.      •/  "*'"• 
monasterium  s.  Kgidii  de  Simigio.    486. 
monasterium   de   Toplica  (Topusko).  73. 


xnonasteriQin  b.  Katharinae   ord.  Praed* 

378. 
monasterinm  b.  Mariae  ord.  Cisterc.  Za- 

grabiae.  94.  106.  12?.  174.  186.  220. 

234.  236.  243.  259.  377.  280.  801. 

370.  427.  491.  508. 
monasterium    b.    Mariae    ord     Heremit. 

851.  419,  488. 
monasterium  b.  Nicolai  de  Zagrabia.  378. 
moneta  abolita.  69. 
moneta  dnccat  appellata    69. 
moneta  maior.  1   ^q 

»       minor,  f 
moneta  qnartinus.  69. 
moneta  regalis.  69. 

moneta  usnalis  Zagrabiae  correns.  186. 
monetae  mnltiplicatio.  69. 
monetarum  cusionis  comes.  125. 
moniales  in  lA^-anich.  519. 
monitio  bina.  346. 
monitio  publica  in  ecclesia.  248. 
monitiones  saepissimae.  493. 
monitionis  dies.  223. 
Mons  regalis,  castnim.  76. 
moracionalis  domus.  68. 
Moravia,  regnnm.  112.  124. 
Morawcha,    districtus.    324.    vide:     Ma- 

rocha. 
Morawicza,  castnim.  406. 
mores  Incorrigibiles .  346. 
mors  absque  ^olatiu  haeredum.  480. 
mos  exerdtiiajiLium,  29. 
mos  hostilis.  29. 
mos  predonicus    25.  33.  34. 
mos  sedis  episc.  zagrab.  64. 
Mothnycza,  castellum.  406. 
Mozlauech  Dionisius.  80.  158. 
Mozlowcch   Valentinus.  80. 
Mozlowich  Gywrak .      \    i;^q 

»  Valentinus  / 

Muchim,   dominu^     i'H. 
mulcta  viginti  marcarum.   162. 
mulcta  centum  marcarum.  94. 
mulier  honesta.  29. 
mulieres  suspeotae.  426. 
muncra,   196. 
munera  strennarum.   12. 
muncra  tria  tunsvcta.   186.  509. 
munitio  zagrab.  capituli,  359.  370.  371. 

372.  S7a.  382.  38a  402. 
munitionis  capit.  custodia.  388.  399. 
raunitionis  capit.  defensio.  396. 
munitionis  capituli  porta  inferior.   \  g^Q 

»  »  »       superior.  J 

munitionis  capit.  sepes.  386. 
Mura,  lluv.  265.  318.  401. 
raurus  (moenia),  civit.  Grech.   1.  33.  49 

50.  55,  85.   86.   130.  249.  350.  353. 

367. 
mutilatio  manus.  156. 


^                                                           Index. 

—  N.                                       567        ^W 

^^H          mutuum  800  fr.  a  dvitate.  505. 

1   Nicolaus  de  Bela,  praebend.   19^.                             ^^| 

^^^H            Mj'cUntis,  cocdam  iudex.  1.  437. 

Nicolaus,  judex  Grech.  75,  84.  148.  157*                   ^H 

^^^1            Mykchewcz,  posse ssio,  418.  452.  484, 

!       162.    1615.    167.    168.   233.  289.  290.                 ^H 

^^^H             Mykolecz,  coDdam  judex.  453. 

291.                                                                          ^H 

^^K           Mvkolvchich  Gregorius.    405.    406.  407. 

1    Nicolau-s  medicos.  259.                                              ^H 

^^B           MvkwlVch,  villa    486. 

Nicolaus,  UtteratQs.  7.  107.  190.                                ^H 

^^^P            M^lakowych  Bogawecz,  castellanus  Med- 

Nicolaus.  juratuis.  232.                                                ^^H 

^^■^                 wedwar.  *259.  2*50. 

Nicolaus,  aunlaber.  150.   155.  190.  246.                  ^H 

■                     Mylethincz,  possessio,  498. 

247.  267.  270.  296.                                             ^H 

H                      Myndawscbak,  viaea.  481. 

Nicolauii,  faber.   195.                                                       ^^H 

Nicolaus,  .sartor.  259    278.  418.                                 ^H 

Nicolaus,  sutoT.  226.  241,  259.                               ^H 

N. 

Nicolau.s,  mercenarius.  57,  175.                                 ^^^k 

Nicolaus  dc  Alsoglawuicza    137.                               ^^| 

Nandoralba,  castmin.    195.  517, 

Nicolaus  de  Brezouicza.    118.  187,  188.                   ^H 

Narih,  possessio.   42.  43.  9B.  101.   102. 

^H 

170,    171,    172.    173.   337.   341.  342. 

Nicolaus  de  Cassovia.  55.                                             ^^| 

343.   344.   357.  383.   391.   404.  449. 

Nicolaus  de  Drenoua,  84.  163.  169,                         ^H 

453.   456.  457.  458.   459.   4dO.  519. 

Nicolaus  de  Dumbo.  348.                                          ^H 

625.                   J 
natio  slauonica.  3oH. 

Nicolaus  de  Glawoycza.  211,                                      ^H 

Nicolaus  de  Greben.  118.                                               ^H 

nautae.  41lj. 

Nicolaus  de  Hedenvara.  447.  46L                             ^H 

navifia.  41G. 

Nicolaus  de  Kwwnr.  207.                                              ^H 

ncgligens  custodia.  247. 

Nicolaus  dc  Kysgora.  101.   172.                                  ^^| 

negligcDliae  in  ccclesia.  899. 

Nicolaus  de  Marowcba    96.                                         ^^^k 

Ncmcs,  canon,  zagrab.   310. 

Nicolaus  de  Pobresya.   154.                                         ^^^k 

NemeLh  Blasius.  377. 

Nicolaus  de  Posega,  ricebanus.  365.                           ^^H 

nemora.  38, 

Nicolaus  de  Zeech.  513,                                                ^^^k 

Neoiied,   nom.  prop,  80. 

Nicolaub  de  Zwioaria.  43.                                             I^^l 

Newred,  ci%'is.   158. 

Nicolaus  Baufy.  518.  521.                                          ^H 

nex  crudclis.  368, 

Nicolaus  Baxa.  187,  189.                                            ^H 

nex  miserabilis.  30.  32, 

Nicolaras  Bogdanych,  39.  80.  168.                                ^H 

Dezcek,  (pecunia  miDOr).   24tJ, 

Nicolaus  Chehko.  226.                                                     ^H 

Nezpesa.  po-sscssio,   101.  348, 

Nicolaus  Der^^fy.  520.                                                    ^H 

Nicolaus.   20.   80.    158.   175.   177.  178. 

Nicolaus  Hoi  wath    475.                                                  ^^| 

179.  180. 

Nicolaus  Illenky.   103.  190.                                          ^H 

Nicolaus  v.,  papa.  218.  284.  236.  238. 

Nicolaus  Iwuuowych.  463.                                           ^^^k 

Nicolaus  de  Vvdak,  rex  Bosnae  et  banus. 

Nicolaus  Jagodycb.  259.                                                  ^^^k 

270.   271.   272.   290.   292.   299.  358. 

Nicolaus  Mahnvu,   ].                                                       ^^| 

360. 

Nicolaus  Praudich.  40.  225.  226.                               ^H 

Nicolaus  ilc  Gara,  palatinus,  U.  69. 143. 

Nicolaus  YezQcthiCz.  491.                                                ^^| 

454. 

Nicolaus  Zudich.  208.                                                    ^H 

Nicolaus  Trcnlul,  lavernic.  niag.  11 

Nicolaus,  III.  Audreae.  439.                                            ^H 

Nicolaus  gioff  de  Frangyipan.  188.  405. 

Nicolaus  fil  Bemctrii    2^29.  257.                                 ^H 

406,  407. 

Nicolaus,  ftl.  Uregorii    de  Gepew,    Com.                    ^^H 

Nicola  11.S    comes    de    Thersycjt    (Franka* 

^cagrab.  137.  138,  139.  141.  15  L  153.                  ^H 

pan).  74. 

^H 

Nicolaus,  tinicosis  episc.  447.  461. 

Nicolaus,  ai.  Iwao.  323.                                              ^^H 

Nicolatis,  transilvan.  episc.  290.  292. 

Nicolaus,  ill.  Iwanchecz.  20.                                           ^^| 

Nicolaus,  vaciensis  episc.  447.  461. 

Nicolaus,  til.  Ladislai.   101.   102.  173.                        ^H 

Nicolaas,  archidiaconus   92. 

Nicolaus,  lilius   Nicolai  Tboth.   3.  4.  6,                   ^^| 

^^^           Nicolaus  Almanus,  canoD.  82. 

7.  53.  106.  107.  443.                                            ^H 

^^^K           Nicolaus  de  Cilia,  can.    zagrab     44.  71, 

Nicolaus,  fil  Petri.  189.                                              ^H 

^^^1           Nicolaus  de  Wa&ka,  canou.  zagrab,  521. 

Nicolaus,  fiL  Sebastiani    225.                                        ^H 

^^^H          Nicolaus  de  Orboua,  canon,  cbasmensis. 

Nicolaus,  El.  Vyuceustau.  19.                                     ^^^ 

^H 

nitriense.^  episcopi ;                                                ^^H 

^^^1           Nicolaus,  abbas  monast.  ord.  cisterc.508. 

Hvnko.  11.                                                                     ^H 

^^m          Nicolaus,    pleban.    s.    Marci.     220.    221. 

Thomas.  290   292.                                                 ^H 

^H             223.  224.  241. 

ni  trieusis  comes;                                                     ^^^k 

^^^H           Nicolaus,  praebend,  xagrab.   104, 

Petrus  Forgach  de  Ghymes.  24.                               ^H 

568 


Index.  —   O. 


nobiles  regni   Slavoniae.   43.    181.  227. 

231.  804. 
nocturnum  silentiam.  141. 
nocturnam  tempas    55. 
Noffvy  Leonardus.  125.  126. 
nonensis  sedes  vacans.  115. 
nota  infidelitatis.       \    187.  253.  282. 

»     ingratitudinis.    J         322.  509. 
notarius  pubUcas.  40.  66.  112. 190. 191. 

218.  219.  288.  281.  314.  888.  879. 

397. 
notarii  public!: 

Nicolaus  Praudych.  40. 

Michael  Blasii  de  vico  Latinomm.  40. 

Gregorius  Nicolai  de  Marocha.  96. 

Petnis  Thomae.  192. 

Stephanus  de  Wyzoka.  224. 

Michael  Salak.  243. 

Stephanus  de  Markus.  317. 

Mathaeus  Gregorii  de  s    Georgio.  364. 
419.  476. 

Paulns  Valentini  de  Chasma.  474. 
notarius  capituli: 

Mathaeus,  canon.  493. 
notarius  civit.: 

Fabianus.  27. 

Mathaeus,  203.  204.  205.   210.  212. 
213.  215.  241. 
notarii  signum,  219.  224,  419.  474. 
Nouaczi,       I  possessio.  42.  43.  46.  277. 
Novak.         )  338.  340.  345.  347.  349. 
Novakouch,/  354.   361.  487. 
Novakovich  Joannes.  54. 
nova  porta.  60.  273. 
Nova  villa.   18.    19.  58.  185.  191.  321. 

362.  363.  390.  498.  518. 
novovillani  plebani: 

Petrus.  185. 

Thomas.  220    240. 

Andreas.  498. 
Nova  villa  prope  Chasmam.  183. 
novilunium.  73. 
nummus.  48. 

nuncii  civium  Grecens.  26. 
nundinae.   34.    82.    138.    140.   160.  308. 

348.  403. 
nundinae  in  festo  s.  Marci.291.  326.  330. 
nundinalia  loca.  428. 


Obed  zenth-kerezth,  possessio.  497. 

Obrees.  228.  4G4.  vide:  Ebres. 

obsidio  civitatis  Grech.   per  comites  Ci- 

liae.  184.  270. 
obventiones.   <). 
occupatio    civitatis    Grecens.    263.    268. 

269.  305.  366. 
occupatio  possessiouum  capitul.    42.  44. 

46.  91. 


occupatio  terrae  Bobichan.  44. 

ocreae.  415. 

octava  festi  Epiphaniarum  Domini.  47 

84.  102.  106.  113.  162. 167.  177. 178. 

179.  211.  214.  281.  240.  884.  421. 

434.  485.  4B6.  4.^0. 
octava  festi  Pasche  Domini.  151.  272. 
octava  festi   b    Georgii.    75.    83.    161. 

167.  177.  20:^.  204.  218.  215.  231. 

241.  357.  376.  377.  383.  404.  414. 

434.  435.  436.  449.  451.  469. 
octava  festi  b.  Pbilippi  et  Jacobi.  441. 
octava  festi  Penthecostes.  42.  43. 
octava  b.  Johannis  bapt.  175. 
octavae  festi  b.  Jacobi.  76  84  112. 118. 

162.  167.  168.  177.  178.  205.  208. 
213.  358.  361.  383.  466. 

octava  festi  nativitatis  b.  Ikfariae.  26. 
octava   festi  b.    Michaelis    archang.   44. 
71.  79.  83.   85.  104.  113.  161.  162 

163.  165.  167,  iSS.  169.  175.  177. 
179.  180  201.  208.  209.  210.  211. 
2:i8.  239.  361.  391.  405.  434.  435. 
437.  448.   450.  451.  462. 

Odra  zenthgewrgh,  possessio.  469. 

offensae  enormes.  37. 

offensae  nobilium.  253. 

officiates  capit.  8.  27. 

ofiFertorii  pars.  428. 

officium  verspertinum    \  -in 
>         completorii.     / 

Okych,  castrum.  462. 

oleum.  48.  50.  415. 

ollae.  49.  415. 

Olomucz,  civit.  362. 

Omelya,  villa.  354. 

Opatovina,  platea.  390. 
I    oppressio  civium    255,  335. 
I    Orboua,  possessio.  76. 
I    ordo  clericalis.  36. 
I    ordines  mendicantes.  356. 

ordines  sacri.  38. 
j    ornamenta  altarium.  73. 
i    ornamenta  ecclesiae.  72.  248. 
I    ornamenta  sacerdotalia.  520. 
]    ornatus  reliquiarum.  72. 
I    Orehowcz,  possessio    452. 
:    Orehowcz  de  Johannes.   433.   434.    436. 
I        442. 

I   organista   eccl.    cathdr.    Andreas   canon. 
I       493. 
I    Oroz  Michael.  480. 

Orsychy  Georgius  "j 
I  »  Jacobus.  I    .Qg 

j  »  Petrus.     f  *^^* 

Paulus.    J 

Orszag  Michael,  palatin.  290.  292.  4Q4. 
!        405.  408. 

I   ortoncz.  }  (^P^^^ies  pecuniae).  257.  509 


Index.  —  P. 


569 


ostia  domorum    B4. 

O^aldus,  episc.  zagrab.  306.  310.  512. 

314.   Ui:   848.  349.  366.  371.  385. 

408.  466    487.  492,  509,  516.  522. 

523.  533. 
Osvaldu^   can,  lector.  64    65. 
Otok,  praediolum.  59.  62.  71.  157. 
ova.  186   415.  509. 
oves.  248   415. 
Ozel,  castium.  401.  406. 

P. 

pactatio  in  flor.  136. 
pagani.  352. 
Palana,  posses.  17. 
palatini: 

Nicolaus  de  Gara.  11.  69    143.  454. 

Mathias  de  Palowcz.  115. 

Michael  Orszag  de  Gwth.  290.  292. 
404.  405.  408.  414.  418.  428.  433. 
434.  435.  436.  448.  449.  450.  451. 
452. 

Emericns  de  Zapolya.  452. 
palatium  chasmense.  521. 
palatinm  chori   in  castro  Quinqueeccles. 

72. 
palatinm  episcopale  zagrab.  40. 
palatinm  regis  in  civit.  Grech.  50. 
palatium  Johaonis  Perowych.  418. 
Palfy  de  Zenthmyhal.  455.  462. 
pali.  111.  416. 
palin.  146.  147.  363. 
Faloch  Mothaeas,  judex  curiae.  44. 
Paloczky  Johanncii.  332. 
palyc^a  (bacculus,  mensura).  495. 
panes.  48,  6i).  82.  186.  509. 
Panlusyciki,  405.  ^06.  407. 
panni  imaginibus  context!.  72. 
panni  italici.  415. 
panni  lanei.  \  040 

»      linei    /   ^^^• 
panni  pretiosi.  415. 
panni  sericei.  248.  415. 
pannus   48.  149   206.  207.  386. 
pannus  albus.  206.  415. 
pannus  barhanus.  125. 
pannus  linens  pro  signo.  159. 
pannus  niger.   1  ^ 

»       ruber.   \ 
paramenia  eccl.  32.  35. 
parilo.  49. 

parlerius  Wolfgangus.  39. 
parochiales  sacerdotes.  222. 
parocbus  ^id  Latinomm.  195. 
partes  extraoeae    313.  314. 
piifticala  silvae.  281. 
pascua  civitatii    104.  110.  121.  496. 
pastores.  109.  110. 
pastores  armati.  166. 


Pataviensis  dioecesis.  115 

patria.  36. 

Paulini,  prope  Zagrabiam.  vide:  clan- 
strum  Heremitarum    73. 

Paulinorum  territorum.  404. 

Paulus.  6.  12.  39.  63. 

Paulus  II.  papa.  306.  817. 

Paulus  Bissenus,  banus.  11. 

Paulus  de  Peth,  banus.   II. 

Paulus,  magister  tavernicor.  454. 

Paulus  de  Dombo,  agazon.  mag.  290. 
292. 

Paulus  Kompolt,  pincerna.  115. 

Paulus,  lector,  can.  zagrab.  180. 

Paulus,  archid.  kamarcens   276. 

Paulus,  archid.  de  Kemlek.  363. 

Paulus,  archid.  varasdinens.  379.  398. 

Paulus,  canon   395.  493. 

Paulus  de  Roycha,    canoa,  zigrab.  493. 

Paulus  de  Zytec,  canon,  zagrab.  493 

Paulus,  praebend.  zagrab    UM. 

Paulus,  decanus  praebend.  243. 

Paulus,  rector  s    Marci    64.  65. 

Paulus  Kranyecz,  vicar.  Herem    418. 

Paulus  Valentini,  notar.  public.  474. 

Paulus,  jurat,  civis.  192,  191.  229.  273. 
208. 

Paulus  Chagantovich.   158. 

Paulus  Fynthygh.  435.  450. 

Paulus  Hudos'tyh.  39. 

Paulus  Hungnrus    60.  158. 

Paulus  Iwankowych.  80.  168. 

Paulus  Orsych.  492. 

Paulus  Praudich.  7. 

Paulus  Rusman.  80.  168. 

Paulus  Salkowych.  80.  158. 

Paulus  Svdowanich.  158. 

Paulus  Thatar    80.  158. 

Paulus  Walpotls.  246,  247.  270.  483. 

Paulus  ?.abo    378. 

Paulus  de  Azthalnok,  exactor  taxae.  120. 

Paulus  de  .^xtaluokt  provisor.  episc.  133. 

Paulus  de  JajEenouc^.  137. 

Paulus  de  Kemluk.  67. 

Paulus  de  Kynyz.  517. 

Paulus  de  Mlaka.  211. 

Paulus  de  Xezpesya.  348. 

Paulus  de  Pobresya.  154. 

Paulus  de  Zenche.  67. 

Paulus  de  Zylagh.  125.   126 

Pauluz,  fil.  Giuan.  80.  158. 

Paulus,  ill.  Mathie.  96. 

Paulus,  fil.  Pauli.  244 

Paulus,  fil.  Petri.  439. 

Paulus,  decanus  civium.  68. 

Paulus,  aurifabcr.  24Ji.  296.  378.  419. 

Paulus,  camifex.  80. 

Paulus,  sagitarius.  80.  158. 

Paulus,  sartor.   80.  158.  256.  257.  ^^^' 

Paulus,  selUpax.*^.>^;^. 


^^^^^^^B         570                                                fmiex. 

^^^^^^^^^^H 

^                 Pauks,  sutor    363. 

pcrpetua  elemostna.  227.                                       1 

^^^^^^H                 Paul  us,  provisor  curiae  eptsc.  93. 

perp«tua  exclusio  de  consortio  capit,  ^13     ^^B 

^^^^^^H                  Pau1us»  faioiliarii.  82.   160. 

perpetuatio  possessionum.  3.  42.  46.          ^^H 

^^^^^^f                   pauperes  lepvost    73, 

Pers  Georgius.   142.                                        ^^H 

^^^^^^^                   pauperes  sacerdotes.  73. 

personae  ecdesiasticae,  34.  dSi                    ^^H 

^^^^^                          paupcrcs  virgines,  73. 

personae  su^pectae    497,                                 ^^H 

^^^^^^H                   paupertas  civit  GreccQ^is    119. 

personarum  coDditiooes.  283.                        ^^^H 

^^^^^B                  Pawsynzelh  Gregonus.  368. 

pcstileotia.  246>                                              ^^H 

^^^H                 Pa^iiar  Johaaoes  342.  S43.  3G8.  377« 

pestilera  plaga.  310.                                         ^^^| 

^^^^^H                  Piuar,  institor.  296. 

pestis  assidua.  367.                                         ^^^| 

^^^^^^H                 paztho  (equus),  518. 

Peth  de  Paulus,  banus,   11.                          ^^H 

^^^^^^^B                  Pech,  ciiii»trum.  406. 

Pethew  LAdislaus.  506,                                   ^^H 

^^^^^^H                  pecia  paom    206* 

Petbkay  Franciscus.  520.                                ^^1 

^^^^H                pecora.  75*  13b.  142.  14D.  15t.  166, 

Pethkay  Ladislaus.  520.                                ^^1 

^^^^^^H                  pecora  arceoda  a  tlacis.  432. 

Petbrata  Gregorius.  404,                                 ^^H 

^^^^^^^ 

Pethouia,  civita.^    30.  136. 138.  140. 148,          ■ 

^^^^^^^                 pecuniae  pro  decimU.   18. 

Pctrecz,  possessio.  519.                                         H 

^^^^^H                                 porcales.  310. 

Petrotha  Gregorius.  449*                                       1 

^^^^^^H                   pecuniaiia  conventio.  340. 

Petrovina,   villa.   3.  6.  42.  46.  58.  107*          ■ 

^^^^^^B                 pecuciarum  summae,  401. 

337.  341.   433.   434,   437.  438.  439.          ■ 

^^^^H                  Pedali*  castntm,  406. 

440,   441,   442,   444.  445.  446.  447.          J 

^^^^^^H                 pedes  poDderatus.    I   jic 

Fetrowcz.   villa,  486.                                          ^H 

Petrus,  archiepisc.  coloceosis.  232.               ^^H 

^^^^^^H                 pedites. 

I^etrus  de  Ro^gon.  agriensis  episc.   115.      ^^B 

^^^^^^H                 pedite^  ^mati. 

Petnis,  canon,  zagrab.  2.  157.  165.  176.           1 

^^^^^H                  Pebem  Johannes    %\).   158, 

395.                                                                   ■ 

^^^^^^H                  Pelbartus   de    Gessazentiwan,    exactor 

Petrus,  lector  can.  zagrab.  236.  493.                 1 

^^^^B 

Petms.   arcbidUc.   dubicensU.    82.    104.           ■ 

^^^^^^H                Pelbardus  deVcrgnoucjSj  ciiactor  taxae.120. 

248.                                                                      ■ 

^^^^^^B                 Peleske,  castrum.  72. 

Pctrus  de  Vizoka,  canon    zagrab,  860.        ^^H 

^^^^^^H                  pellei  pellUkuDO.  415. 

Pctrus*  filius   Puljan*  canonicus.   1.               ^^^H 

^^^^H                  pellic-e&e  res.  308. 

Pctrus  Slotcrkch,  c^mon.  242.                         ^^| 

^^^^^H                  pelHceac  Testes    403. 

Pctrus,  abbas  s  Mariae,  ord.  Cister.  427.           S 

^^^^^H                  pelHticum  uniTersitas.  402.  403. 

Fetrus,  dccanus  praebendar.  64.  65*  66.            1 

^^^^H                 pellitices.  209.  307. 

67.   10^.                                                                   ■ 

^^^^^^H 

Pctrus  de  Hedryhowcz,  praebcnd,  409*             1 

^^^^H                     Michael. 

Pctrus,  pkb.  %,  Emend.  280,                              ■ 

^^^^^H                     foaQoes.  80.   158. 

Petrus,  pkbanus  de  Nova  villa.  186.191.            ■ 

^^^^H 

Petrus  de  Alben,  banus.  90.                                  ■ 

^^^^^H                       Georgiu«i 

Petms  de  Thalowcz,    banu5,    giibernator     ^^^ 

^^^^^H                  p«1vis  argcntea.  ^17, 

episc.  zagrab.   120.  141.                               ^^H 

^^^^^^1                 pensAe  deunriorum,  20*  40.  50.   tfj4* 

Pttrus  Cheh|  agaiioQ,  m.ig,   11.                     ^^H 

^^^^^^H                pensac  denariorum  viccncnsium,  147. 

I^rus  lit  tc  rot  us,  comes  zagrab.  6,  7.          ^^H 

^^^^^^H                   pene«iticae.  48    50. 

Pctrus  de  Cruemche,  com.  lagmb.  26.               H 

^^^^H 

Petrus  Borbkay,  com.  comit.  jtagrab.  368.    ^^fl 

^^^^^^^H                  pcrceptio  fructuuiu    44,  4B. 

421.  424.  466.  479*  512.                         ^H 

^^^^^^H                 pcrcus&io  mulicrum.  2<K). 

Petrus    Ade,    vicarius    temporalis   episc.     ^^^| 

^^^^^^H                  peremptona  respoDsio.  162.  168.  178. 

7B    90.  130.                                                  ^B 

^^^^^^^r                  percmptoriu!^  terniiaus.  223. 

Petrus.   44.   47.   51.  80.  110    148.  158.    ^H 

H                                   Pcrcn  Valcnrinus.  80,   158. 

^H 

H                                    Perko  (;rcgonus.  486. 

Petrus  Sapbar,  judex.  9.  12.   13. 16.  39.     ^^1 

Perko,  curicnsis  episc.  105. 

Petrus   Huiig.^nis  (Magyar),   judex     63.           S 

Pcrko  de  Thaloucz.   Ill,  \\\\, 

70.  75.  79.  81.  90.  92.  S*3.  103.  107.           ■ 

peril.  517. 

121.    143,    145     147.    157.   162.  163.           ■ 

pcrmutationes.  496.                                        1 

165    166.   167.  168.  175.   177.    178.           ■ 

Pcro.  30.  74,  80.  104.  10(5.  158. 

179.   180.    190,   208.                                       ■ 

Pcrowych    Dominic t»s.    342*    843.    368. 

Petrus,  jurat,  dvis.  192.  194.  229.  232.            M 

378.  474.  480.  507. 

256   257.                                                  ^M 

Perouieh    Toannes,    judex.    92.    93.    190. 

Fetru.^  Bedekoicb    476.                                   ^^H 

296,  342.  3^13.  368.  418. 

Fetrujt  Forgach  de  Ghymes   24t                 ^^H 

^         1 

Index.  —   P, 


571 


Petrus  Gwndycli.  244. 

Petrus  Malecz.  259. 

Petrus  Orsych.  492. 

Petrus  Pogan.  618. 

Petrus  Plcmenschak.  80.  158. 

Petrus  Prybych.   173. 

Petrus  Raskowych.  469. 

Petrus  Swechych.  246. 

Petrus  Bykzahd  3{5.  348. 

Petrus  de  Gwdowcz.  815. 

Petrus  de  Kayenik.  337.  838. 

Petrus  de  Marencz.  502.  503. 

Petrus  de  Marocha.  486. 

Petrus  de  Pobresya.   154, 

Petrus  de  Rakonok.  57.  176.  188. 

Petrus  de   Schytaryeuo.    147.   148.   151 

153. 
Petrus  de  Sytharia.  139.  141.  211. 
Petrus  de  Zokel,   thurociens.    com.  290. 

292. 
Petrus  de  Zrinio.  406.  406.  407. 
Petrus,  fil.  Georgii.  439.  446. 
Petrus,  fil.  Pauli,  judex.  71. 
Petrus,  fil.  Radko.  257. 
Petrus,  fil.  Stephani.  245. 
Petrus,  pater  Petri  Saphar.  9. 
Petrus,  nobilis.  193. 
Petrus  Thome   de  Ratcha,   notar.    publ. 

192. 
Petrus,  litteratus.  193. 
Petrus,  familiaris.  82.  160. 
Petrus,  sartor.  20. 
Petrus,  sellipar.  378. 
Petrus,  tricesimator.  132.   133. 
pharensis  sedes  vacans    115. 
Philippus,  pleb.  de  suburbio  civit.  Grec. 

204. 
Philippus,  institor.  296. 
Philippus,  sutor.  256.  257.  296. 
phisicus  Wlikanus.  51. 
Phylech  Mathias.  256. 
Phytor,  vicejanitor  reg.   12. 
pia  loca.  208. 
picariae.  49. 
Piero,  iuratus  civ.  1. 
pignus.  58.  72.  418. 
pincernarum  magistri: 

Laurentius  de  Aar.   11. 

Paulus     \  ^^  Kompolt.   115. 
Johannes/  ^ 

Andreas  Pongracz.  290.  292. 

pinta.  49. 

piper.  60. 

Pipo,  comes  temesiensis.  12. 

pirus  silvestris.  63. 

piscariae.  248. 

piscatores  in  civitate.  48. 

piscatores  forenses.  109. 

pisces.  109. 

pisces  crudi.  48. 


pisces  recent es     ] 

»      salsi.  >  416. 

»      sicci.  I 

piscina.  69. 
piscina  Chasmae.  519. 
pistrices  panis.  48.  50.  496. 
pixides  sonorosae.  29.  296. 
pixidum  distributio.  360. 
Placentia,  civitas.  247. 
platea  capitularis.  32.  33.  386. 
plateae  communes.  49.  350. 
plateae  civit    36.  50.  81. 
platea  exterior.  50. 
platea  sutorum   82.  83.    160.  161.  255. 

368. 
platea  OO.  sanctorum,  Budae.  521. 
Plathnar  Stephanus.  260.  296.  378. 
plaustrum  vino  oneratum.  297. 
plebani.  22.  36. 
plebanus  eccl.  b.  Mariae   in   area  capit. 

390. 
plebanus  s.  Johannis  de  Nova  villa.  18. 
plebezani  eccl.  s.  Marci.  64. 
Plemenschaak  Marti  nus.  282. 
Plemensrhyak  Petrus.  80.  158. 
Plomberg  de  Henricus.  73.  74. 
Plusar  Johannes,  civis.  104. 
Pobresya,   villa   civ.    1.    136.    146.    164. 

193.  349. 
Podgorya,  locus.  519. 
poena  abscnttnm  a  divinis.  466. 
poena  capitis  \    ^^2 

>      ammissionis  bonorum.  / 
poena  duppli.  187, 
poena  periurii.  318. 
Pogan  Petrus.  618. 
Polosychycza,  possessio.   191. 
poma  narangy  (pomerangy).  416. 
pondus.  48.  50. 
Pongracz  Johannes.  290.  292. 
pons.  50. 

pons  Pyzani  mozt.  348. 
pons  in  castello  civit.  805. 
pontes  civitatis.  494. 
poplathy.  49. 
poplun.  73. 
Popov  turen.  56.  56. 
l*opowcz,  possessio.  450. 
Popowych  Jacobus.  39. 
populus  sacrilcgus.  33. 
porcelli.  416. 

porci.  50.  146   248.  310.  416. 
porcio   canonica.    220.    221.    222.   223. 

224.  399. 
Porkolab  Augustinus.  299. 
porta  carnificum    50.  68.  254. 
porta  lapidea  civit.  68. 
porta  nova  civit.  30    68.  .^ 

portae   civitatis    Grecensis     39,   ^7  -  ^"* 
141.  142.  \\^. 


S7a 


Index.  —  P. 


porta  capituli.  3fi8. 

portae  eccl.  cathedr.  32. 

portae  jobagionam.  304. 

portarii.  390. 

portariorum  capituli  solutio    390. 

portarum  connumcratio.  320. 

portarum  capituli  custodia.  390. 

portaruna  dcstructio.  125. 

portella  civitatis  campe-tris    60.  68. 

portus  s.  Jacobi  (in  Jarun).  277. 

portus  insulae  in  Jarun    57.  5?.  176. 

portus  Jelenou'cz.  59. 

portus  llluvii  Zawae.  128.  325.  398.  849. 

363 
Posega,  civit.  11.  5()    298.  365. 
Poscganum  capitulum.  56. 
I'osegay  Johannes.   402.   404.  405.  433. 

434.  435.  4H6.  449.  450.  461.  452. 
Posonium,  clvit.   41.  <j9.  108.  116.  117. 

118.  171.  172.  422. 
posoniensescomites: 

Silstrangh.   11. 

Stephnnus  I     ,     t»  -ixr. 

t^    ^    .        ;   dc  Rozgon.  115. 
Georgius     \  ** 

Andreas  Pawmkircher.  'J90.  292. 
posSessioQes  nobiles    187. 
possessiones    jobagionales    haercditatiae. 

269. 
possessiones  jobagionales  impignoratitiae 

269. 
possessionum  divisio.  1. 
possessionum  donatio    7. 
possessionum  occu{)ati( 
»  detentio. 

»  perpetuatio. 

postes    248. 
potestas  constitucndi  vicarium.  27(». 
potiores  de  capilulo  zagrab.  28. 
praebeudae  penes  eccl.  cathedr.  2.  4. 
Praebendarii    eccl.    cathedr.    15.    18.  22. 

31.   (;5.  218.  3f)3. 
prabendariorum  viueae.    \   ^    .,.f. 

terrae.    / 
praedae.  21.  329. 
praedia    88. 
praedii  privatio.  3Jf2. 
praediorum   resignatio,  59. 
Praedicatores,  fratres.  81.  240.247.281. 

800.   352.  359.   379.   380.   393.  462. 

48^)    492. 
praescriptio.  4.  413. 
praetorium  competens.  392. 
prandium    807.  301). 
Pranuch  Johannes.  206. 
prata  capituli.  j    33    ^    jg^    ,_,  g    g^g 

civitatis.  / 
pratorum  occupatio.   123. 
Praudych  Clemens.  80.  158. 
Praudich  Georgius.  225.  226. 
Praudich  Marcus    225.  226. 


tio.      I 

io.        \  4.  7. 

uatio.  J 


Praadych  Nicolaus,   notariaf  public.  40 

225.  226. 
Praudich  Paulus.  7. 
Prawcz  Johannes,  index.  28. 
precelli.  48. 

preco  communitatis.  48. 
I'retoka,  flunus.  52.  63. 
Prevlaka,  praediolum    59. 
preztccze.  111. 

pristinae  consvetudines  artiticum.  232. 
privatio  ecc).  sepulturae.  66. 
privatio  officii  tX  beneficii.  39.  493. 
privatio  praebendae.  346. 
privatio 'praedii  canon.  399. 
privilegia  eccl.  cathedr.  161. 
privilegia  ord.  Praedicatorum.  379. 
privilegium  regis  Belae   IV.  9. 
privilegium  regis  Karoli.  9. 
privilegium  civitatis.  49. 
proceres  regni.  8.   17,5 
processionale   tempus   in   vigil.   Epipha- 

niae.  2*2. 
processus  sentencionales.  67. 
proclamatio  publica.   164. 
proclamatio  trineforensis.   164.   169.  180. 

212. 
proclamatio  in  Wgrouch.| 

in  Stubicha.  \  164.  170. 
»  in  Iwanich.  | 

proclamatio  venditionis    508. 
procurator  curiae   episc.  zagrab.  14.    15. 

173. 
procurator    causarum    capituli.   83     107. 

161.  167.  177.  376. 
procurator  capituli  Martinus   de  Edeles. 

3S3. 
procurator  legittimus.  37. 
Prodauiz.  loc.   119. 
profugus  Jacobus  Czapocza.  488. 
l)rohibitio.  3.  4.  46. 
proiectio  in  fluv.  Zawae.  319. 
promontorium    zagrabiense.    351.     vide: 

zagrab.  promcntor. 
propugnacula  capituli.  331. 
propugnacula  turris.  86. 
proscriptio.  34 G. 
protectio  regia.   492. 
protestatio.   3.    6.   42.   43.   46.  68.  106. 

176.   199.   213.   215.   239.   259.  269. 

305.  419. 
prothocolla.  248.  472. 
protonotarius  sedis  crisiensis.  90. 
proventus  condemnationum.  387. 
proventus  curruum.  494. 
proventus  ducatus  regni  Slavoniae.   478. 
proventus  raardurinales.  335. 
proventuum  administratio.  295. 
proventuum  capituli  carentia.  242. 
proventuum  occupatio.  115. 
proventuum  capitul.  privatio.  293. 


Index.  —  Q.  R. 


573 


provinciae  episcopales.  348. 

provisor  curiae   episc.   zagrab.    15.    125. 

126.  133.  S'iS. 
provocatio  capituli.  81. 
Prybych  Petrus.   173 
Prybych,  possessio.  187. 
Ptychkowicza,  mulier.  481. 
pablica  forma.  225. 
publicum  exemplar.  67. 
publicum    instrumentum.    40.    41.    192. 

219.  225   238  239. 
public!  depopulatores.  38. 
pueri.  141. 

pugna  prope  ManduSevec.  29. 
pulli.   186.  415.  509 
pulsatio  pro  defunctis.  18. 
pulsus  campanae.  34. 
pulvinar  majus.  72. 
pulvinaria.  82. 
Pulyan  Andreas.  1. 
Pywarich  Laurentius.l   ^-q 

Pyzani  mozt,  pons.  348. 


Quadragesima,  (jejunium).  48. 
quarta  seu  canonica  portio.  64. 
quarta  capitulo  competens.  523. 
quarta  pars  legatorum.  65.  66. 
quarta  testamentariae  dispositionis.  64. 
quarta    funeralis.    220.    221.    222,    223. 

224.  241. 
quartae  archidiaconorum.  318. 
quartae  solutio.  22. 
quartae  mensurarum.  495. 
(juartale  cubuli.  49. 
quartale  unius  brachii.  351. 
quartalia  frugum.  49'>. 
quercus.  63. 
questores.  416. 
Quinqueecclesiae,  civit.  72. 
quinqueeccl.  cpiscopi: 

Valentious,  preeb.  card.  10. 

Henricus.  51    74.  115. 

Johannes.  290.  292. 

Sigismundus.  401.  447.  461. 
quinqueeccl.  praepositus: 

Mathias  de  Gathaloucz.  527. 
quinqueecclcsiensc  capitulum    128. 
quinqueecclesienses  praebendarii.  73. 
quottidiana  sufVragia.  17. 


Raboch,   \  ^      .       .  n-i    nt* 

Rabuch;   /    P<>^««s*'»«'  *<^"^-  ^1-  76. 
Raday,  civis.  378. 
Radko  de  Koper.  257. 
Radlyn  Martinus,  sartor.  476. 


Radomerch,  possessio    101.  173. 

Radoslaus  de  Brezouycza.  138. 

Radwan,  possessto.  520. 

ragnsiensis  archiepiscopus: 

Andreas.   10. 

Rakarych  Stephanus.  39.  80. 

Tj  u      u        *    -.   (  51-  57.  74.  90.  149. 
Rakonok.  castrum.  L^^    ^^^   ^^^    ^^^ 

possessio.J2j^    278.  318.  506. 

Rakytnycza,  parochia.  238.  519. 

rapinae.  34. 

Raskay  Blasius    518. 

Raskowych  Petrus.  469. 

Rasciani    259.  260. 

rastrum  ferreum.  110. 

Ratcha,  possessio    192. 

Rauen,  possessio.  76. 

Rausther  Corardus.  207. 

Rawsar  Conradus,  judex.  186.  203.  204. 

205.  232.  2»  6.  29.x  li96.  802.  332. 
Rayfnicz  Michael,  canon.  398. 
Razynakereztwr,   locus.   368.   466.   479. 

51-^. 
reambulatio  terrarum  civit,  200. 
reambulatio  terrarum  Rodes,  Rabocz  et 

Gorimlye    76. 
rcbellio  publica.  37. 
receptio  possesfiionum.  42.  44. 
recipiadmissio,  219. 
recognitio  dominii  capit.  389. 
rector  altaris  s.  crucis   in   eccl.  cathedr. 

99.  101.   170.  171.  172.  173. 
rector  altaris  b.   Magdalenae,    Georgius 

190. 
rector  hospitalis.  235.  236. 
rectores  eccl.  s.  Mard.  39. 
rec tores  eccl.  s.  Johannis  in  Nova  villa. 

60. 
recuperatio  castrorum.  263. 
recursus  Romam.  115. 
recursus  ad  maiestatem  regiam.  488. 
redemptio  possessionum.  188. 
redemptio  de  captivitate.  189. 
refectorium.  355. 
reformatio  in  veStibus  eccl.  373. 
regia  praescncia.   162. 
regia  protectio.  41. 
regium  cdictum.  182. 
registra  civit.  248.  314.  467. 
registrum  sigillis  consignatum.  154. 
regni  consvctudo.   190.  228. 
regni  nobiles.  42.  210.  213.  215.  239. 
reipublicae  defraudator.  i   qqo 

»  occultator.     / 

reliquiae  sanctorum.  32.  35    329. 
Remethense  claustrom.  281.  285. 
Remethensc  j^romontorium.  488. 
Remetinecz,  possessio.  59. 
renim  ammissio.  495. 
res  regni  publicae.  WL^ 


574 


Index 


Koclolphus\     dc 
Rudolphus  j  Allien 


res  ecclesiae  cathedralis.  33. 
res  ecclesiasticae.  38. 
res  furtive  ablatae.  204. 
res  mobiles.       \   qq 

»    immobiles.  / 
res  nobilium.     \  4if; 

>    ignobilium  / 

res  venales    50.  417.  501. 

residencialis  domus.  68. 

responsales  legittimi.  37. 

responsoria.  18. 

revcnditio.  49. 

Reynis  Anthonius.   1. 

Robertus,  praepos.  can.  4*27. 

Robertus,  doctor  theolog.  276. 

■o    J      \   insula.) 
Rodes  '     .| 

;  f  ^'^^      75.  7G.  166.  486.  503. 

„     ,       I  terra.  I 
Rudes         .,, 

I  villa    J 

42,  43.   46.   72.   73. 

77.   78.   87.   88.   89. 

94.  94.   95.  96.  97. 

9S.99.  100.  I"J8.45<;. 

459  460.461.525. 
Rodolphus,  ])ater  Johannis  bani.  51. 
Rohfv  Ladislaus.  424. 
Romi,  urbs.77.  86.  87.  235    248.  356. 

432.  491. 
Rosa  Elena.   192. 
rosoncn>is  episco])U.s.  354. 

rosoncnjjcs  episc: 

Constantinus.   185. 

(ieorgius.  492. 
Rosowycli  Demetriu.s.  39. 
rotae  ad  aratrum.  27. 
rotae  duae  novae.  416. 
rotaruin  confractio.  69. 
rotarum  rcoeptio.  69. 
Rottar,  num.    i)r()p.  S5. 
Roydia.  oppidum.  \    j^g   j^y   ,^,,   g, 

>  J)0«^SC.S"^1U.     / 

rubcta   civitatis.    130. 

rubeloium   occupatio.    122.   123. 

rubetiini  caj)itiili    90. 

Ru<lcty(h   Galhis  419. 

Rufniev.   (Kayfnic/.),  canon.  395. 

ruina  muri  civit.  .■J»)7. 

ruina  clau>tii   «<.   Nicolai    ord    Praedicat. 

3r)2 
rumor  jjopuli.  SI.   ir)9. 
Rusman  ThuIus.  80.  lr>8. 
Rybarych   Lucas.  \\\1.  487. 
Kvhni'k.   castrum.    101.    106. 


s. 

Sabacz,  caslnim.  517. 
Sabaria,  opj)idum.   184. 
sacerdote.s  curati.  222. 


'    sacrilega  ctvitas.  1   „-    ««    gg 

I  »         commanltas.l 

I   sacrilegi  invasores.  281, 
,   ^crilegns  populas  35. 

sacristia  eccl.  cathedr.   58.  81.  83.  105. 
I       159.  161.  243.  244.  316.  894. 

sacristia  exterior.  399. 
;   sacristia  interior.  220.  293.  482.  498. 

sacristia  maior.  294. 

sacristia  eccl    chasmensis.  520. 

sagittae.  29.  80.  82.  86.  57.81.82.  141. 
142.  147.  148.  160.  176.  260.  368. 
416.    518. 

sagi  t  ar  ii : 
Paulus.    I 
Jacobus      80.  158 
Klias.       j 

sal    50. 

sal  lapideus.  415. 

sal  maritimus.  415. 

Salak  Michael,  notar.  publicus.  243. 

salarium.  60.  389. 

Saldynarych  Johannes.  297.  368. 

salium  emptores.  416- 

salium  minerae.  429. 

Salkowych  Paulus.  80. 

.sal.^^amcnta.  518. 

salserium  auratum  dupplum.  518. 

Sal/.burg,  ci vitas.  tI06. 

Sam.sinowcz,  possessio.  363. 

Sancky,  castrura.  228. 

sanctuarium  eccl.  b.  Mariae.  508. 

sanguinis  clTusio    34.  54.   104.  109.  176. 

Saphar  Petrus,  iud    Grec.  9.  12.  13.  16. 

Sarouvch  Michael.  233.  245.  246.  247. 
258. 

Sarouvch  Valentinus.  215.  246.  247.  258. 

29«;'. 

sa!  tore.s    49. 
sartorcs: 

Petrus.  20. 

(Jcoigius.   39.    74.    79.   92.   93.    103. 
If)?.  WW.  190. 

Maitinus    57.  80. 

Mathias.  <S(). 

Paulu.s.  80.  158.  256. 

Henedictu.s.   92.  93. 

Mathaeu^.  126. 

Maitinu.s.   ir8.  176. 

M.thias.    ir)8. 

Nicolaus.  259.  418. 

Dionisius.  *1\)[\. 

]Uasiu>.  296. 

Demetrius.   296. 

Antonius.  378. 

Mathias.  476.  477. 

Martinus.  476  477.  479. 

Paulus,  481. 
sathanae  satellites.  34. 
Sati.sfactio.  7.  288. 


^^^^0. 

—  -s:                                              ^M 

r^           sauciatio  cnidelis    3  K 

Selyn.  castmm.  437.  443.                                           ^H 

seaodala  in  ckro.  34*>. 

semita  ad  Buv.  Medwednycza.  321.                             ^^M 

scardonicasU  sedes  vacaas,   115, 

semi  naturae.  93.                                                                ^^M 

scheda  lestamenli.  521  >   522, 

semi  11.1  turae  amissio.  497.                                                 ^^M 

scholasltuug  Mitbias.  39. 

sentencia  diffinitiva.  65.  221.                                        ^H 

Schytaryeno,    possession   147.    Iftl.   270. 

sentencia  isterdtcti.  281.                                              ^H 

271.  mi.  348.  502. 

sepes  capituH.  331.  386.  402.                                      ^M 

Sclauoniftc  ducatus.  478. 

septimana.  2.                                                                     ^^U 

^^         ScIa¥ODiae  dux: 

sepultura.  72.                                                                    ^H 

^^m            JahanDes  CorvJDus.  4TB.  480.  483.  484. 

serae  (ctausura).  82.                                                              ^^H 

^H                 487.  4»j*.  5fi2.  504.  505    506.  507. 

serarum  fractio.  IGO.  315.                                              ^^M 

W                Sclauoniae  regnum.  272,  318.  319.  336. 

senricia  coctricis.  218,                                                     ^^M 

1              345.  352.  aar>.  392.  414.  420,  600. 

servitia  publica.  295.                                                       ^^M 

1                     ^01.    513.  514. 

servitia  regia.  35,                                                           '^^l 

Y  _                ScJavoDiae  regni  desolatio.  371. 

servi tores  capitnli.  55.                                                     ^^| 

scopare,  49. 

sessiones  duodecim.   1.                                                      ^^H 

scriba  pablicus.  40. 

sessioaes  penes  capcllam    b.  Catharioac.                      ^^M 

scrinia.  472, 

^B 

scriptor  librorumr  Gregoiitts,  20. 

scBsiooes   jobagionales.     19.     193.    196.                     ^H 

sculptnra  sigOli.    113 

216.   277.  323.  418.   483.   484.  499.                  ^M 

scutellae.  49. 

^M 

sculellae  argenlciic.  517.  518, 

ffcssionum  jubaj^ionaliura  occupatio,  323.                     ^^H 

scutellae  argent cac   italicac.  518. 

Shcdioa  Gregorius,  508.  509.                                           ^H 

sculellae  parv.ic  argenteac.  518. 

sibinicensis  sedes  v.icana,   115.                                        ^^| 

scutellae  parvae  pro  balsam  en  lis,  617. 

Sigismuudu5t  re\.  vide:   Huugariae  rrge.s                       ^^H 

Sebastioi  liberi   J. 

Sigismuuduii,     (juiQ<|ueeccl.     episc.    401.                     ^^M 

Sebaslianus.  4.  74.  75.  79.  80.  J57. 178. 

447.  451.                                                                       "^M 

SebasliaDUs  de  K  a  march,  com  211  grab,  26. 

SigismundaSi  arcltid,  TarasdiDensts,  232.                     ^^| 

SebastiamiUp  judex.  62. 

243.  260.                                                                 ^M 

Sebastianus.  jurat    dvis.   192.  I9l. 

Sigismaodus    Thopnaw,    arcliid.    varasil                     ^^M 

Sebwtianus  dc  Belczlowcz,  225 

^M 

Sebastianus  de  Cbakan.  503. 

SigismunduSt  luratus  civ.   19.  20.                                  ^^M 

Sebastianus  dc  Komthna.  448.  468. 

Sigi^mund  Hannstejn.   13i.                                           ^^M 

Seboldus    208. 

Sigismundus  dc  Wcvspriach.  279.                                  ^^| 

Seboldus,  capitaocus     civit»    tirech,  254. 

jtigillatio  documeol.  '2b6.  395.  422.                             ^H 

255. 

sigillatio  faUaria    242.                                                   ^H 

SebolduA  Mayer     I8G.  187. 

sjgilli  capit,  provcntus.  266.                                          ^^M 

Seboldus  Majemser,  277. 

sigillutn  dupplex  Karoli  reg.  9.                                    ^^M 

secret  orum  re  vela  1 10.  318, 

aigillum  reg.  Sigismuudii  norumj  duplex.                     ^^H 

.secures.  5H.   147.   17(i.  416. 

10.  21.   113.   114.                                                        ^M 

Vint         (     **•  ^^^* 

sIgiUuta  sccretum  l..'idi5blat.  reg.  250«                            ^^M 

sigillum    .secret,    auulare     Mathiae    reg.                      ^^H 

sedes  apo&tolica.  281. 

264.  272.  30  L  308.  309.                                         ^M 

scdcs  judiciaria  Grccliensiii,   17ti.  lOU. 

sigillum  duplex  Mtilhiae  reg.   289.  29  L                     ^M 

Sega  Emcricus.    190. 

336.  353.  :>61.  401.                                                ^M 

segetes  sicminatac.  91, 

sigillum  Wladidai.  reg.  ^m,                                        ^H 

Scghlyn  AntboDius,  3G8. 

sigillum  Job.  Coruioi,  duci^    481.                                 ^^H 

Segnio,  civit.  405.  40U.  611. 

algillum  uobilium  regoi  Croat.  408.  4l3tt                      ^^f 

segaiensis  episcopus.  4 

sigillum  card.  Gabrtclis.  396.                                          ^^M 

segnienses  episco])!: 

Big  ill  a  ra  auulare        I    Kberbardi    eppi.                          ^^M 

Thomas.   11. 

*          pontificale.r            3*  23.                                       ^H 

Johannes  de  Domiuis.   115. 

rdgillum  pontiticalc  Andrcae  eppi    16,                         ^^M 

Segyn  Anthonius.  3ti3. 

&tgillum  luhannis  eppi,  41.  62.  06.                             ^^M 

sella.  150. 

sigiUutn  Henedicti  eppi.  198.  224.                                ^H 

s  e  1 1  i  p  a  r  e  s : 

dgillum  Osvaldi  eppi.  376.                                             ^H 

^^H              Domioirus.  8U.  158.                                  . 

sigillum  zagrab.  capituli.  185.  198.  226.                     ^M 

^^1              Paulus.  m.  158. 

322.  323,   332.   390.   469,    479.  486.                    ^M 

^^m             JohauDes.  351, 

504    512.  527.                                                         ^B 

^^m             Petru^.  378. 

ilgillum    cbasmcnsis    capituli.   08.    100.                     ^H 

173.  258.                                                                  ^M 

576 


Index,  —  S. 


sigillnm  civitatis    Grechens    2.   20.    21. 

52.  64.  93.  127.  194.  195.  280.  234. 

257.  i99.   327.   352.  368.  430.  477. 

480.  482.  497. 
sigillum  comit.  zagrab.  358.  361.  485. 
sigillam  vicebanor.  et  comit.  zagrmb.  204. 

206.  20^.  211.  212.   216.  281.  240. 

242.  270.  273.  296. 
sigillum  comitis  communitatis  Grecensis 

495. 
sigillum    communitatis    vici   Latinonxm. 

220. 
sigillum  abbat.   ord.   Cisterc.    106.    127. 

187. 
sigillum  claustri  Remethens.  282. 
-  sigillum  Petri  Forgach,  mag.  cur.  24. 
sigillum  Nicolai  de  Gepew,  comit.  zagrab. 

1.H7.  188. 
sigillum  Stephani  Kwhinger,   comit.  za- 
grab. lol. 
sigillum  testium  testamenti.  189. 
sigillum  Seboldi  Mayerwisher,  castel.  278. 
signa  armalia.  56. 
signa  metalia.   193. 
signum  commuuitatis.  49. 
signum  notarii.  40.  67.  239. 
signum  lineum.  38.  ^1.  159. 
Silstrangh,  posoniensis  comes.  11. 
silva,  iuxta  vineam.  20. 
silva  Lonya   54. 
silvae  civitatis.   130. 
silvae  glandinosae.  416. 
silvarum  occupatio.  123. 
Simeon,  biv.    19.  20. 
simigiensis  comes: 

Dionisius  de  Marcbali    25. 
Simigium.  rivitas.  486. 
Simon    I   ^,,  203. 

Symoii.  I 

Simon  (le  Rozgou,  wespriensis  episc.  115. 
Symon,  ])leban.  s.  Emerici.  473. 
Simon,   tii.  Konie  bani.  11. 
Symon,  judex  capituli     121. 
Simon,   littoratus.    \i\\). 
Symon  Cluprrnyth    *J88. 
8irr.on  Smololiycli.  2.*-)9. 
Simon  Thoh    4<j. 
Smon,  til.   Andrcue.    lijJK 
Simwnowych.  i!9(). 
Sxrnwnych   Andreas.  259. 
s  i  r  ni  i  e  n  s  e  -  <»  p  i  s  c  o  p  i : 

lacobus.    llf). 

Vrhanus.  '292. 
Si.xtus  IV.  papa.  33    854.  3?8.  418. 
Slanowc/,  possessio.  54. 
Slawctliycliy,   posSessio.   -192. 
smalcz  aurum.  517. 
Smolchych  Simon.  259. 
Sochsnam    |acobus.    17. 
Sofia,  fil.  bersfy.  520. 


solatia  naturae  hamanae.  228. 
Soldinarych  Johannes.    242.    248.    877. 

888   39 1 
solidi.  212.428.  470.  471.  609, 
solatio  in  dnpplo   418.  432. 
solntio  pascaum.  495. 
solutio  plenaria.  6. 
sonnm  campanae.  30.  81.  83.  159.   161. 

183.  265.  316.  382. 
Soploncza,  possessio.  862. 
sotularinm  capita.  48. 
sotulariam  par.  48. 
spalatenses  archiepiscopi: 

AndreM.   16. 

Dwymus.  115. 
spanus  capituli.  389.  424. 
spanus  de  Kralewcz.  486. 
spatium  dierum  triginta.  6. 
species.  415 
speculare.  33. 

spoliatio.i  21.  27.  32.  34.  35.  110.  136. 
spolium.  /  305.  815.  349. 

sponsores.  245. 

Sporar  Laurentius.  368.  378.  419. 
sporta.  55. 
spurcitiae.  49. 
stabula  civium.  147.   195. 
Stacoarius  Anthonius.  532. 
statio  sub  domo.  418. 
stacionaiius.  48.  49.  50. 
stationes  iuxta  murum  eccl.  s.  Marci.  491. 
stationum  proventus.  494. 
stationis  sufossio.  55. 
stagnum.  482. 
Stansa   juratus.  476. 
staria  salis.   195. 

statera  communitatis  <irec.  TO.  495.  496. 
statutio  pohSe.ssionaria.  102.284.337.338. 
statutum  civitatis  Grecens.  47.  49.  50. 
statuta  capituli  zagrab.  243.  294. 
.statutorum  capit.  zagrab.  liber.  23. 
statutorum  caj)it.  correctio,\  ^qi 

»  >         mutatio.  / 

statutum  de  civibus  locandis.  382. 
statutum  de  domibus  platcae  capituli.  392. 
statutum  de  festis  servandis.  469.  470. 
statuta  hospitalis.  235.  237. 
Stcphanus,  colocensis  archiepisc.  289, 294. 
Stcphanus,  ej)isc.  geuriensis.  315. 
Steplianus,  transilvanus,  episc.  10. 
Stephanus  de  Byk,  praepos.  albensis.  170. 
Stephanus,  praepos.  (ilogonczensis.  471. 

473 
Stephanus,  canon,  zagrab    44. 
Stephanus,  sublector.   152. 
Stcphanus    Farka-ii,     canonicus    zagrab. 

16.  HiO. 
Stephanus,  archid.  cathedralis.  220.296. 
Stephanus,  archid.  de  Kemlek.  221. 
Stej)hanus  dc  Crisio,  can.  zagreb.  468. 493. 


Index,  —  S, 


577 


Stephanas  de  Hraztowicza,   canon.    482. 

49a. 
Stephanus  de  Jalxa,  canon,  zagrab.  294. 
Stephanas  de  Roycha,  canon.  2 IB. 
Stephanas    de    Vizlicza,   canon,    zagrab. 

360. 
Stephanus    de    Wyzoka,   canon,   zagrab. 

191.  224. 
Stephanas,  canon,  chasmensis.  67. 
Stephanas,  pleb.  eccl.  s-  Mard,  494. 
Stephanas,  pleb.  dc  Rakytnycia.  238. 
Stephanas  de  Iwanyrb,  prn**h    4^1^ 
Stephanas  de  Roycha,  praebend.  409. 
Stephanas,  praebend.  hospitalis.  475. 
StephaDUs,    praebend.    chasmensis.    139. 

173,  183, 
Stephanus,  heremiia»  vicarias.  851. 
Slepbiijiu^  dc  Bathor,  judex  curiae.   115. 

167     Uio.  3«2.  391.   404.   408.  414. 

428.  433   434.  448.  449. 
Stephanus  de  Peren.  dapifer.   115. 
Stephanas,  Ticejdnitor  reg.  12, 
Stephanus  com.   Wcgle  etc,  115.  188. 
Stephanas  Franf^apau.  405,  4(l6.  407. 
Stephanas   niAilujh,  vicebanu.i.  506. 
Stephanas  Hwhinger,  )   comes  zagrab. 

>  Kuhingar,  [      131.  200. 

Stephanus  de  Rozgon,  poson.  comes.  115. 
Stephanus,  judex.  90.  92.  98. 
Stephanus,  juratus   civ.    1.    19.   20.   29. 

229.  256.  257.  262.  350.  358. 
Stephanus,  litteratus.  158.  476. 
Stephanus  de  Markus,  notar.  pablic317. 
Stephanus,  notarins  Rudolphi  de  Alben. 

96. 
Stephanas,  civis.  126.  380. 
Stephanas  Bakovch.   158. 
Stephanus    Bychkele   de    Zelnawar.    91. 

122.    130.   147.    148.   151.    153.  299. 

348. 
Stephanus  Farkasy  de  Ebres.   130.  208. 
Stephanus  Herwat   19. 
Stephanus  Kasnar.  484.  485.  502. 
Stephanus  Kweth.  80.  158. 
Stephanus  Kys.  332. 
Stephanus  Ladomerych.  284. 
Stephanus  Lah.  368. 
Stephanus  Nagh  dc  Chakan.  486. 
Stephanus  Plathnar.  260.  378. 
Stephanus  Rakarych.  39.  80. 
Stephanus  Swechych.  245. 
Stephanas  Tbewrck.  :;84. 
Stephanus  Zayko.  195. 
Stephanus,  lapicida.  17.  68.   126. 
Stephanus,  sutor.  109.  296. 
Stephanus  de  Adamowca?.  337.  338. 
Stephanus  de  Bochka.   151.  153. 
Stephanus  de  Bozow.  3. 
Stephanus  de  Brezoaicza.  118.  137.  138. 
Stephanus  de  Byk.  457. 


I  Stephanus  de  Drenowa.  169.   180. 

I  Stephanus  de  Mykwljcb.  480. 

Stephanus  de  sub-Kcmlek.  57.   175. 

I  Stephanus  de  WyzoUa.  aotar    publ  238. 

i  Stephanus  de  Ztanchychy.  256 

i  Stephanus,  pater  Johannis  comit.  zagrab. 

6.  7. 

I  Stephanus,  fil.  Chernk.  441. 

I  Stephanus,  fil.  Farcasii.  91. 

I  Stephanus,  fil.  Laurentii  Toth.   4.  6.  7. 

i  Stephanus,  fil.  Michaelis,  judex.  76.  79. 

84  103.  157.  161.  162. 168. 165.  175. 

I  177.  178.  179    180. 

j  Stephanas,  fil.  Nicolai.  211. 

I  Stephanus,  familiaris  capit.  82.  160.  368. 

I  Stephanych,  dvis.  '296.  378. 

I  Sthanko  de  Pobresya.  154. 

:  Sthenychky  Blasius.  378.  419. 

I  stibra.  60. 

I  stipendinm  medicinae  doctori.  482. 

I  Stoyko,  fil.  Lucasii  Agatich.  68. 

I  strennarum  dies.       1    .^    «q 

!  »          munera.  I 

I  strepitus  dangoris  hominum.  81. 

I  Strlgonmm,  C4<^truin.  95. 

I   strigonienses  archiepiscopi: 
Johannes.   10. 
Georgius.  87.  94.  115. 
Dionisyus  de  Zeech.  290.  291. 
Thoma«,  h  8.  521. 

stuba  hospitalis.  238. 

stubellm  pATva,  72. 

stupa.  50* 

Stupnik   possessto.  232. 

subdelegatus,  95. 

subsolia.  48. 
I   suburbium  civit.  Grec.    19.    88.    39.   50. 
'       80.  82.  158.  160.  835.  848.362.  363. 
I       368.  483.  484. 
I    successio  in  aedificia.  6. 
I    suelli.  416. 
I   suffossio  muri.  50. 
I   sufTragia  pro  denatis  episc.   17. 

sulci.  258. 
;    Stipczi.  E^ne ratio,  280. 
I    ^uperarbiter    528, 
1    superarbitrium^  90, 
i    support ator.  470.  471. 

surla^  (vestis  muUebris).   147. 
j    surove  dwercze.  68. 
I    suspectus  de  fuga.  388. 
I    suspendio  tradere,  33. 

suspicio  in  exactione  tributi.  327. 
I    sustentatio  pauperum.  235. 

j  snto«s.}*8-231-232.308. 

sutor  de  abbatia.  259. 
I    sutores: 
I        Thomas.  39. 


^^^^^^H 

^B 

^^^^^^H 

tasseae.   248.                                                      ^^| 

^^^^^^B               Blasiu^.  so.  158,  3Ga 

taveruici  regales.  26.  45.  279.  381.          ^H 

^^^^^V^                Valeutinus.  SO.  158.  3t)8. 

tavarnicorum  ma^istrt:                     ^^H 

^^^^^^^^K^                               190. 

Nicolaos  Trentul   11,                                ^^1 

^^^^^^^^^fc                Leonardns^ 

Johannes  de  Rozgon.    115.  290.  292.  ^^ 

^^^^^^H               NicolAQs.  226.  241.  259. 

Laurentius.  453.  458.                                     M 

^^^^^^H               Philippus.  25ti.  296. 

Ladislaus  de  Egerwara.  492.                  ^^H 

^^^^^^^H                Stepbaaos.  296. 

taxa  regalis.  58.  196.                                   ^^1 

^^^^^^^H 

taxm  ducalis.  505.                                        ^^^H 

^^^^^^H 

taxa  capitularis.   196.                                   ^^^H 

^^^^^^^H               AntoDius, 

taxa  pecuniaria.   119.                                      ^^^H 

^^^^^^H               Michiiel.  363. 

taica  quadragiuta  ma  ream  m.  9.                   ^^H 

^^^^^^^H                Thomas,  H68, 

taiac  annuales.  310.                                      ^^B 

^^^^^^H               Johannes,  368. 

taxae  consvetae.  59.                                             V 

^^^^^^H                Elias.  BBS. 

taxae  eitraordinariac.  196.  336,  394,        ^M 

^^^^^^^H 

taxae  ordinanae.  394.                                   ^^H 

^^^^^^H 

taxae  impositio    119.  310.  384.                ^H 

^^^^^^^^^^H                Gnrgorius  Shedma.  508. 

Uxae  exactio.   119.                                          ^^H 

^^^^^^^^^H           sntonxm  vicos.  496.  508. 

taxae  relaxatio.  119.                                    ^^^| 

^^^^^^H            Swechycb  Petnis,  245 

t&xae  residuitas.  120.                                    ^^H 

^^^^^^^H           Swechycli  Stcphanus.  245. 

taxae  solutio.  319.                                        ^^H 

^^^^^^H           Swlkowich  Paulus.  158. 

taxarum  exac tores.  394.                                ^^H 

^^^^^^H           Swsicha,  possessio.  I6:j.  168,  179 

tela.  48.  49.  415.                                              ■ 

^^^^^^^^1            Sydowanich  Paulas.   158, 

telouia.  286.   287.   317,  405.  406.  407.        ■ 

^^^^^^^^^H            Sydowchich  Lauiectms.  80. 

414.  420.  it23.  426.  490.  515.                     ■ 

^^^^^^^^^H            Syhembergcr,  nom.  propr.  189. 

tclonia  in  pertincntiis    episcopalus.    510,         1 

^^^^^^^B           Sylakowyna,  posscssio.  3,  6.  42.  46.  53. 

telouiatores.  500.  514.                                            1 

^^^^^^H               107.   Ml.   34L  433.   434.   437.  440. 

tdouium  in  Czerye.  342.   343.  344.           ^^J 

^^^^^B              441.  442. 

temesiensis  comes;  Pipe.  12.            ^^^| 

^^^^^^^^^B            syodkus. 

tempora  Impacata.  229.  429.                      ^^H 

^^^^^^^^^H            sytidicus  ord.  Praedicatonim,  S78. 

tempus  obi^e^stonis.      1   g^a                        ^^H 
expugnationisj                               ^^H 

^^^^^^^^^1            synodus  basiliensi^;.  280. 

^^^^^^^^^B            synCKlns  constat!  ciensis.  21. 

temera  aetas.  19.                                          ^^H 

^^^^^^^H            synodus  zagrabieosis    Sll.  312.313.314. 

tern  circa  montem  Grech.  9.  114.           ^^H 

^^^^^^^^^H            Sypchich  Dionisius    378. 

terme  civit.  Grcceus.            1    27,  28.  63.         ■ 
►      communit.  Grecens.  i    298.  497.           1 

^^^^^^^^V            Syprasiiych  Antbonius.  273. 

^                    SyprasQvch  Gcorgiu<>,  273. 

tenac  PraebeudarioF.  61.  409.  410.  412.         ■ 

^^^■V                      Sythar. '139.  141. 

terra  pra^bendialis  Otok,  62.                              1 

^^^m^                      Sytharia,  possesSio.  211. 

terra  eccl.  b.  Marci  evang.  476.                        ■ 

^^^H                              Sytbomeria,  posses5;To.   139.   14L 

terrae  fratr.  Praedicatonim^  248.                        B 

^^^B                              S£encbe  Ladislaus,  Dubilis.  52. 

terrae   arabnes.    1.    38.    52.    193.    194.         B 

^^^H                              Szepuicza,  possessio,  54. 

200    216,  219.   231.  258.   269.  277.        fl 

^^^H                               Szlannovcz,  villa    128. 

298.                                                     ^J 

^^B                            SzwvblJan,  possessio,  341.  404.  449,  453. 

terrae  controversae.  5K                                 ^^H 

^^H                              454.  450.   457.  458.   459.    460.  461, 

terra  tlacali§    196.                                        ^^B 

^^H                               vide:  Zwiblya. 

terrae  venditio.  477.                                       ^^H 

^^^^^V 

terramm  appropriatio.  201.                         ^^H 

^^m 

terramm  occupatio,  30.  122.  123.             ^^B 

terrartim  peraratio.  130.                              ^^H 

^^^m                               tabelllones  public!.  30.  397. 

t.rragi»  bladi.        1   ^gg.  i68.  465.          ^M 

rrumenti,  j                                        ^^H 

^^^^^^^                      taUema  in  domo  canonic.  426 

^^^^^^^K                     tabcmatorcs. 

tcrebella  416.                                                        B 

^^^^^^^H                     tabula  cum  imagine  cnidfixi.  518. 

territorium  civit.  Grecens.   28.   29,   109.         1 

^^^^^^H                     tabula  ad  aram  magnam.  520. 

110.    111.   209.   827.   338.   340,  349.         fl 

^^^^^H                     tabula         sacrt!;tia    470. 

territorium  capituli.  71.  404.                              1 

^^^^^^B                      Tadika.  castrum.  72. 

territorium  conditionale.  63.                                 1 

^^^^^^H                     talectum.  (fuuta)  olei,  48. 

tertia  par.s  terragiorum.  462    465.                       B 

^^^^^^^H                     tarda  hora  noctb.  238. 

tesiamenta.    19.   51.    55^  24  L  318.  321.         ■ 

^^^^^^H                    tardissima  bora  noctii;.  328. 

testamcntmn  Jobannis,  eppi.  72.  88.                 I 

^^^^V                   Tartari,  40O. 

testameottttn  Osvaldi  episc.  516.               ^^H 

m    m 

—    T.                                           579 

^^H            tesUmeatam  Qeorgii  Bm%a,  187. 

Thomas,    vicariuj   in   temporalibiu.    ^0 

^^^B             testfitnentaWs  caui^ae^  207. 

68.  72. 

^^^B       !      l!;?.il'';^«  i  ^^^^^^  *-^2l  aas, 

^^H                         ordinatio.  j       3^.3^373. 

Thomas,  juntos.  229.  278.  298. 
ThomAs,  litteratus.   189.  141.  527. 

Thomas,  civis.   192.  241. 

Thomas  Camus.  80. 

^^■^            tesUmetitJ  Approbation  522. 

Thoroa*  Croacusi    2CI5. 

^^^*              te»t«m«iti  rcvocatio,  73. 

Thomas  Chyeden.  296. 

■                       tesUncH  facultiis.  1    ^     .     ^^q.. 

Thomas  Diuaek    80.   158. 

Thomas  Koposunych.   142. 

^^H 

Thomas  Kjyuich.  80. 

^^H               testes  ;l: 

Thomas  Kwnnych.  158. 

^^H               testcf  s in 0 dales    8K^. 

Thoma*  de  Hathyan.  507. 

^^H              tostium  prescntiiL  67. 

Thomaii  de  Domagouych.  153. 

^^^B              teMimonium  extriizieum.   112. 

Thomas  de  Pobresya.  154. 

^^H              teat utti tics.  85. 

Thomas  de  Ratcha    192. 

^^1              Th*%r   Miehad,  17. 

Thomas  de  Zyrak.   209. 

^^m             Thalichu  gcoeratio.  380. 

lliomaf,  fil    .Andrc;ie.  439. 

^^1              Thzimasy.  128.   ^J9 

Thomas,  fil.  Blasii    1)7. 

^H              Tbatha,  villiu  400. 

Thomas,  til    Oiolnv.  90. 

^^^1              TliJilar  Bartcflutnacius.   147. 

Thomas,  fil  Chun.' 92.  9.3.   111. 

^^M              ThatAr   PatiluH.  80.    158. 

Thomas,  fil.  Jacobi.  202. 

^^^1              theca    ad     cim                 ira     i^oqius     pueri 

Thomas,  calvu5.   158. 

^^^H                  iimocctit« 

Thomas,  frcnipar.  29t]. 

^^H             Thechech  Mjiin.ts    ^^;^ 

Tbsmaa.  intor.  39,  368. 

^^^1              Iheologiae  baccalaureut    lf)9. 

Tbofiws,  jobagio.  277. 

^^1              thcologiae  s.  lector.  35H.  H715. 

Tliomay,  vidua.  297, 

^^H             Thcfiecx,  casuum.  406. 

Thompa  Michael.  405.  406.  407. 

^^m             Tberxleayk.  possessio.  74.  80.  158.  166. 

Thompa  I  homas,  can  zagrab,  249.  265 

^H 

857.  360    380    398.   405.   406.  407, 

^^^1             tbtftttonicaUt  mcnsure.  bO, 

Thoplica  (Topusko).  7.1.                                            ^^ 

^^H              tbeotOQici  latroDes.  141. 

Thoplica,  possestio  capit  150.  884.                         ^H 

^^M             Thewr^k  Stephiinui.  ^84. 

Thoplicensis,  comitatu^    58.  297.                             ^H 

^^H              Tbcwlhina  Blaxtus.  IM)S, 

Thoi»o1owa,  pos*c55io.  486.                                      ^^M 

^^^M              tbe^auni^  eccU  cathedr,  H29« 
^^H             Tbimotbeus  epbc.  fagrab,  400. 

T!::i:it'}  ™-«'H««.,  406.  606.        ■ 

^^M             Thomac  liberi.  m. 

Thosavez.  poS5e>.$io.   189.                                             ^^M 

^^^M             Thomast  voj  voda  (ran  sit  ran,  454. 

Tboth'  IMasius.  Judex.  877.                                          ^1 

^^^H             Tbomaat  arehiep     itriffmiirns.  518.  521, 

Thoth    Christophoms.     443.    444.    445.                        1 

^^^H             Tbomas,  episc.  a^tieiiHiM    5<K). 

446.  447.                                                                     1 

^^H            Tbomas^  episc.  jaoriDcii^is.  4^t. 

Thoth  Johannes.    42,   46,   58.   97.  106.                        J 

^^M            TbomAS.  episc    aitnens,  290.  292. 

107.    1U8.   130.    I.HI.    147.    148.  16K                 .^ 

^^H             Thamas,  epifc    veoicusU    11. 

IhB.  443.  444.  445   446.  447.                             H 

^^^1             Thofflas  canon    ta^rab.  107. 

Thoth  Ladii.laus.  42.  46.  53.  100.  107.                 ^B 

^^^B              Thoma.^.   pre(40\.    bacUyensis^    caaoit.  JEa- 

108.   118.                                                                  ■ 

^H                  grab.  ^2. 

Thoth  Uurentins.   6.  46.  53.  106.  107.                  H 

^^H             Thomas  de  Iwanych.  t^aoa   taemb.  40. 

414.  445.  446.  447.                                               H 

^H                191.  14^.  221. 

Thoth  NicoUus.   3     I     H   43.    TiX  K^                  ^M 

^^^M            Tbomas,   arcbidiacon    de     Warasd.    92. 

107.  443.                                                                ^M 

^H                 45H.  400.  525. 

Thoth  Simon    46.                                                       ^H 

^^H             Thomas  TUompa,  can.  tagruK  219.  265. 

Thowi.  castrum.  406.                                                    ^^f 

^H                $57    mo    aHO.   398.    405.  40H    407. 

Tiiurinsich  Anthonius.  363.                                      ^H 

^^H             ThomaSj  cantor,  can.  chasmpn^,  70.  .'>21. 

Thwrkabwcx,  pos»cssio.  284.                                    ^^M 

^^H             ThoniaSi  plebanas  s   Johumiit   de  Nova 

thttrocien^.  comes:                                                ^^M 

^^1                 villa.  L'L>0.  t.'40. 

PetiQs  de  Zokol  291»,  292.                                     ^M 

^H             Thonjas,  plebau    s.  Emerici.  220.  240.      ' 

Thwroc3ty   Bemaldus.  486.  604.                                  ^H 

^^H              Thomas.  plet»anu(^  de  Dombro.  74. 

Tliurzo  Johtmnes.  51 K                                                   ^^M 

^^m             Tboinan  de  (;i:yi;lan«,  pravb    409. 

Thut  AUon^ui,  tagrab*  pmep.  516.  520.                   ^H 

^^H            Thomas,  it.  ord.  Pnudicat    395. 

Thwj    Johaimcs.    305.    346.   847     ^^                  ^1 

^^H            Thomaii  Zekel,  prior  Auraoae,  263. 

364.  35>}.  361.  V^,V^.                                   ^J 

58o 


Index.  —    U.    V.    W. 


tinae,  (vas  vioi)  416. 
tinienses  episcopi: 

Johannes.  70.  90.  97.  116.  130. 

Demetrius  Chwpor.  lf«8. 

Marcus.  292. 

Nicolaus.  447.  461. 
tiacae  capitulares.  430.  432. 
toccalia.  248. 
Topnaw    Sigismundus ,    archid.    varasd 

333. 
tormenta.  34. 
tormentatio.  137. 
tortor.  467. 
trabes.  248. 
tradimentum.  296. 
traguriensis  sedes  vacans.  115. 
Trankenbergar  Colomanus.  136. 133.  140. 

142. 
transilvani  vajvodae: 

Johannes.   ^  ^j 

Jacobus.      I 

Ladislaus  de  Chaak.  115. 

Nicolaus  de  Wylak.   1   ggQ.  S92. 

Johannes  Pongracz.     J 

Thomas.  454. 
transilvani  episcopi: 

Stephanus.  10. 

Georgius  Lapes.   115. 

Nicolaus.  290.  292. 
translatio  ad  sedem  zagrab.  198. 
Trathyna,  campus.  258. 
treugarum  tern  pus.  27.  29.   150. 
TrenTiil  "Nicolaus,  taivernicor. 'mag.   11. 
tribulationes.  487. 

8.  116.  118.  202. 
212.  213  239.286. 
287.  289.  326.  330. 
414.417.420.423. 
424.500.510.515. 


tributa  in  terris. 
»        super  aquas. 


414. 


tributa  regalia.  8. 
tributa  eccl.  zagrab.  510. 
tributum  fisci  regalis.  320. 
tributa  illicita    417. 
tributa  injusta.        \^ 
»        superllua.  / 
tributum  capitale.       l 

»  principale.  [   417. 

»  filiale.  I 

tributaria  exactio.  8.  203    214.  t^l5.  217. 

239.   28f;.   287.   303.    326.   330.  406. 

407.   414.   490. 
tributaria  solutio.  8.  116.  119.302.406. 

407.   420.   421.   423.   425.   428.  490. 

501.   504.  506.  512.   515. 
tributarii.    8.    116.    202.   205.  213.  215. 

217.  326.  330.  416.  417.  500. 
tributarius :  Thomas.  527. 
tributi  ammissio.  417. 
tributorum    loca.    119.    302.    406.    407. 

512.  514. 


tributorum  exemptio.  506. 
tributorum  occupatio.  505.  507* 
tributum  in  Czcrye    99.   170.  171.   172. 

173.  342.  343.  344.  383.  89L  456. 

525. 
tributum  ad  Dravum.  72. 
tributum  in  Thersycz.  74. 
tributum  sub  c.  stro  Zwmzedwar.  205. 
tricesima.  289.  305. 
tricesimae  limitatio.  513. 
tricesimalis  domus.  125.  182. 
tricesimalis  solutio.  513. 
tricesimalium  proventunm  occultatio.  125. 
tricesimalium  familiarium  captio.  125. 
tricesimarum  comes.  125. 
tricesimatores.   126.  133. 
tricesimatores: 

Petrus.   132. 

Benedictus  de  Wemer.l    ^.^q 

Nicolaus  de  Zeech.        / 
triduum.  48. 

trinaforensis  proclamatio.  452. 
triticum.  415. 
tronci  apum.  147. 
Tropchych  Lucas.  486. 
tuguiia  cespitibus  cooperta.  370. 
tumulatio.  56. 

tunicae.  146.   147.  148.  24a  316. 
Turci.  304.  325.  385.  401.  429.  518. 
Turcorum  incursiones    \    325.  331.  352. 
insultus.        \  355.  367.  370. 
»         invasiones.     |    393.  399.  514. 
Turcorum  metus.  80.  85.  158.  297. 
Turcorum  rabies.  371. 
Turcorum  saevitia.  328. 
turres  eccl.  cathedr.  82. 
turns  eccl.  s.  Alarci.  81. 
turris    ca])it.    in    civitate    Grec.    (Popov 

turen).   27.    29.   33.    55.    56.    59.  80. 

81.  85.  121.  158.  iM9.  250.251.272. 

276.  296.  297.  399.  400. 
turris  capituli  reparatio.  85.  86.  87. 
turris    murata    in    civit     285.    350.    351. 

352. 
turris  Heremitar.  in  civitate  Grec.    429. 

430. 
turris  in  area  capituli.  427. 
turris  in  castro  Med  wed.  260. 
turris  domui  adjacens.  216. 
tutela  specialis.  41. 
tutor  eccl    zagrabiensis    227.  232. 
tutores  testamenti.  521. 
Tuz  (Thwz)  Johannes    404. 
Twwak  Anthonius,  jobagio.  166. 
TjTier,  canon    zagrab.  316. 

U.  V.  w. 

ulnae    367. 

ulnae  aeneae.  386. 


^^^f 

-  6^  r.  »r 

ss^^^H 

^^V         ulniie  panni.  \    mq 
^B               .       telae,  /  ^^' 

Valentinus  de  Chentbwecz.   19^2, 

^1 

Valentin  us  de  Drenowa.   180. 

^^^^H 

^m                                           128.  134.  135.  136. 

Valentinus,  til    Andreae.  439. 

^^^^M 

^H                                          137,  140.  141    142. 

VakDttnDs,  fil  Briccil.  211. 

^^^^M 

^H                                           115.  14e.  148.  149. 

ValentiBUs  fil    Gregonl.  257. 

^^^^H 

^H                                      ^    152.  155.  156.  183^ 

Valt^otinus,  fil.  Ifk    121,  127.  130 

^^H 

^H          Ulricas.  I  comes   .    186.  200.  202.  203. 

Valentinus,  til.  Micbaelis.  350. 

^^^^M 

^H          WlricasJ  Ciliae,    i  204.  207.  208.  209. 

Valeotinus,  fil.   Petri.  439. 

^^^^M 

^■^                                j  2VJ,  213,  216.  236 

Valculinus,  fil.  Stepbani.    84.    164, 

^^H 

^^^K                              /  249.  250.  253.  255. 

170.  180. 

^^^^1 

^^^r                                '26S,  2m.  270.  274. 

Valentinus,  arcupar,  158 

^^^^H 

^                                       277.  297.  483. 

Valentinus.   ^utor.  80    158.  868.  467.                ^^H 

^0           Vlricns  Hberspek.  225. 

Valentinus  claudus    257. 

^^^^M 

^^            Vlricus  LamberBer,  333. 

Valcnthvch,  hi    Micbaelis.  190, 

^^^^H 

L                  Vlricus,  fil.  Johaanis  de  Kanisa.  231. 

Talla.   lil. 

^^^^^M 

^^H           ultima  valuntas.  233. 

valUs  sub  ponte.  50. 

^^^^1 

^^H          ultimMm  votum.  4. 

valor  rerum  vcnditarum.  49. 

^^^^H 

^^H          uncLS  quarta  dimtdiA.  247. 

valor  impcnsanim  in  reformatione 

^^^^H 

^H            Vngh  Mbertas.  50. 

rum    374. 

^^^^^M 

^^"           ttrburanim  comes.  125. 

walpotb  Jacobus    149. 

^^^^1 

1                   usurpatio  po.sseaa.  42*  4fi 

walpoih  Paulus.  246.  247,  483. 

^^^H 

U5US  civitatis,  1, 

valpoth  de  Vynicza.  270, 

^^^^^M 

usuum  fructutim  perccptio.  7. 

valvae  cathedr.  cccl,  280,  379. 

^^^^^1 

uxores.   141. 

warndiensi.%  episcopus*  265. 

^^^^^1 

vaccae.    138.    140.    146.    117.  148.  248. 

waradienses  episcopi: 

^^^^1 

415. 

Lucas.   10. 

^^^^1 

wacienses  episc: 

Johannes.  283.  290.  292. 

^^^^1 

ViucenliQs.  290.  292. 

bominicns    518.  521. 

^^^^^1 

Nicolaus.  447.  461. 

waradiensis  scdes  vacans.  115. 

^^^^1 

vacieosis  sedcs  vacans,   11,  115. 

va  rgae : 

^^^^^^ 

vada  fluvionim.  416. 

Bla^ius.          1   070 
Dominica«.   1   ^'°* 

^^^^^1 

vadura  Kvralrew.  \   284.  338,  340.  345. 

^^^H 

»       regis           /  317.  349.  354.  361. 

varasdincQsis  comes: 

^^^^^1 

vadium  &eu  pignus,  497, 

Sig^ismundos  de  Hannsteyn.   134. 

^^^H 

Valcncbck,  civis.  487. 

varasdinensis  comitatus.    155.    334, 

^^H 

Valcntbych.  judex.  281. 

vas  vini. 

^^^^1 

Walcutbycb,  civis.  368.  377, 

vasa  aurca         1 

^^^^^1 

Valcottaus,  prcsb.  cardiualis.   ID, 

»     argentea     I 

^^^^1 

Valentjnos,    pleb,    vici    Latinorum.   218. 

>     deanrata.    J  248. 

^^^^H 

220.  210. 

»     aerea           | 

^^^^H 

ValeotiEUs,  praebend.  zagrab.  185.              , 

>     stannea.     J 

^^^H 

Vakotinus.  148.  158.  376. 

vasa  vacna  venalia.  416. 

^^^^H 

Valentinus,  judex    233.   268.  296.  305, 

wayuodtt  de  Tbamasy.  129. 

^^^H 

34 -i.  343.  351.  391. 

vecttgal  coronae.  313. 

^^^^H 

ValeDtinus,  juratas.   192,  850.  476.  479. 

Vegla,  ins.  405. 

^^^^M 

481. 

Weglae  comites: 

^^^^^M 

Valcotiniis  Anthonii.  80. 

Nicolaus  de  Frangyipan 

^^^^M 

ValentiouJa^S    I  ^^^   ««:»1'    '^^' 
iGiubech.                 *^^' 

Stephanus               *                  188, 
Martinus                 » 

^H 

vehiculum,  57.    175. 

^^^^M 

Valeotinus  Gwndych    244. 

vehiculum  oncratum,                           | 

^^^^1 

Valculinus  KoiyDow^eth.  3(i8. 

»          parvnm.                             \ 

^^M 

VolcQtiuus  Ladm^ch.   154. 

*          per  hominem  Irabcndum.  ( 

^^^^^M 

^^           Valeotinus  Mo/kwech    80.  158. 

vellera.  415. 

^^^^^1 

^B           ValentiDUis  Palfy.  455.  462. 

venditor  bovis,  203. 

^^^^H 

^H           ValeutiuuK  Peren.  80.  158. 

Veneti.  45. 

^^^^^1 

^H          YalentiDus    Saronych.    245.    246.    247. 

Venctiac  urbs.  45, 

^^^H 

^m             258,  296. 

verba  impudica.  316. 

^^^^^1 

^^H           Valentious  de  Beseoevv     192. 

verba  iniuriosa.  346 

^^^^^1 

^^^^  Valeotiuus  de  Chernkowcz.  270.  387.  338. 

verba  lurpia.  1U9. 

■ 

58> 


Index  —  a  V.   IV. 


I 


iier.  J 


111.  186.  146.  148. 
248.  260. 


verba  yituperiosa.  29.  196. 
verbera.  57.  71.  121.  806.  848. 
▼erberatio.  27.  54. 
Verbowzko,  castrnm.  406. 
Werewcze,  comitatu8.|  405.  414.  500. 

>  oppidom    /       501.  502. 

Werionbarger  Jobannes,  capetanens.  76. 
Tesperae  sollemnes.  18. 
v«^««m^offidnm.|  ^^  ^  ^^   ,gj 

wesprimienses  episc: 

Simon  de  Rozgon.  115. 

AlbertQS.  290.  292. 
wesprimiensis  eccl.  78. 
wesprimiensis  sedes  yacani.  10. 
Testes  ecclesiasticae.  81. 
Testes  pontificales.  72. 
Testes* 
vestimenta, 
viror.  mulier. 
vestigia  bovis.  208. 
vexationes  propter  taxas  regales.  58. 
vexillum  cmentmn.  83. 
vexillum  erectum.  21.  81.  159. 
Weyspriach  de,  Sigismund.  et  Balth.  279. 
Veznethicz  Georgius.  491. 
Veznethicz  NicoUns.  491. 

via  communis   20.  54.  68. 198. 288.  256. 

258.  273.  ^8.  860.  477. 
via  libera.  138.  140.  141.  148. 
via  publica.  71.  194.  204.  218. 281. 886. 
via  publica  in  vico  monasterii  b.  Mariae. 

186. 
via  capitularis.  54. 
via  nova  lata.  63. 
via  nova  versus  Ztulbiczam.  205. 
via  versus  castrum  Zwmzedwar.  204. 
vicarius  in  pontifiicalibus    episc.   zagrab. 

185.  293.  301. 
vicebani.  (5. 
vicebani  regni  Sclavon.: 

Georgius  de  Bykzad.  1   ^^^ 

Thomas  de  Zyrak.       /  '^"^• 
vicecapetanei  civit.  Grec.  308.  809. 
vicejanitores: 

Phytor. 

Stephanus. 

Emericus. 
vicetributarii.  116. 
vicetricesimator.  125. 
victualia.  119.  120. 
vicus  capituli.  386.  392. 
vicus  abbatis  in  area  capituli.  386. 
vicus  exterior.  50. 
vicus  sutorum.  80.  158. 
Wienna,  \  civit.  252.  233.  255.  256. 
Wyenna,  /  468. 

wiennenses  denarii.  488.  495. 


u  1  c  a  ; 


Tigilia  epipbaniae  DomioL  %?.  182. 184. 

Tigllia  conceptionit  b.  Mariae.  41. 

Tigilia  assnmptionis  b.  Mariae.  125. 

Tigilia  festi  natiTit.  b.  Mariae.  101. 

T^ilia  b.  LaurentlL  61.  804. 

Tigilia  festi  s.  Michaelis.  157. 

Tigilia  b.  Petri  et  Fftnli,  apost  84. 

Tigiliae  mortaomm.  18. 

Tigiles  ciTitatis.  150. 

Wilhelmns  Entzesdorf.  884. 

Vilhelmiis,  casteUanos  Medwe.  182. 184. 

185.  186.  188.  140.  141.  142.  14a 

145.  146.  147.  150.  155. 
Tillicns  de  NoTa  villa.  60. 
Vincentins,  wadens.  epitc.  290.  29S. 
Tincula.  27.  56.  260.  878.  527. 
TindemU.  64.  282.  827.  381. 
vindictae  expetitio.  181. 
vineae.  2.  19.   88.  187.  195.  216.  256. 

259.  281.  480.  488. 
vineae  civium.  147.  269.  349. 
vinea  conditionalis.  68.  497. 
vineae  Praebendariorum.  2.  61.  410. 
vinea  Myndawschak.  481. 
vinea  Pauli.  282. 

vinea  in  territorio  Novae  villae.  19. 
vinea  deserta.      I   ^q 

»      inforesta.  I  ^' 
vinea  in  silvam  conversa.  127. 
vinea  inculta.  20. 
vinearum  permutatio.  4. 
yinum.  49.  415. 
vini  ablatio.  349. 
vini  propinatio.  480» 
yini  sedecima.  14. 
violatio  libertatis.  332. 
violatores  ecclesiae.  38. 
violentae  manus.  427. 
violentia  in  foro.  424. 
virgultum.  G3.  248.  360.  481.  488. 
vispiliones.  35. 
Vithecz  de  Kamarcha.  91.  130. 

V  i  t  r  i  p  a  r. ; 

Bartholomaeus.  136.  148.  155. 
vituli.  146. 
vituperia.  81. 

Vitus,  corbaviensis  episc.  115. 
Vitus  Boshka.  praepos.  zagrab.  219.  232. 

249.  ^^65. 
Vitus  de  Corbawa.  239. 
i    Wladislaus,  rex  Hung,  vide:  Hungariae 

etc.  reges. 
(V)Iadislaus,    (Posthumus),    (Bohemus). 

vide:  Hungariae  reges. 
vociferatio.  160. 
Vodopya  Dionysius.  281.  363. 
Wojko,  nom.  propr.  283. 
Wolfgangus,  lacipida.  39. 
Wolfardus.  149. 


^                                                             Index, 

^H 

^H             wokae    )Sh,  86. 

23K  241.  246.   247.   249,  263.  266.          ^^| 

^^B            vameres.  416, 

268.   .SOO.   30 1.   308,   309,   313,  323.          ^^H 

^^H           vomgo  ignis.  329. 

325.   327.   329.  335.   336.   338.   339.         ^^H 

^H           Yrbanus,  agriens.  episc.    4BS.  44B.  468. 

341.    350.   361.   364.   365.   368.  370.         ^^^H 

^^H           VrbanQs,  sirmieas,  episc.  292. 

376.   383.   384.   398.  404.   405.  437.          ^^H 

^^H            Vrbaous,  caoonicus.   1^0. 

439.  476,  Tide  etiam:  Grech.                         ^^^1 

^^H            Vrbanus  Krapcliewych,  judex.   39, 

j^grabiensc  promontoriam.  164.281,419.           ^^^^H 

^^B            Vrbanus,  vilHcus  vid  Latinorma,  219. 

429.  488.                                                          ^^H 

^H            Vrbanus,  iurat.  civis.  19:^,  15H 

zagrabienses    ecclesiae    et    ca-               ^^^^| 

^H            Vrbanus  Hansethya.   6H.    193. 

^^^^1 

^^1           WrbowcKp  posscssio.  348. 

s.  Stephani.  cathedralis.                                     ^^^^| 

■           Vrnaucb,  ^o^.^\.,  j  j^^^  j^^  ^^  ^^3 

s    Marci  in  monte  Grech.  paroch.                   ^^^^| 

8    Mnrgarethae    in  suburbio   Grech.               ^^^^| 

^H           Vrsala,  domina.  219. 

^^^^1 

^B            Vrsola,  uxor  Ceorgii  Daxa.  188. 

s.  Martini  de  stiburbio  Grech.  paroch,           ^^^^| 

^V            Vrsula»  rclicta  Marci.  301. 

g.  Jobannis  in  Nova  villa,  parocb.                 ^^^^H 

F                   vulnera.  57.  71.  104. 

s.  Anthonii  de  vice    Latinor.    paroch,           ^^^^| 

'                     vnlneratio.  30.  *M.  35,   15i. 

s.  Emcrici  ante  cccl    cathcdr.  paroch.           ^^^^| 

vulneratio  ad  perictilura  tnembri.  388. 

s.  Mariae  ord.  fr.  Cistercicns.  m  area           ^^^H 

vulaeratio  sacerdoium  in  sinodo*  316. 

^^^H 

vulnus  in  capite,   176, 

%,  Francisd,  ord.  fr.  minoruta,  in  area           ^^^H 

vulnus  in  corporeJ    ^,,, 
.         .     facie.      }  l'^''- 

^^^H 

s,  Nicolai,  ord    Praedtcat.  in  vico  La*          ^^^^| 

vulnus  sub  vestimends,  166, 

^^^^H 

valncmm  aestimatio.   156, 

s    Georgii,    prope  molendina,    capella.           ^^^^| 

Wlikanus,  phisicus.  51. 

s.  Katlmriuae  in  monte  Grech,  capella.           ^^^H 

Wra^  Johannes.   146. 

s.  Leonardi,    in  vico  abbatis,    (Opato-           ^^^^| 

Wraguwcz,  villa.  244. 

vina),  capella.                                                    ^^^^| 

Wrecharych  Gregodus,   190^ 

s.  Mariae  in  monte  Grech.  capella  bo-          ^^^H 

W  yen  and  us,    I   abbas  monast.  b.  Mju^iae. 
Wyanandus    \  243.  277.  280.  281.  301. 

^^^H 

s.  Eliitabeth  in  area  capit.»  capeEa  ho-          ^^^^| 

Vyncenstao,  civ.  19. 

^^^H 

Vynicza,  locus.  270. 

&,  spiritus  in  Chemomerez,  capella.              ^^^^| 

Wythcz  Michael.  440,  532.  5^8. 

vide:  ecclesiae  vel  capellae.                ^^^^| 

Wytezych.   75.  79. 

zagrabienses  episcopi:                         ^^^^| 

Wytheiych  Blasius.    84.  103,  157.  161. 

Antbuaius.  fcondam).  197.                              ^^^H 

162.    166.   167,    168.    175.   177.  178. 

Stephauu^  III.  (olim).   197.                             ^^H 

179    180.  269.    296. 

Paultis  Horvat.  (oliml   197.                             ^^^1 

Wythkowyth  Georgius,  481. 

Johannes  11.  Bohemus^    (condam).    5.          ^^^^| 

Wyzokfl,  possessio.  191,  224.  238, 

197.  329,  410.                                             ^^H 

Eberhardu^.  2.   4.   8.  10.  11.  15,  16.         ^^H 

Z. 

17.  22.  43.  61.  72.  88.  98.99. 100.         ^^H 

197.  221.  410.                                            ^^H 

Zabo  Panlus.  378. 

Andreas.   15.  410,                                              ^^H 

Zadwornicza.   terra.   193. 

Johannes  III.   de    Alben.  29.  30.  37,          ^^H 

zagoriensis  comitatus.  401, 

41.  42,  43.  44.  46.  50.  51.  55.  56.         ^^H 

Zagrabia,  I    civitas,    1   3.    6.   7.  8.  9    11* 
/  urbs.       i   12.  13.  14.  16.  19, 

61.  64.  67.  70.  71.  72.  76.  77.  78.         ^^H 

83   87.  88.  90.  95,  %^  97. 99  100.          ^^H 

21.   22.    23.   25    26.  27.  31.  40.  41. 

130.  161.  200.                                           ^^H 

42.   43.   44.  46.   51.   62.  ^^.  69,  71, 

Benedictus   de  Zolio.    194    196.  199.          ^^H 

72.   73.  75.   80.  85,  89,  92,  94.  lOL 

22(»,  234.  236.  237.  240.  243.                   ^^H 

104.    105.    10*5.    112.    113.   114.    116. 

Demetrius  Chwpor.  306.                                  ^^^H 

117.    119.    122.   127*   129,    13(».  13K 

Oswaldtts  Thuz   de    Szeiitlaszl6.    304i.           ^^^1 

132.    134.    135,    137.    14U.    142.  144. 

810.  312.  314.  347.  348.  349.  366.         ^^^H 

145.    146.    147.    149.    150.   152.  153. 

371.  385.  B86.  408.  466.  487.  .492.         ^^H 

157.    162.   163.    164   166.   167.  169. 

509.  516.  522.  523.                                  ^^H 

174.    175.   176,   178.   179.   180,    181. 

zagrabiensis    sedes    vacans.    115.  290.           ^^^H 

183.   18*i    187.   188.    190.    191.  198. 

^^H 

^K               199.   201.   202.   203.  204.    208.  209. 

zagrabiense  capitnlum.    3.    4.    18.  21.          ^^^^| 

^■^       210.   212.   213,    215.   217.  219.  220. 

22.  23.  26.  27.  28.  29.  S3.  44  47,         ^^H 

, 


584 


Index.  —   Z, 


50.  53.  56.  67.  58. 
73.  74  76.  79.  80. 
90.  94.  96.  97.  99 
109.  110.  111.  112. 
129.  135  143.  152. 
175.  177.  178.  179. 
189.  196.  197.  198. 
214.  216.  225.  227. 
244.  246.  247.  259. 
270.  271.  272.  275. 
285.  292.  293.  294. 
303,  304.  305.  306. 
320.  823.  328.  332. 
a57.  369.  360.  361. 
375.  381.  382  3^3. 
399.  404.  405.  417. 
426.  427.  428.  431. 
456.  462.  468.  469. 
480.  482.  484.  485. 
516.  523   524.  525. 


62.  69.  70.  71. 
83.  85.  86.  88. 
104.  107.  108. 
120.  121.  123. 
157.  160.  165. 
180.  181.  185. 
209.  210.  213. 
237.  238.  243. 
262.  265.  266. 
276.  278.  281. 
296.  301.  302. 
310.  811.  318. 
333.  334.  346. 
365.  373.  374. 
385.  391.  394. 
418.  422.  424. 
482.  433  449. 
471.  478.  478. 
498.  503.511. 
527. 


zagrabienses  canonic!: 
Baza,  (olim  cantor).  62 
Petrns  Pulyan.  1.  2. 
Ladislaus.  14. 

Stephanas  Farkasii.  16.  160.  631. 
Mathias,  pracpositus.  22.  81.  159. 
Gerardas,  lector.  22.  29.  SO. 
Johannes,  cantor.   22.  56.  57.  65.  70. 

74.82.92.  97.  160.  175.  218.  531. 
Ladislaas,  archid.  cathedr.  22.  60. 
Gregorius,  archid    de  Bexin.  22. 
Gregorius,  custos.  22.  104.  110. 
Ladislaus  de  Dauoth.  29.  30    33.  59. 

61.  80.  81.  82.  83.  158    160. 
Michael,    doctor  medicinae.  44.  82. 

160. 
Nicolaus  de  Cilia.  44.  71. 
Stephanas,  rector  hospitalis.  44. 
Georgius.  44.  71. 
Andreas,  archid    de  Vaska.  54. 
Georgias   de   Marovcha.    54.    82.    94. 

121.  160. 
Dominicus,  praepositus.  59. 
Blasius  de  Iwanych.  59. 
Fabianus.  62.  112.  128.  265. 
Osvaldas,  lector.  64. 
Eberhardas,  lector.  74. 
Thomas  de  Dombro.  74,  107. 
Johannes  de  Rakonok    74. 
Osvaldas.  65. 
Mathias  de  Chasma.  61. 
Nicolaus  alemanus.  82.    160. 
Thomas,  praep.  bachyensis    82.   160. 
Petrus,    archid.    dubicensis.    82.    104. 

160.  243.  244.  265. 
Jacobus    de    Zerdahel.    82.    104.    109. 

110.  111.   160. 
Johannes  Farkasii,    archid.    de  Bexin. 

82. 


Johannes  Bachensteyn  dd.  archid.  ka- 

marcens.  85.  143. 
Johannes  de  Wrboucz,  archid.  85.  91. 
Michael.  91. 
Nicolaus,  archid.  92. 
Thomas,  archid.  de  Warasd.  92. 
Franciscus.  120.  242.  244.  265.  531. 
Vrbanus.'  120. 
Thomas.   107.  143. 
Georgius    107.  112.  157.  165. 
Mathias  Kelked.  109.  242.  244.  247. 

265.  276.  310. 
Petrus.  157.  165.  175. 
Petrus,  lector.   180. 
Georgius  de  Roycha.  185.  218. 
Thomas  de  Iwanych.  191.  224.  242. 
Stephanus  de  Wyzoka.  191.224.242. 

244. 
Michael  de  Thasaych.   192.  247. 
Johannes  de  Gretz,    archid.  Vrbouch. 

531. 
Stephanus  de  Roycha.  218. 
Andreas,  archid    kamarcens.  219. 
Vitus  Boshka,    praep.   219.  232.  242. 

249.  265. 
Stephanus,  archid.  cathedr.   220.  242. 

296. 
Stephanus,  archid.  de  Kemluk.  221. 
Jacobus  de  Tywer,  Dr.  iuris.  224.242. 

244.  265.  277.  310.  318.  360. 
Makwardus,  Dr.  medicinae.  224.  244. 
Martinus,  archid.  dubicensis.  232.  240. 
Sigismundus,  archid.  varasd.  232.  242. 

243.  244.  260.  265.  276.  318.  333. 

346. 
Elyas  de  Szoploncza.    232.    242.  265. 

310.  318.  360.  395. 
Bartholomaeus,  cantor.  242.  244.  265. 

276.  318.  333.  342.  343,  364.  380. 
427. 

Mathias,  praep    5asmens.   et   de   Bije- 
niko.  242.   244.  265.   276.  318.  321. 

346. 
Petrus,  arrhid.  de  Kemlek.  242.  244. 

265. 
Jacobus  de  Placentia    242.  247. 
Johannes,  archid.  de  Bexin.  242.  244. 

265. 
Fabianus  de  Roycha.    242.  244.  276. 

310.  318.  321.  346. 
Stephanus    de  Cherstwecz.    242.    244. 

2o5.  531. 
Johannes  de  Morowcha    242.  244. 
Blasius  de  Nemesburg.  242.  244.  265. 

277.  310 

Michael  Thussawecz.  242. 

Clemens  de  Gara.  2t2.  244.249.265. 

Thomas  Chaad.  242. 

Martinus  de  Martinowcz.  242.  265. 

Mathias  de  Rokonok.  242. 


■mil 


^p^i^ 

^^^^^B 

V                                                                  Index, 

sss         ^H 

^B           Juhannes  de  Stain.  242.  265.  276. 

Johannes,  lector.  380.  395.  397.  417.             ^^H 

^^B           Jacobus,  archid.  goncensis.  342.  294* 

Franciscus.  395.                                                    ^^^H 

^H           Johauies,  lector.  214.  318. 

LucaR  (de  Dombro).  395.  482.  493.                 ^^H 

^H           Ladifilaus,  cnstos    244.  205.  276.  818. 

Paalus.  395.                                                                ^^^H 

^H 

Clemens.  395.                                                          ^^^H 

^^V           Elyas,  custos  cbasmeosis.  2H.  346. 

BlaMUS  dd.  archid     de  Kemlck.    398.                ^^^1 

^^V           Leonus,  iLrchid,  knmsLrcens.  244. 

481'.  493.  520.  521.  522.  532.                        ^^H 

^^H           Thomas    Thompa    de    Horsova.    249. 

Michael  Wythez,  praepositus.  <122.  4B2.                ^^^H 

^H              L>65.  277.  346.  357.  360.  380.  398. 

493.  532.  533.                                                 ^^H 

^H            Faulos,  archid.   de  Waska.   265. 

Robertus,   praepositus.  427.                                   ^^^^| 

^^V            Yiacentms,  doctor.  1*65. 

Johanne;;  Lancdoti.  441.                                        ^^^^| 

^B             Nicokuj;  Tolducr.  265. 

Thomas^  archid    varasd.  4^6,                              ^^^^| 

^H             Albertus  de  Sakad.  266. 

Andreas  dd.  archid.  cathedr  467.  493.               ^^^H 

^H             (Temrdus   de    Patak.    266.    277.    318. 

5:^.  521.  hn,                                               ^^H 

^H               346,  360. 

Stephanus  de  Crisio.  468    4H3.  493,                  ^^^H 

^^H             ^TartiDll5  de  Ratges  et  ReyfToicz.  266. 

Stephanas  praepos.  G1ogovcensi$  471.               ^^^^^| 

^^1           Johannes  de  Mariinecz.  L'66.  354* 

Stephanus  de  Hrasthowic^a.  483.  493.               ^^^H 

^H            Dcmctriiis,  dccret.  Dr.  266.  277.  294. 

Johannes  Jalsich.  482.                                          ^^^H 

^H              3<  6.  318.  342,  343.  386. 

Georgius,  episc.  rosoncnsij*.  482.                         ^^^^H 

^^P           Nicobos  de  Zabothina.  266. 

Johannes,     archid.     kamarcensis,    482,               ^^^^| 

^^H            Blasius  de  Glauuic^a.  266. 

^^H 

^^V            Fanlns,  archid.   kamarcens,  276 > 

Johannes,  archid.  goricensis,  482.  493.               ^^^H 

^^             Martinus,  archid.  de  Vaaka.  276.  818. 

498.  520.  52i.                                                 ^^H 

1                        333,  346. 

Martinus,  archid,  chasmen.sis«  483,                     ^^^^^| 

'                      Blasius  de  ^^a^owcha.  277. 

Mathias,  cnstos.  483.                                           ^^^^| 

Johannes,  plcb    s,  Johannis.'277, 

Paulus  Zythvez.  483.  493.                                  ^^H 

Stephanas  de  JaUa.  294. 

Gallos  de  Zepnicza    483.  493.                             ^^^H 

Johannes  Wythezych.  294. 

Nicolaus  de  Bwcha.  4S3.                                     ^^^1 

Johannes,  doctor.  296.  310. 

Johannes  de  Iwanich.  483.                                   ^^^^^| 

Stephanas^  archid.  karaarceas.  531. 

Mathaeus  de  Zenthgewrg,  483.                              ^^^^H 

^^             Gregoriii5,  archid    de  Bcxin.  3a\ 

Andreas.  orgnni.-^ta.  483.  493.                              ^^^H 

^H            Zapolya.  31(1 

Gallus  de  Simfgio.  483.  508.                               ^^H 

^^V            Mathaeus*  archidtacontis.  318. 

Paalus  de  Iwanecz.  483.                                         ^^^H 

r                    Martinus.  archid    goricensis.  318, 

Petrus  dc  .Myxolia,    lector.    493.    582.               ^^^H 

['                     Panlus*  archid.  de  Kcmlek    318.  8»i3. 

^^H 

Johnnnes,  firchid,  ^ascnens.    318.    395, 

MathiaSf  archid    dubicensis.  493.                        ^^^^| 

Geoigius.  archid,  de  Bexin.  318.  346. 

Johannes  archid,  warasd.  493.                             ^^^H 

360.  361.  364.  47r..  482.  493. 

Johannes,  custos.  493.  498.  520.  5it.              ^^^H 

Georgius,  archid.  de  Vrbocz.  318.  846. 

^^H 

Johannes  de  Udcnc*    318. 

Paulas  dc  Roycha.  493.                                       ^^^H 

Andreaii  de  Cracowia.  318. 

.Mathaens,  notarius.  493.                                        i^^^^J 

^_^           Michael  de  Rertfnicz.  1318.  346.  360. 

Paulas  de  civitate.   493.                                         ^^^H 

^B              364.  395.  .398. 

Benedictus  de  Petrovina.  493.                               ^^^H 

y^           Georgius  Viti  de  Kerbowa,  318.360. 

Jjtcobu^,  archid    goricens.  498.                            ^^^^| 

ff                     Jacobus,  archid    goricensis,    321.  822, 

Alphon^us  Thuz,  praepos.  516.                            ^^^H 

^^^           Andreas,  archid.  dubiccnsis,  346. 

Nicolaus,    archid*    varasd.    52<^    521.               ^^^^| 

^^B           Demetrias  Seletic2.  346. 

^^H 

^H           Fabianns  de  Zinche.    346.    360.    364. 

Thomas,  archid.  varasd.  525.                                ^^^^| 

^B 

zagrabienses    praebendarii^    37.    38.    6U               ^^^H 

^H           Georgius  Nfegy.^heyre.  346.  360. 

64.  66.  Tl,  324.                                            ^^^H 

^^m           Galasius,  doctor.  360. 

^^^^H 

^H            Stephanos  de  VizUcza.  360. 

zagrabienses  praebendarii:                   ^^^H 

^^B           Johannes  de  Roycha.  360. 

44.                                                          ^^^1 

^^           Petrus  de  Vizoka.  360.  395. 

Petrus.  m.  67.                                                      ^^^H 

^H           Gerarduji.  360. 

Ntcolaus.  104.                                                       ^^^H 

^H           Georgios  de  Miletiocz.  360.  498. 

Valentinus  de  Besenew.  185. 192.  218.                ^^^H 

^H            Georgius  de  Zthenichnak    360. 

Marcus                                                                         ^^^1 

^H            EIus  de  Achina.  364    380. 

Benedictna  de  Polosvchycza.    191.                        ^^^^H 

^H           Paulns,  archid.  varasd.  379.  398. 

Panlns.   191.  243                                                  ^^^1 

r 

MatMas  de  macellis.  191.  192.                           ^^^H 

586 


Index, 


Nicolaus  de  Bela.  192. 

ValeDtinus  de  Cherztwecz.  192. 

Anthonius  de  Glavnycza.  196. 

Elyas  de  Crisio,  214. 

Anthonius  de  Dubicza.  218. 

Dominicus.  219. 

Albertus  Polonus.  243. 

Mathias,  sacrista.  243. 

Michael  de  Zenthgerg.  321.  408.  409. 

Andreas  de  Zelina.  346. 

Fabianus  de  Roycha.  346. 

Briccius.  363. 

Barnabas.  380.  397.  408.  409. 

Georgius,  pleb.  s.  Emend.  408.  409. 

Emericns  de  Kemlek.  408.  409. 

Fabianus  de  Christalowcz.  408.  409. 

Martinus  de  Narth.  408.  409. 

Benedictus.  408.  409. 

Stephanus  de  ^wanych.  408.  409. 

Clemens  de  Vyzoka.  408.  409. 

Gregorius  de  Sabnycza.  408.  409. 

Thomas  de  Czyglana,  409. 

Benedictus  de  Athak.  409. 

Andreas  de  Iwanych.  409. 

Petrus  de  Hedryhowcz.  409. 

Gregorius  de  Magyarlak.  409.  436. 

463.  503. 
Stephanus  de  Roycha.  409. 
Mathias  de  Iwanych.  409. 
Benedictus  de  Kemlek.  409. 
Mathias  jun.  de  Iwanych.  409. 
Johannes  de  Iwanych.  409. 
Benedictus.  435. 
Michael  de  Zthenychnak.  485. 
Dominicus.  486.  603. 

, .       .  I  comitatus.  1   3.  6.  7.  26. 
zagrabiensis|   ^^^^^  }  ^g.  63.  69. 

71.  99.  107.  122.  131.  139.  151. 
152.  155.  156.  158.  166.  214.  217. 
227.  320.  336.  t337.  343.  314.  345. 
348.  357.  36^  309.  405.  408.  449. 
zagrabienses  comites.  6.  7.  26.  42.  43. 
57.  101.  187  138.  139.  141.  199. 
201.  204.  206.  208.  212.  216.  217. 
2i^8.  2.-U.  240.  242.  270.  296.  299 
322.  348.  358.  368.  485. 

zagrabienses  comites: 
Johannes,  fil.  Stephani.  6.  7. 
Petrus,  litteratus.  6.  7. 
Sebastianus  de  Kamarch.  26. 
Petrus  de  Cruemche.  26. 
Mathew,  fil.  Johannis.  57.   176. 
Kwhinger  Stephanus.    131.    200.  201. 
Nicolaus  de  Gepew.   137.   138.   139. 

141. 
Georgius  Glaynar.  199. 
Georgius,  fil.  Stephani  de  Ebres.  208. 
Georgius  Farkasii  de  Ebres   212,  216. 

217.  231.  240.  242. 


Stephanus  Bickele  de  Zelynawar.  299. 
Augustinus  Porkolab    299. 
Johannes  de  Palathya.  322. 
Nicolaus  de  Dumbo    348. 
Johannes  de  Berth.  348. 
Ladislaus  Roh.  348. 
Petrus  Bochkay  de  Razynakerezthwr. 
368. 

Zakan,  locus.  438. 

Zakolcza,  civit.  208. 

Zala,  oppidum.  520. 

Zalathnok,  oppidum.  520. 

Zaloych  Ladislaus.  118. 

Zanabor,  civit.  14. 

Zapolya  de  Emcricus.  290.  292.  437. 

Zavaiche,  praediolum.  59. 

Zawa,  fluv.  42.  44.  46.  48.  53.  59.  128. 
136.  284.  325.  328.  338.  349.  354. 
363.  441. 

Zawersia,  praedium.  503. 

Zayko  Stephanus.   195. 

Zayko,  lucifigulus.  ^73. 

Zekel  Thomas,  prior  Auranae.  263. 

Zekirich  Mathias.  493. 

Zelnawar,  castrum.  91.  122.  130.  147. 
203.  299.  346.  348. 

Zelor,  posses.  59. 

Zelyna,  fluv.   18 

Zenche,  possessio.  67. 

Zenthgerg  (Zenthgyurgh),  locus.  268. 
321. 

Zenthj'wancz,  generatio.  280. 

Zenthlilek,  possessio.   130. 

Zenth-Iwan,  locus.  435.  450. 

Zenth-Jacob,  villa.   128. 

Zenth- Peter,  possessio.  72. 

Zcnth-Peter,  vide  Petrowyna. 

Zepnica,  terra  praebend.  196. 
I    Zerdaliel,  locus.  bW), 
j    zeurensis  banatus  vacans.   11. 
I    Zewryn,   ca«^trum.  517. 
I    Zkrad,  castrum.  405.  406. 
I    zlogi.  *258. 

Zmethan  Anthonius.  154. 

zmety.  40. 

Zolarych  Blasius.   192. 

Zolnok,  castrum.  28. 

Zryn,  castrum.   405.  406. 

Zthanchychy,  villa.  256. 
I    Ztepkovich  Andreas.  54.  80. 
\    Ztermecz,   terra.    188. 
I    Ztlianyc/.a,  relicta  Clemcntis  Kis.  418. 
I    Zthaynewecz     (Zthenewczl,    possessio. 
I        214.  4:)5. 

I    Zthenychky  Blasius.  36^. 
i    Zthochyth  Bernardus.  405.  406.  407. 
j    Zthoymylych  Blasius,  judex.  321, 

Zthupnyk,  vicus.  463.  464.  465 
I    Ztipkovich  Ladislaus.  158. 
I    Ztreza,  monasterium.  73. 


Index.  —  Z. 


587 


:,} 


possessio.  205.  286.  429. 


Zthobycza, 
Ztulbicha, 
Zthwbicza 

Zabalo  Georgius.  348. 
Zudich  Nicolaas.  208. 
Zwinaria,  poss.  48.  68. 

Zwmzedwar,  castrum.   3.  6.  42.  46,  58. 

97.    106.    107.   118.   180.    131.  147. 

204.  208.  210.  211.  218.  214.  216. 

217.  2-28.  231.  239.  241.  286.  483. 

434.  435.  443.  469.  486. 
Zwyblya,  possessio.  42.  48.  46.  99.  101. 


102.  170.   171.  172.   173.  337.  342. 

343.  344    357.  383    891.  525. 
Zwylich  Andreas.  39. 
Zwzycza,  possesio.  103. 
Zyget,  terra.  233. 
Zyget  Johannes.  39. 
Zygethschak  Johannes.  80.  158. 
i    Zylagy  Michael,  gubernator  regni.  26 1 .  262. 
Zynche,  possessio.  70. 
Zyrak,  possessio.  209. 
Zyri,  castrum.  122. 
xyrow  pynz.  18. 
Zytec  (Sisak),  urbs.  493. 


TTETTT 


Stanford  UniverBity  libraries 
Stanf  ordt  Calif  oniia 


Retiuii  thli  book  on  or  before  date